Beopsia Denimeenl U prevodenlewleou lv brodimadopulieno smo ux odobrencSvenoy trod ts Hundrdc DK 625.746.533.05 Lupe sitanica t SUGOSLAVENSKE Oznake na kolniku JUS STANDARD MCDUaNE cana U.S4.221° ‘S OBAVEZNOM Defini PRIWJENOM 0d 198006.06 Pravilnik br. 31~-3529/2 od 1980-022 i podjete 1980. lutbeni list SFRI, br. 17/80 Road markings Longitudinal markings Definition and classification 12 22 23 Predmet standarda Ovim se standardom utvrduju viste uzduznih oznaka na kolniku, Pod uzduanim oznakama na kolniku razumijevaju se rte obiljetene parslelno s o:i kolnika, Uzdutne oznake na kolniku sluze za detaljno definiranje na¢ina upotrebe kolnidke povrsine i kao opuna ili altemativa vertikalnoj signalizaciji, Vrste erta Razdjelna crta Razdjelna erta shu2i za razdvajan — dvosmjemih kolaitkih povrtina prema smjerovima kretanja, ~ Jednosmjemih kolnitkih povstina na prometne trakore, Razdjelne erte obiljedavajy se bijelom bojom. Rubna erta Rubna orta du2i za Isticanje ruba vozne kolnigke porrtine i izdvajanje kolnitke povstine s posebnom! namjenom kao #0 su zaustavni trakovi, povrSine za parkiranje, autobusna ugibalista, benzinske stanice i! trakovi za kretanje vorila javnog gradskog putnizkog prijevoza (GPP), Rubna crta obiljezava se zutom bojom. ' Crta vodija Crta vodilja stuti za utvrdivanje puta vozila na krizanjima, posebno za manevar sktetanja, Crta vodilja obiljezava se bijelom bojom, Nagin predstavijanja ‘Sve nabrojene vrste crta mogu se pojavitiu jednom od sjedeéa ti oblka: ~ kao pune (neisprekidane) rte, ~ "kao isprekidane exte, — kag dvostruke erte, Veza s drugim standardima ~~ Oznake na kolniku. Uzduzne eznake, Pune (neisprekitane) erte 23 — Oznake na kolniku, Uzduane venake, Ispeek JUS US4.224 ~ Oznake na kolniku, Usdurne eznake. Dyostruke crte 94. 11974 ne paca w patee ma peosnet 2 tench mnitienja Repubhekog weavctatiata #3 Kulture SK Sime be. 413.81/7492 1 iadanje SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACHU Stanps Saveam asd bs nanduduacyw > Boag| 1 levodims dopuiteno fe Ukupno sttanics 6 + DK 625.74653485 JUGOSLAVENSKI STANDARD SOBAVEZNOM PRIWJENOM 04 1980.06.04 Oznake na kolniku UZDUZNE OZNAKE Pune (neisprekidane) erte Phen Ibe. 17/80 Road markings Longitudinal markings Continuous tines a Predmet standarda Ld Ovim se standardom utveduju oblik i mjere punih (neisprekidanih) erta na kolniku i nagin njihove rimjene, 12 Punom (neisprekidanom) crtom obiljezavaju se razdjelna i rubna ert, 13 Puna (neisprekidana) erta upotrebljava se za razdvajanje suprotnih smjerova na cestama s dva i ti Prometna traka na mestima gdje je zabranjeno pretjecanje ina prometaicama w naseljima s najvise Cotiti Prometna traka. Izuzeino se moze upotrijebiti ina prometnicama s pet prometnih trakova u slucaju kada nnema prostora 2a dvostruku punu (neisprekidanu) crtu. 2 Mjere uz odobrenje Saveznogzavoda t8 standardizacie ~ Beograd one Sirina, Sitina erte @ iznosi — na javnim cestama: 3,10 m ~ na lokalaim cestama, 0,12 m— na regionalnim cestama, .15 m — na magistralnim cestama * @= 0,15 ili 0,20 m — na cestama rezerviranim za motorni promet, = 0,15 ili 0,20 m — na autocestama, na ulicama i cestama w naseljima: Prettumpavanje il prevodenf u efeloat 270.101 — ~ ns prometnicama sirine prometog traka do 2.5 m, Ya=0.12m —~na promemicama sirine prometnog tiaka od 2.5 do 3.0m, 4= 0.15 ili 0.20 ~ na prometnicama sirine prometnog traka sl 3.0 de 3.75 a, 22 Duina 21 Duzina pune (neisprekidane) erte na Podrugju krizanja ili pjesackog prijelara mo bbrzine kectanja na tom dijelu ceste i zradunava x ra svaki slucaj posebno. sjama s dva koluicha taka, odnosne ¢ dea promema taka w 3} njesina dss casts ot anje 50m (sl. 2 ag eer ues |Suranica 2108 13554229 Mjere um oT | minso No 1 Slike 2.. Mjere vm Duzina pune (neisprekidane) erte na prom relaza ievan krizanja, ukoliko reguliza pret Prestrojavanje mura biti najmanje jednaka du: tnicama U nasehinna w podrugju kriganja ili pjetackog jecanje mora i siti majmran 20.0 m, 9 ukoliko replica isprekidane ere (sl. 4, 5.46 ), bitl — a Tr JUTANOMLANAMjere wm Pototaj Kada s= puna (nelsprekidana) ertakosisti kao eubna crt, ram kolnika cdreduju tirine obilezenih prometnih trakora, To) raamak mora biti nsjmanje 0,10 (7.8.19), | Mjereum Rub kolnika min 0.10 || [.0,0«o 0,20 7 Prometnt trak 0.1040 0.20 Rubna crta min 0.10.3U8 US4.222 Suaniea 5 Mjere um —-7- = Rasdjelna crta Razdjelna erta Rub kolnika Rubna erta 0.10.do 0,20 Mjete um Rub kolnika Razdjeina orta mun 0.30 PrometnttrakStunica 6 JUS U.S4222 Ukoliko je rub kolnika neravan, razanak var ‘najvecim odstupanjem jedne dionice ceste. Kadaje 10 odstupanje znatno i predstavlja zapreku, postu Sirina eubne injskog rubs rubne erte od ruba kolnika mijett ge se na loci s €¢ se prema standardu JUS U.S4.230, tte ne wlazi u sirinu prometnog traka, obiljezava, Vera s drugim standardima JUS U.S4,221 Ornake na kolniku, Unduane cznake, Definicijat podjela LN2 temelu misicnjs Republic ce toca ea Kulu SK Sibfe he #12581/7402 04111924, m0 plata we poner ms prometDK 625.744.533.45, JUGOSLAVENSKI STANDARD S OBAVEZNOK PRIMJENOM 04 1980.06.08 Ukupno stranica 6 UZDUZNE OZNAKE Isprekidane erte_/ Pravilnik br. 31—3529/2 od 1940-02. |: Sluabeni list SFR. 17/80 Road markings Longitudinal markings. Broken lines Predmet standarda Ovim se standardom utvrduju oblik i mjere isprekidanih crta na kolniku i natin njihove prinjene, YOGIC. Bory ghne ey, Isprekidane erte upotrebljavaju se kao razdjeine, rubne erte peg Veste isprekidanih crta Obiena isprekidana erta Obiena isprekidana cra ievodi se u tr razldita tia = tip A (varjante A1 i A2), prikazan na slici 1, ~ tip B (varjante B1 {B2), prikazan na slic 2, ~ tip C, prkazan na sic 3, Mjere um SAVEZNI ZAVOD ZA STANDARDIZACUU EEStance 2319 154.225 & Mjere um ‘Sika 3 %1=0,1010,12 4 =0,1210,15 43 =0,1510,20 Sirinaobiéne isprekidane ert, odnosno duzina punog dla tznos za: -tipa. = tip am, 0.10 10,12 m, odnosneIn tig + °01210,15 m,ednomna on, ++ 01850201, ednosns,0'm. ‘ama u nasehima s malim prometnim optereéenjem, Obie isprkidane ert duzine punog dla 5,0 m prinjenjuu se na reionslnim Imagistranim cestama ! tullcama i estamau naseima svedim prometnim opterecenjem, Obine isprekldane rte dutine punog diela 60 m primjenjuju se na rmagistralnim cestama_s arKterstkama eeste rezerizane za motorni promet ff autocest, te ne best sradskim ulicama i tradskim autocestama (u naseijima), 214 Naulicama i cestama u naselu duzina praznog Polla isprekidane crte jednaka je duzini punog pola, Nalanim cestama dutina praznog po isprekidane ere jednakae dost) duane punog polja. Isprekidana erta upozorenja 22:1) lsprekidana erta upozorenja upotrebjava se za ‘ajavjivanje blizine pune (neisprekidane) erte, aizvodi se 1 tri tipa s mjerama prikazanim na slici 4, Sina ext upozorenja istaje ko i Sirina pune (neisprekidenerte vz koju s¢ primjenjuje. Miere umC113 uposoren ipa A upottebljava sna cestama gdje je primjenjena obitnalprekidana cra tipa A. 2 Cita uperorenja pa A mora se ponovi naimanj.6 puta prie pune (neispekidane rte Cite upocoreniatipa B iC upoteblava se na cestama gdje je primijenjona obiénaispckidana ca tips B-2, odnosnoC, 6Okm/sat, Craupoxorenj ipaC mora se ponoviti najmanje $ puta prije pune (neisprekidane) erte Isprekidana crta upozorenja ne pri Kratka isprekidana erta rath isprekidana era ivodi su dva tipa, smjerama prikazanim na sci $, fina kratke isprokidane cre ista je kao i sina neisprekidane erte uz oju se primjenjuje Mjere um ‘Ina cxta na prilaznim kracima kr (20 Fpeue carchele) « Haskider, evtie es Kratka isprekidana crtatipa A upotrebljava se u sprezi s obiénom isprekidanom crtom tipa A iB (sl. 6). a i 2a odvajanje traka' za vorila JGPP.2, u slueaju ako vocila JGPP.a upotrebljavaju trak samo u odredenim vremenskim intervalima w toku dana(d. 8), Miere wm Shika 6,233 re Kratka isprekidana ceta tipa B, kada se uy Powebljava kao rardielna etta, upottebljava se u spresi s obiénom isprekidsnom ertom tipa (sI, 7) Mjete wm Sliks 7, Mere um Prometni trak 50 Prometni trak Trak 2a vozila JGPPa Siroka isprekidana erta Siroka isprekidane cra f2vodi seu dvatipa, Smijerama prikazanim na slic 9, Mjere umcestama, 743 Sitokaispekidana era upotrebijava se kao rubia erta za de trakowa 72 usporavanje (retardacju) Sbzavane (cern) nakrzanjina jedi ile ratna whew leew, pri skretanju na benzinskuy ota eatiatste, atobusno ssjaite snd, odnosno pr laren + enshede stanice, parkiralisia, sutobusnog stjalista itd (slike 10.11, 412), 244 Siokaispreidana etapa A upotiebljava a na esta ulcamas 23 javmin cestama, 74S Sivoka ‘sprekidana cra tipa B upotrebljava se na magistralnim cestama 5 karakieristikama ceste sezervirane za promet motornih vozila ii autoceste, 74.6 Unutratnji rub siroke isprekidane ubne crte mora se nalsziti v produzetku unutrasnjeg rubs pune {relsprekidane) rte ii u produsetku unutrainjeg. ribs ubnjaka. zavisno od sprege u kojoj se upotrebljavaju (31 11.1 12), Mere um “tee. #8, Veca s drugim standardima Jue CSt221_ = Ocnake na kolnik, Ueduone oznake, Defi iia i podjeta JUS US4,2. Jus U ~ Ortake na koluiku, Uzduene ovnake. Pune tnciprekidane) ere Ormake na bolniku, Ostale osnake, Strelive ns kolnikur Taine milena Repub whreatata sa klar SR sete by41 21/7402 04 4.111974, ne plats 4 potez na promet 7 Stampa Seveun raved 22 aanduidizicfe > BeogradDK 625.146.533.85 Ukepny stranica [4] JUcosLavensxr Ozaake na kolniku STANDARD. UZDUZNE OZNAKE SOBAVEZNOM PRIMJENOM 04 1980.06.04 Road markings. Longitudinal markings. Two lines Predmet standarda Ovim se standardom utvrduju oblik i mjere dvostrukih crta na kolniku inatin njhove primjene. 1.2 Dvostruka erta upotebljava se kao razdjelna era, 2 Viste dvostrukih crta 21 Dvostruka puna (neisprekidana) crta i 241 ‘Dvostruka puna (neisprekidana) crtaicvodi se u tri tipa, smjerama prikazanim na glici 1.’ [ah Pe Sika 1. TIPA TPB Tre «= 010m 4=O)2m - «= 015i020m a= 010m = 0,10m 010m b= 030m b= 034m b= 0401 050m Dyostuka puna (eipekiana) ert (1 prijenue sma stam i ucamaijvni cestama s cei | vise prometnih trakova (sl 2.1 3), 212 Sirina dvosiuke pune (nesprekidane) crt ne ula sinu prometni ators, 715 Stine eta dvosrake pune (neisprekiane) ete zavise ol Sine oxath ustuinh eta na tnjestu ele se Primjenjuju, = cana ozs rionoaew |JUS US4.224 Steamed Dvostruka isprekidana erta Dvostauka isprekidana crta izvodi ses mjerama prikazanim na sci 4, Mere um 2.10} 222° Prosirikaiprekidans crt upotebleva s za obiljtavanje prometnih trakora + imjenlivim smjerom kretanja, na kojima je promet reguiran uredajima 2a davanjesyetlosaih prometath znakora, | 223 Ukupna je sirina dvostruke isprekidane erte 0,30 m. i Folovina sirne (0,05 m)jedne ete ulaziu Srinu prometog traka, Prostorizmedu ert (0,10 m) i die polovinesirine rte (2X 0,05) ne ulae u rinu prometnog take. 224 Dvostrukaiprekidana erta upotrebljava su spretsobiénom isprekidanom ertom tipa BI. 23 Dvostruka kombinirana erta 2341 Dvostruke kombinirane crte (puns-neisprekidans, iprekidana) ivode se ti tipa, + mjerama Prikszanim na slci 5, é Tipa Tip C @ = 010m 2 = 0,1510,20m = 010m a°= 010m A= 30m A= 60m B= 60m B= 120mSranig 4105 054.224 prota kowbinirans ers Gedna pun, neprekiana,dmgaipekilna)prinjenie se na mjstina fk su vt prepednost ti da deputy preyjecaje u jednom od snezova ketone Sirna era dvosrukekombinirane ete zvis od rive otalihwzduoih era na mest Bese primjenjuj jrcaiiks Kowbinrana rta tpa A upotebrs x ua cesta na koja je upotreblens omens fsprekidana crtatipa A~ jaearaks Kombinrana ita tpa W upovtebjava sea estan na koja upotiebjena obiéna isprekidana crtatipa B-2, secuniks Kombinirana eta tipa C upouebjava © na esama na kojina je upotiebiens obiena isprekidana ert tipa C-1, Opéa napomena Dvostruke kombinirane erte izvode se bijelom bojom, Veza s drugim standardima JUS U-S4.221 — Oznake na kolku, Uzdutne conake, Definiije {podjela Joe yi 222 ~ snake na koi, Uzduane conake, Pune (neisprekidane) rte JUS U.S4.223 — Oznake na kolniku, Usduane oonake. Iprekidane rte Sais mien Rerubehog tetra t uli SR Seber ALS /7502 of 4.111974, pase pote ms prometDK 625.746,533.85, Chapne stumica 0 Ounake na kolniku POPRECNE OZNAKE Cte zaustavianja ego ya ofr fe tuey sehen Morning 1 Predmet standarda 1d vim se standardom uterduju obtik i mere erta zaustavjanja kao i nacin njihove primjene, -é Geta taustavjanja c2naéava mjesto na kojem vozat mora zaustaviti svoje vozilo, obavezno (puna, ‘eisprekid ana crta) ii prema potrebi (isprekidana crta ili trokutovi), Veste erta zaustavijanja 24 Puna (neisprekidana) crta zaustavijanja 21.1 Crea zaustavjanja mora bit vece Sirne od uzdu2nih oznaka koje se 'potrebljavaju na tom anjestu zbog] specifiénog vidnog kuta. ete zaustaviianja mogu biti rine od 0,2 do 0,6 m (a. 1). gva § X t Mjere um (Siriea ere zastajnia visio promtnog opteredsa, ine semen este, Cree zaustatianja sre 0.20 m upotebharsju wn je Sirine & 8 Nernatno upteregenia estas, a stanfardu JUS U.S4.232, 1 shlada HE lpred ene taustavfjania mora se nakolniku ipisat jee StOP p < svertikalnom signatizacijom,desis LIES US4.225 U slutaju kada sirina prometnog traka na. kizanju (6), slici 2 ‘mjestu postavijanja erte zaustavjanja prelazi 1/2 si ‘ti nde dovolina da bi se obiljezila dva promeina taka, uctiava se erta zaustav Stika 2, ‘Ts era obietava se samo na prilazima na kojima nema pjetaekih prielaza, Na Karakteristi¢nim prilzzima_kritanj 214 lima crta zaustavljanja postavia se stepenasto bog. bole Pregiednontii da bi se omoguéio nesmetano skretanje voila (1.3.14 ) Mjere umrte zaustavijanja, Isprekidans crtaraustvljanja Cond 92 i {sprekidana cra zaustayljanja sstavjena je od isprekidanih 020 Dudina erte mora bit jednaka nojmanjenjezing} dvostrukoj Siini, Razmak iemedu ertajednak je duzini rte 5). i [sprckidana crta zaustavjanja postavja xe na mjest ge je potrebno da se propustevorila Koja se kreéul ccestom s prednosu prolaza, i Poced isprekidane erte zaustavjanja moze se ucrtai i trokut upozorenja (sl. 5) Trokut se obavezno uerta: 4 ukoliko nem odgovarajuéevertikalnesignalizacie. Mere umSyria $38 U4.225 Lmiesto isprekidanom crtom, mjesto 2a zaustavjanje move x obifetiti na kolniku trokutovins ei je ‘th okrenut prema voracu koji mora ustupiti prednost prolaza (6). Mjete um 2 = 044006 2 = 0,6400,7 Osnoviea trokutaiznosi od 0.4 do 0,6 m, a visina od 0,6 do 0,7 m: Razmak izmedu dva trokuta uvijek j| Jednak dutini omoviee trokuta, 72.3 Oblik imjeretrokata upozorenja na prilzu. krtanu scestom s prednofé prolazanavedeni ‘sna slici 7, 2Xxb O15 m zaV < 60 km/h b= 05m c=4xD zaV > 60 km/h b= 10m © = oxdPolotaj crte zaustavijanja Cets 2austavjanja mora biti postajenatako da vuraé koji se raustavl moze her smetni vidi vari Plefake koji mu dolaze iz svih smjerova, = Crta zaustavjanja postavja se, u pravilu, na najmianje 1.0 gi od muba Kolnika (sl. 8.4), osim uv sluéajevima kada za to ne postoji mogucnost. Zod aap tha te 6 Mjere um 8 S g g 3 Stika 9,Surica 6 JUS US4.225 ~ Bat) 32 Ucotko s pjesathi prijelaz nati daleko od kridanja,crta zaustavjanja moze ve postavitizapjetackog prijelaza (st, 10), t Mjere um katana min 5,0 ‘Sika 10, 33 Na prometnicama na kojima se promet ne regulira s vjelosnim prometnim znakovima erta zaustavljanja, ‘ukoliko je potrebna, uertava se na udalenosti od naj jmanje 1,0 m od pjeSackog prijelaza (sl. 11.12). Mjere um 0,20 do 0.50 Slika 11, Mjere um minlO, 1102000060 Slika 12, 020 a60| I 220¢0.060)) | Crte caustavijanja se izvode bijelom bojom, Ns temelju mitjenja Republckog skretarjata 20 kaltry SR Srbe hi. 381/74.02 04 4.111974, ne plage pores na promet ‘Stamos Saini ved v2 wdDx 625,741 sh S3495 Uauptio stranica § 24] JUGOsLAVENsKI Omake na kolniku JUS STANDARD POPRECNE OZNAKE S OBAVEZNOM Kose i granitne crte PRIMIENOM, 4 19800604 Pravilnik br. 31—3529/2 ad 1980.02.28; Sluzbeni list SFRJ. be. 17/80 -—— 22 23 Ba Road markings, Transverse markings Predmet standarda Ovim se standardom urveduju oblik i mjere kesih i grani¢niherta,ka0 i naéin ajthove primjene, Namjena Kose ere upotebljavaju se 23 obiljezavanje otvaranja,odnosno zatvatana traka 2a usporene i ubrzane, Kose erte upotrebljavaju se i2a zatvaranje prometnih trakova rezerviranih 2a vorila JGPP- Granitnecrte upotebljavgju se za zatvaranjezaustayng takai odvajane djla Kolnika 2abranjenog za promet, Kose erte Oblik, mjere i polodsj ose erte za obilje2avanje zatvarana trke za ubreanje prikazani su na sic 1, Razdjelna erta | fave 10.0 | 25,0 woo | Slika 1. eesurpass US 184.224 Oblik, mjete i polozaj ose cre za obijezavanje otvaranja traka za uspocenje prikazani su na sci 2, Mjere um. 10.0 60 _130:30,30 eet CET Rubral erte 2 ae ieee Slika 2. Oi, nw i ploy kos cs bilan ava promt taining a SGPP-a prikazani su na slici 3, Mjereum 50, 50 {0,10 2 S > ait 7] Razdjeina erta | | | | 1 _|).020 do 10,0 Slika 3. Kose crte obiljezavaju se 2utom bojom, |IS 34.226 Stanien 3 4 Graniéna crta 41 Graniéna crta postavja x na takovima £a ubrzanje gle je potrchno odvojiti do Kolnikama kojem je zabranjen promet, Oblik, mjere i polozaj granicnih erta prikazani su na slici 4, Mere um r 0040 uta erta Slika 4, 42 Graniéna crta obiljetava se bijelom bojom, Veza s drugim standardima 7S US4.230 — Onnake na kolniku, Ostale oxnake. lohe 22 usnjecavanje prometa = be. $1381/74.02 od.11 1974, e pla potee na prome! Na temehu mithenia Republichog sckretaiiata za kultura SK Si ‘Stames Sowom ined FaDk 656.085:656.14 Ukupnio seanica 6 Oznake na kolniku POPRECNE OZNAKE PjeS2¢ki prijelazi ‘STANDARD ‘SOBAVEZNOM PRIMIENOM 0d 1980.06.04 Roa markinys Transverse markings. Pedestrian crossings Predmet standarda Ovim se standardom utvidyju vate, mjere i na¢in oznatavanjapjesatkih prilaza oznakama na Kolniku, kao i kriterji za njihovo postavijanje, 2 Definicija Fyelacki priclaz obilezent je dio konika, namijenjen za prijelaz pjtaka. Ovim standardom definiraju se ‘samo pjeSatki prijelazi obijezeni oznakama na kolniku, 3 Kriteriji za postavijanje pjesaékih prijelaza Pjesathi prjelaz obiljezitée se uvijek ako na odabranom mjestu prometno opterecenje iznosi: — najmanje 400 vooila/sat, ii — najmanje 300 pjesaka/sat, ili ~ ako to zahtilevaju drugi razlozi sigurnosti, 4 Veste i naéin izvodenja pjesaékih prijelaza { 41 Plesacki prijelazi obigno se izvode u obliku niza traka Obojenih bijelom bojom (,zebra”), na natin) prikazan na dl, 1. Mjete um min 3042 Sa Sirina pjetatkog prijelazaseviei od velicine Pjetackih tokove i dudine pjessckog prijelazn. Nojmanja trios potathog peel Eccl 3,0 m, sto odgovara veliin’protoks do 3000 pjestka/aat uw trojan od najmanje dva sata toku dana, Naveta ina prjelena mode bit 8.0m U dotsevinia kadekrte vetine protoks petaks nije ispunjen, primjeniat Ce w sedeee minimalne | sirine pjetackih prijelaza ovisno o tirini kolnika na prometnici: i ~ rakolni +2 prometna taka 3.0m ~ zakolni +34 prometna trata 4.0m ~ zakolak 5 prometnintrskov 2 Soi viel Za brzine vece od 60 km/sat Siri Prijelaza mora iznositi naimanje 4,0.m, Na mjestima na kejima pjetack prielaznje mogute abiljeziti ojom za obile2avanje pjesaekih prijelaza | mogu s upotriebiti droge tvari(Zlicni element, kinovi,rflektirajutetvai ole idr.). Ohiljetavanje istackih prijelaza drugim tvarima vet xe njdhovim postavianjem na rubu pjetackog prijelaza na razmaky 0d 0,4 do 0,6 m. Klinovi moraju biti promjera najmanje 0,10 m. Polodsj pjeSackog prijelaza Fletetki priclaz postaja se w anja pjetackih tokova okomito na os kolnika osm u sutajevima keds to nije mogute zbog smjera pjetatkog toka (a. 4). Fetatki prijelar mors biti uruéen nsimanje 0,5 mu odnom na zamiieniprodutetak rubs kolnica (a y. ' MiterJUS U.84.227 Stranica 3 crys s bilder ietiekiprila mor bit parle oi Kola, pi emu je prs eta I udaljena od rubs plocnika od 0.2 40.0.4 m (sl. 3.4), Mere wm Q20a0040Suanica 4 JUS U88.227 Na prilazu krizanju, izmedu dva susjedna pjesa¢ka prijelaza, mora se osigurati eaxmak ou S,0 10 (sl 5), Mjere wm co i Posebni sluéajevi postavijanja pjeiackih prijelaza Pjesatki prijelaz ispred tole prikazan je na slici 6, Mjeie um min200 ~ ge gi oon Pored pjesackog prijelaza, kolnik u blizinigkole mora biti obiljeden i natpisom SKOLA na kolniku, prema standurdu JUS U.S4.232.2S US4.227 Stranicas Ol Betseki prielaz na prometnici ij je kolnik razdijelen zelenim pojasom ii utlusnom Punom estom ili ‘dvostrakom punom ertom prikazanje na slici 7,18, r in F Ns otvorenim dionicama cesta ili na dionicama ceste kroz nasliena mjesta rilaz pjesackom prijetaz Ihode bit zagraten barijerama da bi se usmjerilo kretanje pjeSaka, Pored pjesackog prijelaza, na koln prema standardy JUS U.S4.233, Ku s mogu obikedtt i ere z2 zabranw parkiranja i zaustavjanja,‘Stonica 6 US US4.227 63 Pjetacki prijelaz mote s¢ ivestiy kombinaciji s otokom za razdvajanje prometnih tokova, Pjesacki prijelad do otoka postavijen w smjeru pjesackih tokova prikazan je na sici 9, a okomito na rub plocnika na slici 10. ATM V1 7S S Veea s drupin standsedime JUS U.S4.232 - Ounake na kolniku, Ostale oznske, Natpist JUS US4.233 ~ Oznake na koluiku, Ostale vznake, Oznatavanje prometmih povesina posebne namjene | 3 seme mislenss Republighog setetarkataz2 Kultur SR Sroge be. 1381/7402 ed 4.111974. oe plats se pores na ‘Siampa Saveum zavod sa wandardnacyu ~ Beograda | Preteen Il pevodene cll ity tvodins doputteno je amo ux odobrejeSevetnogsavode x standardise ida ~ Beograd DK 656.035:656,14 Ukupno stranica 2 JUGOSLAVENSKI Oznake na kolniku Jus STANDARD POPRECNE OZNAKE Scneaod U.S4.228 PRIMJENOM 04 1980-0608 Prijelazi biciklisticke staze 1980, 3529/2 od 1980-02. Road markings Transverse markings. Cyclist erossings ves | _stvenazavooensranonnpiaciy | Predmet standarda Ovim se standardom utvrduju polozsj, mjere i nagin ozna¢avanja prijelaza biciklisti¢ke staze obiljedenog ‘oznakama na kolniku, Definicija Prijelaz biciklistitke staze obilje2eni je dio kolnika, namijenjen iskjudivo prelasku biciklista, (Ovim standardom definiraju se samo prijelazi biciklisti¢kih staza obiljezeni oznakama na kolniku. Poloiaj prijelaza biciklistiéke staze Prijelaz biciklisticke staze obiljezava se u nastavku biciklisti¢ke staze, | Prijelaz biciklistidke staze najtesée se obilje2ava uz pjetacki prijelaz sa strane blize sredigtu kriganja uy dD Sika 1Surat ILS U Sd 220 Nagin obiljezavanja prijelaza biciklisticke staze 4 Sirina prjelaza bicklsti¢ke staze iznosi najmanje 1,80 m za jednusmjemu i 3,0 m 2a dvosmjerau biciklisticku stazu, 42 Priel biciklisticke staze obibiezava se kvadratima bijele boje dimenvia od O.4 do 046m, zavieno od ! Stine ‘ete pjetitkog priclaza ue koji se obiljezava (s1, 2). Razmak B izmedu kvadrata jednak je ach Beopad