TEHNIKI OPIS

1. OPIS PROJEKTNOG RJEENJA

A. Potporni armiranobetonski L zid na kontraforima.
Ukupna duina zida iznosi 75.80m. Potporni zid osigurava lokalnu saobraajnicu, pa je
pravac krune zide odreen u skladu sa postojeom trasom. Visina zida je promjenjiva od
2.00m, sa irinom stope 2.00m. Debljina stope i platna zida iznose 0.35m. Zid se oslanja na
betonske kontrafore, na razmaku 5.00m. Kontrafori su debljine 0.80m, irine 2.00m i
projektovane dubine 1.50m. U potpornom zidu potrebno je ostaviti procjednice od PEHD
cijevi prenika 100mm, na razmaku 1.0m. Zid se izvodi u kampadama duine 7.50-10.00m,
prema grafikim prilozima. Prostor iza zida zasipa se kamenim materijalom propisanog
sastava i porijekla. Stopu zida treba izvesti u nagibu prema drenanoj cijevi, koja se izvodi u
osovini saobraajnice. Izmeu kontrafora, zid se oslanja na sloj podlonog betona debljine
10cm. Prostor iza zida zasipa se kamenim materijalom, uz izradu tamponskog i asfaltnog
sloja saobraajnice. irina saobraajnice iznosi 3.00m.
B. Drenani sistem.
Za odvodnju povrinskih i podzemnih voda sa lokacije, predvien je sistem povrinske i
dubinske odvodnje u vidu povrinskih betonskih kanala odnosno drenanih rovova.
Predviene su cijevi DN200-DN400, sa dubinama iskopa do 6.0m..
C. Kamena rebra ispod ugroenog objekta.
Obzirom da su na tri stambena objekta u elu klizita primijeena oteena i deformacije sa
tendencijom proirenja, predviena je izrada kamenih rebara na betonskoj ploi sa zubom.
Dubina iskopa je 4.00-5.00m. Ploa je irine 4.00m, sa duinom 1.00m u podunom pravcu.
Rebra su povezana drenanim rovom. Iskop rova treba vriti kampadno, i ne smije se izvriti
iskop za vie od 2 rebra bez zavretka radova na prethodnim rebrima.
D. Odvod i ispust
Sve vode se odvode niz padinu, i isputaju preko ispusnog okna u potok Koterac. Odvod je
punim cijevima prenika DN315-DN400.
2. PRIPREMI RADOVI I REDOSLIJED IZVOENJA RADOVA
Da bi se radovi izvodili potrebnom dinamikom, a u skladu sa ovim projektom i tehnikim
uslovima, izvoa radova na sanaciji klizita treba izraditi plan rada. Predmetni plan rada
treba sadravati organizaciju i opremu gradilita, dinamiku izvoenja radova, te popis
mehanizacije koju e koristiti kod izvoenja sa osnovnim tehnikim karakteristikama. Plan
rada daje se na uvid nadzornom inenjeru i projektantu koji mogu traiti njegovu izmjenu ili
dopunu uz odgovarajue obrazloenje. Po odobrenju ovog plana rada od strane nadzornog
inenjera i projektanta, izvoa radova moe pristupiti izvoenju. Posebnu panju potrebno
je obratiti zatiti na radu, uz izradu Elaborata zatite na radu. Radove mora izvoditi
kvalifikovana i obuena radna snaga. Prije poetka izvoenja radova izvoa je obavezan
imenovati odgovornu osobu za izvoenje radova.
3. USLOVI NA TERENU
Da bi se upoznali uslovi na terenu, izvoa radova treba posjetiti i obii lokaciju objekta.
Pitanje pristupa lokaciji rijeie Investitor. Ureenju gradilita, kao i kretanju po samom
gradilitu treba posvetiti posebnu panju. Na lokaciji je prethodno svim radovima potrebno
uraditi gradilinu ogradu te izvriti snimanje i obiljeavanje svih podzemnih instalacija. Za
potrebe izrade kontrafora potrebno je osigurati kvalitetan radni plato, koji omoguava rad i
manevar maine za iskope i transport materijala.

4. GEODETSKI RADOVI
Prije poetka radova na izradi potpornog zida i drenaa, karakteristine take elemenata
stabilizacije i potpornih konstrukcija moraju biti iskolene poloajno i visinski. Izvoa radova
e izvriti potrebna iskolenja, biti odgovoran za mjerenja, te poduzeti potrebnu
predostronost provjere dimenzija. Tanost iskolenja treba se kretati u granicama od 0.10m
poloajno i visinski za drenani sistem, odnosno 0.02m za zidove, a tokom izvoenja
potrebno je konstantno kontrolisati iskolenje.
5. ZEMLJANI RADOVI
Sve zemljane radove treba izvoditi u skladu sa ovim projektom, HTZ mjerama za zemljane
radove i uputama nadzornog organa i projektanta. Iskop se vri prema nacrtima i opisima iz
projekta do projektovane kote. Iskope treba tako uraditi da je mogue izvriti
armiranobetonske radove na temeljima, izradu tajae i postavljanje cijevi za drenae.
Povrine iskopa moraju biti ravne bilo da se radi o horizontalnim ili vertikalnim elementima,
zatim otrih ivica i sa tolerancijom tanosti 5 cm. Svaki izvedeni plato (osim iskopa za
drenae) mora biti uraen u nagibu od po 3% kako se na njemu ne bi skupljala podzemna ili
atmosferska voda. Viak iskopane zemlje potrebno je transportovati na deponiju koju odredi
izvoa radova. Iskope je potrebno vriti mainskim putem vodei rauna o mjerama zatite
na gradilitu. Popravke i dorade iskopa mogue je vriti runo. Neophodno je na gradilitu za
sluaj kinih dana imati dovoljnu koliinu geotekstila i plastine folije za zatitu kosina iskopa.
Iskope na potrebnu dubinu treba izvoditi u nagibu definisanom grafikim dijelom projekta.
Tokom radova na iskopima treba kontrolisati:
- da se iskopi obavljaju prema nacrtima i kotama iz projekta,
- da se za vrijeme radova na iskopu, do zavretka radova osigura eventualna odvodnja
Dubine iskopa kontroliu se geodetski, te se upisuju u graevinski dnevnik. Iskope za
kontrafore treba pregledati nadzorni inenjer-geotehniar i upisom u graevinski dnevnik
odobriti daljne radove.
Iskope treba raditi kampadno, bez ugroavanja lokalne i globalne stabilnosti lokacije.
Ne smije se zapoinjati iskop susjedne kampade dok se ne zavre svi radovi na
prethodne dvije kampade.
6. IZRADA KONTRAFORA
Nakon zavrenog iskopa za kontrafore, postavlja se armatura za vezu sa stopom zida, te se
vri betoniranje.
Projektovana dubina kontrafora iznosi 1.50m. Stvarnu dubinu kontrafora treba utvrditi
iskopom na licu mjesta, te odobriti od strane nadzornog inenjera. Obavezno je
ukopavanje kontrafora u supstrat minimalno 0.50m. Ova dubina se odnosi na lice
kontrafora okrenuto niz padinu.
7. IZRADA POTPORNOG ZIDA
Nakon zavrenih radova na betoniranju kontrafora, vri se betoniranje temeljne stope zida.
Stopa se polae na sloj podlonog betona debljine 10cm, marke MB10. Potrebno je
predvidjeti adekvatnu armaturu za vezu sa platnom, prema grafikim prilozima. Vri se
postavlljanje armature zida, postavljanje dvostrane oplate i betoniranje zida betonom MB 30
uz potrebno nabijanje betona pervibratorima za beton, i njegu betona u toku vezivanja te
demontaa oplate poslije vezivanja betona. Naroitu panju posvetiri ugradnji barbakana u
zidove u svemu prema uzdunom proflu zida. Obratiti panju na kvalitettno izvoenje svih
barbakana. Prilikom betoniranja ne smije doi do suenja profila barbakana. Prilikom
armiranja zida ni u kom sluaju nije dozvoljeno skraenje ankera.
8. DRENAE
Nakon zavrenog iskolenja (x,y,z) pojedinih karakteristinih taaka drenae, pristupa se
iskopu. Iskop i polaganje cijevi treba vriti od kolektora (potok). Za drenane rovove dubine
vee od 3.0m, iskop rova treba vriti u nagibu 8:1 ili blae. Duboke iskope po potrebi treba
osigurati razupiranjem. Na dno rova polae se tajaa od betona MB20 debljine 10-15cm. Na

tajau se polau drenane cijevi sa perforacijom izvedenom na uglu od 120. Prilikom

polaganja drenaa treba voditi rauna da su cijevi pravilno centrirane i perforacije
okrenute prema gore. Cijevi se zasipaju filterskim materijalom propisane granulacije i
sastava u visini 1.0m. Ostatak rova se zasipa kamenim materijalom prema visinama
definisanim u grafikom dijelu projekta i materijalom iz iskopa. Povrinski betonski kanali se
izvode od betona marke MB30 M100. irine su 60cm, sa polukrunim profilom teenja.
Kanal se izvodi u etverostranoj oplati, u segmentima od 1.0m. Segmenti se moraju
cementnim malterom povezati u jednu cjelinu, te izmeu pojedinih segmenata ne smije biti
prekida i fuga. U odvodne rovove polae se sloj zbijenog pijeska debljine 10cm, a ostatak se
zasipa materijalom iz iskopa.
9. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE
Kod izvoenja radova, kvalitet elika, betona i komponentnih materijala treba odgovarati
uslovima datim u Pravilniku o tehnikim mjerama i uslovima za beton, sl. List br. 11 / 87.
Izvoa radova treba posjedovati sve propisane ateste o kvalitetu svih materijala. Sve
podatke i rezultate kontrole treba dostavljati projektantu i nadzornom organu. Prije poetka
radova, izvoa je duan pribaviti sve ateste za kontrolu kvaliteta:
- Armaturnog elika
- Cementa
- Aditiva za beton
- Filterskog materijala za drenae
- Vode
Kvalitet betona se dokazuje standardnim spitivanjima na betonskim kockama. Beton mora
imati marku MB 30 M100. Kvalitet se dokazuje na pet serija kocki. Komponentne materijale
treba skladititi i sa njima rukovati tako da se njihova svojstva ne mijenjaju znaajno usljed
djelovanja klimatskih uslova, meusobnog mijeanja ili kontaminacije i da bude ouvana
saglasnost sa odgovarajuim standardima. Proizvoa betona mora obezbijediti redovna
kontrolna ispitivanja komponentnih materijala i to prema tabeli koja se nalazi u projektu.
Izvoa radova je duan dostaviti koritenu recepturu za beton. Proizvoa betona mora
shodno BAS EN 206:2014 obezbijediti redovna kontrolna ispitivanja komponentnih
materijala.
10. STALNI GEOTEHNIKI NADZOR
Obzirom na sloenost sanacionih radova, potrebno je osigurati stalni nadzor tokom
izvoenja. Ovaj geotehniki nadzor ima zadatak da kontinuirano prati radove, sa nastojanjem
da se izvedu prema datim tehnikim procedurama.
11. MATERIJALIZACIJA
i) BETON MB30 M100 za betoniranje potpornog L zida, kontrafora, betonskih kanala za
odvodnju, tajae u drenanim rovovima i betonske ploe sa zubom.
ii) ARMATURNI ELIK B500 za armaturne ipke i armaturne mree
iii) DRENANE CIJEVI PEHD za izvoenje drenanog sistema. Tane tehnike
karakteristike definisane u predmjeru radova.
iv) ZASIP IZA ZIDA: od kamenog materijala V-VI kategorije srednjeg prenika 100mm. Udio
glinovitih komponenti manji od 10%. Minimalan modul stiljivosti 40MPa. Prije ugradnje
materijala iza zida, potrebno je da Izvoa priloi i dostavi ateste o karakteristikama
materijala. Upotreba loijeg materijala moe dovesti do prevelikih deformacija zida i
saobraajnice. Zasipanje treba vriti u slojevima.
v) FILTERSKI MATERIJAL za drenae je sljedeeg sastava:
frakcija 4-8mm: 20%
frakcija 8-16mm: 20%
frakcija 16-32mm: 60%
Filterski materijal je potrebno smijeati prije dopremanja na gradilite.

12. PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZATITE NA RADU

Odabrano rjeenje sanacije klizita je takvo da se u cjelosti osigurava potpuna primjena
pravila zatite na radu, kako bi se svim sudionicima (za vrijeme graenja a i kasnije) osigurali
uvjeti rada bez opasnosti za ivot i zdravlje. Za vrijeme graenja potrebno je provesti sve
propise kao i vaeom zakonskom regulativom predviene mjere zatite na radu, koje se
posebno odnose na:
organizaciju i ureenje samog gradilita,
organizaciju skladinog prostora,
organizaciju i lokaciju graevina namijenjenih boravku ljudi,
organizaciju pruanja prve pomoi u sluaju povrede radnika na radu i sl.,
ispravnost i pravilan nain upotrebe osobnih zatitnih sredstava,
sanaciju okolia te dovoenje u stanje prije same izgradnje.
Kontrolu navedenih mjera zatite na radu provode izvoa radova, nadzorni inenjer,
ovlateni predstavnici investitora, te predstavnika dravne uprave. Izvoa radova se
obavezuje izraditi Plan ureenja privremenog gradilita, koji treba sadravati sljedee
elemente:
osiguranje granica gradilita prema okolini,
ureenje i odravanje prometnica na gradilitu i pristupnih puteva do gradilita,
mjere privremene odvodnje na podruju radova i osiguranje uvjeta rada u suhom,
ureenje mjesta, prostora i naina razmjetanja i uskladitenja graevinskih
materijala,
izgradnja i ureenje prostora za uvanje eventualno opasnih materijala,
nain transportiranja, utovaranja, istovaranja i deponiranja graevinskog materijala,
opreme i tekih predmeta,
nain obiljeavanja, odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroenih prostora na
gradilitu (opasne zone),
nain rada na mjestima gdje se pojavljuju eventualno tetni plinovi praina, para,
odnosno gdje moe nastati vatra,
smjetaj elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima
gradilita,
odreivanje vrsta i smjetaja graevinskih strojeva i postrojenja, te odgovarajua
osiguranja s obzirom na lokaciju gradilita,
nain i zatita od pada s visine ili u dubinu,
mjere zatite od poveane opasnosti po zdravlje i ivot radnika kao i vrste i koliine
potrebnih osnovnih zatitnih sredstava, odnosno zatitne opreme,
izgradnja, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu,
organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilite i sa gradilita.
Izvoa radova daje plan ureenja gradilita nadzornom organu na pregled i odobrenje prije
poetka radova.
Popis isprava i dokumenata koji moraju biti na gradilitu:
tehnika dokumentacija,
graevinski dnevnik,
plan ureenja privremenog gradilita,
knjiga nadzora iz zatite na radu,
uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti radnika,
uvjerenja o osposobljenosti radnika za rad na siguran nain,
uvjerenja o osposobljenosti iz podruja zatite na radu i zatite od poara,
uvjerenja o oruima za rad s poveanim opasnostima.

13. PRIKAZ TEHNIKIH RJEENJA ZA PRIMJENU PRAVILA ZATITE OD POARA

Za vrijeme izvoenja radova potrebno je provesti sve propisane i vaeom zakonskom
regulativom predviene mjere zatite pri radu i rukovanju s lako zapaljivim materijalima, koji
mogu izazvati poar. Takve materijale potrebno je drati udaljene od toplinskih izvora i
otvorenog plamena, kako ne bi dolo do izbijanja poara. Lako zapaljive materije (primjerice:
benzin, eksploziv, nafta, razna ulja i sl.) treba uvati u posebnim skladinim prostorima,
sigurnim od poara, u svemu prema vaeim odredbama, propisima i standardima.
Elektrine instalacije, ureaji i oprema moraju svojom kvalitetom i nainom izvedbe
odgovarati vaeim propisima i standardima. Kontrolu provedbe predmetnih mjera zatite od
poara provode izvoai, nadzorni inenjer, kao i ovlateni predstavnici nadlenih tijela.
Nakon zavretka predmetnih radova potrebno je urediti gradilite i ukloniti sve ostatke grae i
zapaljivih materijala, te dovesti okoli u prvobitno stanje.
14- MJERE ZATITE I SANACIJE OKOLIA
Nakon zavretka radova na sanaciji, pristupa se generalnom ienju podruja izvoenja
radova i pristupnih puteva od ostataka graevinskog materijala. U ovoj fazi izvodi se
demontaa privremenih skladita, baraka, ograda i slino, dovoenje okolia u prvobitno
stanje, te sanacija nastalih teta koje su posljedica izvoenja radova. Deponiranje otpadnog
graevinskog i ostalog materijala vri se u dogovoru s odgovarajuim komunalnim slubama
na siguran nain, tako da ne doe do oneienja i ugroavanja okolia. Radovi provoenja
mjera zatite i sanacije okolia ubrajaju se u radove pripreme i organizacije radova. Tokom
izvoenja radova investitor je duan neprekidno kontrolisati provoenje mjera zatite okolia,
odmah utvrditi opseg eventualno nastalih teta i uvrditi nain sanacije i obavezu izvoaa za
provedbu sanacije teta na okoliu. U postupku preuzimanja izvedenih radova, investitor je
duan donijeti zakljuak o stanju okolia i utvrditi eventualne obaveze izvoaa u odnosu na
sanaciju nastalih teta.