IVOT I KOLA br. 12(2/2004.

UDK 81373.421
Struni lanak

HELENA VODA*

SINONIMIJA I SINONIMI
Rad je prikaz jedne nastavne jedinice (sinonimija i sinonimi) iz nastavne teme leksikologije,
a u okviru nastavne cjeline gramatike hrvatskoga jezika u etverogodinjim strukovnim
kolama.
Od svih jezinih sadraja koji su predvieni planom i programom nastave hrvatskoga
jezika, upravo leksikologija pobuuje najvie uenikoga interesa. Oprimjerena
svakodnevnim uenikim, ali i strukovnim idiomima, nastavna jedinica postala je dragocjeno
iskustvo kako za uenike tako i za nas koji ih pouavamo.

Na satima nastave hrvatskoga jezika, prije ove, obraene su sljedee

metodske jedinice: Znak i sustav znakova. Jezini sustav i jezini znak.
Struktura jezinoga znaka. Rije i leksem. Leksikologija i semantika. Izraz i
sadraj leksema. Jednoznanost i vieznanost. Metafora i metonimija. Vrste
metafora. Osnovno i izvedeno znaenje. Neutralno i obiljeeno znaenje.
Podrutvljeno i individualno znaenje.
1. MOTIVACIJA
Metodama heuristikoga i usmjerenoga razgovora, zapoela sam
nastavnu jedinicu kratkim ponavljanjem prethodnih sadraja nastave
hrvatskoga jezika. Rije je o definiciji jezika, njegovim govornim i pismenim
osobnostima, s posebnim naglaskom na bogatstvo hrvatskoga rjenikoga
blaga. U prikazu bogatstva naega jezika pomoglo mi je objanjenje prirode
jezinoga znaka pomou trokuta. Slijedila je prva prozirnica.

Helena Voda, Tehnika kola Ruera Bokovia Vinkovci

131

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

PRIRODA JEZINOGA ZNAKA

Prirodu jezinoga znaka objanjavamo pomou trokuta.
A -

OZNAITELJ ILI IZRAZ JEZINOGA ZNAKA - materijalna strana,

oznauje se kao niz fonema
B - OZNAENIK ILI SADRAJ ZNAKA - pojam predmeta u govornikovoj
svijesti
C - SAM IMENOVANI PREDMET
1. stol
A - /s/ /t/ /o/ /l/
B - dio pokustva s daskom kao radnom i sl. povrinom na jednoj ili vie nogu
(Ani: Rjenik hrvatskoga jezika)
C - zeleni kolski stol
Prozirnica broj 1.

2. ISTRAIVANJE
Nastavna je jedinica jo uvijek bila bez naslova, a uenici su sami
objanjavali prirodu jezinih znakova u uionici. Slijedila je najava teme:
promatranje odnosa izmeu izraza i sadraja jezinoga znaka i to na
primjerima iz izmiljenoga proitanoga, polaznoga teksta, pod naslovom
Kratka pria za svaki dan.

132

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Kratka pria za svaki dan

Osvanuo je lijep i sunan dan. Uenici su se pred kolom ve poeli polako okupljati.
Zvonilo je. Ve ujutro usporenim, laganim i umornim korakom krenuli su prema uionicama.
Raspored se zna. Svatko ide svojim putem, svatko u svoju uionicu. Konano u razred
ulijee i razrednica. Naglo i gotovo bez pozdrava obraa se razredu: Ja sam jutros
pregledavala vae ocjene. Pa to su sami komadi. Nisam znala da vi imate toliko keeva.
Morat emo sazvati roditeljski sastanak. No, ipak, ne biste li vi pokuali ispraviti te jedinice
prije roditeljskog sastanka?
Ja sam ba juer razrednice, dobio jo jedan buger javlja se jedan od uenika.
Jao, a ja sam mislila kako si ti sve te svoje komade, keeve, bugere, jedinice ve odavno
ispravio! oajno e razrednica.
Ne, nisam, ali pokuat u drugi put. - odgovara mirno uenik.
Hm.. Hm...Dobro- ne tako mirno kae razrednica.

buger, komad, kec

bliskoznanice
Prozirnica broj 2.

Nakon itanja slijedilo je prvo problemsko pitanje. Iz prie su trebali

izdvojiti rijei, lekseme koji se ponavljaju, ali i uoiti u kakvim se to sve
oblicima oni pojavljuju. Trebali su prepoznati, pomou razlike izmeu njihovih
izraza i sadraja kako je zapravo rije o rijeima istoga sadraja, a razliita
izraza, tj. kako je rije o sinonimima. Pomou sugestivnih pitanja, oni su to
lako i uspjeli.
Tek tada, kada su zapravo uenici uoili i rijeili prvo problemsko
pitanje, slijedi naslov metodske jedinice: Sinonimija i sinonimi.
Na istom se tekstu djelomino radilo i drugo problemsko pitanje, a to je
podjela sinonima, pa se oba tekstualna primjera (pria i primjeri koji slijede)
nalaze na istoj prozirnici broj 2. Uenici su nakon postavljenih pitanja (Mogu
li se ti leksemi javljati u svakoj situaciji? Mogu li se njima izraziti slubeni
podatci?), donijeli zakljuak o tome kako je u tekstu uglavnom rije o jednoj
vrsti sinonima i to o onim sinonimima koji nisu zamjenjivi u svim vrstama
konteksta, nego samo u nekima, tj. da je rije o bliskoznanicama.
Iao sam u ljekarnu.
Iao sam u apoteku.
Trkai su imali dobar start.
Trkai su imali dobar poetak.
Sluali smo muziku.
Sluali smo glazbu.

istoznanice
Prozirnica broj 2.

133

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Na ovim su primjerima uenici uoili drugu vrstu sinonima:

istoznanice koje imaju potpuno jednako znaenje i koje su meusobno
zamjenjive u svakom kontekstu.
Za tree problemsko pitanje, a to je podjela sinonima na
standardnojezine i nestandardnojezine, posluili su nam novi primjeri
argonizama, dijalektizama, vulgarizama, internacionalizma, tuica, ali i
primjeri iz struke, kao i nastavak Kratke prie za svaki dan.
Nastavak:
Na sjednici nastavnikoga vijea, javlja se ona ista razrednica od malo prije:
U IV. B razredu iz hrvatskog jezika ima deset bugera.
U IV. B razredu iz hrvatskog jezika ima deset jedinica.
U IV. B razredu iz hrvatskog jezika ima deset topova.

Knjievna rije/argonizam
..neg pesji brabonjek na bogekom grebu.

Miroslav Krlea

brabonjek/izmet
Knjievna rije/dijalektizam
Cura mi ima zgodnu stranjicu.
Cura mi ima zgodnu bulju.

Knjievna rije/vulgarizam
Sluali smo muziku.
Sluali smo glazbu.

Knjievna rije/internacionalizam

Na gradilitu ima puno sitnoga kamena.

Na gradilitu ima puno odera.
Izmeu ove dvije ploice veliki je spoj.
Izmeu ove dvije ploice velika je fugna.

134

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Ovaj je stup za vanjsku rasvjetu krivo postavljen.

Ovaj je kandilaber krivo postavljen.
Dodaj mi onu tamo zavojnicu.
Dodaj mi onu tamo pulu/pulnu.
Alat moe staviti na strug/tokarsku klupu (stroj).
Alat moe staviti na drebank.
U kripcu/(stezi) e to stegnuti.
U raftoku e to stegnuti.

Knjievna rije/tuica
primjeri iz struke
Prozirnica broj 3.

Autor i pjesma koji su uenicima takoer ve poznati i koji su bili

obuhvaeni planom nastave hrvatskoga jezika, posluili su nam pri rjeavanju
etvrtog problemskog pitanja: podjela sinonima na opejezine i
kontekstualne. Na prozirnici broj 4. nalazila se pjesma A. B. imia
Pjesnici. Tada su uenici vrlo brzo uoili koji to leksemi mogu biti iskljuivo
individualni, tj kontekstualni i zato. Rije je o sinonimskom nizu: pjesniciuenje-treptanje.
Slijedio je dio sata koji je predstavljao saetak steenih spoznaja, a
razgovor se nastavio o leksemima i terminima koje uenici upotrebljavaju u
njihovim strukama; a to su elektrotehnika, graevinska i strojarska struka, te
postoje li za te termine odgovarajui hrvatski sinonimi, koje je kada god je to
mogue poeljno koristiti. Pomou prozirnica upozorila sam ih na najee
primjere iz pojedine struke.
PRIMJERI
ELEKTROTEHNIKA





teker........................................................ utika,utinica
klema ........................................................ stezaljka, opruga
kurclus/kurlus ....................................... kratki spoj
anlaser...................................................... starter, elektropokreta

 sijalica....................................................... arulja
 kandilaber ................................................. stup za vanjsku rasvjetu
 pula ......................................................... zavojnica
 nora/nora/njura .................................... prenosivi kabel
 izolirband .................................................. traka za izoliranje
 tender...................................................... stup, stalak, potporanj
Prozirnica broj 5.

135

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

PRIMJERI
GRADITELJSTVO
 libela/vaservaga........................................ ravnjaa
 prajca ...................................................... podupira, potporanj, greda
 klamfa ....................................................... vea eljezna kuka koja slui za spajanje
veih predmeta
 aov .......................................................... alatka za kopanje, kopaa
 loa........................................................... 1. balkon zatv. bonih strana
2. prizemni poluotvoreni trijem, loa
 etaa......................................................... dio kue izmeu poda i stropa
 skeletna konstrukcija................................. sustav povezanih nosivih vertikalnih i
horizontalnih gornjih dijelova
 pajser........................................................ posebno izraena poluga za neke vrste
radnji (podizanje)
 malter........................................................ buka
 alung ....................................................... obloga od dasaka
Prozirnica broj 6.
PRIMJERI
STROJARSTVO
 ekser......................................................... avao
 kombinirke ................................................ klijeta za vie radnih operacija
 pankl ......................................................... postolarski radni stoli obrubljen
postolarskim nakovnjem
 sajla .......................................................... eljezno ue od spletene ice
 hauba........................................................ poklopac motora vozila
 araf.......................................................... zavrtanj, vijak
Prozirnica broj 7.

Za rad s radnim listiima kao sljedeim postupkom, razrede u kojima

sam predavala ovu metodsku jedinicu, morala sam podijeliti u grupe.
Osnovna podjela radnih listia sastojala se u tome da su neke grupe
uenika imale zadane rijei za koje su onda morale same izmisliti sinonime, a
to su bili 1. i 2. listi, dok su druge grupe uenika na 3. listiu morale same
predloiti njima najdrae, najee lekseme i za te iste lekseme onda dati i
svoje vlastite sinonime.
1. listi






auto...........................................................
profesor ....................................................
mobitel ......................................................
kua..........................................................
kola .........................................................
Zadatak: Napii sinonimske parnjake za zadane rijei.

136

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

2. listi






intelektualac..............................................
glazba .......................................................
lud.............................................................
kafi ..........................................................
frajer .........................................................
Zadatak: Napii sinonimske parnjake za zadane rijei.

3. listi





................................................
................................................
................................................
................................................

Zadatak: Napii sinonimske parnjake ili nizove za sve rijei za koje to eli.

Objavljujui rezultate, zakljuili smo kako su puno uspjenije bile one

grupe uenika koje su morale sve same predloiti, one su bile puno
slobodnije i inventivnije u izboru leksema i prikazu njihovih sinonima. Gotovo
u svim razredima dola sam do vrlo slinih rezultata na razini pojedinih
leksema, a najvei broj sinonima dobila sam za nazive droga (to je vrlo
zabrinjavajue). I taj dio sata uenicima je bio najinteresantniji. Rezultate sam
potom objavila i na prozirnici broj 8.
REZULTATI NASTAVNIH LISTIA
 profesori.................................................... pljugeri, tekuti, atevi, papuari
 intelektualac.............................................. treber
 glazba ....................................................... mjuza, zika
 lud............................................................. pukotina, dijabola
 frajer ......................................................... manga
 autobus..................................................... kanta
 mobitel ...................................................... cigla, pila
 pivo ........................................................... uja
 wc ............................................................. buksa
 lo auto ..................................................... krnola
 tijelo .......................................................... karoserija
 treber ...................................................... atija
 droga ........................................................ gudra, gudrovina, tone, dumina

heroin ............................................ uto

kokain............................................ belo

extasy............................................ bombom, eton

lsd ................................................. slija

marihuana ..................................... zeleno, dumina, travac
 nadrogiran................................................. ubiven
 paketi od 5 gr. trave ................................ paket, panj, ketpan
 dim............................................................ at
Prozirnica broj 8.

137

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

Kada su rezultati radnih listia objavljeni na jednoj sam prozirnici

napisala ono to je najvanije za zapamtiti, tj. PLAN PLOE.
SINONIMIJA I SINONIMI
SINONIMIJA je odnos izmeu dviju ili vie rijei koje imaju razliite izraze, a iste ili
djelomino iste sadraje.
SINONIMI
ISTOZNANICE
potpuni sinonimi zamjenjivi u svim
kontekstima
glazba/muzika
povijest/historija
sustav/sistem

STANDARDNOJEZINI
jedan parnjak pripada standardiziranoj rijei
standardnojezini sinonim
jedinica
poludjeti

SAMOSTALNI ILI OPEJEZINI

prepoznaju ih svi govornici jezika
prepoznatljivi su i izvan konteksta
oder-sitni kamen
tuga-alost

1.

2.

3.

BLISKOZNANICE
djelomini sinonimi zamjenjivi samo u
nekim kontekstima
jedinica/komad
magarac/tovar
luk/kapula

NESTANDARDNOJEZINI
drugi pripada neknjievnom jeziku
nestandardnojezini sinonim
buger, komad
poiziti

KONTEKSTUALNI ILI INDIVIDUALNI

ne prepoznaju ih svi govornici jezika,
prepoznatljivi su samo unutar konteksta
pjesnici-uenje-treptanje

Prozirnica broj 9.

UMJESTO ZAKLJUKA
Veliki broj prepoznatljivih leksema koje uenici koriste u svakodnevnom
razgovornom jeziku, omoguili su uinkovito dolaenje do ispunjenja
nastavnih zadaa:
a) jezinoobrazovne: prepoznavanje sinonima i sinonimskih parnjaka i
nizova u govoru i pismu,
b) jezinokomunikacijske: pravilna uporaba sinonima u govoru i pismu,
c) jezinoodgojne: razvijanje svijesti o potrebi njegovanja vlastitoga
jezinoga izraza, poticanje tenje za uporabom standardnohrvatskih
sinonimskih parnjaka,
138

IVOT I KOLA br. 12(2/2004.)

d) psihofunkcijske: razvijanje logikoga i apstraktnoga miljenja, posebno

sposobnosti zapaanja, usporeivanja, razlikovanja, poistovjeivanja i
zakljuivanja.
LITERATURA
Vladimir Ani: Rjenik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb, 1994.
Marina ubri: Hrvatski jezik, Udbenik za 4. razred etverogodinjih strukovnih kola,
kolska knjiga, Zagreb, 2001.
Hrvatski enciklopedijski rijenik, Novi Liber, Zagreb, 2002.
Marko Samardija: Hrvatski jezik 4, kolska knjiga, Zagreb, 1998.
Teak-Babi: Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
Stjepko Teak: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika I. i II., kolska knjiga, Zagreb,
1996., 1998.
SUMMARY
This work is a review of a teaching unit on synonymy and synonyms as a part of lexicology,
which is taught within the frames of the Croatian language grammar in four-year vocational
schools.
Within many topics set down by the Croatian language curriculum, lexicology seems to be
one of the most interesting ones for our students. This particular teaching unit,
accompanied by everyday examples given by students but also those related to their future
vocation, has become and invaluable experience for both the students and the teachers.
Primljeno 15. oujka 2004.

139