DJELOVANJE SNIJEGA I VJETRA NA NOSIVE

KONSTRUKCIJE
Prirunik iz predmeta Lagane i Drvene Konstrukcije
Autori:
Prof. dr sc. Vlatka Raji, dipl. in. gra.
Dr. sc. Ana Mandi, dipl. in. gra.
Dean izmar, dipl. in. gra.
Zavod za konstrukcije,
Graevinski Fakultet Sveuilita u Zagrebu

Zagreb, 2009.

Recenzenti:
prof. dr. sc. Milutin Aneli, dipl. in. gra.
prof. dr. sc. Darko Metrovi, dipl. in. gra.
prof. dr. sc. Roko arni, dipl. in. gra.

Urednik:
Dean izmar, dipl. in. gra.

Tehniki urednik:
Dean izmar, dipl. in. gra..

Lektor:
eljko izmar, prof.

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

ISBN 978-953-6272-29-7

Koritenje naziva sveuilini prirunik (Manualia universitatis studiorum Zagrabiensis)

odobrio je Senat Sveuilita u Zagrebu na prijedlog svog Povjerenstva za sveuilino
nastavnu literaturu odlukom Ur.broj: 380-04/38-09-6, donesenoj na sjednici odranoj 10.
oujka 2009. godine.

PREDGOVOR........................................................................ 4
1. UVOD .............................................................................. 5
1.1.
1.2.
1.3.

Definicije ................................................................................... 5
Karakteristina optereenja ...................................................... 6
Svojstva graevinskog materijala ............................................. 7

2. POSTUPAK GRANINIH STANJA ............................... 10

2.1.
2.2.

Granino stanje nosivosti ....................................................... 12

Granino stanje uporabljivosti ................................................ 16

3. DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU ............................ 20

4. OPTEREENJE SNIJEGOM......................................... 21
4.1.

Raunski primjeri odreivanja optereenja snijegom ............. 28

5. OPTEREENJE VJETROM .......................................... 33

5.1.

Raunski primjeri odreivanja optereenja vjetrom ................ 45

6. LITERATURA ................................................................ 54

PREDGOVOR
U odnosu na dosadanje hrvatske norme za optereenja, odnosno
djelovanja Eurokod 1 je daleko sloeniji i razraeniji.
Ovaj prirunik obrauje djelovanja snijega i vjetra na konstrukcije, te ja
napravljen za studente tree godine preddiplomskog studija
graevinarstva koji sluaju predmete Lagane Konstrukcije i Drvene
Konstrukcije.
Prirunik je zamiljen kao nastavni materijal za ova dva predmeta no s
obzirom na sadraj moe koristiti i za ostale strune predmete te
takoer moe posluiti strunjacima u praksi.

1. UVOD
1.1. Definicije
Koncept pouzdanosti
Dokazi nosivosti i uporabljivosti, sadrani u novim europskim normama,
zasnovani su na semi-probabilistikom pristupu. Na ovom pristupu temeljen je i
EC1, norma kojoj su predmet djelovanja. Za praktine dokazne postupke,
probabilistiki koncept se pojednostavljuje i prevodi u semi-probabilistiki
postupak, uz pomo karakteristinih vrijednosti i parcijalnih koeficijenata
sigurnosti. Promjena je u novom konceptu to to su bitne utjecajne veliine
sastavljai normi utvrditi probabilistikim postupkom i one su, kao unaprijed
odreeni parametri, ule u jednadbe graninog stanja. Karakteristine
vrijednosti za djelovanja i otpornost, kada god je to mogue, s obzirom na
statistike podatke, pronalazit e se kao unaprijed dogovorene fraktile tih
baznih varijabli, promatranih kao sluajne veliine.
Karakteristine veliine u jednadbama graninih stanja mnoe se parcijalnim
koeficijentima, izraunatim od strane sastavljaa normi, primjenom
probabilistike metode. Semi-probabilistikim postupkom na taj se nain nastoji
postii zahtijevani stupanj pouzdanosti, ujednaen za sve tipove konstrukcija i
elemenata.

Granina stanja
Granina su stanja ona stanja koja, kad se prekorae, dovode do toga da
nosiva konstrukcija vie ne ispunjava projektne zahtjeve. Razlikujemo:
- granina stanja nosivosti
- granina stanja uporabljivosti (podobnosti za koritenje)
Optereenja
Optereenje F je:
- izravno optereenje - sila koja djeluje na nosivu konstrukciju
- neizravno optereenje - npr. utjecaj temperature ili skupljanje

Podjela prema vremenskoj promjenjivosti:

- stalna optereenja (G)

npr. vlastita teina (g)

- promjenjiva optereenja (Q)

npr. optereenja u skladitima (q)

npr. prometna optereenja (q)
npr. optereenje vjetrom (w) ili snijegom

- dugotrajna
- srednjetrajna
- kratkotrajna
(s)
- trenutna

npr. horizontalni udari u potpore i zidove

- iznimna optereenja (A)

optereenja od

npr. optereenje nastalo udarom vozila;

slijeganja temelja

Podjela prema promjenjivosti mjesta:

- stalno optereenje

npr. vlastita teina

- promjenljivo optereenje

npr. pokretni tereti

1.2. Karakteristina optereenja

Za karakteristino optereenje Fk usvojena je gornja vrijednost fraktila (npr.
95% fraktila), a pripadajua klasa trajanja optereenja odreuje se prema EC5.

Slika 1.1:

Krivulja distribucije vjerojatnosti optereenja F

Reprezentativne vrijednosti promjenljivih optereenja:

Qk

karakteristina vrijednost

0 Qk

kombinirana vrijednost

1 Qk

vrijednost uestalosti

2 Qk

nazovistalna vrijednost

vrijednosti parcijalnih koeficijenata kombinacije optereenja

Projektna ili proraunska vrijednost optereenja

Opi izraz za odreivanje raunske vrijednosti optereenja Fd:

Fd r Fk

(1.1)

pri emu je vrijednost parcijalnog koeficijenta za djelovanja r odreena

tablino.

1.3. Svojstva graevinskog materijala

Karakteristine vrijednosti
Kao karakteristina vrijednost Xk utvruje se u veini sluajeva niska vrijednost
fraktila (5%-fraktila). Karakteristine vrijednosti svojstava graevinskog
materijala za puno drvo, lijepljeno lamelirano drvo, ploe od iverice i drvene
ploe s vlaknima (vlaknatice) utvruje se
u Nacionalnom dokumentu za
primjenu ili prema ENV 338.

Slika 1.2: krivulja distribucije vjerojatnosti vrijednosti X za neki graevni

materijal

Projektirane vrijednosti
Xd

Xk

kmod

parcijalni koeficijent za svojstva graevinskog materijala

k mod imbenik modifikacije kojim se uvaava utjecaj trajanja
optereenja i vlanosti drva

Dokaz graninog stanja nosivosti

S d Rd

(1.3)

Sd G Gk Q (Qk ,1 i Qk ,i )

(1.4)

Rd r ( f i , d Ei , d ai , d )

(1.5)

Slika 1.3: Preklapanje krivulja distribucije vjerojatnosti otpornosti R i djelovanja

S (Z=R-S)
Pri emu su:

G , Q

parcijalni koeficijent za optereenje

Gk

karakteristina vrijednost stalnog optereenja

imbenik kombinacije optereenja

karakteristina vrijednost promjenjivog optereenja

Qk,i

fi , d

fi , k

fi,k
kmod
M
Ei,d; Gi,d
ai,d

kmod proraunska vrijednost svojstva graevnog materijala

karakteristina vrijednost svojstva graevnog materijala
koeficijent modifikacije
parcijalni koeficijent za svojstva graevnog materijala
proraunska vrijednost E-modula, G-modula itd.
geometrijska veliina u mjernoj jednadbi (u naelu je to
nazivna vrijednost)

Slika 1.4

Dijagram dokaza graninog stanja nosivosti

Dokaz graninog stanja uporabljivosti

Ed Cd
Ed

(1.6)
mjerna (utvrena) vrijednost optereenja kombinacije

Gk,i Qk,1 1,i Qk,i

(1.7)

Cd

Slika 1.5

nazivna vrijednost mjerodavna za mjerenje (npr.

granina vrijednost pomaka izazvanog savijanjem)

Dijagram dokaza graninog stanja uporabljivosti

2. POSTUPAK GRANINIH STANJA

Temeljni zahtjevi i naela dati u normama zasnovani su na postupku graninih
stanja i vjerojatnosti pojave izvjesnog normiranog optereenja, a obuhvaaju:

Granino stanje nosivosti (ULS - Ultimate Limit States)

dostizanje kritinog optereenja ili iscrpljenja nosivosti (kolaps
konstrukcije, slom
presjeka ili spoja)
stanje koje neposredno prethodi kolapsu konstrukcije (ili nekog
njenog dijela)
stanje gubitka ravnotee na konstrukciji (ili na bilo kojem njenom
dijelu koji se smatra krutim tijelom)
umorom materijala

Granino stanje uporabljivosti (SLS - Serviceability Limit States)

stanje nedopustivih deformacija ili progiba konstrukcije (ili nekog
njenog dijela)
stanje u kojem definirani zahtjevi uporabljivosti prestaju vrijediti,
nastaje pojava deformacija i progiba koji su uzrokom teta i
nemogunosti djelotvorne uporabe konstrukcije, a mogua je i pojava
vibracija s posljedicama u vidu materijalnih teta, ili pak osjeajem
nelagode kod ljudi
Postupak prorauna ukljuuje format parcijalnih koeficijenata; reprezentativne
vrijednosti za optereenja (akcije ili djelovanja) i mehanika svojstva materijala,
kao i pravila projektiranja zasnovana na postupku graninih stanja. Pravila su,
meutim, iskazana u pojednostavljenom obliku i bez nunih teorijskih
objanjenja.
Usklaivanje klasa pouzdanosti (ujednaenost razina i vidova zatite)
podrazumijeva kao mjerodavne:
reprezentativne vrijednosti optereenja (djelovanja, akcije)
numerike vrijednosti imbenika sigurnosti i drugih elemenata
sigurnosti
zahtjeve granica uporabljivosti
zahtjeve izbjegavanja oteenja ili zahtjeve za ograniavanje nastalih
teta, a koje su nerazmjerne izvorno nastalim tetama
tonost primjene i podobnost mehanikog modela
strogost primjene pojedinog pravila
razliite postupke provjere kvalitete
Parcijalnim se koeficijentima, za razliku od prorauna postupkom doputenih
naprezanja, uvaava cijeli niz initelja kao to su: trajanje i pojavnost (vrsta)

10

optereenja, vlanost, te openito, utjecaj okoline, oblik i dimenzije presjeka,

raspodjela naprezanja i, posebno, kvaliteta materijala.
Dijele se na:
parcijalne koeficijente za optereenja i vjerojatnosti dogaanja
parcijalne koeficijente za mehanika svojstva materijala
Postupak graninih stanja, zasnovan na faktorizaciji optereenja i bitno
restriktivnijem odnosu prema otpornosti materijala, u proraun konstrukcija
uvodi realnije uporabne uvjete i ponaanje konstrukcije tijekom njena vijeka
koritenja.

Projektiranje drvenih konstrukcija i nadleni kodovi EC5 normi

Organizacijska shema EC5 standarda prati tijek procesa projektiranja drvenih
konstrukcija. Pravila definirana u propisima nadlena su za sve bitne
parametre projektiranja drvenih konstrukcija.
Obuhvaaju sljedee:
karakteristine i proraunske vrijednosti za kombinaciju optereenja
karakteristine i proraunske vrijednosti mehanikih svojstava
otpornosti materijala
provjeru graninog stanja nosivosti (za postojeu raspodjelu
naprezanja)
provjeru graninog stanja uporabljivosti
provjeru graninog stanja stabilnosti glavnih nosivih elemenata i
konstrukcije u cjelini (kontrola stabilizacijskog veza kao reetkaste
strukture)
Openite postavke prorauna i pridrueni im izrazi jame minimalno
zahtijevanu razinu sigurnosti i pouzdanosti kojima se titi konstrukcija, a
pravno (i struno) i projektant, uz uvjet da je odgovarajui kriterij provjere
pravilno identificiran, protumaen i primijenjen.

11

2.1. Granino stanje nosivosti

Karakteristine i projektne vrijednosti za kombinaciju optereenja
Stalna i promjenjiva optereenja (djelovanja) - osnovne kombinacije [EC5,
2.3.2.2a] :

G, j Gk , j Q,1 Qk ,1 Q,i Q,i Qk ,i

(2.1)

i 1

karakteristina vrijednost stalnog optereenja

karakteristina vrijednost prvog promjenljivog
optereenja u kombinaciji
Qk,i
karakteristina vrijednost ostalih promjenljivih
optereenja u
kombinaciji
G,j
parcijalni koeficijent za stalna optereenja
Q,i
parcijalni koeficijent za promjenljiva optereenja
Q,i 0, 1, 2 imbenik kombinacije optereenja (odreivanje
reprezentativnih
vrijednosti u sluaju vie od jednog promjenjivog
djelovanja; prema EC1)
Gk,j
Qk,1

Tablica 2.1
optereenja

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalna i promjenjiva

Stalno
optereenje
G

Promjenljiva optereenja - Q
Jedino ili prvo (sa Sva ostala (zadanih
svojom
karakteristinih
karakteristinom
vrijednosti) u
vrijednosti) u
kombinaciji
kombinaciji

Normalni parcijalni koeficijenti

Povoljno djelovanje
1,0*
(F,inf)
Nepovoljno
1,35*
djelovanje
Reducirani parcijalni koeficijenti
Povoljno djelovanje
1,0
Nepovoljno
1,2
djelovanje

-**

-**

1,5

1,5

-**
1,35

-**
1,35

** ENV 1991 EC1; normalne proraunske situacije za gra.,

kad je Q,inf = 0

Tablica 2.2

imbenici kombinacija optereenja (promjenjivi utjecaji) 0, 1

12

Dokaz
uporabljivosti
1

0,7

0,5

0,8

0,8

0,8

0,8

Optereenje vjetrom

0,6

0,5

Optereenje snijegom

0,7

0,2

Sva ostala promjenjiva optereenja

0,8

0,7

Dokaz nosivosti

Vrsta promjenljivog optereenja

Pokretno optereenje stropnih
konstrukcija
- Stambene prostorije, uredi, trgovine (do
50m2),
prolazi, balkoni, prostori u bolnicama
- Prostorije za skupove, garae i javne
garae
sportske dvorane, tribine, hodnici u
kolskim
objektima, knjinice, arhive
- Izlobeni i prodajni prostori

Projektna ili proraunska vrijednost optereenja je vrijednost mjerodavna za

dimenzioniranje, nastala kao kombinacija razliitih vrsta djelovanja.
Optereenja se meusobno razlikuju prema intenzitetu (karakteristinoj
vrijednosti), trajanju i podrijetlu, te uzroku nastupanja. Iznimno je, meutim,
vano uoiti da promjenjiva (korisna ili uporabna) optereenja, kad postoje
najmanje dva ili vie u odreenoj kombinaciji, ne mogu u svom punom
intenzitetu imati jednaku vjerojatnost nastupanja.
Upravo je vjerojatnost nastupanja pojedinog promjenjivog djelovanja s punim
intenzitetom (unutar cijele grupe promjenjivih utjecaja), razlog to se
imbenicima kombinacije i (tablica 2.2) reducira njihov pojedinani utjecaj u
okviru neke proraunske situacije. Uoljivo je kako su imbenici kombinacija
primjenjivi u dokazu uporabljivosti (1) manji nego oni mjerodavni za dokaz
nosivosti (0) to se zasniva na injenici da su posljedice moguih oteenja,
nastalih nastupanjem tih dvaju graninih stanja, razliite. Pravila za primjenu
imbenika kombinacija (i) vrijede i za istovremeno nastupanje promjenljivih
optereenja snijega i vjetra.
Primjenom vrijednosti za parcijalne koeficijente sigurnosti danim u tablici 1.1,
moe se, ali samo iznimno (pojednostavljena provjera konstrukcija zgrada) ,
zamijeniti pojednostavljenim pravilom, kako slijedi (HRN ENV toka 9.4.5.)
- uzimajui u razmatranje samo jedno, i to najnepovoljnije promjenljivo
optereenje

G, j Gk , j 1.5 Qk ,1

(2.2)

- uzimajui u razmatranje sva nepovoljna promjenljiva optereenja

13

 G, j Gk ,i 1.35 Qk ,i

(2.3)

i 1

Mjerodavna je vea od obje izraunate vrijednosti.

Karakteristine i proraunske vrijednosti mehanikih svojstava

gradiva
Projektnu vrijednost Xd svojstva gradiva (gdje je Xk karakteristina vrijednost)
definira [EC5, 2.2.3]:

X d kmod

Xk

(2.4)

kmod imbenik modifikacije kojim se uzima u obzir utjecaj trajanja

optereenja i postotak vlanosti u konstrukciji na mehaniko svojstvo vrstoe
Tablica 2.3 Parcijalni koeficijenti sigurnosti za svojstva gradiva, M [EC5,
tablica 2.3.3.2]
Granino stanje nosivosti

Parcijalni koeficijent
sigurnosti - M

Osnovne kombinacije
Drvo i gradiva na osnovi drva
elik u detaljima spojeva

1,3
1,1

Izvanredne kombinacije

1,0

Granina stanja uporabljivosti

1,0

EC5 norme daju klasifikaciju gradiva prema klasama uporabljivosti (razredi

vlanosti), te podjelu optereenja prema trajanju, to se odraava na vrijednost
imbenika modifikacije kmod.
U sluaju da kombinaciju optereenja tvore djelovanja koja pripadaju razliitim
razredima trajanja, za izraun projektne vrijednosti vrstoe (u dokazu
nosivosti), mjerodavan je modifikacijski imbenik kmod pridruen optereenju
najkraeg razdoblja trajanja u kombinaciji.

14

Tablica 2.4

Razredi trajanja optereenja [EC5, tablica 3.1.6]

Razred trajanja
optereenja

Stupanj akumuliranog
trajanja karakteristinog
optereenja

Primjeri
optereenja

Stalno

dulje od 10 godina

vlastita teina

Dugotrajno

od 6 mjeseci do 10 godina

skladitenje

Srednjetrajno

od 1 tjedna do 6 mjeseci

pridodano
optereenje

Kratkotrajno

krae od jednog tjedna

snijeg * i vjetar

Trenutno

izvanredno
optereenje
* U podrujima s velikim snijegom u duem vremenskom razdoblju, dio tog
optereenja treba smatrati srednjetrajnim optereenjem

Slika 2.1

Trajanje optereenja - karakteristini utjecaji

Nadalje, za vrijeme uporabe objekta, u drvu se uspostavlja ravnotea vlanosti,

ovisna o mikroklimi prostora. Vlanost ima velik utjecaj na mehanika svojstva
drva to se pri dimenzioniranju mora uvaiti. EC5 stoga sadri podjelu na
razrede vlanosti ili klase uporabljivosti prema kriteriju postotka vlanosti
drvene grae (tablica 2.5). Razredi vlanosti su, zajedno s razredima trajanja
optereenja, osnova za utvrivanje vrijednosti imbenika modifikacije k mod, kod
graninog stanja nosivosti (tablica 2.6), kao i imbenika deformacije kdef, kod
graninog stanja uporabljivosti (tablica 2.7).

15

Tablica 2.5

Klase uporabljivosti ili razredi vlanosti [EC5, 3.1.5]

Klasa uporabljivosti (razred

vlanosti)

Ravnotena vlanost u drvu

u 12%

12% < u 20%

u > 20%

Lamelirano drvo (LLD) pripada klasi uporabljivosti 1, koju definira sadraj vlage
(postotak vlanosti) gradiva, pri temperaturi od 20C i relativnoj vlanosti zraka
okruenja koja je svega nekoliko tjedana u godini vea od 65%, pri emu
prosjena vlanost veine meke grae drva ne prelazi 12%.
Puno drvo (PD) ili piljena graa pripada klasi uporabljivosti 2, koju odreuje
sadraj vlage gradiva pri temperaturi od 20C i relativnoj vlanosti zraka
okoline koja je svega nekoliko tjedana u godini vea od 65%, pri emu je
prosjena vlanost veine meke grae drva vea od 12%, ali ne prelazi 20%.
Tablica 2.6
3.1.7*)]

Vrijednosti imbenika modifikacije kmod [prema EC5, tablica

Gradivo/razred trajanja
optereenja

Razred vlanosti (klasa uporabljivosti)

Piljena (puno drvo) i lamelirana

graa
Furniri
Stalno
Dugotrajno
Srednjetrajno
Kratkotrajno
Trenutno

0,60
0,70
0,80
0,90
1,10

0,60
0,70
0,80
0,90
1,10

0,50
0,55
0,65
0,70
0,90

*) Tablica 3.1.7 [EC5] sadri i vrijednosti koeficijenta modifikacije za iverice i

OSB ploe, kao i za ploe vlaknatice

2.2. Granino stanje uporabljivosti

Deformacije konstrukcije koje su posljedica djelovanja optereenja (uzdune
sile, momenti savijanja, pomaci u vorovima i vezama) i vlanosti, pri emu
trajanje optereenja izravno utjee na promjenu deformacija tijekom vremena
(puzanje), moraju biti u odreenim granicama. Mogunost oteenja povrina
ugraenih materijala i elemenata konstrukcije (stropovi, razdjelni zidovi, zavrni
slojevi itd.), treba uzeti u obzir na nain da se uporabni zahtjevi moraju

16

potivati, a jednako tako, izgled ne smije izazivati osjeaj nelagode (prema

EC5, poglavlje 4).
Kombinacije djelovanja za granina stanja uporabljivosti treba raunati prema
izrazu [EC5, 4.1.a]:

Gk , j Qk ,1 1,i Qk ,i

(2.5)

i 1

Deformacije konstruktivnih elemenata graevine

Poetna vrijednost deformacije, uinst, proraunava sa za svako optereenje
pojedinano pri emu su parcijalni koeficijenti sigurnosti za optereenja G,i = 1;
Q,i = 1. Elastomehanika svojstva gradiva, moduli elastinosti (za udio progiba
od normalnih naprezanja prouzroenih savijanjem) i modul posmika (za udio
progiba od posminih naprezanja izazvanih djelovanjem poprene sile), u
proraun se uvode sa svojim srednjim vrijednostima (E0,mean; G0,mean).
imbenik modifikacije ima jedininu vrijednost za granino stanje uporabljivosti
(kmod = 1), jednako kao i koeficijent sigurnosti za svojstva materijala M = 1), pa
nemaju utjecaja na promjenu krutosti.
Tablica 2.7 Vrijednosti imbenika deformacije kdef (za drvo, materijale na
osnovi drva i spojeve)
Klasa uporabljivosti (razred vlanosti)
Gradivo/razred trajanja
optereenja

Puno drvo (PD)*), lamelirano lijepljeno drvo (LLD)

Stalno

0.60

0.80

2.00

Dugotrajno

0.50

0.50

1.50

Srednjetrajno

0.25

0.25

0.70

Kratkotrajno

0.00

0.00

0.30

*) Za puno drvo, ugraeno u stanju gotovo zasiene vlanosti, vrijednosti k def

treba poveati za 1.0
Konana vrijednost deformacije za pojedinano djelovanje, izraunava se
prema izrazu [EC5, 4.1b]:

u fin,i u inst,i 1 k def ,i

kdef

(2.6)

imbenik deformacije kojim se uzima u obzir poveanje

deformacija tijekom vremena (od kombiniranih djelovanja, uinka
puzanja i vlanosti)

17

Za optereenja koja unutar neke projektne kombinacije pripadaju razliitim

razredima trajanja, doprinos svakog pojedinog optereenja izraava se
posebno, i s pripadnim, vlastitim imbenikom deformacije k def, ovisnim o
trajanju upravo tog optereenja.
Za glavne nosive elemente konstrukcije koje je mogue nadvisiti, utjecaj
nadvienja u0 povoljno djeluje na vrijednost konane deformacije, ufin. Granina
vrijednost nadvienja odreuje se za kombinaciju optereenja maksimalne
raunske vrijednosti G j Qk,i / 2 , gdje je G j doprinos stalnog optereenja, a
Qk,i / 2 doprinos promjenjivih djelovanja.
DIN 1052 (dio I) propisuje granine vrijednosti progiba kao obavezne, dok EC5
daje samo preporuku odgovarajuih vrijednosti. EC5 norma kontrolu
uporabljivosti (proraun deformacija) zahtijeva samo za karakteristine
presjeke i osjetljiva mjesta konstrukcije, to projektantu daje veu odgovornost.
Konana deformacija ufin, izraunava se prema (EC5, dio 4.3):

u fin u fin,i uinst,i (1 kdef ,i ) u0

u0
u1
u2

(2.7)

nadvienje nosaa u neoptereenom stanju

progib nosaa od stalnog optereenja (G)
progib nosaa od promjenjivog optereenja (Q)

Doprinos stalnog i promjenjivog optereenja u ukupnom (netto)

progibu nosaa

Slika 5.2

Netto ili ukupna vrijednost progiba u odnosu na uzdunu os nosaa, unet ,

definira se kao:

u net u1 u 2 u 0

(2.8)

Granine vrijednosti progiba odreene su u odnosu na trenutne i konane

vrijednosti progiba. Ako posebni uvjeti ne propisuju drugaije, preporuuju se
sljedee vrijednosti (definirane u odnosu na raspon L grednog, slobodno
oslonjenog nosaa ili raspon Lk konzolnog nosaa):
a) u proraunskim situacijama kad se smatra pogodnijim ograniiti
trenutni progib prouzroen promjenljivim optereenjem, u2,inst :
u2,inst L/300
u2,inst Lk /150

(2.9)
za konzole

18

b) u proraunskim situacijama kad se smatra pravilnim ograniiti

konani progib, ufin :
u2,fin L/200

(2.10)

u2,fin Lk /100

za konzole

(Mjerodavno u sluaju kad je u0 > u1,fin i unet < u2 )

unet,fin L/200
unet,fin [Lk /100]

(2.11)
za konzole

Granine vrijednosti progiba vrijede takoer i za reetkaste nosae, a odreuju

se za ukupan raspon reetke, kao i za tapove izmeu vorova (raspon polja
reetkastog nosaa).

19

3. DJELOVANJA NA KONSTRUKCIJU
Pojedina djelovanja na konstrukcije: vlastita teina, uporabna
optereenja, poar, snijeg, vjetar, temperatura, djelovanja tijekom
izvedbe, izvanredna djelovanja uzrokovana udarom i eksplozijom
sadrana su u hrvatskim normama niza HRN ENV 1991.
Na konstrukciji djelovanja izazivaju uinke djelovanja (rezne sile),
odnosno odziv konstrukcije. Djelovanja mogu biti neovisna (djelovanje
snijega na tlo) ili ovisna o samoj konstrukciji (djelovanje snijega na
pokrov).
Osnovni podaci o djelovanjima, na osnovi kojih se dolazi do potrebnih
numerikih vrijednosti, mogu se dobiti promatranjem (optereenja
snijegom i vjetrom), proraunom prema zakonima fizike (vlastita teina),
izborom (maksimalna teina vozila na mostu) i procjenom (izvanredna
djelovanja).
Podaci o djelovanjima, dobiveni promatranjem ili prema zakonima fizike
obrauju se statistikim metodama. U ovisnosti od usvojene fraktile
razlikuju se nazovistalna vrijednost, esta vrijednost, vrijednost
djelovanja u kombinaciji, posebno prevladavajueg djelovanja i
karakteristina vrijednost djelovanja.
Podaci dobiveni izborom ili procjenom openito se ne izraavaju
statistikim veliinama ve se uvodi nazivna vrijednost djelovanja.
Numerike vrijednosti djelovanja sadre odgovarajue nepouzdanosti pri
odreivanju. Osnovni uzroci su velika promjenljivost samog djelovanja
(brzina vjetra), nesavrenost modela djelovanja, posebno pri statistikoj
obradbi malog broja podataka te nepoznavanje budueg razvoja
industrije (vozila i oprema). Prema tome osnovna svojstva djelovanja su
vjerojatnost pojave, promjenljivost u vremenu i prostoru i druge
nepouzdanosti stohastikoga ili nestohastikoga karaktera.

20

4. OPTEREENJE SNIJEGOM
Optereenje snijegom je promjenljivo slobodno djelovanje. U posebnim
klimatskim podrujima zapusi snijega na krovovima se zbog rijetkosti
pojavljivanja smatraju izvanrednim optereenjem.
Ovaj dio eurokoda daje podrobne odredbe za proraun optereenja
snijegom na krovove, ali iskljuuje sljedee sluajeve djelovanja:

lokacije iznad 1500 m nadmorske visine,

udarna optereenja od snijega koji klizi niz krov ili pada s viega
krova,
optereenja koja mogu nastati ako snijeg ili led zaepe sustav
odvodnje
dodatna optereenja vjetrom uslijed nagomilavanja leda,
lokacije na kojima je snijeg prisutan cijele godine,
optereenje ledom
bono optereenje snijegom izazvano smetovima,
poveanje optereenja uslijed padanja jake kie na snijeg.

Optereenja snijegom proraunavaju se na osnovi karakteristinog

optereenja sk, koje odgovara jednolikom snijegu koji je napadao pri
mirnim vremenskim uvjetima na ravno tlo. Ova se vrijednost prilagoava
ovisno o:

obliku krova,
njegovim toplinskim karakteristikama,
hrapavosti povrine,
koliini topline koja se skuplja ispod krova,
blizini susjednih zgrada,
okolnom terenu,
lokalnim meteorolokim karakteristikama (uinak vjetra na
raspodjelu snijega).

Optereenje snijegom na krov odreuje se izrazom:

s i C e C t sk
(4.1)
- sk
karakteristina vrijednost optereenja od snijega na tlo
(kN/m2),
- i
koeficijent oblika optereenja snijegom
(uinak oblika krova),

21

- Ce
- Ct

koeficijent izloenosti, koji obino ima vrijednost 1,0,

toplinski koeficijent, koji obino ima vrijednost 1,0.

Da bi se uzeo uinak otrog vjetra koeficijent izloenosti Ce moe se

uzeti manji od 1,0, a da bi se uzeo u obzir uinak gubitka topline kroz
krov toplinski koeficijent Ct moe se uzeti manji od 1,0.
Optereenje snijegom djeluje vertikalno i odnosi se na horizontalnu
projekciju povrine krova te se odnosi na snijeg koji je prirodno
napadao.
Optereenje snijegom na tlo zavisi od geografskog poloaja i
nadmorske visine lokacije koja se razmatra i daje se na nacionalnoj
osnovi u obliku karata s odgovarajuom geografskom lokacijom.

Slika 4.1: Podruja optereenja snijegom u Hrvatskoj

Tablica 4.1 Karakteristine vrijednosti optereenja snijegom sk u kN/m2

22

Nadmorska
visina do (m)
100
200
300
400
500
600
700
800
900
1000
1100
1200
1300
1400
1500
1600
1700
1800

A podruje

B podruje

C podruje

D podruje

1,10
1,30
1,55
1,80
2,05
2,35
2,65
2,95
3,25
3,60
3,95
4,30
-------

1,10
1,40
1,75
2,20
2,65
3,15
3,70
4,25
4,90
5,55
6,25
7,00
7,80
8,65
9,50
10,40
11,40
--

0,45
0,80
1,20
1,65
2,15
2,70
3,30
3,95
4,65
5,40
6,20
7,05
7,95
8,90
9,90
10,95
12,05
13,20

0,35
0,50
0,70
0,90
1,15

Uinak geometrije krova uzima se u obzir s koeficijentom oblika

optereenja snijegom i. Uobiajene geometrije krovova su jednostreni,
dvostreni, viestreni i valjkasti krovovi.
Tipine vrijednosti koeficijenta optereenja snijegom dane su na
sljedeim slikama i u tablici 4.2. Vrijednosti dane u tablici 4.2.
primjenjuju se kada nije sprijeeno klizanje snijega s krova. Kada postoji
ograda ili druga prepreka ili kada krov zavrava parapetom, koeficijent
oblika ne bi se trebao smanjivati ispod 0,8.
Tablica 4.2. Karakteristine vrijednosti optereenja snijegom sk u kN/m2
Kut nagiba
0 15
15 30
30 60
60
krova

0,8

0,8

0,8(60 - )/30

0,0

0,8

0,8 + 0,6()/30

1,1(60 - )/30

0,0

0,8+0,830

0,8+0,830

1,6

Posebna
pozornost

23

1,6
1,4
1,2

1,1

1,0

0,8
0,6

0,4
0,2
0

15

30

45

60

Slika 4.2: Koeficijenti oblika

I.

II.

Slika 4.3: Jednostrean krov

I.

II.

III.

IV.

Slika 4.4: Dvostrean krov

24

Za valjkaste krovove s 60o preporuuje se koeficijent oblika dan na

slikama 5 i 6.:
3=0,2+10h/b
(4.2)
- h/b odnos visine i raspona svoda,
- ls
raspon svoda za koji je 60o,
Za >60o koeficijenti oblika su 0.

I.

0,8
3

II.

l s /4 l s /4 l s /4 l s /4

60

ls
b

Slika 4.5: Valjkasti krov

3

2,0
1,8
1,6
1,4
1,2
1,0

h/b=0,18

0,8
0,6
0,4
0,2
0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

Slika 4.6: Koeficijenti oblika za valjkasti krov

25

h/b

Krovovi s naglom promjenom visine moraju se proraunati na

mogunost klizanja snijega s vieg nivoa i tada vrijedi:
1 = 0,8 (uz pretpostavku da je donji krov ravan kao na slici 4.7.),
(4.3)
2 = S + W,
- S koeficijent oblika uslijed klizanja snijega s viega krova
15o:S = 0,

>15o: S = 0,51 (50 % maksimalnog optereenja

-

snijegom na susjednom nagibu gornjega krova),

W
koeficijent oblika uslijed vjetra, za 0,8 W 4,0
W b1 b2 / 2h h / sk ,

prostorna teina snijega, 2 kN/m3.

S
2
W

ls

b1

b2

b 2 >l S
Slika 4.7: Krovovi s naglom promjenom visine
Lokalni uinci od optereenja snijegom dani su na sljedea tri primjera.
U vjetrenim uvjetima moe se dogoditi zapuh snijega na bilo kojem
krovu s preprekom koja uzrokuje podruje aerodinamine sjene u kojoj
se snijeg nakuplja.
Pri tome vrijedi:
1 = 0,8,
26

2 h / sk ,

0,8 2 2,0

(4.4)
ls=2h, 5 ls 15 m.
2

ls

ls

Slika 4.8: Podruje aerodinamine sjene

U proraunu onih dijelova krova koji su konzolno preputeni preko

zidova, mora se uzeti u obzir snijeg koji visi preko ruba krova, kao
dodatak optereenja na tom dijelu krova. Pri tome se optereenje na
rubu krova po metru dunom odreuje prema:
se k s 2 /
(4.5)
-
prostorna teina snijega, 3 kN/m3,
-s
najtei sluaj optereenja bez zapuha za odgovarajui tip
krova s = i sk,
-k
koeficijent kojim se uzima u obzir nepravilan oblik snijega i koji
iznosi od 0,0 do 2,5.

d
se
Slika 4.9: Konzolno preputeni dijelovi
Pod odreenim uvjetima snijeg moe skliznuti s kosog ili zakrivljenog
krova te izazvati silu uslijed klizajue mase (koeficijent trenja uzima se
nula) na snjegobrane i sline prepreke:
Fs s b sin ,
(4.6)
-s
optereenje snijegom koje odgovara povrini krova s kojega bi
snijeg mogao kliznuti,
-b
horizontalni razmak snjegobrana na krovu,
-
nagib krova, mjeren od horizontale
27

4.1. Raunski primjeri odreivanja optereenja snijegom

Primjer 1.

1736

20
260

II. KAT

20

80
280

1220

I. KAT
33
PRIZEMLJE

PODRUM

600

280

280

POTKROVLJE

280

280

940

40

1456

516

Zgrada s jednostranim podrumom, prizemljem, 2 kata i potkrovljem

nalazi se u Ogulinu na nadmorskoj visini od 310 m.

600
1233

Slika 4.10: Popreni presjek

Zgrada u Ogulinu nalazi se u II. podruju optereenja snijegom za koje
pri prvoj veoj nadmorskoj visini od 400 m vrijedi karakteristino
optereenje snijegom sk = 2,20 kN/m2.
Usporeeno s uporabnim optereenjem na krovu neprohodnom osim za
uobiajeno odravanje i popravak , optereenje snijegom je mjerodavno.
Koeficijenti oblika optereenja snijegom odreuju se za dvostreni krov
s jednakim nagibima 1 = 2 = 40o

28


0,860 40 / 30 0,54
40 1,160 40 / 30 0,74 .
1 40 o

Uz pretpostavku da gubitak topline kroz krov nema bitnog uinka na

snjeni pokrov, toplinski koeficijent se uzima Ct =1,0, a uz uobiajenu
topografiju, gdje je izloenost vjetru uobiajena, koeficijent izloenosti
iznosi Ce=1,0.
Optereenja snijegom na krov stoga iznose

s 1 ( ) Ce Ct sk 0,54 1,0 1,0 2,2 1,19 kN/m 2

s 2 ( ) C e C t sk 0,74 1,0 1,0 2,2 1,63 kN/m 2
s 0,51 ( ) C e C t sk 0,60 kN/m 2 ,
a njihova raspodjela prikazana je na slici 4.11.

BEZ
BEZNOENJA
SNIJEGA

NANOSA
SNIJEGA

UZ NOENJE
SNIJEGA

UZ NANOS
SNIJEGA

1,63 kN/m 2

1,19 kN/m 2

0,60 kN/m 2
1,19 kN/m 2

1,63 kN/m 2
0,60 kN/m 2

40

600

600

Slika 4.11: Raspodjela snijega

29

Primjer 2.

30

40

40

30

Zgrada s viestrenim krovom nalazi se u blizini Gospia na nadmorskoj

visini od oko 660 m.

Slika 4.12: Shematski prikaz krovita

Zgrada se nalazi u II. podruju optereenja snijegom za koje pri
nadmorskoj visini od 700 m vrijedi karakteristino optereenje snijegom
sk = 3,70 kN/m2.
Za razliite nagibe 1 i 2 viestrenoga krova prema hrvatskoj normi
potrebno je uzeti u obzir naine odreivanja koeficijenata oblika za
dvostreni krov s razliitim nagibima. Nain odreivanja koeficijenata za
viestreni krov s jednakim nagibom dviju srednjih ploha krova
prilagoditi primjeru viestrenog krova s razliitim nagibom srednjih
ploha krova (odredit e se srednja vrijednost kuta nagiba).
Za viestrene krovove uzimaju se u obzir ili jednolina ili nesimetrina
optereenja snijegom izvedena iz pravila za dvostreni krov pa
koeficijenti oblika iznose:

30 0,8
40 1,160 40 / 30 0,73
30 0,8 0,630 15 / 30 1,1

1 1 40o 0,860 40 / 30 0,53

o

ili optereenja zbog zapuha na viestrenom krovu pa koeficijenti oblika

iznose:
1 1 40o 0,860 40 / 30 0,53

30 0,8
35 1,6 .
o

30

Uz pretpostavku da gubitak topline kroz krov nema bitnog uinka na

snjeni pokrov, toplinski koeficijent se uzima Ct = 1,0, a uz uobiajenu
topografiju, gdje je izloenost vjetru uobiajena, koeficijent izloenosti
iznosi Ce =1,0.
Optereenja snijegom na krov izvedena iz pravila za dvostreni krov
stoga iznose:
sI 2 (1 ) Ce C t sk 0,73 1,0 1,0 3,7 2,71 kN/m 2

sI 1 ( 2 ) Ce C t sk 0,8 1,0 1,0 3,7 2,96 kN/m 2

sII 0,51 (1 ) Ce C t sk 0,5 0,53 1,0 1,0 3,7 0,98 kN/m 2

sIII 1 (1 ) Ce C t sk 0,53 1,0 1,0 3,7 1,96 kN/m 2

sIII 2 ( 2 ) Ce C t sk 1,11,0 1,0 3,7 4,07 kN/m 2
sIV 0,51 ( 2 ) Ce C t sk 0,5 0,8 1,0 1,0 3,7 1,48 kN/m 2 ,
a optereenja snijegom na krov izvedena iz pravila za viestreni krov
stoga iznose:
s 1 (1 ) C e C t sk 0,53 1,0 1,0 3,7 1,96 kN/m 2

s 1 ( 2 ) Ce Ct sk 0,8 1,0 1,0 3,7 2,96 kN/m 2

s 3 ( ) C e C t sk 1,6 1,0 1,0 3,7 5,92 kN/m 2 .

31

IZVEDENO IZ PRAVILA ZA DVOSTRENI KROV

I.

2,71 kN/m2

2,71 kN/m2

2,96 kN/m2

0,98 kN/m2

2,96 kN/m2

0,98 kN/m2

II.

1,96 kN/m2

1,96 kN/m2

4,07 kN/m2

1,48 kN/m2

IV.

4,07 kN/m2

1,48 kN/m2

IZVEDENO IZ PRAVILA ZA VIESTRENI KROV

5,92 kN/m2

40

40

30

1,96 kN/m2

Slika 4.13: Optereenja na krov

32

2,96 kN/m2

30

III.

5. OPTEREENJE VJETROM
Optereenje
vjetrom
je
promjenljivo
slobodno
djelovanje.
Pojednostavnjeni postupak prorauna vjetrenog optereenja moe se
koristiti za zgrade i dimnjake visine manje od 200 m i znai da se
djelovanje vjetra uzima kao zamjenjujue statiko optereenje.
Ovdje je prikazan samo pojednostavnjen proraun i to za stalne
konstrukcije. Privremene konstrukcije mogu se proraunati na manje
optereenje vjetra.
Za zgrade tlakovi vjetra djeluju okomito na povrine zgrade.
Tlak vjetra na vanjske povrine we te tlak vjetra na unutranje povrine
proraunava se po izrazima:
we qref ce ze cpe
(5.1)

wi qref ce zi cpi ,

gdje su
qref
poredbeni tlak srednje brzine vjetra,
ce(ze), ce(zi) koeficijenti izloenosti,
cpe i cpi
koeficijenti vanjskog i unutranjeg tlaka.
Neto tlak na povrinu je algebarski zbroj unutranjeg i vanjskog tlaka.
Objanjenje pojedinih lanova ovog izraza dano je u nastavku.
a)

negativni

pozitivni
unutrasnji
tlak

pozitivni

c)

negativni

W e1

b)

negativni

negativni
unutrasnji
tlak

negativni
pozitivni

d)

W e2

negativni

pozitivni

negativni

W e1
pozitivni

negativni

Slika 5.1: Shema vanjskog i unutranjeg tlaka

33

negativni

W e2

Poredbeni tlak srednje brzine vjetra odreuje se izrazom:

2
qref vref
2
(5.2)
vref
poredbena brzina vjetra,

gustoa zraka.
Poredbena brzina vjetra odreuje se prema osnovnoj vrijednosti
poredbene brzine vjetra vref,0 koja je prikazana u zemljovidu Hrvatske za
podruja optereenja vjetrom u nacionalnom dodatku za primjenu norme
HRN

Slika 5.2: Podjela RH na zone

Tablica 5.1. Poredbene brzine vjetra s obzirom na zonu
Podruje
I.
II.
III.
IV.
vref,0 (m/s)
22,0
30,0
35,0
40,0

34

V.
50,0

Tablica 5.2. Oznake regije, opis i pripadajue podruje optereenja

vjetrom
Podruje
Oznaka
Opis regije
optereenja
regije
vjetrom
zapadna unutranjost (od Poeke kotline
P1
I
do zapadne granice Hrvatske)
istona unutranjost (od Poeke kotline
P2
I
do istone granice Hrvatske)
P3
Gorski Kotar i unutranjost Istre
I, II
P4
Lika
I, II
Velebit i planinsko zalee
P5
II, III, IV, V
junojadranskog priobalja
P6
obala Istre
II
sjevernojadransko priobalje (od Opatije do
P7
II, III, IV
Zadra)
sjevernojadranski otoci (od Krka do Paga)
II, III
P8
mostovi Krk i Pag
IV
junojadransko priobalje (juno od Zadra)
II, III
P9
podruje Makarske
V
P10
junojadranski otoci (juno od Paga)
II, III
Koeficijent izloenosti uzima u obzir uinke hrapavosti terena,
topografije i visine iznad tla, na srednju brzinu vjetra i turbulenciju.

ce ( z) cr2 z ct2 z 1 2 g I v z
(5.3)
-g
udarni koeficijent (koeficijent vrka),
- Iv(z) mjera uzburkanosti (jaina vrtloenja),
Iv(z) = kT/ cr(z) ct(z)
- cr(z) koeficijent hrapavosti,
cr(z)= cr(zmin),
za z<zmin,
cr(z)= kTln(z/z0), za zmin < z 200 m,
kT
koeficijent terena (zemljita),
ct(z) koeficijent topografije (topografski koeficijent).
Duljina hrapave plohe z0, minimalna visina zmin i koeficijent zemljita
prikazani su u tablici 5.3. i koriste se za odreivanje koeficijenta
hrapavosti.
Za ravno zemljite kada je ct(z) = 1,0 koeficijent izloenosti se moe
odrediti iz slike 5.3 vezano uz visinu i kategoriju terena. Teren se
35

uglavnom smatra ravnim, osim za lokacije blizu izdvojenih breuljaka i

strmih nagiba.
Tablica 5.3. Koeficijent terena s obzirom na kategoriju zemljita
Kategorija zemljita

kT

zo[m]

zmin[m]

I.

Otvoreno more ili jezero, s najmanje 5 km otvorene

povrine u smjeru vjetra i ravnica bez prepreka

0,17

0,01

II.

Ograeno poljoprivredno zemljite gospodarske zgrade,

kue i drvee

0,19

0.05

III.

Predgraa gradova ili industrijska podruja i ume

0,22

0,3

IV.

Gradska podruja u kojima je najmanje 15% povrine

izgraeno i ija prosjena visina prelazi 15 m

0,24

16

Slika 5.3: Koeficijnet izloenosti

36

Poredbena visina ze za zidove zgrada pravokutnog tlocrta daje se

ovisno o odnosu visine i irine zgrade h/b.
h>2b
z e =h

z e =h-b
z e =z

b<h<2b
z e =h

h<b

z e =b

z e =h

z e =b

Slika 5.4: Poredbena visina

Tablica 5.4. Poredbena visina

a)

b)

c)

Graevine ija je visina h manja od irine b valja ispitati kao

jednodjelne s poredbenom visinom ze jednakom samoj visina
graevine h.
Graevine ija je visina h vea od irine b, ali manja od dvostruke
irine b valja podijeliti u dva visinska podruja:
nii dio visine jednake irini b u kojem je poredbena visina ze
jednaka b,
gornji dio preostale visine u kojem je poredbena visina ze jednaka
h.
Graevine ija je visina h vea od irine dvostruke irine b valja
promatrati kao viedjelne:
najnii dio visine jednake irini b u kojem je poredbena visina ze
jednaka b,
najvii dio koji se protee od vrha prema dolje za visinu jednaku
irini b u kojem je poredbena visina ze jednaka samoj visini
graevine h,
srednji dio razdijeljen u toliko dijelova za koje je najvei
vertikalni razmak jednak irini b i u kojima je poredbena visina
promjenljiva od najmanje ze jednako b do ze jednako h-b
37

Koeficijenti vanjskog tlaka cpe za zgrade i njihove pojedine dijelove

ovise o veliini optereene plotine A i dani su za optereene plotine
od 1 m2 i 10 m2 u odgovarajuim tablicama kao vrijednosti cpe,1 i cpe,10.
Za plotine veliine izmeu 1 i 10 m2 koeficijenti se dobivaju linearnom
interpolacijom.
Koeficijenti se primjenjuju kako bi se odredio raspored vanjskog tlaka i
dani su u slikama i tablicama za:

vertikalne zidove zgrada pravokutnoga tlocrta (slika 5.5),

ravne krovove nagiba manjeg od 4o (slika 5.6),
jednostrene krovove (slika 5.7),
dvostrene krovove (slika 5.8),
etverostrene krovove (slika 5.9),
pilaste krovove,
svodove i kupole.

U slikama 5.5 do 5.10 je vidljiva podjela po podrujima, a u pripadnim

tablicama koeficijenti za razliita podruja, za razliite smjerove puhanja
vjetra te za razliite odnose dimenzija odnosno nagibe krovova.
Uz sve slike vrijedi napomena da sile trenja valja odrediti za vrlo
dugake graevine odnosno krovove. Za sve krovove (slike 5.5 do 5.9)
poredbena visina ze uzima se jednaka visini h.
Koeficijenti unutarnjeg tlaka za zgrade bez unutranjih pregrada
vezani su uz koeficijent otvora koji se definira kao omjer sume plotina
otvora na zavjetrenoj strani i stranama paralelno djelovanju vjetra i sume
plotina otvora na svim stranama, strani izloenoj vjetru, zavjetrenoj
strani i stranama paralelno djelovanju vjetra.
U sluaju ravnomjernog rasporeda otvora, za zgrade priblino
kvadratnog tlocrta, mora se koristiti vrijednost cpi=- 0,25.
Za zatvorene zgrade s unutranjim pregradama ekstremne vrijednosti
su cpi = 0,8, ili cpi = - 0,5.
Tablica 5.5. Koeficijenti trenja
Povrina
glatka (npr. elik, glatki beton)
hrapava (npr. hrapavi beton, krovna ljepenka)
vrlo hrapava (npr. valovita, rebrasta, nabrana
38

Koeficijenti trenja cfr

0,01
0,02
0,04

TLOCRT

PRESJEK
d>e

e/5

e/5
vjetar

A
d/h
1
4

cpe,10
-1,0
-1,0

cpe,10
-0,8
-0,8

C
e=b ili 2h (manja vrijednost)

B
cpe,1
-1,3
-1,3

d<e

vjetar

vjetar

cpe,1
-1,0
-1,0

Podruje
C
cpe,10 cpe,1
-0,5 -0,5
-0,5 -0,5

D
cpe,10 cpe,1 cpe,10
+0,8 +1,0 -0,3
+0,6 +1,0 -0,3

E
cpe,1
-0,3
-0,3

Slika 5.5: Koeficijenti vanjskog tlaka za vertikalne zidove zgrada

pravokutnoga tlocrta

39

hp

PODRUCJE STREHE

ZAKRIVLJENE I SLOMLJENE STREHE

IZVEDBA S ATIKOM

e/4

d
POREDBENA VISINA
ze=h
F

e/4

VJETAR

e=b ili 2h
(MJERODAVNA JE MANJA
VRIJEDNOST)
b - IZMJERA POPRENO
NA SMJER VJETRA

F
e/10
e/2

Podruje
H
F
G
I
cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1 cpe,10 cpe,1
-1,8 -2,5 -1,2 -2,0 -0,7 -1,2
0,2

strehe otrih rubova

hp/h =
-1,6 -2,2 -1,1 -1,8 -0,7 -1,2
0,2
0,025
sa zatitnim hp/h =
-1,4 -2,0 -0,9 -1,6 -0,7 -1,2
0,2
zidom
0,05
hp/h =
-1,2 -1,8 -0,8 -1,4 -0,7 -1,2
0,2
0,10
r/h =
-1,0 -1,5 -1,2 -1,8
-0,4
0,2
0,05
zaobljene
r/h =
-0,7 -1,2 -0,8 -1,4
-0,3
0,2
strehe
0,1
r/h =
-0,5 -0,8 -0,5 -0,8
-0,3
0,2
0,2
= 30 -1,0 -1,5 -1,0 -1,5
-0,3
0,2
mansardaste
= 45 -1,2 -1,8 -1,3 -1,9
-0,4
0,2
strehe
= 60 -1,3 -1,9 -1,3 -1,9
-0,5
0,2
Slika 5.6: Koeficijenti vanjskog tlaka za ravne krovovi nagiba manjeg od
4o
40

VJETAR
GORNJA STREHA

=0

DONJA STREHA

VJETAR

GORNJA STREHA

=180

DONJA STREHA
R

POREDBENA VISINA
ze=h

a) OPENITO

e/4

GORNJA STREHA

G
H

e/4

b/2

F
e/10

Nagib

b) SMJER VJETRA =0 I =180

5
15
30

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

-1,7
-0,9

-2,5
-2,0

-1,2
-0,8

-2,0
-1,5

-0,6

-0,5

-1,5

-0,5

-1,5
+0,7
+0,7
+0,7
+0,8

DONJA STREHA

e/10
e/2

c) SMJER VJETRA =90

Smjer vjetra = 180

Podruje
G

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-1,2

-2,3

-2,5

-1,3

-2,0

-0,8

-1,2

-2,5

-2,8

-1,3

-2,0

-0,9

-1,2

-1,1

-2,3

-0,8

-1,5

-0,6
-0,5
-0,5

-1,3
-1,0
-1,0

Smjer vjetra = 90
Podruje
G
H

cpe,1
-0,3
+0,2
-0,2
+0,4
+0,6
+0,7
+0,8

+0,2

+0,7
+0,7
+0,7
+0,8

45
60
75

Nagib

e=b ili 2h
(MJERODAVNA JE MANJA
VRIJEDNOST)
b - IZMJERA POPRENO
NA SMJER VJETRA

Smjer vjetra = 0
Podruje
G

+0,2

VJETAR

VJETAR

b/2

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

5
15
30
45
60

-1,6
-1,3
-1,2
-1,2
-1,2

-2,2
-2,0
-2,0
-2,0
-2,0

-1,8
-1,9
-1,5
-1,4
-1,2

-2,0
-2,5
-2,0
-2,0
-2,0

-0,6
-0,8
-1,0
-1,0
-1,0

-1,2
-1,2
-1,3
-1,3
-1,3

75

-1,2

-2,0

-1,2

-2,0

-1,0

-1,3

cpe,10

cpe,1
-0,5

-0,7
-0,8
-0,9
-0,7

-1,2
-1,2
-1,2
-1,2
-0,5

-0,5
-0,5
-0,5

-0,7
-0,5
-0,5
Kod = 0 i nagiba
strehe od = +15 do
+30 tlak se brzo mijenja
izmeu + i vrijednosti
tako da su dane obje
Moe se upotrijebiti
linearna interpolacija za
meukutove nagiba ako
su vrijednosti istog
predznaka

Slika 5.7: Koeficijenti vanjskog tlaka za jednostrene krovove

41

-0,8

VJETAR

VJETAR

PRIVJETRINA

=90

e=b ili 2h
(MJERODAVNA JE MANJA
VRIJEDNOST)
b - IZMJERA POPRE NO
NA SMJER VJETRA

15
30

cpe,10

-0,6
-1,1
-2,5
-2,3
-1,7
-0,9

-0,8
-1,3
-1,2
-1,2
-0,8

+0,2
-0,5

-1,5

e/10
e/2

-1,5
-2,0
-2,0
-2,0
-1,5

-0,5

I
cpe,10

-0,8
-0,8
-0,9
-0,8
-0,6
-0,3
+0,2
-0,2
+0,4
+0,6
+0,7
+0,8

+0,2

+0,7
+0,7
+0,7
+0,8

45
60
75

Smjer vjetra = 0
H
cpe,1
cpe,10
cpe,1

-0,6
-2,0
-2,8
-2,5
-2,5
-2,0

c) SMJER VJETRA =90

G
cpe,1

I
SLJEME
ILI UVALA

e/10

F
cpe,10

e/4

VJETAR

e/4

e/4

F
e/10

-45
-30
-15
-5
5

SLJEME ILI UVALA

e/4

ZAVJETRINA

b) SMJER VJETRA =0

Nagib

NEGATIVAN NAGIB KROVA

=0

POREDBENA VISINA
ze=h

VJETAR

<0

h
POZITIVAN NAGIB KROVA
a) OPENITO
PRIVJETRINA

=0

ZAVJETRINA

=0

ZAVJETRINA

=0

PRIVJETRINA

-1,5
+0,7
+0,7
+0,7
+0,8

J
cpe,1

cpe,10

cpe,1

-0,7
-0,6
-0,5
-0,3
-0,3

-1,0
-0,8
-0,7

-1,5
-1,4
-1,2

-0,4

-1,0

-0,3
-0,3
-1,5

-0,4

-0,5

-0,2
-0,2
-0,2

-0,3
-0,3
-0,3

Smjer vjetra = 90
Nagib

cpe,10

-45
-30
-15
-5
5
15
30
45
60
75

-1,4
-1,5
-1,9
-1,8
-1,6
-1,3
-1,1
-1,1
-1,1
-1,1

cpe,1

cpe,10

-2,0
-2,1
-2,5
-2,5
-2,2
-2,0
-1,5
-1,5
-1,5
-1,5

-1,2
-1,2
-1,2
-1,2
-1,3
-1,3
-1,4
-1,4
-1,2
-1,2

cpe,1

cpe,10

-2,0
-2,0
-2,0
-2,0
-2,0
-2,0
-2,0
-2,0
-2,0
-2,0

-1,0
-1,0
-0,8
-0,7
-0,7
-0,6
-0,8
-0,9
-0,8
-0,8

cpe,1

cpe,10

-1,3
-1,3
-1,2
-1,2
-1,2
-1,2
-1,2
-1,2
-1,0
-1,0

-0,9
-0,9
-0,8
-0,6

cpe,1
-1,2
-1,2
-1,2
-1,2

-0,5
-0,5
-0,5
-0,5
-0,5
-0,5

Slika 5.8: Koeficijenti vanjskog tlaka za dvostrene krovove

42

Vrijede
iste
napomene
kao i
za sl.
4.17

VJETAR

VJETAR

O
h

=90
h

=0

POREDBENA VISINA
ze=h

e=b ili 2h
(MJERODAVNA JE MANJA VRIJEDNOST)
b - IZMJERA POPRE NO NA SMJER VJETRA
e/2

e/4

a) SMJER VJETRA =0

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-1,7
-0,9

-2,5
-2,0

-1,2
-0,8

-2,0
-1,5

-0,6

-1,2

-1,5

-0,5

cpe,10

-1,5
+0,7
+0,7
+0,7
+0,8

J
cpe,1

cpe,10

-0,3

-0,3
+0,2
-0,2
+0,4
+0,6
+0,7
+0,8

+0,2

+0,5
+0,7
+0,7
+0,8

45
60
75

5
15

Smjer vjetra = 0 i = 90

-0,5

0 za
= 0
90 za
= 90

b) SMJER VJETRA =90

+0,2
30

e/10
e/2

e/10

0 za
= 0
90 za
= 90
5
15

=90

e/10

e/4

=0
F

VJETAR

e/10

e/10

e/10

e/4

VJETAR

e/10

e/4

e/10

cpe,1
-0,6

-0,5

-1,0

-0,4

-0,7

-0,3
-0,3
-0,3

-1,5
-1,2
-0,6
-0,6
-0,6

Smjer vjetra = 0 i = 90

K
cpe,10

L
cpe,1

-0,6
-1,2

-2,0

cpe,10

cpe,1

cpe,10

cpe,1

-1,2

-2,0

-0,6

-1,2

cpe,10
-0,4

cpe,1

-1,4

-2,0

-0,6

-1,2

-0,3

30

-0,5

-1,4

-2,0

-0,8

-1,2

-0,2

45
60
75

-0,3
-0,3
-0,3

-1,3
-1,2
-1,2

-2,0
-2,0
-2,0

-0,8

-1,2

-0,2
-0,2
-0,2

-0,4
-0,4

Kod = 0 i nagiba strehe od = +15 do +30 tlak se brzo mijenja na privjetrenoj strani
izmeu pozitivnih i negativnih vrijednosti dako da su dane obje
Moe se upotrijebiti linearna interpolacija za meukutove nagiba ako su vrijednosti istog
predznaka
Kut nagiba krova na privjetrenoj strani mjerodavan je za koeficijent tlaka

Slika 5.9: Koeficijenti vanjskog tlaka za etvorostrene krovove

43

Koeficijent unutarnjeg tlaka cpi za zgrade bez unutarnjih pregrada

funkcija je omjera otvora .

ploha otvora u zavjetrini i na stranama usporednim sa smjerom vjetra

ploha otvora u privjetrenoj strani, na strani u zavjetrini

i stranama usporednim sa smjerom vjetra

0,8
0,5
cpi
0
-0,25
-0,5
0 0,1

0,5 0,75 0,9 1

Poredbena visina zi bez unutarnjih podjela i katova srednja je

visina jednolino raspodijeljenih mjerodavnih otvora po visini. Otvor
je mjerodavan ako je omjer njegove plotine i plotine ostalih
otvora vei od 10.
Poredbena visina zi zgrada bez vertikalnih unutarnjih podjela, ali s
horizontalnim podjelama u raznim katovima srednja je visina
promatrane razine.
Za zatvorene graevine s unutarnjim pregradama i otvorima za
prozore upotrebljavaju se najvee vrijednosti koeficijenta
unutarnjeg tlaka: cpi = 0,8 ili cpi = - 0,5
Slika 5.10: Koeficijenti vanjskog tlaka za zgrade s otvorima u vanjskim
zidovima
44

5.1. Raunski primjeri odreivanja optereenja vjetrom

Primjer 1.

1736

20
260

II. KAT

20

80
280

1220

I. KAT
33
PRIZEMLJE

PODRUM

600

280

280

POTKROVLJE

280

280

940

40

1456

516

Zgrada s jednostranim podrumom, prizemljem, 2 kata i potkrovljem

nalazi se u Ogulinu na nadmorskoj visini od 310 m.

600
1233

Slika 5.11: Popreni presjek

Ogulin spada u I podruje vjetrene karte Hrvatske gdje je poredbena
brzina vjetra vref,0 = 22 m/s.
Ova brzina dodatno se korigira s obzirom na nadmorsku visinu
koeficijentom :
cALT = 1+0,001 as = 1+0,001310 = 1,31.
Poredbena brzina vjetra iznosi:
vref = 221,31 = 28,82 m/s.
45

Poredbeni tlak srednje brzine vjetra iznosi:

2
1,25
qref vref

(28,82) 2 0,52 kN/m 2

2
2 1000
Promatra se djelovanje vjetra na fasadni zid dakle na irinu od 19,20 m.
Kako je visina fasadnog zida h = 9,4 m manja od irine zgrade 19,20 m
na koju pue vjetar, poredbena visina iznosi ze = h = 9,4 m za cijelu
visinu zgrade. Stranji zid je visine
12,20 m to je takoer manje od
irine 19,20 m, i za njega moemo koristiti poredbenu visinu ze = h =
12,2 m.
Zgradu emo podijeliti po podrujima u kojima se odreuju koeficijenti
vanjskog tlaka cpe. Potrebno je podijeliti zidove te dvostreni krov po
podrujima.
Uz d = 12,33 m, b = 19,2 m; 2h = 21,6 m e = 19,2 m d < e pa zid
paralelno sa smjerom puhanja vjetra dijelimo na dva podruja A i B, a
koeficijente vanjskog tlaka za zidove odredimo za d/h = 12,33/10,8 =
1,14 linearnom interpolacijom. Plotine podruja A, B, D i E i pripadni
koeficijenti vanjskog tlaka vidljivi su na slici 5.12.
Dvostreni krov nagiba 40o dijeli se na podruja F, G, H, J, I te se
koeficijenti vanjskog tlaka oitavaju za smjer vjetra 0 o. Za plotine
izmeu 1,0 i 10,0 m2 koeficijenti se odreuju linearnom interpolacijom, a
ona se koristi i za meukutove (30o-45o). Plotine i odgovarajui
koeficijenti prikazani su na slici 5.12.
Za zatvorene graevine s unutarnjim pregradama i otvorima za prozore
upotrebljavaju se najvee vrijednosti koeficijenata unutarnjeg tlaka cpi =
0,8 ili cpi = - 0,5. Razmotrit emo obje vrijednosti.
Zgrada je smjetena u dijelu grada u kojem zgrade ne prelaze visinu od
15 m pa moemo smatrati da se nalazi na zemljitu III kategorije
(predgraa gradova ili industrijska podruja i ume).
Najvea visina cijele konstrukcije nad tlom h = 17,36 m je manja od
irine na koju pue vjetar 19,20 m pa se kao poredbena visina moe
koristiti visina ze = h = 17,36 m ime smo na strani sigurnosti. Uz
najveu visinu ze = h = 17,36 m nad tlom koeficijent izloenosti iznosi na
tlu III kategorije ce(z) = 2,2.

46

Tlak vjetra na vanjske povrine iznosi:

we qref ce ze cpe

we ( A) 0,52 2,2 (1,0) 1,15 kN/m 2

we ( B) 0,52 2,2 (0,8) 0,92 kN/m 2

we ( D) 0,52 2,2 (0,8) 0,92 kN/m 2

we ( E ) 0,52 2,2 (0,3) 0,34 kN/m 2
we ( F ) 0,52 2,2 (0,7) 0,80 kN/m 2

we (G) 0,52 2,2 (0,7) 0,80 kN/m 2

we ( H ) 0,52 2,2 (0,54) 0,62 kN/m 2
we ( J ) 0,52 2,2 (0,37) 0,42 kN/m 2

we ( I ) 0,52 2,2 (0,27) 0,31 kN/m 2

a tlak vjetra na unutarnje povrine:
wi qref ce zi cpi

wi () 0,52 2,2 (0,8) 0,92 kN/m 2

wi () 0,52 2,2 (0,5) 0,57 kN/m 2
Optereenje od vjetra odredi se algebarskim zbrajanjem vanjskog i
unutranjeg tlaka, vodei rauna o dvije mogue kombinacije s
unutarnjim tlakom (+) ili (-).
(1) s najveim unutranjim tlakom (+):
w1 ( D) 0,92 0,92 0,0 kN/m 2

w1( F ili G) 0,80 0,92 0,12 kN/m 2

w1 ( H ) 0,62 0,92 0,3 kN/m 2
w1 ( J ) 0,42 0,92 1,34 kN/m 2

w1 ( I ) 0,31 0,92 1,23 kN/m 2

w1 ( E ) 0,34 0,92 1,26 kN/m 2
Mjerodavno optereenje vjetrom na fasadni zid prizemlja dobiveno je za
sluaj (2) optereenja i iznosi wk,F=1,49 kN/m2.
47

e/4=480

Mjerodavno optereenje vjetrom na stranji zid podruma dobiveno je za

sluaj (1) optereenja i iznosi wk,S=-1,26 kN/m2.
F
2

F(12,05m )
cpe = +0,7
H

960

H(106,4m 2)
cpe = +0,54

1920

I(105,8m )
cpe = -0,27

E
2

G(24,10m )
cpe = +0,7

e/4=480

J(48,19m2)
cpe = -0,37
F
F(12,05m2)
cpe = +0,7
e/10=192

e/10=192

425

25

322

517

195

54

425

1
80

5
80
2

51

B(122,9m )
c pe = -0,8

E(234,0m )
c pe = -0,3

280

1219

939

D(180,3m ) A(42,24m )
cpe = +0,8 cpe = -1,0

5 55
4

e/5=384

216

633

1233

Slika 5.12: Podjela zgrade sa zidovima i dvostrenim krovom po

podrujima i odgovarajui koeficijenti vanjskog tlaka
48

SLUCAJ (1)
2

H)

G
w(

)=

w( 2
/m
kN
2
1
0,

=-

/m
kN
0
3
0,

25

55
25

w(
J)
=1,
34
kN
w( /m 2
I) =
-1
,2
3k
N/
m
55
4

w(E)=-1,26kN/m
SLUCAJ (2)

m
N/

k
37
1,
=
G)
w(

/m w(
J)
kN
9
=0
,1
1
,1
=
)
5k w(I)
H
(
=
N/
w
m 2 0,2
6k
25
N/
1
m
4
5
5
55
4
1
25

w(D)=1,49kN/m

w(E)=0,23kN/m

Slika 5.13: Optereenje vjetrom na zgradu s dvostrenim krovom u

kN/m2

49

Primjer 2.

00
30

600

SMJER
VJETRA

200

Zgrada sa zidovima i dvostrenim krovom smjetena je na zemljitu

ograenom gospodarskim zgradama, kuama i drveem. Na tom
podruju je utvrena poredbena brzina vjetra vref = 39 m/s.

1500

Slika 5.14: Prikaz zgrade

Poredbeni tlak srednje brzine vjetra iznosi:
qref

2
1,25
vref
(39) 2 0,95 kN/m 2 .
2
2 1000

Promatramo djelovanje vjetra okomito na irinu zgrade od 30,0 m.

Kako je visina konstrukcije h = 6,0 m manja od irine zgrade
na koju pue vjetar, poredbena visina ze = h = 6,0 m.

30,0 m

Zgradu emo podijeliti po podrujima u kojima se odreuju koeficijenti

vanjskog tlaka cpe. Potrebno je podijeliti zidove te dvostreni krov po
podrujima.
Uz d = 15,0 m, b = 30,0 m; 2h = 12,0 m e = 12,0 m d > e pa
Zid paralelno sa smjerom puhanja vjetra dijelimo na tri podruja A, B i C,
a koeficijente vanjskog tlaka za zidove odredimo za
d/h = 15,0/6,0 =
2,5 linearnom interpolacijom

50

1200

E
H

G
2

e/4=300

1500

POLA KROVA - ZA DRUGU POLOVICU VRIJEDI SIMETRICNO OPTERECENJE

G(28,8m )

H(175,2m )

J(36,0 m )

I(219 m )

cpe = -0,54
cpe =+0,63

cpe = -0,21
cpe =+0,37

cpe = -0,57
cpe =+0,0

cpe = -0,4
cpe =+0,0

120

730

F(3,6 m )

cpe = -1,26 F
cpe =+0,63
e/10=120

730
850

850

85

0
85

200

600

D(180m )

A(6,34m )

B(45,3m )

C(8,40m )

E(180m )

cpe =+0,7

cpe = -1,1

cpe = -0,8

cpe = -0,5

cpe = -0,3

e/5=240

960
e=1200 cm

300

1500

Slika 5.15: Podjela zgrade sa zidovima i dvostrenim krovom po

podrujima i odgovarajui koeficijenti vanjskog tlaka
Dvostreni krov nagiba 28o dijeli se na zone F, G, H, J, I te se
koeficijenti vanjskog tlaka oitavaju za smjer vjetra 0o. Za plotine
izmeu 1,0 i 10,0 m2 koeficijenti se odreuju linearnom interpolacijom, a
ona se koristi i za meukutove (15o-30o).
Zbroj svih otvora hale na zavjetrenoj strani i stranama paralelno
djelovanju vjetra je 75% ukupnih otvora na cijeloj zgradi.
51

Za koeficijent otvora = 0,75 oitavamo koeficijent unutarnjeg tlaka cpi =

- 0,25.
Zgrada se nalazi na terenu II. kategorije pa uz visinu z = 6,0 m nad tlom
koeficijent izloenosti iznosi ce(z) = 2,0.
Tlak vjetra na vanjske povrine iznosi:
we qref ce ze cpe

we ( A) 0,95 2,0 (1,1) 2,09 kN/m 2

we ( B) 0,95 2,0 (0,8) 1,52 kN/m 2
we (C ) 0,95 2,0 (0,5) 0,95 kN/m 2
we ( D) 0,95 2,0 (0,7) 1,33 kN/m 2
we ( E ) 0,95 2,0 (0,3) 0,57 kN/m 2
we ( F ) 0,95 2,0 (0,63) 1,20 kN/m 2
we ( F ) 0,95 2,0 (1,26) 2,39 kN/m 2
we (G) 0,95 2,0 (0,63) 1,20 kN/m 2
we (G) 0,95 2,0 (0,54) 1,03 kN/m 2
we ( H ) 0,95 2,0 (0,37) 0,71 kN/m 2
we ( H ) 0,95 2,0 (0,21) 0,40 kN/m 2
we ( J ) 0,95 2,0 (0,57) 1,08 kN/m 2
we ( I ) 0,95 2,0 (0,4) 0,76 kN/m 2
a tlak vjetra na unutarnje povrine:
wi qref ce zi cpi

wi 0,95 2,0 (0,25) 0,48 kN/m 2 .

Optereenje od vjetra odredi se algebarskim zbrajanjem vanjskog i
unutranjeg tlaka, vodei rauna o dvije mogue kombinacije vanjskih
tlakova na privjetrenoj i zavjetrenoj strani dvostrenoga krova.
Mogua optereenja vjetrom za dio krova G i H s privjetrene i dio krova
J i I sa zavjetrene strane iznose:

w2 (G ) 1,2 0,48 1,68 kN/m 2

52

w2 ( H ) 0,7 0,48 1,18 kN/m 2

w2 ( J ) 1,08 0,48 0,6 kN/m 2

w2 ( I ) 0,76 0,48 0,28 kN/m 2

w4 (G) 1,03 0,48 0,55 kN/m 2

w4 ( H ) 0,4 0,48 0,08 kN/m 2

w4 ( J ) 1,08 0,48 0,6 kN/m 2

w4 ( I ) 0,76 0,48 0,28 kN/m 2 .

SLUCAJ (2)

1)

SLUCAJ (2)

w(H)=1,18kN/m2

N/m

w(H)=1,18kN/m

w(J)= -0,6kN/m

w(G)=1,68kN/m 2

w(I)= -0,28kN/m
2

w(G)=1,68kN/m

w(I)= -0,28kN/m

22

w(J)= -0,6kN/m
2

2 2

2
w(D)=1,81kN/m
w(E)=-0,09kN/m
w(E)=-0,09kN/m w(D)=1,81kN/m

w(E)=-0,09kN/m
w(E)=-0,09kN/m

Slika 5.16: Optereenje vjetrom na zgradu s dvostrenim krovom u

srednjem podruju u kN/m2 (sluaj 1)

3)

SLUCAJ (4)
(4)
SLUCAJ
2

w(J)= -0,6kN/m
2

w(H)=0,08kN/m 2

w(H)=0,08kN/m
2

w(G)= -0,55kN/m2

w(J)= -0,6kN/m

w(I)= -0,28kN/m

w(I)= -0,28kN/m

w(G)= -0,55kN/m

w(E)=-0,09kN/m

w(D)=1,81kN/m

w(E)=-0,09kN/m

2
2
Slika25.17:w(D)=1,81kN/m
Optereenje vjetrom
na zgradu sw(E)=-0,09kN/m
dvostrenim krovom
u
w(E)=-0,09kN/m
2
srednjem podruju u kN/m (sluaj 2)

53

6. LITERATURA
1. Bjelanovi, A.; Raji, V: Drvene konstrukcije prema europskim
normama, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, II izdanje, 2007.
2. Radi, J. i suradnici, Zidane konstrukcije - prirunik, Hrvatska
sveuilina naklada, Zagreb, 2007.
3. Radi, J. i suradnici, Betonske konstrukcije rijeeni primjeri,
Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2006.
4. HRN ENV 1991-2-3: 2005: Djelovanja na konstrukcije Optereenje
snijegom, Nacionalni dokument za primjenu u RH, Zagreb, 2005.
5. HRN ENV 1991-2-3: 2005: Djelovanja na konstrukcije Optereenje
vjetrom, Nacionalni dokument za primjenu u RH, Zagreb, 2005.
6. EN 1995-1-1: Eurocode Design of timber structures: Common rules
and rules for buildings, European committee for standardization,
Brussels, 2003.

54