issn: 1846-6249

prvi zagreba~ki besplatni gospodarski ~asopis

tema broja

Financiranje malih
i srednjih tvrtaka
posebni prilozi

Poljoprivreda
Graditeljstvo
Kongresni turizam
intervju

Goran Kani}

broj 6, godina II, o`ujak 2008.

Sadr`aj
15

tema broja: Financiranje malih i srednjih

tvrtaka

5 Uvodnik

Financiranje poslovnih potreba poduze}a, odnosno pronala`enje

prikladnih izvora financiranja name}e se kao problem ve}ini malih i srednjih poduze}a. Nerealna procjena vlastitih mogu}nosti
vra}anja posu|enih sredstava, a s tim u svezi i neadekvatnog
izvora financiranja, mo`e dovesti do ozbiljnih financijskih
pote{ko}a, pa i propasti poduze}a. Poduzetnicima na raspolaganju stoje kako komercijalni, tako i subvencionirani krediti, leasing, faktoring, a na kraju i potpore Europske unije. U posljednje
se vrijeme spominju i fondovi rizi~nog kapitala (Venture Capital
fondovi), koji su prvenstveno popularni u SAD-u.

27

poseban prilog: Kongresni turizam

37

poseban prilog: Graditeljstvo

49

poseban prilog: Poljoprivreda

6 BIZ vijesti
8 Intervju mjeseca
-G
 oran Kani}, izvr{ni direktor tvrtke Tehnomobil
d.o.o.

12 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

- Kanada

59 Uredska oprema
66 Poslovni kalendar

www.mirakul.hr

Uvodnik

tovani,
u svijetu poduzetni{tva, kao i krupnog businessa, kvalitetni su izvori financiranja oduvijek bili zna~ajan ~imbenik za uspje{no razvijanje poslovanja. U Hrvatskoj,
na `alost, nikada nismo imali dovoljno dobre uvjete za
kreditiranje poslovanja, posebno ukoliko se usporedimo s razvijenijim europskim dr`avama. Situacija se
posljednjih nekoliko godina ipak donekle pobolj{ala, te
su uvjeti za poduzetnike, zahvaljuju}i stabilnijem gospodarstvu te ve}oj konkurenciji, ali i nekim dr`avnim
poticajima i potporama, postali pristupa~niji i povoljniji. ^ini se da bi se ove godine trend ponovno mogao
preokrenuti, ponajvi{e zbog o{trije fiskalne politike
sredi{nje banke, ali i op}enito nepovoljnih uvjeta financiranja na me|unarodnim tr`i{tima. No, na nama
je poduzetnicima da plivamo u ovakvim uvjetima kako
znamo i umijemo, pa smo vam ipak nastojali dati pregled ve}ine dostupnih izvora financiranja te na taj
na~in ukazali na mogu}nosti, kao i prednosti i nedostatke svakog. Danas je na tr`i{tu me|u svim financijskim institucijama velika konkurencija (kao vjerojatno i u va{oj djelatnosti) te budite oprezni i zahtjevni u
pregovorima i svakako nastojte tra`iti bolje uvjete od
prvotno ponu|enih. Tako|er, ~esto se zna dogoditi da
ne{to {to vam jedni, ili ~ak nekoliko njih, ne odobre,
drugi bez problema omogu}e (razlog vjerojatno le`i u
trenutnom ispunjavanju planova ili jo{ ~e{}e o konzervativnosti same institucije). Poduzetnici se ~esto
osje}aju nelagodno kada idu tra`iti novac te, na neki
na~in, sebe stavljaju u podre|eni polo`aj. Pri tome bi
ipak trebali imati na umu da oni predstavljaju klijenta
za osobu koju imaju s druge strane, i da ta osoba ima
prodajni plan koji mora ispuniti te joj je sigurno stalo

raditi s vama, uz odre|ena osiguranja, naravno. Stoga

nemojte nakon jednog ili dva neuspjeha odustajati, ve}
budite uporni i isku{ajte sve opcije, jer }ete zasigurno
nai}i na nekoga kome je vi{e od drugih stalo da vam
proda svoje usluge i zbog toga je spreman biti fleksibilniji od konkurenata.
Budu}i da je kona~no stiglo prolje}e, i poslovne su se
aktivnosti znatno poja~ale. Gra|evinari i poljoprivrednici ve} su se dobrano zahuktali, a hoteli se u`urbano
pripremaju za prve goste, me|u kojima su ~esto upravo kongresni. U na{im posebnim prilozima poku{ali
smo vam pru`iti korisne i kvalitetne informacije iz
navedenih djelatnosti te se nadamo da }ete na}i ne{to
za svoje potrebe. S obzirom na to da sve tri djelatnosti
imaju zna~ajnu uzlaznu putanju, interesantno je pratiti
trendove te se eventualno i uklju~iti u njih. Uostalom,
uzimaju}i u obzir sve br`e promjene koje se doga|aju,
kako u hrvatskom, tako i svjetskom gospodarstvu,
vi{e ni ne mo`emo biti sigurni s ~im }emo se baviti
za pet ili deset godina. Jo{ kada se sjetimo da je Nokia
zapo~ela svoje djelovanje kao proizvo|a~ ~izama, stvari
postanu dodatno zanimljivije.
Na kraju, `elim vam sretan i blagoslovljen Uskrs u
krugu va{ih najmilijih.
Kreimir imac

Impressum:
Glavni urednik Kre{imir [imac
Izvr{ni urednik Ante Veki}
Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ^arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Domini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor
Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},
Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja
Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}
Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}
Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr
Grafi~ka urednica Maja Homen
Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}
Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}
Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr
Direktorica Bojana Zabrdac
Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanovi, marketingmirakul.hr
Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr
Tisak IBL, Kolodvorska 132, Osijek, www.ibl.hr
Naklada 10.000 (6.000 zagrebako izdanje, 4.000 osjeko-baranjsko izdanje)
www.mirakul.hr

BIZ vijesti

BIZ vijesti

2,7 milijuna eura za hrvatske izvoznike

Dugo najavljivani projekt Podr{ka pove}anju
konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduze}a u
Republici Hrvatskoj s ukupnim prora~unom od 2,7
milijuna EUR, objavljen je 21. velja~e.
Ovaj projekt predstavlja prvu dodjelu bespovratnih
potpora, odnosno darovnica, namijenjenih sektoru
malog i srednjeg poduzetni{tva koji se financira iz
pretpristupnog fonda Europske unije - PHARE 2006.
Hrvatska mala i srednja poduze}a mo}i }e dobiti
pojedina~ne potpore u rasponu od 50.000 do 100.000
EUR.
Potencijalni korisnici projekta su izvozno orijentirana
(iznad 25% prihoda u protekloj godini ostvareno
izvozom) mala i srednja poduze}a u privatnom
vlasni{tvu sa sjedi{tem u Hrvatskoj, s vi{e od 10
zaposlenih, koja posluju na nekom od sljede}ih
podru~ja gospodarske djelatnosti: proizvodnja hrane,
pi}a i duhanskih proizvoda; prerada drva i proizvoda
od drva; proizvodnja proizvoda od gume i plastike;
proizvodnja metala i proizvoda od metala; proizvodnja
prijevoznih sredstava; ostala prera|iva~ka industrija;
ra~unalne i srodne djelatnosti.
Bespovratna sredstva osigurana ovim projektom
namijenjena su za:
konzultantske usluge
testiranje proizvoda za dobivanje standarda
sukladno zahtjevima izvoznog tr`i{ta
benchmarking neophodan za ja~anje konkurentnosti
i izvoza
priprema marketin{kih strategija
promid`ba i plasiranje novih izvoznih proizvoda
branding, dizajn, pakiranje proizvoda
obuka tehni~kog osoblja
istra`ivanje tr`i{ta, elektroni~ko poslovanje (izrada
web stranica, online trgovine)
uskla|ivanje / B2B aktivnosti
sudjelovanje na me|unarodnim sajmovima i
priredbama.
Krajnji rok za prijavu je 21. travnja 2008. godine
u 14:00 sati, a vi{e informacija o projektu mo`ete
prona}i na stranici Hrvatske izvozne ofenzive: www.
izvoz.hr

Stipendije za E/MBA u vrijednosti 105.000 eura

U skladu sa svojom vizijom promicanja dru{tveno
odgovornog poslovanja te kako bi {to ve}em broju
izvrsnih kandidata bila omogu}ena vrhunska
edukacija, Cotrugli Business School pokrenula je
projekt dodjele stipendija. Ideja biva prepoznata od


{ire poslovne javnosti ve} nekoliko godina zaredom

te poma`e generiranju proaktivnih pojedinaca koji
doprinose ne samo svojim organizacijama, ve} i {iroj
zajednici.
Nadahnuti dosada{njim iskustvom, u Cotrugli
Business School ove godine pove}avaju broj stipendija.
Naime, uz dosada{njih {est kandidata s managerskim
iskustvom koji bivaju nagra|eni stipendijama za
Executive MBA program, za stipendije se mogu
natjecati i kandidati s minimalno jednom godinom
radnog iskustva te zar{enim fakultetom za MBA
program.
Svi koji se do 7. travnja prijave na natje~aj imat }e
priliku u}i u finalni dio natjecanja i osvojiti stipendije
u ukupnoj vrijednosti od 105.000 eura. Kandidati se
prijavljuju mailom na www.cotrugli.eu/scholarships,
nakon ~ega dobivaju aplikacijske formulare koje
vra}aju ispunjene na engleskom jeziku. U samom
finalnom procesu kod kandidata }e se evaluirati liderski
potencijal te mogu}nost doprinosa ambicioznim
planovima razvoja Cotrugli Business School.

Mali poduzetnici zauzimaju posebno mjesto

u poslovnoj politici CROATIA osiguranja.
Kontinuirano podupiremo njihov rad, jer smatramo da
njihovo djelovanje poti~e `ivost i razvoj cjelokupnog
gospodarstva. Poduzetni~ki paket jedan je u nizu
na{ih nastojanja da dodatno potaknemo razvoj malog
i srednjeg poduzetni{tva te na taj na~in doprinesemo
ukupnom gospodarskom razvoju zemlje, istaknuo je
predsjednik Uprave CROATIA osiguranja d.d., Hrvoje
Vojkovi}.
Predstavljanju novog proizvoda nazo~io je i direktor
autoku}e Pavlini}-Sopi}, @eljko Sopi}, ~ija je tvrtka
vi{e od 40 godina osiguranik CROATIA osiguranja.
Istaknuv{i zadovoljstvo suradnjom s najstarijom
hrvatskom osiguravaju}om kompanijom, Sopi} je
istaknuo kako poduzetnici u CROATIA osiguranju
imaju pouzdanog partnera spremnog za suradnju i
zajedni~ko ostvarivanje obostranih interesa.

CS dovrio implementaciju IT infrastrukture Op}e

bolnice Zabok

Poduzetni~ki paket CROATIA osiguranja d.d.

u{tede do 25 % za male i srednje poduzetnike

Poduzetni~ki paket najnoviji je proizvod CROATIA

osiguranja d.d. namijenjen obrtnicima te malim i
srednjim poduzetnicima. Novi paket u potpunosti je
prilago|en potrebama poduzetnika te im osigurava
u{tede do 25 posto. Novi proizvod poduzetnicima
omogu}uje lak{u kontrolu i upravljanje tro{kovima
osiguranja, smanjuje administraciju i doprinosi
pove}anju efikasnosti poslovanja.
Poduzetnici sami biraju osiguranja koja }e uklju~iti u
svoj poduzetni~ki paket. Minimalno se ugovoraju tri
vrste osiguranja a korisnici biraju proizvode iz ponude
imovinskih osiguranja, osiguranja motornih vozila,
osobnih ne`ivotnih osiguranja te osiguranja prijevoza
i kredita. Dodatne pogodnosti korisnici poduzetni~kog
paketa ostvaruju i ukoliko imaju zaklju~ene police
`ivotnog osiguranja, osiguranja od automobilske
odgovornosti, osiguranja od odgovornosti ~lanova
Uprave i NO i jo{ niza proizvoda.

Tvrtka CS Computer Systems d.o.o. u suradnji

je s partnerima implementirala informati~ku
infrastrukturu Op}e bolnice Zabok, pritom koriste}i
opremu svojih partnerskih tvrtaka HP, Cisco i BrandRex.
Tvrtka CS Computer Systems bila je prisutna od
po~etka izgradnje Op}e bolnice Zabok, a radila je
na implementaciji informacijskog sustava, po~ev{i
od strukturnog kabliranja do isporuke kompletne
informati~ke opreme, uklju~uju}i isporuku IP
telefonije te implementaciju programske podr{ke za
sigurnost i nadzor sustava. Kori{tene su najnaprednije
informati~ke tehnologije tvrtaka HP, Cisco i BrandRex.
Tvrtka CS Computer Systems utemeljena je 1989.
godine u Zagrebu. Glavno podru~je rada su joj
projektiranje, integracija i odr`avanje ra~unalnih
sustava, komunikacijkih tehnologija i multimedije
te tehnolo{ko konzultiranje. Okuplja sedamdesetak
ljudi i ima godi{nji prihod od oko dvadeset milijuna
USD. Kako bi svojim korisnicima osigurao najvi{u
kvalitetu usluge, CS Computer Systems sklopio je
partnerstva s brojnim renomiranim informati~kim

kompanijama ~ije proizvode koristi i implementira u

svojim projektima. Me|u njima su Hewlett-Packard,
Cisco Systems, Microsoft, DigiDesign, Trend Micro,
Avid Technology, CheckPoint, Netia, itd. Osim
hrvatskog, tvrtka operira i na {irem regionalnom
tr`i{tu, a me|u klijentima joj se nalaze brojne ugledne
kompanije iz ovog dijela svijeta. Certificirana je po
rigoroznim svjetskim standardima ISO 9001:2000 i
27001:2005, koji garantiraju sigurnost informacija,
te je autorizirana implementirati sustave koji te
standarde zadovoljavaju.

Kvarner Vienna Insurance Group preliminarni

rezultati za 2007. Godinu
Kvarner Vienna Insurance Group kao najve}e dru{tvo
Vienna Insurance Group u Hrvatskoj ostvarilo je po
preliminarnim rezultatima u 2007. godini zara~unatu
bruto premiju od 478,3 milijuna kuna. Time je u
usporedbi s istim razdobljem pro{le godine ostvaren
sna`an rast ukupne bruto premije od 19,3 %. @ivotna
osiguranja bilje`e zara~unatu bruto premiju od 197,3
milijuna kuna i porast od 17,1%, dok ne`ivotna
osiguranja s premijom od 281 milijuna kuna bilje`e
rast od 20,9%.
Kvarner Vienna Insurance Group ovim je rezultatima
zauzelo 5. mjesto na rang ljestvici osiguravatelja u
Hrvatskoj s tr`i{nim udjelom od 5,3%. Rezultatima
poslovanja za 2007. godinu i iznadprosje~nim rastom
koji je dvostruko ve}i od rasta tr`i{ta osiguranja,
dru{tvo je realiziralo zacrtane planove za poslovnu
2007. godinu i u~vrstilo svoje peto mjesto me|u
osiguravateljima, izjavljuje gospodin Igor Jeli~i},
predsjednik Uprave dru{tva. To potvr|uje ispravnost
na{e poslovne strategije, nagla{ava Jeli~i}.
Kvarner Vienna Insurance Group bilje`i naro~iti
porast premije osiguranja na podru~ju ne`ivotnih
osiguranja od 20,9%. Izraziti skok premije dru{tvo
bilje`i na podru~ju imovinskih osiguranja od 32,7%,
kao i na podru~ju putnog zdravstvenog osiguranja od
~ak 105,2%.

Globalni tjedan poduzetni{tva

Hrvatska je jedna od 45 zemalja koje su do sada
potvrdile sudjelovanje u najve}oj globalnoj
poduzetni~koj inicijativi Globalnom tjednu
poduzetni{tva (Global Entrepreneurship Week) koji
}e se odr`ati od 17. do 23. studenoga 2008. godine.
Sve zainteresirane organizacije mogu se prijaviti
putem web stranice www.unleashingideas.org na kojoj
se mo`e prona}i popis do sada prijavljenih zemalja i
organizacija.
www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Intervju mjeseca

Nema univerzalnog recepta za organizacijske probleme koje donosi brzi rast

uvijek sam imao veliku podr{ku u suradnicima, a

naro~ito u vlasnicima tvrtke, gospodinu Markovi}u i
gospodinu Pelku, od kojih sam i nau~io kako funkcionira dana{nji poslovni svijet i ~ija je vizija razvoja tvrtke i dovela Tehnomobil na vode}u poziciju u bran{i.

Na kraju financijske godine svi djelatnici koji su doprinijeli razvoju tvrtke vi{e od o~ekivanog dobivaju bonuse. Ali, nije sve u novcu, mi{ljenja sam da timski rad i ugodno radno okru`enje danas ima
veliku vrijednost za sve zaposlenike koji razmi{ljaju dugoro~no ostati u tvrtki.

Iza Vas je ne{to vi{e od godinu dana u direktorskoj fotelji. Jeste li uspjeli u ispunjenju ambicija i zacrtanih
poslovnih planova tvrtke?
[to se ti~e poslovnih rezultata, tvrtka ima konstantan
rast prihoda i dobiti. To je vrlo bitno, ali mislim da je
jo{ bitnije stvoriti organizacijsku strukturu i dobru
radnu atmosferu u kojoj }e svi zaposlenici tvrtke biti
zadovoljni i motivirani. Moj moto je da tim uvijek
pobje|uje, a rijetko pojedinac, i mislim da smo uspjeli u stvaranju takva pobjedni~kog tima zbog ~ega sam
iznimno sretan.

Razgovarao: Kre{imir [imac

O va`nosti primjene sustava tehni~ke za{tite u

dana{njem poslovanju puno smo pisali u ranijim
brojevima BIZdirekta. No, kako je rije~ o vrlo va`nom
preduvjetu za uspje{no poslovanje, mo`emo slobodno
re}i da se o za{titi nikada ne mo`e previ{e pisati. Rizici
kojima smo izlo`eni, ali i stranice crne kronike svakodnevno to potvr|uju. Anga`man iskusne tvrtke za
projektiranje, instalaciju i odr`avanje sustava tehni~ke
za{tite pomo}i }e da se i sami ne na|emo me|u vijestima u toj rubrici. A me|u najiskusnijima na hrvatskom tr`i{tu tvrtka je Tehnomobil, koja se sustavima
tehni~ke za{tite bavi od 1990. godine. Od pro{le je godine u svojstvu izvr{nog direktora vodi Goran Kani}, s
kojim smo razgovarali o brzorastu}em tr`i{tu tehni~ke
za{tite, novim tehnologijama te planovima i ambicijama Tehnomobila.
Kako ste, nakon zavr{enog fakulteta, dogurali do mjesta ~elnog ~ovjeka u Tehnomobilu?
Definitivno nisam planirao da }u dogurati tako daleko.
Nakon zavr{enog ETF-a, prije jedanaest godina, zaposlio sam se u Tehnomobilu kao pripravnik. Tvrtka je
tada imala devet zaposlenika. Imao sam sre}u raditi
s iskusnim i vrhunskim stru~njacima od kojih sam
mogao u~iti i stjecati ne samo stru~na znanja, nego i
osnove pona{anja u poslovnom svijetu. Pro{ao sam
put u tvrtki od samog po~etka, rade}i prvo na terenu
kao in`enjer pripravnik, a zatim kao voditelj projekata.
Kako je tvrtka rasla, dolazilo je do promjena u organizaciji. Formirale su se podru`nice u Splitu i Osijeku, a
in`enjering u Zagrebu razdvojio se na tehni~ki odjel
i odjel prodaje. Po takvom organizacijskom ustroju
Tehnombil je i danas jedinstvena tvrtka za sustave tehni~ke za{tite u Hrvatskoj. Ja sam tada preuzeo
vo|enje odjela prodaje. Nakon daljnjeg rasta tvrtke i
{irenja na BIH, Srbiju te osnivanja podru`nice u Rijeci,
pre{ao sam na mjesto izvr{nog direktora tvrtke. Tvrtka
danas ima 77 zaposlenika.

Goran Kani}, izvr{ni direktor tvrtke Tehnomobil d.o.o.



Koliki je izazov za Vas predstavljalo preuzimanje nadzora nad vode}om regionalnom tvrtkom u poru~ju
tehni~ke za{tite?
Moram priznati, velik izazov, ali i zabrinutost zbog
odgovornosti koju zna~i ta funkcija. Na moju sre}u,

S kakvim ste se problemima susretali i postoje li jo{

uvijek izazovi koje morate prevladavati? Koji su to izazovi i kako se s njima nosite?
Brzi rast tvrtke nosi sa sobom organizacijske probleme
za koje nema recepta kako ih rije{iti. Kako raste opseg posla, zaposlenici postaju preoptere}eni, pa logi~no,
morate zaposliti nove ljude i njih educirati paralelno s
realizacijom projekata u tijeku. Problem je danas na}i
(odgojiti) kvalitetnog prodajnog in`enjera, koji ima
nu`na stru~na znanja i iskustvo, ali i komunikacijske,
prezentacijske i prodajne vje{tine. Zatim kako stvoriti
kod ljudi osje}aj pripadnosti i lojalnosti tvrtki, {to je
u dana{nje vrijeme dosta rijetko, ali mislim da mi u
tome uspijevamo.
Tehnologija napreduje velikom brzinom. Koliko je u
Va{em okru`enju va`no kontinuirano obrazovanje i
imate li vremena dodatno se usavr{avati?
Ulaganje u znanje i nove tehnologije vrlo je va`no,
mi smo toga u Tehnomobilu doista svjesni i po tome
smo uvijek bili korak ispred konkurencije. Primjerice, prvi smo u Hrvatskoj uveli sustav videonadzora
temeljen na IP kamerama, zatim smo unutar tvrtke
formirali razvojni tim i kreirali vlastite proizvode koji
nam daju komparativnu prednost nad konkurentima.
Moje usavr{avanje trenutno je najvi{e bazirano na
usvajanju i treniranju managerskih znanja, a struku
pratim koliko mogu. Kolege in`enjeri koji su eksperti
u odre|enim sustavima mi uvijek prezentiraju nova
rje{enja i mogu}nosti tehnologije danas.
Kakvi su planovi Va{e tvrtke? Planirate li daljnje {irenje
i ja~anje pozicije u regiji?
Plan tvrtke je ostati vode}a tvrtka za sustave tehni~ke
za{tite u Hrvatskoj po znanju, tehnologiji i organizaciji. Moramo {iriti svoj portfelj proizvoda i usluga i,
naravno, ostvarivati sve vi{e prihoda iz na{ih tvrtki
u regiji. Tvrtke u BIH i Srbiji u posljednje dvije godine bilje`e zna~ajan rast prihoda, {to nas motivira

za daljnje {irenje u regiji i pokazuje da smo donijeli

ispravne odluke kad smo krenuli s poslovanjem izvan
Hrvatske. Nedavno smo postali zastupnik svjetski poznate tvrtke RAPISCAN za pregled osoba, prtljage i
tereta za Makedoniju, Crnu Goru i Kosovo (pored Hrvatske, BIH i Srbije), tako da i tamo planiramo skoro
osnivanje novih tvrtki.

Definitivno raste svijest

o pove}anoj potrebi
za za{titom uz trend
globalizacije koji prati
porast kriminala i terorizma.

Koliko je te{ko upravljati ljudskim potencijalima u razgranatoj poslovnoj mre`i? Kako motivirate svoje zaposlenike?
U zaposlenike imamo veliko povjerenje i daje im se u
velikoj mjeri odgovornost da sami organiziraju svoje
radne zadatke. Djelatnike na poziciji voditelja projekta motiviramo automobilom koji dobivaju na stalno
kori{tenje. Na kraju financijske godine svi djelatnici
koji su doprinijeli razvoju tvrtke vi{e od o~ekivanog
dobivaju bonuse. Ali, nije sve u novcu, mi{ljenja sam
da timski rad i ugodno radno okru`enje danas ima
veliku vrijednost za sve zaposlenike koji razmi{ljaju
dugoro~no ostati u tvrtki. U tom smislu svake godine organiziramo team building i pla}amo rekreativne
aktivnosti za zaposlenike (nogomet, ko{arka).. Ina~e, u
tvrtki trenutno nemamo osobu koja se decidirano bavi
ljudskim potencijalima, ali ozbiljno razmi{ljamo o tom
koraku.
Kako izgleda Va{ tipi~ni radni dan?
Radni dan po~inje u pola osam na jutarnjoj kavi u
kafi}u ispod tvrtke gdje se pripremamo u opu{tenoj
atmosferi za po~etak dana. Nakon toga dolazi ~itanje
mailova u uredu i odgovaranje na neke zaostatke od
pro{log dana. Onda po~inju sastanci (planirani ili
nekad neplanirani), obilasci klijenata i dogovori za
mogu}e nove projekte. Tek iza 16 sati, nakon zavr{etka
slu`benog radnog vremena, mogu se posvetiti raznim analizama u~injenog i planiranju daljnjih aktivnosti. Kod ku}e nastojim biti do Dnevnika u 19:30, {to
mi u zadnje vrijeme i uspijeva.
Tehnomobil iz godine u godinu pove}ava promet. Je li
razlog tomu smanjena razina sigurnosti ili pove}ana
svijest poduzetnika o potrebi za za{titom?
Definitivno raste svijest o pove}anoj potrebi za
za{titom uz trend globalizacije koji prati porast kriminala i terorizma. Uz to, mijenja se i prilago|ava novim standardima i zakonska regulativa koja uvjetuje
potreban nivo sigurnosti za odre|ene institucije, npr.
nov~arske ustanove. Zatim, sve je vi{e stranih investitora koji tra`e standarde sigurnosti koji se primjenjuju
u njihovim mati~nim dr`avama, a utje~u na smanjenje
premije osiguranja objekta i jam~e visoku razinu kvalitete opreme (npr. njema~ki standard sigurnosti VdS).
Koji su posljednji trendovi u svijetu tehni~ke za{tite?
Kako naju~inkovitije za{tititi objekt, novac, ljude, podatke?
www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Prvi smo u Hrvatskoj

uveli sustav videonadzora temeljen na IP
kamerama, zatim smo
unutar tvrtke formirali
razvojni tim i kreirali
vlastite proizvode koji
nam daju komparativnu
prednost nad konkurentima.

Trend je IP tehnologija, posebice u sustavu videonadzora, gdje se sve ve}a inteligencija ugra|uje u same
kamere, tako da su one element koji donosi odluku
je li nastupio alarm, a ne centralni ure|aj, kako je to
slu~aj sada. Zatim, trend su integracije svih sustava
tehni~ke za{tite na logi~koj razini putem IP tehnologije. Me|utim, na pitanje kako ne{to naju~inkovitije
za{tititi, odgovor bi bio prvo napraviti procjenu
ugro`enosti, definirati realan bud`et i izabrati kombinaciju vi{e razli~itih sustava tehni~ke za{tite i tjelesne
za{tite.
Mo`emo li govoriti o okvirnim cijenama pojedinih
podru~ja sustava za{tite? Koliko bi novca jedan mali
ili srednji poduzetnik morao ulo`iti u sustave za{tite
kako bi maksimalno za{titio svoje poslovanje?
Te{ko je odgovoriti na ovo pitanje bez poznavanja vi{e
faktora kao {to su djelatnost kojom se bavi, okolina

Videonadzor u uredu tvrtke Tehnomobil

10

objekta, rizici poslovanja, `elje klijenta. Grubo re~eno,

u novoj investiciji treba predvidjeti 3-5% vrijednosti
investicije za sustave za{tite.
Dru{tveno odgovorno poslovanje tema je o kojoj se sve
vi{e razgovara. Kako Tehnomobil gleda na dru{tvenu
odgovornost?
Mislim da smo toga svjesni, ali mo`da jo{ ne ~inimo
sve {to bi mogli. Prvi smo korak napravili i pored ISO
9001 uveli smo i standard ISO14001, {to dokazuje
da smo prepoznali brigu za okoli{ i uveli procedure
pona{anja u tom pravcu.
Postoji li ~arobna formula - kako uspjeti u biznisu? Ili
su va`ne neke druge sitnice? Koje?
^arobna formula stvarno ne znam, po meni treba
samo puno raditi, i to odgovorno i po{teno, i rezultat
sigurno ne}e izostati.

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

KANADA zemlja s visokim potencijalom

suradnje
Kanada u Hrvatskoj vidi velike mogu}nosti ulaganja u svim sektorima djelatnosti
Pie: Helena ^arapi}

Kanadska ulaganja u
Hrvatsku od 1993. do
2005. godine prema
slu`benim podatcima
Hrvatske narodne
banke iznosila su 11,2
milijuna USD. Taj je
novac bio usmjeren u
podru~je maloprodaje,
turizma i graditeljstva.

Kanada se smjestila na sjeveru sjevernoameri~kog

kontinenta. Grani~i s SAD-om na jugu i sjeveru
(Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi, a na istoku na
Atlantski ocean. Nastala kao unija britanskih kolonija
na sjevernoameri~kom kontinentu, sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija.
Politi~ki je ustrojena kao parlamentarna demokracija
i ustavna monarhija s kraljicom Elizabetom II. na ~elu
kao monarhom. Kao jedna od zemalja s najrazvijenijim
gospodarstvom, Kanada je ~lanica mnogobrojnih integracija: WTO, IMF, WTO, IBRD, FAO, NAFTA, OECD,
G-8, APEC (Asia-Pacific Economic Cooperation), FTAA
(Free Trade Area of the Americas), OAS (Organization
of Americas States), G-22 (Grupa najrazvijenijih zemalja svijeta).

Op}e informacije:

Naziv: Kanada (Canada)

Glavni grad: Ottawa
Glavno gospodarsko sredi{te: Toronto
Stanovni{tvo: 32.5 milijuna (Kana|ani (39.4%), Englezi (20.2%), Francuzi (15.8%),
[koti (14.0%), Irci (12.9%), Nijemci (9.3%), Talijani (4.3%), Kinezi (3.7%),
Ukrajinci (3.6%) i sjevernoameri~ki Indijanci (3.4%))
Slu`beni jezici: engleski, francuski
Povr{ina: 41.285 km2
Valuta: 1 EUR = 1,40 CAD (kanadski dolar)
BDP: 1.165 mlrd USD
Uvoz / Izvoz: 353,2 mlrd USD / 405 mlrd USD
Stopa inflacijei: 2%
Nezaposlenost: 6,4%
12

Kanadsko gospodarstvo
Brojni drugi pokazatelji svjedo~e o snazi kanadskog
gospodarstva. Njezina ukupna vrijednost je 1.077 milijarda USD-a, s visokim stupnjem tr`i{ne otvorenosti
i udjelom vanjske trgovine od 60% BDP-a. Zna~ajan
udio svoje robne razmjene (oko 80% izvoza) i izravnih vanjskih ulaganja ostvaruje na tr`i{tu SAD-a,
a tek onda s Europom. Strukturu gospodarstva ~ine
uslu`ne djelatnosti sa 66,2% BDP-a, industrijski sektor s 31,5% (rudarstvo, nafta i plin, proizvodnja, graditeljstvo) i poljoprivredno ribarski sektor s 2,3%.
Kana|ani ve} vi{e od desetlje}a ostvaruju prora~unski
vi{ak, imaju trend sni`enja inflacije i kamatnih stopa, visoku stopu zaposlenosti te gospodarskog rasta.
To pozitivno utje~e i na ulaga~ku klimu. Visoki su im
dr`avni poticaji za istra`ivanje i razvoj, infrastruktura
je na visokoj razini razvijenosti, a sve to osigurava im
dugoro~ni prosperitet. Kanada je zemlja i s najni`im
tro{kovima poslovanja me|u zemljama ~lanicama G7. Tijekom 2006., a osobito u 2007. godini, Kanada se
svijetu nametnula kao sna`an izvoznik energenata,
posebice sirove nafte. Zna~ajan rast cijena ovog energenta na svjetskom tr`i{tu pridonio je rastu izvoznog
prihoda te pove}anju imid`a zemlje kao nezaobilaznog
svjetskog energentskog ~imbenika.
Suradnja Kanade i Hrvatske
Kanadska ulaganja u Hrvatsku od 1993. do 2005. godine prema slu`benim podatcima Hrvatske narodne
banke iznosila su 11,2 milijuna USD. Taj je novac bio
usmjeren u podru~je maloprodaje, turizma i graditeljstva. Kanadske su tvrtke zainteresirane za ulaganja u

Hrvatsku, pri ~emu se izdvajaju sektori infrastrukture, turizam, projekti za{tite okoli{a i graditeljstvo. U
vanjskotrgovinskoj razmjeni ukupni se iznos kre}e od
oko 45,6 milijuna US dolara u 2006. godini. Pritom
Hrvatska ostvaruje suficit u razmjeni od 1.225 milijuna US dolara, zahvaljuju}i 23.386 milijuna US dolara
izvoza u Kanadu u 2006. godini i 22.160 milijuna US
dolara uvoza. Daljnji poticaj rastu kanadskih ulaganja
u hrvatsko gospodarstvo, ja~anju trgovinske razmjene
i pove}anju broja kanadskih turista u Hrvatskoj trebao
bi dati i kanadski avioprijevoznik SkyService koji od
18. lipnja uvodi izravnu zrakoplovnu liniju TorontoZagreb. Ljeti ~esto spominjana rije~ kanader jedna
je od kanadskih investicija u Hrvatsku, a tu su i nagibni vlakovi tvrtke Bombardier. Hrvatska i Kanada potpisale su Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja 1999., Sporazum o poticanju i za{titi ulaganja
2001., i Sporazum o zra~nom prometu 2006. godine.
Mogu}nosti poslovne suradnje s Kanadom i njezina
ulaganja javljaju se kod raznih oblika prijenosa tehnologija, u sektoru trgovinske razmjene i turisti~ke
razmjene. Kanada ima kreditni rejting A-1, politi~ki
je stabilna (nema politi~kog rizika) i rizik komercijalnog poslovanja je minimalan. Izravna strana ulaganja
brojna su u Kanadi, ali ona se pojavljuje i kao veliki
investitor u inozemstvu. Kanadske tvrtke rado ula`u
u zemlje i sektore sa sli~nom razinom tehnolo{ke
razvijenosti, uz uvjet raspolaganja stru~nom radnom
snagom. Kao dodatnu prednost za izbor lokacije ulaganja tvrtke uzimaju vlastitu komparativnu prednost
kroz potencijal financiranja projekata. U podru~ju
trgovinske razmjene Hrvatska mo`e konkurirati na
kanadskom tr`i{tu najvi{e u podru~ju prehrambenih
proizvoda. Carine na industrijske proizvode ne{to su
vi{e. Trgovinska razmjena provodi se uz primjenu
povla{tenih carinskih stopa na uvoz hrvatskih proizvoda u Kanadu (GPT - General Preferential Tariff) koje
za prehrambene proizvode iznose izme|u 5% i 10%.
Ovime su carine na hrvatske proizvode smanjene za
oko 30% u odnosu na prosje~ne carine.
U sektoru turizma Hrvatska ima velike mogu}nosti
za privla~enje kanadskih turista budu}i da je na
ovda{njem tr`i{tu ve} prepoznata kao novo i vrlo
po`eljno odredi{te. Kana|ani su tako|er zainteresirani
za ulaganje u hrvatski turizam.

Poslovni obi~aji
U Kanadi su pojednostavljeni poslovni obi~aju budu}i da se primjenjuju uobi~ajene
norme pona{anja, s minimumom formalnosti i bez birokratiziranja. S kanadskim
se partnerom vrlo lako sura|uje, najbolje je odmah ukazati na problem i pote{ko}e
ili eventualne prijedloge, a kada se jednom stvori dobar odnos, zajam~eno je
dugoro~no poslovanje. Ipak, glavnu ulogu igraju proizvodi i usluge te njihova kvaliteta u va{em odnosu, jer }e kanadski partner relativno brzo odlu~iti promijeniti
dobavlja~a ukoliko ima na raspolaganju bolju ponudu

Struktura robne razmjene

Izvoz u Kanadu (2006.)

Uvoz iz Kanade (2006.)

Namje{taj i dijelovi

18,3%

Lijekovi

Medicinski i farmaceutski proizvodi

14,6%

Povr}e

Jestivi proizvodi

10,9%

Aluminij

5,6%

Industrijski strojevi

7,8%

Telekomunikacije

4,8%

Spojevi s du{ikovom
funkcijom

8%

Elektri~ni strojevi

UKUPNO

15,34 mil. USD

UKUPNO

5,9%
6%

4,7%
31,55 mil. USD

Izvor: www.mvpei.hr

na posebnom re`imu. Dozvolu izdaje ovla{tena institucija,

Inspection Certificate: Sanitarno ili drugo uvjerenje
za pojedine proizvode poput bilja, `ivotinja, mesa,
itd.
Vi{e je proizvoda u posebnom re`imu uvoza koji je u
nekoj od osjetljivih grupa proizvoda gdje se postavljaju
dodatni zahtjevi. To su proizvodi poput cvije}a i biljaka,
mesa koje zahtijeva provjeru standarda proizvodnje,
`ivotinja, proizvodi opasni po `ivot, proizvodi poput
oru`ja, specijalnih energenata i sl., pojedini prehrambeni proizvodi (jaja, perad, mlije~ni proizvodi...). Osim
toga, postoji i lista zabrane uvoza na proizvode poput
oru`ja, pornografije, literature s porukom mr`nje,
ugro`ene `ivotinje, govedine zbog zaraznih bolesti
itd. Pojedini poljoprivredni proizvodi, poput mlije~nih
ili tekstilnih, kontroliraju se putem kvota. Mlije~ni
proizvodi imaju relativno niske uvozne stope (za RH
ispod 10%). Carine na uvoz sira izvan kvota iznose
vi{e od 100%.

Korisni linkovi:
Poslovni vodi~ - Industry
Canada:
www.strategis.gc.ca
Kanadsko-hrvatska gospodarska komora:
www.croat.ca
Sredi{nja banka - Bank of
Canada:
www.bankofcanada.ca
Canadian chamber of
commerce:
www.chamber.ca
Importers and Exporters
Canada:
www.iecanada.com

Vane adrese:
Uvoz robe u Kanadu
Za uvoz u Kanadu potrebno je prirediti sljede}e dokumente:
Certificate of Origine (Form A): Agencija CBSA
zahtjeva potvrdu o podrijetlu proizvoda radi
odre|ivanja carinske stope,
Airway Bill: Dokaz o po{iljatelju robe,
Commercial Invoice: Ra~un putem kojeg izvoznik
napla}uje dostavljenu po{iljku,
Import Permits: Dozvola za uvoz proizvoda koji su

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE
HRVATSKE U Kanadi

VELEPOSLANSTVO KANADE U
REPUBLICI HRVATSKOJ

229 Chapel Street

Ottawa, Ontario K1N 7Y6
tel: +1 613 562 7820
fax: +1 613 562 7821
e-mail: vrh.ottawamvpei.hr
URL: http://ca.mvp.hr

Prilaz Gjure De`eli}a 4

Zagreb, HR- 10 000
tel: +385 1 4881 200
fax: +385 1 4881 230
e-mail: zagrebinternational.gc.ca
www.mirakul.hr 13

Sponzorirani ~lanak

Usavr{ite komunikacijske vje{tine u

HalPet centru
Kvaliteta i jedinstvenost centra o~ituje se kroz primjenu autenti~ne LPC (Learn-Practice-Communicate) metode podu~avanja kojom HalPet prati trendove u poslovnom svijetu te zadovoljava specifi~ne
potrebe svojih polaznika u u~enju stranih jezika i usvajanju komunikacijskih vje{tina.
Najte`i zadatak koji
stoji pred trenerom jest
osvijestiti polaznike
o nu`nosti posjedovanja skupine vje{tina
kao preduvjeta radne
uspje{nosti.

HalPet centar za poslovnu komunikaciju vode}a je

{kola poslovnih stranih jezika i centar specijaliziran za
podu~avanje komunikacijskih vje{tina, osnovan 1997.
godine. Jedan je od predava~a i profesorica sociologije
Sanja Zduni}, koja dr`i neke od najzanimljivijih treninga.
Jedan od Va{ih treninga nosi naziv Pojedi `abu i postani radno uspje{niji. Moraju li doista Va{i polaznici
osobni uspjeh platiti jedenjem `abe?
Ne samo moji polaznici, i ja pla}am svoj `ivotni uspjeh,
ovisno o tome jedem li `abe ili odla`em osnovni jutarnji obrok poslovna ~ovjeka. Pretpostavka
uspje{nosti poslovna ~ovjeka njegovo je umije}e organiziranja. U eri multitasking-a odre|ivanje prioriteta, tj. redoslijeda obavljanja poslovnih zadataka, nije
uvijek lako. Metafora jesti `abe za doru~ak u smislu
odabira najva`nijeg i najte`eg zadatka pri dolasku na
posao, uvelike mo`e doprinijeti vlastitu umije}u organiziranja. Izbor i fokusiranje na na{ najte`i dnevni zadatak, odmah po dolasku na posao, omogu}uje mirniji
pristup brdu ostalih sitnih, ali bitnih zadataka.

Koje vje{tine potrebne za uspjeh u poslovnu okru`enju

mogu svladati polaznici Va{ih treninga?
Raditi stvari na druga~iji na~in najmo}nija je
vje{tina osobnog i profesionalnog uspjeha.

Financiranje malih i
srednjih tvrtaka

Najte`i zadatak koji stoji pred trenerom jest osvijestiti

polaznike o nu`nosti posjedovanja skupine vje{tina kao
preduvjeta radne uspje{nosti. Polaznici treninga mogu
svladati vje{tinu u~inkovitog vo|enja i sudjelovanja na
sastancima, vje{tina EQ u~inkovitosti, vje{tinu vo|enja
i razvoja tima, vje{tinu u~inkovitog delegiranja,
vje{tinu konstruktivnog pristupa rje{avanju problema,
komunikacijske vje{tine, no ono najbitnije ~emu ja kao
trener te`im jest da moje polaznike motiviram da rade
na unutarnjem sustavu vrijednosti - volji, upornosti,
samodisciplini, samomotivaciji, prilagodljivosti i optimizmu.
Treninzi su vam iznimno zanimljivi, a u radu se koristite posebnim metodama. O ~emu je rije~?
LPC metoda autenti~na je HalPetova metoda koja
se uspje{no primjenjuje i u usavr{avanju trenera i u
preno{enju znanja polaznicima. Treneri kroz LPC Akademiju u~e kako prenijeti znanje, prepoznati razli~itosti
polaznika i njihovih potreba te kako razviti vje{tine
uspje{nosti, ponajprije emocionalnu inteligenciju.
Ako uspje{an ~ovjek radi stvari na druga~iji na~in,
onda je posebitost LPC metode dati odgovor kako?.
To posti`emo, ne isklju~ivo teorijskom podukom,
ve} tehnikom, vje`bom, simulacijom, igrom uloga i
prakti~nim primjerima. Zanimljivost treninga temelji
se na geslu Do|i, saznaj i primijeni danas!.
Koliko treninzi traju, kome su namijenjeni i tko su
naj~e{}i sudionici?
Treninzi se pripremaju i izvode po mjeri klijenta,
zato mogu trajati jedan dan, nekoliko dana ili se izvoditi modularno. Namijenjeni su ljudima koji sebe dr`e
odgovornima za svoj uspjeh, tj. neuspjeh i koji edukaciji pristupaju kao vidu po`eljnog rada na sebi.
Na{i su klijenti Hypo Group Alpe Adria, INA, King
ICT, Kon~ar, HEP i mnoge druge vode}e tvrtke, od
vode}ih ljudi kompanija do administracije. Odluka
o poha|anju na{ih treninga zna~i rje{enje za na{e
klijente i nezaobilazani optimizam.

14

Financiranje poslovnih potreba poduze}a, odnosno pronala`enje prikladnih izvora financiranja name}e
se kao problem ve}ini malih i srednjih poduze}a. Pri izboru adekvatnog na~ina financiranja treba uzeti u
obzir vi{e ~imbenika i procijeniti u~inke financijskih alternativa. Nerealna procjena vlastitih mogu}nosti
vra}anja posu|enih sredstava, a s tim u svezi i neadekvatnog izvora financiranja, mo`e dovesti do
ozbiljnih financijskih pote{ko}a, pa i propasti poduze}a. Poduzetnicima na raspolaganju stoje kako
komercijalni, tako i subvencionirani krediti, leasing, faktoring, a na kraju i potpore Europske unije. U posljednje se vrijeme spominju i fondovi rizi~nog kapitala (Venture Capital fondovi), koji su prvenstveno
popularni u SAD-u. Ve}ina poduzetnika smatra da je najbolja alternativa financiranja ona koja osigurava
najni`u kamatnu stopu. U ve}ini primjera to i jest slu~aj. Me|utim, treba uzeti u obzir i brzinu dobivanja sredstava, kao i potrebnu dokumentaciju te na temelju toga napraviti izbor koji najbolje odgovara
konkretnoj situaciji i poduzetniku.
Pripremila: Dubravka Pekanov

Tema broja

Kamatne stope na
komercijalne kredite
uglavom su ve}e od
kamatnih stopa na
kredite Hrvatske banke
za obnovu i razvitak,
gradskih ili `upanijskih
subevncioniranih
kredita. Njihovi rokovi
otplate su kra}i i ujedno zahtijevaju manje
dokumentacije prilikom
podno{enja zahtjeva.

Tema broja

Komercijalni krediti

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) razvojna
je i izvozna banka Republike Hrvatske, ~ija je osnovna
zada}a poticanje razvitka hrvatskog gospodarstva. Korisnici kredita Hrvatske banke za obnovu i razvitak su:
trgova~ka dru{tva, obrtnici, zadruge i ustanove, koji
posluju najmanje dvije godine.

Kreditne linije posebno namijenjene malim i srednjim

poduzetnicima nude 33 poslovne banke u Republici Hrvatskoj. Neke od njih sura|uju s Hrvatskom bankom
za obnovu i razvitak, Ministarstvom gospodarstva,
rada i poduzetni{tva, Ministarstvom mora, prometa i
infrastrukture, Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva
i ruralnog razvoja te Ministarstvom obitelji, branitelja
i me|ugeneracijske solidarnosti. Ve}ina poslovnih banaka nudi kratkoro~ne i dugoro~ne komercijalne kredite ovoj kategoriji poduzetnika. Pod kratkoro~nim
kreditima podrazumijevaju se oni koji se odobravaju
na rok otplate do 12 mjeseci, a pod dugoro~nim kreditima oni kojima je rok otplate du`i od 12 mjeseci.
Kamatne stope na kratkoro~ne kredite kre}u se u rasponu od 9 do 11%, ovisno o banci, dok su dugoro~ne
kamatne stope u pravilu ne{to ni`e i kre}u se u rasponu od 7 do 12%, ovisno o banci i bonitetu tra`itelja
sredstava te nekim drugim ~imbenicima koje odredi
banka. Kamatne stope na komercijalne kredite uglav-

Va`nost poslovnog plana

Prema jednoj od definicija, poslovni je plan poslovni dokument kojim se opisuje
sa`etak poslovanja i poslovnih ciljeva poduze}a. Njime se definira poslovna ideja,
njezini efekti, kao i potrebna sredstva za ostvarenje plana. Na kraju krajeva, poslovni plan pru`a informacije koje trebaju druge osobe zainteresirane za pothvat
kako bi ocijenile poslovanje poduze}a. Poslovni plan uklju~uje pribavljanje potrebnih sredstava, investiranje, organizaciju posla, marketing i prodaju, kao i dobit koja se namjerava ostvariti poslovnim pothvatom.
Korisnici poslovnog plana su:
1. poduzetnik
2. financijske institucije (banke, {tedionice,...)
3. investitori (ukoliko }e zajedno s poduzetnikom financirati projekt)
4. poslovni partneri (dobavlja~i, kupci,...)
5. ostali.
Sadr`aj poslovnog plana ovisi o njegovoj namjeni, vrsti posla kojom se poduzetnik bavi, ali i razlogu pisanja plana. Ukoliko se tra`i kratkoro~ni komercijalni
kredit, poslovni plan naj~e{}e ne}e biti potreban, dok }e za dobivanje dugoro~nih
komercijalnih kredita ili kredita HBOR-a itekako biti potreban. Dobro napravljen
poslovni plan mo`e se koristiti kao prijedlog za financiranje upu}en zajmodavcima i potencijalnim investitorima.

16

cionirane poduzetni~ke kredite su:

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva,
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja,
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i
Ministarstvo obitelji, branitelja i me|ugeneracijske
solidarnosti.

Mo`e se re}i da mala i srednja poduze}a danas mogu

lak{e do}i do komercijalnih kredita banaka nego {to su
mogla prije nekoliko godina. Jedan od mogu}ih razloga je i ~injenica da kreditiranje stanovni{tva postaje
sve restriktivnije uslijed prevelike zadu`enosti zemlje.
Ipak, postoji i mogu}nost da su banke postale svjesnije
va`nosti ulaganja u malo i srednje poduzetni{tvo i
utjecaja tih poduze}a na gospodarski razvoj.

HBOR odobrava povoljnije kredite malim i srednjim

poduzetnicima sukladno Zakonu o poticanju razvoja
malog gospodarstva.

nom su ve}e od kamatnih stopa na kredite Hrvatske

banke za obnovu i razvitak, gradskih ili `upanijskih
subvencioniranih kredita. Tako|er, njihovi su rokovi
otplate kra}i i ujedno zahtijevaju manje dokumentacije prilikom podno{enja zahtjeva.
Kako za dugoro~ne, tako i za kratkoro~ne komercijalne kredite, banke tra`e pokri}e za kredit (kolateral).
To je ujedno i najve}a zaprjeka poduzetnicima u dobivanju kreditnih sredstava. Naj~e{}e se kod kolaterala radi o nekretnini koju posjeduje tra`itelj sredstava,
ali je uvjet da je vrijednost nekretnine ve}a od visine
tra`enog kredita (naj~e{}e se radi o omjeru 1:1,5). Kao
pokri}e kredita mogu poslu`iti i jamci, depozit, polica
osiguranja, ulaganje u investicijske fondove, jamstvo
Hrvatske garancijske agencije i sli~no.
Osim klasi~nih komercijalnih kredita, banke odobravaju i prekora~enja po poslovnom ra~unu, koja
se tako|er mogu smatrati jednim vidom kreditiranja. Ovaj se na~in kreditiranja naziva overdraft,
a funkcionira po principu prekora~enja po teku}em
ra~unu gra|ana. Potrebno je naglasiti da se prosje~an
promet po poslovnom ra~unu u odre|enom razdoblju koristi kao osnovica za odre|ivanje limita kredita.
Drugim rije~ima, ukoliko se dopu{teno prekora~enje
ne koristi odre|eno vrijeme, banka }e to prekora~enje
u narednom razdoblju smanjiti.

Programi kreditiranja, odnosno poticanja malog i srednjeg poduzetni{tva putem HBOR-a su:
Program kreditiranja razvitka malog i srednjeg
poduzetni{tva (direktno kreditiranje ili kreditiranje
putem poslovnih banaka)
Program kreditiranja poljoprivrede i malog gospodarstva na podru~jima posebne dr`avne skrbi
Program kreditiranja razvitka otoka
Program mikrokreditiranja
Program kreditiranja podre|enim dugom.
Subvencionirane kamatne stope HBOR-a
Kamatne stope na kredite u okviru Programa kreditiranja razvitka malog i srednjeg poduzetni{tva iznose
2% za poduzetnike koji ula`u na podru~jima posebne dr`avne skrbi, na brdsko-planinskim podru~jima,
otocima, za poduzetnike koji ula`u u poljoprivredu ili
ribarstvo s izravnom ratnom {tetom ili koji su zbrinjavali prognanike i/ili izbjeglice te su istovremeno dokazali tr`i{nu konkurentnost uspje{nom prodajom na
doma}em i/ili inozemnom tr`i{tu. Za sve ostale male i
srednje poduzetnike kamatna stopa iznosi 4%.

Subvencionirani poduzetni~ki krediti

Iako se radi o kamatnoj stopi koja je znatno ni`a od

kamatne stope na komercijalne kredite poslovnih banaka, ipak treba voditi ra~una i o nekim drugim ~imbenicima. Tu se ponajprije misli na duljinu procedure
prilikom odobravanja kreditnog zahtjeva. Ta procedura
kod HBOR-a traje nekoliko mjeseci, dok kod komercijalnih banaka taj period iznosi nekoliko tjedana. Ukoliko je brzina dobivanja sredstava poduzetniku vrlo
bitna, tada }e mu komercijalni krediti vi{e odgovarati
od onih subvencioniranih.

Za razliku od komercijalnih kredita banaka, postoje

i subvencionirani krediti u kojima dr`ava ili jedinice
lokalne i regionalne samouprave sufinanciraju dio kamata poduzetnicima. Ministarstva koja nude subven-

Subvencionirani krediti Osje~ko-baranjske `upanije

Osje~ko-baranjska `upanija aktivno se uklju~uje u
provedbu poduzetni~kih kreditnih linija koje se realiwww.mirakul.hr 17

Tema broja

Osim klasni~nih
komercijalnih kredita,
banke odobravaju i
prekora~enja po poslovnom ra~unu, koja se
mogu smatrati jednim
vidom kreditiranja.

Tema broja

ziraju u suradnji s resornim ministarstvom i poslovnim bankama.

Podatci Agencije za razvoj Osje~ko-baranjske `upanije
govore da je u razdoblju od 2004. do po~etka 2007. godine @upanija bila uklju~ena u kreditnu liniju Lokalni
projekti razvoja Poduzetnik. Rok otplate kredita bio
je do 10 godina, po~ek do dvije godine, a subvencionirana se kamata kretala u rasponu od 2 do 4%. Korisnici
kredita bili su obrti, mala i srednja trgova~ka dru{tva,
zadruge i ustanove kojima su odobravani krediti za
kupovinu, izgradnju, ure|enje ili pro{irenje objekata, za nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme i
transportnih sredstava te za obrtna sredstva u funkciji
investicije.
Povjerenstvo za provedbu projekta Lokalni projekti razvoja Poduzetnik pozitivno je ocijenilo 353
zahtjeva u ukupnom iznosu od 591.120.288,68 kuna.
Projektom je planirano i velikim dijelom otvoreno gotovo 1.000 novih radnih mjesta. U prora~unu @upa-

FINA kompenzacija
FINA kompenzacija je servis multilateralnih kompenzacija koji vam omogu}ava
najbr`i, najsigurniji i najjeftiniji na~in zatvaranja nepodmirenih dugovanja i
potra`ivanja. Ovim servisom mo`ete podmirivati dospjela dugovanja u kra}em
roku bez uporabe novca, {to vam olak{ava i ubrzava poslovanje.
Kako se u~laniti?
Za registraciju ~lana, prvi put, potrebno je ispuniti Pristupnicu i Ugovor, koje
mo`ete zatra`iti u svim FINA-inim poslovnicama ili preuzeti putem internetske
stranice www.fina.hr. Preduvjet za kori{tenje FINA kompenzacije je da poslovni
subjekt - korisnik nije u blokadi te da istodobno ima dospjela potra`ivanja i dugovanja. ^lanstvo u FINA kompenzaciji je besplatno.
Prijava dugovanja
^lanovi mogu prijavljivati svoja dospjela dugovanja koja `ele podmiriti obra~unski
kompenzirati: putem Interneta, telefaksa, po{tom ili osobno u FINA-inim poslovnicama. Kompenzacija se provodi u ciklusima dva puta mjese~no.
Naknada
Naknada od 0,8% za internetske korisnike i 1% za ostale korisnike, napla}uje se
samo ako se iskompenzira va{e prijavljeno dugovanje. To za vas zna~i da u zamjenu za 20.000,00 kn nenapla}enih potra`ivanja/dugovanja te tro{kova utjerivanja
naplate putem sudova, pla}ate samo 160,00 kn, odnosno 200,00 kn. (Minimalni iznos naknade je 90,00 kn. Ukoliko se ne iskompenziraju va{a dugovanja, ne
napla}uje se naknada. Naknada se uve}ava za iznos PDV-a).
Obavijest o provedenoj kompenzaciji
Nakon zatvaranja kompenzacijskog ciklusa, sudionicima se dostavlja ovjerena
Potvrda o provedenoj kompenzaciji, koja slu`i i za knji`enje u poslovnim knjigama
korisnika.
Sve informacije o servisu FINA kompenzacija dostupne su na www.fina.hr, putem e-po{te na adresi infofina.hr, ili putem besplatnog telefona 0800 0080.
18

nije za subvencije kamata za ovaj Projekt osigurano je

11.000.000,00 kuna, a sukladno potpisanim ugovorima,
sredstva za subvenciju moraju biti osigurana tijekom
svih godina otplate kredita.

Mikrokrediti
Hrvatska banka za obnovu i razvitak, osim klasi~nih
subvencioniranih kredita za male i srednje poduzetnike, nudi i mikrokredite. Korisnici mikrokredita su:
mikro poduze}a, mali i srednji poduzetnici,
fizi~ke i pravne osobe koje zadovoljavaju kriterije
koje je postavila Europska unija.
Kredit je namijenjen ulaganju u osnovna (osniva~ka
ulaganja, zemlji{te, gra|evinski objekti, oprema, osnovno stado, podizanje dugogodi{njih nasada) i trajna
obrtna sredstva. Maksimalan iznos kredita mo`e biti
30.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, rok otplate do 5 godina s po~ekom od 1 godine. Kamatna stopa
za krajnje korisnike jednaka je zbroju {estomjese~nog
EURIBORA (EURIBOR je kamatna stopa koja se
svakodnevno formira na europskom me|ubankarskom
tr`i{tu) i 1,5 postotna boda godi{nje.

nove u 100% vlasni{tvu dr`avljana Republike Hrvatske. Pravo na kori{tenje poduzetni~kog kredita imali
su poduzetnici koji su bili registrirani i prvenstveno
ulagali u proizvodnu djelatnost na podru~ju @upanije.
Iznosi kredita bili su od 35.000,00 do 200.000,00 kuna,
kamatna stopa se kretala do 7%, a Zagreba~ka `upanija i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva
subvencionirali su kamatu s po jednim postotnim bodom. Rok otplate bio je, kao i u slu~aju Osje~ko-baranjske `upanije, do 5 godina s rokom po~eka od jedne
godine. Namjena kreditnih sredstava bila je za kupnju,
ure|enje ili pro{irenje gospodarskih objekata, za nabavu opreme te za trajna obrtna sredstva.
Zagreba~ka banka od travnja 2007. godine pru`a
mogu}nost financiranja potreba malih poduzetnika i
obrtnika putem dugoro~nih i kratkoro~nih mikrokredita. Krediti su nenamjenski i koriste se isplatom na
poslovni ra~un poduzetnika. Odobravaju se u kunama
u maksimalnom iznosu do 150 tisu}a kuna ili uz valutnu klauzulu do 20 tisu}a eura, uz mogu}nost otplate kredita do 5 godina.

Kreditne kartice
Prema rije~ima pomo}nice pro~elnika za poduzetni{tvo
i razvojne projekte Agencije za razvoj Osje~ko-baranjske `upanije, Ivane Katavi} Milardovi}, zbog stalnog interesa poduzetnika za povoljnim financijskim
sredstvima, Osje~ko-baranjska `upanija uklju~ila se u
novi projekt Mikrokreditiranje. Cilj je ovog Projekta unaprje|enje oblika financiranja razvoja malog i
srednjeg poduzetni{tva kroz poduzetni~ke mikrokredite. Iznosi kredita u rasponu su od 35.000,00 do
200.000,00 kuna s rokom otplate do pet godina te jednom godinom po~eka. Namjena kreditnih sredstva je
kupnja, izgradnja, ure|enje ili pro{irenje gospodarskih
objekata, nabava opreme ili pojedinih dijelova opreme
te za trajna obrtna sredstva. @upanija i resorno ministarstvo subvencioniraju kamatu s po jednim postotnim bodom, te je kamata za krajnjeg korisnika 5%
fiksna. Sve dodatne informacije o ovoj kreditnoj liniji
mogu se dobiti u Agenciji za razvoj Osje~ko-baranjske
`upanije, Stjepana Radi}a 4, Osijek, ili putem telefona
031 221 881.

Kada se govori o kreditnim karticama kao na~inu kreditiranja, American Express i VISA kartice za poslovne
subjekte svakako su me|u najpoznatijima.

Privredna banka Zagreb nudi American Express kartice namijenjene poslovnim subjektima. Ona je u svibnju 2007. godine ponudila prvu karticu namijenjenu isklju~ivo obrtnicima. Korisnici kartice imaju
mogu}nost obro~nog pla}anja bez kamata i naknada
na odabranim prodajnim mjestima u zemlji, kori{tenja
potro{a~kog kredita uz otplatu putem kartice te podizanja gotovine na bankomatima i poslovnicama PBZ-a
u zemlji, kao i u inozemstvu.
American Express Business Card i American Express Gold Business Card sredstva su bezgotovinskog
pla}anja bez unaprijed odre|enog limita. Ovim se karticama omogu}uje kori{tenje kreditne linije Privredne
banke Zagreb.

Cilj projekta Mikrokreditiranje je

unaprje|enje oblika
financiranja razvoja
malog i srednjeg
poduzetni{tva kroz
poduzetni~ke mikrokredite. Iznosi kredita u rasponu su od 35.000,00
do 200.000,00 kuna s
rokom otplate do pet
godina te jednom godinom po~eka.

PBZ u svojoj ponudi tako|er ima poslovne pakete za

obrtnike, male i srednje poduzetnike. PBZSinergo
paket mo`e se dobiti uz naknadu od 75 kuna mjese~no,
a objedinjuje vo|enje kunskog ra~una u Banci, kao i
VISA Business Electron debitnu karticu za poslovne
subjekte.
VISA Business Electron debitna kartica namijenjena je
poslovnim subjektima sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj. Mo`e se dobiti, kako u PBZ-u, tako i u Hrvatskoj
po{tanskoj banci. Ovom se karticom mo`e podizati go-

Mikrokrediti za poduzetnike s podru~ja Zagreba~ke

`upanije
Neke od djelatnosti Upravnog odjela za gospodarstvo
Zagreba~ke `upanije obuhva}aju kreditiranje poduzetnika, obrazovanje za poduzetni{tvo, prekvalifikaciju
osoba s posebnim potrebama, davanje bespovratnih
potpora poduzetni~kim centrima, inkubatorima, gradovima i op}inama te suradnju s europskim regijama
i Europskom unijom. Tijekom 2007. godine zaprimali
su se poduzetni~ki zahtjevi u okviru projekta Lokalni
projekti razvoja mikrokreditiranje. Korisnici su bili
obrti, mala i srednja trgova~ka dru{tva, zadruge i ustawww.mirakul.hr 19

Tema broja

Faktoring je prodaja potra`ivanja

financijskoj instituciji
(faktoru) te se radi o
neosiguranim nedospjelim potra`ivanjima.
Forfaiting je otkup
osiguranih nedospjelih
potra`ivanja koji je
osiguran prenosivim
instrumentima naplate.

tovina na bankomatima te pla}ati roba i/ili usluge.

Faktoring
Mala i srednja poduze}a ~esto se suo~avaju s problemom naplate potra`ivanja. Time se smanjuje njihova likvidnost {to u kona~nici mo`e biti pogubno za
poduze}e. Problem naplate potra`ivanja izrazito je ozbiljan u poduze}ima koja imaju velik udio potra`ivanja
u ukupnoj imovini. Faktoringom se rje{ava problem
naplate potra`ivanja. Vrijednost hrvatskog tr`i{ta faktoringa brzo raste. Godine 2004. promet je iznosio 28
milijuna eura, 2006. godine do jedne milijarde eura.
Faktoring je metoda financiranja, odnosno prodaja
potra`ivanja financijskoj instituciji, (faktoru). Radi
se o ugovoru kojim klijent prodaje financijskoj instituciji (faktoru) sva kratkoro~na potra`ivanja iz ugovora o isporuci robe ili pru`anja usluge prije njihova
dospije}a uz pla}anje faktoring naknade i kamate, dok
se faktor obvezuje ta potra`ivanja kupiti. Faktor klijentu pla}a vrijednost potra`ivanja prije njegova dospije}a
umanjenu za odgovaraju}i diskont.
Prednosti faktoringa
Prednosti faktoringa za poduze}e koje prodaje
potra`ivanje:
pove}ana likvidnost - poduze}e koje prodaje potra`ivanje ima na raspolaganju novac iz

20

potra`ivanja prije dospije}a,

u{teda vremena i novca faktor brine za stalno
pra}enje ustupljenih potra`ivanja te {alje opomene
i vr{i naplatu potra`ivanja,
pozitivan utjecaj na bonitet i kreditnu sposobnost
tvrtke,
ve}a konkurentnost poduze}a na tr`i{tu faktoring
omogu}ava prodavatelju potra`ivanja da doma}im i
inozemnim kupcima sigurno prodaje na kredit.
Koristi od faktoringa
Pravilo je da }e poduze}e ostvariti koristi od faktoringa u slu~aju da se jedna od sljede}ih tvrdnji odnosi na
njega:
poslovanje s dr`avnim institucijama, poduze}ima u
vlasni{tvu dr`ave, gradovima, op}inama, trgova~kim
lancima, proizvodnim poduze}ima,
poduze}e raste, ali u isto vrijeme ima velik udio imovine u potra`ivanjima,
poduze}e ostvaruje minimalno 100.000 kn
potra`ivanja mjese~no,
odgoda naplate potra`ivanja iznosi od 30 do 120
dana.
Za razliku od faktoringa, kod kojeg se radi o otkupu
neosiguranih nedospjelih potra`ivanja, forfaiting je
otkup osiguranih nedospjelih potra`ivanja. Forfai-

Tema broja

Glavna razlika izme|u

leasinga i kredita, kao
izvora pribavljanja
financijskih sredstava,
je u vlasni{tvu nad
sredstvima koja se
pribavljaju. Kod kredita
sredstvo koje se kupuje
postaje va{e vlasni{tvo,
dok se kod leasinga sredstva samo unajmljuju,
a vlasnik je leasing
institucija.

ting je osiguran prenosivim instrumentima naplate,

naj~e{}e mjenicama i garancijama.
Slavonska banka, Privredna banka Zagreb i Croatia
banka samo su neke od banaka koje se bave otkupom
potra`ivanja i time bitno utje~u na pove}anu likvidnost poduze}a ~ija su potra`ivanja otkupila.

Leasing
Leasing je u svijetu prisutan vi{e od ~etrdeset godina,
dok se u Hrvatskoj pojavljuje u drugoj polovici 90ih godina. Sna`an rast u Republici Hrvatskoj leasing
bilje`i od 2001. godine. Mnogi se poduzetnici nalaze
u dilemi prilikom izbora izme|u kredita i leasinga kao
izvora pribavljanja financijskih sredstava, samim tim
{to je financiranje putem leasinga najzna~ajnija alternativa kreditu. Glavna razlika izme|u ovih dvaju
na~ina financiranja je u vlasni{tvu nad sredstvima koja
se pribavljaju. Ukoliko se poduze}e odlu~i na financiranje putem kredita, sredstvo koje se kupuje prelazi u njegovo vlasni{tvo. S druge strane, leasingom se
sredstva samo unajmljuju, a vlasnik je leasing institucija. Naravno, obje alternative imaju svoje dobre i
lo{e strane, a o samom korisniku i konkretnoj situaciji
ovisi koja }e mu od njih dvije bolje odgovarati. Postoje
operativni i financijski leasing.
Karakteristike operativnog leasinga
Kod operativnog leasinga pravni i ekonomski vlasnik sredstva je davatelj leasinga. Sredstvo leasinga se nakon isteka ugovora vra}a vlasniku. Ono ne
optere}uje bilancu korisnika leasinga jer se sredstvo
leasinga otpisuje u knjigama davatelja leasinga. Primatelj leasinga mjese~no prima ra~un s posebno istaknutim PDV-om. Mjese~na rata leasinga ulazi u tro{ak
poslovanja, a PDV se odbija kao pretporez. Ova je vrsta leasinga posebno pogodna za pravne i fizi~ke osobe
koje se nalaze u sustavu PDV-a.

22

Karakteristike financijskog leasinga

Za razliku od operativnog leasinga, kod financijskog
leasinga dolazi do stjecanja vlasni{tva nad sredstvom
leasinga. Pravni vlasnik sredstva leasinga tijekom
trajanja ugovora je davatelj leasinga, dok je ekonomski vlasnik korisnik. To ujedno zna~i da zajedno
s vlasni{tvom nad sredstvom leasinga, na korisnika
leasinga prelaze i svi rizici povezani s vlasni{tvom.
Nakon ispunjenja svih obveza iz ugovora vlasni{tvo
nad sredstvom leasinga prelazi na korisnika. Sredstvo
leasinga otpisuje se u knjigama korisnika leasinga.
PDV se mo`e obra~unati po isporuci predmeta leasinga
na ukupni iznos zadu`enja (glavnica + kamata) i mo`e
se odbiti kao pretporez. Postoji i druga mogu}nost financijskog leasinga s financiranjem PDV-a. U tom se
slu~aju PDV obra~unava na neto vrijednost predmeta leasinga, a preostali PDV na kamatu obra~unava se
mjese~no i ulazi u pretporez.

Programi EU
Jedna od prilika za financiranje poslovnih pothvata malih i srednjih poduze}a mogu biti i programi Europske
unije. Jedan je od njih program Phare 2006, natje~aj za
bespovratna sredstva.
Dana 19. velja~e 2008. godine objavljen je javni poziv
za prikupljanje prijedloga za shemu dodjele bespovratnih sredstava za provedbu projekata koji se odnose
na pove}anje konkurentnosti te izvoza malih i srednjih poduzetnika u Republici Hrvatskoj. Aplicirati
mogu mala i srednja izvozno orijentirana poduze}a
sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj. Neki od uvjeta za
apliciranje su: potpuno privatno vlasni{tvo, vi{e od 10
zaposlenih, ostvaren dobitak u prethodnoj poslovnoj
godini i najmanje 25% prihoda ostvarenih od izvoza.
Ukupna vrijednost Programa je 2,7 milijuna eura.
Iznos sredstava koje poduzetnici mogu dobiti je od

Tema broja

Sponzorirani ~lanak

Na~in financiranja
malog i srednjeg
poduzetni{tva ovisiti
}e prvenstveno o visini
i namjeni potrebnog
ulaganja, kao i o brzini
potrebe za financijskim
sredstvima. Planiranje
poslovanja, kao i odabir
adekvatnog na~ina
financiranja, mo`e
pomo}i poduzetniku da
se sna|e u turbulentnim uvjetima i izbjegne
pogrje{ke koje ga mogu
stajati propasti posla.

50.000 do 100.000 eura, a imaju obvezu sudjelovati u

financiranju prijavljenog projekta s 25%, a poduzetnici s podru~ja posebne dr`avne skrbi s 15%. Prednost imaju projekti u prehrambenoj industriji (osim
alkoholnih i duhanskih proizvoda), drvoprera|iva~koj,
metaloprera|iva~koj industriji, proizvodnji prijevoznih
sredstava, proizvoda od gume i plastike i ICT djelatnosti. Nakon zatvaranja natje~aja, odabir projekata mo`e
trajati i do pola godine, tako da poduzetnici koji imaju
namjeru aplicirati za sredstva na njih mogu ra~unati
krajem 2008. godine. Natje~aj je otvoren do 21. travnja
2008. godine.

Venture Capital
Venture Capital fondovi ili fondovi rizi~nog kapitala
kao na~in financiranja posebno su popularni u SAD-u.
Financiranje putem ovih fondova tek se u posljednje
vrijeme uzima u obzir kao mogu}nost financiranja
poduzetni~kog pothvata u Republici Hrvatskoj. Ipak,
mo`e se re}i da je on jo{ uvijek u povojima i za sada
prili~no nedostupan malim i srednjim poduze}ima.
Glavno obilje`je fondova rizi~nog kapitala je ulazak
u temeljni kapital poduze}a s namjerom da nakon
odre|enog broja godina (u kojem }e vrijednost
poduze}a porasti) prodaju svoj udio u njemu.
Primarni investicijski cilj fondova rizi~nog kapitala su poduze}a srednje veli~ine koja po uspje{nosti
nadma{uju ostala poduze}a u sektoru, u`ivaju
odre|enu za{titu od ulaska konkurencije, imaju
zna~ajan i rastu}i udio na doma}em tr`i{tu, te kvalitetan i motiviran management. Hrvatska Private
Equity i Venture Capital Asocijacija (HVCA) ima za
cilj pospje{iti i pojednostavniti stvaranje pogodnog
okru`ja za private equity i venture capital investicije u
Republici Hrvatskoj i regiji. Veli~ine pojedinih fondova, kao i veli~ine njihovih investicija dane su u tablici.

Tablica: Pregled private equity industrije u Republici Hrvatskoj 1

Veli~ina u milijunima

Veli~ina ukupne
investicije

Broj ukupnih investicija

20.00

12

Seaf Croatia

$ 8.20

$ 8.00

21

Copernicus Capital
d.o.o.

$ 30.00

$ 30.00

11

Quaestus Private
Equity Partneri

35.00

11.67

35.00-40.00

38.00

31.00

cca - 20.00

8.22

4.10

Ime
Horizonte Venture
Management

Vienna Capital Partners d.o.o

KD Private Equity
Bicro- Vencro
HBOR
1

Venture capital je podvrsta private equity-ja, a odnosi se na start-up ili ekspanzijski kapital

Izvor: HVCA; 23.03.2007.

24

Euro info centri

Hrvatska gospodarska komora je po~etkom
2003. godine osnovala Euro info komunikacijski centar Zagreb (Euro Info Correspondence Centre EICC Zagreb) i stvorila osnovu za nu`nu koordinaciju svih potrebnih
aktivnosti po pitanju europskih integracija.
Time je HGK uvela Hrvatsku u mre`u od vi{e
od 300 Euro info centara po cijeloj Europi.
Centri imaju nekoliko glavnih ciljeva, a to su
informiranje, savjetovanje i pomaganje malih i srednjih poduze}a u svim podru~jima
povezanim s EU. Centri odgovaraju na oko
400.000 upita poduze}a godi{nje, koji su
naj~e{}e povezani sa zakonima i pravilima
EU tr`i{ta, poslovnom suradnjom, EU programima, financiranjem i drugim EU pitanjima.
Od 2008. godine Europska komisija je
radi postizanja ve}e u~inkovitosti integrirala dvije, dosad odvojene mre`e u jednu jedinstvenu koja }e pokrivati podru~je cijele
Europe. Uspostava nove mre`e Enterprise
Europe Network dovest }e do pove}anja
dostupnosti relevantnih alata i informacija
u svrhu razvoja malog gospodarstva i novih
tehnologija, rekla je Vesna Torbarina, savjetnica za EU i voditeljica EICC-a Zagreb.
U takvim }e Centrima poduzetnici ubudu}e
mo}i dobiti vi{e pomo}i na jednom mjestu,
odnosno ti }e centri objedinjavati funkcije
dosada{njih Euro info centara i Centara za
potporu inovacijama (tzv. Innovation Relay
Centre - IRC) te pomagati u sudjelovanju
u Okvirnim programima za istra`ivanje i
razvoj EU. ^lanica mre`e Enterprise Europe Network i dalje }e biti Hrvatska gospodarska komora.

Na~in financiranja malog i srednjeg poduzetni{tva ovisit }e prvenstveno o visini i namjeni potrebnog ulaganja, kao i o brzini potrebe za financijskim sredstvima. Poduzetnici prilikom odabira prikladnog izvora
financiranja trebaju voditi ra~una o svojoj sposobnosti
vra}anja sredstava, u ~emu im mo`e pomo}i kvalitetno izra|en poslovni plan.
Planiranje poslovanja, kao i odabir adekvatnog na~ina
financiranja, mo`e pomo}i poduzetniku da se sna|e u
turbulentnim tr`i{nim uvjetima i izbjegne pogrje{ke
koje ga mogu stajati propasti posla.

Mali poduzetnici lake posluju uz proizvode i usluge Erste banke

Svaki poduzetnik ima svog financijskog zastupnika koji savjetodavnom ulogom, ali i realizacijom
poslovnih ideja kroz financijsko pra}enje, ~ini oslonac u njegovu svakodnevnom poslovanju.
zastupnika koji savjetodavnom ulogom, ali i realizacijom poslovnih ideja kroz financijsko pra}enje, ~ini
oslonac u njegovu svakodnevnom poslovanju. Kontinuirano pratimo potrebe ove grupe klijenata te sukladno istima razvijamo nove proizvode neophodne za
njihovo poslovanje.

Kako provesti ideju u djelo briga je koja mu~i mnoge

male poduzetnike. Nedostatak novca, ali i odgovaraju}e
podr{ke znaju biti nepremostive zaprjeke. Kako ih
presko~iti uz pomo} Erste banke zna Domagoj Karadjole, direktor Direkcije malog poduzetni{tva Erste
banke.
Koliko dugo Erste banka posluje u Hrvatskoj i koliko je
ra{irena mre`a njezinih poslovnica? Koliko ima korisnika
i koja je njihova struktura?
Erste & Steiermrkische Bank d.d. Zagreb nastala je
2000. godine spajanjem triju regionalnih banaka: Bjelovarske, Trgova~ke i ^akove~ke. Erste & Steiermrkische Bank d.d., Rijeka formirana je 1. kolovoza 2003.
spajanjem Rije~ke banke d.d. Rijeka i Erste & Steiermrkische Bank d.d. Zagreb. Banka posluje na nacionalnoj razini s mre`om od trenutno 116 poslovnica i
415 bankomata, opslu`uju}i oko 660.000 klijenata,
fizi~kih osoba, poduzetnika, malih i velikih tvrtaka.
Mali poduzetnici (klijenti do 5 milijuna kuna godi{njih
poslovnih prihoda) svoje poslovanje mogu realizirati
u posebnoj direkciji malog poduzetni{tva koja posluje
na vi{e od 30 lokacija, a podijeljena je na poduzetni~ke
centre i poslovne jedinice. Poduzetnici s prihodom
izme|u 5 i 20 milijuna kuna poslovanje obavljaju unutar direkcije malih i srednjih klijenata, a velike tvrtke u
sklopu komercijalnih ili profitnih centara.
Na koji na~in Erste banka poku{ava privu}i male i srednje poduzetnike?
Prema klijentima pristupamo individualno te od prvog
kontakta pridajemo veliku pa`nju izgradnji partnerskog odnosa. Svaki poduzetnik ima svog financijskog

Koji su novi proizvodi i usluge Erste banke orijentirani

prvenstveno prema malim i srednjim poduzetnicima?
Od novina bih `elio istaknuti Erste poduzetni~ki set
koji ~ine najatraktivniji proizvodi, odnosno proizvodi za koje dr`imo da su poduzetnicima vrlo bitni u
ubrzanju i olak{avanju svakodnevnog poslovanja.
Poduzetni~ki set ~ine Erste Netbanking usluga internetskog bankarstva, poslovne kreditne kartice, Erste
poduzetni~ki kredit do 250.000,00 kuna te poslovni
ra~un za obavljanje platnog prometa.

Naj~e{}i upiti poduzetnika odnose se na

kratkoro~no kreditiranje,
a kao posebno interesantan proizvod pokazao se okvirni kredit po
poslovnom ra~unu ili
popularno zvani minus
po ra~unu.

Razvili ste i posebnu liniju proizvoda za izvoznike. O

~emu je to~no rije~?
Klijentima-izvoznicima `elimo pru`iti adekvatnu
podr{ku u njihovu poslovanju te smo im ponudili
poseban proizvod Erste izvozni paket. Kori{tenjem
paketa izvoznici mogu ostvariti povoljnije kamatne
stope te dodatne u{tede u obliku povla{tenih naknada.
Ovisno o obujmu poslovanja poduzetnika, razlikuju se
i proizvodi koji se unutar paketa mogu koristiti. Tako
paket proizvoda za male izvoznike ~ini kredit za izvoz,
kredit za pripremu izvoza, razne garancije, izvozni faktoring te VISA i MasterCard kartice. Srednji izvoznici
dodatno mogu odabrati okvirni kredit po poslovnom
ra~unu, revolving kredit, kredit za trajna obrtna sredstva te leasing opreme.
[to male i srednje poduzetnike najvi{e mu~i? Kakve
proizvode tra`e i kakva pitanja postavljaju?
Malim poduzetnicima ~esto nedostaje obrtnih, kao i
trajnih obrtnih sredstava. Naj~e{}i upiti odnose se na
kratkoro~no kreditiranje, a kao posebno interesantan proizvod pokazao se okvirni kredit po poslovnom
ra~unu ili popularno zvani minus po ra~unu. Tako|er,
niz poduzetnika svoje poslovne ideje realizira kroz
dugoro~ne investicijske kredite banke, kao i u suradnji
s potpornim institucijama kao {to su HBOR, ministarstva te jedinice lokalne uprave i samouprave, gdje je Erste banka ve} dugi niz godina vrlo uspje{na. Mali poduzetnici koriste i karti~ne proizvode, od kojih izdvajamo
VISA, MasterCard i Diners poslovnu karticu.
www.mirakul.hr 25

Sponzorirani ~lanak

OTP banka prepoznaje zahtjeve malog

poduzetni{tva
U tijeku je akcija odobravanja VISA Business kartice bez upisnine i ~lanarine do 31. o`ujka 2008.
godine i Minus po ra~unu za redovno poslovanje bez naknade do 1. svibnja ove godine.
Mali poduzetnici sve
svoje aktivnosti mogu
realizirati na jednom
mjestu i pritom dobiti
sve potrebne informacije va`ne za uspje{an
rad svoje tvrtke ili obrta.

OTP banka sedma je banka po veli~ini na hrvatskom

bankarskom tr`i{tu. Kao ~lanica OTP grupe ona povezuje svoju razgranatu mre`u od 97 poslovnica i oko
400.000 klijenata diljem Hrvatske s visoko razvijenim
bankarskim znanjima stabilno rastu}e me|unarodne
grupacije, neprestano prate}i zahtjeve tr`i{ta i
oslu{kuju}i potrebe svojih klijenata. O modelima i
na~inima zadovoljavanja tih potreba razgovarali smo
s direktorom Poslovnog centra Sjeverozapadna Hrvatska u Sektoru maloprodaje, Dra`enom Bo`i}em, a
tom smo se prilikom dotaknuli i ponude OTP banke za
mala poduze}a i obrtnike.
Koje biste proizvode i usluge namijenjene malim poduzetnicima i obrtnicima posebno izdvojili iz ponude OTP
banke?
OTP banka nudi kori{tenje ~itavog niza pogodnosti i
proizvoda za obrtnike i male poduzetnike. Uspje{no
smo prepoznali zahtjeve malog poduzetni{tva i oblikovali na{e proizvode u skladu s njihovim `eljama i po-

trebama. Mali poduzetnici sve svoje aktivnosti mogu

realizirati na jednom mjestu i pritom dobiti sve potrebne informacije va`ne za uspje{an rad svoje tvrtke
ili obrta. Ponudu proizvoda i usluga namijenjenih malom poduzetni{tvu zna~ajno smo pro{irili, pa na{im
klijentima, me|u ostalim, nudimo otvaranje ra~una
za redovno poslovanje, oro~avanje depozita, obavljanje
platnog prometa, Internet bankarstvo, karti~no poslovanje (VISA Business kartica), kori{tenje EFT/POS
terminala, kredite, dokumentarne poslove, eskont, ulaganje u OTP investicijske fondove i leasing.
Nudite li trenutno neke posebne pogodnosti malim poduzetnicima?
U tijeku je akcija odobravanja VISA Business kartice
bez upisnine i ~lanarine do 31. o`ujka 2008. godine i
Minus po ra~unu za redovno poslovanje bez naknade
do 1. svibnja ove godine.

Posebno bih istaknuo ponudu hipotekarnih kredita za

kupnju, izgradnju, ure|enje, rekonstrukciju, dogradnju
i pro{irenje poslovnog prostora, za podmirenje obveza
prema dobavlja~ima te za ulaganje u strojeve, alate i
opremu. Nudimo mogu}nost isplate na `irora~un korisnika do 20% iznosa kredita, kao i mogu}nost nenamjenskog kori{tenja cjelokupnog iznosa kredita.
Za sve dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti na{im specijalistima za mala poduze}a i obrtnike
u poslovnici Siget u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 16
- Avenue Mall (tel: 062 201 056 i 062 201 057) ili u
poslovnici Zabok, Prilaz Franje Tu|mana bb (tel: 062
201 029).
OTP banka najavila je {irenje poslovne mre`e u Gradu
Zagrebu. Kakvi su vam planovi?
Krajem pro{le godine OTP banka otvorila je dvije
nove moderne poslovnice OTP banke u Avenue Mallu
na Novom Zagrebu te na kri`anju Vukovarske i Savske ulice. Po~etkom o`ujka zapo~et }e s radom i dvije
nove poslovnice u Dra{kovi}evoj i u Dubravi. Dakle,
do kraja 2008. godine planiramo broj poslovnica u Zagrebu pove}ati na devet te broj bankomata na 20. U
Gradu Zagrebu banka ve} ostvaruje dobre rezultate te
je broj klijenata u segmentu gra|ana porastao za 50
posto u proteklih godinu dana, a broj se klijenata u
segmentu malih i srednjih poduze}a udvostru~io, kao i
volumen njima plasiranih kredita.

26

Kongresni turizam
S obzirom na povoljan zemljopisni polo`aj
Hrvatske, priobalnu umjerenu mediteransku
klimu povoljnu za odr`avanje poslovnih skupova tijekom cijele godine, sad ve} i prili~no
dobru prometnu povezanost s ostatkom Europe, brojke koje se vrte uz pojam kongresnog
turizma jo{ su uvijek nedovoljno visoke.
Pripremio: Ante Veki}

Poseban prilog

Tvrtke koje {alju svoje

uposlenike `ele mjerljive
rezultate njihova sudjelovanja na doga|anjima.
Sve su ~e{}a testiranja,
ankete i konkretna
mjerenja kojima se `eli
utvrditi korist sudjelovanja na poslovnim
skupovima.

Poseban prilog

Iako velik broj turisti~kih djelatnika ve} du`i niz godina isti~e kako je Hrvatska zapravo idealno odredi{te za
kongresni turizam, veliki poslovni skupovi uglavnom
nas zaobilaze. Promet u kongresnom turizmu, dodu{e,
raste iz godine u godinu. No ti rezultati nisu produkt sustavne turisti~ke strategije. Hrvatska, naime,
jo{ uvijek nema nijedan pravi kongresni centar i jo{
uvijek razmi{lja gdje bi i bi li ga uop}e gradila. Nedostaju i velike kongresne dvorane, pa je sav prihod od
kongresnog turizma rezultat pojedina~nih nastojanja
poduzetnih hotelijera, event managera i pojedinih
turisti~kih agencija, nezavisnih ureda i sli~no.
O kakvoj je zlatnoj koki rije~ dovoljno govori podatak
da turisti koji sudjeluju u kongresima diljem svijeta
godi{nje tro{e oko devet milijarda dolara, dok neki podatci spominju i brojku od 344 eura dnevno ~ak tri
puta vi{e od obi~nih turista. Dodatna korist porasta
tog oblika turizma ogleda se i u pozitivnom utjecaju na
znanost pojedine dr`ave.

Maistra razvija najbolji kongresni centar u regiji

U prvih deset mjeseci 2007. godine promet od poslovnih

skupova 194 milijuna kuna
Dr`avni zavod za statistiku izra~unao je da je u Hrvatskoj od 4.506 poslovnih skupova odr`anih od sije~nja
do listopada pro{le godine ostvareno gotovo 194 milijuna kuna prometa. Od toga 86 posto ili 166,5 milijuna kuna od 2.171 skupa organiziranog s no}enjem.
Ostatak ukupnog prometa od poslovnih skupova ili
27,33 milijuna kuna ostvaren je od 2.335 skupova bez
no}enja. Svi poslovni skupovi odr`ani u tom razdoblju
ukupno su trajali 8.646 dana, na njima je bilo 325,5
tisu}a sudionika, od kojih su 88 posto bili doma}i, a 12
posto stranci.

Prema vrstama objekata, 94 posto svih skupova u deset pro{logodi{njih mjeseci ili 4.238 odr`ano je u 84
hotela, koji su od toga zabilje`ili 190,2 milijuna kuna
prometa.
Prema vrstama skupova najvi{e je bilo kongresa, 2.349,
na kojima je bilo i najvi{e sudionika, 172 tisu}e. Kongresi su donijeli i najve}i promet, od 133,6 milijuna
kuna. Slijedi 1.387 korporativnih poslovnih sastanaka
s gotovo 66 tisu}a sudionika i prometom od 29 milijuna kuna.
Team building programa bilo je 103, javnih konferencija 102, javnih skupova 92, insentiv programa 78,
konvencija 16, a konferencija na razini vlada 10.
[to Hrvatska mo`e ponuditi
S obzirom na povoljan zemljopisni polo`aj Hrvatske,
priobalnu umjerenu mediteransku klimu povoljnu za
odr`avanje poslovnih skupova tijekom cijele godine,
sada ve} i prili~no dobru prometnu povezanost s ostatkom Europe, brojke koje se vrte uz pojam kongresnog
turizma jo{ su uvijek nedovoljno visoke. Pogotovo zato
{to upravo stari kontinent privla~i najvi{e svjetskih
poslovnih susreta.

Klju~ni korak za razvoj MICE ponude Maistre dogodit }e se 2009. godine

dovr{enjem investicija u zoni Monte Mulini.
Kongresni centar Monte Mulini kao centralni MICE produkt te najbolji i najopremljeniji kongresni centar u regiji, sastojat }e se od ~etiriju hotela Lone,
Monte Mulini, Eden i Park. Cjelokupni kongresni centar obuhva}at }e trideset
dvorana (najve}a za 700 sudionika), a sve dvorane ukupno }e raspolagati kapacitetom od gotovo 2000 sudionika. [irok raspon polivalentnih dvorana, u kombinaciji s vrhunskom uslugom i najsuvremenijom opremom osigurat }e uvjete
za besprijekornu MICE ponudu.
28

U toj ~injenici i le`e visoka o~ekivanja turisti~kih djelatnika, ali i svih ostalih koji tvrde da bi upravo Hrvatska mogla izgradnjom kvalitetnog kongresnog centra
zagristi velik dio tog kongresno-turisti~kog kola~a. Danas je u Hrvatskoj poslovnjacima na raspolaganju samo
jedna prava kongresna dvorana ona Hypo centra u
Zagrebu. Ostatak su hotelske dvorane koje su samo
nadomjestak nepostoje}im kongresnim dvoranama, a
nije rijedak slu~aj da se skupovi odr`avaju i u kinodvoranama, koncertnim dvoranama, pa i kazali{tima.
Kratak pojmovnik kongresnog turizma
Kongresni turizam je specifi~ni oblik turizma u kojem
glavni motiv putovanja nije odmor, ve} sudjelovanje
pojedinaca na skupovima koji mogu imati razli~it karakter. Posjetitelji u okviru kongresnog turizma nisu
dokoli~ari, jer putuju zbog specifi~ne potrebe koja je

naj~e{}e vezana uz njihovo radno mjesto. Premda

putovanja u okviru kongresnog turizma pripadaju
domeni poslovnih putovanja koja su ~esto obvezna i
uvjetovana radnim mjestom, zadatkom ili projektom,
sve turisti~ki receptivne zemlje vrlo rado i ove putnike
svrstavaju u skupinu turista, pribrajaju}i prihode od
kongresnog turizma ukupnim prihodima od turizma.
Sukladno obilje`jima sudionika koji posje}uju razne
skupove, kongresni se turizam smatra jednim od unosnijih oblika turisti~kih kretanja. Danas se za kongresni turizam u svijetu koristi skra}enica MICE (Meetings, Insentives, Conferences and Exhibitions).
Sastanci korporacije/poslovni sastanci jesu poslovno
orijentirani skupovi na kojima sudionici predstavljaju
istu kompaniju, korporacijsku grupu, joint-venture ili
odnos klijenta/osiguravatelja.
Kongres je skup stalne u~estalosti osobite prirode na
kojem su sudionici iz razli~itih podru~ja na unaprijed
odre|enome mjestu i vremenu nazo~ni na organiziranom skupu te raspravljaju. Znanstveni kongresi i
konferencije dijele se na forume, kolegije, seminare i
simpozije.
Javne konferencije jesu jednosmjerni skupovi na kojima je diskusiju, odnosno raspravu predlo`io organizator skupa, prisutni na skupu imaju pasivnu ulogu, a
specijalizirano znanje nije nu`no.

Mala dvorana hotela Sheraton Zagreb

Konferencije na razini vlada jesu tehni~ki ili politi~ki

skupovi izme|u vlada na kojima se raspravlja o nacionalnim ili internacionalnim temama kako bi se postigao sporazum politi~ke prirode.
Javni skupovi jesu skupovi gra|anskoga karaktera s
ograni~enim brojem sudionika jedne organizacije na
kojima se raspravlja o poslovanju te organizacije te
se potpisuju obvezatni i pravni ugovori (izbor kandidata, revizija programa, postavljanje normi i pravila),
uzimaju}i u obzir unaprijed odre|enu temu.
Konvencije su op}eniti i formalni sastanci pravnih
tijela, socijalnih ili ekonomskih grupa radi osiguranja
informacija o odre|enoj situaciji te kako bi se raspravljalo o tome i dobio pristanak na odluke me|u sudionicima. Obi~no je ograni~ena trajanja, s nekoliko ciljeva, ali neodre|ene u~estalosti.
Insentiv (poticajno) putovanje jest instrument marketinga kojemu je cilj stimulacija uposlenika pojedine korporacije i unaprje|enje poslovanja korporacije. Insentiv (poticajno) putovanje jest nagradno
stimuliraju}e putovanje za najbolje uposlenike pojedine korporacije i kao takvo zamijenilo je klasi~na
nagra|ivanja koja su se o~itovala u nov~anim nagradama i sl. Tvrtke mogu zahvaliti svojim klijentima,
www.mirakul.hr 29

Poseban prilog

Poseban prilog

Izdvojene dvorane za odr`avanje kongresa

Iako se situacija iz sezone u sezonu popravlja, prema posljednjim brojkama, Hrvatska danas raspola`e s oko 300 kongresnih dvorana u kojima postoji oko 40
tisu}a sjedala. Zagreb i priobalni turisti~ki centri najja~a su kongresna odredi{ta.
U nastavku izdvajamo samo neke od istaknutijih dvorana u kojima mo`ete odr`ati
svoje kongrese.
HYPO EXPO XXI ZAGREB Vi{enamjenski
poslovni centar smje{ten na uglu Slavonske avenije i Marohni}eve ulice. Ukupna
povr{ina za najam iznosi 40 tisu}a kvadratnih metara, s 730 parkirnih mjesta. Glavna
konferencijska dvorana mo`e ugostiti 1400
uzvanika, dok su dvorane na prvom katu
kapaciteta 550 osoba previ|ene za manje
izlo`be, seminare, konferencije i doga|anja.
HOTEL WESTIN, ZAGREB Hotel s pet
zvjezdica u neposrednom sredi{tu Zagreba okru`en brojnim kulturnim i zabavnim
sadr`ajima. Ima sedam kongresnih dvorana
prilagodljivih potrebama korisnika. Kristalna
dvorana, najve}a me|u njima, mo`e ugostiti
800 sudionika.
HOTEL SHERATON, ZAGREB Jo{ jedan
hotel s pet zvjezdica, u neposrednoj blizini
sredi{ta Zagreba, s 306 soba i 17 prostorija namijenjenih poslovnim sastancima.
Najve}a, kongresna dvorana, mo`e primiti
600 ljudi.
HOTEL CROATIA, CAVTAT Hotel Croatia
posvetio se u potpunosti kongresnom turizmu. Na svojim web stranicama isti~u kako
su neosporan lider u organizaciji velikih kongresa u regiji, te da je svaki tre}i posjetitelj
hotela sudionik neke konferencije ili insentiv
grupe. Hotel posjeduje 8 kongresnih dvorana kapaciteta od 30 do 850 osoba.
MAISTRA d.d., ROVINJ I VRSAR Ve} realizirani investicijski zahvati u hotelu Istra i
Eden zna~ajno su podigli kvalitetu kongresnih kapaciteta Maistre, koja uz ova dva hotela raspola`e i vrlo atraktivnim kongresnim
kapacitetima u hotelu Park.
HOTELA AMFORA, HVAR - Sun~ani Hvar
nudi mno{tvo mogu}nosti za organizaciju
poslovnih konferencija, profesionalnih skupova i posebnih doga|aja. Velika konferencijska dvorana s panoramskim pogledom na
zaljev povr{ine je oko 370 ~etvornih metara.

30

motivirati ili nagra|ivati svoje uposlenike za njihovu

odanost i trud ulo`en za uspje{nost kompanije tako
da ih povedu na lijepo poticajno (insentiv) putovanje.
Poticajni (insentiv) programi mogu uklju~iti: golf, jedrenje, rafting, letenje balonom, strjeli~arstvo, vo`nju
biciklima, paint ball, safari terenskim vozilima itd.
Programi team buildinga jesu posebna vrsta poticajnih putovanja, istodobno aktivnih odmora, koje agencije organiziraju za zaposlene u pojedinim tvrtkama i
ustanovama radi poticanja kolektivnog duha, vje`banja
koordinacije i drugih poticaja.
Ostale vrste poslovnih skupova jesu prezentacije, testiranje kandidata, promid`bene kampanje, vjerski
skupovi i sli~no.
[to nosi budu}nost
Slika globalnog kongresnog turizma mijenja se iz dana
u dan. Ja~a strah od teroristi~kih aktivnosti u svijetu,
velike tvrtke polako zate`u svoje bud`ete kada su putovanja u pitanju, a od onih u koja ulo`e `ele vidjeti
mjerljive rezultate. Ako prepozna trendove, u utrku za
kongresne goste budu}nosti mo`e se uklju~iti i Hrvatska, i to s jo{ bolje startne pozicije. A koji su trendovi?
1. Blizina doga|anja. Sve vi{e organizatora kongresa
bira lokacije bli`e mjestu svog prebivanja, a naj~e{}e
je u pitanju Europa, dok su daleke lokacije rje|e meta
velikih okupljanja. Djelomi~no je razlog ve} spomenuta globalna teroristi~ka prijetnja, no puno je drugih
faktora presudnih za odabir bli`e lokacije odr`avanja
kongresa. Jedan od njih je i te`nja smanjenju tro{kova
od strane velikih kompanija.
2. Dru{tveno odgovorni kongresi. Organizatori, ali
i neke kompanije, preferiraju i poti~u organizaciju
doga|anja na odredi{tima kojima }e svojim dolaskom
pomo}i i dati svoj doprinos lokalnom razvoju. Trend
polako postaje sve izra`eniji, a upravo Hrvatska
mo`e profitirati od njega. Jo{ jedan aspekt planiranja
dru{tveno odgovornog kongresa jest vo|enje ra~una
o pitanju za{tite okoli{a na na~in da se smanji du`ina
putovanja ili da se rje|e putuje, pridonose}i tako borbi
za smanjenje koli~ine ispu{nih plinova u atmosferi.

o njenoj stagnaciji ili smanjenju, barem u narednim

godinama, ne}e biti govora.
4. Manja doga|anja. Procjene ka`u da 80% svih poslovnih skupova u svijetu otpada na manje sastanke,
na kojima se okuplja do 200 ljudi. Srednji skupovi, za
oko 200 do 1000 ljudi sudjeluju u ukupnoj brojci s oko
12 posto, dok se 8 posto odnosi na velike skupove, s
preko 1000 sudionika. Takva je otprilike i projekcija
za budu}nost, {to }e hrvatskim kongresnim djelatnicima vratiti osmjeh na lice: najvi{e novca, prema
predvi|anju ameri~ke Hotel Sales and Marketing Association International, tro{it }e se na malim i srednje
velikim sastancima koji }e se odr`avati u hotelskim
kompleksima.
5. Popratni sadr`aji. Kvalitetno osmi{ljavanje slobodnog vremena kongresnih gostiju vi{e ne}e biti dodatni
sadr`aj, nego imperativ kvalitetnog poslovanja i zadovoljenja `elja svojih gostiju, koji su sve zahtjevniji.
Zato }e dodatno va`no biti osigurati gostima izbor
zdrave hrane, predstaviti kompletnu ponudu kuhinje
lokalnog podneblja za one zahtjevnije i gurmanski nastrojenije, ponuditi ve}e higijenske standarde te im u
potpunosti ispuniti slobodno vrijeme najrazli~itijim zabavnim sadr`ajima. Ne zaboravimo, rije~ je o gostima
s ve}im plate`nim mogu}nostima, koji `ele potro{iti,
{to im treba i omogu}iti.
Grafoskop je mrtav. @ivio projektor!
Ali kad se radi onda se radi. A kako bi taj rad bio {to
produktivniji, kako oni iz zadnjih redova ne bi morali
koristiti super uho da ~uju izlaga~a ili duplu dioptriju
da vide prezentaciju, vrlo je bitno da konferencijske
dvorane posjeduju potrebnu opremu. Jo{ je va`nije da
ta oprema funkcionira.
Postoje brojne tvrtke koje se bave opremanjem i ugradnjom konferencijskih sustava u dvorane i njihovim
odr`avanjem. Koju god da odaberete, morat }ete voditi ra~una o pouzdanosti opreme koju vam isporu~uje,

BLUESUN HOTEL ELAPHUSA, BOL

Raspola`e s ukupno pet vi{enamjenskih
dvorana kapaciteta do 1000 sudionika.
Kompleks predstavlja kvalitetan odabir za
potrebe odr`avanja svih oblika protokolarnih
doga|anja, konferencijskih sadr`aja, poslovnih susreta, kulturnih i zabavnih programa.
HOTEL PALACE, DUBROVNIK Pet zvjezdica ovog hotela jam~e maksimalni komfor, a
{est konferencijskih sala jamstvo su kvalitetnog poslovnog okupljanja. Najve}a sala
Mare prima 750 sudionika i zajedno s dvoranom Dubrava, koja prima 260 gostiju, u
potpunosti je opremljena za sve zahtjeve
sudionika.
HOTEL LE MERIDIEN LAV, PODSTRANA
Osam kilometara ju`no od Splita, s 381
sobom, osam restorana, mno{tvom barova, 2900 kvadratnih metara konferencijskog
prostora (najvi{e na Jadranu, tvrde u hotelu), ovaj }e hotel s pet zvjezdica zadovoljiti i
najzahtjevnije konferencijske goste.
HOTEL MILENIJ, OPATIJA - Dvije ve}e i
~etiri manje dvorane ~ija se postava mo`e
prilagoditi potrebama svakog doga|aja ~ine
kongresne prostore Hotela Milenij pravim
odabirom za seminare, kongrese, workshopove, prezentacije, coctail-partyje i gala
ve~ere.
HILTON IMPERIJAL, DUBROVNIK Na samom ulazu u Stari Grad smje{ten je ovaj hotel s pet zvjezdica. Ukupnog kapaciteta 147
soba i {est dvorana za poslovna doga|anja,
rekonstruiran 2005. godine, ovaj je hotel jedno od potencijalnih kongresnih odredi{ta.

3. Povrat ulaganja. Tvrtke koje {alju svoje uposlenike `ele mjerljive rezultate njihova sudjelovanja na
doga|anjima. Sve su ~e{}a testiranja, ankete i konkretna mjerenja kojima se `eli utvrditi korist sudjelovanja
na poslovnim skupovima. Isto tako, primjetan je i trend
{tednje, pa se sve vi{e tvrtaka na zapadu polako odri~e
privilegije boravka u hotelima s vi{e od ~etiri zvjezdice.
Ipak, ulaganja u razvoj infrastrukture u svijetu sve su
ve}a, pa se u budu}nosti o~ekuju konkurentne cijene,
koje }e ipak pridonijeti i pove}anju potra`nje, tako da
www.mirakul.hr 31

Poseban prilog

Jedna od konferencijskih dvorana Maistre d.d.

jer na tr`i{tu se mo`e na}i sva{ta, ali i u ovom slu~aju

vrijedi ona o parama i muzici. Kako je rije~ uglavnom o skupoj opremi, ve}ina hotela jo{ se uvijek prije
odlu~uje na iznajmljivanje nego na posjedovanje vlastite. No, s porastom broja poslovnih skupova, do}i }e
vrijeme kad }e vjerojatno postati isplativije instalirati
sve potrebne tehni~ke sadr`aje u dvorane.
BIZdirekt vam stoga donosi pregled najosnovnije opreme nu`ne za odr`avanje kvalitetnih skupova.

Vienamjenska dvorana u Bluesun hotelu Elaphusa, Bol

Jedna od konferencijskih dvorana u hotelu

Amfora, Hvar grand beach resort

Kongresna dvorana hotela Croatia, Cavtat

Audiooprema
Veliki skupovi prije svega trebaju rije{iti pitanje prijenosa zvuka. Zato je nu`no kori{tenje kvalitetnih sustava razglasa i ozvu~enja. Decentralizirani razglas
sastavlja se od ve}eg broja minijaturnih zvu~nika
ugra|enih u mikrofonske baze, odnosno delegatske
jedinice. Slu`i za ravnomjernu raspodjelu zvuka svim
sudionicima skupa ili kao pomo}ni razglas glavnom
razglasnom sustavu. Osim zvu~nika i mikrofona, bitna
su kvalitetna i pouzdana poja~ala, miksete i zvu~nici.
Mikrofoni
Konferencijske dvorane mogu se opremiti s nekoliko
vrsta mikrofonskih sustava. Analogne sustave sve
vi{e zamjenjuju digitalni, a najzahtjevniji investitori zahtijevaju be`i~na rje{enja. Funkcije mikrofona
omogu}uju razli~ite operativne programe: funkcija
prioriteta predsjedavaju}eg, postavljanje limita aktivnih mikrofona, postavljanje auto-off funkcije (mikrofon se gasi nakon proteka odre|enog vremena koje
na raspolaganju ima govornik) i sli~no. Prednost je
digitalnih sustava mogu}nost spajanja s ra~unalom,
{to daje dodatne mogu}nosti prilikom simultanog
prevo|enja i stvaranja transkripta sa skupa.
Simultano prevo|enje
Kako bi prevoditelj kvalitetno obavljao svoj posao,
nu`no je osigurati mu kabinu za simultano prevo|enje,
jer prevoditelji su osobe koje zapravo omogu}uju komunikaciju na velikim skupovima. Bez njih komunikacije ne bi niti bilo. Kako bi osigurali primjerene
uvjete prevoditeljima, objavljeni su i me|unarodni
ISO standardi koje takve kabine moraju zadovoljavati,
od dimenzija, veli~ina, smje{taja prozora, zvu~ne izolacije, ventilacije i klimatizacije. Osim kabine, prevoditelju je potrebno osigurati prevoditeljski pult na kojemu se nalaze kontrole ja~ine zvuka, koli~ine kanala na
koje oda{ilje svoj prijevod itd... Oprema za simultano
prevo|enje koja uklju~uje centralnu jedinicu, oda{ilja~,
kabine za prevoditelje, prijamnik i vi{ekanalne slu{alice
stoji oko 200 do 400 eura po stolcu.
Interaktivni sustavi
Danas se od sudionika konferencije o~ekuje davanje
feedbacka, ne samo puko sjedenje i slu{anje. Tehni~ka
oprema mo`e im omogu}iti kvalitetnije sudjelovanje u

32

Poseban prilog

Poseban prilog

Koliko ko{taju face?

Organizirati konferenciju, okupiti velik broj zainteresiranih za odre|enu problematiku, na}i kvalitetnog predava~a, sve ih skupa zadovoljiti, a na kraju ne{to i
zaraditi nije ni malo jednostavan posao. A ako `elite dovesti nekoga od poznatijih svjetskih govornika, morat }ete zavu}i ruku u d`ep puno dublje nego {to ste
mislili. Ili u`icati ne{to vi{e novca od sponzora. Evo za{to:
Jack Welch
Predsjednik uprave General Electricsa od 1981.
do 2001. godine. Stekao ugled po jedinstvenim
upravlja~kim strategijama. Predaje o inovativnim strategijama i stilovima upravljanja businessom.
- 100.000 USD i vi{e

Bill Clinton
Predsjednik SAD-a od 1993. do 2001. godine, najdu`e
mirnodopsko razdoblje ameri~ke gospodarske ekspanzije u povijesti. Mandat zavr{io s 559 milijarda
vi{ka u bud`etu. Dr`i govore o modernoj politici, zagovornik multilateralnog rje{avanja svjetskih problema.
- 100.000 USD

Joseph Stiglitz
Ameri~ki ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za
ekonomiju 2001. godine. Biv{i dopredsjednik Svjetske
banke, poznat po kriticizmu usmjerenom ka globalizaciji, politici otvorenog tr`i{ta, a posebno prema
MMF-u i Svjetskoj banci .
- 30.000 50.000 USD

skupovima. Uz pomo} sustava za digitalno glasovanje,

sudionici mogu davati predava~u odgovore na anketna
pitanja i tako u`ivo kreirati grupno mi{ljenje o pojedinoj temi ili predava~u ili na~inu predavanja. Sustav
je be`i~an i radi na osobnom ra~unalu. Sve odgovore
bilje`i i sprema na tvrdi disk pa je kasnije mogu}a i
njihova obrada, te je iz takvih rezultata mogu}e dobiti
zanimljive podatke i informacije. Ovaj se sustav koristi
i za elektronsko glasovanje.

ulaganje vrlo brzo isplati, a ~injenice koje idu u prilog

tomu uvidi su u brojke koje pokre}u to tr`i{te. MICE
business (meetings, insentives, conferences, exhibitions) samo je u Europi narastao na vi{e od 100 milijuna putovanja godi{nje. Od toga konferencije, kongresi,
poslovni skupovi i korporativni sastanci ~ine vi{e od 55
posto. Hoteli su tra`eni, ali dolaskom nove generacije
poslovnjaka, sve su vi{e u igri i brodovi kao odredi{ta
takvih doga|anja.

Sustav za snimanje
Sva je predavanja, razgovore i svu ostalu konferencijsku audiointerakciju mogu}e snimiti, te kasnije po
potrebi koristiti u razne svrhe. Digitalna tehnologija
pojednostavila je takvo snimanje do maksimuma. Vi{e
nisu potrebne brojne kasete, a snimanje 50 i vi{e sati
konferencije ne predstavlja nikakav dodatan tro{ak organizatoru. Samostoje}a RecordlAB konzola snimit }e,
omogu}iti vam preslu{avanje i pohraniti digitalni zapis s va{eg skupa. Kapacitet joj je 10000 kanalnih sati,
ima ugra|en CD/DVD snima~ te posjeduje sve mre`ne
opcije za lako pohranjivanje i sigurnosno spremanje.

Kongresni su turisti uglavnom pripadnici mlade ili

srednje generacije, zara|uju iznad prosjeka, a `ele
posje}ivati atraktivne svjetske destinacije i zahtjevni
su u pogledu standarda smje{taja, prometa, kori{tenih
tehnologija, turisti~ke infrastrukture i ponajvi{e vlastite sigurnosti.

Prezentacijska oprema
Nekada su se u prezentacijske svrhe koristile plo~e.
Zamijenili su ih grafoskopi. Danas je standard LCD
projektor koji baca sliku na projekcijsko platno ili
povr{inu namijenjenu projekciji slike. Spaja se s osobnim ra~unalom i lako prebacuje sliku iz bilo kojeg programa, naj~e{}e iz Microsoftovog PowerPointa. Nekad
su ovi ure|aji bili skupi, no danas im je cijena sve
manja (od oko 5000 kuna), ba{ kao i dimenzije. Osim
projektora, tu je i pomo}na prezentacijska oprema poput flip-charta, white boarda itd.
Kongresni turisti zara|uju iznad prosje~ne pla}e
Oprema je brojna i svakako nije jeftina. Osim infrastrukture u koju je potrebno ulo`iti predstavlja dodatan tro{ak ulaganja u kongresni turizam. No takvo se

Tko `eli uspjeti u tom businessu, mora se obratiti upravo tom tipu klijenta i u potpunosti odgovoriti
na njegove visoke zahtjeve. S druge strane, va`no je
prepoznati, ali i zadovoljiti potrebu za znanjem koje je
neprestano nu`no kvalitetno nadogra|ivati. Upravo su
zato poslovne konferencije idealna doga|anja na kojima je mogu}e ste}i znanja i dr`ati korak s najnovijim
dostignu}ima u pojedinim industrijama. I to je jedan
od razloga za{to je sve ve}a potreba za kvalitetnim
konferencijama s kvalitetnim predava~ima.
Posljednjih godina i u Hrvatsku su po~ele stizati velike svjetske zvijezde. Posljednji u nizu bio je Nicholas Negroponte, prije njega Jack Welch, bili su tu i
autori Funky Businessa i Karaoke kapitalizma Jonas
Ridderstrale i Kjell Nordstrom... Stru~njaci ka`u da
}e takvih konferencija biti sve vi{e. Hrvatska ulazi u
EU i otvaraju se nova podru~ja. Znanje }e biti od presudne va`nosti za poslovne rezultate, ali i za osobni
razvoj svakog poslovnog ~ovjeka koji dr`i do sebe i
svoje karijere. Poslovni skupovi i konferencije mjesta
su gdje }e se ta znanja stjecati, {to }e se u kona~nici,
o~ekivano, odraziti na jo{ ve}i udio kongresnog turizma u toj gospodarskoj grani.

Donald Trump
Ameri~ki poduzetnik, koji je karijeru izgradio na poslovima s nekretninama. Kasnije postao eksponiran
zahvaljuju}i pojavljivanju na televiziji, radiju, organizaciji reality showa. Autor brojnih knjiga o businessu.
- 200.000 USD i vi{e

Steve Jobs
Jedan od osniva~a i sada{nji predsjednik uprave Apple-a. Vode}a osoba na tr`i{tu ra~unala i u svijetu
zabave. Magazin Forbes proglasio ga je najmo}nijim
poduzetnikom 2007. godine.
- cijena na upit (preko 100k USD)

Lee Iacocca
Jedan od najpoznatijih svjetskih managera. Bio na ~elu
Forda, Chryslera. Autor i koautor knjiga o uspje{nom
vo|enju businessa.
- 50.000 USD

Richard Branson
Engleski poduzetnik, poznat po svojih 360 tvrtaka
okupljenih pod brandom Virgin.
- 100.000 USD

Velika dvorana Hotela Westin, Zagreb

34

www.mirakul.hr 35

Graditeljstvo
Hrvatska je pro{le i prethodnih godina investirala u gra|evinarstvo oko devet
posto bruto nacionalnog dohotka, dok zemlje EU-a investiraju oko 12 posto, a
gra|evinski intenzivne poput Portugala ~ak 15-16 posto. S obzirom na o~ekivani
rast bruto nacionalnog proizvoda, kao i zapo~ete i planirane projekte u 2008.
godini, realno bi bilo za o~ekivati da }e gra|evinsko tr`i{te rasti u narednom
razdoblju, kako u relativnom, tako i u apsolutnom iznosu.
Pripremila: Marijana Bonjak

Poseban prilog

Paralelno s najavom
kapitalnih investicija
u gra|evinarstvu i
porastom burzovnih
indeksa gra|evinskih
tvrtaka rasle su i
prate}e industrije poput
\uro \akovi} Monta`e,
Dalekovoda, Uljanika
ili Tankerske plovidbe,
Kon~ara itd.

Poseban prilog

Rast gra|evinskog sektora u Hrvatskoj

U proteklih nekoliko godina gra|evinarstvo u Hrvatskoj bilje`i kontinuiranu uzlaznu putanju. Isprva se
gra|evinski bum temeljio na pove}anoj potra`nji za
stambenim jedinicama u cijeloj Hrvatskoj, osobito u
Zagrebu i ostalim ve}im gradovima, kao i cijeloj Dalmaciji, Istri i primorju.
U protekloj godini veliki, ali i mali dioni~ari ulagali su
slobodni kapital, osim u stambene kvadrate, i na burze,
gdje su izme|u ostalih kao potencijalno dobre investicije prepoznali i ve}e gra|evinske tvrtke. Najavom
gradnje velikih projekata kao kapitalnih investicija,
poput {portskih dvorana za svjetsko rukometno prvenstvo, poslovnih tornjeva i koridora Vc, ili pelje{kog
mosta, dionice tvrtaka poput Ingre, Tehnike, IGH, Viadukta ili Hidroelektre niskogradnje dosegle su astronomske iznose. Mnogo vi{e no {to dionice tvrtaka
stvarno vrijede. Paralelno s najavom kapitalnih investicija u gra|evinarstvu i porastom burzovnih indeksa
gra|evinskih tvrtaka rasle su i prate}e industrije po-

put \uro \akovi} Monta`e, Dalekovoda, Uljanika ili

Tankerske plovidbe, Kon~ara itd.
Hrvatska je pro{le i prethodnih godina investirala u
gra|evinarstvo oko 9% bruto nacionalnog dohotka,
dok zemlje EU-a investiraju oko 12 posto, a gra|evinski
intenzivne poput Portugala ~ak 15-16 posto. S obzirom
na o~ekivani rast bruto nacionalnog proizvoda, kao i
zapo~ete i planirane projekte u 2008. godini, realno bi
bilo za o~ekivati da }e gra|evinsko tr`i{te rasti u narednom razdoblju, kako u relativnom, tako i u apsolutnom iznosu.
U prilog tomu govore i najave ~elnih ljudi Instituta
gra|evinarstva Hrvatske i Ministarstva graditeljstva
RH o planiranim projektima nakon izgradnje mre`e
autocesta. Po uzoru na zapadne susjede za o~ekivati
je razvoj in`enjerskog sektora na odr`avanju cesta, te
izgradnju mre`a brzih `eljeznica, nuklearnih elektrana, {portskih, {kolskih, zdravstvenih i inih gra|evina,
turisti~kih i industrijskih objekata, plinovoda, a
mogu}e i zagreba~kog metroa.
Hrvatski gra|evinari izvan Hrvatske
Jedna od najzna~ajnijih institucija u graditeljstvu, Institut gra|evinarstva Hrvatske, nedavno je potpisala
{est ugovora o strate{koj suradnji s najve}om ruskom
gra|evinskom tvrtkom Stvoritelnim kombinatom
Most. Ugovorima su osnovane tri tvrtke u zajedni~kom
vlasni{tvu IGH-a i SKM-a, a IGH je dobio projekte u
Rusiji vrijedne 2,5 milijarda dolara. Neposredno pred
potpisivanje ugovora s SKM-om, IGH je potpisao i
sporazum s Ruskom akademijom in`enjerstva o osnivanju zajedni~kog instituta gra|evinarstva u Moskvi.

jedina u sektoru ostvaruje vi{e prihoda u inozemstvu

(oko 60 posto) nego na doma}em tr`i{tu. Tek zapo~eti
energetski ciklus u Europi, zaposlio je na brojnim
projektima u Austriji, Njema~koj i Finskoj i radnike
Monta`e, a isti~u kako ni Hrvatska ne mo`e ostati
izvan tog ciklusa {to bi osiguralo i dodatne poslove na
doma}em tr`i{tu.
Jedan od ozbiljnih igra~a svakako je i Industrogradnja, koja se tako|er okre}e stranom tr`i{tu, to~nije
Njema~koj. Za o~ekivati je rje{avanje problema likvidnosti zaostalih za prethodnim upravama, kako bi se
ravnopravno s drugima mogla uklju~iti u ovu izvoznu
utakmicu.
Va`no je istaknuti i Dalekovod s nizom projekata u
inozemstvu, od Albanije, Ma|arske, Kazahstana, BIH i
Norve{ke, te Ingru koja sa svojim partnerom nastavlja
suradnju i na ruskom tr`i{tu.
Svi parametri u hrvatskom graditeljstvu u uzlaznoj
su liniji, a eventualni problem izvoza u ovom segmentu mogao bi biti problem usitnjenosti. Jedna od
mogu}nosti kojom bi se ovaj problem mogao prevladati jest stvaranje clustera i povezivanje hrvatskih
gra|evinskih tvrtaka radi zajedni~kog nastupa na inozemnim tr`i{tima.

M-Profil za ekonomi~no i brzo gra|enje

Bilo da gradite industrijske, komercijalne ili rezidencijalne objekte, tvrtka M-Profil
iz Zaboka, vode}a tvrtka za izgradnju ~eli~nih objekata, jedan je od najrespektabilnijih partnera koje mo`ete na}i na hrvatskom tr`i{tu. Rije~ je o jednoj je od
najbr`e rastu}ih tvrtaka, koja je od svog osnivanja 1995. godine sa samo ~etiri
djelatnika narasla do brojke od 360 zaposlenih. Osnovna joj je aktivnost proizvodnja ~eli~nih konstrukcija, limova i panela koji se izra|uju po mjeri projekta te se
transportiraju na gradili{te spremni za monta`u.
Na zahtjeve ekonomi~nog i brzog gra|enja M-Profil odgovara svojim sustavom
~eli~nih hala, koji je razvijen prate}i najnovije trendove modernog gra|evinarstva.
Sukladno tim trendovima M-Profil nudi i sandwich panele pogodne za izgradnju
trgova~kih centara, proizvodnih pogona, skladi{ta, administrativnih zgrada i
sli~no, a njihova je prednost {to omogu}avaju brzu monta`nu gradnju, smanjuju
operativne tro{kove izgradnje te smanjuju tro{kove odr`avanja na minimum. Kako
bi zadovoljili zahtjeve tr`i{ta, u M-profilu nude PVC i AL prozore i vrata, profile za
suhu gradnju, armaturne mre`e, netkani tekstil, te po narud`bama izra|uju sve
vrste strojeva za obradu lima.

Tomu treba dodati i neke od ve} dobivenih projekata

IGH-a, poput Koridora Vc za BIH ili nadzora u Albaniji, gdje je kao izvo|a~ radova anga`irana tvrtka Bechtel, kao i da hrvatska tvrtka Konstruktor u Kataru
gradi najve}e prometno ~vori{te, gdje IGH, tako|er,
projektira druga prometna ~vori{ta. \uro \akovi}
Monta`a je gra|evinsko monta`erska kompanija koja

38

www.mirakul.hr 39

Poseban prilog

Zbog visoke cijene

kapitala u Hrvatskoj,
hrvatske gra|evinske
tvrtke te{ko mogu biti
nositelji investicije za
neki posao u inozemstvu. Dakle, nedovoljno su konkurentne,
osim ako je u pitanju
investicija poznatog
investitora.

Poseban prilog

U poticanju njihova izlaska na strana tr`i{ta va`nu bi

ulogu mogla odigrati i gospodarska diplomacija, te kreditiranje putem Hrvatske banke za obnovu i razvitak,
kao i HGK, HOK ili HUP, kao institucije preko kojih
bi gra|evinske tvrtke ili udru`enja vi{e njih mogli
prona}i partnere u inozemstvu.
Osim usitnjenosti u usporedbi sa stranom konkurencijom, jedan od najve}ih problema mogu}eg izvoza u
gra|evinskom sektoru jesu izvori sredstava, dostupnost i cijena kapitala. Cijena kapitala kao problem bila
je jako vidljiva pri nekim od zadnjih projekata u RH,
primjerice, gradnji stadiona i dvorana, i to u temeljnoj

Twinson najbolje iz obaju svjetova

Spajaju}i drvo i PVC, Twinson ujedinjuje tradiciju
i inovaciju, snagu prirode s posljednjim tehni~kim
dostignu}ima. Twinson daje najbolje od obaju svjetova prirodni izgled i toplinu drveta te izdr`ljivost
i lako odr`avanje PVC-a. Osobine drveta daju mu
prirodan izgled, ekolo{ku prihvatljivost, jednostavnu ugradnju i protukliznost, dok PVC komponenta
osigurava otpornost na insekte, lako odr`avanje, izdr`ljivost, vodootpornost i nepromjenjiv oblik te ne manje va`an izostanak iverja i kompaktnost materijala.
Twinson je oko 40% gu{}i od drveta i do 30% od koekstruzije drveta i polietilena.
U odnosu na drvo Twinsonova ~vrsto}a raste na 170% vrijednosti ~vrsto}e drveta.
Uronjeno, drvo upija vodu od 6 do 12 % u 24 sata, dok Twinson upija tek 0,2 do
0,6 %. Unutar 28 dana, drvo }e upiti 20% vode, a Twinson tek 3,5%. Ovi podatci iznimno su va`ni kod vanjskih zidnih obloga izvedenih iz Twinson materijala,
koje ni pri sna`nim bo~nim udarima ki{e no{ene vjetrom ne upijaju vlagu. Zbog
specifi~ne povr{inske napetosti ve}ina teku}ina ne ostavlja nikakve mrlje i ~ini
ga pogodnim za podne obloge uz bazen, vrtni ribnjak, ro{tilj ili bilo koju vanjsku
povr{inu. Za postavljanje Twinson obloga potrebno je do 30% manje vremena
nego za oblaganje iste povr{ine drvetom.

40

cijeni gra|enja. Zbog toga su, na nekim od nedavnih

natje~aja u Hrvatskoj, pobje|ivali strani konkurenti.
Jednostavnije re~eno, zbog visoke cijene kapitala u Hrvatskoj, hrvatske gra|evinske tvrtke te{ko mogu biti
nositelji investicije za neki posao u inozemstvu. Dakle,
nedovoljno su konkurentne, osim ako je u pitanju investicija poznatog investitora.
Tomu u prilog govore i analize pri HGK-u. Vrijednost
gra|evinskih radova hrvatskih tvrtaka u inozemstvu
vi{e se nego prepolovila u odnosu na 1990. godinu,
kada su hrvatski gra|evinari na stranim tr`i{tima
izveli radove u vrijednosti od oko 320 milijuna dolara.
Kontrakcija gra|evinskih radova hrvatskih tvrtaka u
inozemstvu ogleda se i u smanjenju prosje~nog broja
hrvatskih radnika na gra|evinskim radovima u svijetu.
Naime, dok ih je 2000. godine bilo 3435, godine 2005.
bilo ih je 2161, pokazuje analiza HGK-a.
Dio razloga za to nesumnjivo se mo`e prona}i u ratu,
tranziciji i gubitku tr`i{ta zemalja Tre}ega svijeta. Na
to upu}uje i podatak da su hrvatski gra|evinari prije
petnaestak godina bili prisutni diljem Europe, Azije
i Afrike, dok su danas najve}im dijelom orijentirani
na europska tr`i{ta. Podatci HGK-a i DZS-a pritom
otkrivaju da je ~ak ~etiri petine ukupnog hrvatskog
izvoza gra|evinskih radova 2005. godine otpadalo na
Njema~ku. Me|u ostalim europskim zemljama, znatnije udjele u izvozu hrvatskoga gra|evinskog sektora
te su godine imale jo{ i susjedna Slovenija (3,3 posto) i
Austrija (1,4 posto), te Velika Britanija (1,3 posto).
Vode}e tr`i{te za hrvatske gra|evinare izvan Europske
unije trenutno je Rusija, a slijedi ju Tanzanija.

gra|evinske aktivnosti u segmentu stanogradnje. Prema podatcima Dr`avnog zavoda za statistiku, tijekom
studenoga 2007. gra|evinski su radovi ostali nepromijenjeni u odnosu na isti mjesec 2006. godine. Stagnacija gra|evinskih radova na godi{njoj razini, osim
velikog broja izgra|enih stambenih jedinica u kratkom
razdoblju, mogu}e je i posljedica ne{to nepovoljnijih
vremenskih prilika u usporedbi s 2006. godinom.
Prema vrstama gra|evina tijekom promatranog mjeseca na zgradama je odra|eno 44,6% ukupnih radova,
a 55,4% na ostalim gra|evinama. Istovremeno, preko
60% ukupnih radnih sati odnosilo se na novogradnju.
Promatraju}i prvih jedanaest pro{logodi{njih mjeseci,
gra|evinski radovi ostvarili su rast od 2,4%. U promatranom razdoblju 45,6% ukupnih radnih sati odnosilo
se na radove na zgradama, dok se 54,4% odnosilo na
radove na ostalim gra|evinama.
U mjesecu studenom 2007. izdano je 1.010 gra|evinskih
dozvola, {to u usporedbi s istim razdobljem godinu
prije predstavlja smanjenje od ~ak 27,8%. U narednom
razdoblju na kretanja u gra|evinarstvu zna~ajan utjecaj imat }e i dinamika investiranja od strane dr`ave u
razdoblju nakon izbora. Tijekom prva tri tromjese~ja
2007. godine vrijednost obavljenih gra|evinskih radova u inozemstvu od strane hrvatskih tvrtaka ve}a je

za ~ak 155,9% u usporedbi s istim razdobljem 2006.

Istovremeno, zabilje`en je i rast vrijednosti novih
narud`aba u inozemstvu od 16,6% na godi{njoj razini.
Osim na{eg tr`i{ta, kao i tr`i{ta zemalja u regiji,
zna~ajan rast u gra|evinskom segmentu bilje`e zemlje poput Rusije, Kazahstana te zemlje Bliskog Istoka.
Osim {to ubrzano rastu, ula`u ogromne iznose u izgradnju te nude i velike prilike za gra|evinske kompanije. Globalna je konkurencija jaka, a neke od na{ih
tvrtaka prednost su vidjele u partnerskom nastupu na

Iako je od 2002. godine

zabilje`en zna~ajan pad
potra`nje za stambenim jedinicama, ~ak i
negativan trend rasta
izgradnje, stambena je gradnja i dalje
rasla sve do 2007.
zbog niskih kamatnih
stopa i pove}anja cijena
nekretnina.

Graditeljski trendovi u Hrvatskoj i u svijetu

Pad broja izdanih gra|evinskih dozvola u 2007.
i u po~etku 2008. godine ukazuje na smanjenje

www.mirakul.hr 41

Poseban prilog

Svi parametri u hrvatskom graditeljstvu

u uzlaznoj su liniji, a
eventualni problem
izvoza u ovom segmentu mogao bi biti
problem usitnjenosti.
Jedna od mogu}nosti
kojom bi se ovaj problem mogao prevladati
jest stvaranje clustera
i povezivanje hrvatskih
gra|evinskih tvrtaka
radi zajedni~kog nastupa na inozemnim
tr`i{tima.

tr`i{tima. Ulaganja u vlastitu radnu snagu, opremu,

dobar management te dobra izvozna strategija bit }e
klju~ni za rast i u narednom razdoblju.
Graditeljstvo u EU
Europsko graditeljstvo u posljednjih trinaest godina
bilje`i kontinuirani rast i bazira se prvenstveno na
pove}anju potra`nje za stambenim objektima i razvoju
infrastrukture u tranzicijskim zemljama. Prema analizama i predvi|anjima Euroconstructa, u narednih
nekoliko godina na graditeljskom tr`i{tu ne o~ekuju
se ve}e promjene i turbulencije. Predvidljiva prosje~na
stopa rasta u razdoblju od 2006. do 2009. godine trebala bi se kretati na razini od 2% godi{nje, {to bi zna~ilo
o~ekivanu razinu dobiti u 2009. od oko 1,4 mlrd EU.
U istom razdoblju predvidljiva je stopa rasta stanogradnje na razini od 1,5% godi{nje, a sektor niskogradnje rastao bi na razini od 3% godi{nje. Zanimljivo je
tako|er da je stopa rasta u graditeljstvu u proteklih
nekoliko godina ~ak peterostruko prema{ivala stope
rasta BDP-a, dok se u razdoblju od 2007. do 2009. u EU
ne o~ekuju ve}a odstupanja prosje~ne stope rasta BDPa i prosje~ne stope rasta dobiti gra|evinskog sektora.
Od sredine 90-ih u EU je potra`nja za stambenim jedinicama eksplodirala, {to je kao rezultat imalo ~ak dvoz-

42

namenkaste stope rasta u ve}ini zemalja EU, osobito u

Njema~koj, Finskoj, ^e{koj i Poljskoj.
Iako je od 2002. godine zabilje`en zna~ajan pad
potra`nje za stambenim jedinicama, ~ak i negativan
trend rasta izgradnje, stambena je gradnja i dalje rasla
sve do 2007. zbog niskih kamatnih stopa i pove}anja
cijena nekretnina. U razdoblju od 2008. do 2009.
o~ekuje se pad potra`nje za stanovima koji bi najja~e
mogle osjetiti trenutno vode}e zemlje po razini
potra`nje poput Irske, [panjolske, Italije i Francuske.
U sektoru niskogradnje u razdoblju od 1998. do 2001.
godine najzna~ajnije su odskakale zemlje poput Irske,
[panjolske i Italije sa stopom rasta od 2,5% godi{nje,
a prednja~ile su zemlje poput Ma|arske, Nizozemske,
Finske i Danske, a prosje~no su rasle i zemlje koje su
u ranijem razdoblju najvi{e rasle, poput Francuske i
Velike Britanije. Razdoblje od 2002. do 2005. godine
nije bilje`ilo zna~ajniji rast ovog sektora, a prosje~na
stopa rasta po zemljama ~lanicama iznosila je tek 0,3%
godi{nje.
U periodu od 2007. do 2009. godine o~ekivani rast
ovog sektora u zemljama EU kre}e se na razini od 2
do 3% godi{nje, a najvi{e bi trebale rasti u zemljama
jugoisto~ne Europe, kao i Irskoj i [vedskoj.

Poseban prilog

Zbog kroni~nog nedostatka radnika u sektoru

graditeljstva i velikog
broja radnika na crno,
RH bi svakako trebala
liberalizirati izdavanje
radnih dozvola i tako
rije{iti jedan od akutnih
problema hrvatskog
gra|evinskog sektora
nedostatak radne
snage.

Poseban prilog

Prema predvi|anjima Euroconstructa, u razdoblju

od 2007. do 2009. najvi{e bi trebao rasti gra|evinski
sektor u Srednjoj i Isto~noj Europi ~ije zemlje bilje`e
i najve}i rast BDP-a. Najve}i projekti trebali bi biti
projekti ulaganja u infrastrukturu i modernizaciju
prometnih veza, i to kroz mre`u postoje}ih i gradnju
novih cesta, a najvi{e `eljeznica i luka.
Osim Poljske u kojoj se o~ekuje prosje~an rast po stopi
od ~ak 10% godi{nje, sli~an rast trebao bi se dogoditi
i u Crnoj Gori.
Uvoz radne snage u graditeljstvu
Poput ostalih zemalja u kojima je graditeljstvo u usponu, i Hrvatska ima ozbiljan problem s potrebnom kvalitetnom radnom snagom. [to se ti~e visokoobrazovanog kadra u graditeljstvu i arhitekturi op}enito, takve
ljude iznimno rijetko mo`emo sresti u potrazi za poslom. Evidentan je i deficit niskoobrazovanih ljudi kao
fizi~ke radne snage, te manjak radnika u specifi~nim
zanimanjima poput tesara, klesara, zidara, kerami~ara
i drugih strukovnih zanimanja. Nije rijetkost da su za
potrebe projekta tvrtke prisiljene uvoziti ovakve profile radnika iz zemalja iz regije, pa i {ire. Gra|evinske
tvrtke naj~e{}e pribjegavaju uvozu radne snage iz susjedne Bosne i Hercegovine (BiH). Prema neslu`benim
procjenama, u hrvatskom gra|evinskom sektoru trenutno na crno radi izme|u 4000 i 5000 radnika iz
BiH. Zbog kroni~nog nedostatka radnika u sektoru
graditeljstva i velikog broja radnika na crno, RH bi
svakako trebala liberalizirati izdavanje radnih dozvola i tako rije{iti jedan od akutnih problema hrvatskog
gra|evinskog sektora nedostatak radne snage.
Osim {to bi se osigurao rast jednoj od kvalitetnijih
hrvatskih industrijskih grana i potencijalnih izvoznih
sektora, takvom bi se mjerom ujedno i smanjio udio
rada na crno.
[to se ti~e kroni~nog nedostatka radnika u graditeljstvu, mnogima je takav podatak upitan za zemlju u
kojoj je slu`beno registrirano oko 300.000 nezaposle-

44

Davel postavlja i 24 sata pazi na va{e

elektroinstalacije
Problemi s elektroinstalacijama ponekad
znaju izazvati pravu glavobolju. Anga`iranje
profesionalaca za njihovo otklanjanje mo`e
vam u{tedjeti znatnu koli~inu dragocjena vremena, ali i novca. Tvrtka Davel od 1993. godine obavlja izgradnju, odr`avanje i ispitivanje
transformatorskih stanica do 24 kV, elektroenergetskih kabela do 35 kV, elektri~nih
instalacija industrijskih pogona, poslovnih i
stambenih objekata, telefonskih instalacija,
instalacija strukturnog kabliranja (LAN),
instalacija antenskog sustava i kabelsko distributivnog sustava, razdjelnih ormara i termovizijsko snimanje kamerom. Vi{egodi{nje
iskustvo i 30 zaposlenih stru~njaka jamstvo
su pouzdanog rje{enja va{ih zahtjeva.
Dodatna pogodnost koju vam Davel pru`a
jest tim za odr`avanje, sastavljen od iskusnih in`enjera i tehni~ara te opremljen za
odr`avanje energetskih sustava i postrojenja
vama na raspolaganju 24 sata dnevno za poslove prediktivnog, preventivnog i interventnog odr`avanja. Prilikom izgradnje objekta,
zadr`avaju}i najve}e mogu}e standarde postavljanja instalacija, Davel ugra|uje opremu
samo najpriznatijih tvrtaka: Kon~ar, Schneider Electric, Zennaro, Siemens, ABB...

i HGK-a, prosje~na neto pla}a u graditeljstvu pro{le

godine iznosila 3969 kuna, {to je manje u odnosu na
prosje~nu neto pla}u, koja je 2006. godine u Hrvatskoj
iznosila 4091 kunu. Iako pla}e u graditeljstvu iz godine u godinu bilje`e rast, one jo{ oko 15 posto zaostaju
za prosje~nom pla}om u gospodarstvu. S druge strane,
produktivnost u hrvatskom gra|evinskom sektoru u
zemlji gotovo se udvostru~ila u prvoj polovini ovoga
desetlje}a. Naime, podatci HGK-a pokazuju da je produktivnost po zaposlenom u gra|evini 2000. godine
iznosila 14.358 eura, da bi 2005. godine dosegla 28.302
eura.
Predvi|anja rasta hrvatske gra|evinske industrije
Osim projekata u izgradnji i drugih planiranih projekata u RH, gra|evinske tvrtke svakako mogu ra~unati
i na dio kola~a investicija u graditeljstvu u regiji, a
obzirom i na anga`man hrvatskih tvrtaka u projektiranju, nadzoru i gradnji u zemljama izvan regije, za
o~ekivati je da }e gra|evinska industrija potencijalno
rasti i u budu}em razdoblju.
Zanimljivo je i da je u 2005. godini zabilje`eno
smanjenje udjela izgradnje prometne infrastrukture
u ukupnoj vrijednosti obavljenih gra|evinskih radova.
Tako je, gledano prema vrstama gra|evina, te godine
na objekte prometne infrastrukture otpadalo 43,1 po-

sto ukupnih obavljenih radova, {to je ne{to manje nego

u 2004. godini kada je na gradnju prometnica otpadalo
47,5 posto ukupne vrijednosti gra|evinskih radova. No
pove}ao se udio izgradnje cjevovoda, komunikacijskih
i energetskih vodova, koji su 2004. godine imali udjel
od 11,7 posto, a godinu kasnije od 12,2 posto u ukupnim gra|evinskim radovima.
Preostali dio, ne{to manje od 45 posto ukupnih
gra|evinskih radova u 2005. godini, odnosi se na visokogradnju, pri ~emu na izgradnju stambenih zgrada
otpada ne{to manje od 16 posto, a to je vi{e nego ranijih godina, prema dostupnim analizama HGK-a.
Tr`i{ta od kojih hrvatske tvrtke mogu puno o~ekivati
jesu Bosna i Hercegovina, Srbija, Kosovo, Bugarska,
Ukrajina ili Rusija, te zemlje Afrike i Azije (bliski i
srednji Istok), Irak i Iran, arapske zemlje, Libija, Al`ir i
Tunis, te Libanon i Norve{ka.

Osim projekata u
izgradnji i drugih
planiranih projekata u
RH, gra|evinske tvrtke
svakako mogu ra~unati
i na dio kola~a investicija u graditeljstvu
u regiji, a obzirom i na
anga`man hrvatskih
tvrtaka u projektiranju,
nadzoru i gradnji u
zemljama izvan regije,
za o~ekivati je da }e
gra|evinska industrija
potencijalno rasti i u
budu}em razdoblju.

Graditeljska tr`i{ta u ekspanziji sve se ~e{}e bave

projektima koji }e biti iznimno zna~ajni u budu}nosti,
a zbog sve ~e{}eg nagla{avanja va`nosti dru{tveno odgovornog poslovanja i odr`ivog razvoja.
Osnovna pitanja na koja struka, ali i oficijelno zakonodavstvo poku{ava dati konstruktivne odgovore su kako

nih. Uzme li se u obzir te`ina gra|evinarskog posla

i nedostatak radnika pojedinih graditeljskih struka,
a posebice razina pla}a u tom sektoru, ne treba se
~uditi {to nedostatak radne snage sve vi{e postaje
ograni~avaju}i ~imbenik daljnjeg razvoja hrvatskoga
gra|evinskog sektora. Prema navodima analiza DZS-a

www.mirakul.hr 45

Poseban prilog

Zakonski okviri
Ve}inu pravnih propisa koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj prilikom planiranja ili gradnje objekata i infrastrukture predvi|aju neki od
sljede}ih zakona:
Zakon o vlasni{tvu i drugim stvarnim pravima
Zakon o zemlji{nim knjigama
Zakon o prostornom ure|enju
Zakon o gradnji
Zakon o za{titi i o~uvanju kulturnih dobara
Zakon o za{titi okoli{a
Zakon o vodama
Zakon o za{titi zraka
Zakon o za{titi od po`ara
Zakon o za{titi od buke
Zakon o otpadu
Zakon o za{titi prirode
Zakon o komunalnom gospodarstvu
Zakon o obveznim odnosima
Zakon o za{titi na radu
Zakon o osiguranju
Program prostornog ure|enja Republike Hrvatske
Pravilnik o odre|ivanju zahvata u prostoru za koje se ne izdaje lokacijska
dozvola
Uredba o odr`avanju zgrada.
Osim navedenih, svaka gradska, odnosno `upanijska uprava u pravilu
donosi posebne propise koji su nu`no u skladu sa zakonom, a posebno se primjenjuju na pojedinim mikro lokacijama. Jedan od najva`nijih
svakako je i generalni urbanisti~ki plan, kao i prostorni plan ure|enja
grada.

Oglas

kreirati bolje projekte, biti produktivniji i bolje se uklopiti u proces izgradnje. Sve se ~e{}e govori o projektima Stanovanja budu}nosti. Svrha je tog projekta da
se kreira nova generacija gra|evina zasnovanih na
maloj potro{nji energije, prostranosti i udobnosti, a
izgra|enih u skladu sa zahtjevima za{tite i o~uvanja
`ivotne sredine.
Veliki gra|evinski projekti u Hrvatskoj
Osim izgradnje ku}a i stanova za kojima potra`nja tek
usporeno jenjava, jasno je da }e hrvatski gra|evinari
i sljede}ih godina imati pune ruka posla na izgradnji
prometne infrastrukture.
To se odnosi, kako na nastavak izgradnje autocesta,
od kojih se mnogi nalaze na paneuropskim prometnim koridorima, tako i na obnovu `eljeznica, kao i
na planiranu gradnju kanala Dunav-Sava. Kona~no,
na rast gra|evinskog sektora u Hrvatskoj utjecat }e i
uvr{tavanje na{e zemlje na zemljovid kontinentalnih
energetskih koridora.
Neke od najvrjednijih investicija u RH u narednom
periodu su: najve}i most u Europi, most koji Pelje{ac
spaja s kopnom kod Komarne (300 mil. EUR), kanal
Dunav - Sava 1,25 mlrd kuna te obnova `eljezni~ke
mre`e u iznosu od 2 mlrd EUR.
Najve}i rast u ovoj industriji bilje`e tvrtke koje nisu
tipi~ne graditeljske tvrtke poput Ingre. Ovaj netipi~ni
gra|evinar s partnerom TriGranitom dobio je projekt
gradnje Arene Zagreb, {to je najve}e javno privatno
partnerstvo trenutno u Hrvatskoj te zapo~eo druge
projekte, {to stambene, {to u obnovi infrastrukture.
Koncem godine Ingra i TriGranit objavile su i nastavak
partnerskog odnosa u drugim zemljama, prvenstveno
Rusiji.

Vibrobeton - polustoljetna tradicija u

proizvodnji i gra|enju
Vibrobeton danas zapo{ljava oko 250 djelatnika i ostvaruje ukupni prihod od oko 15 milijuna eura
godi{nje. Proizvodnja tvrtke odvija se u tri proizvodna programa: proizvodnja armirano-betonskih
konstrukcija, armirano-betonskih pragova za `eljeznicu i betonske galanterije.
Vi{e od pola stolje}a poslovanja jamstvo je kvalitete,
postojanosti i sigurnosti poslovanja. Upravo se Vibrobeton d.d., tvrtka osnovana 1954. godine, mo`e
pohvaliti tim atributima. Te`i{te je njene djelatnosti
proizvodnja i oblikovanje betona, a u ne{to manjem
opsegu odvija se i djelatnost gra|evinske operative i
trgovine. Vibrobeton danas zapo{ljava oko 250 djelatnika i ostvaruje ukupni prihod od oko 15 milijuna eura
godi{nje. Proizvodnja tvrtke odvija se u tri proizvodna
programa.
Proizvodnja armirano-betonskih konstrukcija
Armirano-betonska monta`na konstrukcija tipa Vibrobeton Vinkovci sastoji se od stupova, uzdu`nih
ukruta i glavnih i sekundarnih krovnih nosa~a. Njene glavne prednosti le`e u ~injenici da omogu}avaju
brzu izgradnju i suhu monta`u, pa je postavljanje
takvih objekata mogu}e i tijekom zimskog perioda. Na
zahtjev investitora Vibrobeton nudi i izvedbu nosa~a
kranskih staza i objekte s eta`om, te mogu}nost zatvaranja objekta izoliranim ili neizoliranim fasadnim
plo~ama. Takve su konstrukcije pogodne za izvedbu
industrijskih hala, skladi{ta, poljoprivrednih, {portskih
i sli~nih objekata. U sklopu proizvodnje armirano-betonskih konstrukcija, Vibrobeton proizvodi i prednapete {uplje stropne plo~e. [uplje su plo~e gra|evinski
proizvod namijenjen za primjenu u stropnim konstrukcijama gra|evina industrijske i stambene gradnje
kao svojevrsna tehni~ka inovacija u odnosu na pune
plo~aste, klasi~ne armirano-betonske stropne konstrukcije. Njihova primjena u stropnim konstrukcijama omogu}uje racionalniju izgradnju stropnih konstrukcija u usporedbi s armirano-betonskim. Ukupni
kapacitet Vibrobetona dopu{ta gradnju od oko 80.000
kvadratnih metara gotove konstrukcije godi{nje.
Proizvodnja armirano-betonskih pragova za `eljeznicu
S proizvodnjom armirano-betonskih pragova Vibrobeton je zapo~eo jo{ 1963. godine. Od tada je uspje{no

46

koristio vi{e generacija opreme kako bi proizvodio

razli~ite tipove pragova, da bi od 1998. godine usvojio
opremu posljednje tehnolo{ke generacije. Danas ima
godi{nji kapacitet od 300 tisu}a komada pragova tipa
PB85-K, projektiranog i razvijenog na bazi njema~kog
praga B-70 najvi{e ugra|ivanog na mre`i europskih pruga.
Proizvodnja betonske galanterije
Osim armirano-betonskih konstrukcija i pragova za
`eljeznicu, Vibrobeton iz svoga proizvodnog pogona
na tr`i{te izbacuje {iroku ponudu betonske galanterije.
Graditelji ve} znaju da se u ponudi Vibrobetona nalaze
kvalitetne betonske cijevi visine 1 i 2 metra, ivi~njaci,
oplo~njaci, betonski blokovi, `eljezni~ke rigole, vinogradski stupovi, podne re{etke za svinjogojske farme
itd. Sva je ta oprema visokoproduktivna i novije generacije, {to jam~i njezinu ~vrsto}u i dugotrajnost.

Glavne prednosti
armirano-betonskih
konstrukcija le`e u ~injenici da omogu}avaju
brzu izgradnju i suhu
monta`u, pa je postavljanje takvih objekata
mogu}e i tijekom zimskog perioda.

ISO standard kao garancija kvalitete

Tvrtka Vibrobeton od 2000. godine u svojoj proizvodnji
primjenjuje ISO standard (UNI EN ISO 9000:2000).
Osim proizvodne djelatnosti, Vibrobeton se bavi i
gra|evinskom operativom. S oko 15 30 djelatnika
obavlja poslove niskogradnje (kanalizacijska, vodovodna, plinska mre`a, temelji, zgrade itd.), koriste}i vlastitu gra|evinsku mehanizaciju od autodizalice, kranova,
kamiona, bagera, buldo`era, utovariva~a, do valjaka.
Vi{e od pola stolje}a poslovanja jamstvo je kvalitete,
postojanosti i sigurnosti poslovanja. Upravo se Vibrobeton d.d., tvrtka osnovana 1954. godine, mo`e
pohvaliti tim atributima. Te`i{te je njene djelatnosti
proizvodnja i oblikovanje betona, a u ne{to manjem
opsegu odvija se i djelatnost gra|evinske operative i
trgovine. Vibrobeton danas zapo{ljava oko 250 djelatnika i ostvaruje ukupni prihod od oko 15 milijuna eura
godi{nje. Proizvodnja tvrtke odvija se u tri proizvodna
programa.
www.mirakul.hr 47

Poseban prilog

Kvalitetno i brzo gra|enje uz rje{enja BETOMAX i

SCHCK
Tvrtka BETOMAX ima ~etrdeset godina iskustva u podru~ju graditeljstva te se bavi sustavnim rje{enjima u graditeljstvu. U sklopu svog programa nudi razne tehnike neophodne kod izgradnje
betonskih konstrukcija i to od elemenata koji su u svakodnevnoj
upotrebi, pa sve do posebnih, jedinstvenih sustavnih rje{enja.
Neka od njih podrazumijevaju zateznu tehniku (vijci i matice),
tehniku za oplatu (STRECKMAX, kutne lajsne, oplatno ulje), tehniku distan~nih cijevi (PVC cijevi, FB cijevi), tehniku distancera
(metalni, FB , PVC, trakasti distanceri), armaturnu tehniku (sustavna rje{enja za nastavak armature COMAX i GRIP-TEC GTB),
tehniku radnih fuga (razni sustavi za injektiranje), te program
za mostogradnju (monta`na kolica, velik izbor konzola, ankeri). Dugogodi{nje je iskustvo jamstvo stru~nih savjeta i idealnih
rje{enja za sve va{e probleme. Specijalna rje{enja toplinskih i
zvu~nih mostova u gra|evinskim konstrukcijama spadaju u op-

48

seg djelatnosti tvrtke SCHCK iza koje je dvadeset i pet godina

iskustva u proizvodnji takvih rje{enja, ~iji su rezultati vidljivi u
sljede}im elementima:
Schck ISOKORB - termi~ki razdvaja gra|evinske elemente uz
istovremenu funkciju nosivosti,
Schck TRONSOLE - zvu~no izolacijski elementi koji {tite od
udarne buke,
Schck BOLE - armaturni element za sprje~avanje proboja kod
AB plo~a.
Iako novi, navedeni su sustavi u Hrvatskoj vrlo dobro primljeni kod arhitekata, stati~ara i gra|evinara. To ne ~udi, jer
omogu}avaju kvalitetno i brzo gra|enje, kao i postizanja zdravog
stanovanja u novim zgradama.
U primjeni navedenih sustava Betomax nudi besplatnu tehni~ku
pomo}, tako|er i kod stati~kog izra~una i izbora konkretnih elemenata, kao i pomo} kod ugradnje izabranih elemenata.

Poljoprivreda
Pripremili: Boris Luki} i Igor Kova~evi}

Poseban prilog

Poseban prilog

Uzgoj jelena lopatara

U posljednjih 10-20 godina, razvojem moderne poljoprivrede te {irenjem
poljoprivrednih proizvodnih povr{ina na {tetu prirodnih stani{ta, primorani
smo usmjeravati se farmskom uzgoju divlja~i. Uslijed rastu}e potrebe za {to
raznolikijim asortimanom prehrambenih proizvoda, plasman mesa divlja~i na
sve zahtjevnije tr`i{te znatno je olak{an.
Neophodno je ubrzano
ja~anje konkurentnosti
na{ih poljoprivrednih
gospodarstava, koje }e
biti klju~ni preduvjet
njihova uspje{nog integriranja u zajedni~ko
europsko tr`i{te.

Svojim podrijetlom jeleni pripadaju {umsko-stepskim

`ivotinjama. Vremenom ih je ~ovjek sustavno potiskivao, tako da su se, tra`e}i mirnija stani{ta, prilagodili `ivotnim uvjetima velikih {umskih kompleksa. Jo{
su u Starom vijeku jeleni lopatari naseljeni u ve}ini
mediteranskih zemalja. Na na{im prostorima naseljeni
su tek u drugoj polovici 19. stolje}a. Lopatar se kod
nas najvi{e uzgajao na otocima Cresu, Hvaru, Mljetu, Brijunima te u Slavoniji. Najzna~ajnije uzgajali{te
je lovi{te Gradina - Krnja~a u Gare{nici. Lovi{te
Garjevica, kojim gospodari Lovno gospodarstvo
Moslavina, uz kvalitetu stani{ta, stru~an rad i ulaganja, omogu}ilo je vlasniku-lovcu, Ivici Todori}u, u
2000. godini stjecanje trofeja obi~nog jelena od 250,86
CIC to~aka - novog hrvatskog rekordera. Danas se
u lovi{tu uzgaja, osim jelena, i divlja svinja, muflon,

srna i jelen lopatar. Zbog natprosje~nih rezultata u

gospodarenju lovi{tem, uzgoju divlja~i i brizi za okoli{, Skup{tina CIC-a dodijelila je lovi{tu Garjevica
presti`nu nagradu Edmond Blanc 2001. za najbolje
lovi{te na svijetu. U Republici Hrvatskoj postoje veliki
potencijali za uzgoj jelenske divlja~i, uzmemo li u obzir bogatu raznolikost krajolika i tradiciju uzgoja. Danas lopatara rijetko gdje ima u divljini. U ogra|enim
lovi{tima, pak, lopatari su brojna divlja~ u Europi.
Uzgoj divlja~i u inozemstvu
Uzgoj jelena lopatara na farmama, za proizvodnju
mesa, vrlo je unosno i rentabilno. Danas takvih farmi
u Europi, prije svega u Njema~koj, ^e{koj, Ma|arskoj,
Austriji, Engleskoj i [kotskoj, ima na tisu}e. Takve
mini farme naj~e{}e imaju oko 3 hektara ogra|enog
prostora, od kojih je 0,5 ha pod {umom, a ostalo pod pa{njacima i livadama. Najve}e i najpoznatije uzgajali{te jelena lopatara u Europi je \ulaj u
Ma|arskoj. Veliko je oko 17.000 ha, od toga je 7.600
hektara ogra|eno. U Njema~koj postoji vi{e od 8.000
farmi na kojima se uzgajaju jeleni lopatari. Taj se broj
stalno pove}ava. Meso je do tri puta skuplje od mesa
doma}e stoke, a plasman je zasigurno zagarantiran
radi visoke potra`nje i nedostatne ponude. Situacija je
sli~na i u drugim europskim zemljama, kao i na Novom Zelandu i Australiji, gdje se broj farmi jelena stalno pove}ava i to u zamjenu za farme ovaca.
Tehnologija uzgoja
Uzgoj jelena lopatara mogu} je u slobodnom,
ogra|enom prostoru, uzgajali{tu i na mini farmama.
Lopatari su divlja~ koja `ivi u krdima i dobro podnose
veliku brojnost u odnosu na prostor osnovnog stada.
Mu`jaci tek rijetko dosti`u te`inu od 100 kilograma.
Nakon 240 dana ko{uta teli jedno, iznimno dva teleta.
Vrlo su otporni na zarazne bolesti i imaju velik tjelesni prirast do starosti godine i pol dana. Vrhunac u
razvoju rogova dosti`u izme|u 8. i 10. godine `ivota.
Lopatar je pre`iva~ i zahtijeva velike koli~ine hrane
biljnog podrijetla. Vegetacija mu omogu}uje hranu i
zaklon. Lopatar posebno voli hrast i kesten, kao i druge vo}ke ~ije plodove rado jede. U uzgajali{tu je nezamjenjiva va`nost pa{nja~kih povr{ina. Na 100 grla
krupne divlja~i potrebno je imati najmanje 10 ha kvalitetnog pa{njaka. Povoljna je okolnost ako uzgajali{te
obiluje biljkama koje se obnavljaju poslije pa{e.

50

Po`eljno je prije pu{tanja divlja~i u ogra|eni prostor

zasijati postoje}e oranice kulturama kao {to su repa,
sto~ni kelj ili djetelinsko-travne smjese. Neophodno je
imati stalni dotok pitke vode tijekom cijele godine. Od
objekata infrastrukture podrazumijeva se izgradnja sigurne ograde visine preko dva metra, zatim izgradnja
nekoliko nadstre{nica i objekata za prehranu divlja~i
stalnog tipa za kabastu hranu, te automatskih i poluautomatskih hranilica za zrnastu hranu. Neophodno je
izgraditi potrebna soli{ta (minimalno potrebno jedan
kilogram soli po grlu godi{nje), pojili{ta, osmatra~nice
~eke stalnog i prijenosnog tipa, objekte za smje{taj,
~uvanje hrane i mesa divlja~i.

po odrasloj ko{uti. Po tom prora~unu prosje~an prirast

mesa na uzgajali{tu ili mini - farmi je oko 1000 kg
godi{nje. Posebnu pa`nju na farmama treba posvetiti
zdravstvenu stanju jedinki. Da bi divlja~ bila zdrava,
osnovni je preduvjet da bude u dobroj tjelesnoj kondiciji. Kontrola zdravstvenog stanja obavlja se svakodnevno osmatranjem pona{anja i kondicije divlja~i. Zbog
velike gusto}e populacije, veterinarska slu`ba u slu~aju
potrebe mora brzo reagirati, jer se eventualna zaraza s
grla na grlo brzo prenosi.
Pove}ati konzumaciju mesa divlja~i
Hrvatska poljoprivreda danas nema dovoljno razvijenu
konkurentnu sposobnost svojih poljoprivrednika koju
susre}emo u ve}ini zemalja Europske unije. Neophodno je ubrzano ja~anje konkurentnosti na{ih poljoprivrednih gospodarstava, koje }e biti klju~ni preduvjet
njihova uspje{nog integriranja u zajedni~ko europsko
tr`i{te. Meso se divlja~i u Republici Hrvatskoj konzumira u znatno manjim koli~inama od mesa doma}ih
`ivotinja. Potro{nja mesa divlja~i iznosi svega 0,55 kg
po ~lanu doma}instava godi{nje. Potro{a~i preferiraju
cijenom povoljnije meso doma}ih `ivotinja, bez obzira
na pojedine nutricionisti~ke prednosti mesa divlja~i.
Uzgojem jelenske divlja~i izravno bi utjecali na porast
kvalitete doma}e ponude mesa te na smanjenje cijena
mesa divlja~i. Kao svjetski poznatu delikatesu, meso bi
divlja~i mogli plasirati putem bogatije turisti~ke ponude te tako postati konkurentniji i atraktivniji stranom
tr`i{tu.

Za osnovno stado potrebno je naj~e{}e tridesetak grla,

uz odnos spolova jedan mu`jak na devet `enki. Inozemna iskustva uzgajiva~a pokazuju da je najmanji
mogu}i prostor po jedinki na uzgajali{tu oko 18 m2,
ovisno o kvaliteti pa{njaka. Naseljavanje uzgajali{ta u
praksi se obavlja s 10 ko{uta, starosti od dvije do pet
godina i 2 mu`jaka od tri do pet godina starosti. Dopunska prihrana zimi je obvezna. Po grlu godi{nje treba omogu}iti oko 90 kg sijena, 75 kg zobi ili kukuruza i
oko 30 kg sila`e (kukuruzovine, lucerne, trave), te po 1
kg soli po grlu godi{nje. Poslije postizanja punog kapaciteta na farmi, neophodno je zbog odr`avanja starosne
i spolne strukture godi{nje ostavljati ~etiri teleta (jednog mu`jaka i tri `enke), a taj broj izlu~iti iz starog,
postoje}eg stada. Ukupno godi{nje izlu~ivanje predvi|a
se od 20 grla u visini realnog prirasta, koji iznosi 0,8

Uzgojem jelenske
divlja~i izravno bi utjecali na porast kvalitete
doma}e ponude mesa
te na smanjenje cijena
mesa divlja~i. Kao
svjetski poznatu delikatesu, meso bi divlja~i
mogli plasirati putem
bogatije turisti~ke
ponude te tako postati
konkurentniji i atraktivniji stranom tr`i{tu.

Vrijednost jelenske divlja~i:

Dob:

mladun~ad
M

pomladak

mlada

srednja

zrela

kn/grlu
Jelen obi~ni

600,00

600,00

1.200,00

1.200,00

4.000,00

2.000,00

10.000,00

3.000,00

16.000,00

3.000,00

Jelen lopatar

350,00

350,00

700,00

700,00

2.000,00

900,00

5.000,00

1.500,00

10.000,00

1.500,00

Jelen aksis

350,00

350,00

700,00

700,00

2.000,00

900,00

5.000,00

1.500,00

10.000,00

1.500,00

Izvor: www.mps.hr
www.mirakul.hr 51

Poseban prilog

Poseban prilog

Vinogradarstvo

Godi{nji
prihodi

Vinogradarstvo je va`na poljoprivredna grana s vi{estoljetnom tradicijom,

posebice zato {to se proizvodnja odvija na prostorima na kojima se ve}ina
poljoprivrednih kultura ne mo`e uzgajati - brdoviti i vi{i tereni sjevernog djela
Hrvatske, kao i priobalje i otoci.
Pri podizanju nasada
mora se voditi ra~una o
mnogim ~imbenicima,
koji su specifi~ni za
tu proizvodnju. Nove
nasade treba podizati
uvo|enjem novih tehnologija te uvo|enjem
novih kultivara, na
odgovaraju}im podlogama za odre|ene
tipove tla. Obiteljska
poljoprivredna gospodarstva, koja se odlu~e
za ovu proizvodnju,
treba stru~no osposobiti da bi se izbjegle
pogrje{ke.

Vinova se loza uzgaja za proizvodnju gro`|a, koje

ima veliku hranjivu, dijetnu i ljekovitu vrijednost.
Gro`|e sadr`i mnoge hranjive sastojke: {e}er, kiseline, mineralne tvari, niz vitamina, aromatske tvari i dr.
Najva`niji su sastojci gro`|a {e}eri glukoza i fruktoza,
koje organizam lako prihva}a. Poslije dulje konzumacije gro`|a ili gro`|anog soka ~itav ljudski organizam
oja~a. Va`no je spomenuti u svijetu vrlo poznat francuski paradoks, tj. pojavu smanjenog broja sr~anih i
krvo`ilnih oboljenja, bez obzira na konzumaciju izrazito masne hrane u Francuskoj. Svakodnevno ispijanje
jedne ~a{e crvenog vina u organizamu predstavlja
optimalnu koli~inu antioksidativnih tvari (polifenola)
koje pozitivno djeluju protiv sr~anih i krvo`ilnih bolesti. To dovoljno govori o njegovoj hranjivoj i za{titnoj
vrijednosti. Idealne agroekolo{ke i klimatske uvjete za
uzgoj gro`|a nalazimo u primorskom dijelu Hrvatske.
Vra}anjem i razvojem turizma posljednjih se godina u
nas pove}ava potra`nja stolnoga gro`|a.
Ulaganja u vinogradarstvo
To je gospodarski unosan posao, ali se pri podizanju
nasada mora voditi ra~una o mnogim ~imbenicima,
koji su specifi~ni za tu proizvodnju. Nove nasade treba
podizati uvo|enjem novih tehnologija te uvo|enjem
novih kultivara, na odgovaraju}im podlogama za
odre|ene tipove tla. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja se odlu~e za ovu proizvodnju, treba
stru~no osposobiti da bi se izbjegle pogrje{ke. Pogrje{ke
koje se naprave pri podizanju nasada odra`avaju se
tijekom cijele njegove eksploatacije. U Republici Hrvatskoj trenutno je oko 60% manje vinograda u odnosu na stanje prije sto godina, kada je u Hrvatskoj bilo
pribli`no 170 tisu}a hektara. Od dana{njih pribli`no 60
tisu}a hektara, najve}i dio otpada na nekomercijalne
vinograde s lo{ijom kvalitetom gro`|a. Godine 2003.
uvoz vina nadma{io je izvoz, vjerojatno zato {to je
ve}ina vinograda relativno stara (u prosjeku 25 godina
starosti) ili prorije|ena (oko 25%). Od ukupno 2 000
000 hl godi{nje u RH, 680 000 hl vina proizvedeno je
na 8413 ha s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom,
bez oznake kontrolirana podrijetla proizvedeno je 600
000 hl, dok se 700 000 hl vina evidentira kao vino naturalne potro{nje.
Budu}nost vinogradarstva
Kako bi pobolj{ala u~inkovitost i konkurentnost poljoprivredne proizvodnje, Vlada RH u lipnju je 2004. go-

52

dine donijela operativni program kreditiranja trajnih

nasada. Cilj ovog programa vrijednog oko 7,5 milijarda
kuna jest podizanje oko 33,5 tisu}a hektara nasada, od
~ega 15 tisu}a ha vo}njaka, 13 tisu}a ha vinograda i
5,5 tisu}a maslinika. Za RH je iznimno va`no podi}i
{to vi{e trajnih nasada prije ulaska u Europsku uniju,
nakon ~ega }e biti uvedene kvote za maslinu i vinovu
lozu koje se vi{e ne}e bitno mo}i mijenjati.
Najpovoljniji oblik financiranja ovog programa kreditne su linije u suradnji s HBOR-om i HAMAG-om.
Krediti koji se dodjeljuju vrlo su povoljni, i kre}u se u
iznosima od 80 tisu}a do 1,5 milijuna kuna za fizi~ke
osobe, odnosno od 100 tisu}a do 3,5 milijuna kuna za
pravne osobe. Za vo}njake i vinograde kredit se odobrava na 10 godina plus dvije godine po~eka uz kamatnu stopu od 4%.

Proizvodnja
gro`|a (kg)

Koli~ina na
1 ha

Cijena (kn)

UKUPNO
(kn)

7 500

7,00

52 500

Izvor: www.hzpss.hr

Ukupni tro{ak podizanja nasada iznosi 167.915 kuna,

koji se iznimno brzo vra}a radi velike potra`nje za
vinom i gro`|em, kako na doma}em, tako i na inozemnom tr`i{tu. Velika pogodnost prilikom podizanja
trajnih nasada je grace period u trajanju od nekoliko
godina, ovisno o visini kredita i veli~ini gospodarstva,
koji nam dodatno olak{ava poslovanje prvih par godina.
Kori{tenje dr`avnih poticaja
Va`an i neophodan faktor prilikom podizanja trajnih
nasada vinove loze kori{tenje je dr`avnih poticaja. Na
temelju Zakona o dr`avnoj potpori u poljoprivredi,
ribarstvu i {umarstvu, poticaji za vinograde ispla}uju
se jednom godi{nje, osim u godini sadnje za vinograde
upisane u Vinogradarski katastar koji vodi Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo. Pravo na poticaj za
podizanje vinograda ostvaruju poljoprivredna gospodarstva koja podi`u nove nasade vinograda na povr{ini
od 0,25 ha, odnosno koja podi`u nove mati~ne nasade
vinove loze na povr{ini od najmanje 0,1 ha s certifici-

ranim i vi{im kategorijama sadnog materijala. Poticaj

se ispla}uje jednokratno, nakon podizanja nasada, ako
korisnik poticaja podigne nasad u roku od jedne godine od odobrenja poticaja. Poticaj za podizanje 1,00 ha
vinograda iznosi 33.600 kuna.
Nedovoljno iskori{teni povoljni uvjeti
Republika Hrvatska ima izrazito povoljne prirodne
uvjete te dugu tradiciju za uzgoj vo}njaka i vinograda.
Raznolikost prirodnih ~imbenika, autohtonost pojedinih vrsta i sorata, posebno sorata vinove loze, ~ine ovu
proizvodnju posebnom i prepoznatljivom. Na `alost,
zbog niza razli~itih ~imbenika povr{ine zasa|ene
vo}njacima i vinogradima ne zadovoljavaju potrebe
Republike Hrvatske za proizvodnjom vo}a i gro`|a.
Nedostatak povr{ina zasa|enih vo}njacima i vinogradima te time nedovoljna proizvodnja vo}a i gro`|a
rezultira sve ve}im uvozom, dok je izvoz gotovo izostao, posebno na tr`i{tu zapadnoeuropskih zemalja.

Ukupni tro{ak podizanja nasada iznosi

167.915 kuna, koji se
iznimno brzo vra}a
radi velike potra`nje za
vinom i gro`|em, kako
na doma}em, tako i
na inozemnom tr`i{tu.
Velika pogodnost prilikom podizanja trajnih
nasada je grace period
u trajanju od nekoliko
godina, ovisno o visini
kredita i veli~ini gospodarstva, koji dodatno
olak{ava poslovanje
prvih par godina.

Ostvarenjem zacrtanih planova, podizanjem trajnih

nasada vinove loze, postigli bi zapo{ljavanje preko 4000
obitelji u prete`ito ruralnim sredinama, anga`iranje
drugih dopunskih djelatnosti, zna~ajnijeg broja ljudi u proizvodnji te prometu gro`|a i vina, bogatiju
turisti~ku ponudu te konkurentnu proizvodnju vina za
doma}e i inozemno tr`i{te.

Podizanje trajnih nasada vinove loze

Svima je poznato da je vinova loza biljka specifi~nih
zahtjeva. Dobro uspijeva na pjeskovitim, kamenitim,
su{nim i {krtim podru~jima, u nas na ve}im nadmorskim visinama. Budu}i nasad ovisi o kvaliteti sadnog materijala. Prvenstveno se sadi sadni materijal
visoke kvalitete, tj. dobro razvijena korjenova sustava.
Osim kvalitete sadnog materijala bitan je i prijevoz te
skladi{tenje cijepa do sadnje. Razmak sadnje u vinogradu ovisi o mehanizaciji za obradu vinograda, o uzgojnom obliku i o nagibu terena. Optimalni rokovi sadnje
jesu od 15. travnja do 15. svibnja. U suvremenoj vinogradarskoj proizvodnji posebnu pozornost treba obratiti na gnojidbu, jednu od najva`nijih agrotehni~kih
mjera, koja zajedno s drugim zahvatima treba osigurati neprekidno visoku i rentabilnu proizvodnju. Kod
podizanja nasada vinskoga gro`|a, mo`e se tolerirati
manja {teta, dok kod stolnog gro`|e mora biti potpuno
zdravo i besprijekorna izgleda, {to upu}uje na veliku
brigu protiv {tetnika. ^e{}om obradom i uporabom
herbicida me|uredna povr{ina u vinogradu mo`e se
sasvim kvalitetno odr`avati bez korova. Rezidbom vinove loze regulira se rast, rodnost i kvaliteta priroda
te odr`ava oblik uzgoja. Nijedna drvenasta kultura ne
podnosi tako jaku rezidbu kao vinova loza. Godi{nje se
rezidbom odstranjuje i do 90 % jednogodi{njeg prirasta mladica. Na taj se na~in utje~e na prirodan rast
loze, koja je u stvarnosti biljka penja~ica. Zato se rezidba mora obavljati svake godine da bi zadr`ala `eljeni
oblik i dala optimalni prirod.
www.mirakul.hr 53

Sponzorirani ~lanak

Sponzorirani ~lanak

Werkos d.o.o., Ribarska 1, Osijek, +385 (0)31 228 700, werkoswerkos.com, www.werkos.com

Evolucija u poljoprivredi

i sl.) tehni~ki odgovaraju najvi{im standardima potrebnim za dugoro~no funkcioniranje navedenog sustava. Ovakav sustav preduvjet je za tr`i{no isplativu i
konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju jer direktno
utje~e na pove}anje njezine sigurnosti, ali i produktivnosti. Pored svega navedenog, dugogodi{nje iskustvo
stru~njaka Werkosa u projektiranju i primjena suvremenih tehnolo{kih rje{enja jam~e povoljna, provjerena
i pouzdana rje{enja.

Konzultantskim uslugama i stru~nim nadzorom tvrtka Werkos omogu}uje,

postoje}im, ali i budu}im ulaga~ima, uspje{no provo|enje projekata podizanja vi{egodi{njih nasada te njihovu kontinuiranu profitabilnost.
Bezvirusni certificirani sadni materijal
omogu}uje raniji ulazak
u rodnost, br`i povrat
investicije, dugoro~nu
tr`i{nu konkurentnost
te optimizaciju rada i
tro{kova.

Tvrtka Werkos zna~ajnim je ulaganjem u poljoprivredni, a posebice u vo}arski sektor, u posljednjih nekoliko godina prerasla u prepoznatljiv i ozbiljan regionalni subjekt koji svojim konzultantskim uslugama
i stru~nim nadzorom omogu}uje, postoje}im, ali i
budu}im ulaga~ima, uspje{no provo|enje projekata
podizanja vi{egodi{njih nasada te njihovu kontinuiranu profitabilnost. Podizanjem vlastitih vi{egodi{njih
nasada te svojim tehnolo{ki naprednim proizvodnim
i inovativnim komercijalnim programima, tvrtka Werkos napravila je zna~ajni iskorak i postavila potpuno
nove standarde kvalitete kada je rije~ o klju~nim elementima suvremene vo}arske proizvodnje. Upravo
takvi sustavi nude prije svega pove}anje produktivnosti, ali i sigurnosti vo}arske proizvodnje, te ju ~ine
tr`i{no opravdanom i konkurentnom na nadolaze}em
europskom tr`i{tu. Ubrzo }e europski standardi i
tr`i{ni trendovi odre|ivati isplative pravce vo}arske
proizvodnje, a kvaliteta, kontinuitet i pravilan odabir
tr`i{no po`eljnog sortimenta bit }e osnovni preduvjet
opstanka svakog proizvo|a~a.

Navodnjavanje, za{tita od tu~e, GlobalGap konzalting

i rasadni~arska proizvodnja programi su kojima tvrtka
Werkos, koriste}i najsuvremenije proizvodne tehnologije i inozemna iskustva, omogu}ava na{im vo}arima
da u pravo vrijeme osiguraju ravnopravan polo`aj u
tr`i{noj utakmici s europskom konkurencijom. Kvalitetu spomenutih programa potvr|uje interes ne samo
regionalnih, ve} i inozemnih poslovnih subjekata.
Primjerice, proizvodnja bezvirusnog vo}nog sadnog
materijala svoje je mjesto na{la u nekolicini velikih
projekata u na{oj regiji, ali i na tr`i{tu zapadne Europe.
Sjedi{te tvrtke Werkos je u Osijeku, a poslovnice se
nalaze u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Vukovaru. Kroz sestrinske tvrtke prisutni su i na tr`i{tima Srbije, Bosne
i Hercegovine te Crne Gore. Poslovna politika tvrtke
zasniva se na stalnom i odr`ivom rastu i razvoju, inovacijama te za{titi okoli{a. Svoje poslovanje temelje na
certifikatima ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001 i
certifikatu Prijatelj okoli{a. U skladu s tim posebnu
pozornost posve}uju kvaliteti i dugovje~nosti rje{enja
i proizvoda koje nude tr`i{tu.
Sustav za za{titu od tu~e
U okviru svoje poslovne orijentacije ka suvremenim
rje{enjima u vo}arskoj proizvodnji, tvrtka Werkos
tr`i{tu nudi sustav za{tite od tu~e. Ovaj je sustav hrvatski proizvod razvijen u suradnji s tvrtkom Finvest
Corp, ~ime je osigurana provjerena kvaliteta po cijeni
koja je puno povoljnija od cijene sli~nih proizvoda iz
uvoza. Drveni stupovi izra|eni su od stabala ari{a, jele,
smreke ili bora. Proces impregnacije u skladu je sa HR
normama, a njihov vijek trajanja du`i je od 15 godina.
Za{titne mre`e proizvode se od polietilenskog materijala u raznim bojama, s visokim postotkom aditiva za
UV stabilizaciju. Izvedbom trostrukih vlakana na rubnim i sredi{njim dijelovima mre`e postignuti su iznimna mehani~ka otpornost i dugi vijek trajanja. Kop~e
za povezivanje izra|ene su od posebnog materijala
Poliamid 6 te su stoga otporne na UV zra~enja i sposobne podnijeti velika optere}enja. Svi ostali elementi
sustava (pocin~ana u`ad, sidra, plasti~ne kape, stezaljke

54

Bezvirusni certificirani sadni materijal

Tvrtka Werkos u ponudi ima bezvirusni certificirani sadni materijal. Proizvodni program uklju~uje
jednogodi{nje te dvogodi{nje knip razgranate sadnice. Proizvode se tehnologijom prijevremenih gran~ica,
{to uz genetski potencijal ~istih klonova jam~i raniji
ulazak u rodnost vo}ke, koja u drugoj godini poslije
sadnje s 5-8 kg uroda omogu}uje znatno raniji povrat
investicije. Takvom tehnologijom proizvodnje pojednostavljeno je i formiranje uzgojnog oblika.

Pozornost nije usmjerena samo na suvremena

tehnolo{ka rje{enja, ve} i na tr`i{nu orijentaciju sorti.
U skladu s tim, iz ponude izdvajamo sljede}e sorte:
Fuji Kiku 8, Gala Royal Beauty, Elstar, Breaburn Hillwel,
Golden Reinders, Novayo, Jonagored. To su sorte koje se
konzumiraju u zapadnim zemljama i njihova je otkupna cijena zna~ajno vi{a od cijene jabuka koje se obi~no
uzgajaju kod nas (Idared, Golden Delicious, Granny Smith). Osim jabuka u ponudi se nalaze i sadnice
kru{ke, {ljive, tre{nje, breskve i nektarine. Proizvodnja se u potpunosti odvija u Hrvatskoj, pod nadzorom stru~njaka i u suradnji s belgijskom tvrtkom N.V.
Johan Nicola, jednim od najcjenjenijih vo}nih rasadnika u Europi.

ugra|enim samopro~i{}avaju}im kapaljkama itd. Uz

to je prema `elji kupca mogu}a prihrana svim potrebnim makroelementima i mikroelementima, {to uvelike
smanjuje broj prohoda traktora kroz vo}njak, a time i
potrebnu radnu snagu i ukupne tro{kove proizvodnje.
Zbog niske cijene i male potro{nje vode ovaj sustav
idealan je za vo}arsku proizvodnju, a s njim se ostvaruje pove}anje proizvodnje za 25 %, odnosno do 70 %
u iznimno su{nim godinama.

Sustavima za navodnjavanje ostvaruje se

pove}anje proizvodnje
za 25%, odnosno do
70% u iznimno su{nim
godinama.

Konzalting za GlobalGap certificiranje

Kako bi u potpunosti zaokru`ila suvremenu koncepciju proizvodnje, tvrtka Werkos svojim klijentima
omogu}uje licencirani konzalting i pripremu za certificiranje njihove proizvodnje prema standardu GlobalGap. Radi se o uskla|ivanju vo}arske proizvodnje
sa zahtjevima trgova~kih lanaca na ~ijim policama }e
se ti proizvodi na}i. Iako u Hrvatskoj ima malo vo}ara
s ovako certificiranom proizvodnjom, s pribli`avanjem
EU ozbiljna poljoprivredna proizvodnja izvan okvira navedenog standarda ne}e biti tr`i{no isplativa.
Budu}i da je certificiranje posao koji zahtijeva mnogo
dokumentiranja, Werkos svojim klijentima uz ostale
aplikacije nudi i programsko rje{enje NutriWeb. To je
internetska aplikacija koja zna~ajno pojednostavljuje
uno{enje dokumentacije potrebne za GlobalGap certifikat, ali sadr`i i mnogo drugih korisnih funkcija za
vo}are, kao {to su:
Potpuna kontrola i optimizacija vlastitih proizvodnih
procesa te smanjenje tro{kova
Mogu}nost uspore|ivanja proizvodnje
Pove}ana sigurnost i transparentnost proizvodnje
Bolji tr`i{ni polo`aj zahvaljuju}i kvalitetnom i transparentnom odnosu s klijentom
Trenutni uvid kupca u detalje proizvodnog procesa
preko Interneta (uz ovla{tenje)
Mogu}nost plasmana robe u EU
Dokazivanje proizvodnje prema zadanim standardima putem elektroni~kih zapisa prilikom godi{njeg
obnavljanja certifikata.

Sustavi za navodnjavanje
Tvrtka Werkos u suradnji s ameri~kom tvrtkom T-tape
nudi sustave navodnjavanja kap po kap, kao i izgradnju akumulacija s kontinuiranim dotokom vode. Na
ovaj na~in omogu}ena je nesmetana proizvodnja u pogledu koli~ine i kvalitete uroda, {to po~etnu investiciju
~ini sigurnom i dugoro~no isplativom. Ovakav sustav
unaprije|en je rje{enjima kao {to su filteri za vodu,
regulatori tlaka, sustavi gnojidbe pomo}u otopljenih
hranjiva, ra~unalno doziranje obroka vode, cijevi s
www.mirakul.hr 55

Poseban prilog

Poseban prilog

ra, jedna dvo~lana obitelj mo`e ostvariti 30 puta ve}i

prihod, 20 puta ve}i dohodak i 15 puta ve}u dobit
nego na istim ratarskim povr{inama. Tako se direktno pove}ava zapo{ljavanje u kemijskoj industriji,
gra|evinarstvu, proizvodnji strojeva, opreme i prijevoznih sredstava te distribucijskoj mre`i trgovina i
restorana.

Podizanje trajnih nasada

Odre|ene vo}ke uspijevaju tamo gdje imaju optimalne uvjete za rast. To se jednostavno mo`e utvrditi
promatranjem postoje}ih vo}aka u prirodi i obli`njih
vo}njaka na osnovi iskustava. Najbolje mogu pomo}i
stru~ni podatci Poljoprivrednog ili Agronomskog
fakulteta te Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu. Osobine se tla ustanovljuju na
temelju fizikalnih i kemijskih analiza. Prikupljene
analize mo`emo izlo`iti stru~noj osobi, koja }e to~no
izraditi plan nasada i izbor vo}nih sorata, dati savjete o nabavci i rasporedu sadnica, razmacima sadnje, te
postupku sadnje uz za{titu i gnojidbu vo}aka u prvim
godinama rasta. Izbor sorata vo}aka doista je opse`an,
stoga se po tome mo`e vrlo precizno odabrati najprimjenjeniju za odre|enu namjenu i lokaciju. Zadnjih
se godina jabuka uzima kao najprofitabilnija vo}ka,
dok se ujedno najmanje sadi, a razlog je taj {to oko
podizanja nasada {ljive ili ostalih vo}aka ima znatno manje posla u usporedbi s jabukama. Prije sadnje

Novi SAPARD natje~aj

Objavljen je novi natje~aj za podno{enje prijava za dodjelu sredstava iz SAPARD programa po Mjeri 1 i Mjeri 2. Pravo sudjelovanja na natje~aju imaju
poljoprivredna gospodarstva, obrtnici i pravne osobe koji su u sustavu PDV-a
i u privatnom vlasni{tvu te udovoljavaju uvjetima propisanim u Pravilniku o
provedbi SAPARD programa (NN 17/08). Sredstvima iz SAPARD programa s
nepovratnim sredstvima sufinanciraju se projekti korisnika, i to do 50 posto
priznatih prihvatljivih izdataka. Prijave za dodjelu sredstava iz programa SAPARD mogu se podnijeti za:
Mjeru 1 - ulaganja u poljoprivredna gospodarstva za sektore kravljeg mlijeka,
mesa (gove|e, svinjsko i meso peradi) i jaja, sektor vo}a i povr}a te sektor
`itarica i uljarica.
Mjeru 2 - unaprje|enje prerade i tr`enja poljoprivrednih i ribarskih proizvoda
za sektore mlijeka i mlije~nih proizvoda, mesa, ribarstva te vo}a i povr}a.
Najvi{i iznos potpore u Mjeri 1 je 2,5 milijuna kuna, a u Mjeri 2 10 milijuna
kuna po korisniku.
Natje~aj je otvoren od 19. velja~e do 3. travnja 2008. u 12:00 sati, a dodatne
informacije mogu se dobiti u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog
razvoja na officemps.hr ili na 01 6106 525.

Budu}i da je proizvodnja vo}a i gro`|a znatno profitabilnija u odnosu na

ratarsku proizvodnju te da jo{ uvijek prevladava usitnjenost selja~kih gospodarstava s malim poljoprivrednim povr{inama nedostatnim za profitabilnu
ratarsku proizvodnju, name}e se potreba za pove}anjem povr{ina zasa|enih
vo}njacima i vinogradima.
Hrvatska proizvodnja
vo}a trenutno ne zadovoljava ni 50% doma}ih
potreba, {to ujedno predstavlja {iroko otvorena
vrata svim budu}im
proizvo|a~ima vo}a. Na
povr{inama od 2 do 6
hektara, jedna dvo~lana
obitelj mo`e ostvariti
30 puta ve}i prihod,
20 puta ve}i dohodak
i 15 puta ve}u dobit
nego na istim ratarskim
povr{inama.

56

Razvoj vo}njaka se`e u razdoblje kada je vo}e jo{ bilo

dragocjena hrana za pre`ivljavanje na selu. Oku}nice
u selima bile su zasa|ene razli~itim vrstama vo}aka
koje su seljacima slu`ile za osobne potrebe, a vi{ak je
prera|ivan u sokove, rakiju i suho vo}e. Vo}kama se u
pravilu nije pridavala velika pozornost pri odr`avanju
stabala, {to se prvenstveno o~itavalo u nejednakom prinosu kroz godine. Najve}u njegu zna~ilo je napasivanje
`ivotinja, ~ime su gnojeni nasadi. Danas se situacija
znantno promijenila, jer `ivimo u vremenu intenzivne
poljoprivredne proizvodnje te sve zahtjevnijem tr`i{tu
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Vo}njaci
se u Republici Hrvatskoj nalaze na oko 43 000 ha ili
3,5% od poljoprivredne povr{ine, {to je mali postotak
s obzirom na to da Hrvatska ima povoljne klimatske i
pedolo{ke uvjete kao i tradiciju za vo}arsku proizvodnju, kako kontinentalnog, tako i mediteranskog vo}a.
Koli~inski se najvi{e proizvede jabuka, {ljiva i mandarina. Osnovni je zadatak suvremene poljoprivredne
proizvodnje postizanje visokih i kvalitetnih prinosa
uzgajanih biljaka. Time, s jedne strane, poljoprivred-

ni proizvo|a~ ostvaruje rentabilnu proizvodnju i dobar dohodak, a s druge strane to pridonosi pove}anju
ukupnog fonda hrane koja sve vi{e postaje strategijska sirovina dana{njeg svijeta. Do ulaska Republike
Hrvatske u Europsku uniju name}e se potreba za
pove}anjem povr{ina zasa|enih dugogodi{njim nasadima. Postavljen je cilj od strane Vlade i uzgajiva~a, odnosno podizanje novih dugogodi{njih nasada vo}njaka
i vinograda, o`ivljavanje postoje}ih u svrhu pove}anja
kvalitete i konkurentnosti doma}ih proizvo|a~a te
uskla|ivanje s europskim pravilima proizvodnje.
Mogu}nosti proizvodnje vo}a u Republici Hrvatskoj
Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u
kojoj se mogu proizvoditi gotovo sve vrste vo}a, od
suptropskih vrsta agruma i maslina, do svih vrsta
kontinentalnog jezgri~avog, ko{ti~avog, jezgrastog i
jagodi~astog vo}a. Hrvatska proizvodnja vo}a trenutno ne zadovoljava ni 50% doma}ih potreba, {to ujedno predstavlja {iroko otvorena vrata svim budu}im
proizvo|a~ima vo}a. Na povr{inama od 2 do 6 hektawww.mirakul.hr 57

Poseban prilog

Podizanjem trajnih
nasada Republika Hrvatska mo`e pokrenuti
razvoj hrvatske poljoprivrede, promijeniti
njezinu ekstenzivnu
strukturu, pove}ati zaposlenost, proizvodnju
i izvoz te pokrenuti
razvoj drugih prate}ih
grana gospodarstva.
Financijski i naturalni
u~inci podizanja 15 000
hektara novih vo}njaka
znatni su, tj. omogu}ili
bi godi{nju proizvodnju
vo}a od 500 000 000
kg, {to u kunskoj protuvrijednosti iznosi oko
1 000 000 000 kuna
na razini veleprodajnih
cijena, te bi se najve}im
dijelom supstituirao
sada{nji uvoz.

potrebno je odrediti smjer redova te razmak u redu i

izme|u redova. Sve to ovisi o bujnosti vo}aka, uzgojnom obliku, plodnosti tla i o primjeni mehanizacije.
Prije sadnje odstrane se svi o{te}eni dijelovi korijena,
a sitno korijenje ne trebamo dirati alatom. Za intenzivne nasade, rigolanje ili duboko rahljenje tla najbolji
je na~in pripreme tla za sadnju. Vo}ke se tada sade u
brazdu. Vo}ku sadimo za vrijeme mirovanja vegetacije
u jesen ili u rano prolje}e. Jabuke i kru{ke po`eljno je
navodnjavati u periodu sadnje i plodono{enju za vrijeme su{e. Ukupni tro{kovi podizanja vo}njaka jabuka
ili kru{aka po hektaru su oko 140 000 kuna, dok je za
tro{kove podizanja jednog hektra ko{ti~avog vo}njaka,
npr. tre{nje ili vi{nje, potrebno izdvojiti dvostruko
manje, oko 70 000 kuna. Pribli`ni su tro{kovi i za
{ljive, dok je iznos tro{kova za breskvu oko 110 000
kuna po hektaru. Jednako tako, ovisno o vrsti vo}ke
razli~ite su i otkupne cijene. Otkupna cijena za jabuku
iznosi od 2,40 kuna do 2,70 kuna, za {ljivu oko 2,50
kuna, dok za nektarine i marelice 5 kuna. Va`an je i
dr`avni poticajni sustav koji nam znatno umanjuje
tro{kove. Svake ga godine dr`ava poku{ava u~initi {to
povoljnijim uzgajiva~ima, ovisno o stanju na tr`i{tu i
trendovima. Tako za podizanje vo}njaka poticaji iznose
od 20 000 do 35 000 kuna, ovisno o vrsti vo}a. Iznosi
poticaja na podru~jima posebne dr`avne skrbi znatno
su vi{i, tako|er ovisno o sorti. Poticaj za podizanje trajnih nasada, primjerice jabuka, kru{aka, malina i kupina
iznosi 32 400 kuna po hektaru, dok je za ve}inu ostalih
vrsta oko 23 000 kuna. Minimalne povr{ine za podizanje vo}njaka trebaju biti 0.5 hektara.

Do djelatnika putem Agencije za povremeni posao

Trebate radnike? Odmah i bez suvi{ne papirologije? Agencija za povremeni posao raspola`e bazom od preko tisu}u djelatnika raznih profila i stru~nosti. Svaki
mjesec velik dio njih anga`iraju brojne tvrtke u potrazi za radnom snagom. Prednosti takva na~ina zapo{ljavanja le`e u ~injenici da va{a tvrtka slobodno mo`e
zaboraviti na svu papirologiju, pla}anje poreza, doprinosa, pove}anje administrativnih djelatnosti, komplikacija zbog bolovanja, godi{njih odmora i sli~no.
Anga`manom agencije za povremeni posao sami birate kvalificirane radnike,
dobivate ih onda kada ih trebate, a jedina obveza koju imate je pla}anje ra~una
na kraju mjeseca.
Iako su usluge Agencije potrebne u svim granama gospodarstva, njena prava
korist posebno dolazi do izra`aja u poljoprivrednim djelatnostima. Upravo su
potrebe za sezoncima najve}e u poljoprivredi pa zatim u {umarstvu. Prije su
i u tim granama poslodavci ljude zapo{ljavali na neodre|eno vrijeme. Nekada je posla bilo, nekada ne. Danas niti jedna proizvodnja ne mo`e podnijeti
takve tro{kove radne snage koja nije iskori{tena, pa zapo{ljava sezonski. Tu
uska~e Agencija i taj proces uvelike olak{ava, djeluju}i kao most izme|u ponude
i potra`nje za radom.

58

Uredska oprema
Tehnolo{ki napredniji ured ko{tat }e vas malo vi{e, ali ulaganje ne{to ve}eg iznosa u suvremeniju
uredsku opremu dodat }e notu profinjenosti dojmu koji ostavljate na svoje poslovne partnere.
Pripremio: Ante Veki}

Projekcija dobiti i gubitka proizvodnje jabuka/ha:

Prihodi

Koli~ina po
ha

Cijena (kn)

Ukupno
(kn)

25 000

2,60

65 000

Godi{nja
proizvodnja
(kg)

Trokovi (kn)
Materijalni

Iznos (kn) po ha
10 500

Usluge

2800

Nematerijalni

4700

Uporaba traktora

3800

Bruto pla}e

9000

Ukupni tro{kovi

30 800

Dobitak

34 200

Vo}njaci za budu}nost
Podizanjem trajnih nasada Republika Hrvatska mo`e
pokrenuti razvoj hrvatske poljoprivrede, promijeniti njezinu ekstenzivnu strukturu, pove}ati zaposlenost, proizvodnju i izvoz te pokrenuti razvoj drugih
prate}ih grana gospodarstva. Financijski i naturalni
u~inci podizanja 15 000 hektara novih vo}njaka znatni
su, tj. omogu}ili bi godi{nju proizvodnju vo}a od 500
000 000 kg, {to u kunskoj protuvrijednosti iznosi oko 1
000 000 000 kuna na razini veleprodajnih cijena, te bi
se najve}im dijelom supstituirao sada{nji uvoz. S obzirom na to da Hrvatska ima iznimno povoljne uvjete
za vo}arstvo, uspostavljanjem ovako visokoakumulativne proizvodnje, mogli bi na putu za Europsku uniju
otvoriti nove moderne proizvodne sustave i europska
pravila pona{anja. U kona~nici bi rezultati s konkurentnim proizvodima po cijeni, kvaliteti i dobrim standardima proizvo|a~a predstavljali veliki udio u ukupnom dohotku.

Uredska oprema

Ergonomski radni
stolci podesivi po visini
ne prisiljavaju korisnika na zauzimanje
uko~enog polo`aja,
nego mu omogu}avaju
dinami~no sjedenje i
savr{eno balansiranje
tijela. Na takvim stolcima tijelo samo zauzima najbolji mogu}i
polo`aj s maksimalnim rastere}enjem
kralje{nice. To ne samo
da {titi od dugoro~nih
ozljeda, nego tako|er
omogu}uje koncentriran rad bez umora pri
sjedenju.

Uredska oprema

Zbog bolova u kralje{nici i le|nim mi{i}ima svake

godine 35 od 100 zaposlenika uzima bolovanje. Na
1000 zaposlenih zbog istih bolova dolazi 909 dana bolovanja. Jedan uredski radnik u svom radnom vijeku,
procjenjuje se, u prosjeku provede oko 80.000 radnih
sati sjede}i. Uzev{i u obzir da oko 67 posto svih zaposlenih prilikom sjedenja nepravilno sjedi, znanstvenici su dodali tome i negativne utjecaje radne okoline svjetlo, zrak i buku te do{li do zaklju~ka da se,
zahvaljuju}i lo{im radnim uvjetima, gubi 40 posto
izvedbe. Bole vas le|a od ovih brojki? Uspravite se i
~itajte dalje. Osim opreme nu`ne za kvalitetan rad,
poku{at }emo vam objasniti i ergonomske osnove uredske opreme, kako rije~ bolovanje ne bi uop}e morala
postojati u va{em poslovnom rje~niku.

Software
Ukoliko ne `elite da vas posjeti gospodin Ognjen Haramina, hrvatski cyber policajac, trebali bi razmisliti i
o kupnji legalnog softwarea ili instalaciji onog besplatnog. Od besplatnih operativnih sustava najpopularniji
je Linux, a na njega mo`ete instalirati besplatni skup
uredskih aplikacija pod imenom Open Office. Ako ipak
`elite platiti za legalne kopije onoga na {to ste ve} navikli (MS Windows + MS Office paket), onda }ete morati odrije{iti kesu.
CIJENA: OKO 3.000 KUNA

Korak po korak
Za po~etak krenimo u nabavku. Kako bismo opremili u
potpunosti funkcionalan ured, potrebno je voditi brigu
o mnogim stvarima. Ono {to }e bitno odrediti koli~inu
uredske opreme kojom }ete popuniti (ili nadopuniti) svoj ured bit }e koli~ina novca koju ste spremni potro{iti. Kao i u svemu, niti u ovom slu~aju nije
nu`no pretjerivati, ali na zdravlju ne treba {tedjeti.
Pretpostavimo da ste poduzetnik po~etnik. Tek ste krenuli u posao. Uzeli ste uredski prostor na sjajnoj lokaciji. Jo{ je ne{to novca ostalo i za njegovo opremanje.
Kako ga najbolje iskoristiti? Evo popisa opreme bez
koje ured nije ured.
Ra~unalo
Bez njega ni{ta. Bilo da se odlu~ite na laptop ili klasi~no
stolno ra~unalo (desktop), vodite ra~una o tome da ima
minimalno 1GB RAM memorije, ~vrsti disk s oko
200GB prostora, a ostalo {to ve} dolazi u standardnim
PC konfiguracijama bit }e dovoljno da mo`e pokrenuti operativni sustav i sve uredske aplikacije po va{em
izboru. Nabavite i veliki monitor. Dovoljno velik da
mo`ete ~itati tekst s dovoljno velike udaljenosti kako

Fornax i dalje osvaja nova tr`i{ta

Fokusov brand uredskog pribora Fornax pojavio se prije sedam godina i u proteklom se vremenu uspio izboriti za svoju poziciju na doma}em tr`i{tu, ali pritom
i probiti granice Hrvatske, pa je tako prisutan i na tr`i{tima zemalja u regiji, od Bosne i Hercegovine preko Slovenije do Slova~ke. Ono {to brand Fornax izdvaja od
ve}ine ostalih proizvoda u uredskom sektoru je konstantno inzistiranje na iznimnoj kvaliteti samih artikala te je u proizvodnju uklju~eno niz renomiranih svjetskih
proizvo|a~a uredskog pribora. Iako se brand Fokus etablirao na regionalnim
tr`i{tima uredskog pribora, zbog zahtjeva za dodatnim iskorakom na tr`i{tima
Ma|arske i Srbije sljede}i je potez izmjena vizualnog identiteta jednog dijela Fornax asortimana do kraja godine, kako bi se cijela lepeza Fornax proizvoda {to vi{e
pribli`ila potencijalnim novim kupcima. S obzirom na sada{nje rezultate i proteklo
iskustvo, mogu se o~ekivati novi uspjesi u pozicioniranju doma}eg branda kao {to
je Fornax na tr`i{tima zemalja u regiji.
60

tko koristi samo faks poslati svoju ponudu. No, ukoliko ste izrazito protiv faksiranja, moramo spomenuti
da postoji software koji dopu{ta slanje i primanje fakseva putem ra~unala. Ipak, ovisno o va{oj ra~unalnoj
vje{tini, sami procijenite treba li vam ovaj aparat ili ne.
Dobra je stvar {to vam faks mo`e slu`iti i kao telefon.
CIJENA: OKO 600 KUNA

ne bi nepotrebno umarali o~i.

CIJENA: OKO 5.000 KUNA

Radni stol
Ako `elite maksimalni komfor i ugodnost u radu,
svakako razmislite o kupnji dvaju stolova. Jedan }e
vam te{ko biti dovoljan, a dugi radni sati koje }ete provoditi u uredu izgledat }e vam puno du`i ukoliko vam
bude nedostajalo komfora.
CIJENA: OKO 1.500 KUNA

Stolac
Ovo je ne{to na ~emu ne `elite {tedjeti. Ergonomski radni stolci podesivi po visini ne prisiljavaju korisnika na
zauzimanje uko~enog polo`aja, nego mu omogu}avaju
dinami~no sjedenje i savr{eno balansiranje tijela. Na
takvim stolcima tijelo samo zauzima najbolji mogu}i
polo`aj s maksimalnim rastere}enjem kralje{nice. To
ne samo da {titi od dugoro~nih ozljeda, nego tako|er
omogu}uje koncentriran rad bez umora pri sjedenju.
CIJENA: OKO 1.000 KUNA
Ormar(i)
^im krenete s poslovanjem, suo~it }ete se s ogromnim
koli~inama papira koje }e to poslovanje proizvoditi: {to
va{eg, {to onog kojeg dobivate po{tom, {to svojih suradnika. Ormar(i) u koje }ete odlagati te dokumente (i
registratore) jo{ je jedan obvezan sastojak va{e uredske
opreme.
CIJENA: OKO 1.000 KUNA

Ako `elite maksimalni

komfor i ugodnost u
radu, svakako razmislite o kupnji dvaju
stolova. Jedan }e vam
te{ko biti dovoljan, a
dugi radni sati koje
}ete provoditi u uredu
izgledat }e vam puno
du`i ukoliko vam bude
nedostajalo komfora.

Potro{ni materijal i sitan inventar

Opskrbite se svim vrstama papira kako vam ga ne bi
nedostajalo u klju~nim trenutcima. Onaj obi~ni 80
gramski papir koristit }ete za tiskanje i fotokopiranje.
Tu su i omotnice, etikete i naljepnice na koje }ete tiskati po potrebi, bilje`nice, blokovi i raznorazne tiskanice.
Razne kutije manjih dimenzija uvijek dobro do|u, a

Printer
Iako }ete ve}inu svojih dopisa slati elektronskom
po{tom, u radu }e se uvijek javiti potreba za otiskom
ponekih dokumenata. Odabir printera stoga i nije
previ{e bitna poslovna odluka, ali ono {to `elite bit
}e model koji nije previ{e glasan, ne tro{i puno tinte te daje kvalitetan i relativno brz ispis. Ukoliko vam
ne treba kolor tisak, razmislite o crno-bijelom laserskom ure|aju, koji je dobra odluka s obzirom na odnos
ulo`enog i dobivenog: cijena tiska po stranici je minimalna. Ukoliko se odlu~ite na ink-jet, budite spremni
na vi{u cijenu i ~e{}e mijenjanje tinte.
CIJENA: OKO 700 KUNA
Skener
Skener je ure|aj koji pohranjuje u digitalni oblik bilo
koji dokument koji stavite u njega i zatim ga skenirate.
Postoji software koji mo`e prepoznati skenirani tekst i
pretvoriti ga u tekst u programu za obradu teksta. To
ponekad u{tedi vrijeme.
CIJENA: OKO 300 KUNA
Faks ure|aj
Evo jedne od tehnologija koja nikako da izumre. Unato~ postojanju kudikamo sretnijih i br`ih oblika komuniciranja, jo{ je uvijek mnogo onih tvrtaka koje se
ne mogu odre}i svog faks ure|aja. Upravo zato ga i
morate nabaviti, kako si u startu ne bi zatvorili neka
vrata, samo zato {to, primjerice, nemate kako nekome
www.mirakul.hr 61

Uredska oprema

Uredska oprema

uni{tava~ dokumenata. Ti ure|aji re`u papir na trakice

ili neprepoznatljive komadi}e, kako ih niti uz najbolju
volju nitko vi{e ne bi mogao sastaviti i neovla{teno
do}i do va{ih povjerljivih podataka.
CIJENA: OKO 2.000 KUNA
Televizor
Ovisno o prirodi va{eg posla, ponekad }e biti va`no
klijentima pokazati kako ne{to izgleda, primjerice
DVD na TV ekranu. Ukoliko ne `elite da vas klijent
smatra zastarjelim, LCD ili plazma TV ure|aj morat }e
krasiti barem jedan od zidova va{eg ureda.
CIJENA: OKO 6.000 KUNA

Sustavna primjena ergonomskih na~ela poti~e zdravlje i ugodu na

radnom mjestu
Pi{e: Zmagoslav Rusjan, Livello d.o.o.
Motivacija va{ih suradnika i njihova `elja da ostvare bolji u~inak najmjerodavniji
su faktori za uspjeh tvrtke. Potencijal zdrave osoba je ve}i. Znatni izostanci s posla
nastaju zbog psihomotornih smetnji, bolesti kralje`nice, stresa, mobbinga, socijalnih aspekata... Nije slu~ajno Svjetska zdravstvena organizacija opisala zdravlje kao stanje ugode tijela, duha i socijalnih okolnosti. Ova je postavka temelj
za pitanje: koliko prilike u va{em uredu poti~u zdravlje?
Management koji daje prednost preventivnim mjerama, nastoji prepoznati individualne potrebe pojedinaca u radnom procesu. Pri tome je sustavna primjena ergonomskih na~ela od velike pomo}i. Nova ergonomska na~ela daleko prema{uju
normativne postavke za ure|enje radnog mjesta. Zakonski normativi spominju
uglavnom minimalne okvire ispod kojih se ure|enje radnog mjesta ne bi smjelo
planirati. Ostvarenjem uvjeta u skladu sa zakonskim okvirima zapo~inje dodatni
posao pobolj{anja radnih uvjeta. Facility management, arhitekti, stru~njaci za akustiku te ergonomiju kao i feng shui znalci na temelju saznanja svoje struke mogu
razraditi koncepciju pojedinih radnih prostora i humanizirati rad do neslu}enih
vrijednosti. Svaki od stru~njaka mo`e u okvirima svoje specijalnosti do detalja
obraditi odre|ene stavke. Jedan od najva`nijih problema tjelesne motorike u uredima maratonsko je sjedenje pored ra~unala te negativne posljedice takva na~ina
rada. Simptomi kao {to su spondiloza, bolovi u kri`ima, glavobolje koja nastaje
zbog lo{e cirkulacije, bolovi u nogama i sli~ne tegobe naj~e{}e nastaju zbog
kori{tenja neadekvatnih radnih stolaca, ali vrlo ~esto i zbog nepravilnog kori{tenja
ponekad i dobrih ergonomskih radnih stolaca.
Radni bi stolac trebao omogu}iti dinami~no sjedenje, {to u prijevodu zna~i da
stolac mora imati mehanizam za prilago|avanje tijelu korisnika (ne obratno), da
se takav mehanizam pravilno podesi za svaku osobu individualno. Dobro pode{en
stolac omogu}ava za vrijeme sjedenja {to u~estalije kretanje i mora pratiti svojim
oblikom kretanje djelatnika. Aktivna muskulatura doprinosi boljoj cirkulaciji,
boljoj koncentraciji, tj. boljem radnom u~inku.

62

tu su i strojevi za spajanje (klamerice), ljepila, korektori, bu{ilice, pribor za pisanje, ljepljive trake, pribor
za rezanje i mediji za pohranu podataka. Sigurno ima
jo{ pone{to, ali, vjerujte, i ovo }e vam za po~etak biti
dovoljno.
CIJENA: OKO 1.000 KUNA
Bez dodatne opreme ukupni tro{kovi nabrojanog inventara penju se na 14.100 kuna. Nije zanemarivo, ali
barem }ete neko vrijeme mo}i voditi brigu samo o poslovanju, ne i o odr`avanju i nabavci nove opreme. Naravno, rije~ je o nekim minimalnim tro{kovima i oni
se mogu razlikovati, ovisno o tome kakav ured `elite.
Onaj tehnolo{ki napredniji sigurno }e vas stajati malo
vi{e, ali i ulaganjem ne{to ve}eg iznosa u suvremeniju
uredsku opremu dodat }e notu profinjenosti dojmu
koji ostavljate na svoje poslovne partnere.

Rat `icama!
Ono {to }e vas u~initi obi~nima, a ujedno vam zadati glavobolju prilikom svakog ukop~avanja ili
iskop~avanja novog komada hardwarea su kablovi.
Hrpe vijugavih smetala koji vam se motaju pod nogama, str{e iza radnog stola i neprestano ometaju bilo
kakva nastojanja za smislenim aran`manom radne
povr{ine. No, ~ini se da se i njima polako nazire kraj.
Sve vi{e ure|aja posjeduje mogu}nost be`i~nog povezivanja, a cjenovno su sve prihvatljiviji. Ne znate kako
eliminirati `ice? Evo kako.

Samo }ete odabirom

ergonomski oblikovane
uredske opreme posti}i
ugodnu radnu atmosferu, pove}ati brzinu rada
i pove}ati efikasnost
rada na na~in da }ete
smanjiti pojavljivanje
pogrje{aka.

Ukoliko imate stolno ra~unalo i laptop, bez ve}ih problema mo`ete ih umre`iti be`i~no i s oba ra~unala

Ure|aj za vodu
Je li u pitanju sve ve}a svijest o kvaliteti vode koju pijemo iz gradske vodovodne mre`e ili samo modni trend,
vjerojatno }emo te{ko saznati, ali ure|aji za to~enje
vode postali su dio standardne uredske opreme. Sustav je takav da se od tvrtke koja ih distribuira uzima
ure|aj za vodu i kupuju punjenja (obi~no od 18,9 litara
oko 40 kuna), a obveza je pla}anje redovitog servisiranja i odr`avanja ure|aja (svaka 3 mjeseca po otprilike 150 kuna). Postoje i drugi modeli, gdje je mogu}e
kupiti ure|aj i ne pla}ati ni{ta za njegovo odr`avanje.
Tro{kovi su ovisni o koli~ini vode koju pijete i na~inu
pla}anja koji dogovorite.

Dodatna oprema dodatni tro{kovi

Uz osnovnu opremu, a pod uvjetom da imate dovoljno
mjesta, svoj ured mo`ete dodatno obogatiti s jo{ ponekim dodatnim elementima. Neki }e vam biti uistinu
korisni i potrebni, dok }e drugi biti tek znak presti`a.
Odlu~ite sami.
Fotokopirni ure|aj
Osim {to su te{ki i zauzimaju dosta dragocjenog uredskog prostora, fotokopirni ure|aji jo{ uvijek su relativno skupi, kao i njihovo odr`avanje. Ako se ipak
odlu~ite na jedan takav, bitno }ete si ubrzati rad s papirnatim dokumentima, jer su takvi ure|aji puno br`i
od kombinacije skenera i printera.
CIJENA: OKO 10.000 KUNA
Uni{tava~ dokumenata
Ukoliko radite s osjetljivim dokumentima, koji nisu za
sva~ije o~i, a `elite ih se rije{iti, bacanje u sme}e nije
najsigurniji na~in za to. Tu u pomo} uska~e reza~ ili
www.mirakul.hr 63

Uredska oprema

11 ~injenica koje trebate znati o boli u le|ima

1. Bol u le|ima i danas je nejasna kao i prije vi{e desetlje}a. Unato~ izvrsnim testovima, moderni specijalisti za le|a priznaju da do 80% svih slu~ajeva nema jasan
fiziolo{ki uzrok.
2. Unato~ svemu {to znamo o bolovima vezanim uz le|a, 90% od nas }e imati razdoblja u `ivotu u kojima }e imati probleme s le|ima.
3. Te{ko je predvidjeti kod koje }e se osobe pojaviti bol u le|ima. Tjelesna snaga i forma, pa ~ak i rendgenske snimke uop}e ne moraju biti temelj dobrog previ|anja.
4. Karakteristike

posla dobar su temelj predvi|anja boli u le|ima. Poslovi u kojima se
podi`u veliki tereti, ili se op}enito ~esto di`u tereti, pripadaju visokorizi~nima, kao
i poslovi koji uklju~uju dugotrajno stajanje ili sjedenje.
5. Jo{ uvijek nije jednozna~no utvr|eno kako treba podizati teret, a da se smanji rizik
od povreda. Podizanje pomo}u nogu manje optere}uje le|a, ali zato optere}uje
noge i mi{i}e. Podizanje pomo}u le|a napre`e me|ukralje{ne diskove, ali zato
manje umara.
6. Nije dokazano da tzv. pojas za le|a poja~ava le|a ili sprje~ava mogu}e probleme
s le|ima.
7. Ljudima koji sjede du`e vrijeme prijeti rizik od poreme}aja u le|ima. Izgleda da su
dva najve}a problema uspravno sjedenje ili sjedenje na rubu stolca i nemijenjanje
polo`aja.
8. Uspravan polo`aj s bokovima pod kutom od 90 stupnjeva u odnosu na trup je
ustvari nezdrav, {to se ti~e me|ukralje`nih diskova, iz vi{e razloga. Diskovi su
izlo`eni ve}em pritisku i pritisak je asimetri~niji nego prilikom stajanja. Stoga je
dobra ideja sjediti tako da su bokovi {to vi{e u ravnini s trupom. Da, to zna~i zavaljen polo`aj tijela, s pomaknutom zadnjicom prema naprijed. Takav polo`aj mogao bi biti zdrav dugoro~no gledaju}i. To je zato {to zavaljeno sjedenje oslanja
vi{e te`ine na naslon stolca. Ako naslon stolca dr`i vi{e te`ine, diskovi u donjem
dijelu le|a nose manje te`ine. (Dobro dizajnirani nasloni za ruke tako|er preuzimaju dio te`ine gornjeg dijela tijela s diskova.)
9. Svi oni koji dugo sjede trebali bi se kretati. Time }e doprinijeti opu{tanju i oporavljanju mi{i}a, a ujedno ste`u i opu{taju me|ukralje`ne diskove, {to rezultira
boljom cirkulacijom teku}ine u/iz jezgre diskova. Na taj na~in diskovi su napuhnutiji i, dugoro~no gledaju}i, zdraviji.
10. Najva`nije opcije za pode{avanje stolca su:
- visina stolca u odnosu na pod - stopalima bi trebalo biti omogu}eno da stoje
direktno na podu. (ipak, to ne zna~i da bi stopala trebala uvijek biti direktno na
podu. Nogama bi trebalo biti omogu}eno da stoje u razli~itim polo`ajima.)
- dubina od prednje strane sjedalice do naslona stolca - oni koji sjede trebali bi se
mo}i nasloniti na naslon stolca bez da se javlja pritisak iza koljena
- potporanj za donji dio le|a podesiv po visini - svaka osoba je druk~ijeg oblika tijela.
11. Nelagoda u gornjem dijelu le|a i vratu ~esto je povezana s podignutim kutom gledanja (npr. monitor koji se nalazi iznad visine o~iju), ili naginjanjem, zakretanjem,
dohva}anjem (npr. gledanje prema dolje i u stranu prema dokumentu na stolu, ili
posezanje za mi{em).
64

Poslovni kalendar

biti spojeni na Internet, a opet imati kakvu-takvu

slobodu kretanja unutar vlastita ureda s prijenosnim
ra~unalom. Kako prijenosnici nove generacije standardno dolaze opremljeni be`i~nim mre`nim adapterom,
dovoljno je nabaviti be`i~ni router, spojiti ga na stolno
ra~unalo mre`nim kablom i laptop }e prepoznati njegov signal te se nakon va{e naredbe spojiti na mre`u,
a preko te uredske mre`e i na Internet. Va`no je pri
tome voditi ra~una da lozinkom za{titite svoju vezu,
jer router }e oda{iljati signal na koji }e se, ukoliko ne
za{titite pristup, mo}i spojiti bilo tko u blizini va{eg
ureda i tako dobiti pristup va{em ra~unalu.
Ako pohranjujete velike koli~ine podataka, a `elite
omogu}iti i ostalim suradnicima pristup tim podatcima, prijenosna be`i~na ladica za ~vrste diskove eliminirat }e jo{ nekoliko dosadnih kablova iz va{eg ureda.
Cijena takvog diska i njegova be`i~nog su~elja je oko
1.000 kuna. Isto tako, na tr`i{tu su se pojavili i be`i~ni
ink-jet printeri, pa je i tiskanje bez potrebe spajanja
ra~unala i printera mogu}e ukoliko za 600-tinjak kuna
kupite printer koji podr`ava takav na~in rada. Be`i~na
tipkovnica i mi{ ve} su postali normalni gadgeti, pa ih
ne}emo posebno isticati, ali }emo vas upozoriti da se
pripremite na {okove koje mogu izazvati nenadana i
ne`eljena, a uobi~ajeno prijevremena pra`njenja njihovih baterija.
Naravno, postoje jo{ mnoge druge kombinacije. Ovo
su najjednostavnije i, ukoliko ih primijenite, vjerojatno }ete smanjiti koli~inu hardwareskih frustracija koje
se pojavljuju u svakodnevnu uredskom poslovanju.
No, kako bi bili sigurni da rad u uredu ne}e negativno
utjecati na va{e zdravlje, morat }ete povesti ra~una o
nekim drugim stvarima.
Ergonomija radnog okru`enja
Samo }ete odabirom ergonomski oblikovane uredske
opreme posti}i ugodnu radnu atmosferu, pove}ati brzinu rada i pove}ati efikasnost rada na na~in da }ete
smanjiti pojavljivanje pogrje{aka. A i bitno }ete utjecati na smanjenje one negativne statistike s po~etka
ovog ~lanka.
Kako }ete prepoznati koja je oprema ergonomski
oblikovana? Krenimo od samog pojma ergonomije.
Ergonomija je izvedenica iz dviju gr~kih rije~i: ergon
posao i nomos prirodni zakoni, a slijedi dva glavna pravila prilago|ava ~ovjeka poslu i prilago|ava
posao ~ovjeku. U odabiru uredske opreme ono drugo
pravilo puno je va`nije. Osim dugotrajnog sjedenja
opasnost predstavlja i dugo gledanje u ekran monitora. Naprezanje o~iju mo`e dovesti do boli, suzenja
o~iju, magljenja, duple slike, pa i glavobolje. Kako bi
smanjili umor i sa~uvali svoje o~i, dobro je pridr`avati
se nekoliko jednostavnih pravila, koje mo`ete prona}i
na www.office-ergo.com.

Sajmovi
10.-22.03.2008
uskrsni sajam
Mjesto: Matica hrvatskih obrtnika, Ilica 49, Zagreb
Organizator: Obrtni~ka komora Zagreb
Informacije: +385 1 48 06 546, e-mail: lidija-mesaric@okz.hr
27.3.-06.04.2008.
zagreb auto show
me|unarodni salon automobila, motocikala i prate}e
industrije
Mjesto: Zagreba~ki velesajam, Avenija Dubrovnik 15, Zagreb
Informacije: +385 1 6503 111, e-mail: zagvel@zv.hr
28.-30.03.2008.
proljetni me|unarodni bjelovarski sajam
Mjesto: Bjelovarski sajam d.o.o., Sajamski prostor Gudovac
Informacije: www.bj-sajam.hr, e-mail: bj-sajam@bj-sajam.hr
10.-13.04.2008.
salori 2008.
5. sajam lova, ribolova i turizma
Mjesto: Osje~ki sajam d.o.o., [andora Petefija bb, Osijek
Informacije: +385 31 302 433, 302 800

Konferencije
18.-19.03.2008.
4. see telecom arena
konferencija o elektroni~kim komunikacijama
Mjesto: Hotel Westin, Zagreb
Organizator: Infoarena digitalni sadr`aji d.o.o.
Informacije: www.infoarena.hr/telecom2008

Seminari
14.-16.03.2008.
nlp master practitioner - 5. modul
Mjesto: Hotel Alan, Starigrad
Organizator: Transforma d.o.o., psiholo{ka djelatnost za osobni razvoj i razvoj rukovo|enja, Ulica grada Vukovara 240,
Zagreb
Predava~: Elvira Dobri} Fajl
Informacije: + 385 1 6314 070, 098 858 176, e-mail: info@transforma.hr
17.03.2008.
nastupno predavanje za menad`era-prakti~ara
Mjesto: Pu~ko otvoreno u~ili{te Centar Zagreb, Dvorni~i}eva
37, Zagreb
Organizator: Pu~ko otvoreno u~ili{te Centar
Predava~: prof. Zdenka \urinovac - Hudorovi}, dipl. oecc. i
trenerica poduzetni{tva, Biserka Viljeti}, prof. savjetnica
Informacije: +385 1 4683 961, 099 4683 962, 099 4683 964

18.03.2008.
kako uspje{no komunicirati i ostaviti dobar prvi dojam
(prezentacija)
Mjesto: Filaks d.o.o., Brozova 8a/III, Zagreb
Organizator: Filaks d.o.o. za poslovne usluge
Predava~: Ljiljana Buha~, prof.
Informacije: + 385 1 2430 850, e-mail: elvira@filaks.hr
20.03.2008
poslovno pregovaranje ii
Mjesto: Hotel Allegra Arcotel, dvorana: Galileo i Bachman,
Kneza Branimira 29, Zagreb
Organizator: IM&C d.o.o, Maksimirska 94, Zagreb
Predava~: dr. sc. Franjo [ulak
Informacije: +385 1 2302 999, e-mail: poslovna-edukacija@
imc-agencija.hr
21.03.2008.
pregovori u nabavi i upravljanje nabavnim timom
Mjesto: Akademija Poslovne Izvrsnosti, Kneza Mislava 2/5,
Zagreb
Organizator: Akademija Poslovne Izvrsnosti
Predava~: Maja Stefanovi}
Informacije: +385 1 4500 030, 4500 034, 4500 040, e-mail:
akademija@poslovnaizvrsnost.hr
21.03.2008.
upravljanje sastancima
Mjesto: L3A u~ionica, Crn~i}eva 18, Zagreb
Organizator: Life Long Learning Akademija L3A
Predava~: Predrag Pale
Informacije: +385 1 6185 124, info@L3A.com.hr
25.-29.03.2008.
brzo ~itanje (uskr{nji popust 10%)
Mjesto: Akademija Petar Zrinski p.o.u., Selska cesta 119, Zagreb
Organizator: Akademija Petar Zrinski p.o.u., Zagreb
Predava~: Ana Mandeki}, Marica Ko`ul
Informacije: 0800 442 442, e-mail: akademija@petarzrinski.
hr
28.-29.03.2008
nlp business practitioner - 6. modul
Mjesto: Transforma, Ulica grada Vukovara 240, Zagreb
Organizator: Transforma d.o.o., psiholo{ka djelatnost za osobni razvoj i razvoj rukovo|enja
Predava~: Ana Ivan~an
Informacije: + 385 1 6314 070, 098 858 176, e-mail: info@
transforma.hr
29.-30.03.2008.
nlp prakti~arski trening
Mjesto: POU Velika Gorica, Zagreba~ka 37
Organizator: Centar za komunikaciju, savjetovanje
izdava{tvo Format-In
Informacije: 091 521 86 85, e-mail: gordana@format-in.hr

www.mirakul.hr 65

Poslovni kalendar

31.03.2008.
neverbalna komunikacija
Mjesto: Filaks d.o.o., Brozova 8a, Zagreb
Organizator: Filaks d.o.o.
Informacije: +385 1 2430 135, e-mail: elvira@filaks.hr
31.03.-05.04.2008.
govorni~ke tajne
Mjesto: Vla{ka 70a, Zagreb
Organizator: Marram Alpha d.o.o.
Informacije i prijave: +385 1 4818 075, e-mail: info@ubrzano.
com
02.04.2008.
poslovno dopisivanje
Mjesto: HalPet poslovna komunikacija, Florijana Andra{eca
18, I kat, Zagreb
Organizator: : HalPet poslovna komunikacija
Predava~: prof. Ivana Vudrag
Informacije i prijave: +385 1 3095 222, e-mail: halpet@halpet.
hr, www.halpet.hr
09.04.2008.
utjecaj emocionalne inteligencije na u~inkovitost u
poslu
Mjesto: Akademija Poslovne Izvrsnosti, Kneza Mislava 2/5,
Zagreb
Organizator: Akademija Poslovne Izvrsnosti
Predava~: Tijana Emling
Informacije i prijave: +385 1 4500 030, 4500 034, 4500 040, email: akademija@poslovnaizvrsnost.hr

66

10.-11.04.2008.
komunikacijske vje{tine i vo|enje razgovora
Mjesto: Arcotel Allegra, Branimirova 29, Zagreb
Organizator: : Ciceron obrt za poslovne usluge
Predava~: Mirela [panjol Markovi}, prof.
Informacije i prijave: : +385 1 3011 772, 098/588 532, www.
ciceron.hr
11.04.2008.
engleski jezik za pravnike
Mjesto: [kola stranih jezika Smart, Palinove~ka 19, Zagreb
Organizator: : Poslovni sektor [kole stranih jezika Smart
Predava~: Nata{a Bo{njak, prof.
Informacije: : + 385 1 3874 355, e-mail: info@smart-jezici.hr
17.-18.04.2008.
upravljanje radnom uspje{nosti
Mjesto: Creativa d.o.o., Maksimirska 79a/1, Zagreb
Organizator: : Creativa d.o.o.
Predava~: mr. sc. Jadranka Dela~ Hrupelj i Sanja Nova~i},
prof.
Informacije: + 385 1 4662 464, e-mail: creativa@creativa.hr
18.04.2008.
uspje{no upravljanje vremenom
Mjesto: HalPet poslovna komunikacija, Florijana Andra{eca
18, I kat, Zagreb
Organizator: : HalPet poslovna komunikacija
Predava~: prof. Petra ^olak
Informacije: +385 1 30 95 222, e-mail: halpet@halpet.hr, www.
halpet.hr