07 Lucni Masivni Mostovi PDF

Masivni mostovi Sedmo predavanje
LUNI MOSTOVI
NAELA OBLIKOVANJA I DETALJI
UVODNO
Smatra se da luni mostovi mogu biti konkurentni ostalima
za raspone 40 400 m.
(Najea primjena za raspone 50 250 m)
a)
b)
GREDA
SVOD
TLAK
nosac
nosac
TLAK
VLAK
GREDNI NOSA prijenos optereenja

savijanjem: tlana i vlana naprezanja
LUK zakrivljena greda prijenos
optereenja tlanom silom
OSNOVNI DIJELOVI SVODA

tjeme svoda
dt
ekstrados
os svoda
i
R i nost
e
vlj
kri
Re
za
dp
intrados
peta
otvor svoda
raspon svoda L
Bitan parametar: spljotenost = omjer

strelice prema rasponu f/L
SPLJOTENOST LUKA
f/L
Ne manje od 1/10
(1/12)
Preporuljivo 1/5
Masleniki most 1/3,1
OSNOVNI POJMOVI
rasponi prilaznog sklopa
Lps
Lps
rasponi nadlucnog sklopa
Lps
Lns
Lns
Lns
Lns
Lns
Lns
Lns
Lps
Lps
os luka
s
do
a
s
str
ek rado
int
upornjak
dt
tjeme
strelica
luka
nadlucni
stup
debljina
luka
dp
peta i
temelj luka
peta
otvor luka L i
raspon luka L r
petni
stup
obalni
stup
OSNOVNI POJMOVI
korisna irina mosta
irina kolnika
rubni
rubni
hodnik trak
hodnik
vozni trak
vozni trak trak
ograda
korisna irina mosta

prometna
ploha
ograda
2.5%
vijenac
nadlucni rasponski
sklop
irina
stupa
nadlucni
stupovi
irina naglavnice
gornja pojasnica
hrbat
dijafragma luka
ispod stupova
donja pojasnica
irina luka
debljina luka
H ograde
irina poprecnog presjeka nadlucnog sklopa
luk mosta
sanducastog
poprecnog presjeka
s dvije klijetke
UOBIAJENI SUSTAVI
UPETI LUKOVI
Srednji i vei rasponi, najee s kolnikom

gore, konstantni ili promjenjivi popreni
presjek
ELASTINO UPETI
LUKOVI
Znatna promjena momenta inercije nosaa

du luka, smanjenje pri petama, srpasti oblik
JEDNOZGLOBNI
LUKOVI
Zglob u tjemenu
DVOZGLOBNI
LUKOVI
Rijetko u masivnim gradivima
TROZGLOBNI
LUKOVI
Statiki odreen sustav, rijetko se

danas rabi za konano stanje
LUKOVI S PREUZETIM
POTISKOM
Luk sa zategom, vrlo rijetko za

masivne mostove
UPETI LUKOVI
Rasponi masivnih lukova racionalni 40 300 m
Nadluni sklop najee AB ili PB, rasponi 10 50 m,
i u spregnutoj izvedbi
3 puta statiki neodreen nosa,
znatna naprezanja od
temperature, pomaka oslonaca i
dugotrajnih pojava u betonu
Konstruktivno
najjednostavniji,
izvedbeno najpovoljniji
Promjena poprenog
presjeka - prema
potrebi
Most Gladesville, Sydney
ELASTINO UPETI LUKOVI

Rasponi 40 150 m oblikovno najpovoljniji, pogodni za
gradski okoli, nadvonjake
Nadluni sklop bez stupova ili s minimalnim brojem
stupova
Ideja: smanjiti
moment tromosti i
na mjestu gdje se u
luku oekuju najvei
momenti
Ujednaeni momenti
du nosaa
racionalan presjek
Paki most

926
U PETI
U T JE M E N U
PETA:
vei A, manji I
TJEME:
manji A, vei I
Paki most

38.74
36.73
37.08
0.00
5 x 23
11.65
46.60
193.20
Paki most
11.65
4 x 23
DVOZGLOBNI LUKOVI
Umetanjem zglobova u petama mogu se smanjiti neka
nepovoljna djelovanja utjecaj pomaka ili zakretanja vrha
temelja
Svrsishodan oblik debljina najvea u tjemenu, smanjuje se
prema petama
Jedini moderni dvozglobni luk velikog raspona Lingenau,
Austrija, L=210 m. U pete luka ugraeni su elini leaji, a
most je izveden na elinoj cijevnoj skeli
Uobiajeno elini lukovi manjih i srednjih raspona
(Masleniki most na dravnoj cesti)
DVOZGLOBNI LUKOVI
most Albgrn,
Njemaka
TROZGLOBNI LUKOVI
Pretvaranjem lunog nosaa u statiki odreen sustav
trozglobnog luka jo znatnije smanjenje unutarnjih sila od
parazitnih utjecaja
U praksi se pokazalo
da zglobovi izazivaju
vie tekoa no
probitaka
Salginatobel,
Maillart
DRUGI LUNI SUSTAVI

Neuobiajeni sustavi
masivnih lunih mostova
s preuzetim potiskom
DRUGI LUNI SUSTAVI

Nielsenov luk: kose
vjealjke, preuzeti
potisak, kolnik dolje,
eline izvedbe
DRUGI LUNI SUSTAVI

Luni zidovi - diskovi
DRUGI LUNI SUSTAVI
Reetkasti luk
ODREIVANJE OPTIMALNOG OBLIKA OSI LUKA

Povoljno
oblikovanje osi
luka
Najmanji
momenti
savijanja
Optimalno
iskoritenje
gradiva nosaa
ANALOGIJA LUKA I LANANICE

Predpostavka: vjealjke su na malom razmaku nosei kabel je
jednoliko optereen, a vlastita teina kabela zanemariva u odnosu na
dominantno optereenje od grede q
R av
R ah
A
ue
B
q - jednoliko
opterecenje
B
f
qL
Rav = Rcv =
2
R ah
Sustav je
simetrian pa
reakcije iznose:
R av
parabolicni luk
R ah
A
R av
C
R cv
ANALOGIJA LUKA I LANANICE

Kabel ne moe preuzeti moment savijanja, pa suma momenata na bilo
koju toku mora biti jednaka nuli.
oko
L
q L L
B
+ ( f Rch ) = Rcv
2
2 2
q L2
Rch =
8f
R av
Dobivena vrijednost
odgovara horizontalnoj
sili u kabelu u sredini
raspona Fb
M b =0
B
Sila u kabelu smanjuje se

s povienjem pilona
(poveanjem provjesa f)
L/2
R ah
LUK OPTEREEN JEDNOLIKO

Trai se oblik osi koji minimizira momente savijanja
Promotrimo ravnoteu sila na odsjeku luka pod kontinuiranim opt.
y = A + Bx
x=0
L
x= y= f
2
L2
f =B
4
Parabola II stupnja
esto se koristi kod
preliminarnog
oblikovanja osi luka
4f 2
y= 2 x
L
y=0
A=0
x
qL2
8f
tjeme
qL2
8f
y
b)
qx
OPTIMALNI OBLIK LUNIH NOSAA

Parabolian oblik
za jednoliko
optereenje
Kruni oblik za
jednoliko raspodijeljeno optereenje
Realno promjenjivo
optereenje
REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUKOPTIMALNA OS ?

nadlucni sklop
gk
m=
gs
nadlucni stupovi
H
svod ili luk
x
A
zamjensko opterecenje
gs
gk
k = Ar ch m
x
=
l
2
f
y=
( ch k 1) LANANICA m 1
LEGAY-EVA KATENOIDA
REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUKOPTIMALNA OS ?

STARIJI MOSTOVI
puni nadsloj,
stupovi na manjem rasponu
Lananica dobro
aproksimira
optimalan oblik osi
NOVI MOSTOVI
nadluni stupovi jae
razmaknuti
Koncentrirani unos
sile lom osi luka
POPRENI PRESJECI LUKOVA
JEDNAK
POPRENI
PRESJEK DU
LUKA
Najjednostavnije rjeenje,
optimalno i u pogledu izvedbe
ako se koristi skela na kojoj se
betoniraju uzastopni odsjeci
PROMJENJIVI
PRESJEK LUKA
Ako elimo uskladiti presjeke

luka sa silama i momentima u
tim presjecima
UOBIAJENI
PRESJECI I
PRIKLADNI
RASPONI
UOBIAJENI
PRESJECI I
PRIKLADNI RASPONI

DVIJE KRAJNOSTI
VITKI LUK
Prenosi samo uzdune sile

Za manje i srednje raspne
KRUTI LUK
Znaajniji momenti savijanja

Veliki rasponi
KRITERIJ: odnos krutosti luka i nadlune grede

PUNOSTIJENI
LUK
Jednodjelni
viedjelni prednost kod izvedbe
na skeli
1110
750
PRESJEK PRI PETI
58
64
PRESJEK PRI TJEMENU
180
26
180
465
Most
Rakovac,
Korana,
Karlovac
50
20
341
5,8
366
37,5
56,0 m
75,0

SANDUASTI
LUKOVI
jedna ili vie komora (klijetki)

kod veih raspona javlja se
problem stabilnosti
ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA

DU LUKA
Vezan uz momente inercije
U praksi se najee koristio Ritterov izraz slijedi
iz dijagrama maksimalnih momenata u luku
Ovisan o oblikovanju osi svoda (cos)
Is
= 1 (1 n )
I z cos
Is moment inercije u tjemenu

Iz moment inercije proizvoljnog presjeka
2x
=
l
n koeficijent koji ovisi o odnosu stalnog i

pokretnog optereenja:
za cestovne mostove 0,3
za eljeznike 0,2 0,25
ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA

DU LUKA
ovisan i o povrini poprenog presjeka luka
Nepromjenjiv
popreni presjek
Zakon promjene
po kosinusu
usklaen s
promjenom
uzdune sile
As = Az
As
=1
Az cos z
Nije racionalan jer

gradivo u tjemenu nije
iskoriteno
Pri veim rasponima

daje neprihvatljivo
velike presjeke pri
peti
METODA OBRNUTOG OPTEREENJA

metoda za pronalaenje optimalne tlane linije luka
(poeljno je da svi presjeci budu u tlaku ili barem da
vlana naprezanja ne premae vrstou betona)
e
L
veina analitikih metoda koncentrirano optereenje

zamjenjuje jednolikim
e
L
rasponi nadlunih sklopova postaju sve vei

prijenos optereenja preko stupova na luk u diskretnim
tokama

Problem odreivanja optimalnog oblika osi za poznati
raspon i strelicu luka sastoji se od:
odreivanja koordinata toaka poloaja

stupova
odreivanja skupa jednadbi krivulja koje
spajaju te toke

Osnovna ideja metode obrnutog optereenja
postaviti krivulju da to manje odstupa od rjeenja u

kojem nema momenata savijanja (oblik trokuta odnosno
trapeza)
ravnoteni poloaji lananice
Problem pronalaenja tlane linije luka je analogan

problemu traenja ravnotenog poloaja lananice
optereene istim silama ali suprotnog smjera
e
L

a) Momentni
dijagram za luk
oblika parabole
a)
b)
b) Momentni dijagram
za luk odreen
metodom obrnutog
optereenja
GRAENJE I OBLIKOVANJE
GRAENJE LUNIH MOSTOVA

IZVEDBE NA SKELI
Graenje lukova na klasinoj skeli
redoslijed izvedbe odreuje deformacije

IZVEDBE NA SKELI
Graenje lukova na klasinoj skeli
slobodni profil odreuje tip skele

IZVEDBE NA SKELI
Djelovi klasine drvene skele

IZVEDBE NA SKELI
Klasina drvena lepezasta skela

IZVEDBE NA SKELI
elina skela sa stupcima

IZVEDBE NA SKELI
Skela bez meuoslonaca

IZVEDBE NA SKELI

IZVEDBE NA SKELI
Most Albert Louppe

(Francuska)

IZVEDBE NA SKELI
Most Traneberg
(vedska)

IZVEDBE NA SKELI
304,8 m
610
427-690 cm
Most Gladesville, Sydney,

1964 g., L=305 m

IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta Gladesville
4 uplja usporedna
luka od montanih
odsjeaka
Izvoeni jedan po
jedan na istoj skeli

IZVEDBE NA SKELI

IZVEDBE NA SKELI

IZVEDBE NA SKELI
Izvedba mosta
Nosslachbrcke, Austrija,
1967 g., L=180 m
kabel kran
luk sa skelom
(sustav Cruciani)
5,2 m
90
342,2
3x19
190,2
45
2,5 - 4,0
luk
9,0
180
5x19

IZVEDBE NA SKELI
kabel kran
1.dvokatni petni dio skele

luk sa skelom
(sustav Cruciani)
2.prikljuene jednokatne
reetke, pridrane privremenim
vjealjkama
5,2 m
90
3.sredinjim reetkama dodan

je kat da postanu samonosee
4.po zatvaranju privremenih
zglobova dodan je trei kat
kompletnoj reetci
342,2
3x19
190,2
5.po polaganju oplate moglo se

pristupiti postupnom 9,0
simetrinom betoniranju donje
ploe luka
45
2,5 - 4,0
luk
180
5x19

KONZOLNA IZVEDBA
Prvenstveno primjenjivana
kod elinih lukova

KONZOLNA IZVEDBA
Prvenstveno primjenjivana
kod elinih lukova

KONZOLNA IZVEDBA
Zaetci konzolnih izvedbi
masivnih lukova Freyssinet,
Caracas, 1952. g.

PRVE KONZOLNE IZVEDBE LUKOVA
Lukovi betonirani na mjestu,
odsjeci jednake duljine,
elina skela premjetana plovnim dizalicama,
zatege od krutih elinih profila
30,8
390
246,4
3,7
10,7 m
ibenski most, 1964.g.
7,5

PRVE KONZOLNE IZVEDBE LUKOVA
Paki most, 1967.g.

38.74
36.73
37.08
0.00
5 x 23
11.65
46.60
193.20
11.65
4 x 23

KONZOLNA IZVEDBA FORMIRANJEM REETKE
Istodobno graenje luka i nadlunog sklopa
ukljuivanje djelova u zajedniko noenje ve tijekom gradnje
skraenje trajanja graenja
Postupna izvedba reetkaste konzole:
vlani pojas nadluni sklop
tlani pojas luk
privremene vlane dijagonale izmeu stupova
a)
Krki most, 1981.g.
b)

KRK I (390 m)
390
KRK II (244 m)
Luk se gradio
postupnim formiranjem
poprenog presjeka
244
KRK I (390 m)
1140
KRK II (244 m)
1140
800
400
650
1300




Konzolnom gradnjom moe se formirati i konani
sustav (vlane dijagonale nisu samo privremene)
Most Rip, Australija,

70-ih g., L=183 m

KINESKI MOSTOVI S KRUTOM ARMATUROM
1. Konzolnom montaom sa zategama izvodi
se reetkasti luk od upljih elinih cijev.
2. Cijevi samonosivog luka ispunjavaju se
betonom, na takav nain da se postigne dobra
prionjivost izmeu betona i stjenke cijevi.
Koristi se beton s minimalnim skupljanjem.
3. Na ispunjenu reetku poveane nosivosti
vjea se skela na kojoj se betonira luk.
Reetkasti sklop ostaje ubetoniran, kao kruta
armatura.
4. Po dovrenju luka nad njim se izvodi
rasponski sklop.
84

420
Presjek luka
7,0
16,0 m
Skica izvedbe
(montaa celicne reetke)
3,8
3,8
3,8
3,8
Most Wanxian,
1998. g., L= 420 m,
eline cijevi ispunjene
betonom

Most Wanxian,
1998. g., L= 420 m,
betoniran luk

JAPANSKI POSTUPCI IZVEDBE
Konzolna izvedba s privremenim zavjeenjem luka o pomoni pilon
Montaa samonosive krute armature od elinih profila uz naknadno
presvlaenje betonom (Melanov postupak)
36,6
20,6
332,5 m
110,5
93,5
204
Presjek
Skica izvedbe
3,6
21,9 m
3,6
tjeme
peta
17,8
Most
Usugawa,
1982. g.,
L= 204 m

JAPANSKI POSTUPCI IZVEDBE
Konzolna izvedba s formiranjem reetke koju ine luk, stupovi, grede
za ukruenje i dijagonale
Montaa samonosive krute armature od elinih profila uz naknadno
presvlaenje betonom (Melanov postupak)
411
351
44
Presjek
235
21,4
Izvedba
6,0
4,7
6,0
11,5
8,6
17,5
peta
tjeme
Most Beppu
Myouban,
1989. g.,
L= 235 m

FRANCUSKI MOSTOVI SA SPREGNUTIM NADLUNIM SKLOPOM
Peta luka konzolnim postupkom uz podupiranje do drugog
nadlunog stupa (privremeni stupovi na 2x29 m od pete luka).
Sredinji dijelovi lukova konzolnim postupkom, s privremenim
pilonom nad pomonim stupom i s pomonim zategama.
Nadluni sklop potiskivanjem s jedne obale.
424
261
Presjek
12
7,5
Skica izvedbe
Most
Chateaubriand,
1994. g.,
L= 261 m

FRANCUSKI MOSTOVI SA SPREGNUTIM NADLUNIM SKLOPOM
Peta luka konzolnim postupkom uz podupiranje do drugog
nadlunog stupa (privremeni stupovi na 46 m od pete luka).
Sredinji dijelovi lukova konzolnim postupkom, s privremenim
pilonom nad pomonim stupom i s pomonim zategama.
376
Nadluni sklop
potiskivanjem s
obje obale.
201
Presjek
20,8 m
2,9
Skica izvedbe
8,25
Most Morbihan,
1994. g.,L= 201 m

SUVREMENI LUNI MOSTOVI IZVEDENI KONZOLNIM POSTUPKOM
Puni nadluni stupovi i ploasti nadluni sklop sudjeluju u prijenosu
optereenja s upetim punim lukom i osiguravaju njegovu stabilnost.
Konzolni postupak s privremenim kosim zategama. Konzole su
dodatno poduprte pomonim stupovima.
55,6
645,0
222,75
Presjek
30,0 m
1,5
Skica izvedbe
3,5
7,0
7,0
Most Kyll,
1997. g., L= 223 m

LUK - konzolni postupak s pomonim pilonima nad petnim stupovima.
NADLUNI SKLOP betoniranjem na mjestu, polje po polje.
49,5
315,9 m
170
Skica izvedbe
Presjek
2,5 - 3,0
16,5 m
9,0
Most Grosse Mhl,

1991. g., L= 170 m

Konzolni postupak s pomonim pilonima nad petnim stupovima visine
23 m. Izvedba luka u pominoj oplati, u odsjecima duljine 5,26 m.
350
10 x 30
65
26
Most Maslenica,
1997. g., L= 200 m
200
Skica izvedbe
20 m
Presjek
24

LUKOVI IZVEDENI ZAOKRETANJEM POLOVICA
Lune polovice, predgotovljene ili betonirane na mjestu, zaokretanjem
odnosno postupnim sputanjem dovedu se u konani poloaj i potom
poveu u tjemenu.
12
Privremeni zakretni zglob nakon

izvedbe se moe ubetonirati.
11
7
13
2 4
14
10
5
6
1
145
230
1
2
3
4
5
6
7
TEMELJ LUKA
UPORNJAK MOSTA
STUP
KOLNIKA KONSTR.
ZGLOBNI LEAJ
PRIVREMENA UPETOST
HIDRULICNA PREA
8
9
10
11
12
13
14
CIJEVNI DRACI
SIDRENI BLOK
STJENSKA SIDRA
KABELI
PREE ZA SPUTANJE LUKA
PENJAJUCA OPLATA
LUK U GRADNJI (1. faza)
Most Argentobel,
1985. g., L= 145 m
PRORAUN I ARMIRANJE
PRORAUN I ARMIRANJE LUNIH MOSTOVA

Prije uvoenja raunala
Pojednostavnjeni postupci ogranieni na sustav i raspon
Pomagala u vidu tablica
Projektant bi se odluio za neki sustav i njemu
prilagodio koncepciju sklopa
Danas uvoenjem raunala i MKE
Pri koncipiranju sklopa pojednostavnjene provjere su
nezamjenljive
Modeliranje tapnim elementima: ravninski ili prostorno
Geometrijska i materijalna nelinearnost, utjecajne linije
Detalji: ploastim ili prostornim konanim elementima

MODELIRANJE ZA PRORAUN
Nosivi sklop lunog mosta ine
Osnovni luni ili svoeni
nosa
Sekundarni nadluni sklop (stupovi

ili vjealjke+greda)
Osnovna podjela prema stupnju ukljuenosti

sekundarnog sklopa u nosivi sustav
Uz glavni nosa i pomost je
ukljuen u prijenos optereenja
itavo optereenje prenosi samo

glavni nosa krutost pomosta je
zanemariva
P

Luk s preuzetim potiskom:
horizontalna sila na krajevima preuzeta
je zategom unutar samog nosaa
Iznutra sklop djeluje kao
luk optereenje se
prenosi dominantno
uzdunom silom
Po reakcijama prema van

sklop djeluje kao greda
vertikalno optereenje
uzrokuje samo vertikalne
reakcije

Tri skupine upetih lukova prema odnosu krutosti
luka i krutosti grede
Upeti kruti luk s gipkom
konstrukcijom pomosta
Iluka/Igrede 20
Lukovi velikih raspona
Gipki luk s krutom gredom

Iluka/Igrede 1
Krutost spojeva takva da ne mogu
prenijeti momente
Sustav pogodan za manje lukove
Gipki lukovi podloni izvijanju
Upeti kruti luk s krutom gredom 1 Iluka/Igrede 20

Kod prorauna modelirati cjeloviti sloeni sustav s realnim krutostima

TLANA LINIJA
Rezultantna krivulja hvatita tlane sile u presjecima luka
Njome je odreen ekscentricitet tlane sile u svakom
presjeku luka
Tlanom linijom moe se odrediti veliina momenata u
svim presjecima
Idealan sluaj: tlana linija podudara se s linijom osi luka
idealan oblik luka minimalna vlana naprezanja

TLANA LINIJA - analitiki
nadlucni sklop
nadlucni stupovi
H
svod ili luk
x
Uvjet poklapanja tlane linije s osi luka

Mx - H y = 0
Mx
- moment sila desno od presjeka x
H
- horizontalni potisak

TLANA LINIJA - grafiki
Masivni svod s nadslojem modelira se

simetrinim trozglobnim lukom.
Zglobovi luka nalaze se u osi svoda
(tlana linija za stalni teret).

G3
POPRECNI PRESJEK:
(jedinicni segment)
nadsloj
H
kamen
L1
2
G2
G1
VERINI POLIGON
H
G
Ra
tlacna linija
L7
h nadsloja
L8
pocetna os luka
G6
1'
G7
G8
O'
9'
8'
2'
7'
1'
9'
7'
8'
7
8
9
Ra
G8
Optereenje vlastitom teinom i nadslojem rastavlja se na

segmente proizvoljne irine.
R
Pretpostavlja se da je
luk optereen nizom koncentriranih sila
u osi.
Zapoinje se s crtanjem verinog poligona s obzirom na
proizvoljno odabrani pol (O).
V

G3
POPRECNI PRESJEK:
(jedinicni segment)
nadsloj
H
kamen
L1
2
G2
G1
VERINI POLIGON
H
G
Ra
tlacna linija
L7
h nadsloja
L8
pocetna os luka
G6
1'
G7
G8
O'
9'
8'
2'
7'
1'
9'
7'
8'
7
8
9
G8
RV
Nanoenje zraka poligona u duljinama

odsjeaka luka pravac Rv
H i Ra sjeku se s Rv u istoj toci
Ra

G3
POPRECNI PRESJEK:
(jedinicni segment)
nadsloj
H
kamen
L1
2
G2
G1
VERINI POLIGON
H
G
Ra
tlacna linija
L7
h nadsloja
L8
pocetna os luka
G6
1'
G7
G8
O'
9'
8'
2'
7'
1'
9'
7'
8'
7
8
9
Ra
G8
RV
Poznatim pravcima H i Ra odreen je novi pol kao i veliina

S novim zrakama 1-n crta se novi poligon koji mora prolaziti kroz
zglobove

Usporedba osi i tlane linije pokazuje ispravnost oblikovanja.
Kontrola naprezanja: prema poznatim izrazima pomou uzdune
sile u svodu i veliine odstupanja tlane linije od osi e
Os usklaena sa stalnim teretom - prelazimo na ispitivanje svoda na
prometno optereenje (simetrino i antimetrino).
Svakom sluaju optereenja odgovara jedna tlana linija
ispitivanjem veeg broja tlanih linija, konstruktor stjee sliku o
naprezanjima u svodu.
Grafoanalitike
metode
zamjenjuju
raunalni
postupci.
Ipak za svaki sklop

treba znati osnovne
raunske provjere
obaviti runo.
Nezamjenjive kod
koncipiranja i
preliminarnog
projektiranja.

PROVJERE STABILNOSTI LUKA
AB LUK JE TLANI
ELEMENT
PROVJERA STABILNOSTI
NOSAA
U RAVNINI
OSI
NOSAA
Preporuka za debljine lukova:

U osi luka:
U
OKOMITOJ
RAVNINI
1/60 do 1/70 raspona

(iznimno do 1/100)
provjera stabilnosti zamjenskog ravnog tapa,

prema zakonitostima poznatim iz TM
Okomito na os luka: sloen problem, ali nije mjerodavan za

pravilno oblikovane lukove

kritina veliina potiska od jednolikog optereenja za
parabolini luk
p
E Is
H kr = K 2
L
EI
H
L
E - modul elastinosti
Is - moment inercije u tjemenu
L - raspon
K - koeficijent

Ki
80
70
EI = konst.
60
50
4? 2
40
30
1S (sim.)
20
10
1S
1A (antim.)
0
0,10
0,20
0,30
Koeficijent K ovisan o:
statikom sustavu (upeti, dvozglobni ili trozglobni luk),
odnosu strelice i raspona
zakonu promjene poprenog presjeka
0,40
=f/l
0,50

MODELIRANJE ZA MKE
tapni modeli
Prostorni konani
elementi
ravninski u fazi idejnog projekta

prostorni u fazi detaljnije razrade
kada je razdioba unutarnjih sila ve
poznata
za razradu detalja sklopa

MODELIRANJE ZA MKE
Jedan od modela Maslenikog mosta, luk

modeliran jednim nizom tapova, stupita i
nadluni sklop zamijenjen s dva niza tapova

MODELIRANJE ZA MKE
Jedan od modela mosta Krka

Proraun se prvo vri za granina stanja dovrenog mosta i
to po teoriji elastinosti (teorija I reda)

MODELIRANJE ZA MKE
U kasnijoj fazi provode se provjere po teoriji
II reda detaljnija razrada stanja kroz koja
most prolazi tijekom gradnje
Jedan od modela mosta Krka

PRORAUN LUKA U POPRENOM SMJERU
Unutranje rebro ne pridonosi torzijskoj krutosti luka i oteava izvedbu.
Postavlja se zbog smanjenja popr. momenata savijanja koji se pojavljuju
od djelovanja vlastite teine, skretnih sila i korisnog tereta.
uzduni presjek luka
P1
R1
P2
R2
300
40
260
40
340
staticki model
poprecni presjek luka
40
445
30
1000
445
40
q1
q2
480
480
453

PRORAUN LUKA U POPRENOM SMJERU
Skretne sile :
P1
q1 =
R1
P1 m1 hgpl
q1 =
=
R1
R1
P2
q2 =
R2
P1 - uzduna sila u
gornjoj ploi (kN/m),
uzduni presjek luka

P1
R1- radijus zakrivljenosti

osi gornje ploe (m),
R1
m1- napon u sredini

gornje ploe (kN/m2),
P2
R2
hpl - debljina gornje

ploe (m).
300
40
260
40
340
staticki model
poprecni presjek luka
40
445
30
1000
445
40
q1
q2
480
480
453

ARMIRANJE LUKA
Na podrucju stupa 12/60 cm.
11 13
17
22/15
2x1422
2x1622
Uzduna armatura: 20 do 28 na razmacima od 15 do 20 cm.

Vilice: 16 do 22 na istim razmacima od 15 do 20 cm.
Zbog bolje ugradnje i vibriranja betona poeljno je koristiti to
vee razmake armature.
GA8/15
22/15
25
12/15
23
20
6
15
10
22/15
22/15
12
22/15
GA8
12
16/15
8
22/15
11
12/15
13
11
12
12
12
12
12
12
11
12/15
2425
Armatura luka
Maslenikog mosta
KRAJ

07 Lucni Masivni Mostovi PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

07 Lucni Masivni Mostovi PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Masivni mostovi Sedmo predavanje

NAELA OBLIKOVANJA I DETALJI

GREDNI NOSA prijenos optereenja

OSNOVNI DIJELOVI SVODA

Bitan parametar: spljotenost = omjer

rasponi nadlucnog sklopa

korisna irina mosta

irina poprecnog presjeka nadlucnog sklopa

Srednji i vei rasponi, najee s kolnikom

Znatna promjena momenta inercije nosaa

Rijetko u masivnim gradivima

Statiki odreen sustav, rijetko se

Luk sa zategom, vrlo rijetko za

Most Gladesville, Sydney

ELASTINO UPETI LUKOVI

ELASTINO UPETI LUKOVI

ELASTINO UPETI LUKOVI

DRUGI LUNI SUSTAVI

DRUGI LUNI SUSTAVI

DRUGI LUNI SUSTAVI

DRUGI LUNI SUSTAVI

ODREIVANJE OPTIMALNOG OBLIKA OSI LUKA

ANALOGIJA LUKA I LANANICE

ANALOGIJA LUKA I LANANICE

Sila u kabelu smanjuje se

LUK OPTEREEN JEDNOLIKO

OPTIMALNI OBLIK LUNIH NOSAA

REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUKOPTIMALNA OS ?

REALNI RASPORED OPTEREENJA NA LUKOPTIMALNA OS ?

POPRENI PRESJECI LUKOVA

Ako elimo uskladiti presjeke

POPRENI PRESJECI LUKOVA

POPRENI PRESJECI LUKOVA

Prenosi samo uzdune sile

Znaajniji momenti savijanja

KRITERIJ: odnos krutosti luka i nadlune grede

POPRENI PRESJECI LUKOVA

PRESJEK PRI PETI

PRESJEK PRI TJEMENU

POPRENI PRESJECI LUKOVA

jedna ili vie komora (klijetki)

ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA

Is moment inercije u tjemenu

n koeficijent koji ovisi o odnosu stalnog i

ZAKON PROMJENE POPRENIH PRESJEKA

Nije racionalan jer

Pri veim rasponima

METODA OBRNUTOG OPTEREENJA

veina analitikih metoda koncentrirano optereenje

rasponi nadlunih sklopova postaju sve vei

METODA OBRNUTOG OPTEREENJA

odreivanja koordinata toaka poloaja

METODA OBRNUTOG OPTEREENJA

postaviti krivulju da to manje odstupa od rjeenja u

ravnoteni poloaji lananice

METODA OBRNUTOG OPTEREENJA

Problem pronalaenja tlane linije luka je analogan

METODA OBRNUTOG OPTEREENJA

GRAENJE LUNIH MOSTOVA

GRAENJE LUNIH MOSTOVA

GRAENJE LUNIH MOSTOVA

GRAENJE LUNIH MOSTOVA

GRAENJE LUNIH MOSTOVA