Kupinovo vino

Kupina
Botaniki podaci:
Latinski naziv: Rubus fructicosus
Ljekarniki naziv: Folium et fructus rubus fructicosi

Porodica: Rosaceae ( rue)

Drugi nazivi: crna jagoda, jeina, kupinjaa, rodiba, divlja
kupina, crna kupina, crna malina

 Kupina raste kao veliki grm do ak 3m visine, s dugim i

savijenim granama.
Sve je na njoj bodljikavo; stabljika, grane, listovi pa ak i
peteljke cvijeta.

Postoji narodno vjerovanje da kupina moe osjetiti ima li na

mjestu na kojem raste podvodnih voda. Ako ih ima i donja
strana listova e biti glatka.

Cvate od svibnja do lipnja, okus mladih listova je gorkasto

slatkast, a ploda aromatian, sladak i soan.

Plod kupine sadri eterino ulje, tanin i pektin, jantarnu, jabunu,

oksalnu, mlijenu, salicilnu kiselinu i veliku koliinu vitamina C (na 100 g
kupina ak 21 g C vitamina). Vrlo je bogata vlaknastim tvarima, a sadri
eljezo i kalcij.

Svjea kupina sastoji se od:

vode oko 87,5%
ekstrakta 6,8%
celuloze 1,5%
eera kao invert oko 5,7%
kiselina, kao jabuna 1,3%
pektina 1,5%
pepela 0,5%

 U tehnolokom smislu kupina sadri

oko 5% kotica - sjemenki, a od
100 kg ploda moe se dobiti soka:

na runoj prei 62-65%

hidraulikoj prei 68-72%
modernim preama 80-85%
Gustoa dobivenog soka kree se

izmeu 35 i 55 Oe

 Odavna je kupina imala status ljekovite biljke sa irokom

primjenom u narodnoj medicini.
Nekada

se

smatralo

da

konzmacija

plodova

kupine sprjeava muninu i povraanje.

Ameriko drutvo za kliniku onkologiju istaknulo

je da

bobiasto voe, a pogotovo kupina, svojim antioksidansima

antocijanima snano djeluje protiv raka.

 Adstrigentno djelovanje listova rabimo kod svih upalnih oboljenja, tako

da ajnim pripravkom moemo ispirati grlo, te lijeiti razne rane u
ustima, anginu, upalu krajnika, gingivitis, faringitis te povienu tjelesnu
temperaturu.

Ljekovito djelovanje lista kupine koristimo kod eluanih tegoba,

nadutosti te nadraene sluznice eluca i crijeva, ira na elucu i
dvanaestercu, jer kupina djeluje antiulkusno.

Osuen i sitno izrezan korijen kupine, pripremljen kao aj djelotvoran je

kod otoka (edema).

Proizvodnja kupinovog vina

VOE
1.

O vou znatno ovisi budua kvaliteta vonog vina:

kupine bi trebalo sadravati 50-65 Oe eera i

sadraj ukupnih kiselina 5-10 g/l.

2. Mjerenje eera, ukupnih kiselina i pH
eer se mjeri motnim vagama ili refraktometrom;

ukupne kiseline mjere se pomou VINI kompleta ili u

laboratoriju;
pH mjeri se pomou pH listia ili pH-metrom.

PROSTOR I OPREMA
1.

Prostor

primjerena i stalna temperatura: za alkoholnu fermentaciju

15-18 C, za dozrijevanje 12-14 C, za odnjegovano vino 8-12
C;

relativna vlanost zraka 60-85%;

mogunost prozraivanja;

pod sa nagibom za ocjeivanje vode;

prikljuak za vodu i struju

2. Oprema:
za preradu voa: voni mlin, prea, vea posuda, pumpa;

za fermentaciju: posuda za vrenje s vreljnjaom;

za njegu vina: pumpa za pretok (centrifugalna), cijevi,
filter s potrebnim filtracijskim materijalom (naplavni ili
ploasti filter sa slojnicama razliite gustoe);
za zatvaranje vina u boce: filter, sterilizator boca, linija
za punjenje, zatvara boca.

PRERADA VOA
Pranje

Mljevenje i preanje kupina

Dodavanje sumporaste kiseline to prije, nakon preanja voa dodati 0,5 dl 5-6%
sumporaste kiseline/100 l.
Bistrenje soka (rasluzivanje)

dodavanje pektolitinog enzima za razgradnju pektina (smanjuje koliinu metanola u vinu);

pretok bistroga soka s taloga za 16-24 sati

KOREKCIJA SOKA
ako je premali sadraj eera, sok se poboljava mijeanjem s drugim sokom;
ako je prenizak sadraj ukupnih kiselina, sok se poboljava mijeanjem s drugim
sokom ili se doda limunska kiselina.

 ALKOHOLNO VRENJE (FERMENTACIJA)

pri dodavanju sumporaste kiseline za bistrenje, svakako prije

poetka alkoholnog vrenja treba dodati selekcionirani vinski
kvasac;
temperatura alkoholnog vrenja kontrolira se i zadrava u
vrijednosti 15-18 C;
potkraj ili po zavretku vrenja preporuljivo je dodati
bentonit za odstranjivanje termolabilnih bjelanevina.

PRETAKANJE I NJEGA

mjerenjem suhe tvari refraktometrom odreuje se svretak

alkoholnog vrenja;
kada se vrenje okona mot se zasumpori sa 1 dl 5-6% sumporaste
kiseline na 100 litara mota;
prvi pretok se radi eljene kvalitete i bistroe; izvri se to prije,
najkasnije za 4 tjedna;
ako nije potrebno, mot se nakon pretoka zrai to manje (zadrava
se CO2 i svjeina mota);
drugi se pretok izvri 6-8 tjedana nakon prvog pretoka, sumporenje
se provodi nakon prethodnog mjerenja slobodnog SO2.

 SKLADITENJE

u primjerenom prostoru i posudama (ako je to drveno posue,

mora ga se dopunjavati, radi rasuivanja);
redovita mjesena kontrola (dolijevanje, kuanje, mjerenje
slobodnog SO2. )

28.2.2014.

SPREMANJE VINA U BOCE

vono vino mora biti stabilno (bjelanevine, SO2);
raskuivanje opreme prije punjenja;
priprema boca (pranje, sterilizacija);
punjenje;
zatvaranje (odgovarajui sterilni epovi - krunski,
pluteni).

PROVJERAVANJE KVALITETE
kemijska analiza (kod ovlatene ustanove - laboratorija);
organoleptika

analiza

(kod

ovlatene

laboratorija).

ustanove

Kupinovo vino
Kupinovo vino izraeno od zrelih plodova kupine od davnina je
poznato u narodu kao udotvorni lijek.
Sadri brojne nutrijente, a naroito minerale: magnezij, kalij,
kalcij, molibden te selen i mangan koji djeluju kao antioksidansi
Najvea vrijednost nalazi se u eljezu

Novija istraivanja pokazuju da konzumiranje kupinovog vina u

malim koliinama smanjuje LDL (loi) kolesterol u krvi

Kupinovo vino

Kupinovo vino posebno se preporuuje kod anemija, iscrpljenosti,

slabe uhranjenosti, za regulaciju probave i poboljanje cirkulacije.
Poboljava apetiti, pospjeuje bolje luenje ui i mokrae, to
doprinosi rastvaranju sluzi te broj i zdravijoj izmjeni tvari u
organizmu.

Preporua se uzimati svakodnevno 0,5 dcl, uz obroke ili 0,2 dcl na

prazan eludac, kada krv najbolje apsorbira eljezo. Takav nain
unoenja eljeza ne izaziva medicinske kontradikcije koje su

obavezne kad se uzimaju tablete eljezom, a ogledaju se u

poremeajima u probavi i zatvoru.

Kupinovo vino

to se tie gastronomske strane, gurmani

znaju da se kupinovo vino mora savreno

slagati s posluenim specijalitetima i biti
ohlaeno na temperaturi od 16 C.

Posluuje se kao aperitivno vino neposredno

prije jela, zatim uz sir i jela od sira, divlja
i tamno meso te uz slastice, kao desertno
vino. Vino se izvrsno kombinira s pikantnim

plemenitim sirevima.

Zakonska regulativa.

VONA VINA

lanak 58.
Vona vina jesu poljoprivredni prehrambeni proizvodi dobiveni fermentacijom soka ili
masulja svjeeg i za to pripremljenog voa.

lanak 59.
Ostali proizvodi fermentacije soka ili masulja svjeeg voa jesu:
1. desertno vono vino,
2. aromatizirano vono vino,
3. biser vono vino,
4. pjenuavo vono vino i
5. voni ocat.

lanak 60.
(1) Zabranjeno je masulju od voa ili soku od svjeeg voa dodavati vodu,

kiseline, eer ili bilo koju drugu slatku tvar i tako poveavati koliinu
proizvoda (patvoriti).
(2) U proizvodnji vonih vina i drugih proizvoda dobivenih fermentacijom

soka ili masulja i za to pripremljenog svjeeg voa doputeni su postupci

i sredstva koji nee pogorati fizikalna, kemijska, mikrobioloka i
organoleptika (senzorna) svojstva i koji nisu tetni za ljudsko zdravlje.

Vina na naem tritu

Literatura
Zakon o vinu (NN 96/03)
www.hzpss.hr
www.vinogradarstvo.hr
www.kupinko.com
www.kupinovovino.com
www.feroz.hr
www.kupinovovino-posedi.com
28.2.2014.