Pogibija Tale od Oraca i Halila Hrnjice

August 12, 2009 LjutockaDolina ZapisiBaagi, Halil Hrnjica, Knjiga, Kratka Uputa u
prolost Bosne i Hercegovine, Ljutoka Dolina, Mujo Hrnjica, Oraac, Tale od Oraca
Izvod iz knjige: Kratka uputa u prolost Bosne i Hercegovine, od g. 1463-1850, SAFVET BEG
BAAGIC-REDEPAIC, Sarajevo 1900.

Kako je poznato na granici Krajine i Hrvatske nigda nije nestajalo etovanja i manjih okraja.
Graniari poticani od karlovakih generala provaljivali su u Krajinu, a Krajinici opet
nagovarani od svojih begova zalijetali su se u Hrvatsku. Tako je uvijek bilo trvenja i s jedne i
s druge strane. U junu godine 1637. po nagovoru generala Drakovia provali u Krajinu s
brojnim konjanicima Petar Jankovi, sin kapetana Gapara Jankovia od Kriani-grada, pa
udari na Biha. Sva okolica pohrli Bihu u pomo i pod vodstvom starog Hasan age razbiju
Krajinici Jankovia, koji pane u suanjstvo. Krupljani ga otmu od bihakih seljaka i predadu
svome Hajruddin agi, da ga dobro uva. Kad uju za to Bihani zatrae Jankovia, da se njima
urui, poto su ga zasunjili njihovi seljaci. Sada ga Krupljani predadu za bolju sigurnost
Ostrovianima, da im ga sauvaju, a ovi u dogovoru s agama cazinskim izrue ga
kostajnikome kapetanu Omer agi. Po savjetu ostrovikog dizdara Nusuh age odlue
Krajinici, da u zajednici uvaju sunja i dadu ga na otkupe.
Ta se vijest brzo rairi po svoj Bosni i Ungjurovini. Budimski vezir Posavljak Musa paa i
Vuo paa pojagme se oko sunja i to svaki na svoju ruku s velikom prijetnjom, da se njemu
opremi. Krajinici bojei se, da im ga ne otme ko drugi predevre Jankovia po Vuinu
nagovoru za osam svojih suanja i 12.000 groa.
Na to bihaki kapetan Idris beg za inad ostalim Krajinicima dogje u Sarajevo, pa mitom
dobije na svoju ruku defterdara Mahmut ef Zeniaka. U zajednici naine izvjee u Carigrad,
da je reeni Jankovi sin jednoga od esarevih prvaka i da su za njega Krajinici uzeli 40.000
groa.
Sultan povjeruje tome izvjeu, pa opremi na Vuu ferman, da spomenutu svotu novaca i

glave Omer kapetana, Omer age, krupskog dizdara, Nusuh age, Husejin age i Muja Hmjice
skupa poalje u Carigrad. U sluaju, ako Krajinici ne htjednu na to pristati, da digne vojsku i
zatare ih sve do jednoga (katli-ra),pa novim pandurima naseli Krajinu.
Taj je ferman donio u Bosnu Mustafa beg- Davudpasi, koji srete Vuu u Mostaru, kad se
vraao iz Albanije i preda mu ga na ruke. Sada se Vuo uhvati ko zec u rai, pa u neprilici
obori krivnju na svoga ehaju Mehmed agn Oruevia, koga za kaznu otpasti iz slube. Na
prolasku kroz Sarajevo uzme defterdara sa sobom i dovede u Banjuluku.
Sadraj fermana izbije na javnost preko painih delija. Krajinici se pobune i sagju pod
Banjuluku, pa zatrae od Vua, da im izrui defterdara, koji ih je kod cara ocrnio i koji im
otima dirluke za svoje sluge i pristae, da mu oni sude i kroje pravicu. Vuo paa po noi
prokrade defterdara i opremi ga put Sarajeva da skupi neto vojske i dovede u Banjuluku.
Vijest o defterdarovu bijegu razjari ustae, pa udare na Vua, kome sljepa srea poslui, te
razbije Krajinike. U tome okraju megju ostalijem poginuli su glasoviti jimaci iz narodnih
pjesama Halil Hmjica i Tale Lianin. Tu je izginulo i poduilo se u Vrbasu mnogo Krajinika.
Miivekit veli, da je bilo vidjeti poslije vie dana zelenih dolama, kako plivaju po povrini
Vrbasa. Iza toga Vuo paa opremi Beer efendiju, banjalukog kadiju, da ih svjetuje, da se
pokore carskome fermanu. Krajinici izjave, da oni ne imaju nita protiva pase, ve samo
protiva defterdara, koji im je pojeo dvadest i pet tovara jaspri od plae i,koji ih je potvorio, da
su uzeli za sunja 40.000 groa, a nijesu nego 12.000 groa; i to: neto u parama, a neto u
srebrenom posugju. K tome jo Krajinici naine na cara mahzar, u kojem zadaju tvrdu vjeru,
da su pripravni dati uzetu svotu i sunje, a ako sultan ba hoe, da e na svaki nain opet
uhvatiti
Jankovia,
pa
mu
ga
opremiti.
Taj je mahzar odnio krupski dizdar Omer aga i ostroviki Nusuh ag'a, koji, ne naavi cara u
Carigradu, odu ak pod Bagdat. Na to Vuo paa bude svrgnut s Bosne, a opremljen na
zemljak Sahin paa, da izvidi cijelu stvar. Megju tijem je defterdar opet zavadio Vuu s
Krajinicima, koji na ime u ramazanu 1048. (koncem 1638,) dogju u Sarajevo,da trae
zaostalu plau. Vuo plane na to, pa po nagovoru defterdarovu pogubi dvojicu krajikih aga,
po imenu Mujagu auevia i Dafer agu Odobau. Tako sam sebe stavi u pogibelj, da su ga
delije morale uvati dan i no, to mu omrznu paovanje u Bosni. Vuo je dobro znao, da je
svemu defterdar kriv, ali ta, da mu uini, kad je defterdar imao za legjima zatitnika u naem
zemljaku
Silahdar
pai,
koji
je
bio
na
dvoru
svrha
i
razvrha.
U sred tih smutnja Sahin paa stigne u Sarajevo. Prvo mu je djelo bilo smrt zloglasnome
defterdaru, a onda zator na hajduke,kojih je bilo na svaki kraj irom Bosne i Hercegovine.
Neto paa s delijama, a neto narod rastjera i poubija; tako se uspostavi sigurnost u zemlji