issn: 1848-2929

prvi besplatni poslovni asopis - sredinja hrvatska

broj 58, godina IX, prosinac 2015.

tema broja

Hrvatsko gospodarstvo u 2016.

posebni prilozi

Izvoz
Energetika
Upravljanje ljudskim potencijalima
Poslovna klasa automobila
intervju

Nikola Bubanj

Sadraj

Prodajna
Akademija
MODUL 1:
Prodajne vjetine od osnovnih naela do
zakljuivanja Prodaje
Prezentacijske i komunikacijske vjetine prodaje
prodavaa i proizvoda u praksi
Profil suvremenog uspjenog prodavaa
Temeljna naela uspjene prodaje
Psihologija prodaje
Emocije u prodajnom razgovoru
Prodajna motivacija
Etape prodajnog procesa
- Elementi pripreme za prodajni razgovor:
- Ostavljanje dobrog prvog dojma i otvaranje prodajnog
razgovora
- Analiza klijentovih potreba i situacije koritenjem
prodajnog lijevka
- Opis proizvoda koritenjem argumentacije (znaajka
prednost korist)
- Tehnike prodajne prezentacije rjeenja kupevih
problema
- Najei prigovori u prodaji i kako ih rijeiti
- Primjeri efikasnih metoda zakljuivanja prodaje
MODUL 2:
NaPreDNe ProDajNe VjetiNe
Kako koristiti 12 prodajnih okidaa u prodajnom procesu
Zato koristiti cross-selling i up-selling?
Praktian primjer prodajnog procesa role play Najee
pogreke u prodaji
Case study koji rjeavaju polaznici:
- Prodajne metode i alati
- Kreiranje jedinstvenog prodajnog prijedloga
- Otvaranje prodajnog razgovora
- Prodajni lijevak koritenje pitanja po etapama
prodajnog razgovora (otvorena, zatvorena, neutralna)
- Opis proizvoda koritenjem argumentacije (znaajka
prednost korist)
- Prodajne prezentacije rjeenja kupevih problema
- Rjeavanje prigovora na cijenu
- Zakljuivanje prodaje i postprodajne aktivnosti
MODUL 3:
Poslovna komunikacija i bonton
Upravljanje osobnim imageom i imageom odjela, tima,
tvrtke
Poslovna retorika
Neverbalna komunikacija
Vjetine telefoniranja
Pisano komuniciranje/Dopisivanje
Elementarni poslovni bonton u EU

MODUL 4:
vjetine Prodajne Prezentacije
Analiza trenutne profesionalne razine nastupa svakog
pojedinog prodajnog predstavnika putem ranije
snimljenog video materijala simulacije prezentacije.
Prijenos znanja i tehnika u uinkovitoj prodajnoj
prezentaciji sa slijedeim sadrajem:
- Planiranje i strukturiranje prodajne prezentacije
- Odabir i nain koritenja medija za prezentaciju
- Odlike dobrog prodajnog prezentera
- Analiza publike
- Otvaranje prezentacije
- Privlaenje panje
- Prodajna retorika u prodajnoj prezentaciji
- Naglasak na jedinstvenim prodajnim argumentima
- Govor tijela u prodajnoj prezentaciji
- Aktiviranje publike postavljanjem pitanja
- Uinkovit zavretak prodajne prezentacije
Ponovno snimanje djelatnika nakon usvajanja novih
znanja i tehnika te analiza napretka i podruja daljnjeg
usavravanja.
MODUL 5:
Pregovaranje u Proda ji
Pregovarake strategije
Win win pregovaranje
Voenje pregovora
Fokus na rezultatima ili na graenju odnosa
Trikovi u pregovorima
Odreivanje pregovarake pozicije
Razumjeti potrebe suprotne strane
Prigovori i izgovori u pregovorima
Tehnike razgovora u prigovorima
Psihologija u pregovaranju
Emocije u pregovorima
Jaanje samopouzdanja u argumentaciji
Taktike argumentiranja i poputanja
Tehnike zakljuivanja pregovora
MODUL 6:
nlP u Prodaji
NLP komunikacijski kanal
- Kako stvaramo svoje slike svijeta, kako to utjee na
stanja u koja ulazimo i kako sve to utjee na prodaju
- Stvaranje UR kad smo prodali i kako to prepoznati
- Utjecaj stanja na prodaju stanje prodavaa i stanje
kupca
Pretpostavke NLP-a uvjerenja korisna za uspjeh u
prodaji
etiri stupa NLP-a i kako utjeu na prodaju
- Cilj, osjetilna izotrenost, rapor, fleksibilnost
Ciljevi to svakako moramo odrediti prije prodajnog

11 tema broja: Hrvatsko gospodarstvo u 2016.

Za razdoblje od 2016. do 2018. predvia se realan
rast BDP-a od 1%, koji e u iduim godinama rasti
na 1,2 i 1,5%. Glavni pokreta gospodarskog rasta u
tom razdoblju trebao bi biti izvoz robe i usluga. No
postavlja se pitanje koji uvjeti za dalji rast moraju
biti ispunjeni.

razgovora
Osjetilna izotrenost praktina primjena
- Uoavanje neverbalne komunikacije sugovornika
- to je vano primijetiti
Rapor uspjean komunikacijski odnos
- Kako ga ostvariti i zadrati male tajne
- Kako s tekim ljudima
MODUL 7:
osobni razvoj i izvrsnost u Pruanju usluga
Znaaj upravljanja ljudima i upravljanja sobom
Tko sam ja otkrivanje vlastitih interesa i potencijala
Ciljevi: Uenje pravilnog definiranja svakodnevnih i
poslovnih ciljeva
Razvijanje orijentacije na rezultat i uspjeh
Svladavanje naina efikasnog suoavanja s preprekama u
ostvarivanju ciljeva
Upravljanje konfliktnim situacijama
Stress management Regulacija stresa
Time management i organizacijske vjetine
Emocionalna inteligencija u prodaji
Motivacija
MODUL 8:
strateko uPravljanje Prodajom
Istraivanje i analiza trita
Prodajno planiranje i prodajne strategije
Sustavi upravljanja prodajom
Razvijanje odnosa s klijentima
Upravljanje odnosima s klijentima (CRM)
Briga o kljunim klijentima (KAM)
Radionica: primjena naprednih prodajnih, prezentacijskih i
pregovarakih tehnika
MODUL 9 IZBORNI:
kontroling Proda je i kljunih kuPaca
Cijena kotanja temelj planiranja kvalitetne prodajne
aktivnosti za svaku prodaju
6 kontrolerskih prijedloga za prodaju osnovni
kontrolerski postupci
ABC analize prodaje analize prodaje i zaliha
Kontrolerski aspekt prodaje analiza prodaje po
proizvodima, grupama proizvodima, rentabilnosti/
koeficijent obrtaja, praenje naplate (case study)
Monitoring kupaca (case study) Upravljanje kupcima na
temelju odnosa RUC vs potraivanja
Strukturiranje centara odgovornosti
Raunovodstveni vs kontrolerski oblik prikazivanja
P&L to svaki manager u prodaji mora znati o svojim
prodajnim rezultatima

35 Izvoz

38 Energetika

55 Upravljanje ljudskim potencijalima

67 Poslovna klasa automobila

Uvodnik
BIZ vijesti
Intervju mjeseca

Trajanje programa:
oujak - rujan 2016.

Kotizacija:
Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn + PDV.

Mjesto odravanja predavanja i radionica:

FORUM Zagreb
Radnika cesta 50 Green Gold
Zagreb

Promotivna cijena za rane uplate

iznosi 7.900,00 kn + PDV.

BIZdirekt prosinac 2015.

Medijski pokrovitelji:

Za prijave 3 i vie osoba iz iste tvrtke

odobrava se popust 10% na ukupnu cijenu
programa.

Prijave i kontakt:
Mirakul Edukacijski centar
tel: +385 31 629 616
mob: +385 91 333 77 95
e-mail: edukacija@mirakul.hr
Vie informacija na www.mirakul.hr

Nikola Bubanj, izvrni direktor Grey Adriatics & Balkans

Vodi za inozemna ulaganja i suradnju

Junoafrika Republika

Kapital
Ulagake kombinacije sve vie privlae privatne ulagae

Multimedija
Virtualna stvarnost - multimedijalna platforma budunosti

Gastronomija
elimo Hrvatsku kao cjelogodinju eno-gastro turistiku
destinaciju

Turizam i wellness
Blagdani, vrijeme za obiteljska putovanja, wellness i hedonizam

Poslovni kalendar
www.mirakul.hr

Uvodnik

Revolucionarni recept za dobivanje izbora

Evo ipak malo o politici, toliko je trenutno aktualno
da je jae od mene. U Hrvatskoj ve desetljeima traju
grozniave rasprave meu politiarima o formuli kako
ostati na vlasti. Rjeenja su uglavnom vezana uz posljednju godinu mandata, pokretanje ili dovravanje to
veeg broja projekata, uz maksimalnu medijsku vidljivost, donoenje populistikih mjera te poduzimanje niza
aktivnosti kako bi se gospodarski podatci u zadnji as
neto popravili i kako bi se ukazalo na poboljanje poslovnog okruenja. Kako na nacionalnoj, tako i na lokalnoj razini. Uz neizostavno koketiranje s medijima. Recept je uvijek isti, i tako dosadno predvidljiv. Iz godine u
godinu, iz izbora u izbore. Peglaju se detalji, politiari su
uoi izbora prisutni na svim moguim dogaanjima koja
okupljaju deset ili vie ljudi, a polako se kuju i planovi
o angairanju dvojnika, jer postaje sve tee stii na sve
strane i pred sve kamere. Smiljaju se optimistini slogani
prepuni nacionalnog ponosa i brzih recepata za sveopu
radost naroda i blagostanje do kraja ivota, pri emu Adobe Photoshop ne moe proizvesti dovoljno licenci kako bi
zadovoljio potranju dizajnera zaduenih za peglanje bora
i izbjeljivanje zubi naih vrlih politiara. Plee se, pjeva,
smije i veseli, jer radujte se narodi, dolazi bolje vrijeme,
dolaze promjene, dolaze spasonosni recepti. Kada bi AIDS
ili neke druge bolesti predstavljale na kljuni drutveni
problem, hrvatski politiari bi se vjerojatno prometnuli u
briljantne znanstvenike i svaki bi imao u depu formulu za izljeenje. I to ne jednu, nego dvije, tri, pa da narod
moe birati koja mu vie pae. Makni se, ikiu, stie ekipa. No recept za najvaniju supstancu, onu za kolektivni

zaborav, naalost, jo nisu uspjeli izmisliti. A narod pamti.

I zbraja. I oduzima. I nije glup. I nije tako naivan. I nisu
vie ovce. Na uas veine politiara. Ne, ne. Sve se plaa,
sve se vraa. Sporo, ali dostino.
No, gospodo politiari, postoji rjeenje. Postoji formula.
I nevjerojatno je jednostavna. A glasi: radi poteno i radi
kvalitetno. Sve etiri godine, od prvog do posljednjeg dana
mandata, i osvojit e vlast. Iznova i iznova. Narod vidi,
narod prepoznaje, i narod e honorirati. Budite bez brige. I uz takvo voenje vlasti, ne morate se pretvarati, ne
morate kemijati, ne morate krasti, ne morate strepiti od
progona. Da, politika bi mogla biti i koliko-toliko ugodno
zanimanje. Pokuajte, nee boljeti, obeavam.
Ista, ili vrlo slina pria, odnosi se i na nas poduzetnike.
Niti jedna povezanost s politikom i preica do uspjeha
nee vam osigurati profitabilnost poslovanja kao ulaganje
u kvalitetu i znanje, inovativnost i kreativnost, poten i
predan rad. Osim ukoliko niste skloni tekom kriminalu. Ali tada sigurno ni ne itate ovaj uvodnik, jer takve
ovo tivo ne zanima. Kada ste neovisni o politici, kada
svu svoju energiju usmjerite u kvalitetu svog proizvoda i
usluge, tada moete oekivati i rezultate daleko bolje nego
da vrijeme troite na kemijanje s vlau. Koja je as plava,
as crvena, as crna, ali esto zapravo bezlino siva.

Impressum:
Glavni urednik mr.sc. Kreimir imac
Izvrni urednik Ante Veki
Suradnici Mihaela Bajkovac uri, Marija Birti, Marijana Bonjak, mr.sc. Ivica Crnkovi, Gordana ori, Nataa Drvenkar,
mr.sc. Sunana Dundovi, mr.sc. Jasmina Fijako, Vedrana Glojnari, Simona Goldstein, Bruno Juri, Gorden Knezovi, mr.sc.
Sinia Kouti, Igor Kovaevi, Danijela Kuna, Ana Luin, Boris Luki, mr.sc. Danka Marinkovi, Tomislav Marjanovi, Daniela Maralek, mr.sc. Elvira Mlivi Bude, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starevi, Marija Slijepevi, Ivana Sui, Dario
afari, Lovorka imi-Bonjak, dr.sc. Helena timac, Marko timac, mr.sc. Vedrana Tomaevi, Ivan Turk, Sanja Vujnovac,
mr.sc. Anita Zeli
Kolumnisti dr.med.spec. Dragan Terzi, prof.dr.sc. Mane Medi, prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunica Oberman Peterka
Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinui
Grafika priprema MIT dizajn studio, upanijska 25, Osijek, www.mit.hr
Grafika urednica Jasna Dela
Zamjenica grafike urednice Darija Lali
Fotografi Jelena Rai, Sran Vukovi, Renato ori
Izdava Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr
Direktorica Bojana imac
Marketing i prodaja Andrej Crnec, marketingmirakul.hr
Distribucija Hrvatska pota d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr
Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradika, www.arca.hr
Naklada 12.000 (6.000 Sredinja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)
4

BIZdirekt prosinac 2015.

www.mirakul.hr

BIZ vijesti

BIZ vijesti

IX. Meunarodna konferencija o poduzetnitvu:

Iskustva u provedbi EU projekata moemo li bolje?
Na IX. Meunarodnoj konferenciji o poduzetnitvu,
odranoj 27. studenoga u Poduzetnikom inkubatoru
BIOS, Osijek, uz predstavnike potpornih institucija
koje provode EU projekte sudjelovali su i predstavnici Ministarstva poduzetnitva i obrta, Ministarstva
regionalnog razvoja i fondova EU, Sredinje agencije
za financiranje i ugovaranje (SAFU) te Zajednikog
tehnikog tajnitva Programa prekogranine suradnje
Maarska-Hrvatska.
S obzirom na velike mogunosti koje se nude kroz provedbu projekata financiranih od EU, eljelo se ukazati
na sve prednosti, ali i probleme s kojima se susreu
korisnici kojima je financiranje odobreno. Zakljuak
konferencije bio je ujedno i preporuka nadlenim tijelima i korisnicima kako to bolje iskoristiti dostupna
sredstva te poveati korist koju projekti imaju za cijelu
zajednicu. Potporne institucije imaju posebnu ulogu u
razvoju gospodarstva i regija, a s obzirom na poticanje
umreavanja ovih institucija, u sklopu konferencije
prisutne su institucije razgovarale o moguoj suradnji,
a posebno vezano za natjeaj u najavi Razvoj mree
poduzetnikih potpornih institucija. Organizatori konferencije bili su Poduzetniki inkubator BIOS i Centar
za poduzetnitvo Osijek, partneri konferencije Grad
Osijek i Osjeko-baranjska upanija, a sponzori HBOR
i Erste&Steiermrkische Bank d.d.
EBRD i RBA u zajednikoj podrci za program Women
in Business u Hrvatskoj

koju u okviru Tehnike suradnje osigurava EBRD vlastitim sredstvima te fond Taiwan EBRD Cooperation Fund.
U okviru ovog programa Raiffeisen postaje prva banka
u Hrvatskoj koja e nuditi usluge posebno namijenjene
enama poduzetnicama. Svrha tih kredita je potaknuti
ene na sudjelovanje u domaem gospodarstvu i stvaranje
uvjeta za njihovo uspjeno poslovanje.
Zagreb Forum 2015. - za odriv urbani razvoj

Hrvatski Telekom donirao 720 tisua kuna za 12

drutveno vrijednih projekata
Hrvatski Telekom dodijelio je dvanaest donacija za
drutveno vrijedne projekte koji su izabrani u tri kruga
glasanja u sklopu jubilarnog, 10. donacijskog natjeaja
Zajedno smo jai. Ukupni donacijski fond natjeaja iznosi 720.000 kuna, a u svakoj od tri kategorije Tehnologija i komunikacija, Edukacija i digitalizacija te Okoli i
odrivi razvoj za etiri najbolja projekta dodijeljeno je
po 90.000, 70.000, 50.000 te 30.000 kuna. Ovim vrijednim
donacijskim programom HT ve deset godina zaredom
dodatno potvruje i osnauje svoje vrsto opredjeljenje
za drutveno odgovorno poslovanje i ponaanje. Na
ovogodinji natjeaj pristiglo je 345 prijava.
Na Svjetski dan poduzetnica proglaene najbolje
hrvatske poduzetnice

Zagreb Forum 2015., meunarodna konferencija

posveena alternativnim pristupima u razvoju gradova i
regija, odrana je 24. studenoga, a okupila je predavae i
sudionike iz Hrvatske te cijele Europe s ciljem razmjene
znanja i iskustva koja omoguuju odrivi urbani razvoj.
Konferencija je donijela nadogradnju prethodno odranih
konferencija, a bavila se kreativnim i inovativnim potencijalima gradova s naglaskom na naelo dobrog upravljanja
i sudjelovanja graana. Zagreb Forum omoguuje povezivanje vanih interesnih skupina, te predstavlja financijski i poslovni plan za razvoj pametnih gradova.
Dodanu vrijednost ovom forumu daju poduzetnici prikazom svojih projektnih inicijativa i gotovih rjeenja za
razvoj pametnih gradova. Konferenciju je otvorio Milan
Bandi, gradonaelnik Grada Zagreba, dok su uvodne govore odrali Miljenko impraga, prorektor za inovacije,
transfer tehnologije i komunikacije Sveuilita u Zagrebu i Frane esni, predsjedatelj Zagreb Foruma, direktor
Razvojne agencije Zagreb.

Na Svjetski dan poduzetnica dodijeljene su nagrade

najboljim hrvatskim poduzetnicama. Inspirativnom poduzetnicom godine proglaena je Katica Hauptfeld, ija je
tvrtka Katarina-line iz Opatije jedna od pet najuspjenijih
hrvatskih turistikih agencija te vodea agencija za krstarenja Jadranom s 35 djelatnika te flotom od preko 50
brodova. Meu finalistkinjama bile su i Bernarda Cecelja iz Puina koja je 1998. pokrenula tvrtku Bernar-

da, Branka Hitner ija tvrtka Carta iz Osijeka zapoljava

22 ljudi i velik dio proizvedenih vreica za prehrambenu i graevinsku industriju uspjeno izvozi, te Jasna
Nemevi, ija se Spider grupa iz Pitomae sastoji od 5 povezanih drutava specijaliziranih za uzgoj, preradu i opremanje proizvoda na bazi ljekovitog i aromatinog bilja. U
kategoriji Mikro poduzetnice godine nagradu je dobila Elizabeta Planini koja u Zagrebu vodi tvrtku Greca Centar
te obrt uvar sjeanja, a finalistkinje u toj kategoriji bile
su i Tarja Krehi iz Odvjetnikog ureda Krehi te Valentina Salaj etkovi s tvrtkom Valzor iz Zagreba.
Elektronike reforme u posljednjih deset godina utjecale
na pojednostavljenje procesa podmirenja poreznih obveza
Prema istraivanju Paying Taxes koje ve desetu godinu provodi PwC u suradnji sa Svjetskom bankom,
elektronske porezne prijave i uplate bile su najee
porezne reforme koje su zemlje diljem svijeta provele
tijekom protekle godine. Kao rezultat toga, plaanje
poreza olakano je za srednja poduzea na globalnoj
razini. Meutim, drutva vie nisu toliko usredotoena
na smanjivanje poreznih stopa koliko na prihvaanje i
implementaciju tehnologije i smanjenje zahtjeva poreznih obveza. Izvjee takoer ukazuje na to da se
gospodarstva s niskim primanjima i dalje suoavaju s
najveim reformskim izazovima.

Sajam HoReCa Adria u Opatiji

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) udruuju snage u pruanju podrke malim i srednjim poduzeima
u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na tvrtke kojima
upravljaju ene. EBRD e Raiffeisen banci osigurati kredit u visini do 20 mil eura iz kojeg e se plasirati krediti
domaim tvrtkama. Mala i srednja poduzea ine okosnicu hrvatskog gospodarstva, a dostupnost izvora sredstava
kljuna je za obnovu rasta tog sektora.
etvrtina iznosa kreditne linije bit e namijenjena tvrtkama koje vode ene, s ciljem uklanjanja postojeih zapreka
s kojima se danas u poslovnom svijetu suoavaju ene.
Ovime se oznaava poetak uspjenog programa EBRD-a
Women in Business u Hrvatskoj, uz financijsku podrku
6

BIZdirekt prosinac 2015.

Od 12. do 14. studenoga u Opatiji se odrao sajam HoReCa Adria, koji je okupio vie od 50 izlagaa. Velik broj
ugostitelja, hotelijera, restoratera i iznajmljivaa obiteljskog smjetaja stiglo je u Opatiju ne samo iz Kvarnera, ve i iz cijele Hrvatske kako bi vidjelo to se trenutno
nudi iz asortimana opreme, sitnog inventara, opreme za
profesionalne kuhinje, dekora, odnosno svega onoga to
boravak gostiju ini ugodnijim, a turistiku uslugu boljom
i profesionalnijom. O onome to nas oekuje u turizmu na
Kvarneru do 2020. godine bilo je rijei na vrlo aktivnom i
afirmirajuem okruglom stolu, gdje su vodei ljudi u turizmu Kvarnera iznijeli svoja miljenja i dali naznake to
oekivati u sezonama pred nama.
www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

Intervju mjeseca

Za inovativne kampanje, uz spremnost

klijenta na rizik, najvie su zaslune
agencije - ljudi, znanje i kreativnost
Advertising danas nimalo ne slii onome u kojemu uivamo gledajui amerike serije poput Mad
Mena. Na trenutni posao nalazi se na intersekciji medija, contenta, data & analitike te kreative. Vie
od 75% prihoda nae Grupe dolazi upravo iz tog podruja, a ne klasinog advertisinga. Hrvatska, kao
i ostale drave u regiji, tu malo zaostaje, no napravljen je bitan pomak u zadnjih nekoliko godina.
Razgovarala: Aleksandra Zrinui

S nekim klijentima
suraujemo jo od
1997., otkad Grey
postoji na hrvatskom
tritu.

Marketinke agencije sve vie postaju 'one stop shopovi',

koji tee dugoronoj i sveobuhvatnoj suradnji s klijentima.
Trite ve odavno nije nacionalno, ve regionalno i globalno, a opstaju i uspijevaju samo dosljedni, inovativni i oni
koji gotovo svakodnevno prate esto izmjenjive trendove. U
nastavku proitajte to nam je o svemu tome rekao Nikola Bubanj, koji je od sredine svibnja 2008. godine preuzeo
funkciju regionalnog direktora za Adriatic i Balkan regiju, a
prije nekoliko mjeseci i elno mjesto u agenciji Grey Zagreb.
Koliko su zahtjevne obje funkcije, odnosno koliko se
meusobno preklapaju?

Razlike svakako postoje. Meni osobno to znai samo da nosim vie razliitih 'eira', svaki dan ili ak vie puta dnevno.
Kreem se od jedne izrazito operativne funkcije koja trai
fiziku prisutnost i fokus na besprijekorno servisiranje klijenata, upravljanje vrlo talentiranim ljudima u agenciji te
stalno monitoriranje financija, do one regionalne, strateke
koja se bazira na konstantnim slubenim putovanjima (vie
od 150 dana godinje), detaljnom i trajnom 'praenju' dogovorene strategije, konstantnom traenju sinergija meu uredima pa sve do razvoja kljunih regionalnih klijenata i naih
talenata - jer ipak radimo kao jedna agencija na vie lokacija,
s najveim poolom talenata/resursa u SEE.
Koliko ste se, kao regionalni direktor, bavili reorganizacijom
te koliko je ona bila doista nuna za rast i razvoj Greya?
Puno. Od 2008. pa dosad, puno se toga promijenilo. Pojam
advertisinga kao takvog zastario je, stoga se trebao promijeniti kako bi odgovarao vremenu u kojemu se nalazimo.
Advertising danas nimalo ne slii onome u kojemu uivamo
gledajui amerike serije poput Mad Mena. Na trenutni posao nalazi se na intersekciji medija, contenta, data & analitike te kreative. Vie od 75% prihoda nae Grupe dolazi upravo iz tog podruja, a ne klasinog advertisinga. Hrvatska, kao
i ostale drave u regiji, tu malo zaostaje, no napravljen je
bitan pomak u zadnjih nekoliko godina. Kontinuirano poboljanje ili reorganizacija, kao to ste ju vi nazvali, danas je
nuna i neophodna, posebno u vremenu minimalnoga gospodarskog rasta, dok je fokus na optimizaciji trokova enorman. Upravo zbog svega toga, nalazimo se u stanju konstantne 'bete', evolucije te adaptacije. Sve to kljuno je za uspjeh
i opstanak u naem businessu.
U kojoj ste mjeri zadovoljni sadanjom pozicijom
agencije Grey Zagreb u Hrvatskoj?
Nisam perfekcionist, vie sam realist koji uvijek tei boljem.
Zadovoljan sam rezultatima u ovoj godini punoj izazova i
organskih promjena, ali jos vie svim novitetima koje upravo zbog 'reorganizacije' naeg poslovanja uvodimo u 2016.

Nikola Bubanj, izvrni direktor Grey Adriatics & Balkans

8

BIZdirekt prosinac 2015.

Tko su najjai klijenti agencije?

Pokrivamo praktiki sve kategorije, od auto brane, telekomunikacija, retaila, fmcg-a, farmacije i financijskog sekto-

ra, do ivotnih osiguranja Jainu klijenta ne mjerim samo

po veliini njihova budeta, osobno mi je bitniji prosjek duine partnerstva. Ne vjerujem u brzu dobit, vjerujem u longterm suradnju. Siguran sam da smo u samom vrhu u Hrvatskoj i regiji. S nekim klijentima suraujemo jo od 1997.,
otkad Grey postoji na hrvatskom tritu. Na globalnoj razini
s naim najveim klijentom suradnja traje od 1956. godine.
Izraunali smo da je prosjek suradnje s klijentima 8+ godina.
S obzirom na iskustvo iz drugih ureda Greya diljem
svijeta, koliko su hrvatski klijenti otvoreni za inovativne, drugaije kampanje?
Neki vie, neki manje, to je i normalno. Openito, oni otvoreniji spremni su preuzeti i vie rizika, no nije uvijek tako.
Sve ovisi o samoj kategoriji, konkurenciji, poziciji na tritu
te industriji u kojoj se nalaze. Moda bitnije, sve ovisi o trenutnom stanju ekonomije koja ima izniman utjecaj na 'stupanj rizika'. Kada proitate da je prosjek 'trajanja' kljunih
decision makera u kompanijama, npr. CEO-a, maksimalno
3 godine, a CMO je na funkciji u prosjeku samo 17 mjeseci,
onda moete shvatiti koliki su stupanj rizika neki spremni
prihvatiti i preuzeti. Ali rizik nije nuno i jedini/ultimativni
razlog zato su neke kampanje inovativne, ili drukije. Najvei dio je ipak na nama, agencijama, naim ljudima, naem
znanju i kreativnosti.
Koje biste kampanje izdvojili kao Vama najuspjenije?
Bilo je toga puno. Rado bih izdvojio i neke kampanje koje bih
elio da smo napravili mi, a ne naa konkurencija. Ali ako
trebam odabrati, onda je to nekoliko zadnjih kampanja za Erste Banku. Izdvojio bih i kampanju Back2School za Vipnet,
za koju smo proli tjedan zajedno s naim partnerskim agencijama osvojili i Golden Sempler 2015. estitam jos jednom
ekipi, klijentu te svima koji su doprinijeli tom uspjehu.
Moete li usporediti medijsko/marketinko trite u
Hrvatskoj i Sloveniji s istim tritem razvijenijih drava EU (npr. Njemaka, Austrija...)?
Naalost, ne, teko ih je usporediti. Niti po volumenu, znanju, market research standardima (online i offline), razvijenosti digitala i pravilne uporabe tehnologije, buying metodama, veliini budeta te opcijama koje trista zapadne Europe
nude svojim oglaivaima.
JWT, jedan od najpoznatijih svjetskih marketinkih i komunikacijskih brandova, sredinom prole godine udruio se s
tvrtkom Grey. Kakve je promjene donio ovaj poslovni potez?
Nismo se udruili. Mi to zovemo 'horizontalnost'. Grey je
samo 'udomio' J. Walter Thompson u naim uredima diljem SEE.... J. Walter Thompson je takoer u stopostotnom
vlasnitvu WPP-a, najveeg komunikacijskog holdinga u
svijetu.J. Walter Thompson ostao je samostalan i tako i nastupa na tritu - sa svojim resursima, portfoliom klijenata, svojim know-howom i svojim vodstvom. Promjene su
prvenstveno vidljive u sinergijama kao to su zajednike
financije, IT te ostale poslovne/interne platforme koje koristimo. Time smo bitno smanjili trokove te primarno tu

razliku investirali u ljude i, naravno, u posao. Na isti nain

suraujemo i s drugim WPP brandovima koje predstavljamo
na Adriatics & Balkans tritu (Scholz&Friends, Geometry
Global, MediaCom, GroupM).
S obzirom na to da se trendovi u marketingu stalno
mijenjaju, na koje naine educirate zaposlenike Greya
kako bi raspolagali najnovijim strunim znanjem?
Uglavnom internim inicijativama na nivou Grey Grupe, kao
i WPP-a. To je npr. razmjena 'future talenata i best performera' meu uredima u EU, do stratekih boot campova ili
digital seminara i webinara. Na kraju, po mome miljenju,
ljudi najvie znanja stjeu aktivnim sudjelovanjem na veim
regionalnim projektima ili natjeajima (kojih je sve vie),
gdje izmjenjuju ideje i rade direktno s kolegama od Londona, Berlina do Varave. To se odnosi na sve WPP urede u
regiji i ire.

Zadnja istraivanja
pokazuju da
su korisnici
tradicionalnih
medija angairaniji
i da e itatelji dulje
zadrati informacije
koje proitaju u
tiskanim formatima,
nego informacije
koje su dobili na
online i mobilnim
platformama.

Ve due vremena spekulira se oko budunosti tiska

u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, a prognoze su doista
raznovrsne. to Vi mislite o tome?
Mislim da ve neko vrijeme postoji argument i rasprava
o samoj uinkovitosti tiska, asopisa i magazina (tiskanih
i online verzija). Bazira se na vremenu konzumacije te nivou engagementa. Zadnja istraivanja pokazuju da su korisnici 'tradicionalnih medija' angairaniji i da e itatelji
dulje zadrati informacije koje proitaju u tim formatima
(tiskanim asopisima, novinama, magazinima), nego informacije koje su dobili na online i mobilnim platformama. to se tie nae industrije, mislim da bi se upravo zbog
toga morali dogovoriti oko naina mjerenja i istraivanja,
znai utvrditi kako tono mjeriti engagement/privlanost,
a ne samo vrijeme provedeno na/uz medij. Kada pogledate
brojke globalno, one jo uvijek stagniraju. Zanimljivo je da
se u prosjeku investira skoro 20% cjelokupnog globalnog
media budeta u print advertising, a itatelji u prosjeku
konzumiraju tisak i tamo provode 5% svojeg 'medijskog'
vremena. Gledajui dugorono, sve se vie-manje temelji
na mladima i zbog toga je preokret ka novim medijima i
digitalu toliko jak. Upravo su millenialsi i generacija Z ti
zbog kojih se dogodio fundamentalni preokret u nainu
konzumacije medija.
Vezano uz prethodno pitanje, zato portali u Hrvatskoj
jo uvijek nisu (dovoljno) profitabilni?
Prvo, ocjenjujem da je osnovni razlog u kvaliteti samog sadraja, a drugo - u pravilnom nainu monetizacije same digitalne platforme.
Kakve trendove u marketingu i oglaavanju predviate
u sljedeih nekoliko godina?
Istaknuo bih tehnologiju, pravi i kvalitetan sadraj te monetizaciju podataka i date. to se tie Greya i nae brane, trend
lei u integraciji svih naih servisa (na strateki najuinkovitiji nain). Mediji i kreativa potaknuti vanou content
marketinga postat e puno integriraniji i kljuni za uspjeh
u industriji.
www.mirakul.hr

Tema broja

Poslovna informatika

Partnerstvo tvrtke Datalab i Hrvatskog

Telekoma
Datalab, vodea tvrtka za poslovno-informacijske sustave u jugoistonoj Europi, predstavila je u
okviru upravo uspjeno odrane 2. PANTHEON konferencije u Zagrebu partnerstvo s Hrvatskim
Telekomom na pruanju poslovnih usluga PANTHEON 'u oblaku'. Na Konferenciji je takoer
predstavljeno napredno rjeenje PANTHEON eRaunovodstvo, kao i novi informacijski sistem
PANTHEON 10 koji donosi brojna poboljanja na podruju poslovnog softvera.

Hrvatsko
gospodarstvo
u 2016.
Za razdoblje od 2016. do 2018. predvia se realan rast BDP-a od 1%,
koji e u iduim godinama rasti na 1,2 i 1,5%. Glavni pokreta gospodarskog
rasta u tom razdoblju trebao bi biti izvoz robe i usluga. No postavlja se
pitanje koji uvjeti za dalji rast moraju biti ispunjeni.
Pripremila: Aleksandra Zrinui

2. Pantheon konferencija, Zagreb, 24.11.

U suradnji s
korisnicima sustava
PANTHEON, tvrtka
Datalab je u zadnjih
pet godina uvela 8.951
poboljanja i na taj
nain pridonijela jo
veoj uinkovitosti pri
njihovom poslovanju.

10 BIZdirekt prosinac 2015.

-Hrvatski Telekom, vodei pruatelj cloud usluga u Hrvatskoj, realizirao je partnerstvo s tvrtkom Datalab koja ima
veliko iskustvo u izradi i pruanju ERP rjeenja tvrtkama.
Partnerski odnos pokrenut je s ciljem da se domaem tritu
ponudi usluga Pantheon ERP u oblaku. Pantheon je prisutan na tritu ve dui niz godina, no njegova cloud inaica
uinit e ga pristupanijim malim i srednje velikim tvrtkama jer e ga biti mogue koristiti i bez jednokratne kupovine, tj. bez velikih poetnih trokova. Kao i sve HT usluge
u oblaku, Pantheon ERP e se plaati u fiksnim mjesenim
naknadama, a cijena e ovisiti o odabranom paketu usluge i
broju kupljenih licenci - izjavila je ovom prilikomIvana Beli
Otarevi, voditeljica odsjeka za direktan nastup na ICT
tritu Hrvatskog Telekoma.
Andrej Mertelj, izvrni direktor Datalab d.d., dodao je kako
je Datalab posebno ponosan na suradnju vezanu uz PANTHEON rjeenja u oblaku sklopljenu s Hrvatskim Telekomom, vodeim i najveim operaterom telekomunikacijskih
usluga u Hrvatskoj. -Baze podataka programa PANTHEON
odsada su, uz snanog partnera kakav je Hrvatski Telekom,
naim korisnicima jo sigurnije te dostupne bilo kada i bilo
gdje. Tim udruivanjem najsnanije Internet mree i datacentra te najsnanijeg developera poslovnog softvera u regiji
moemo pruiti najkvalitetniju uslugu na ovom iznimno
kompetitivnom tritu - kae Mertelj.
Izvrni direktor Datalab Tehnologija Hrvatska, Mario
Kreevi, ukratko je predstavio PANTHEON 10 - novu verziju ovog poslovnog softvera te naveo nekoliko bitnih informacija o dinamici poslovanja Datalaba.
-Uz dodatna poboljanja koja donosi poslovno-informacijski sustav PANTHEON 10, poslovanje poduzea po-

Mario Kreevi, Ivana Beli Otarevi, Andrej Mertelj

staje jo uinkovitije i jednostavnije. PANTHEON 10 poslovnim korisnicima donosi brojne novosti i poboljanja
dosadanjih funkcionalnosti, pritom moramo naglasiti
takoer prilagoenije i ugodnije korisniko suelje i bitna
unaprjeenja performansi. Sve to znaajno ubrzava svakodnevni rad i cjelokupnu potporu dokumentnom poslovanju i poslovnim procesima. Unazad godinu dana broj lanova
Pantheon zajednice poveao se za gotovo 8.000 lanova, to
nas trenutno dovodi do gotovo 45.000 korisnika naeg ERPa Pantheona u regiji. U Hrvatskoj je Datalab po prihodima
nastavio rasti po stopi veoj od 30% godinje, brojimo 20
partnerskih tvrtaka i gotovo 7.000 korisnika, a od prole smo
godine svoju ponudu poslovnih programa dodatno proirili
na segment Android rjeenja - naglasio je Kreevi.
U suradnji s korisnicima sustava PANTHEON, tvrtka Datalab je u zadnjih pet godina uvela 8.951 poboljanja i na taj
nain pridonijela jo veoj uinkovitosti pri njihovom poslovanju. Tvrtka je uspjeno uvela poslovanje s e-raunima i
sada predstavlja novu generaciju poslovnog informacijskog
sustava PANTHEON 10.
www.mirakul.hr 11

Tema broja

Hrvatska je
u kategoriji
meunarodne
trgovine zabiljeila
maksimalnih 100
bodova te je u rangu
najuspjenijih.

Tema broja

Ostvarena posljednja vrijednost CEIZ indeksa ukazuje na stabilan uzlazni trend jaanja ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj, kao i na oekivanje pozitivnih
tromjesenih stopa promjene realnog BDP-a sline
veliine kao i u prethodnom razdoblju. Kako kae
Dubravka Jurlina Alibegovi, ravnateljica Ekonomskog instituta, Zagreb, to znai da se hrvatsko gospodarstvo uspjeno oporavilo od dugogodinje recesije.
U Ekonomskom institutu e se redovito izraunavati
vrijednost CEIZ indeksa, nastaviti s mjesenim ocjenama stanja gospodarstva te na temelju toga procjenjivati kratkorona gospodarska kretanja i u 2016.
godini.
-Slaem se s optimistinijim procjenama meunarodnih institucija (Europska komisija, MMF), ali
i procjenama koje su iskazale domae financijske
institucije (HNB i banke) o rastu hrvatskog gospodarstva u 2016. Smatram da e u iduoj godini rasti gospodarska aktivnost u Hrvatskoj, uz odreeno
usporavanje uzlaznog trenda, prvenstveno radi politikih rizika (izbjeglice), nepoznanica vezanih uz
formiranje nove Vlade, kada uobiajeno dolazi do
usporavanja gospodarske aktivnosti, te zbog oekivanih pritisaka Europske komisije da se provedu
mjere fiskalne konsolidacije navodi Dubravka Jurlina Alibegovi.
Digitalizacija javne uprave
Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za
otvorenu vlast, odranom krajem listopada u Mexico Cityju na temu Otvorena vlast za unapreenje
javnih usluga, projekt hrvatske Vlade e-Graani
osvojio je prvo mjesto u Europi. Republici Hrvatskoj nagrada je dodijeljena za projekt e-Graani, koji
graanima omoguava modernu, pojednostavljenu
i ubrzanu komunikaciju s javnom upravom te unapreuje transparentnost javnog sektora u pruanju
javnih usluga. O dobitniku nagrade odluivala su 23
strunjaka iz 19 zemalja i razliitih sektora.
Najviim uspjehom u kvaliteti i provedbi Akcijskog
plana, kao i pobjednikim projektom u Europi, Hrvatska je dospjela na sam vrh ovog ambicioznog pokreta, i predstavlja model koji se na svjetskoj razini
promie kao primjer dobre prakse.
Hrvatska sve poeljnija za investiranje?
U posljednjem izvjeu Svjetske banke Doing Business 2016., prema novoj metodologiji, po uvjetima poslovanja Hrvatska je zauzela 40. mjesto meu
ukupno 189 zemalja svijeta. Svjetska je banka izmijenila metodologiju, pa je tako lani Hrvatska prema
izmijenjenoj metodologiji zauzela 39. mjesto, a ne
65., kako je prvotno bilo objavljeno.
Hrvatska je po lakoi poslovanja na 40. mjestu sa

12 BIZdirekt prosinac 2015.

72,71 DTF bodova, to je gotovo nepromijenjeno

u odnosu na godinu ranije, kada je uz izmijenjenu
metodologiju imala 72,50 bodova. Rije je o tzv. DTF
(Distance to frontier) bodovanju, koje pokazuje koliko je pojedina zemlja u 10 praenih podruja udaljena od onih koje su najbolje plasirane u tim podrujima, pri emu je 100 bodova maksimalan rezultat.
Hrvatska je u kategoriji meunarodne trgovine zabiljeila maksimalnih 100 bodova te je u rangu najuspjenijih. Po izvrenju ugovora zauzela je 10. mjesto,
dok je u zatiti manjinskih dioniara na 29. mjestu. Po
plaanju poreza Hrvatska zauzima 38. mjesto, rjeavanju nelikvidnosti 59. mjesto, a po uknjibi imovine
60. mjesto. Na 66. mjesto svrstala se po dostupnosti
elektrine energije, 70. po dostupnosti kredita, a na 83.
je mjestu po pokretanju poslovanja. Najslabiji plasman
Hrvatska biljei u izdavanju graevinskih dozvola 129. mjesto.
Singapur je potvrdio status zemlje s najpovoljnijim
uvjetima poslovanja, dok je na drugom mjestu Novi
Zeland, a slijede Danska, Juna Koreja i Hong Kong.
Europske zemlje ine polovinu od 10 najbolje rangiranih: Velika Britanija nala se na estom mjestu,
a nordijske su zemlje vedska, Norveka i Finska
zauzele osmo, deveto i deseto mjesto. SAD je na 7.
mjestu.
Najbolji plasman na globalnoj ljestvici meu zemljama Europe i srednje Azije ostvarila je Makedonija
(12. mjesto). Ispred Hrvatske je i Slovenija, na 29.
mjestu, te Rumunjska i Bugarska na 37. i 38. mjestu,
dok su iza Maarska na 42. mjestu, Italija na 45. i
Crna Gora na 46. mjestu. Srbija zauzima 59., a Bosna
i Hercegovina 79. mjesto.

Iz fonda Enterprise Innovation Fund 25 milijuna

eura za inovativne poduzetnike
Novi regionalni fond poduzetnikog kapitala ENIF
(Enterprise Innovation Fund) prvi je fond kojim se
omoguava ulaganje u inovativne tvrtke u ranoj fazi
razvoja startup tvrtke, koje imaju visok potencijal
za rast, a najee su to tvrtke koje prodaju softver. U
fondu je spremno 25 milijuna eura, a do kraja godine
taj e iznos biti ciljanih 40 milijuna.
Oekuje se oko 800 prijava godinje, od strane tehnolokih tvrtaka u osnivanju ili ranoj fazi razvoja
u vlasnikom udjelu od 25 do 49%. Pojedinano e
ulaganja biti od pola do 1,5 milijuna eura.
Investicijski projekti za pokretanje gospodarstva
Ulaganja mogu i moraju imati znaajnu ulogu u razvoju Hrvatske. Od vitalne je vanosti da kreatori
politike u Hrvatskoj, kako na nacionalnoj, tako i na
lokalnoj razini, nastoje uiniti Hrvatsku to atraktivnijom ulagaima, izjavila je predsjednica Kolinda
Grabar-Kitarovi na etvrtom izdanju meunarodnog sajma investicijskih projekata Rexpo krajem listopada. Na sajmu Rexpo odrana je i prezentacija
turistikog razvojnog projekta Kupari, vrijednog 100
milijuna eura, koji bi trebao imati oko 800 leajeva s
4 ili 5 zvjezdica.

Kako stoji u priopenju Dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom, Kupari su eklatantan
primjer kako aktivirati bivu vojnu imovinu za turistike svrhe i jedan od izvrsnih primjera decentralizacije, s obzirom na to da dio prihoda ide upravo
jedinici lokalne samouprave. U tijeku su pripreme
i drugih projekata u kojima se aktivira biva vojna
imovina. Tako je za projekt Muzil ve pokrenut postupak kojim se ide u iskazivanje interesa za realizaciju razvojnog projekta na lokaciji poluotoka Muzil,
Grad Pula.
Europska komisija objavila je sredinom studenoga
popis 195 kljunih energetskih infrastrukturnih projekata od zajednikog interesa, meu kojima je pet
hrvatskih: elektroenergetska interkonekcija Hrvatska-Maarska-Slovenija, odnosno erjavenec/Heviz
i Cirkovice; potom izgradnja LNG terminala na Krku
i plinovoda Zlobin-Bosiljevo-Sisak-Kozarac-Slobodnica; plinska interkonekcija izmeu Hrvatske i Slovenije (Luko-Zabok-Rogatec); obnova, nadogradnja,
odravanje i poveanje kapaciteta Jadranskog naftovoda te razvoj pametne mree odnosno projekt Sinco.grid (Slovenija/Hrvatska).
Projektima e se omoguiti postupna izgradnja
energetske unije integracijom europskih energetskih
trita te diversifikacijom energetskih izvora i pro-

Hrvatska je prole
godine donijela
Industrijsku
strategiju, a plan je
bio rast industrije u
2014. godini od 1%, te
rast industrije u 2015.
godini 2%.

Nastavak rasta industrijske proizvodnje

Industrijska je proizvodnja u rujnu na godinjoj razini rasla 5,4%, to je najvei rast od 2008. godine.
S obzirom na znaajan udio industrije u BDP-u, koji
je trenutno neto manji od 20%, samo na bazi rasta
industrije u treem tromjeseju BDP bi trebao porasti za 0,8%.
U rujnu je najvie, za 14,5% na godinjoj razini,
skoila proizvodnja kapitalnih proizvoda, a s rastom
od 7,1% slijedi proizvodnja netrajnih proizvoda za
iroku potronju. Proizvodnja energije porasla je za
1,5, a intermedijarnih proizvoda za 1% na godinjoj
razini.
Hrvatska je prole godine donijela Industrijsku strategiju, a plan je bio rast industrije u 2014. godini od
1%, te rast industrije u 2015. godini 2%. Iz Ministarstva gospodarstva naglaavaju konaan cilj da se
do 2020. godine zemlja reindustrijalizira i da se u
industriji otvori gotovo 86.000 novih radnih mjesta.
www.mirakul.hr 13

Tema broja

Od vitalne je vanosti
da kreatori politike u
Hrvatskoj, kako na
nacionalnoj, tako i na
lokalnoj razini, nastoje
uiniti Hrvatsku
to atraktivnijom
ulagaima.

metnih pravaca. Takoer, pridonijet e se okonanju

energetske izoliranosti nekih drava lanica, te i poveati koliina obnovljivih izvora energije u mrei i
tako smanjiti emisije ugljika.
Za projekte od zajednikog interesa predvieni su
ubrzani postupak izdavanja dozvola i poboljani regulatorni uvjeti, a moe se dobiti i financijska potpora u okviru Instrumenta za povezivanje Europe
(CEF). U okviru CEF-a za transeuropsku su energetsku infrastrukturu za razdoblje 2014.-2020. dodijeljena proraunska sredstva od 5,35 milijardi eura,
kako bi se ubrzala provedba projekata od zajednikog
interesa te ih se uinilo privlanijim ulagaima.
Izvoz kao jamac rasta
Hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove godine porastao je za 10,2% u odnosu na isto razdoblje
prole godine, dok je pokrivenost uvoza izvozom dosegnula 60,7%, pokazuju podatci Dravnog zavoda
za statistiku.
Rezultati o robnoj razmjeni s inozemstvom pokazuju da je Hrvatska u razdoblju od sijenja do kraja
kolovoza ove godine izvezla roba u vrijednosti 55,8
milijardi kuna, to je 10,2% ili 5,19 milijardi kuna
vie nego u istom lanjskom razdoblju. Takoer, uvoz
je u prvih osam mjeseci porastao za 5,8% ili za 5,1
milijardu kuna i iznosio je 92,04 milijarde kuna.
U prvih osam mjeseci ove godine izvoz u zemlje Europske unije porastao je po stopi od 15,3% u odnosu
na prologodinje razdoblje, dosegnuvi 37,4 milijarde kuna. Izvoz u nelanice EU-a istodobno je povean 1,2%, na 18,46 milijardi kuna.
Robni uvoz iz zemalja lanica EU-a u razdoblju od
sijenja do kraja kolovoza iznosio je 71,4 milijarde
kuna i povean je prema istom razdoblju lani za
9,8%, dok je u isto vrijeme uvoz iz zemalja nelanica
EU-a smanjen za neto vie od 6%, na 20,6 milijardi
kuna.

Kretanja na tritu rada

Prioriteti i ciljevi aktivne politike zapoljavanja propisani su Smjernicama za razvoj i
provedbu aktivne politike zapoljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015.
do 2017. godine, u sklopu kojih su definirani prioriteti i ciljevi djelovanja te intervencije aktivne politike zapoljavanja koje e se provoditi. Kako poruuju iz Hrvatskog
zavoda za zapoljavanje, sve mjere iz 2015. godine provodit e se i u 2016. godini.
Sada postoji 8 paketa mjera o kojima se informacije mogu nai na slubenim stranicama HZZ-a: www.hzz.hr.
U HZZ-u kau da u 2016. godini oekuju znatno vei rast realnog izvoza roba,
osobito u eurozonu. Zahvaljujui tome, doi e do poveanja broja zaposlenih u
preraivakoj industriji. Osim toga, oekuju daljnji rast realnog izvoza usluga i
broja zaposlenih u djelatnostima pruanja smjetaja te pripreme i usluivanja hrane. Navedena pozitivna gospodarska kretanja, zajedno s aktivnim mjerama politike
zapoljavanja, donijet e poveanje ukupne zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti.
14 BIZdirekt prosinac 2015.

Manjak u vanjskotrgovinskoj razmjeni Hrvatske s

inozemstvom na kraju kolovoza iznosio je 36,2 milijarde kuna i bio je 0,25% manji nego krajem lanjskog kolovoza, dok je pokrivenost uvoza izvozom
porasla s prologodinjih 58,3 na 60,7%.
Pregled i oekivanja po kljunim sektorima
hrvatskog gospodarstva
Turizam je za hrvatsko gospodarstvo izrazito vaan
sektor koji je, u prvom polugoditu 2015. godine,
ostvario udio prihoda od putovanja - turizma u ukupnom BDP-u od ak 11%. -Hrvatski turistiki sektor je
iz godine u godinu sve snaniji, a Hrvatska sve poeljnija turistika destinacija. Siguran sam kako e pozitivni trendovi u turizmu i dalje pozitivno utjecati na
cjelokupno hrvatsko gospodarstvo rekao je direktor
Glavnog ureda Hrvatske turistike zajednice, Ratomir
Ivii.
-Makroekonomski pokazatelji imaju znaaj utjecaj
na gospodarstvo i nae poslovne rezultate, pa vjerujemo da e se pozitivan trend nastaviti i u 2016.
godini, to e rezultirati smanjenjem nezaposlenosti, a imat e i direktan utjecaj na rast i potronju
u industrijama roba iroke potronje, ukljuujui
industriju piva. Pivarska industrija ima izraenu
sezonalnost, pa uz dobru turistiku sezonu i povoljne vremenske prilike oekujmo pozitivan utjecaj na
rast trita piva. U mjesecu lipnju, kada se odrava
Europsko nogometno prvenstvo, Zagrebaka pivovara oekuje porast prodaje jer je konzumacija
piva usko povezana s dobrim igrama naih reprezentativaca izjavio je Sergey Yeskov, predsjednik
Uprave Zagrebake pivovare d.d., te dodao: -Veseli
nas i rast kategorije zanatskih i specijalnih piva, za
koju vjerujemo da e rasti i ubudue. U kategoriji
zanatskih i specijalnih piva odnedavno i mi imamo
etiri nova branda, na koja su nai potroai vrlo
dobro odreagirali, a to su Blue Moon, Doom Bar,
Worthingtons White Shield i Franciscan Well Rebel Red. Pozitivno gledamo i na razvoj izvoza, koji
biljei dvoznamenkasti rast, prvenstveno na tritima Slovenije i BiH.

PBZ OGLAS
1/1

Iz Hrvatske pote potvrdili su da imaju jasno definiranu strategiju poslovanja, a koju provode posljednjih godina. I u sljedeoj godini nastavit e sa svojim
planovima. Uz odravanje temeljnog poslovanja i
jaanje diversificiranih usluga, naglasak na odnosu
s korisnicima i sav trud i rad koji se kontinuirano
ulae, vjeruju da e i 2016. godina za Hrvatsku potu
biti uspjena, kao i ova tekua. Dakle, oekuju da e
godina biti slina ovoj, uz nastavak pozitivnog trenda
poslovanja.
-Gospodarski rast e se u iduoj godini kretati izmeu 1 i 2%, to potvruje izlazak iz recesije, ali nije
www.mirakul.hr 15

Tema broja

Weber Escal ove e godine isporuiti

preko 17 milijuna potanskih poiljaka

Tema broja

dovoljan za fiskalnu stabilizaciju zemlje. Zemlji su

hitno potrebne reforme. Nadam se da e pojava nove
politike snage, MOST-a, ubrzati provoenje reformi, nunih kako bi se sprijeilo pribliavanje grkom
scenariju. Trgovaka djelatnost e se kretati u tim
okvirima miljenja je Branko Rogli, predsjednik
Nadzornog odbora i vlasnik tvrtke Orbico.
Prema rijeima Michaela Georga Mllera, predsjednika Uprave RBA, nakon to su povoljna kretanja
na vanjskim tritima omoguila okonanje recesije
domaeg gospodarstva, u sljedeoj godini oekuju
zadravanje pozitivnih utjecaja i stabiliziranje rasta
BDP-a na blago pozitivnoj razini. Unato jaanju
gospodarstva ne oekuju vee zaduivanje klijenata
u domaim bankama. Zbog ponude inozemnog kapitala po iznimno povoljnim uvjetima porast e zaduenost domaih klijenata na inozemnim tritima, uz
stagnaciju poslovanja domaih kreditnih institucija.

Weber Escal d.o.o., dio grupacije Austrijske pote, vodei je alternativni potanski
operater te trini lider u distribuciji neadresiranih promotivnih materijala - letaka, s
preko 70% trinog udjela u Hrvatskoj. Na nedavno odranom druenju s poslovnim
partnerima i medijima u Muzeju Mimara u Zagrebu, generalni direktor tvrtke Weber
Escal d.o.o. Igor Velimirovi izmeu ostalog je istaknuo kako je i ove godine Weber
Escal zadrao dugogodinju poziciju trinog lidera u distribuciji letaka. Takoer je
rekao kako e do kraja ove godine Weber Escal isporuiti preko 17 milijuna potanskih
poiljaka te ostvariti rast u volumenu od preko 70% u odnosu na godinu ranije, to je
svakako rezultat i preslagivanja na potanskom tritu u Hrvatskoj. Naglasio je da je
i dalje fokus na kvaliteti usluga te najavio daljnja ulaganja u poveanje broja zaposlenih, modernizaciju opreme i voznog parka.
Uz Igora Velimirovia, prisutnima su se obratili i Wolfgang Einer, stariji potpredsjednik za CEE Mail Austrijske pote, zatim Boris Brkovi, generalni direktor
Overseas Expressa - sestrinske tvrtke Weber Escala, koja je trini lider u paketnoj
distribuciji, te Tanja Plankl u ime austrijske tvrtke Feibra, koja je takoer dio Austrijske pote.
Tvrtka Weber Escal osnovana je 1994. godine i tada je pruala samo usluge neadresirane distribucije (letci, broure, katalozi). Nakon preuzimanja od strane Austrijske pote 2007. godine, Weber Escal snano iri svoje poslovanje, nakon ega slijedi
nagli rast u volumenu i prihodima. Godine 2008. Austrijska pota poinje graditi
veliki logistiki centar (5.500 m) u Hrvatskom Leskovcu u kojem su, po zavretku
radova 2009. godine, smjeteni Weber Escal i njegova sestrinska tvrtka Overseas
Express. Weber Escal je danas trini lider u Hrvatskoj u distribuciji letaka s preko
70% trinog udjela. Zahvaljujui liberalizaciji potanskog trita 2013. godine, Weber
Escal poinje s distribucijom adresiranih potanskih poiljaka te ove godine preuzima poziciju prvog alternativnog potanskog operatera.
Ovakvi rezultati posljedica su znaajnih investicija u unapreenje poslovanja. U posljednje tri godine u razvoj poslovanja uloeno je 640 tisua EUR-a. Weber Escal ima
ukupno 58 distributivnih centara u svim veim gradovima u RH, a u posljednje tri
godine zaposleno je 170 novih djelatnika.
16 BIZdirekt prosinac 2015.

Industrija trinog komuniciranja ovisna je o opim gospodarskim kretanjima pa je dosad takoer imala negativne
trendove - kontinuirani estogodinji pad marketinkih
budeta i gaenje pojedinih medija i agencija. Ipak, objavljeni podatci o medijskim investicijama u 2014. godini
(HURA, AdEx) pokazuju da se oglaivaka industrija
oporavlja. -Ukupni rast ulaganja u oglaavanje u odnosu
na prethodnu godinu iznosi svega 1%, no vano je da je
konano zaustavljen viegodinji trend pada. Oekujem da
e se i u sljedeoj godini nastaviti ovaj blagi rast, posebice
u segmentima internetskog i televizijskog oglaavanja
navodi mr.sc. Mario Fraculj, predsjednik Uprave, McCann
Zagreb.
Govorei o nacionalnoj ekonomiji, za oekivati je nastavak gospodarskog rasta, dok e naftna industrija i
sljedee godine biti obiljeena niskim cijenama nafte,
izjavio je predsjednik Uprave INA-e Zoltn ldott.
-Farmaceutska industrija prepoznata je kao jedna od
okosnica razvoja hrvatskog gospodarstva i vjerujemo
kako e i tijekom 2016. godine doprinijeti napretku,
razvoju novih proizvoda, otvaranju novih radnih
mjesta, i posebice kako e dati doprinos najavljenom
rastu BDP-a - smatra Mihael Furjan, predsjednik
Uprave Plive.
-ivimo u izrazito dinaminim i zahtjevnim vremenima u kojima je, s obzirom na broj nepoznanica,
jako teko prognozirati. Bez obzira to se dogodilo
u narednom razdoblju, jedno je sigurno: trebamo se
okupljati oko pozitivnih inicijativa i timova, koristiti
potencijal umreenog drutva te dati prostor i vanost industrijama, pojedincima i timovima koji nam
mogu osigurati toliko potreban rast i razvoj. Mislim
da se svi slaemo da se stvari trebaju mijenjati, za
to nam nisu dovoljne samo parcijalne mjere nego

strukturne reforme kojima se hrvatsko gospodarstvo moe dii na viu konkurentsku razinu ponude
u zemlji i inozemstvu. Danas je vanije nego ikada
pojaati temelje gospodarstva temeljenog na znanju
i inovativnosti te osloboditi svu kreativnu energiju i
elju graana da doprinesu prosperitetu svoje zemlje
rekla je Gordana Kovaevi, predsjednica Ericssona
Nikola Tesla.
to se tie ICT-a, radi se o sektoru koji ima velik
izvozni potencijal, koji zapoljava visokoobrazovane strunjake te osigurava potencijalnu dobit kroz
stvaranje proizvoda visoke dodane vrijednost. Dakle,
radi se o sektoru koji je veoma vaan za Hrvatsku,
ali su nam potrebne poticajne mjere za podizanje
konkurentnosti ove strateke industrije i njenih zaposlenika. Istraivanje, razvoj i inovacije najvaniji
su strateki prioriteti Europske unije u razdoblju do
2020. godine.
-Kompanija koju vodim najbolji je primjer da se u
maloj zemlji poput nae, uz strateko povezivanje
s tehnolokim liderom kakav je Ericsson te vlastite strunjake ija se kvaliteta i znanje dokazuju na
najzahtjevnijim projektima u svijetu, moe uspjeno
djelovati u podruju istraivanja, razvoja i inovacija.
tovie, takvim smo stratekim usmjerenjem od malog Instituta vremenom prerasli u najvei hrvatski
razvojno-istraivaki centar u kojem radi tisuu od
ukupno dvije i pol tisue zaposlenika, koliko ih ima
Ericsson Nikola Tesla Grupa. Rezultat rada naih timova mjeri se i kroz izvoz znanja u globalnu organizaciju, koji zadnjih godina biljei dvoznamenkast postotak rasta. Naravno, da bismo u takvom globalnom
okruenju zadrali nau poziciju moramo imati stabilnu poslovnu okolinu, kvalitetne strunjake i poticaje koji prepoznaju upravo strateku vanost nae
industrije i takve vrste posla. Sve razvijene zemlje
dobro znaju to potiu i zato, a njihova konkurentnost i rast gospodarstva te prosperitet drutva svjedoe u prilog opravdanosti takvih odluka. Smatram
da i Hrvatska mora napraviti slino: s rijei prijei
na djela te dokazati da zaista prepoznaje strateku
vanost ICT industrije te njenu vanost za razvoj
drugih industrija nastavlja Gordana Kovaevi, te
dodaje kako je svoju priliku drava djelomice propustila u prijedlogu pametne specijalizacije, kada ICT
nije prepoznala kao tematsko prioritetno podruje
(vertikalu) ime je, smatra, znaajno oteala pristup
strukturnim fondovima EU za istraivanje i razvoj te
na neki nain vlastitom procjenom omeila podruja
za inovativnost. Ujedno, otean je zadatak svima koji
se ICT-om ozbiljno bave, posebno onima koji ogromna sredstva ulau u istraivanje i razvoj te zapoljavanje novih strunjaka.
-S obzirom na dosadanje rezultate i reference, trewww.mirakul.hr 17

Tema broja

Tema broja

Dobrovoljnom mirovinskom tednjom

do dravnih poticaja na uplate
S Kreimirom Gjenerom, direktorom Allianz ZB, drutva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, razgovarali smo o pogodnostima dobrovoljne mirovinske tednje te dostupnim mirovinskim fondovima.
Koje se prednosti ostvaruju ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku
tednju?
Dobrovoljna mirovinska tednja
je jedini financijski proizvod na
tritu kojim moete ostvariti dravne poticaje na uplate u
iznosu od 15% od uplaenog
iznosa u kalendarskoj godini - a
maksimalno do 750 kn, uz dodatnu mogunost koritenja porezne olakice za poslodavce koji
uplauju za svoje zaposlenike. Ne
smijemo zaboraviti ni ostvarene
visoke prinose fondova.

Kreimir Gjenero, direktor Allianz ZB, drutva za

upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom

O emu sve ovisi iznos dodatne

mirovine koja e se isplaivati iz
treeg stupa?
Na prvom je mjestu svakako prinos koji fond ostvaruje kroz due
razdoblje tednje. Nakon prinosa,
slijedi iznos mjesene uplate - nije
isto uplaujete li 100 kn mjeseno
ili koristite maksimalno dravna
poticajna sredstva, a trea komponenta je vremenska, tj. koliko
dugo vremena provedete kao lan
fonda i uplaujete.

Allianz ZB nudi mogunost izbora izmeu dva dobrovoljna mirovinska fonda - AZ

Profit i AZ Benefit dobrovoljnog mirovinskog fonda. Po emu se oni razlikuju?
Temeljna razlika je u investicijskim politikama, pa tako u AZ Profitu moemo
uloiti najvie do 40% imovine fonda u dionice, dok kod AZ Benefita taj udio iznosi
najvie 10% fonda.
Jeste li zadovoljni rezultatima poslovanja tijekom ove godine?
Usprkos dinaminom okruenju, fondovi pod upravljanjem su u dosadanjem dijelu godine ostvarili prinos iznad oekivanja. Prosjeni godinji prinos od osnivanja
fondova do kraja studenog iznosi u AZ Profitu 7,93%, a u AZ Benefitu 7,16%, to
ini oba fonda apsolutnim trinim liderima.
Koji su planovi i novi projekti tvrtke u 2016. godini?
Naglasak e i tijekom 2016. godine biti na potezima sredinjih banaka, tako da
e i nai investicijski planovi ovisiti o tim potezima. Smatramo da je ispred nas
izazovnija godina bez obzira na vrstu financijskih instrumenata, te e u skladu s
tim alokacija imovina fondova biti obiljeena promjenama, vjerojatno ak i unutar
kalendarske godine.
18 BIZdirekt prosinac 2015.

bamo novi vjetar u lea. Godina koja dolazi bit e jo

tea, a izazovi sve vei. Upravo zato smatram da se
dodatnim mjerama, ukljuujui i razliite poticaje i
potpore, treba motivirati sve one koji imaju razvojno
istraivake i inovacijske aktivnosti te centre znanja
i izvrsnosti u ICT industriji da nastave svoj posao jer
je njihov potencijal i rezultat vaan za cijelu zemlju.
Ujedno, neupitan je utjecaj ICT tehnologija i rjeenja na sve druge industrije, gospodarstvo i drutvo u
cjelini, pa sukladno tome u 2016. godini kao zemlja
moramo biti jo bri i uinkovitiji u implementaciji i koritenju ICT rjeenja i usluga. To je naprosto
imperativ jer bez toga nema realizacije digitalne ekonomije i svih prednosti koje ona donosi zakljuuje
Gordana Kovaevi.
Oporavak hrvatskog gospodarstva ostaje najvaniji cilj u 2016. injenica je da BDP biljei blagi rast
mogla bi se pozitivno odraziti na raspoloenje gospodarstvenika. -Meutim, stanje i dinamika javnih
financija jo uvijek predstavljaju znaajnu prijetnju
daljnjoj makroekonomskoj stabilizaciji. Pozitivna
stopa rasta ponajprije je rezultat oporavka izvoznih
trita i rasta izvoza, ali i jo jedne rekordne turistike sezone. Dozu ohrabrenja daje i stabilizacija domae potranje, gdje je prisutan blagi porast privatne
potronje, te blagi oporavak investicijske aktivnosti.
Meutim, treba rei da Hrvatska jo uvijek znaajno
kaska za ostalim zemljama Srednje i Istone Europe, koje veinom pozitivnu stopu rasta biljee jo od
2013. navodi Christoph Schoefboeck, predsjednik
Uprave Erste&Steiermrkische Bank d.d.
-U Hrvatskoj je ve neko vrijeme situacija stabilna,
a to oekujemo i idue godine. Pritom, raunamo
na barem simbolian gospodarski rast. Kako IT ve
ima prepoznato mjesto u hrvatskom gospodarstvu,
vie od toga nije realno za traiti. To znai da blisko pratimo potrebe hrvatskog trita, jer to e biti
glavni pogon daljnjeg razvoja poslovne informatike.
Combis je svojom veliinom i kompetencijama skrojen po mjeri naih korisnika. Naravno, prepoznajemo
i utjecaj globalnih tehnolokih trendova, gdje je IT
puno jae pozicioniran. Ukratko, 2016. je za hrvatsku informatiku nastavak stabilnosti zabiljeene u
posljednje tri godine rekao je Ivan Gabri, predsjednik Uprave Combisa.
-Kriza je znaajno utjecala i na leasing industriju te
su naelno smanjeni volumeni financiranja. Broj leasing drutava takoer se smanjio. S obzirom na neke
vidljive pozitivne pokazatelje te posljedino rezultat
koji smo ostvarili ove godine, vjerujemo da se polako nazire kraj negativnih trendova. U iduoj godini
oekujemo nastavak slinih stopa gospodarskog rasta
te rasta leasing trita - kae Krunoslav upan, lan
Uprave Erste &Steiermrkische S-Leasing d.o.o.

Novi Zakon o raunovodstvu

Novi Zakon o raunovodstvu stupa na snagu 1. sijenja 2016., a donesen je kao posljedica Direktive
EU 2013/34/EU koja zemlje lanice obvezuje na usklaivanje nacionalnih raunovodstvenih zakona i
propisa s EU regulativom.
Pie: Diana Antii, direktorica tvrtke Forenzika Prima d.o.o.

'Mislimo najprije na male' naelo je koje bi trebalo

biti temelj postupanja prema malim poduzetnicima
za sve zemlje lanice EU te je dio nekoliko direktiva
koje se bave problematikom poduzetnitva, pa tako
i ve spomenute direktive temeljem koje je donesen
novi Zakon.
Misao vodilja novog Zakona trebala je biti smanjenje
administrativnog optereenja malih poduzetnika kada
je rije o obvezi podnoenja financijskih izvjetaja, pa
je zato uvedena nova kategorija poduzetnika uz male,
srednje i velike pod nazivom 'mikro poduzetnici'.
Konkretni uinak te mjere je preseljenje oko sto tisua
dosad malih poduzetnika u spomenutu kategoriju, a
ovisno o veliini poduzetnika Zakonom su propisane
razliite obveze vezano za financijske izvjetaje i financijsko izvjetavanje.
Ostali noviteti
Uvodi se razvrstavanje grupa poduzetnika na male,
srednje i velike; male grupe nee morati sastavljati
konsolidirane financijske izvjetaje.
Izlazni rauni vie se ne moraju potpisivati ako
su sastavljeni sukladno poreznim propisima i ako
sadre ime i prezime odgovorne osobe.
Produljeni su obvezni rokovi uvanja knjigovodstvenih isprava sa 7 na 11 godina. zapravo je
rije o usklaenju s Opim poreznim zakonom, tako
da sada u svim propisima stoje isti rokovi.
Rok za zakljuivanje poslovnih knjiga je 4 mjeseca
(do 30. travnja sljedee godine), a mogu se mijenjati
do trenutka usvajanja financijskih izvjea od strane
skuptine.
Inventura se mora provesti do kraja poslovne godine.
Odgovornost za godinje financijske izvjetaje
proiruje se na sve lanove uprave poduzetnika i
njegovog nadzornog odbora (ako postoji), odnosno
na sve izvrne direktore i upravni odbor te e spomenute izvjetaje morati potpisivati.
Trgovako drutvo koje na datum bilance ima dobit
raspoloivu za podjelu lanovima drutva (prema
odredbama ZTD-a) duno je takvu dobit najprije
uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za
pokrie:
a) neotpisanih trokova razvoja iskazanih u aktivi
b) dobiti koja se moe pripisati sudjelujuim inte-

resima u iznosu koji nije primljen niti se njegova

isplata moe zahtijevati.
Veliki poduzetnici i subjekti od javnog interesa iz
djelatnosti rudarstva i sjee primarnih uma obvezni
su podnositi novi godinji izvjetaj i konsolidirani
godinji izvjetaj o plaanjima javnom sektoru, koji
se obvezno ukljuuje u godinje izvjee.

Novi Zakon o
raunovodstvu ne
samo da ne olakava
poslovanje, nego ga
dodatno komplicira i
oteava.

Ali to nije sve...

Novi Zakon o raunovodstvu ne samo da ne olakava
poslovanje, nego ga dodatno komplicira i oteava.
Uvode se brojne interne kontrole i propisuju dodatne odgovornosti: trebat e potpisom ovjeravati svaku
knjigovodstvenu ispravu te time i jamiti za njenu
vjerodostojnost i urednost, kao i potpisom ovjeravati
ispravu prije unosa u poslovne knjige te odgovarati za
njenu ispravnost i potpunost.
U isto vrijeme, standardizacijom kontnog plana uvodi se obveza da sva drutva u RH na istim mjestima
knjie iste promjene. Pri tome kontni plan, na nain
kako je postavljen, oteava knjienja, a olakava
nadzor poslovanja od strane Porezne uprave, naroito
meu povezanim drutvima. Ovdje vrijedi istaknuti da
je reeno da e se odgoditi primjena novog kontnog
plana, no Zakon jo nije izmijenjen, a za mjesec dana
zapoinje njegova primjena.
Osim toga, odredba prema kojoj trgovako drutvo
koje na datum bilance ima dobit raspoloivu za podjelu lanovima drutva (prema odredbama ZTD-a duno
je takvu dobit najprije uporabiti za unos u ostale rezerve iz dobiti za pokrie) upitne je zakonitosti. Naime, nejasno je kako Zakon o raunovodstvu moe
mijenjati odredbe Zakona o trgovakim drutvima?
Isto tako, kako Zakon o raunovodstvu moe propisivati obveznike revizije i stavljati van snage odredbe
Zakona o reviziji?
to se tie potpisivanja svih knjigovodstvenih isprava,
rije je o dodatnom poslu, pogotovo za velike porezne obveznike, koji na taj nain moraju potpisati na
tisue dokumenata mjeseno. Ukratko, ovim se Zakonom pokazalo da od reformi prema sadanjem stanju
moemo oekivati isto ono to smo do sada dobivali:
bombastine najave i promjene kozmetike prirode
koje u praksi kompliciraju i oteavaju postojee stanje.
www.mirakul.hr 19

Tema broja

Tema broja

Planovi vodeih hrvatskih tvrtaka i institucija za 2016. godinu

Sergey Yeskov
predsjednik Uprave, Zagrebaka
pivovara d.d.

Oekujemo da e i sljedea poslovna godina biti uspjena. Zagrebaka pivovara, kao vodei
inovator na hrvatskom tritu,
nastavlja s ulaganjima u ljude,
brandove, tehnologiju i beskompromisnu kvalitetu, uz podrku
korporacije koja na hrvatsko
poslovanje gleda s velikim odobravanjem, s obzirom na iznimne rezultate koje sustavno
postiemo. Uskoro emo tritu
predstaviti najnovije inovacije,
koje ve neko vrijeme razvijamo,
sigurni da emo ponovno odueviti svoje potroae.

piva, iji je godinji promet cca

500 milijuna eura. To znai da bi
2016. godine konsolidirani promet Orbico grupe bio 1.7 milijardi eura. Pored toga razvijamo
i izvoz hrvatskih proizvoaa
kroz kanale Orbico grupe u 17
zemalja, gdje je Orbico prisutan.
U okviru Orbica imamo sektor
izvoza, koji vodi gospoa Koraljka Tomi. Ve imamo odraene
promete ostvarene u Bugarskoj,
Maarskoj, Poljskoj i Moldaviji,
a trenutno kontaktiramo s cca
100 proizvodnih organizacija iz
Hrvatske, 15 iz Slovenije i 13 iz
Bosne i Hercegovine. Kroz 2016.
godinu namjeravamo investirati
u IT sektor, kako bi mogli jo bolje pratiti realizaciju i bre reagirati u rukovoenju firmama.

nae poslovne partnere da poveaju svoja ulaganja u marketinke aktivnosti i u jo veoj mjeri
iskoriste nae kreativne potencijale i komunikacijsku ekspertizu
u postizanju svojih poslovnih
ciljeva.

predsjednik Uprave, Raiffeisenbank

Austria d.d.

Unato tetnom utjecaju recentnih promjena u pravnom okviru

poslovanja, aktivnosti banke i
lokalne grupe podreenih financijskih institucija odvijat e se
u skladu sa stratekim ciljevima
poslovanja. U 2016. planiramo
nastavak izgradnje dugoronih
odnosa s klijentima, uz ponudu
cjelovitog financijskog servisa.
Nastavit emo usvajati napredne
tehnologije komunikacije i modernizirati kanale prodaje usluga
klijentima. Oekujemo blagi rast
prodaje i pozitivan rezultat poslovanja.

direktor Glavnog ureda, Hrvatska

turistika zajednica

Branko Rogli
vlasnik i predsjednik Nadzornog
odbora, Orbico d.o.o.

Naredna 2016. godina bit e znaajna za razvoj Orbico grupe. U

ovoj 2015. godini realizirali smo
akviziciju Navo grupe u Poljskoj
i potvrdili poziciju najveeg distributera u Europi, s prometom
od cca 1.25 milijardi eura, dok
u 2016. godini elimo realizirati
ve potpisanu akviziciju tvrtke
Distribev, distributera Heineken
20 BIZdirekt prosinac 2015.

drutva. Naravno, nastavit emo

se prilagoavati tehnolokim i trinim uvjetima uz stalnu usmjerenost na investiranje u nova podruja te upravljanje rizicima. Na
poslovni uspjeh i u budunosti
temeljimo na inovativnosti, znanju
i kompetencijama naih zaposlenika, koji predano rade na ostvarenju
dogovorenih stratekih ciljeva.

Michael Georg Mller

Ratomir Ivii

U narednom razdoblju predstoji pokretanje programa PCE+,

odnosno poveanja prosjene
potronje gostiju na destinacijama, te potpuna primjena sustava eVisitor, koji e prvenstveno
sluiti za prikupljanje i obradu
podataka o pruateljima usluga
smjetaja i njihovim smjetajnim objektima. Tu su i daljnja
operativna poboljanja i optimizacija svih komunikacijskih
procesa, kako bi se i tijekom
narednih godina osigurao porast svih turistikih pokazatelja
koji su, do sada, bili i vie nego
pozitivni.

ju zdravstva, znanosti, obrazovanja

i zatite okolia nastoji izravno
utjecati na poboljanje kvalitete ivota i ouvanje zdravlja svih naih
graana.

Mario Fraculj
direktor, McCann Erickson Hrvatska

McCann Zagreb obiljeava 25

godina uspjenog poslovanja.
Nai planovi i projekti za sljedeu godinu usko su vezani uz
marketinke strategije i planove
oglaavanja naih klijenata. Nadamo da e ovaj krhki gospodarski oporavak, kojem svjedoimo
u zadnjim mjesecima, potaknuti

Gordana Kovaevi
predsjednica, Ericsson Nikola Tesla

Mihael Furjan
predsjednik Uprave i generalni
direktor, PLIVA Hrvatska d.o.o.

Nakon jednog od najveih investicijskih ciklusa u povijesti kompanije, vrijednog vie od 200 milijuna
dolara, u 2015. godini PLIVA je
nastavila s daljnjim ulaganjima.
Nakon otvaranja Centra financijskih aktivnosti u protekloj godini
pokrenut je i Centar za upravljanje ljudskim potencijalima, kao
najvei Tevin centar u Europi
koji e podravati oko 11.000 zaposlenika. Ujedno su u okviru
PLIVE zapoete prve aktivnosti i
etvrtog uslunog centra Teve u
Hrvatskoj - Globalnog Nabavnog
Servis Centra. Posljednje godine
u PLIVI protekle su obiljeene investicijama, zapoljavanjem i pozitivnim trendovima poslovanja na
izvoznim tritima, prvenstveno
u smislu poveanja proizvodnje.
Usprkos kontinuiranim problemima s dugim danima naplate na
hrvatskom tritu u 2015. godini,
PLIVA je na domaem tritu svoj
portfelj obogatila za ukupno 15
novih proizvoda, a u 2016. oekuje
se i dodatno poveanje broja novih
proizvoda. Svjesna svoje drutvene
odgovornosti, PLIVA vlastitim javnozdravstvenim akcijama i potporom brojnim projektima u podru-

U budunosti Ericsson Nikola Tesla bit e jo usmjereniji na jaanje

svoje pozicije na domaem i inozemnim tritima, na proirenje
baze kupaca, stjecanje novih znanja
i odgovornosti te razvoju i ponudi najnovijih rjeenja, proizvoda i
usluga namijenjenih transformacijskim procesima naih kupaca i
partnera te zajednice u umreenom drutvu. Nai strateki prioriteti ostaju nepromijenjeni, to
znai da smo usmjereni na razvojno-istraivake aktivnosti, kao najvaniji segment naeg poslovanja,
rjeenja za mobilni irokopojasni
pristup Internetu, na operativne
i poslovne sustave podrke te na
iroki spektar usluga na domaem
i izvoznim tritima. Odrivost i
drutvena odgovornost, zajedno
s naim kompanijskim vrijednostima i kulturom, sastavni su dio
nae strategije umreenog drutva.
Naa tehnoloka rjeenja u podruju e-zdravstva, e-uprave, ICT
rjeenja za komunalne djelatnosti
(energetski sektor i sl.), prometnih
usluga i sigurnosti sve su vanija
komponenta za kvalitetnije poslovanje, bolji ivot ljudi i napredak
drutva. ivimo u vremenu kada,
zahvaljujui ICT tehnologijama,
do punog izraaja dolaze svi ljudski
i industrijski potencijali, a inovativnost i kreativnost postaju toka
diferencijacije po kojoj se razlikuju odreene kompanije, pa i cijela

Ivan Gabri
predsjednik Uprave, Combis d.o.o.
Foto: Marko Prpi/PIXSELL

ivimo u vremenu Internet of things. Dapae, u Combisu taj trend doivljavamo i puno ire, kao Internet
of anything. Tako da moemo ustvrditi kako je iza nas vrlo uzbudljivih
par godina, proetih novim rjeenjima i poslovnim modelima. Combis
portfelju u zadnjih smo godinu dana
nadodali niz novih rjeenja kojima
smo snano zakoraili u Big Data
podruje, od Husky platforme pa sve
do sentiment analize. Stoga iskreno
vjerujemo kako e 2016. biti nastavak razvoja i rasta Combis poslovanja. Ne tvrdimo da je to jednostavno
niti lako, ali iz Combis pozicije 2016.
izgleda vie nego solidno.

Bankarski sektor u 2016. zadrat

e svoju stabilnost kao rezultat
ve ranije provedenih trokovnih
optimizacija. Svoje e poslovanje
primarno fokusirati na segment
privatnih klijenata kroz adekvatnu potporu graanima i pruanje
dodatnog zamaha poduzetnicima, odnosno realnoj ekonomiji
kao primarnom generatoru rasta
i otvaranja novih radnih mjesta.
Takoer, u 2016. banke e veinom financirati svoje poslovanje
iz lokalnih izvora. Poslovanje banaka u 2016., ali i dalje, obiljeit
e proces digitalizacije, uz neminovno postizanje balansa s tradicionalnim analognim kanalima.
Uz sve jau konkurenciju novih
igraa, fin-tech i startup tvrtaka
koje agresivno ulaze na trite
bankarskih usluga, pred bankama je izazov prilagodbe na novu
stvarnost - digitalnu stvarnost.
Da bi bile uspjene i kadre odoljeti tom izazovu, zadatak banaka
bit e daljnja transformacija u
predvodnike novih tehnolokih
trendova. To znai ponuditi proizvode i usluge klijentima bazirane na najnovijim tehnologijama,
osigurati realizaciju u kratkom
roku te omoguiti dostupnost,
savjetovanje i podrku klijentima kroz digitalne kanale. Iako je
ovaj proces ve neko vrijeme u
tijeku, svoj e vrhunac dostii u
godinama pred nama.

Krunoslav upan
lan Uprave, Erste&Steiermrkische
S-Leasing d.o.o.

Christoph Schoefboeck
predsjednik Uprave,
Erste&Steiermrkische Bank d.d.

Erste Leasing i u sljedeoj godini

oekuje zadravanje vodee pozicije te nastavak rasta poslovanja na tragu pozitivnog trenda iz

ove godine. elimo i dalje zadrati vodeu poziciju u financiranju pokretnih objekata leasinga
te vodeu poziciju u financiranju
opreme i brodova. Uz to, elimo
dodatno poveati udio u financiranju osobnih i komercijalnih vozila.
U narednom razdoblju poseban
naglasak bit e na proirenju baze
klijenata te zadravanju vodee
pozicije financiranja objekata leasinga iz svih segmenata trita, uz
nastavak redovitog usavravanja
kvalitete usluga. Cilj nam je i dalje
biti leasing drutvo s vrhunskom
uslugom i dobrim omjerom cijene
financiranja i kvalitetnog pristupa
svojim klijentima, koristei pritom
sinergiju s Erste bankom i cijelom
Erste grupom.

Zoltn ldott
predsjednik Uprave, INA d.d.

Kao vodei investitor i izvoznik u

Hrvatskoj, INA e i u 2016. ostati
predana stvaranju dodatne vrijednosti za svoje dioniare kroz nastavak
stratekih investicija i daljnji razvoj
postojeih projekata. Moemo istaknuti planirano ulaganje u postrojenje za obradu tekih ostataka u rijekoj rafineriji procijenjene vrijednosti
od 400 milijuna dolara te nastavak
radova na projektu EOR, u koji je
dosad uloeno 700 milijuna kuna.
Zahvaljujui stabilnoj financijskoj
bazi spremni smo i na iskoritavanje
anorganskih prilika za razvoj portfelja, ukoliko se takve ukau. Trend
poveanja proizvodnje ugljikovodika planiramo nastaviti i u 2016., dok
emo u maloprodaji i veleprodaji
ostati usmjereni na odravanje vodee pozicije na domaem tritu te
poveanje prodaje na kljunim izvoznim tritima.
www.mirakul.hr 21

Tema broja

Tema broja

11. BUDI UZOR/40. INOVA - studenti

za uspjeh
BUDI UZOR/INOVA meunarodna je izloba inovacija, prototipova i poslovnih planova
namijenjena inovatorima i nositeljima poslovnih ideja koji ele ispitati trinu vrijednost svoje
inovacije i zapoeti poslovanje.

Konferencija MEETING G2.1 okupila je

Hrvate iz 17 zemalja svijeta
Na konferenciji su se istraivale mogunosti novih trita te se dale informacije o koritenju
mogunosti koje pruaju hrvatske te institucije Europske unije za ulaganja u Hrvatskoj. Rije je o
konferenciji koju organiziraju povratnici za povratnike uz pokroviteljstvo predsjednice Republike
Hrvatske, Kolinde Grabar Kitarovi i podrku domaih tvrtaka, agencija i institucija.
Na Meetingu G2.1.
okupilo se vie od
200 osoba, od ega
47 investitora iz 17
zemalja svijeta.

Direktor projekta Josip Hrgeti, porijeklom Hrvat, rodio

se u Venezueli, u Caracasu, a prije 5 godina se sa suprugom Marom Vitols Hrgeti i djecom odluio vratiti u Hrvatsku. Sa sobom su suprunici Hrgeti donijeli i golemo
dugogodinje iskustvo poslovanja u kongresnom turizmu
te su u Zagrebu otvorili kongresni centar FORUM Zagreb,
koji sada posluje ve etvrtu godinu. Upravo su oni, kao i
mnogi drugi, na konferenciji pokazali kako mala drava,
koja je u cijelom svijetu prepoznata kao turistika destinacija, sada moe postati i mjesto ulaganja - prava financijska
destinacija.
U kojoj je mjeri odrana konferencija 'Meeting G2.1' ispunila Vaa oekivanja? Koji su ciljevi konferencije ispunjeni?
Sada kada je Meeting G2.1 gotov, moemo potvrditi da smo
vrlo zadovoljni. Ispunili smo sva naa oekivanja. Okupili smo vie od 200 osoba, od ega 47 investitora iz 17 zemalja svijeta. Networking je bio fantastian. Na trud i viziju prepoznali su mnogi, od predsjednice Kolinde Grabar
Kitarovi, do predsjednika Vlade Zorana Milanovia. Zat-

Poticanje gospodarskog razvoja Hrvatske jedan od glavnih ciljeva konferencije

Na ovom Meetingu G2.1 nismo imali cilj da se doe do dogovora, cilj je bio da se
umreimo i da gradimo imid povjerenja i odrivost. Ali ipak moramo priznati da
smo i tu bili uspjeni, znamo da se nekoliko instituta dogovorilo s vanjskim investitorima, a znamo i da izmeu investitora iz Ekvadora i Hrvatske postoji mogunost
suradnje. Takoer, zapoela je komunikacija izmeu razliitih komora po svijetu i
dana nam je podrka od mnogih.
Jedan od ostvarenih ciljeva konferencije bio je osnivanje virtualne gospodarske komore pri
HGK, uz jednog lana iz organizacije Meeting G2.1. Sastanci e se odravati mjeseno i
pratit e se rad komore. Drugi cilj konferencije bio je osnivanje Hrvatskog poslovnog kluba
(Croatia Business Club), u kojem bi izvrni obor inila tri lana, predstavnika organizatora
Meeting G2.1, ali bi svaka od 17 zemalja sudionica Meetinga imala i predstavnike u CBC-u.
22 BIZdirekt prosinac 2015.

vorili smo skup u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Posjetili

smo i veliku investiciju HAMAG-BICRO-a, novi BioCentar u Borongaju. Dakle, sve je bilo 'za pet', zahvaljujui velikom trudu i pomoi naih partnera i pokrovitelja.
Budui da je inicijativa za odravanje konferencije dola od
povratnika i iseljenika, kakve su njihove reakcije?
Kada smo poeli razmiljati o Meetingu, imali smo ideju
organizirati ovakav skup svake dvije godine, no svi zajedno,
organizatori, partneri, sponzori i sudionici, odluili smo da
ne smijemo ekati dvije godine te da moramo raditi konferenciju svake godine i imati stalnu komunikaciju.
to je potrebno uiniti kako bi dolo do snanije gospodarske komunikacije i suradnje izmeu Hrvatske i iseljenitva?
Nita drugo nego primiti se posla i imati stalno 'follow up'
svega to smo planirali. Ministarstvo vanjskih i europskih
poslova nas je prepoznalo i preko svoje Gospodarske diplomacije radi fantastian posao.
Oni su taj most izmeu Hrvatske i dijaspore. A iza te je
komunikacije ogroman potencijal, kojeg puno nas jo
uvijek ne prepoznaje. Na primjer, predsjednica Kolinda
Grabar Kitarovi je u svom govoru na sveanom otvorenju spomenula da je 2014. godine dijaspora investirala u
Hrvatsku 1.1 milijardu eura, a gospodin Novini, glavni
direktor AIK-a, rekao je da je 2014. godine sektor farmacije bio najvei ulaga u Hrvatskoj s 300 milijuna eura.
To znai da je dijaspora gotovo etiri puta vei ulaga od
farmaceutske industrije. Ako o ovakvim stvarima komuniciramo, ne samo preko dravnih institucija, nego i
preko privatne do socijalne mree, puno toga bismo mogli
uiniti za razvoj i potaknuti brojne suradnje.
Kada planirate odravanje idue konferencije?
Ve radimo na tome da Meeting G2.2 bude bolji od ove
prve verzije. Vidimo se na jesen 2016. godine, opet u FORUMU Zagreb, od 10. do 12. listopada!

Izloba BUDI UZOR/INOVA ove je godine odrana

u Karlovcu, gradu s dugogodinjom inovatorskom tradicijom, od 5. do 7. studenoga, a glavni organizatori bili
su Hrvatski savez inovatora, Tera Tehnopolis d.o.o. i Hrvatska udruga inovatora poduzetnika.
Ispitivanje rezultata istraivanja, kao i identifikacija
znanstveno-istraivakih projekata podesnih za komercijalizaciju, bile su vane komponente ovogodinje izlobe.
Tera Tehnopolis, kao partner u Europskoj poduzetnikoj
mrei EEN, uz pomo mrenih partnera i instrumenata, podupire sve znanstvenike i poduzetnike u njihovom
izlasku na trite Europske unije. Pronalazak kljunih
partnera, poticanje daljnjeg razvoja istraivakih projekata
te njihova komercijalizacija i umreavanje na nacionalnoj
i meunarodnoj razini jedinstvene su prilike koje su se
znanstvenicima pruile u sklopu ovogodinje izlobe.
Izloba zasigurno moe dovesti do unaprjeenja
meunarodne poslovne suradnje i transfera tehnologije. Inovatori svoj napredak mogu ostvariti identificiranjem poslovnih prilika za uspostavljanjem novih poslovnih suradnji koje u sve veoj mjeri dovode sigurne i
dugogodinje kupce.
Natjecanje u pisanju studentskih poslovnih planova Promo Budi uzor izuzetno je vana komponenta i poseban ponos organizatora izlobe. Vie od tisuu studenata
istreniranih u pisanju poslovnih planova u dosadanjim
natjecanjima dovoljan je dokaz kvalitete izlobe u tom
podruju. Natjecanje je do sada omoguilo svim sudionicima sudjelovati u specijalistikom treningu organiziranom posebno za njih. Najuspjeniji svake godine osvajaju
vrlo vrijedne nagrade, no najvanije je istaknuti njihovo
samostalno kretanje u poduzetnike vode te pokretanje
konkretnih projekata koji svakako konkuriraju na tritu.
Ve jedanaest godina koliko se provodi, Budi uzor
najveu panju pridaje studentima. Ovogodinji moto
izlobe, 'Student for success - Student za uspjeh', u potpunosti potvruje misiju koja ovog puta ima mnogo snaniju
i uinkovitiju provedbu.
Od ukupno 116 sudionika natjecanja u pisanju poslovnih
planova, njih 21 ulo je u finale. Posebno raduje injenica
da su u ovogodinje natjecanje bili ukljueni studenti sa
est visokih uilita iz Hrvatske. Finalisti su dobili priliku
svoje poslovne ideje predstaviti u trominutnoj prezentaciji
pred irijem sastavljenim od bankara, profesora i eksperata u podruju poduzetnitva.

Kvaliteta svih studentskih poslovnih planova je izuzetna i

teko je izdvojiti najbolje. Studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijeta Jurkovi, sa Slanim namazom
od ljenjaka osvojila je prvo mjesto u natjecanju, zajedno s
timom VitalShock sa Sveuilita u Rijeci, ija je tema poslovnog plana aplikacija 'On the run'.

Ve jedanaest godina
koliko se provodi,
Budi uzor najveu
panju pridaje
studentima.

Svi finalisti nagraeni su besplatnim modulom po vlastitom izboru iz Programa usavravanja managera, kojeg
organizira Hrvatska udruga poslodavaca, i besplatnom
inkubacijom u trajanju od 6 mjeseci u studentskom inkubatoru StudOS.
Posebna odlija i priznanja dodijeljena su i osjekim inovatorima koji ve dugi niz godina predstavljaju svoj inovativni rad na meunarodnoj izlobi Budi uzor/Inova. Posebno se izdvaja inovacija tima s Poljoprivrednog
fakulteta u Osijeku, Funkcionalna jaja, koja je proglaena
najboljom inovacijom u poljoprivredi, kao i Protupotresni
nosa, uradak inovatora Omera Katadia, kao najbolji hrvatski izloak.
Projekt PROMO BUDI UZOR - Natjecanje za
najbolji studentski poslovni plan je sufinancirala
Europska unija iz Europskog socijalnog fonda iznosom od 293.392,31 kn. Ukupna vrijednost projekta je
312.246,04 kn. Sadraj ovog materijala iskljuiva je
odgovornost TERA Tehnopolis d.o.o.
www.mirakul.hr 23

Vodi za inozemna ulaganja i suradnju

Vodi za inozemna ulaganja i suradnju

lije, umjetna gnojiva, prehrambeni proizvodi, popravak

komercijalnih brodova itd. Vlada planira ulagati u poboljanje energetskog sektora, udvostruiti proizvodnju
elektrine energije, ulagati u transport i logistiku, te
obrazovnu infrastrukturu.
Mogunosti poslovne suradnje
Hrvatsko-junoafriki odnosi su vrlo dobri. Od svoje
neovisnosti Hrvatska je uspostavila odnose s Junoafrikom Republikom u kratkom roku te do danas nisu
imali nikakvih problema i sporova. Gospodarski odnosi
i meunarodna trgovina sve se vie razvija. S obzirom
na cilj Junoafrike Republike, stvaranje novih radnih
mjesta i industrijski razvoj, iskusnim hrvatskim poslovnim subjektima otvara se ansa u izgradnji infrastrukture, ime bi se ostvarila obostrana korist.

Cape Town

Junoafrika Republika - socijalna

transformacija zemlje

Postupak uvoza roba i usluga u Junoafriku Republiku

Carine i troarine nadgleda SARS (South African Revenue Service). SARS nudi jedinstvene carinske deklaracije kako bi se olakali carinski postupci. Postupak
vrednovanja pri uvozu roba i usluga je po principu
FOB (free on bord), to znai da se uvozne carine i
porezi obraunavaju iskljuivo na vrijednost uvezene
robe. Ipak, dijelom se temelji na vrijednosti, a dijelom
na koliini. Osim toga, uvoz podlijee porezu na promet. Carinske stope u Junoafrikoj Republici variraju od 0% do 45%, s prosjenom stopom carine od
18,74%. Neka roba ne podlijee carini, poput prijenosnih raunala, elektrine gitare i drugih elektronikih

Robna razmjena s Junoafrikom Republikom (2014.)

Izvoz Hrvatske u Junoafriku Republiku

Uvoz Hrvatske iz Junoafrike Republike

Turbine na vodenu paru

44,83%

Kameni ugljen, neaglomerirani

85,92%

Strojevi za pojedine ind. grane

11,27%

Ljuskavci, koljke

2,75%

Stona hrana

10,78%

Brodovi, amci

2,53%

avli, vijci i slini proizvodi

10,30%

Sirovo eljezo

2,06

UKUPNI IZVOZ

18.774,00
tisua EUR

UKUPNI UVOZ

Izvor: DZS

Vane adrese:
VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE
HRVATSKE U Junoafrikoj
Republici

VELEPOSLANSTVO
Junoafrike Republike U
REPUBLICI HRVATSKOJ

Izvanredni i opunomoeni veleposlanik: Dr. Nenad Prelog

Adresa: 1160 Stanza Bopape (Church)
Street, 0083 Colbyn, Pretoria,
P.O. Box 11335, 0028 Hatfield, Pretoria
Tel: 0027 12 342 1206
Fax: 0027 12 342 1819
E-mail: croemb.pretoria@mvep.hr

Poasni konzul: Branko Mika

Adresa: Vinkovieva 7, 10000 Zagreb
Tel: +385 1 4680 981
E-mail: konzulat.jar@email.ht.hr

Vani linkovi
Ministarstvo ekonomskog
razvoja:

Potencijali Junoafrike Republike teko su iskoristivi zbog neuinkovitog regulatornog okvira,

korupcije te manjka kvalificirane radne snage. Potrebne su strukturne i institucionalne reforme,
vlada korupcija, propisi na tritu rada su kruti, a regulatorni je okvir neuinkovit, to pogoduje
stvaranju dodatne nezaposlenosti.

www.economic.gov.za
Odjel za trgovinu i
industriju:

www.thedti.gov.za

Pie: dr. sc. Helena timac

Ope informacije
Naziv:

Junoafrika Republika
Glavni grad:

Cape Town (zakonodavni)

Povrina:

1.219.090 km
Stanovnitvo:

51.770.560
Slubeni jezik:

engleski, afrikaans, devet

plemenskih jezika
Valuta:

junoafriki rand
(1 USD = 14,96 ZAR)

24 BIZdirekt prosinac 2015.

Junoafrika Republika je najvea afrika ekonomija,

no suoena je s mnogim problemima, poput visoke
stope nezaposlenosti, rairenog nasilja nad enama,
visoke stope nejednakosti i visoke stope siromatva.
Upravo je zbog navedenog Vlada u svom Nacionalnom razvojnom planu 2030 stavila naglasak na tri
kljuna razvojna izazova: siromatvo, nezaposlenost
i nejednakost. Osim toga, obrazovanje, pitanje zapoljavanja te dostizanje razvijene zemlje takoer su
bitni izazovi Vlade. Potrebne su strukturne i institucionalne reforme, vlada korupcija, propisi na tritu rada su kruti, a regulatorni je okvir neuinkovit,
to pogoduje stvaranju dodatne nezaposlenosti. U
Junoafrikoj Republici postoji Zakon o jaanju crnog gospodarstva koji je jedan od najveih prepreka
gospodarskim subjektima na putu prema uspjenosti.
Zakon je donesen kao nuna mjera s ciljem smanji-

5.130,60
tisua EUR

Gospodarska i industrijska
komora Junoafrike
Republike:

vanja diskrepancije izmeu krajnje bogatog (bijelog)

sloja i krajnje siromanog (crnog) sloja stanovnitva.
Gospodarski subjekti trebaju se prilagoditi ovakvom
Zakonu kojim se eli dati ravnopravnost i jednakost
cijelom stanovnitvu, u smislu sudjelovanja u ekonomiji zemlje, pravednije raspodjele zarada i sl. Vano
je napomenuti i jednu posebnost Junoafrike Republike - ima tri glavna grada, Cape Town je najvei od
tri grada i sjedite je skuptine, Pretoria je sjedite
izvrne vlasti, a Bloemfontein sudstveno sredite.
Struktura gospodarstva
Trite Junoafrike Republike je veliko, s prirodnim
resursima koji mu omoguavaju gospodarski rast. Najvanije industrije su rudarstvo, gdje je Junoafrika Republika najvei proizvoa platine, zlata i kroma, zatim
obrada metala, strojeva, tekstil, eljezo i elik, kemika-

www.sacci.org.za
SARS (South African
Revenue Service)
www.sars.gov.za

Arnot - elektrana na ugljen

www.mirakul.hr 25

Reportaa

Vodi za inozemna ulaganja i suradnju

ri Lanka - ubrzani razvoj na

krilima azijskog rasta
Kanjon rijeke Blyde
jedan je od najirih u svijetu

Vlada Junoafrike
Republike je u
svom Nacionalnom
razvojnom planu
2030 stavila naglasak
na tri kljuna
razvojna izazova:
siromatvo,
nezaposlenost i
nejednakost.

proizvoda. PDV se odnosi na veinu uvoza, 14% od

zbroja FOB vrijednosti. Uvozne dozvole vrijede samo
za kalendarsku godinu u kojoj su izdane. Za uvoz komercijalnih uzoraka, reklamnog materijala i profesionalne opreme primjenjuje se ATA carnet sustav, to
znai da roba mora biti primjereno oznaena za svrhe
identifikacije kako bi se olakao prolaz kroz carinu.
Ulaganja
Ulaskom u Junoafriku Republiku strani poslovni subjekti suoavaju se sa Zakonom o jaanju crnog gospodarstva. S jedne strane cijene socijalnu transformaciju

Gospodarstvo Junoafrike Republike

BDP: 350,1 mlrd USD
BDP per capita: 13.000 USD
Stopa rasta BDP-a: 1,5%
BDP prema sektorima: usluge (68,1%), industrija (29,3%), poljoprivreda (2,6%)
Izvoz (2014.): 97,9 mlrd USD
Izvozni proizvodi: zlato, dijamanti, platina, drugi minerali i metali, strojevi i oprema
Zemlje izvoza: Kina (9,5%), SAD (7,1%), Japan (5,3%), Botswana (5,3%), Njemaka (5%)
Uvoz (2014.): 102,2 mlrd USD
Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, kemikalije, naftni derivati, znanstveni instrumenti, prehrambeni proizvodi
Zemlje uvoza: Kina (15,5%), Njemaka (10,1%), Saudijska Arabija (7,2%), SAD (6,7%)
Nezaposlenost: 25,1%
Inflacija: 6,1%
Internetski kod zemlje: .za
Pozivni broj: +27

26 BIZdirekt prosinac 2015.

Junoafrike Republike, no s druge strane suoavaju

se s gubitcima i preprekama, osobitu u elementu vlasnitva. Pri zapoljavanju postoji problem manjka kvalificirane radne snage te velikih trokova obuavanja,
kolovanja i osposobljavanja radne crne populacije.
Junoafrika Republika ima nizak stupanj rizika za
investitore. Kroz investicijske poticaje i intervenciju
industrijskih financiranja Vlada aktivno nastoji potaknuti privlaenje stranog kapitala. Pad cijena robe
smanjuje ugled zemlje, te time ugroava rast i eventualna ulaganja u gospodarstvo.
Poslovni obiaji
S Junoafrikancima nije potrebno ostvariti dugogodinje osobne odnose prije poslovanja. Inicijalni sastanak esto se koristi za uspostavljanje osobnih odnosa.
Umreavanje i meusobni odnosi krucijalni su za dugoroni poslovni uspjeh. Odnosi se grade u uredu. Postoje velike razlike u komunikacijskim stilovima. Junoafrikanci izbjegavaju sukobe, esto koriste metafore
te su pobornici sastanaka licem u lice.
Bilo bi dobro kada bi se nakon sastanka poslalo pismo
saetka, odluke koje su donesene i eventualni daljnji
koraci. Prije pregovaranja potrebno je razviti uzajamno povjerenje. ene stvaraju autoritet tek na vioj
poziciji. Ukoliko poaljete enu, mora biti spremna
da e se susresti sa zatitnikim ponaanjem, te testiranjem s kojim se mukarci ne bi susreli. Nemojte
ih prekidati dok govore, tee konsenzusu, nemojte se
cjenkati i ponite pregovarati s realnim ciljevima. Proces donoenja odluka esto je spor i dugotrajan te je
odluivanje na vrhu hijerarhije.

Snaan razvoj turizma, veliki investicijski projekti i brojne

reforme omoguuju ri Lanki iznimno visok gospodarski rast od
preko 7 posto godinje, to u velikoj mjeri moe zahvaliti svom
geopolitikom poloaju.
Pie: Kreimir imac

Raj na zemlji. Dragulj Indijskog oceana. Suza indijskog poluotoka. Kako god tepali ri Lanki, neete pogrijeiti, jer radi
se o prekrasnoj otonoj dravi, smjetenoj jugoistono od
Indije u Indijskom oceanu, s divnim ljudima i vrlo ugodnom
tropskom klimom. ri Lanka ima dvadeset i dva milijuna
stanovnika koji su preteito budisti. Veinski narod su Sinhalezi, dok su se s indijskog kopna u znatnom broju doselili
i Tamili, uglavnom na sjever otoka. Dva naroda su se esto
sukobljavala, a zadnji i najvei sukob, koji je prerastao u
graanski rat, zavren je 2009. godine nakon iscrpljujuih 26
godina. Otok je prvo bio koloniziran od strane Portugalaca
koji su 1505. godine osnovali danas glavni grad Colombo,
nakon njih su doli Nizozemci, a krajem 18. stoljea otok je
zavrio pod britanskom vlau. Godine 1948. tadanji Cejlon
konano je proglasio neovisnost, a 1972. promijenio ime u
dananje ri Lanka. Britanska vladavina ostavila je snaan
utjecaj na njihovu kulturu te se i dan danas mogu vidjeti
natpisi na engleskom jeziku, uz veinski sinhaleki te drugi
slubeni tamilski.
Kako je to, naalost, uobiajeno, esto su najljepe i
najegzotinije svjetske drave ujedno i vrlo nerazvijene, pa je
to sluaj i sa ri Lankom. Proizvodnja im se najvie oslanja
na svjetski poznati Cejlonski aj, kojeg proizvodi preko milijun ljudi i u emu su etvrti najvei svjetski proizvoa,
zatim razno zainsko bilje, te vrlo cijenjeno drago kamenje, kojeg ima u izobilju. U zadnje vrijeme, zahvaljujui
zavretku graanskog rata i velikim investicijama, snano
raste turistiki sektor, od kojeg imaju velika oekivanja. S
obzirom na to da se radi o prekrasnoj dravi s nepreglednim

pjeanim plaama i ugodnom klimom (prosjeno je itave

godine izmeu 26 i 28 stupnjeva celzijusa, s tek povremenim
monsunskim razdobljima), logino je i opravdano da polau
velike nade u taj sektor. Na njihovu sreu, pozicionirani su
unutar ogromnog i brzorastueg jugoazijskog trita te su
se, nakon to su uspjeli zavriti graanski rat i preivjeti veliki tsunami koji ih je pogodio 2004. godine, posvetili obnovi
i modernizaciji zemlje. Pri tome su se snano oslanjali na
investicije koje su prvenstveno dolazile iz Kine, koja pak eli
ojaati svoj gospodarski i strateki poloaj na tom vanom
prometnom podruju. Ta je suradnja u zadnje vrijeme ipak
usporena, s obzirom na to da nove vlasti istrauju brojne
optube za mito i korupciju u koje je bila upletena biva vlast
i na taj nain pogodovala kineskim investitorima.
ri Lanka inae nastoji balansirati izmeu Indije, koja joj je
prvi susjed, Kine, kao najutjecajnije drave u Aziji, te Zapada,
s kojim ju vee prolost, posebice s Engleskom. Sve navedeno omoguuje ri Lanki iznimno visok gospodarski rast od
preko 7 posto godinje, te je vrlo uzbudljivo uivo svjedoiti
kako se drava postupno transformira iz nerazvijene zemlje
treeg svijeta u razvijeno gospodarstvo, to u velikoj mjeri
moe zahvaliti svom geopolitikom poloaju. Naravno, pod
uvjetom da se zadri politika volja i ozbiljnost kojom su pristupili reformama. Tako da bi se moglo dogoditi da kroz 10
do 15 godina turisti iz ri Lanke ponu dolaziti u Hrvatsku i
diviti se egzotinoj europskoj dravici, koja, naalost, pripada
zemljama treeg svijeta i bori se s tekim uvjetima poslovanja uzrokovanim desetljeima nestabilne politike vlasti,
unutarnjih sukoba i spororastueg europskog trita, daleko
zaostalog u odnosu na Aziju.

S obzirom na to da
se radi o prekrasnoj
dravi s nepreglednim
pjeanim plaama
i ugodnom klimom,
logino je i opravdano
da polau velike nade
u turistiki sektor.

www.mirakul.hr 27

Kapital

Kapital

Ulagake kombinacije sve vie privlae

privatne ulagae
Graani preferiraju nerizine oblike ulaganja, dok se poduzea unato brojnim poticajnim mjerama i
programima i dalje najee odluuju za klasian nain financiranja bankovnim kreditima.
Pripremila: Jasmina Fijako

Najei razlozi
tednje su stvaranje
financijskog zalea
u sluaju iznenadnih
situacija, vee ili
manje kupnje te
stvaranje zaliha za
stare dane.

Oroena tednja kao nerizian oblik ulaganja, odnosno tednje, i dalje je najzastupljeniji oblik tednje
graana. Osim klasine oroene tednje dio graana
ulae u stambenu tednju, djeju tednju ili mirovinsku tednju. Razlog ulaganja u stambenu i mirovinsku tednju u najveoj mjeri su dravni poticaji.
Kako investiraju graani Hrvatske?
Istraivanja o navikama tednje, koje je agencija
IMAS provela za potrebe Erste Grupe u kolovozu
2015., na uzorku od 500 hrvatskih ispitanika pokazuje da su hrvatski graani konzervativnog pristupa
tednji i investicijama. Klijenti se najee odluuju
za standardnu oroenu tednju, i to na rokove dulje
od godine dana. Njih ak 80% tedi u stranoj valuti,
od ega gotovo 90% u eurima. Kao razloge tednje
najee navode, u ak 90% sluajeva, stvaranje financijskog zalea u sluaju iznenadnih situacija, vee

Investicijski fondovi - koliko se moglo

zaraditi u 2015.?
Neto imovina investicijskih fondova iznosila je na koncu listopada 2015. godine 13,96
milijardi kuna. Prema podatcima objavljenim na stranici Hrportfolio.hr, najvei prinos na kraju treeg kvartala 2015. godine ostvarili su: novani fond Locusta Cash
(+1,10%), obvezniki fond ZB bond (+2,66%), mjeoviti fond ZB global (+5,43%) te
dioniki fond FIMA Equity (+17,92%).

Novani fondovi

Obvezniki fondovi

Mjeoviti fondovi Dioniki fondovi

Locusta Cash
+1,10%

ZB bond
+2,66%

ZB global
+5,43%

FIMA Equity
+17,92%

PBZ Dollar fond

+0,90%
Auctor Cash
+0,84%

Erste Adriatic Bond

+2,48%
PBZ Bond fond
+2,47%

ICF Balanced
+5,03%
HPB Global
+4,82%

Capital Two
+5,38%
A1
+4,42%

Najvei prinos fondova na kraju Q3 2015., izvor: Hrportfolio.hr

Od 01.01.2016. godine prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak objavljenom u NN 143/14, kapitalni dobitci, ukljuujui prinose od ulaganja
od udjela u investicijskim fondovima, oporezivat e se stopom od 12% plus prirez,
ovisno o mjestu prebivalita ulagaa. U odreenim sluajevima porez na prinos od
ulaganja u investicijske fondove ostvarene nakon 01.01.2016. nee se plaati (ukoliko su udjeli kupljeni prije 01.01.2016., ukoliko se zamjene udjeli u fondovima pod
upravljanjem istoga drutva te ukoliko ulaganje u fond traje due od tri godine).
28 BIZdirekt prosinac 2015.

ili manje kupnje te stvaranje zaliha za stare dane,

pri emu njih ak 80% u prosjeku mjeseno izdvaja
452 kune.
I dalje su aktualna ulaganja na koja se dobivaju dravna poticajna sredstva (DPS), tako se
DPS za stambenu tednju isplauju prema postotku utvrenim formulom iz Zakona do iznosa
raspoloive stambene tednje uplaene u godini za
koju se isplauju DPS, a najvie do iznosa 5.000,00
kuna raspoloive stambene tednje po stambenom
tedii tijekom jedne kalendarske godine. Drava
potie i ulaganje u dobrovoljnu mirovinsku tednju,
isplaujui lanovima dobrovoljnih mirovinskih fondova poticajna sredstva iz dravnog prorauna koja
iznose 15% od ukupno uplaenog doprinosa pojedinog lana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini,
ali najvie do uloga od 5.000,00 kuna po lanu fonda tijekom jedne kalendarske godine, to znai da
maksimalni iznos dravnih poticajnih sredstava koje
lan fonda moe ostvariti u jednoj godini (uz pretpostavljeni ulog od 5.000,00 kuna) iznosi 750,00 kuna.
Iz Ministarstva financija navode kako Zakon o porezu na dohodak primitke od kamata ostvarenih ulaganjem u obveznice, neovisno o izdavatelju i vrsti
obveznica, te primitke po osnovi prinosa na ivotno
osiguranje s obiljejem tednje (isplaena naknada iznad uplaenih premija osiguranja) i prinosa po
osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja ne smatra kamatama, odnosno ne oporezuje, to moe pozitivno utjecati na tednju/ulaganje graana.

Novosti u ponudi bankovnih kredita za graane

Banke redovito svoju ponudu bankovnih kredita
prilagoavaju potrebama privatnih osoba i poduzetnika. Erste banka tako je omoguila klijentima da
zatrae gotovinski kredit preko web aplikacije na
www.erstebank.hr. Klijente koji online zatrae gotovinski kredit banka oslobaa trokova obrade kredita
te trokova javnog biljenika. Klijentima su na ovaj
nain dostupni nenamjenski krediti maksimalnog
iznosa do 228.000 kuna, bez hipoteke, uz rokove do
35 i 120 mjeseci, u kunama ili eurima, pri emu se
pogodnost odnosi i na umirovljenike te na mini kredite.
Tijekom listopada i studenog Privredna banka Zagreb
proirila je ponudu stambenih i Energo stambenih
kredita te nenamjenskih kredita. Klijenti kod stambenih i energo kredita trenutno imaju mogunost
izbora ugovaranja kredita s fiksnom kamatnom stopom za cijelo razdoblje otplate kredita ili s fiksnom
kamatnom stopom za odreeno razdoblje (5 ili 10
godina) i nakon toga promjenjivom kamatnom stopom te promjenjivom kamatnom stopom za cijelo
otplatno razdoblje. Kod nenamjenskih kredita u ponudu je ukljuena mogunost ugovaranja kunskog
nenamjenskog kredita, te je ponuda proirena i s
mogunou ugovaranja fiksne kamatne stope za

cijelo otplatno razdoblje neovisno o valuti kredita, odnosno klijentima je omoguen izbor izmeu
ugovaranja fiksne kamatne stope za cijelo otplatno
razdoblje ili promjenjive kamatne stope za cijelo
otplatno razdoblje. Takoer je povean i maksimalni
iznos nenamjenskih kredita.
Poevi od 01.07.2015. RBA je kreditnu ponudu
fizikim osobama proirila ponudom Flexi stambenih
kredita u HRK s promjenjivom kamatnom stopom,
do maksimalnog iznosa 1.500.000 HRK. Klijentima
Banke s primanjima na raun u RBA Banka nudi i
kredite s fiksnim kamatnim stopama. Maksimalni
rok otplate: krediti s promjenjivom kamatom u EUR
i HRK te fiksnom kamatom u EUR do 30 godina
(adaptacija 20), a krediti s fiksnom kamatom u HRK
do 15 godina, za sve namjene osim adaptacije. Poevi
od 01.12.2015. Banka uvodi i kredite s fiksnom kamatom u EUR i za ostale klijente. U ponudi se nalaze i krediti za energetski uinkovite nekretnine, s
promjenjivim kamatnim stopama u EUR i HRK.

Veina banaka
poduzetnicima nudi
povoljne kredite u
suradnji s HBORom te Europskom
investicijskom
bankom.

Hypo Banka u svojoj ponudi kreditnih proizvoda

odnedavno nudi klijentima nenamjenske kredite u
kunama (Blic kredit), koje klijenti mogu realizirati
bez dodatne dokumentacije i trokova pri prvom i
jedinom dolasku u poslovnicu Banke. Posebnost ove

AZ FOND OGLAS 1/2

Ulagake kombinacije sve traenije

Prepoznajui potrebe svojih klijenata, banke nude
razne oblike tedno ulagakih proizvoda koji kombiniraju ulaganja u oroenu tednju, dobrovoljne ili
investicijske fondove te ivotno osiguranje, a u pojedinim kombinacijama klijenti dobivaju stimulativne
dodatke. Od tedno ulagakih proizvoda u RBA u ponudi su Srebrne i Osigurane kombinirke. Privredna
banka Zagreb u ponudi ima Premium invest tednju
i Premium tednja plus paket paket B. Erste banka
klijentima nudi tedno-investicijski proizvod Erste
Plan plus, a Hypo Alpe-Adria Banka u ponudi ima
Twin tednju.
www.mirakul.hr 29

Kapital

Kontokorentni krediti
u svakodnevnom
poslovanju
ponajvie se koriste
za premoivanje
problema (ne)
likvidnosti.

Kapital

vrste kreditnog proizvoda je to klijet tijekom cijelog

vremena trajanja kredita ima fiksnu kamatnu stopu
te isplata kredita ide u roku 1 sata nakon potpisivanja
ugovora. Banka trenutno u ponudi kreditnih proizvoda ima i akcijsku ponudu nenamjenskih kredita u
kunama s fiksnom kamatnom stopom te bez jamca i
depozita za kredit u iznosu do 150.000 HRK.
Krediti za poduzetnike
Veina banaka poduzetnicima nudi povoljne kredite u suradnji s HBOR-om te Europskom investicijskom bankom. U Hypo Banci rade se pripreme
za poveanje ponude kunskih kredita za poduzetni-

ke koje Banka namjerava plasirati. Trendovi su jo

uvijek da se veinski financira kratkorono, dok je
udio investicijskih kredita i dalje manji, a ono to se
financira preteito su HBOR-ove linije ili subvencionirani programi.
RBA za poduzetnike u ponudi ima posebno zanimljive dugorone kredite bez hipoteke i kunske kredite
uz fiksne kamatne stope. Do kraja godine aktualne
su i kunske i devizne kreditne linije s povoljnom
fiksnom kamatnom stopom, koja se definira ovisno
o vrsti i veliini poduzetnika, namjeni za koju se
proizvod koristi, rizika koji se tim poslom preuzima i
slino. U ponudi su i kreditne linije u suradnji s EIFom te suradnja na programima financiranja s HBORom koji pokrivaju irok spektar namjena i prihvatljivih korisnika, a RBA takoer upuuje klijente i
na intenzivnije koritenje nacionalnih potpora, koje
se realiziraju putem ministarstava, uglavnom Ministarstva poduzetnitva i obrta.
Erste banka je poduzetnicima koji se bave tzv. slobodnim zanimanjima omoguila da zatrae investicijski kredit i kredit za trajna obrtna sredstva
maksimalnog iznosa do 50.000,00 EUR u kunskoj
protuvrijednosti, bez hipoteke, na rok otplate do sedam godina. Banka je u suradnji s HBOR-om u svoju
ponudu uvrstila kunske kredite uz fiksnu kamatnu
stopu, namijenjene mikro, malim i srednjim poduzetnicima prema kriterijima Zakona o poticanju malog
gospodarstva, OPG-ima te ostalim pravnim i fizikim
osobama koje samostalno obavljaju djelatnost Banka
e kredite iz ovog programa odobravati do 31. prosinca 2015., to jest do iskoritenja sredstava koje je
banka namijenila za ovu svrhu.

Pregled dravnih poticajnih sredstava za

stambenu tednju
Za stambenu tednju
prikupljenu u 2015.

Za stambenu tednju
prikupljenu u 2016.

4,9% = 245 kuna po stambenom tedii (=

5.000,00 kn raspoloive stambene tednje
po stambenom tedii * 4,9%= 245 kuna)
sukladno Odluci o iznosu dravnih poticajnih sredstava za stambenu tednju prikupljenu u 2015. godini (Narodne novine, broj
154/14) donesenoj temeljem Uredbe o stambenoj tednji i dravnom poticanju stambene tednje (Narodne novine, broj 151/14)

4,1% = 205 kuna po stambenom tedii (= 5.000,00 kn

raspoloive stambene tednje po
stambenom tedii * 4,1%= 205
kuna) sukladno Odluci o iznosu
dravnih poticajnih sredstava za
stambenu tednju prikupljenu u
2016. godini (Narodne novine,
broj 119/15).

30 BIZdirekt prosinac 2015.

Trenutno najaktualniji poduzetniki krediti Privredne

banke Zagreb proistekli su iz nekoliko suradnji. Kroz
Program Mjera 1, koju PBZ provodi u suradnji s
Ministarstvom poduzetnitva i obrta te s veinom
upanija koje su prihvatile ovaj program, PBZ je osigurao potrebna sredstva za subvencioniranje kamatnih stopa za sve poduzetnike iz domene proizvodnih
i uslunih djelatnosti, odnosno osigurana su znaajna
sredstva za ovu vrstu kredita uz subvencioniranje
kamatne stope za trgovaka drutva, male i srednje
poduzetnike, obrte i profitne udruge.
U suradnji s Europskom investicijskom bankom
klijentima poduzetnicima nude se povoljniji uvjeti
kreditiranja u dijelu naknada po kreditu i kamatnih
stopa, a ovisno o kreditnom rejtingu klijenta, ronosti
kredita, ponuenom osiguranju i procjeni investicije. EIB-ova sredstva prvenstveno su namijenjena
poveanju konkurentnosti Hrvatske. Od brojnih kreditnih linija s HBOR-om navode nove kreditne linija
za SME klijente, namijenjene za kreditiranje investiwww.mirakul.hr 31

Kapital

Konvertibilna
obveznica bri je
nain prikupljanja
financijskih sredstava
u odnosu na emisiju
dionica, a konverzija
u kapital moe
pozitivno utjecati na
financijsku stabilnost
izdavatelja.

Kapital

cija tu su krediti uz 4% fiksnu kamatnu stopu u

HRK, te za kreditiranje trajnih obrtnih sredstava
krediti uz 4,5% fiksnu kamatnu stopu u HRK.
Kontokorentni kredit - za lake svakodnevno poslovanje
Veina banaka poduzetnicima nudi ovaj oblik kredita u svakodnevnom poslovanju, ponajvie za
premoivanje problema (ne)likvidnosti. Kontokorentni kredit koristi se svakodnevno i uestalo od
strane poduzetnika i u Privrednoj banci, i to u pravilu za kratkorono premotenje (ne)likvidnosti (bilo
tijekom dana ili na nekoliko dana). U Erste banci od
kratkoronih kredita u ponudi je i okvirni kredit po
transakcijskom raunu.
U RBA za potrebe odravanja tekue likvidnosti
i jednostavnog raspolaganja novanim sredstvima poduzetnicima su na raspolaganju 'FlexiBIZ
prekoraenje' - doputeno prekoraenje po transakcijskom raunu. I iz Hypo Banke navode da poduzetnici dosta koriste okvirne kredite po principu
minusa na raunu, no isti su skuplji od kratkoronih
kredita za obrtna sredstva.
Prikupljanje kapitala euroobveznicama
Euroobveznice se obino izdaju putem meunarodnog
sindikata banaka. Sindikat banaka vodi izdanje euroobveznica za izdavatelja, organizirajui pripremu potrebne dokumentacije, marketing i prodaju
obveznica, navode iz Raiffeisen banke. Po izdanju
euroobveznice se najee uvrtavaju na burzu, esto
Londonsku ili Luxemburku burzu. Predstavljaju
atraktivni instrument financiranja jer omoguuju
investitoru fleksibilnost u odabiru zemalja u kojima
e ponuditi svoje obveznice, a ovisno o regulatornim
zahtjevima pojedine zemlje. Unutar EU ti su regulatorni zahtjevi manje-vie ujednaeni. Izdavatelj moe
odabrati valutu koja odgovara valutnoj strukturi njegove bilance, no najee su to EUR ili USD. Euroobveznice su atraktivne za investitore prvenstveno
jer ih karakterizira vrlo visok stupanj likvidnosti,
naglaavaju iz RBA.
Konvertibilne obveznice kao opcija svjeeg kapitala
Jedan od naina prikupljanja kapitala je izdavanje

32 BIZdirekt prosinac 2015.

konvertibilne obveznice. Iz Raiffeisen banke navode

da se na izdavanje konvertibilnih obveznica u pravilu odluuju kompanije ije su dionice ve uvrtene
na burzu. Naime, konvertibilna obveznica je obveznica koja moe biti konvertirana u unaprijed odreeni
broj dionica izdavatelja prilikom dospijea ili tijekom
trajanja obveznice, a prema diskrecijskoj odluci investitora. Cijena po kojoj investitori mogu konvertirati
obveznicu u dionicu naziva se cijena konverzije. Investitori su u pravilu potaknuti iskoristiti svoje pravo na
konverziju, ako je trenutna trina cijena dionice izdavatelja barem jednaka ili via od cijene konverzije. Ako
investitor ne odlui konvertirati obveznicu u dionicu
izdavatelja, obveznica e biti iskupljena od strane izdavatelja po nominalnoj cijeni na dan dospijea.
Prednost za izdavatelja je prikupljanje sredstava po
nioj kamatnoj stopi nego to bi morao platiti na
obinu korporativnu obveznicu, a zbog vrijednosti
ugraene opcije koju investitori dobivaju. Takoer,
omoguuje izdavatelju da danas iskoristi volatilnu
trinu situaciju, kao i oekivani pozitivni trend u
kretanju cijene dionice u budunosti. Bri je nain
prikupljanja financijskih sredstava u odnosu na
emisiju dionica, a konverzija u kapital moe pozitivno utjecati na financijsku stabilnost izdavatelja,
zakljuuju iz RBA.
Konzorcijski krediti za velike projekte
Konzorcijski kredit korisniku odobrava konzorcij (odnosno vie banaka udruenih u konzorcij), a
takvim kreditom obino se financiraju projekti velikih razmjera. Zahvaljujui iskustvu kumuliranom
u RBI Grupi, kao i lokalnom znaaju RBA, Banka je
znaajno sudjelovala u konzorcijskim kreditima, s
vodeim financijskim institucijama. Zbog ekonomske
krize i nedostatka kvalitetnih investicijskih projekata,
manja je potranja za ovakvim nainom financiranja.

opravdane trokove novih radnih mjesta povezanih

s projektom ulaganja, potpore za opravdane trokove
usavravanja povezanih s projektom ulaganja, potpore za: razvojno-inovacijske aktivnosti, aktivnosti
poslovne podrke i aktivnosti usluga visoke dodane
vrijednosti, potpore za kapitalne trokove projekta
ulaganja, potpore za radno intenzivne projekte ulaganja te potpore za ulaganje u minimalnom iznosu
protuvrijednosti kuna od 13.000.000,00 EUR, uz
uvjet otvaranja najmanje deset novih radnih mjesta visoke strune spreme povezanih s projektom
ulaganja, i to potpore za osiguranje nepromjenjivih
uvjeta poslovanja, potpore za ulaganja, poticaje polapola i poek plaanja poreznih obveza. Kod porezne
potpore za ulaganja mikropoduzetnika u visini iznosa
protuvrijednosti kuna od minimalno 50.000,00 EUR,
korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se
za 50% od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do pet godina od godine poetka investicije, uz
uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s projektom ulaganja, i to unutar razdoblja od
godinu dana od poetka ulaganja.
Za male, srednje i velike poduzetnike, za ulaganja u
visini iznosa protuvrijednosti kuna do 1.000.000,00

EUR, korisniku potpore stopa poreza na dobit umanjuje se za 50% od propisane stope poreza na dobit
u razdoblju do 10 godina od godine poetka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje pet novih radnih
mjesta povezanih s ulaganjem. Za ulaganja u visini iznosa protuvrijednosti kuna od 1.000.000,00 do
3.000.000,00 EUR, korisniku potpore, stopa poreza na
dobit umanjuje se za 75% od propisane stope poreza
na dobit u razdoblju do 10 godina od godine poetka
ulaganja, uz uvjet popunjavanja najmanje 10 novih
radnih mjesta povezanih s ulaganjem.

Pojedine upanije
subvencioniraju
kredite i daju potpore
poduzetnicima te
na taj nain potiu
poduzetniku
aktivnost.

Za ulaganje u visini iznosa protuvrijednosti kuna

vie od 3.000.000,00 EUR, korisniku potpore, stopa
poreza na dobit umanjuje se za 100% od propisane
stope poreza na dobit u razdoblju do 10 godina od
godine poetka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje
15 novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem.
Subvencioniranje kredita i davanje potpora
Pojedine upanije subvencioniraju kredite i daju
potpore poduzetnicima te na taj nain potiu
poduzetniku aktivnost. Jedna od upanija koja sudjeluje u poticajima je Splitsko-dalmatinska upanija,
koja je tijekom 2014. utroila 1,32 milijuna za 48

ONAJ VEI OTP

INVEST OGLAS
1/2

Potpore za poduzetnike
Novim Zakonom o poticanju ulaganja (NN
102/2015.) ureuje se dodjela dravnih potpora
radi poticanja ulaganja. Potpore u smislu ulaganja
ukljuuju: porezne potpore za mikropoduzetnike, male, srednje i velike poduzetnike, potpore za
www.mirakul.hr 33

Kapital

Mnogi poduzetnici
odluuju se kapital
prikupiti projektima
Europske unije.

Izvoz

projekata.
Osim potpora i pomoi koje poduzetnicima daje lokalna samouprava, iz Ministarstva poduzetnitva
i obrta navode da je malim i srednjim poduzetnicima na raspolaganju itav niz projekata i programa.
Poduzetnicima su kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. na raspolaganju dostupna dosad najvea sredstva ukupne vrijednosti
7,4 milijarde kuna. Trenutno su otvoreni natjeaji za
izgradnju proizvodnih kapaciteta, ulaganje u opremu,
ulaganja u turizam te poboljanje poslovnih procesa
kroz informacijske i komunikacijske tehnologije.
Do kapitala projektima EU
Mnogi poduzetnici odluuju se kapital prikupiti
projektima Europske unije. Iz Ministarstva gospodarstva navode da pored EU programa namijenjenih
malim i srednjim poduzetnicima na razini Europske unije (poput H2020 ili COSME), u Republici
Hrvatskoj postoje 4 glavna operativna programa u
kojima su navedene mjere poticanja razvoja malih i
srednjih poduzea (ne i iskljuivo), a to su:
Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (EFRR i KF)
Uinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (ESF)
Program ruralnog razvoja 2014.-2020.
Pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.
Mogunosti i potencijal koritenja navedenih pro-

grama na razini EU te programa ESI fondova namijenjenih Hrvatskoj je zaista velik, a teme ulaganja
variraju od ulaganja u male obrtnike i OPG-ove
do sufinanciranja istraivako-razvojnih projekata
srednjih poduzea u rjeavanju globalnih drutvenih
izazova. Najvie informacija moe se pronai na
web-stranicama EU namijenjenih malim i srednjim
poduzeima: https://ec.EURopa.eu/easme/, a za ESI
fondove i operativne programe u Hrvatskoj na stranicama: www.strukturnifondovi.hr.

Zaokret Hrvatske prema jaanju izvoza

Ministarstvo gospodarstva sudjeluje u mjerama koje

su namijenjene malim i srednjim poduzeima u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., i to posebice u podrujima energetike (obnovljivih izvora energije) i energetskoj
uinkovitosti te ulaganjima u istraivanje, razvoj i
inovacije. Naglaavaju da se u sklopu navedenih mjera potiu aktivnosti suradnje velikih i malih poduzetnika te stvaranje partnerstava i novih i poboljanih
lanaca vrijednosti u cilju jaanja konkurentnosti
gospodarstva. Potrebno je poticati cijeli ekosustav
gospodarstva, ali u isto vrijeme pametno birati vrste
i ciljeve ulaganja. Meutim, najvie mjera i najvie
novaca namijenjenih malim i srednjim poduzeima
planiraju u sklopu svojih aktivnosti djelatnici Ministarstva poduzetnitva i obrta.

ini se kako glavni ekonomski pokazatelji Hrvatske

u 2015. vie nisu tako sivi kao proteklih nekoliko godina. Svakako, jedan od najjaih aduta vladajuih u
uvjeravanju da nam 'ide bolje' je uzlet izvoza.
Prema podatcima Dravnog zavoda za statistiku
(DZS), hrvatski robni izvoz u prvih osam mjeseci ove
godine porastao je za vie od 10 posto u odnosu na
isto razdoblje prole godine. I dok taj rast neminovno
ini ukupnu hrvatsku ekonomiju snanijom, mnogi
kritiari osporavaju ovo dostignue, upozoravajui
da se veliki dio statistikog rasta izvoza moe pripisati promjeni metodologije i injenici da je dobrim
dijelom rije o preprodaji robe uvezene iz drugih
zemalja, odnosno provozu robe, tzv. rotterdamskom
efektu.
Odreenu skepsu nedavno je pokazala i Marija Ivanov s EFZG-a, pitajui se gdje se kreirao toliki rast,
jer 'industrijska proizvodnja, koja obino nosi oko 90
posto izvoza, istodobno biljei skromnih 1,9 posto rasta, a poljoprivredna proizvodnja, primjerice, i dalje
je u padu.'
Dodatne sumnje u realnost stopa izvoza strunjaci
osobito temelje na primjerima pojave neobinih
izvoznih aduta Hrvatske. Tako npr. izvoz banana, limuna ili drugog egzotinog voa, zatim automobila,
audio-video ureaja te ostalih proizvoda koji se u
Hrvatskoj gotovo i ne proizvode, ipak govori u prilog skepticima. Darinko Bago, predsjednik Udruenja
hrvatskih izvoznika, procijenio je da je 'realni' rast
izvoza negdje oko etiri posto.

Iako samo neto vie od 10% poduzea u Hrvatskoj izvozi, ona zapoljavaju polovicu zaposlenih u
svim poduzeima te u razvoj ulau ak 70% sredstava od ukupno ulaganih sredstava u razvoj. Rast
takvih zdravih i naprednih poduzea ini ukupnu hrvatsku ekonomiju snanijom. Jasno je da jedino
izvozno orijentirana ekonomija moe maloj zemlji jamiti dugorono odriv gospodarski rast.
Pripremila: Anita Zeli

Trita Rusije i Turske - izazov hrvatskoj prehrambenoj

industriji
Unato pojedinim izvoznim adutima, poznata je
injenica da je lista uvoznih proizvoda viestruko
dua. Godinama se osobito upozorava na alarmantne podatke o golemu uvozu hrane, a deficit razmjene
poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ini preko
10 posto ukupnog deficita.
Ipak, analiza Ekonomskog instituta Zagreb ukazuje
na mogue prilike za domae proizvoae hrane i
pokazuje kako se prehrambena industrija mora vie
fokusirati na trita Rusije i Turske. Naime, prema
istraivanju koje je proveo EIZ, analizirajui strukturu izvoznih trita i mogui potencijal domae
prehrambene brane, Rusija s udjelom od 1,9 posto
34 BIZdirekt prosinac 2015.

u ukupnoj vrijednosti izvoza hrane i pia i Turska sa

skromnih 0,2 posto na samom su zaelju liste inozemnih trita s kojima trguju nae prehrambene
kompanije. Kupcima na ruskom tritu prodan je
prehrambeni asortiman ukupne vrijednosti samo 13
milijuna eura, dok je paralelno na trite Turske plasirano hrane i pia deset puta manje, tek 1,3 milijuna
eura.
Analiza EIZ-a obuhvatila je izvoz 125 grupa proizvoda, a iz te lepeze na rusko se trite prodaje njih 37,
dok je u Turskoj situacija jo poraznija: tamo je 2013.
plasirano tek sedam proizvoda iz segmenta hrane i
pia. Istovremeno, Rusija broji oko 143 milijuna potencijalnih potroaa, a Turska ima vie od 76 milijuna stanovnika, to je golem i motiv i izazov.

Zbog promjene
metodologije
izrauna, Hrvatska
postala 'izvoznik'
banana, automobila,
rie i niza drugih
roba, koje se ne
proizvode unutar
nae zemlje.

Izvozna ofenziva IT usluga

I dok se prehrambena industrija suoava s izvjesnim
problemima, izvozna ofenziva IT usluga se nastavlja.
Prema nedavnim procjenama iz analitike kue
IDC Adriatics, hrvatsko trite informatikih usluga ove bi godine moglo porasti za vie od tri posto
www.mirakul.hr 35

Izvoz

Prehrambena
industrija trebala bi
se vie fokusirati na
trita Rusije i Turske.

Izvoz

u odnosu na prolu godinu, a oekuje se i nastavak

rasta njihova izvoza za 11 posto. Trite IT usluga
u 2014. godini imalo je najvei udjel, od 30,3 posto,
u ukupnoj vrijednosti domaeg IT trita, ija se
vrijednost procjenjuje na 6,5 milijardi kuna, pokazuje
istraivanje. Najvei domai izvoznici IT usluga su
SPAN, Ericsson Nikola Tesla, IN2 Grupa, Verso Grupa, Combis, Gisdata i Pet minuta, a njihov izvoz nije
samo u regiju, nego po cijelom svijetu.
Takoer, ini se da bi i projekt fiskalizacije, nakon
uspjene primjene u Hrvatskoj, mogao postati i
izvozni proizvod, za to su potpisana i neka pisma
namjere s IBM-om i Oracleom, a postoje i neke
zemlje, poput eke, Srbije i Slovenije, koje su inicijalno zainteresirane za to, istaknuli su iz IDC Adriaticsa.
Vanjskotrgovinski suficit Hrvatske - djelatnosti u kojima smo neto izvoznici
Unato spomenutom rastu izvoza, samo pet brana
biljei suficit robne razmjene, a najvei se odnosi na drvopreraivaku industriju, emu pridonose
domae sirovine, odnosno manja uvozna ovisnost
proizvodnje. Suficit hrvatskih drvopreraivaa
premauje 2,5 milijardi kuna.
Veu vrijednost izvoza nego uvoza lani su zabiljeili
jo nemetalni mineralni proizvodi i gotovi proizvodi od metala te djelatnost gospodarenja otpadom.
Istovremeno, neke djelatnosti, poput prehrambene
proizvodnje, makar nisu neto izvoznici, biljee solidan rast vrijednosti izvoza, uz nie stope rasta uvoza. Jedna od djelatnosti koja se prole godine istakla
najveim poboljanjem salda robne razmjene su
strojevi i ureaji.
Loi trendovi, pak, ve dulje su uoljivi u vanjskotrgovinskim kretanjima kod duhanskih proizvoda,
a ove su godine samo nastavljeni. Nekad jedna od
najizrazitijih neto izvoznika, ta se djelatnost prometnula u branu u kojoj uvoz ve premauje izvoz
za pedesetak posto.
Industrije koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj izvoza
Prema tvrdnjama strunjaka, prvenstvene industrije
koje bi mogle potaknuti daljnji razvoj izvoza su farmaceutska, elektro-preraivaka, metalna, drvna,
prehrambena i brzorastue industrije poput softverske. Znatne stope rasta izvoza biljee proizvodnja
koe i srodnih proizvoda za 31 posto, izvoz osnovnih
farmaceutskih proizvoda povean je za 33 posto, gotovih metalnih proizvoda za gotovo 26 posto. Stopama rasta u prvoj polovici godine strali su gotovi
metalni proizvodi. Njih je izvezeno etvrtinu vie
nego lani. Strunjaci tvrde kako se rast izvoza u toj
skupini proizvoda, prema svemu sudei, odnosi na
izvoz oruja.
Inae, rast izvoza na godinjoj razini najvie je pogurao rast vrijednosti izvoza brodova. Njegov doprinos

36 BIZdirekt prosinac 2015.

poboljanju vanjskotrgovinskog skora je utoliko vei

to istodobno uvoz gotovo uope nije porastao.
EU-efekt u robnoj razmjeni: najvanija trita za hrvatske proizvode
Jedan od glavnih razloga jaanja izvoza struni krugovi prvenstveno vide u jaoj integraciji na trite
EU-a i prateim metodolokim promjenama. Tako je
najvanije trite za hrvatske proizvode Europska unija, na koju se odnosi preko 67 posto robnog izvoza, dok
je izvoz u zemlje CEFTA-e prema posljednjim podatcima u ovoj godini pao za 2 posto.
No istovremeno, izvoz u zemlje koje su nam tradicionalno glavni vanjskotrgovinski partneri biljei dosta arolika kretanja. Prema analizi EIZ-a, u vodee
izvozno trite, Italiju, povean je tek tri posto, a u
Njemaku smo izvoz poveali deset posto. Nasuprot
tome, u Austriju smo izvezli ak 18 posto vie robe, a
rast izvoza u susjednu Sloveniju dosegnuo je ak 23
posto. Sadanji izvoz prehrambenih tvrtaka iz RH karakterizira vrlo visoka koncentriranost, na etiri trita
(BiH, Italija, Slovenija, Srbija) prodaju vie od 50 posto
od ukupnog izvoza hrane. Kod pia je koncentracija
jo izraenija pa na tri najvee destinacije odlazi ak
70 posto izvoza. Naa najvea izvozna trita su: Italija, BiH, Njemaka, Slovenija, Austrija, Srbija, Rusija,
SAD, Maarska i Nizozemska.
Specifinosti hrvatskog izvoza
S ulaskom Hrvatske u EU, unato kratkoronim
potekoama po industrije koje su bile ovisne o CEFTA-i ili tiene carinama, Hrvatskoj se otvorilo trite
od pola milijardi ljudi. No bez obzira na rast, kao jednu
od glavnih karakteristika hrvatskog izvoza strunjaci
vide u njegovoj nestalnosti i volatilnosti.
-Najvei utjecaj na zabiljeen rast izvoza imala je brodogradnja, nestabilna komponenta koja ini 12% izvoza, te izvoz nafte i naftnih derivata koji uvelike ovisi o
rastu cijena tog energenta na svjetskom tritu - istie
Ljubo Juri.
Meu izazovima za ostvarivanje ozbiljnijeg rasta
vrijednosti proizvoda i usluga, istie se usitnjenost
proizvodnje hrvatskog gospodarstva te nedostatni
postojei proizvodni kapaciteti. Takoer, s obzirom
na to da oko 70% naeg izvoza dolazi iz radno intenzivnih djelatnosti, potrebno je raditi na promjeni
strukture izvoza na nain da se povea izvoz proizvoda baziranih na novim tehnologijama. Iako samo desetak posto poduzea u Hrvatskoj izvoze, ona ujedno
zapoljavaju polovicu zaposlenih u svim poduzeima:
ostvaruju 65% od ukupnih prihoda od prodaje, te u
razvoj ulau ak 70% sredstava od ukupno ulaganih
sredstava u razvoj.
Financijska nesigurnost i pravna nedoreenost - glavni
problemi hrvatskih izvoznika
Unato opem optimizmu kada je izvoz u pitanju, po-

stoji i druga strana 'medalje'. Hrvatski izvoznici kao

probleme navode i nelikvidnost, financiranje izvoza,
nedovoljnu promociju hrvatskih izvoznih proizvoda,
pravnu nedoreenost te financijsku nesigurnost.
injenica da je samo 10% hrvatskoga gospodarstva
usmjereno na izvoz dobrim dijelom rezultat je visokih
trokova rada koji uzrokuju visoku cijenu hrvatskih
proizvoda. Problem je i to Hrvatska prednjai u radno
i resursno-intenzivnim proizvodima i proizvodima
niske tehnoloke razine te zbog toga ne moe ostvariti
vie godinje stope rasta izvoza.
Prema tome, pojednostavljenje zakonske regulative,
smanjenje poreznog optereenja novoosnovanim
poduzeima, poticanje potpore razvoju srednjeg i malog poduzetnitva usmjerenog na izvoz i eventualna
deprecijacija teaja kune, neki su od glavnih zahtjeva
izvoznika za olakanje njihova djelovanja. Kolika je
baza hrvatskog izvoza dovoljno govori injenica da je
Slovenija u tom razdoblju izvezla robe oko dva i pol
puta vie nego Hrvatska.
Najaktivnije banke za financiranje izvoza
Jedan od glavnih uvjeta za poboljanje poslovanja
izvoznika svakako je i odgovarajui nain financiranja. Kreditna linija koja podupire financiranje
izvoza, stavljajui naglasak na dulje ronosti i izvoz
iz Hrvatske, najee je spominjani preduvjet u kontekstu financiranja. Za najaktivniju banku u financiranju izvoza proglaena je prije dva mjeseca Privredna banka Zagreb (PBZ), koja je financirala veliki
broj transakcija za pripremu proizvodnje i financiranja zaliha te tako podrala izvoz klijenata iz sektora
farmacije, brodogradnje, poljoprivrede, proizvodnje
hrane, drvne i metalne industrije.
Da je PBZ dobila nagradu kao banka koja najaktivnije
financira izvoz u Hrvatskoj izvijestila je Europska
banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je od poetka
djelovanja u Hrvatskoj 1991. kao investitor podrala
vie od 170 projekata u ukupnom iznosu od 3,1 milijardi eura. Ta nagrada dodjeljuje se svake godine
najuspjenijim bankama koje sudjeluju u EBRDovom programu, koji je pokrenut 1999. godine kako
bi promovirao meunarodnu trgovinu i trenutno
ukljuuje vie od 100 banaka u 26 zemalja.
Hrvatska banka za obnovu i razvitak - kljuna uloga
za velike investicije s potencijalom za izvoz
-Za daljnji razvoj izvoza trebalo bi ojaati Hrvatsku
banku za obnovu i razvitak (HBOR) kroz poveanje
temeljnog kapitala nunog za osiguranje kredita sa
znaajno niim kamatama i uz dui rok otplate istaknuo je Juri. U tom kontekstu, svakako je interesantan i HBOR-ov Program kreditiranja pripreme
i naplate izvoznih poslova, ija se osnovna namjena
odnosi na financiranje obrtnih sredstava: priprema
proizvodnje za izvoz, izvoz roba, te cjelokupni ciklus
od pripreme izvoza do naplate izvoznih poslova.

-Gotovo sve velike investicije zapoele su novcem

nae banke - rekao je predsjednik Uprave HBOR-a
Duan Tomaevi na nedavno odranoj HBOR-ovoj
izvoznoj konferenciji. Istaknuo je i kako je ta banka u
23 godine poslovanja podrala preko 50.000 domaih
projekata. U protekle etiri godine HBOR je plasirao
38 milijardi kuna gospodarstvu.

Europska unija
najvanije je trite
za hrvatske proizvode
- na nju se odnosi
preko 67% naeg
robnog izvoza.

Deprecijacija kune - nuan uvjet poboljanja stvarne

konkurentnosti domaeg gospodarstva?
Iako hrvatski izvoznici ve godinama stidljivo zagovaraju deprecijaciju kune, smatrajui ju nunim
preduvjetom poveanja konkurentnosti, predsjednik
hrvatskih izvoznika Darinko Bago na ranije spomenutoj konferenciji po prvi put deprecijaciju je otvoreno zatraio.
-Hrvatska je jedina drava lanica EU u kojoj udio
izvoza u BDP-u sustavno pada ve dva desetljea.
Dok se robni izvoz Slovenije i Maarske popeo na oko
80 posto BDP-a, hrvatski je pao na dvadesetak posto.
A jedino izvozom Hrvatska moe doi do deviza za
vraanje rastueg vanjskog duga - naglasio je Bago.
Poduzetnici koji su orijentirani na izvoz smatraju da je
vrijeme da sredinja banka posegne i za mjerama poput postupne deprecijacije kune, kako bi se pomoglo
najboljem dijelu hrvatskog gospodarstva, neto izvoznicima. Upravo stoga teaj kune sporan je izvoznicima,
tvrdei da su upravo zbog njega hrvatske trgovine
preplavljene uvoznom robom koja domau istiskuje s
polica, te da je gotovo sve iz uvoza jeftinije.
S druge strane, oponenti smatraju da je teaj samo
jedna determinanta uspjenosti izvoza. Istovremeno, mnogi strunjaci alternativu deprecijaciji vide u
uvoenje svojevrsnog povlatenog deviznog teaja za
izvoznike.

Izvozni aduti Hrvatske

I dok struni krugovi upozoravaju kako se vie od polovice rasta izvoza odnosi na
provoz robe na putu od stvarnih proizvoaa do kupaca, te da je Hrvatska postala
'izvoznik' banana, automobila, rie i niza drugih roba, koje se zasigurno ne proizvode
unutar nae zemlje, pukom promjenom metodologije izrauna nakon ulaska u EU,
postoji niz proizvoda koji se uistinu mogu smatrati naim stvarnim izvoznim adutima. Jedan od najveih suficita biljeimo i s Japanom, za to su zaslune tune.
Prema podatcima DZS-a, najznaajniji hrvatski izvozni proizvodi su strojevi i transportni ureaji, hrana i ivotinje, pia i duhan, sirove materije osim goriva, mineralna goriva i maziva, ivotinjska i biljna ulja, masti i kemijski proizvodi. Od 26 grupa izvoznih proizvoda samo est je lani imalo suficit u rasponu od 6 milijuna eura
(zahvaljujui duhanu) do 70 milijuna eura, to je bio uinak izvoza itarica. U tom
razredu su jo samo tune i ostale riblje vrste, mesne preraevine, uljano sjeme i
sirova koa.
Inae, kada je o prehrambenim proizvodima rije, prema istim podatcima trinu
samodostatnost ostvarujemo u 11 kategorija, a kod vie od 40 ovisni smo o uvozu.
Proizvodnja mandarina tri puta premauje potronju lokalnog trita, treanja,
vianja i vina gotovo dva puta, dok meda imamo 10-ak posto vie od koliine koju
trite konzumira.
www.mirakul.hr 37

Energetika

Energetika

Nedavno je i Financial Times opirno pisao o nevoljama globalnih naftnih kompanija. Nakon godinu dana
niskih cijena, odustale su od nada da e se loe razdoblje ubrzo okonati, pa drastino reu trokove i ulaganja u istraivanja i razvoj novih nalazita. Meutim,
moramo imati u vidu i trend k nunom naputanju
fosilnih goriva - dugoroan, ali aktualno konkretan,
navodi Financial Times.

Hrvatska mora uskladiti energetsku strategiju

s promjenama na globalnom tritu
Nova, jeftinija fosilna goriva, sve povoljnija proizvodnja energije iz obnovljivih izvora te pad
globalne potranje za elektrinom energijom, kao i sve vea i jeftinija proizvodnja nafte iz
kriljca (pad trokova dobivanja nafte iz kriljaca od 2011. do sada je 71%), trendovi su koji na
tritu stvaraju obilnu ponudu i slabiju potranju, navode Bloombergovi energetski analitiari.
Pripremio: Gorden Knezovi

Nestalni obnovljivi
izvori energije do
2040. postat e
dominantni na
tritu energije, i to
e biti veliki izazov
za upravljanje
prijenosnom mreom.

Bloombergovi su analitiari izdvojili tri kljune znaajke globalnog energetskog trita: jeftina fosilna goriva dobivaju na vanosti jer su trokovi proizvodnje
sve manji, nestalni obnovljivi izvori energije do 2040.
postat e dominantni na tritu energije, i to e biti
velik izazov za upravljanje prijenosnom mreom, te
injenicu da potranja za elektrinom energijom slabi, a potronja elektrine energije sve manje utjee na
gospodarski rast.
Posljedice su da e ponuda energije u godinama koje
dolaze i dalje biti vea od potranje, smatraju Bloombergovi analitiari. Prema njihovim oekivanjima cijena nafte e se kolebati blie razini od 50 amerikih
dolara za barel nego cijeni od 90 dolara, a obnovljivi
izvori dobivat e sve vei udjel na tritu. Istiu i kako
e na trite utjecati i brojne inovacije u nekonvencionalnoj plinskoj industriji te e uslijediti pad trokova slian onome koji se dogaa solarnoj industriji.
Primjetan je i sve vei trini utjecaj utede energije,

38 BIZdirekt prosinac 2015.

poput npr. LED rasvjete, pa potranja za elektrinom

energijom pada bre od oekivanja.
Ogromni vikovi nafte
Pokazatelji energetskih vikova turbulentni su u
najveoj mjeri za naftne kompanije. Na primjer,
ulazak Saudijske Arabije na naftna trita u istonoj Europi predstavlja najeu konkurenciju Rusiji,
priznao je nedavno ruski ministar energetike Aleksander Novak, ija zemlja tradicionalno dominira tritima u toj regiji. Naime, Saudijska Arabija poela
je opskrbljivati naftom Poljsku, objavila je najvea
ruska naftna kompanija Rosneft. Time je jo jedna
bliskoistona zemlja-proizvoa prodrla na trite
koje je dosada uglavnom opskrbljivala Rusija. Izvoznici nafte bore se za udio u svjetskom tritu, pri
emu oni s dubljim depom, poput Saudijske Arabije, koriste niske cijene kako bi prodrli na nova
trita, esto nautrb Rusije, koja pripada vodeim
proizvoaima sirove nafte u svijetu.

Primjer surove borbe za profitabilnost na naftnom

tritu je, na primjer, Shellovo odustajanje od eksploatacije tzv. nestandardne nafte u Kanadi. Kompanija
Royal Dutch Shell otpisala je 2 milijarde amerikih
dolara imovine, te 418 milijuna barela zaliha u nalazitima nafte, odustajui od projekta crpljenja nafte iz
kriljca u zapadnoj Kanadi. Pad cijena nafte u posljednjih godinu i pol uinio je projekt neisplativim. Pokuavali su ga odrati, jer je od listopada 2013. znatan
novac ve bio investiran. Tada je cijena nafte bila oko
100 dolara po barelu, a sad je ispod 50 dolara.
Najvee naftne kompanije u svijetu odustaju ili odgaaju svoje najvee projekte koji se isplate tek pri cijeni
nafte vioj od 60 dolara za barel, to je gotovo 50%
ispod razine prihvatljivosti iz sredine 2014. godine.
Britanski BP i francuski Total odgodili su projekt Mad
Dog 2 u Meksikom zaljevu. Norveki Statoil odgodio
je projekt Johan Castbver na Arktiku.
Nunost stratekog miljenja i dravnog usmjeravanja
U energetskom zaokretu i brizi za spaavanje klime,
niz najnaprednijih zemalja planira znatan pad potronje energije, naravno, uz odranje ivotnog standarda, za ak 50% do 2050. godine (Njemaka, Francuska, vicarska). Godinja potronja nafte u Europi
u razdoblju 2005.-2013. pala je za 18%. To je dijelom
rezultat ekonomske krize, ali dijelom i svjesnih politika (supstitucija goriva, poboljanje energetske uinkovitosti). Ukupna godinja potronja primarne energije
u EU opala je u razdoblju 2006.-2013. za gotovo 10%.
Oekivanja britanskih energetskih strunjaka su da e
Velika Britanija do 2030. godine imati od 35 do 40%
energije iz vjetra i sunca, a da e do 2024. godine Europska unija imati do 24% energije iz vjetra.
Jedna etvrtina instaliranih kapaciteta bila bi u Njemakoj (80 GW i 196 TWh), slijedile bi panjolska
(44,5 GW i 94 TWh), Francuska (32 GW i 88 TWh)
i UK (40 GW i 120 TWh). Kada bi Hrvatska imala
samo 1% energije vjetra u EU do 2030., to bi znailo
pokrivanje 40% nae ukupne sadanje potronje. Uz
nae hidroelektrane, uz solarnu energiju, za koju imamo bolje potencijale od europskog prosjeka, koritenje
biomase, gdje zahvaljujui umama i poljima takoer
imamo solidne potencijale, te neto geotermalne energije, Hrvatska bi bez problema ve do 2030. godine
mogla 80% svojih potreba za elektrinom energijom
pokrivati iz obnovljivih izvora (to Njemaka planira za 2050., jer Hrvatska u odnosu na njih i veinu

drugih zemalja EU ima prednost i znatno veeg udjela

akumulacijskih hidroelektrana).
Tko e plaati zelenu energiju?
I Hrvatska bi, upozoravaju strunjaci, morala imati
dugorone vizije i strategije, prepoznavati trendove i
prilagoavati mjere ekonomske i socijalne politike, no
u stratekom planiranju naa drava nema prepoznatljivih uspjeha. Propast koncesija za istraivanje nafte i
plina u Jadranu dobro ilustrira nae probleme.

U brizi za spaavanje
klime, niz zemalja
planira smanjenje
potronje energije
za ak 50% do 2050.
godine.

Prema medijskim natpisima, nedavno je opskrbljivaima

elektrine energije sniena cijena otkupa struje iz obnovljivih izvora za 20%. Kako se taj novac slijeva u fond za
isplatu poticaja proizvoaima za zelenu elektrinu energiju, procjenjuje se da e nedostajati izmeu 100 i 150

EVN - pouzdan partner kroz cijelu godinu

Tijekom plinofikacije Dalmacije, tvrtka EVN izgradila je gotovo 80 km plinovoda te
svakodnevno vodi brigu o opskrbi oko tisuu korisnika.
Osim izgradnje i razvoja plinske mree, tijekom 2015. EVN je pomogao i razliitim
organizacijama u lokalnoj zajednici. Odjelu za oftalmologiju Ope bolnice Zadar
omoguili su trajnu edukaciju lijenika oftalmologa, pedijatara i neurologa, Osnovnoj
koli Votarnica iz Zadra pruena je pomo u financiranju osobnog asistenta za rad
s uenicima, a Gradskoj knjinici Marka Marulia u Splitu pomogli su u pokretanju
udruge Glazbene niti ljubavi. Uz to, pruili su podrku i brojnim sportskim organizacijama te dogaanjima, poput Koarkakog kluba Katela i Veslakog kluba Jadran
Zadar te KIDS RUN utrke i triatlona na Marjanu.
U narednoj godini, tvrtka EVN nastavit e graditi plinsku mreu, stoga oekuju i nove
korisnike koji e moi uivati u svim prednostima plina.
Za sve dodatne informacije, korisnici mogu posjetiti internetsku stranicu www.evn.hr,
obratiti se EVN-ovim prodajnim strunjacima na besplatan broj telefona 0800 820
820 ili mogu posjetiti Centre za korisnike u Ulici Hrvatskog sabora 42 u Zadru ili na
adresi Kopilica 5A u Splitu.
www.mirakul.hr 39

Energetika

Propast koncesija
za istraivanje nafte
i plina u Jadranu
dobro ilustrira slabosti
nedostatka kvalitetne
energetske strategije.

milijuna kuna, to bi ve idue godine graani mogli

platiti viom cijenom struje. Takoer, u Ministarstvu gospodarstva razmatraju novi plan o reguliranju naknade za
obnovljive izvore energije koji plaaju graani.
Drava je snizila otkupnu cijenu koju opskrbljivai
plaaju operatoru trita elektrine energije (HROTE) s 0,53 kune po kilovatsatu na 0,42 kune za obvezni otkup zelene energije. Prole godine u HROTE-ov fond za poticanje proizvodnje zelene elektrine
energije opskrbljivai su uplatili 492,5 milijuna kuna,
a graani jo 505,2 milijuna kuna kroz naknadu za
obnovljive izvore od 3,5 lipe za svaki kWh potroene
struje. Fond je prole godine isplatio gotovo 825 milijuna kuna poticaja, ak 50% vie nego godinu ranije. Osim to e ubudue ostati krai za 20% onog to
su dosad plaali opskrbljivai, manjak bi dodatno mogla produbiti injenica da je koliina otkupljene zelene energije u kontinuiranom porastu. Prema portalu
energetika-net.hr, rauna se da e ove godine trebati
otkupiti 1,2 TWh, a idue godine 1,8 TWh, ovisno o
broju postrojenja koji e ui u sustav poticaja. Hoe
li u fondu za to biti dovoljno novca, u resornom ministarstvu i u fondu nisu htjeli komentirati.
Hrvatska nema niti strategije razvoja trita obnovljivih izvora energije, odnosno kvalitetnih investicijskih
projekata, kao ni razvoja pratee industrije, poput proizvodnje fotonaponskih elija, LED rasvjete, baterija za
elektrine automobile, nema razvoja kvalitetnih projekata utede energije u industriji i zgradarstvu. Nedavno je za posjeta jedinom hrvatskom proizvoau fotonaponskih elija, varadinskoj tvrtki Solvis, ministar
zatite okolia i prirode Mihael Zmajlovi optimistino
najavio razvoj solarnog trita u Hrvatskoj za sljedeu
godinu u skladu s novim zakonom o OIE koji stupa na
snagu od poetka idue godine. Solvis, naime, izvozi
90% svojih proizvoda u zemlje EU. Godinji kapacitet
je 60 MW (za usporedbu nemogunosti veeg prodajnog uea na domaem tritu je podatak da je ukupna kvota predviena energetskom strategijom RH do
2020. godine popunjena i iznosi 52 MW).
U Hrvatskoj za sada samo tvrtka Rimac automobili,
zahvaljujui stranim investicijama, proizvodi baterije
za elektrina vozila.
-Valja razlikovati baterijske pakete i baterijske elije.Baterijski paketi sastoje se od vie baterijskih elija.
Nai baterijski paketi meu najboljima su na svijetu,
zahvaljujui Rimac Automobili BMS (battery management system) sustavima, nainu pakiranja, termalnom sustavu i brojnim drugim karakteristikama.
To uvelike odreuje cijenu, zajedno s vrstom i koliinom elija koje idu u paket. Baterijske elije uvozimo
kao sirovinu. Nae baterijske pakete ne prodajemo
zasebno, ve kao sastavni dio naih proizvoda. Trite
nam je gotovo cijeli svijet. Mi smo visoko tehnoloka
tvrtka i osim vozila koja u potpunosti proizvodimo pod

40 BIZdirekt prosinac 2015.

naim krovom, prodajemo i inenjerske usluge - rekao

nam je Miroslav Zrnevi iz Rimac Automobila.
Formiranje burze elektrine energije
Jedan od kljunih problema hrvatskog trita energenata je nepotpuna liberalizacija trita, bez ega
nema prednosti sudjelovanja na zajednikom tritu
EU. Uskoro e zapoeti raditi Hrvatska burza elektrine energije (CROPEX), a njeno je formiranje posljednji korak liberalizacije trita elektrine energije u Hrvatskoj. Burzi, koju su osnovali HROTE i
HOPS, trebali bi pristupiti domai i strani proizvoai i trgovci strujom. CROPEX je sklopio partnerstvo s burzom Nord Pool Spot, najveim burzovnim
subjektom sjevera Europe, to e joj pomoi da zauzme status regionalnoga lidera. Kako nam je rekao
direktor CROPEX-a Silvio Brki, burza je osnovana temeljem Zakona o tritu elektrine energije
iz 2013. godine. CROPEX je osnovan s temeljnim
kapitalom od 6 milijuna kuna.
-U Hrvatskoj sada djeluje samo OTC (engl. Over The
Counter) trite bilateralnih ugovora o kupoprodaji
elektrine energije. Smisao uspostave CROPEX-a je
u uvoenju potpuno novog kratkoronog (engl. spot)
trita aukcijskog tipa za organizirano transparentno
trgovanje za fiziku isporuku elektrine energije u
svakom satu u sljedeem danu (engl. day ahead market). CROPEX e tako prvi put u Hrvatskoj omoguiti postojanje trine cijene elektrine energije na
veleprodajnom tritu, to je do sada bio jedan od
bitnih nedostataka razvoja trita elektrine energije - objasnio nam je Brki, dodavi kako vrlo vanim
smatra to su se u listopadu 2015. godine uvjeti sudjelovanja energetskih kompanija sa sjeditem u EU
ili Energetskoj zajednici na tritu elektrine energije
u Hrvatskoj potpuno liberalizirali, ime mogu poslovati na hrvatskom tritu bez osnivanja kompanije ili
podrunice u Hrvatskoj.
-CROPEX e smanjiti izloenost trokovima uravnoteenja elektroenergetskog sustava. Uvoenje unutardnevnog trgovanja prvi je korak ka ukljuenju u
EU unutardnevno trite (engl. XBID, cross border
intra day) najavljenog za srpanj 2017. godine, koje
je od posebne vanosti i korisnosti za proizvoae
elektrine energije iz obnovljivih izvora energije s
promjenjivom proizvodnjom - naglasio je Brki te
dodao da je CROPEX od velike vanosti za integraciju obnovljivih izvora energije na trite elektrine
energije, ne samo Hrvatske, nego i EU temeljem projekata povezivanja, odnosno planova EU na uspostavi jedinstvenog trita EU elektrine energije za dan
unaprijed te unutar dana.
Prednosti liberalizacije trita osjetio je i bivi monopolist HEP. Naime, liberalizacija je HEP Opskrbu potawww.mirakul.hr 41

Energetika

Energetika

CROPEX e
omoguiti postojanje
trine cijene
elektrine energije
na veleprodajnom
tritu, to je do sada
bio jedan od bitnih
nedostataka razvoja
trita elektrine
energije.

knula da svoju poziciju vodeeg trinog opskrbljivaa

u Hrvatskoj dokae i na susjednim tritima. Znaajan
iskorak napravljen je na tritu u Sloveniji, gdje osim
vie desetaka poduzetnika opskrbljuju i Grad Ljubljanu,
a dobili su i prve kupce u Srbiji te Bosni i Hercegovini.
No, novi igrai na tritu poput tvrtaka RWE Energija
i GEN-I jo imaju niz zamjerki na potpuno otvaranje
trita. Tako nam je predsjednik Uprave RWE Energija Zoran Milia rekao kako je HEP i dalje vertikalno
integrirana kompanija, pa ostali opskrbljivai nemaju
mogunost nabave elektrine energiju iz domaih kapaciteta, na to su vie puta upozoravali.
Posebne zamjerke novi opskrbljivai energentima u
Hrvatskoj imaju na kanjenje u liberalizaciji trita
plina za domainstva. Liberalizacijom hrvatskog trita u igru s plinom uli su novi igrai, ali u sljedee
tri godine svi lokalni distributeri plina morat e plin
za kuanstva i dalje kupovati po reguliranim cijenama, niima od trinih. Najvei novi konkurenti
HEP-u tvrtke GEN-I, EVN Croatia, RWE Energija i
MET Croatia Energy Trade d.o.o., koji su od Hrvatske
energetske regulatorne agencije (HERA) dobili dozvole i za opskrbu plinom, teko da e prije 2017. poeti
opskrbljivati kuanstva plinom, smatraju analitiari.
No, kako kau, njihovi su planovi dugoroni. Za sada
mogu raunati na opskrbu plinom samo u kategoriji
poslovnih korisnika.
Domai know-how za bolju energetsku budunost
Energetska uinkovitost jedan je od glavnih smjerova
razvoja malih, srednjih i velikih tvrtaka, kao i razvoja
gospodarstva uope. Ulaganje u mjere poveanja energetske uinkovitosti tvrtkama donosi brojne prednosti:
manje trokove za energiju, manju ovisnost o promjenama cijena energenata, poveanje konkurentnosti te
smanjenje utjecaja na okoli.
U Hrvatskoj se za sada u razvoju projekata energetske uinkovitosti iskazao najvie HEP ESCO. ESCO
je kratica koja potie od engleske rijei energy services company - tvrtka za pruanje energetskih
usluga. ESCO projekt podrazumijeva kompletno
rjeenje za kupca energetske usluge, ukljuujui
pripremu, financiranje i provedbu projekta. Projekti
koje je proveo HEP ESCO dokazuju da se primjenom pravila energetske uinkovitosti investicije
mogu financirati utedama u energiji te da je ESCO
model za lokalnu zajednicu i za privatni sektor viestruko isplativ. Snaga HEP ESCO-a nije u megavatsatima, ve u negavatsatima, a rije je o onim kilovatsatima koji se mogu utedjeti. HEP ESCO stoga
je razvio neke nove usluge, koje tvrtkama u tom
procesu mogu pomoi da upoznaju svoju potronju i
definiraju ciljeve. Te energetske usluge omoguavaju utede u energiji i trokovima provedbom mjera
energetske uinkovitosti, obnovljivih izvora energi-

42 BIZdirekt prosinac 2015.

je te uvoenjem sustavnog gospodarenja energijom.

Sustav gospodarenja energijom kljuan je za postizanje uteda, u, primjerice, proizvodnji ili u samim
poslovnim prostorima.
Jedan od novih proizvoda, odnosno alata HEP ESCOa je ESCO Monitor, raunalno-poslovni sustav koji
pomae u praenju, analizi te optimizaciji potronje
energije u zgradama, javnoj rasvjeti, industrijskim postrojenjima te sustavima obnovljivih izvora energije.
Brojne su koristi za korisnike ESCO Monitora, i to:
upravljanje graevinama - pregled svih opih, graevinskih i energetskih parametara, upravljanje i pregled
mjernih mjesta (obraunskih i kontrolnih mjerila,
osjetnika temperature, vlanosti), mogunost generiranja planova potronje, olakano planiranje i donoenje odluka o provedbi pojedinih mjera energetske
uinkovitosti te mogunost mjerenja i verifikacije sukladno IPMVP-u (International Perfomance Measurement and Verification Protocol).
ESCO Monitor koristan je alat kod uvoenja sustava gospodarenja energijom prema normi ISO 50001.
Primjena ESCO Monitora financijski je dostupna i
povoljna, a omoguuje dubinsku informaciju o ponaanju sustava te moe pridonijeti donoenju ispravne
odluke o izboru primjene mjera energetske uinkovitosti. Nadalje, ESCO MonitorPanel pomae u komunikaciji sa svim zaposlenicima o aktivnostima koje
se provode ili su provedene, ali i o utedama koje se
ostvaruju. Projekti HEP ESCO-a rijetki su uspjeni
projekti utede energije u Hrvatskoj.
Zastoj u energetskoj obnovi zgrada u dravnom vlasnitvu
Hrvatska je zakazala u realiziranju znatno jednostavnijih projekata poput energetske obnove javnih
zgrada zbog neusklaenog zakonodavstva i inertne
dravne administracije.
Posljedica nepokretanja energetske obnove javnih zgrada
u dravnom vlasnitvu viestruko su negativne. Tvrtke
koje su dobile poslove energetske obnove dravnih zgrada i na posao uzaludno ekaju par godina dravi prijete
tubama za plaanje odtete od nekoliko desetina milijuna kuna. Da je program energetske obnove dravnih
nekretnina pokrenut, mogao bi zaposliti nekoliko desetina tisua graevinskih radnika, a ove godine bi taj broj
mogao narastao na preko 100 tisua novozaposlenih.
Ukupan potencijal investiranja u energetsku obnovu
javnih zgrada bio bi, prema procjenama, oko 30 milijardi kuna. Ta obnova smanjila bi sadanju potronju
energije i vode s 5 na 2 milijarde kuna godinje. Kako
nam kau strunjaci iz graevinskih tvrtaka koje bi
sudjelovale u radovima energetske obnove, na svaku
uloenu kunu u graevinarstvu njen se uinak u bruto nacionalnom dohotku, kada se uraunaju uinci na
pratee djelatnosti, uveava za 4,6 puta, pa bi onda potencijal programa energetske obnove javnih zgrada u
Hrvatskoj dostigao skoro 140 milijardi kuna.
www.mirakul.hr 43

Energetika

Energetika

Zajedniko razumijevanje kljuno je za

postizanje ciljeva niskougljinog razvoja
Neki analitiari kau da se najvee promjene trenutno odigravaju izvan energetskog sektora, na
periferijama, gdje se oblikuju novi poslovni modeli utemeljeni na svijesti da daljnji razvoj nije mogu
bez uzimanja u obzir da Zemlja nije nepotroiva.
Pie: Andreja Pavlovi, starija savjetnica, partner, Hauska & Partner

Nije nepoznato da
je prijelaz prema
obnovljivim izvorima
energije zatekao mnoge
energetske divove,
koji su svoj model
poslovanja temeljili
na konvencionalnim
gorivima ili nuklearnoj
energiji.

Meutim, svaki put kad se trai odmak od uobiajenog,

neminovno dolazi do otpora pojedinih skupina iji su
interesi neposredno ugroeni. Nije nepoznato da je
prijelaz prema obnovljivim izvorima energije zatekao
mnoge energetske divove, koji su svoj model poslovanja temeljili na konvencionalnim gorivima ili nuklearnoj energiji. Neki analitiari kau da se najvee
promjene trenutno odigravaju izvan energetskog
sektora, na periferijama, gdje se oblikuju novi poslovni modeli utemeljeni na svijesti da daljnji razvoj
nije mogu bez uzimanja u obzir da Zemlja nije
nepotroiva.

Andreja Pavlovi, starija savjetnica, partner,

Hauska & Partner
Europska unija, a i svijet, u svojim stratekim dokumentima jasno su se odredili za prijelaz prema
niskougljinoj energetici. Postavljeni ciljevi, vrlo ambiciozni, trebaju doprinijeti postizanju 80 do 95-postotnog smanjenja emisija CO2. Cilj je zaustaviti rast
globalne temperature ispod 2 stupnja Celzija, pri emu
se od elektroenergetskog sektora oekuju najvei rezovi. Ovaj prijelaz, osim znaajnih promjena u energetskom miksu i tehnologijama, podrazumijeva i neto
o emu se jo uvijek malo ili nedovoljno govori, a to je
upravljanje energetskom tranzicijom.
Upravljanje energetskom tranzicijom zahtijeva razumijevanje koncepta tranzicije, u ijoj je podlozi svijest
da svi zajedno moramo mijenjati uobiajene prakse i
pristupe upravljanju energetskim pitanjima. Tranzicija,
naravno, nije samoj sebi svrha, ve preduvjet odrivog
razvoja. Ali, tranzicija je sve samo ne jednostavna,
jer osim tehnikih i financijskih aspekata ukljuuje i
promjenu svijesti te uobiajenih naina razmiljanja i
djelovanja.
44 BIZdirekt prosinac 2015.

To nas dovodi do potrebe usvajanja novih znanja

i vjetina potrebnih za uoavanje i to uspjenije
suoavanje s izazovima koji prate energetsku
tranziciju. To su u prvom redu transformacijska i
suradnika znanja i vjetine. Prva su usmjerena na
izgradnju kompetencija na razini pojedinaca, timova i organizacija koje su potrebne za promjenu
naina razmiljanja i djelovanja gledaju se uzroci,
a ne simptomi. Suradnika znanja usmjerena su na
razvoj meusobnih odnosa, sagledavanje pretpostavki i uvjerenja zbog kojih neki sustav stalno
proizvodi iste rezultate, kojima uglavnom nitko nije
zadovoljan.

Zato su vane ove kompetencije u kontekstu energetske tranzicije? Niskougljini razvoj vlade ne mogu
postii same. Ovako dalekosene promjene zahtijevaju ne samo razumijevanje i podrku javnosti, ve
i suradnju razliitih drutvenih aktera. Suradnja pak
pretpostavlja oblikovanje dijalokih procesa u okviru
kojih e pojedinci i organizacije, koje najee nemaju isto miljenje o tome to je problem i kako ga
rijeiti, moi ne samo razmijeniti svoja uvjerenja i
pretpostavke, ve i postii zajedniko razumijevanje
potrebnih rjeenja. Bez zajednikog razumijevanja
teko se moe oekivati postizanje zacrtanih ambicioznih ciljeva niskougljinog razvoja. U prvi plan
tako sve vie dolazi kvaliteta dijaloga, jer su nametnuta rjeenja u pravilu neprovediva. Konzultantska uloga tvrtke Hauska & Partner je pomoi organizacijama
u ovladavanju ovim kompetencijama, kao i definiranju
dijalokih procesa.

Upravljanje viestambenim zgradama

u funkciji oivljavanja obrtnitva
Karlovaka tvrtka Inkasator d.o.o., koja je u javnom vlasnitvu, u obrtnicima je prepoznala potencijal
i vrijedne poslovne partnere. Svake godine biljee poveanje mikro i malih poduzetnika na poslovima
odravanja stambenih zgrada.
Mikro i malo poduzetnitvo, kojem pripada i
obrtnitvo, ini 91% gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Loa poslovna klima, nepoticajno i nekonkurentno poduzetniko okruenje uzrokovalo je zatvaranje tisue obrta i gubitak desetina tisua radnih
mjesta. Grad Karlovac u posljednje etiri godine biljei
zatvaranje 564 obrta i otvaranje novih 376 obrta. Nepovoljno poslovno okruenje negativno utjee na slabljenje obrtnitva i poveanje nezaposlenosti, posebice
osoba zrele ivotne dobi s niim i srednjim obrazovanjem.
Viestambene zgrade graene izmeu 1960. i 1990.
godine najvei su potroai energije u Hrvatskoj. S
obzirom na to da 85% zgrada ne zadovoljava sadanje
propise o toplinskoj energiji, a u ukupnoj potronji
energenta u Hrvatskoj sudjeluju s ak 40%, nuna je
energetska obnova istih. Energetska obnova izazov je
za upravitelje, vlasnike i za obrtnike, ali i velika prilika
za oivljavanje cjelokupnog obrtnitva u Hrvatskoj.
Karlovaka tvrtka Inkasator d.o.o., koja je u javnom
vlasnitvu, u obrtnicima je prepoznala potencijal
i vrijedne poslovne partnere. Svake godine biljee
poveanje mikro i malih poduzetnika na poslovima
odravanja stambenih zgrada. Ugovornim odnosom
s obrtnicima, potroaima (vlasnicima i suvlasnicima stanova), Inkasator osigurava kvalitetu izvrenih
radova i pruenih usluga te garanciju, a obrtnicima
raunovodstvene i pravne usluge te redovitu naplatu
izvrenih radova. U 2014. vrijednost izvedenih radova
koje su realizirali ugovoreni obrtnici poveana je za
25,96% u odnosu na 2013., odnosno izvedeno je ra-

dova za 14.864.758,37 kn, a u 2013. za 11.800.799,23

kn. Ugovaranjem radova, edukacijom stanovnitva
i koritenjem poticajnih sredstava, ulaganja se u
viestambene zgrade poveavaju, a tako i mogunost
angairanja obrta. Suradnjom svih subjekata u investicijskim ciklusima, obrtima se omoguuje opstanak
na tritu te im se prua prilika za irenje poslovanja, a
time i otvaranje novih radnih mjesta.

Energetskom
obnovom zgrada
smanjuju se trokovi
stanovanja, stvara se
dugorona uteda i
poveava vrijednost
nekretnine.

Sigurnost u poslovanju i pravovremenu naplatu potraivanja za isporuene usluge prepoznali

su i servisi za ienje koji pruaju usluge ienja
viestambenih zgrada. Servisi za ienje zapoljavaju
najugroeniju skupini nezaposlenih, a to su ene
osnovnokolskog obrazovanja i stariji od 45 godina.
U ovom procesu, komunikacija svih subjekata iznimno je vana za uspjenu realizaciju projekata. Trite,
okoli, nain izvoenja radova i izvori financiranja
svakodnevno se mijenjaju i teko je promijeniti
dugogodinje navike te razmiljanja stanovnitva.
Jedino kontinuiranom edukacijom i komunikacijom
ljudi s vremenom mijenjaju navike i prilagoavaju se
promjenama, to je preduvjet za energetsku obnovu i
dobru suradnju vlasnika stanova i upravitelja. Upravo je suradnja temelj kontinuiranog investiranja i
pruanja mogunosti otvaranja i razvoja obrta.
Energetskom obnovom zgrada smanjuju se trokovi
stanovanja, stvara se dugorona uteda i poveava
vrijednost nekretnine. Koritenjem mjera energetske obnove doprinosi se energetskoj, ekonomskoj i
ekolokoj utedi.
www.mirakul.hr 45

Multimedija

Poslovna informatika

Suvremeni sustavi za upravljanje

posjetima klijenata u poslovnicama
Customer Visit Management rjeenje zamjenjuje prave redove ekanja virtualnim redovima,
omoguujui klijentima da vrijeme ekanja iskoriste za neku drugu aktivnost. Voditelji poslovnica
pomou ovog rjeenja u mogunosti su kontrolirati sve svoje poslovnice iz sjedita tvrtki ili mogu
pristupiti sustavu putem svojih mobilnih ureaja i tableta.
Pripremio: Comping d.o.o. - Vladimir Pra, Business Development Manager

U svrhu poveanog
zadovoljstva
klijenata, sustav
omoguuje tvrtkama
prikupljanje
povratnih informacija
od klijenata na
uslunom mjestu,
odmah nakon
izvrene usluge.

ivimo u visoko kompetitivnom svijetu; tvrtke su u

konstantnoj potrazi za unaprjeenjem poslovanja i
uinkovitijim poslovanjem. Jedno od glavnih pitanja koje
si postavljaju tvrtke koje se nalaze u 'retail' poslovanju
jest kako pruiti vrhunsko iskustvo i uslugu klijentu od
trenutka ulaska u poslovnicu do momenta izlaska. Na
tritu postoje napredni sustavi za upravljanje posjetima
klijenata u poslovnicama (Customer Visit Management
- u daljnjem tekstu CVM), a sve u cilju poveanja zadovoljstva i lojalnosti svojih klijenata.
Upravo su napredni CVM sustavi potpuno izmijenili tradicionalan koncept upravljanja redovima ekanja: oni
upravljaju cjelokupnim iskustvom klijenta te donose visoku
dodanu vrijednost i klijentima i tvrtkama. Dizajnirani su da
zadovolje potrebe i specifinosti poslovanja razliitih sektora
kao to su banke, telekom operateri, bolnice, osiguravajua
drutva, maloprodaja i dravne institucije. Ovakvi sustavi
nude klijentima ugodniji doivljaj, a tvrtke unaprjeuju kvalitetu svoje usluge, poveavaju rezultate zaposlenika, smanjuju operativne trokove i poveavaju svoje prihode.
CVM rjeenje zamjenjuje prave redove ekanja virtualnim redovima, omoguujui klijentima da vrijeme ekanja
iskoriste za neku drugu aktivnost. Omoguuje rezervaciju
termina za odreenu uslugu i putem mobilnog ureaja: dodijeljeni broj prikazuje se na ekranu u poslovnici u tono
dogovoreno vrijeme. Stajanje u redovima u strahu da e

Kako Comping moe pomoi?

Customer Visit Management sustav (CVM) tvrtke SEDCO integrirano je rjeenje
kojim se upravlja kompletnim iskustvom klijenata od trenutka kada oni uu u
vau poslovnicu. CVM rjeenje ukljuuje module kao to su Queue Management
(Upravljanje redovima ekanja), Mobile booking, Mobile Notification, Digital Signage, Customer Feedback (Prikupljanje povratnih informacija klijenata) i Staff Performance Management (Upravljanje uinkom zaposlenika).
Stotine velikih kompanija u razliitim dijelovima svijeta ve koriste SEDCO CVM rjeenje
u svakodnevnom poslovanju, a njihovo zadovoljstvo ovim rjeenjem i unaprijeenim
rezultatima poslovanja vidljivo je vrlo brzo nakon implementacije. SEDCO je vodei
svjetski pruatelj specijaliziranih IT sustava i rjeenja (www.sedco.com).
Za vie informacija o tvrtki Comping, vodeem domaem sistem integratoru i
pruatelju specijaliziranih rjeenja, posjetite www.comping.hr.
46 BIZdirekt prosinac 2015.

netko zauzeti mjesto u redu stvar je prolosti jer putem

SMS obavijesti klijent dobije tono vrijeme reda na alteru.
Voditelji poslovnica pomou ovog rjeenja u mogunosti su
kontrolirati sve svoje poslovnice iz sjedita tvrtki ili mogu
pristupiti sustavu putem svojih mobilnih ureaja i tableta.
Sustav im daje potpuni uvid u to to se dogaa u njihovim
poslovnicama kroz bogata izvjea i nadzorne upravljake
ploe te im je omogueno jednostavno praenje i optimiziranje performansi u radu poslovnica. Karakteristika ovakvih
sustava je centralno upravljanje koje drastino smanjuje
trokove poslovanja jer eliminira potrebu za zapoljavanjem
djelatnika koji upravljaju svakom poslovnicom zasebno. U
sustav za upravljanje posjetima klijenata integrirani su i
napredni analitiki alati koji managementu daju detaljni
uvid u poslovanje i trendove u radu poslovnica, to rezultira
poveanom produktivnou.
S ciljem ostvarenja personaliziranog i unaprijeenog
iskustva vaih klijenata, CVM sustavi omoguavaju
identifikaciju klijenta u trenutku ulaska u poslovnicu, a
samim time i personaliziranu uslugu. Poznata je injenica
da se prepoznavanjem klijenta i toplom dobrodolicom
moe utjecati na lojalnost klijenta. Mogunost pregleda
profila klijenta unaprijed otvara vrata zaposlenicima za
cross-sell, to dovodi do veeg profita.

Virtualna stvarnost - multimedijalna

platforma budunosti
Multimedijski su sadraji neraskidivo vezani s poslovnim okruenjem. Oni su neizbjean dio
marketinga i prodaje, svoje mjesto nalaze u managementu i upravljanju ljudskim resursima; gotovo
da nema poslovnog procesa koji ne koristi audiovizualna pomagala u svakodnevnim aktivnostima.
U godini koja je pred nama, multimedija e na krilima virtualne stvarnosti doivjeti iskorak u novo
doba. Transformacija industrije zabave, informacijskih industrija, trgovine, ve je poela. Promjene
koje dolaze inovativnim e tvrtkama otvoriti nove mogunosti.
Pripremio: Ante Veki

Napredni 'digital signage' sustavi takoer su sastavni

dio suvremenog CVM rjeenja. Pomou njih klijenta
vodite prema uslunom mjestu i pruate mu informaciju o vremenu dolaska na red, te dok eka, pomou
sustava aljete promotivne poruke. Digitalni ekrani
promotivni su alat i koriste se za prikazivanje reklama
i promociju vaih proizvoda. Analitika koja stoji ispod
digital signage sustava omoguava segmentaciju klijenata koji su trenutno u poslovnici, te se mogu prikazivati reklame i promocije koje su interesantne ba tim
segmentima klijenata.
U svrhu poveanog zadovoljstva klijenata, sustav
omoguuje tvrtkama prikupljanje povratnih informacija
od klijenata na uslunom mjestu, odmah nakon izvrene
usluge. Tvrtke e na taj nain imati informaciju to
klijenti misle o njihovim uslugama i zaposlenicima, to
omoguuje bolje strateko planiranje kako bi se osigurala
lojalnost klijenata i unaprjeenje usluga.

Virtualna je stvarnost ove godine ula na masovno

trite na velika vrata, a najbolje tek dolazi. Oculus, Facebook, Samsung, Sony, Google i velik broj manjih igraa
bore se za mjesto vodee kompanije u novom razdoblju raunalstva, zabave i umreavanja koje e poeti,
nadaju se, ve 2016., kad jo vie ljudi doivi virtualnu stvarnost nove generacije i uvjeri se u beskonane
mogunosti njene primjene. Dokazi tome su i kretanja
na tehnolokom tritu: filmski studiji ulaze u partnerstva s proizvoaima VR rjeenja, medijske kompanije takoer rade na osmiljavanju i prilagoavanja
sadraja virtualnom okruenju, nedavno smo svjedoili
uspjenoj crowdfunding kampanji hrvatskog Trilleniuma, koji obeava neponovljivo VR iskustvo kupovine,
novi operativni sustav Windows 10 takoer dolazi sa
setom mogunosti koji e omoguit VR igrice Sve
je spremno za novu pomamu na tehnolokom tritu.

Ono bez ega ona nee biti mogua su takozvani VR headsetovi, ureaji koji se stavljaju na glavu, preko oiju i
koji omoguavaju ulazak u virtualnu stvarnost, pratei
pokrete vae glave i projiciraju sukladni trodimenzionalni svijet. Ve sada je mogue kupiti irok raspon takvih
ureaja, a za 2016. najavljen je izlazak poboljanih verzija. Evo o kojima se radi:

Sve je spremno za
novu pomamu na
tehnolokom tritu.

Oculus Rift - onaj koji je pokrenuo VR lavinu. Uz

pomo Kickstarter kampanje, izradio ga je Palmer
Luckey, 21-godinji inenjer. Neto kasnije za 2 milijarde dolara kupio ga je Facebook. Ureaj se spaja s
raunalom putem DVI i USB utora. Oekuje se da e
postati dostupan u prvom kvartalu 2016. u paketu koji
ukljuuje dva beina Oculus Touch kontrolera koji
mogu pratiti i pokrete ruke. Kompatibilan je s Xbox
One kontrolerom.
www.mirakul.hr 47

Multimedija

Za one koji ele

saznati o emu se
radi, bez previe
ulaganja, jedno od
najjeftinijih rjeenja je
Google Cardboard.

Sony Playstation VR - pod kodnim imenom Project

Morpheus, Sony radi na VR headesetu iji je izlazak
na trite planiran poetkom 2016. Slubeno e se
zvati PlayStation VR. Najavljen je 5.7-inni OLED
zaslon, koji ima poboljano rjeavanje zamuenih
pokreta, osvjeavanje zaslona od 120 GHz, te e
omoguiti ugodno igranje na 120 fps.
Microsoft HoloLens - ne radi se o jo jednom u nizu
VR headsetova, rije je o holografskoj raunalnoj
platformi, najavljuju u Microsoftu. HoloLens dolazi
s mogunou projiciranja proirene stvarnosti (au-

Planirate kupnju smartphonea? Novi i poboljani

modeli dolaze gotovo svakodnevno
Mnogi se pametni telefoni takoer ponose svojim zaslonima, ali gotovo da nema modela koji
vrlo brzo ne postane stara vijest. Godina iza nas bila je iznimno uzbudljiva po tom pitanju. Bili
smo svjedoci mnogih odlinih inovacija i mogunosti koje pametni telefoni danas posjeduju
uzimamo zdravo za gotovo. Djelomino je tome tako i zbog injenice da ve sutra dolazi model
s jo vie mogunosti, kreativnih dizajnerskih rjeenja, novim aplikacijama Koji su to noviteti,
saznajte u nastavku:
Moto X Force - Motorola se vraa u igru s novim modelima pametnih telefona. X Force je vrsti model, s 5.4-innim QHD zaslonom
otpornim na pucanje. Pogoni ga 2GHz osmojezgreni procesor
Qualcomm Snapdragon 810, ima 3GB RAM memorije.
Microsoft Lumia 950 i Lumia 950XL - prvi Windows 10 pametni telefoni su
na tritu. Odiu stilom, performansama i luksuzom. Lumia 950 posjeduje
5.2 inni Quad HD zaslon, dok je onaj na modelu 950XL neto vei i mjeri
5.6 ina. Oba modela imaju primarnu kameru s 20 megapiksela i prednju
od 5 Mpix. estojezgreni Snapdragon 808 smjestio se u model 950, dok je u
950XL modelu osmojezgreni Snapdragon 810. Oba modela imaju 3GB RAM
memorije i 32GB mjesta za pohranu, proirivo do 2TB.
Sony Xperia Z5 Premium - Sonyjev flagship model stie u jo
boljem izdanju: s 5.5-innim 4K UHD zaslonom, 23Mpix primarnom kamerom i 5Mpix sekundarnom prednjom, 32GB prostora
za pohranu podataka, s podrkom za microSD kartice do 200GB,
Snapdragon 810 osmojezgrenim procesorom, 3GB RAM memorije, skenerom otiska prsta i dual SIM opcijom.
HTC One A9 - novi HTC model digao je puno praine zbog svoje
slinost s iPhoneom. Ispod haube stie s osmojezgrenim Snapdragon 617 procesorom, verzijama s 2 i 3 GB RAM memorije, 16 i 32
GB prostora za pohranu, proirivo do 2TB. Ekran je 5-inni Full
HD, s 13 Mpix kamerom.
BlackBerry Priv - da se jo ne predaje, BlackBerry je dokazao svojim
prvim, dugo najavljivanim Android modelom Priv. Iza ekrana nalazi
se za BlackBerry karakteristina tipkovnica, do koje se dolazi kliznim
pomakom ekrana prema gore. Zaslon je 5.4-inni AMOLED sa zaobljenim rubovima. Ureaj pogoni 1.8GHz estojezgreni Snapdragon 808,
ima 3GB RAM memorije, 32GB kapaciteta za pohranu i microSD utor. Tu
su i 18Mpix primarna i 5Mpix prednja kamera.
48 BIZdirekt prosinac 2015.

gmented reality): integriranja stvarnog okruenja

i hologramskih slika u realnom vremenu. To e
omoguiti aktivnosti poput, primjerice, etnje po
povrini Mjeseca, u vlastitoj dnevnoj sobi. Dolazi s
tehnologijom slinom Kinectu koja prima glasovne
naredbe i prati pokrete tijela. Mogunost pregleda
iznosi 120 stupnjeva du obje osi, a zanimljivost je da
HoloLens ne treba povezivati ni s kakvim raunalnim
sustavom, budui da dolazi sa svojim operativnim
sustavom Windows 10 i radi na bateriju.
Uz spomenute ureaje, tu su jo i mnogi drugi,
primjerice Samsung Gear VR, HTC VIVE, a za one
koji ele saznati o emu se radi, bez previe ulaganja,
jedno od najjeftinijih rjeenja je Google Cardboard,
meutim na e-Bayu se nudi jo pregrt alternativa s
kojima za malo novca moete iskusiti dio budunosti
ve danas.
Uz kvantne toke do nove tehnologije TV zaslona
U oekivanju novih mogunosti koje stiu s VR revolucijom, svoje mjesto na tritu trae i nove tehnologije izrade TV zaslona. Jedna od posljednjih koja bi
trebala zaivjeti komercijalno, a koja obeava bolje
boje, kontrast i niu potronju energije uz, naravno,
nie cijene, jest tehnologija TV zaslona temeljenog na
kvantnim tokama - malim nanokristalima, manjima
od bakterija, koji sjaje kad ih obasja svjetlost. Novi je
to tip LED zaslona kojega e se sve vie koristiti za
TV ureaje, ali i monitore, telefone i tablete.

HT OGLAS 1/1

Zato bi trebao biti bolji? Diode koje se koriste za

osvjetljavanje u LED TV-u prirodno sjaje plavom
bojom. Njih se presvlai slojem utog fosfora kako
bi se dobila bijela boja, ili pak ono to je najblie bijeloj. Taj trik znai da takvom svjetlu nedostaje crveni
dio spektra, to ima utjecaj na svaku boju koju TV
pokuava prikazati.
Kod tehnologije kvantnih toaka, ispred LED dioda
stavlja se tanki sloj toaka tono odreene veliine,
kako bi emitirale zelenu i crvenu, u tom procesu balansirale plavu, stvarajui tako savreno bijelo svijetlo. Taj proces omoguava toniju reprodukciju boja i
uz navedene koristi ini tehnologiju iznimno konkurentnom sadanjem predvodniku u kvaliteti - OLED
zaslonu.
Najbolje video i foto aplikacije za smartphone
Kako bi novi pametni telefoni dosegnuli svoj multimedijalni maksimum, potrebno ih je opremiti
foto i video aplikacijama koje e iskoristiti njihove
postojee potencijale. Zahvaljujui vrijednim programerima sa svih strana svijeta, takvih aplikacija
ne manjka, a donosimo vam pregled nekoliko najzanimljivijih, uz kojih e vai multimedijalni uradci
dobiti notu profesionalnosti.
www.mirakul.hr 49

Multimedija

Donosimo kratak
pregled neodoljivih
gadgeta koje ete
moi kupiti u
narednim mjesecima.

1. Replay
Video, besplatno, iOS
Za ureivanje video datoteka koristite ovaj najjednostavniji i najmoniji video alat izvan PC sustava.
Odaberite video i foto datoteke, a Replay e ih za
va zaiti i omoguiti vam da finalni video dodatno
zainite efektima i poboljanjima.
2. Cinemagram
Video, besplatno, iOS
Snimite video, a zatim odaberite podruje unutar slike oznaavajui ga prstom. To podruje video datoteke e se kontinuirano ponavljati, dok e ostatak slike
biti zamrznut.
3. Fixiegif
Video, besplatno, Android
Uz pomo ove aplikacije dijelite svoje video sadraje
kao kratke, animirane GIF datoteke. Na finalni GIF
moete dodavati i tekst te jo neke efekte.
4. Photo Sphere Camera
Foto, besplatno, iOS, Android
Ako ste ikada htjeli uslikati punu sferinu fotografiju
od 360 stupnjeva u svim smjerovima, poput onih to
snimaju Googleovi automobili onda je ovo aplikacije uz koju ete to moi napraviti. Finalni rezultat
moete uploadati na Google Mape.
5. Seene
Foto, besplatno, iOS
Ova aplikacija stvara 3D fotografije. Kada uslikate
takvu fotografiju, moete pregledavati ono to ste
uslikali iz svih kutova naginjui telefon.

6. Snapclap
Foto, besplatno, iOS, Android
Za sve one koji vole selfije, a pogotovo grupne, ovo
je nezaobilazna aplikacija: omoguuje vam da telefon
ostavite na lokaciji s koje e vas najbolje okinuti, a
broja za okidanje pokreete - pljeskom ruku.
5 neodoljivih gadgeta koji stiu na trite sljedee godine
Ako ste ljubitelj gadgeta pa vam VR, mobilni telefon,
televizori ili aplikacije nisu dovoljno zanimljive, donosimo kratak pregled noviteta koje ete moi kupiti
u narednim mjesecima.
1. Bluesmart - najpametnija putna torba
Prije leta njegova e vas ugraena vaga obavijestiti
koliko je teka vaa prtljaga. Nakon to ste gotovi
s pakiranjem, koveg moete zakljuati putem pametnog telefona. Ako vam se, pak, mobitel isprazni,
nema brige moete ga napuniti tako da ga jednostavno prikljuite na torbu, koja je i punja. Osim to
biljei rutu kojom se kree, zvunim e vas signalom
obavijestiti ukoliko se previe udalji od vas. Ako se
unato svemu, ipak zagubi, proizvoa e ju locirati
i ponuditi vam mogunost dostave na kuna vrata.
Vie: bluesmart.com
2. Goji Smart Lock - pametna brava za vrata
Po potrebi otkljuavajte i zakljuavajte vrata s bilo koje
lokacije u svijetu (pod uvjetom da ste pametnim telefonom ili tabletom spojeni na Internet). Moete brigu o
otkljuavanju i zakljuavanju povjeriti osobama koje elite
pustiti u kuu, i to na tono odreeno vrijeme. Ako netko
posjeti kuu, Goji e ga uslikati i poslati vam fotografiju.
Vie: gojiaccess.com

organizira specijalistiki modularan program

Internet marketing
Akademija
Program se sastoji od 10 modula ukupnog trajanja 100 nastavnih sati.
MODUL 1: Integrirana marketinka komunikacija na
Internetu
Pozicioniranje i strateko planiranje komunikacije u odnosu
na proizvod/uslugu, ciljanu skupinu i konkurenciju
IMK Integrirana marketinka komunikacija
Elementi, procesi i snaga IMK-a
360 stupnjeva komunikacije u kontekstu IMK-a i novih
medija
Izravni oblici IMK-a koritenjem novih medija Interneta
Drutvene mree i veza s IMK
Analitika i mjerenja komunikacije te procjena uspjeha

MODUL 2: Internet marketing

Osnove Internet poslovanja
SEO Search Engine Optimization
SEM Search Engine Marketing
SMM Social Media Marketing
Kontekstualno i display oglaavanje
Oglaavanje na mobilnim platformama
Personalizirano oglaavanje
Oglaavanje putem e-newslettera
Google Analytics osnove

MODUL 5: SEO - Optimizacija web stranica za

trailice
to je SEO?
Pozicija na pretraivaima
Relevantan web
Utjecaj web servera na SEO
Identifikacija kljunih rijei
Pozicija weba u odnosu na konkurenciju
Reputacija linka i popularnost
Neindeksirane dinamike stranice
Alati za SEO i metode
Social networking i link building
Uvod u Google oglaavanje (AdWords) HTML5 i web
semantika te veza sa SEO principima

MODUL 3: Upravljanje web projektima i prodaja

putem Interneta
Pregled web projekata (ecommerce, portal, web site)
Planiranje razliitih web projekata
Izrada projektne dokumentacije
Faze izrade web projekta
Planiranje strukture web projekta
Dizajn i UX Sustavi za upravljanje web projektom
WEB TRGOVINA PRODAJA PUTEM INTERNETA:
Preduvjeti za pokretanje i razvoj web trgovine
Financijski i zakonski okviri pokretanja web trgovine
Dizajn web trgovine i UX (User eXperience)
Osnovni elementi web trgovine
Internet marketing za web trgovinu
Analiza uspjenosti web trgovine
MODUL 4: SMM Marketing na drutvenim
mreama
Koritenje drutvenih mrea u marketinke svrhe:
Facebook, LinkedIn, Twitter, YouTube, Blog
Usporedba klasinog i online naina komunikacije na
drutvenim mreama
Iskoristite rastui trend drutvenih mrea za uspjeno
poslovanje
Kako zapoeti svoju aktivnost na drutvenim mreema
Kako koristiti YouTube za viralni marketing
Kako se koritenje drutvenih mrea odraava na
poslovanje od mikro poduzetnika do multinacionalnih
korporacija

2. Goji Smart Lock

Mobilni marketing ili novi fenomen: SOLOMO

Krizno komuniciranje i community management
Izgradnja i razvoj branda na Internetu
Instagram osnove
Primjeri uspjene prakse Instagram osnove
Malim Tweeterom do velikih problema (Iran, Haiti)
Krizno online komuniciranje
Koritenje drutvenih mrea u PR svrhe
Poslovno koritenje Facebooka
LinkedIn: to je LinkedIn i koja je korist od LinkedIna za
pojedinu djelatnost

MODUL 6: Google AdWords osnovni modul

to je Google AdWords odakle poeti?
Kome je namijenjen Internet marketing
Otvaranje rauna i pokretanje kampanje
Na koje parametre posebno obratiti panju i zato?
Odabir strategije oglaavanja
Odreivanje optimalnih trokova
Kako smanjiti trokove kampanje optimizirati
Koji su neophodni, a besplatni Google AdWords alati?
Za to sve koristiti Google AdWords sustav
Kako, kome i gdje se javiti kada neto zapne?
MODUL 7: Google AdWords napredni modul
Povratni podatci kampanje i optimiziranje: Instalacija
AdWords Editora
A/B testing oglas
Identifikacija rijei koje ne postiu optimium P&S metoda
Kreiranje LCTR grupe
Keyword insertion oglasi
Koritenje svih funkcija filtera
Advanced biding funkcija i mogunosti smanjenja cijene
klika
Kontrola dupliciranih rijei
Kreiranje najvanijih izvjetaja i njihovo tumaenje
Kreiranje konverzijskih kodova i mjerenje konverzije

MODUL 8: Mobilni marketing

Mobilno oglaavanje u Hrvatskoj i svijetu
Prednosti i nedostatci mobilnog oglaavanja trendovi i
statistike
Prilagodba marketinkih kampanja malim ekranima
Vrste zakupa na mobilnim ureajima
Kako se uspjeno oglaavati na mobilnim platformama
Budgetiranje mobilnog oglaavanja
Kreiranje contenta za mobilni marketing
Pisanje tekstova za oglaavanje na Facebooku i Googleu
Kreiranje contenta za tablete iPad magazin kao promocija
branda
to odabrati aplikaciju ili mobilni site?
Izrada mobilnih aplikacija u svrhu promocije branda
Alati za mjerljivost i praenje rezultata mobilnih aplikacija
Budgetiranje mobilne aplikacije
MODUL 9: Google Analytics analiza uspjenosti
web sjedita
Razvoj analitikih alata
Terminologija analitikih alata
to nam prikupljeni podatci govore
Otvaranje Google Analytics rauna i postavljanje tracking
code-a i nove opcije postavljanja Analytics rauna
Pregled izvjetaja u Google Analytics raunu to nam sve
Google Analytics moe rei?
Filtriranje rezultata unutar profila osnovno Funkcija
Goals Ecommerce izvjetaji
Upotreba URL buildera za oznaavanje i prepoznavanje
ostalih kampanja
Intelligence, Custom reports i Advanced segments
MODUL 10: Online odnosi s javnou i krizno
komuniciranje
Specifinosti i zakonitosti online komunikacije
Zato je radikalna transparentnost najbolji model online
ponaanja
Vanost i primjenjivost drutvenih mrea u odnosima s
javnou
Koje su vae online destinacije, a koje vae drutvene
mree i koja su njihova pravila
Znaajke drutvenih mrea, blogovi, influenceri
Kako se ponaati na Facebooku a kako na Twitteru
Dvosmjerna komunikacija i pravila koja se moraju slijediti
Gdje povui granicu i kako se odnositi prema agresivnim
korisnicima
Dobro i loe krizno komuniciranje
Kriza danas i krize koje su se dogaale u prolosti
Kako biti spreman na krizu i prije negoli se dogodi
Primjer iz prakse: to kad vas istovremeno mrzi milijun
korisnika
Kako reagirati u sluaju krize i kako suzbiti negativan PR

4. Re-timer

Trajanje programa:
veljaa - rujan 2016.

Mjesto odravanja predavanja i

radionica:
1. Bluesmart

3. Petchatz

5. Hearnotes

FORUM Zagreb,
Radnika cesta 50 Green Gold
Zagreb

50 BIZdirekt prosinac 2015.

Kotizacija:

Redovita cijena programa iznosi 9.800,00 kn+PDV.

Promotivna cijena za rane uplate iznosi
8.700,00 kn+PDV.
Za prijave 3 i vie osoba iz iste tvrtke odobrava
se popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Prijave i kontakt:

tel: +385 31 629 616

mob: +385 91 333 77 95
e-mail: edukacija@mirakul.hr
Vie informacija na www.mirakul.hr

www.mirakul.hr 51

Medijski pokrovitelji:

Multimedija

Na tritu se poinju
javljati quadplay usluge koje
objedinjuju fiksnu
telefoniju, pristup
Internetu, televiziju i
mobilnu pretplatu.

Multimedija

3. Petchatz - multimedija za kune ljubimce

Za one koji ne mogu bez svojih kunih ljubimaca
dok su na putu stie ovaj videofon, putem kojega je
mogue ne samo komunicirati s ljubimcem, nego mu
i putem mobilnog ureaja ispustiti omiljenu grickalicu. Ureaj moete programirati i da ispusti prigodan
miris, kako bi dodatno umirio vaeg ljubimca.
Vie: petchatz.com

Letee, pametne, otre i brze - najbolje od

kamera
Pametni telefoni gotovo su iskorijenili kompaktne fotoaparate. Kako bi ponovno zainteresirali kupce za taj segment, proizvoai su prisiljeni utrpavati u ono to su do juer bili 'idioti'
hrpu novih funkcionalnosti, mogunosti i dodataka. Stvaraju se tako ureaji koji ne samo da
fotografiraju, nego snimaju, ali mogu i letjeti, naknadno izotravati i jo mnogo toga Evo
nekoliko najzanimljivijih.
1. Letea kamera - DJI Phantom 3
DJI quadcopteri iznimno su laki za
koritenje, jednostavno se podeavaju, stabilni su, mogu se sami vraati na poetnu (ili
eljenu) lokaciju, a povrh svih mogunosti snimaju
odlian video (i fotografiraju). Velika je mogunost da je
veina videa iz zraka koje ste u posljednje vrijeme vidjeli
snimljena upravo jednim takvim 'dronom'.
2. Inteligentna kamera - Lytro Illum
Inovativni koncept iza ovog fotoaparata nudi mogunost
naknadnog izotravanja pojedinih dijelova ve uslikane fotografije. Umjesto biljeenja 'plosnate' slike u jednom kadru, Lytro biljei itavo 'svjetlosno polje' snima ne samo
svjetlo koje pada na senzor, nego i smjer u kojem se svjetlo
kree. Iz tih podataka procesor izvlai podruje koje elite fokusirati nakon to ste ve okinuli. Naalost, kad odaberete lokaciju fokusa, fotka se eksportira u sliku od 4 megapiksela, jo uvijek nedovoljno za zahtjevne korisnike, ali svakako
zanimljivo za one koji ele iskuati neto novo.
3. Brza kamera - Polariod Socialmatic
Aparat koji izgleda kao Instagramov logotip dolazi iz Polaroida i nudi mogunost instant printanja fotki ili njihovog
online dijeljenja ve nakon to su okinute. Iako su obje
opcije korisne, Socialmatic ne briljira niti s jednom. Teko
se snalazi u loijim svjetlosnim uvjetima, LCD zaslon je
slabo vidljiv pod dnevnim svjetlom, a 10 komada papira za
printanje, koliko u njega stane, nije ba dovoljno za one koji vole kljocati. Unato svemu,
kamera je odlina za zabavu, a isprintane fotke donose svjeinu u vrijeme kad jo samo
rijetki svoje fotografije 'izrauju'.
4. Otra kamera - Panasonic HC-X1000
Za sve one koji se ele ubaciti u svijet 4K snimanja, Panasonic nudi cjenovno pristupani model koji u maloemu
zaostaje kvalitetom snimljenog materijala. Kamera je kompaktna, te iako od vrste plastike, ne djeluje nimalo jeftino.
Posjeduje odlian set runih kontrola kojima moete utjecati
na sve parametre slike.
52 BIZdirekt prosinac 2015.

4. Re-timer - za putnike izmeu vremenskih zona

Ako esto mijenjate vremenske zone, vjerojatno ste
upoznati s pojavom koja se zove jetlag. Iscrpljujue
prilagoavanje na razliito vrijeme spavanja i
buenja s ovim bi ureajem trebalo postati jednostavnije. Zeleno svjetlo bez UV zraka kojim osvjetljavate oi etiri dana prije puta trebalo bi vam pomoi
da ponete mijenjati ritam spavanja i prije nego
promijenite vremensku zonu, tako da se nakon leta
jednostavnije ubacite u novi raspored.
Vie: re-timer.com
5. Hearnotes - beine slualice
Jedinstvene beine slualice kojima za povezivanje s
pametnim telefonima nije potreban bluetooth, nego
se spajaju uz pomo patentirane Kleer tehnologije.
Baterije traju vie od 4 sata, pune se indukcijski, a
proizvoa obeava izvrstan zvuk.
Vie: hearnotes.com
iPad Pro vs Microsoft Surface Pro 4 - multimedija za
profesionalce
Predstavljanjem svog Surface Booka - tableta koji moe
zamijeniti laptop - Microsoft je ljestvicu postavio zaista
visoko. Apple je odluio parirati svojim, do sada najveim
tabletom - iPad Pro. Oba tableta imaju velike ekrane i
podrku za olovku, oba su najavljena kao zamjene za laptop. Nakon smanjivanja svog iPad modela i izbacivanja
iPad minija, Apple se odluio okrenuti i potrebama poslovnih korisnika izbacivanjem velikog iPad Pro modela.
Puno je zajednikog izmeu ova dva konkurenta, ali
razlikuju se u nekoliko kljunih stvari. Surface Pro radi
na Windows 10 okruenju, dok iPad Pro pogoni mobilni iOS. Ako se promatra s gledita tableta, tu je Apple
u prednosti, ali ako elite punu funkcionalnost operativnog sustava na tabletu (ako ete ga vie koristiti kao
laptop), onda je Microsoft pogodio dobitnu kombinaciju.
Surface Pro 4 definitivno je u prednosti kada je u pitanju
mogunost pohrane datoteka (do 1TB), povezivost s drugim ureajima (USB 3.0, microSD i mini display port),
kvalitete tipkovnice i mogunosti koje prua stylus. iPad
Pro, s druge strane, neto je laki, ali i jeftiniji ureaj, s
olovkom koja se kupuje odvojeno.
Kombinirani paketi usluga telekoma objedinjuju sve
potrebno i za najzahtjevnije korisnike
I za kraj, kako sve multimedijalne potrebe zadovoljiti bez
pristupa Internetu? Gotovo nemogue. Zato su operateri
u neprekidnoj borbi s brzinama i protonou te u natjecanju za svakog korisnika, pogotovo u poslovnom segmentu. Nakon triple-play paketa, kao odgovor na potrebe
sve zahtjevnijih korisnika, na tritu se poinju javljati
quad-play usluge koje objedinjavaju fiksnu telefoniju, pristup Internetu, televiziju i mobilnu pretplatu. Kombinacijom pogodnosti i tarifa unutar svake pojedine usluge, korisnici ostvaruju veu kontrolu nad pojedinim uslugama i
u konanici smanjuju ukupne trokove telekomunikacija.

Zagrebake prie vol. 3 - Judita Frankovi

Zagrebake prie vol. 3 - Ksenija Marinkovi

Vrhunska filmska ostvarenja za MAXtv

i MAXtv To Go korisnike
Uz ekskluzivnu ponudu filmskog sadraja, bogatog dokumentarnog, sportskog i djejeg
programa putem MAXtv i MAXtv To Go platforme, Hrvatski Telekom kao trini lider u
razvoju brzog Interneta nastavlja s ponudom dvostruko breg 4G Interneta.
HT je i ove godine omoguio vrhunski doivljaji na
Zagreb Film Festivalu i ekskluzivnu ponudu festivalskih filmova u MAXtv Videoteci i na MAXtv To
Go! Ve je poznato da Hrvatski Telekom putem platforme MAXtv Filmofeel ulae u najvee hrvatske
filmske festivale, pa posebno veseli da su Zagreb Film
Festival i Kino Europa i ove godine donijeli vrhunski
doivljaj s mnogo odlinih i nagraivanih filmskih naslova, glazbenih i drugih zabavni sadraja.
Zahvaljujui vrlo dobroj suradnji ZFF-a i HT-a, brojni
zaljubljenici u film koji, naalost, nisu mogli posjetiti Festival, mogu putem MAXtv-a u svojim domovima uivati premijerno u brojnim filmskim naslovima s ovogodinjeg ZFF-a. Svi ljubitelji filma koji
vole vrhunske sadraje pratiti na svojem smartphoneu, tabletu ili raunalu mogli su uivati u pravoj
poslastici, pa su tako putem najbre mree korisnici
MAXtv To Go usluge mogli ekskluzivno pogledati
film Zagrebake prie Vol. 3, trei nastavak popularnog omnibusa u produkciji Propeler Filma koji je bio
dostupan bez dodatne naknade te se za korisnike HT
mobilnih usluga podatkovni promet nije naplaivao.
Takoer, uz ekskluzivnu ponudu vrhunskog filmskog
sadraja, bogatog dokumentarnog, sportskog i djejeg
programa putem MAXtv i MAXtv To Go platforme,
Hrvatski Telekom kao trini lider u razvoju brzog
Interneta nastavlja s ponudom dvostruko breg 4G
Interneta, a uz to je i maksimalnu brzinu pristupa Internetu u svojoj mobilnoj 4G mrei poveao sa 150
Mbp/s (megabita po sekundi) na 225 Mbp/s.

Turist
Osim toga, svim novim, ali i postojeim korisnicima
koji ele produljiti ugovor ili dodati nove usluge, HT
nudi i poboljane MAX pakete koji ukljuuju MAX
obitelj uz najbolje usluge (Internet, telefon, televiziju i mobilnu tarifu), zatim MAX3 paket koji ukljuuje
Internet, telefon i televiziju s najboljim kombinacijama paketa za strastvene surfere ili pak filmofile.
Tu je i MAX2 paket s Internetom i telefonom, kao
i opcije jo breg Interneta ili pak opcije Non stop s
neogranienim pozivima prema svim fiksnim i mobilnim brojevima u Republici Hrvatskoj bez naplate
uspostave poziva. Korisnicima su na raspolaganju i
novi programski paketi MAXtv-a s jo vie sadraja,
a koji su vezani uz televiziju (zemaljsku, satelitsku i
televiziju na mobitelu ili tabletu).

Zahvaljujui vrlo
dobroj suradnji
ZFF-a i HT-a, brojni
zaljubljenici u film
koji, naalost, nisu
mogli posjetiti
Festival, mogu putem
MAXtv-a u svojim
domovima uivati
premijerno u brojnim
filmskim naslovima.

www.mirakul.hr 53

Multimedija

Upravljanje ljudskim potencijalima

Tele2 - globalno prepoznat kao

pruatelj M2M i IoT usluga
Tele2 je sklopio partnerstva s najboljim tvrtkama kako bi svojim korisnicima pruio najbolju
uslugu u njihovim specifinim zahtjevima. Svojim klijentima i partnerima, kojih ima u vie
od 50 zemalja, Tele2 M2M prua usluge umreenosti na globalnoj razini, to znai da svojim
rjeenjem komunikacije izmeu ureaja moe ponuditi klijentima i partnerima 24-satnu
uslugu gotovo svugdje u svijetu.

Radi se o jednoj od najbre rastuih industrija s do

sad nevienim potencijalima razvoja. Ureaji koji
meusobno komuniciraju putem Interneta ve su dio
nae svakodnevice, a utjecaj te tehnologije moi e se
mjeriti s utjecajem koji su na na ivot izvele internetska revolucija i revolucija mobilnih komunikacija.
Tele2 je globalno prepoznat kao pruatelj M2M i IoT
usluga, te od nedavno ova inovativna rjeenja donosi
i u Hrvatsku. Rjeenja za povezanost, koja se koriste
u fleet managementu, automatskom oitanju brojila, sigurnosnim rjeenjima, daljinskom upravljanju
sustavima i njihovom praenju, samo su dio irokog
portfelja proizvoda koji su povezani s ovom uglednom
vedskom kompanijom.

Puls modernog hrvatskog trita rada

Trite rada iva je materija koja se neprestano i brzo mijenja, meutim, u Hrvatskoj sve pratee
djelatnosti kasne. Promjene se dogaaju - u obrazovnom sustavu, u gospodarstvu pa ak i u
administraciji, ali presporo. U meuvremenu, nemajui vie strpljenja, mladi obrazovani ljudi
naputaju Hrvatsku. U takvim okolnostima, prava je umjetnost biti poduzetnik i truditi se na sve
naine prevazii izazove modernog poslovanja.
Pripremila: Mihaela Bajkovac uri

Malin Holmberg, izvrna potpredsjednica i direktorica

trita Srednje Europe i predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska

M2M sustav je
skup tehnologija
koje omoguavaju
ureajima da
meusobno komuniciraju putem ine ili
beine mree.

Komunikacijski sustav ureaja s ureajem (na engleskom Machine to Machine, M2M) trenutno je jedno
od najpopularnijih podruja u telekomunikacijama.
M2M definiran je kao komunikacija dva ureaja bez
potrebe (ili s minimalnom potrebom) za ljudskom
intervencijom. M2M sustav je skup tehnologija koje
omoguavaju ureajima da meusobno komuniciraju
putem ine ili beine mree.
Vrijednost koja se moe dobiti iz takve komunikacije
naziva se Internetom stvari (Internet of Things, IoT).
IoT e preobraziti gradove, tvrtke i openito nae
ivote u budunosti, a ta je preobrazba ve zapoela.

Jedna od prvih tvrtki u Hrvatskoj kojoj Tele2

uz pomo svoje M2M usluge omoguuje
uspjeno poslovanje je Solvis, globalni
proizvoa solarnih elija i panela.
Tvrtki Solvis potrebni su povezani solarni paneli kako bi uvijek mogla optimizirati
njihove performanse i na brz nain rijeiti
probleme koji se mogu pojaviti.
-Izuzetno me veseli to hrvatskim tvrtka-

54 BIZdirekt prosinac 2015.

Tele2 M2M rjeenje omoguuje jednostavno i transparentno povezivanje putem Tele2 M2M Control
Centra (TMCC), kojeg pokree Jasper, vodei svjetski
pruatelj platforme IoT. Taj samousluni M2M portal
korisnicima daje sveobuhvatni pregled, fleksibilnost
i potpunu kontrolu nad njihovim cjelokupnim M2M
rjeenjem.
Tele2 je sklopio partnerstva s najboljim tvrtkama
kako bi svojim korisnicima pruio najbolju uslugu
u njihovim specifinim zahtjevima. Svojim klijentima i partnerima, kojih ima u vie od 50 zemalja,
Tele2 M2M prua usluge umreenosti na globalnoj
razini, to znai da svojim rjeenjem komunikacije
izmeu ureaja moe ponuditi klijentima i partnerima
24-satnu uslugu gotovo svugdje u svijetu.

ma mogu najaviti da im Tele2 donosi pristup najnovijim tehnolokim rjeenjima u

Hrvatskoj. Tele2 je, zahvaljujui jedinstvenom i inovativnom modelu partnerstva,

u mogunosti ponuditi vrhunska M2M
rjeenja za razliite industrijske vertikale.
Zahvaljujui ovom pristupu, moemo ponuditi rjeenja prilagoena za razliite tvrtke u Hrvatskoj - pojasnila je Malin Holmberg, predsjednica Uprave Tele2 Hrvatska i
izvrna potpredsjednica za Srednju Europu.

Upravljanje ljudskim potencijalima nikada nije bilo

kompleksnije. Tvrtke su suoene s tehnolokim inovacijama koje sa sobom donose i promjene u nainu
poslovanja. S druge strane, ne treba zanemariti niti
promjene u drutvu - mijenja se struktura obitelji,
uz oboje zaposlenih roditelja koji pokuavaju uklopiti sve poslovne i privatne obaveze, sve je vie i samohranih roditelja. U posljednjih nekoliko desetljea
briu se spolne granice, vie je zaposlenih ena, a isto
tako, daleko je vie ena na rukovodeim poloajima.
Dio radne populacije ine i starije generacije, odgojene
na drugaijim vrijednostima, a u globalnom svijetu na
vanosti gubi i nacionalna komponenta. Da bi uspjele
preivjeti na tritu, dananje tvrtke sve to nekako trebaju uklopiti u skladnu i funkcionalnu cjelinu.
Ipak, najvanija karika u cijeloj prii ostaje ovjek.
Vidljivo je to i iz rijei Lane Ljubas, direktorice tvrtke Naton HR Croatia, koja se slae kako dananje
tehnoloke inovacije poboljavaju uslugu, proizvode i same procese u gotovom svim industrijama, a u
budunosti se oekuje da e njihov utjecaj biti i puno
jai, ali i naglaava da same inovacije ne smiju iskljuiti
ovjeka kao drutveno i radno bie, te dovesti do kompletnog otuenja, rutine, robotizacije i pretjerane optimizacije radnih mjesta.

Kako poveati produktivnost tvrtke?

Nema univerzalnog recepta kako poveati produktivnost poslovanja, meutim, ima poveznica izmeu
tvrtaka koje su u tome uspjele. to im je zajedniko,
pokuat emo ugrubo svesti u samo tri vane kategorije.

Uspjene tvrtke
na prvo mjesto
stavljaju motivaciju
zaposlenika.

Uspjene tvrtke na prvo mjesto stavljaju motivaciju

zaposlenika. Nikada se ne smije smetnuti s uma da
vlasnici i zaposlenici tvrtke nemaju iste motive zato
rade svoj posao. Zaposlenicima je esto vanija nematerijalna motivacija i motivirani su kada mogu biti ponosni na svoju tvrtku i posao, kada pripadaju, osjeaju
se korisnima i potrebnima, kada ih se uvaava, kada
posao osjeaju kao ugodno provedeno vrijeme I na
kraju krajeva, veina je ljudi motivirana kada im posao ostavlja dovoljno slobodnog vremena i ne zadire u
njihovo privatno vrijeme.
Komunikacija, ona konstruktivna, takoer je obiljeje
uspjenih tvrtaka. Moe se usko povezati s vodstvom.
Naime, iako je komunikacija u svim smjerovima vana,
ona najprije kree s vrha. Nemaju li zaposlenici dobre
smjernice, posao sigurno nee biti obavljen, na vrijeme
obavljen ili bez nepotrebnog stresa. Vlasnici i direktori
tvrtaka, osobito, manjih koje nemaju osobe zaduene
za vanjsku i internu komunikaciju, moraju nauiti kako
www.mirakul.hr 55

Upravljanje ljudskim potencijalima

Uite strane jezike ONLINE s Berlitz

instruktorom uivo kad vama odgovara

komunicirati sa zaposlenicima jer im o tome, podjednako kao i o npr. prodaji, ovisi budunost poslovanja. Dobar je nain komunikacije jasan, dosljedan, informativan, redovit i hijerarhijski slojevit.
Kategorija organizacija podrazumijeva zapravo kako ne
troiti dragocjeno vrijeme uzalud, jer vrijeme doista jest
novac. Za primjer, zato ne izbaciti stalnu internu komunikaciju mailovima? Postoje tvrtke koje su to uinile i, gle
uda, postale produktivnije. Obini staromodni sastanak
vremenski je naprednija varijanta od maila, a svakako i
informativnija. Na licu mjesta dobivate sve informacije,
postavljate pitanja, dogovarate rokove i vidite izraz lica
svog sugovornika. Mail ne prenosi izraz lica ili govor tijela
koji je vanija komponenta komunikacije od onog verbalnog dijela.

To je bio jedan od mojih najboljih teajeva ikad.

Berlitz Virtual Classroom (BVC) je na interaktivni fleksibilni program uenja stranih
jezika osmiljen da se prilagodi vaem rasporedu i jedinstvenom sadraju koji trebate. Ako esto putujete ili su vai uposlenici na raznim lokacijama, ako u vaem mjestu nema kole stranih jezika ili elite vrhunski teaj uz manje trokova, BVC je uvijek
tu za vas. Odaberete li individualnu poduku ili charter opciju za grupu vaih uposlenika, program ukljuuje specijalizirani vokabular i sadraje prema potrebi vaeg posla
ili potrebe pojedinih odjela u kompaniji.
VANO! BVC NIJE CD-ROM ili self-study program koji samostalno radite. Naprotiv,
Berlitz Virtual Classroom interaktivan je program koji vodi instruktor UIVO putem
Interneta. Nai certificirani Berlitz instruktori, izvorni govornici, koriste istu dokazano
uspjenu Berlitz metodu i materijale koje koristimo u nastavi u klasinoj uionici.
Ukljuuje provjeru jezinog napretka i zavrni test.
Vae poduzee moe formirati male grupe zaposlenika iz nekoliko razliitih lokacija
radi bolje homogenosti i povoljnije cijene. Prije poetka nastave predvien je orijentacijski sat za upoznavanje s tehnologijom. Plus prednost - svaka je lekcija snimljena i
moete ju kasnije samostalno ponavljati.
Erik Kesnic iz T-Systems kae: Sve to mogu rei je da je to savren nain za unaprijediti strani jezik u stvarnom koritenju i na zanimljiv nain. Bilo je odlino to
sam mogao imati lekcije kod kue, u uredu ili na putu potpuno iste kvalitete kao da
sam dolazio u uionicu fiziki. To je bio jedan od mojih najboljih teajeva ikad. Stvarno volim BVC teaj. Hvala za izvrsno odraen posao!

Za BVC kontaktirajte:
Berlitz -Jezini Centar Vox Mundi d.o.o ,
Ilica 44, HR-10000 Zagreb
e-mail: berlitz-zg@berlitz.hr
tel:+ 385 1 48 12 116
fax: + 385 1 48 11 958
www.berlitz.hr
Stay in Touch!

56 BIZdirekt prosinac 2015.

Interna komunikacija - klju uspjeha ili kamen spoticanja

Komunikacija, osobito ona interna, od presudne je
vanosti za svaku tvrtku. Gledajui na komunikaciju vertikalno, kao to je ve ranije spomenuto, komunikacija
s vrha je ono to tvrtku usmjerava. Ako direktor ne zna
prenijeti radnicima to, kako i kada eli da se odradi, posao sigurno nee biti odraen kako treba. Meutim, komunikacija ide u oba smjera, odreeni prihvaeni naini
komunikacije stvar su bontona, a sav preostali sadraj dio
je radne atmosfere unutar svake pojedine tvrtke i na tome
treba raditi zajedniki.
O ovoj temi Lana Ljubas kae kako se svakodnevno
susreu s izjavama zaposlenika tipa - ef vie i ivan je
ili ih vrijea u svom nastojanju da prenese informaciju. S
druge strane, od efova uju kako ih nitko ne slua, ne uje
i ne doivljava. Zanimljivo je to se pritom radi o zaposlenicima iste tvrtke. Koliko ste puta uli ovakvu klasinu
hrvatsku alopojku?
Kada komunikacija zapadne u krizu, da bi dolo do
promjene, svi u njoj trebaju sudjelovati i pokuati krenuti od sebe, tonije reeno, od svog naina ophoenja prema kolegama i lanovima svoje radne okoline, nastavlja
Lana Ljubas. Svatko realan uvidio bi da nekada stvarno
moe bolje i da se ne moramo stalno izvlaiti na krivu
nogu, dan, klijenta, dravu, poreznu upravu... Vrtlog u
kojem nadreeni krive zaposlenike dok zaposlenici krive
nadreene postaje poprilino zamarajua rutina koja u
pozadini ima vrlo jasan problem nazvan loa interna komunikacija.
Voenje i profesionalni razvoj zaposlenika
Temelj dobre tvrtke su dobri zaposlenici, ali rijetko koji
zaposlenik je dobar zaposlenik u samom poetku, pa ni
vlasnik tvrtke nije dobar direktor na samom poetku. ak
i onda kada posjedujemo neka teorijska znanja, u praksi
sve izgleda drugaije. Dobar management vodit e brigu o
evoluciji svojih zaposlenika. Upravo o vodstvu, strpljenju,
trudu i vremenu ovisit e hoe li zaposlenik postati idewww.mirakul.hr 57

Upravljanje ljudskim potencijalima

Komunikacija,
osobito ona interna,
od presudne je
vanosti za svaku
tvrtku.

alan kandidat za posao koji je dobio. ini se kao da stvar

gledamo naopake, meutim, doista, u svakom oglasu za
posao trai se idealan kandidat, a uz malo sree, zaposlimo onog koji je najbolji meu dobrima. Mnogim se poslodavcima dogodi da im kvalitetni zaposlenici prerastu
'kuice' koje su im namijenili, a oni nisu za njih kreirali nita novo. U takvim okolnostima dobri zaposlenici
odlaze, a ona ista 'kuica', ali sada s veim oekivanjima,
ostaje prazna i tee ju je popuniti. Takva greka kota vie
od edukacije, profesionalne orijentacije ili napredovanja
postojeeg zaposlenika.
Mit o osmosatnom radnom vremenu
Zaostatak iz prolosti koji uporno ostaje dio radne rutine je osmosatno radno vrijeme koje se i dalje vrlo
iroko primjenjuje, kao i polusatna pauza, ruak u dva
sata i slino. O tome moe li drugaije razgovarali smo
sa Saom Jurkoviem, direktorom portala posao.hr,
koji kae kako ne vjeruje u osmosatno radno vrijeme.
Vjeruje, meutim, da je motiviran i odmoran radnik
najproduktivniji i da treba biti fleksibilan u pogledu
radnog vremena s onim radnicima kojima se to moe
osigurati. vedska i Norveka uvele su estosatno
radno vrijeme, i to se pokazalo vrlo pozitivnim. Produktivnost je porasla i do 50% u pojedinim tvrtkama,
a broj bolovanja se smanjio. Jurkovi je siguran da bi
radnici bili produktivniji, ali i zadovoljniji sa smanjenim radnim vremenom, meutim, Hrvatska nije zrela za ovakve promjene jer je jo uvijek uvrijeeno
miljenje da onaj koji ne radi 10 sati nije uspjean niti
vrijedi kao radnik.
Nova i izumirua zanimanja na tritu rada
Da je trite rada iva materija koja se neprestano mijenja,
pokazuje i injenica da bi zanimanja poput potara,
krojaa, reportera, blagajnika, carinika mogla postati stvar
prolosti. Naime, mnogi se poslovi poput navedenih ve
sada mogu obavljati posve automatski zahvaljujui tehnologiji i nema potrebe zapoljavati ovjeka za takav posao.
Trite rada danas neusporedivo je s tritem rada prije
dvadesetak ili vie godina, objasnila je Jelena Jankovi, voditeljica Career centra ZEM-a. S napretkom tehnologije
koji je sve bri, trite rada takoer se bre mijenja. Trae
se nova znanja kojima 'klinci' ve danas vladaju puno
bolje od profesora. Pri tome izdvaja, na primjer, trite
online igara koje ima velik potencijal rasta u budunosti te
se osobe koje se bave ovim poslom educiraju samostalno,
poslodavci trae upravo one zaposlenike koji se privatno
bave tim stvarima te iz vlastitih hobija imaju iskustvo i
znanje 'baratanja' istima, budui da jo uvijek nema ustanove koja moe ponuditi ovakva znanja. Ovo je moda
ekstremni sluaj, no takvih e primjera u budunosti biti
sve vie.
Obrazovni je sustav generalno previe trom da bi pravovremeno reagirao na potrebe trita koje se mijenjaju
nevjerojatnom brzinom. Vee anse za prilagodbu imaju

58 BIZdirekt prosinac 2015.

privatne visokoobrazovne ustanove ili manje obrazovne

institucije koje prate svjetske trendove i u stanju su bre
reagirati na promjene, to im uvelike olakava manja i efikasnija struktura koja moe bre provesti promjene od,
primjerice, sveuilita.
Trend iseljavanja iz Hrvatske u potrazi za poslom
O iseljavanju mladih ljudi iz Hrvatske Jelena Jankovi
iz ZEM-a kae kako je u posljednjih nekoliko godina
opepoznat rastui trend 'odljeva mladih mozgova' u potrazi za boljim uvjetima rada i openito za zaposlenjem. U
usporedbi s iseljenikim valom 60-ih godina, promijenio
se obrazac iseljavanja. Tada su uglavnom odlazili pojedinci
s niom strunom spremom, a danas odlaze visokoobrazovani mladi ljudi koji vrlo esto sa sobom vode i obitelj.
Prema podatcima DZS-a, ve je 2013. zabiljeen znaajan
rast iseljenika u odnosu na ranije godine, i to za vie od
18%. Tako je upravo 2013. po broju odseljenih Hrvatska
dosegla rekord od 15.262 osoba, dok je 2012. i 2011. taj
broj bio ispod 12.000, a jo ranijih 2010. i 2009. ispod
10.000 iseljenih. Prema podatcima HZZ-a u 2014. godini
Hrvatska je izgubila oko 60.000 radno sposobnih osoba.
Vie je razloga koji dovode do ovih poraavajuih brojki,
a vaan utjecaj imao je ulazak Hrvatske u EU, slobodno
trite rada te otvorenije granice.
Glavni razlozi velikog iseljavanja su ekonomska situacija,
smanjen broj radnih mjesta te povoljniji uvjeti rada koje
nude okolne zemlje, dodaje Jelena Jankovi. Nerazmjer
potreba trita rada i obrazovanja mogao bi takoer pogodovati ovom rapidno rastuem trendu iseljavanja, no
nikako nije jedan od glavnih razloga iseljavanja. Ljudi
primarno odlaze u potrazi za 'boljim ivotom', odnosno
(boljim) poslom, to potvruje injenica da najvie ljudi iseljava iz Slavonije u kojoj je najvia stopa nezaposlenosti. Takoer, ako su mladi i visokoobrazovani ljudi
koji naputaju Hrvatsku konkurentni na europskom i
svjetskom tritu rada, zato ne bi bili konkurentni i na
naem tritu? Pitanje je nudi li hrvatsko trite rada
takvim pojedincima priliku za daljnji razvoj i ostvarenje
vlastitih potencijala.
Dr.sc. Maja Vidovi, predavaica na RIT-u Croatia, slae
se kako mnogi hrvatski visokoobrazovani mladi ljudi
svake godine odlaze iz Hrvatske u potrazi za poslom, ali
se jednako tako mnogi od njih nakon kraeg vremena i
vraaju. Trenutno je u svijetu prisutan trend sve intenzivnijeg odlaska mladih strunjaka na meunarodne zadatke, uobiajeno u trajanju izmeu jedne do pet godina.
Mladi ljudi trae nove izazove, ele upoznati uvjete rada
u drugim zemljama, skloni su iskoristiti prilike koje im
se nude. Sklonost mlaih generacija zaposlenika da trae
poslove u drugim zemljama nije sama po sebi alarmantna, ve je to jednostavno jedno od njihovih obiljeja. No,
problem nastaje u trenutku kada se mladi ljudi ne ele
vratiti u domovinu, jer nakon iskustava u drugim zemljama uvide manjkavosti domae privrede. injenica da velik
www.mirakul.hr 59

Upravljanje ljudskim potencijalima

Za napredak i razvoj
svakog drutva
potrebna je suradnja
njegova etiri sektora:
gospodarstva,
visokog obrazovanja,
vlade i civilnog
sektora.

broj mladih visokoobrazovanih ljudi iz Hrvatske relativno

lako pronalazi posao u inozemstvu govori u prilog naem
obrazovnom sustavu, ali jo vie govori u prilog sposobnosti i predanosti naih mladih strunjaka, koju strana
poduzea uvelike znaju prepoznati i cijeniti, zakljuuje
Maja Vidovi.
Moe li visoko kolstvo u Hrvatskoj odgovoriti na
potrebe trita?
Hrvatski obrazovni sustav jo uvijek se trai po stranputicama EU direktiva, ne uvaavajui odreene osobitosti
koje nas ine drugaijima, a esto i boljima. Pitali smo
nekoliko strunjaka moe li hrvatsko visoko kolstvo
odgovoriti na potrebe trita rada.
Dr.sc. Maja Vidovi s RIT-a Croatia kae da, ako gledamo kolstvo u cjelini, odgovor je i da i ne. Da, jer imamo
potencijal u sustavu visokog obrazovanja koji je iroko
dostupan, imamo uvrijeen stav u drutvu da je visoko
obrazovanje dostina i poeljna stepenica i imamo uistinu kvalitetne mlade ljude. Ali ujedno i ne, jer su mnoge
visokokolske institucije rigidne i zastarjele te ne prate
potrebe trita. Mnoge institucije imaju programe u kojima se u dvoranama studente pouava, ali se rijetko potie
razvoj njihovih stavova i preispitivanje postojeih 'istina'.
Programe u kojima se godinama i desetljeima inzistira
na istom gradivu, a koje u nekim sluajevima uope ne
odrava korak s potrebama privrede. I programe u kojima
se studenti u veoj mjeri usmjeravaju u znanstveni rad
koji e im u manjoj mjeri biti potreban, a manje u stjecanje praktinih vjetina i znanja koje e im sigurno biti
potrebne na tritu rada.
Doc.dr.sc. Gordana Nikoli, dekanica Visoke poslovne
kole PAR, kae kako visoko kolstvo u Hrvatskoj moe
i mora odgovoriti na potrebe trita rada, no njegov uspjeh ovisi o onima koji kreiraju visokoobrazovnu politiku
i odobravaju kurikulume. Kao dekanica Visoke poslovne
kole PAR objasnila je kako daju sve od sebe da bi pratili
trendove i vjeruje da u tome i uspijevaju, a kao poduzetnica je kazala da je pravi izazov prijei sve birokratske
prepreke za pravovremeni odgovor na potrebe trita. to
se tie budunosti, neki predviaju probleme nedostatka
radne snage do 2020. u Europi upravo zbog porasta broja
visokoobrazovanih osoba, odnosno smanjenja broja radnika sa srednjom strunom spremom i specijaliziranim zanimanjima.
Za napredak i razvoj svakog drutva potrebna je suradnja
njegova etiri sektora: gospodarstva, visokog obrazovanja,
vlade i civilnog sektora, ispriala nam je Sunica Oberman Peterka s Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Nije
pitanje moe li visoko kolstvo u Hrvatskoj odgovoriti
na potrebe trita rada, kazala je, nego to su to potrebe
trita rada. Kako bi dali odgovor na to pitanje, mora postojati bolja komunikacija izmeu gospodarstva i visokog
kolstva. Takoer, postavlja se pitanje moe li gospodarst-

60 BIZdirekt prosinac 2015.

vo tono definirati koje su njegove potrebe sada, a koje e

biti za 5 ili 10 godina. Mladi ljudi koji danas uu u sustav
visokog obrazovanja iz njega e izai za 5 i vie godina, i
trebaju imati kompetencije koje e gospodarstvu trebati
tada.
Novosti na podruju poslovnog obrazovanja
Da, obrazovni sustav u Hrvatskoj ne razvija se dovoljno
brzo, ali sreom, klasian nain edukacije nije jedina opcija
u ponudi. Visoke poslovne kole nude programe koji idu
ukorak sa svjetskim trendovima, a kvalitetna edukacija
svih vrsta dostupnija je nego ikad.
Spomenimo samo neke od dostupnih edukacija. Govoriti
strani jezik uvijek je bila prednost, a nakon ulaska u EU,
za Hrvate jo i vea. Vie se ne trae samo najuestaliji
engleski i njemaki jezik, nego veina europskih jezika. kola ABC strani jezici izvrsno je odgovorila na ovaj
izazov te u ponudi ima ak 14 programa uenja stranog
jezika, a uz to je jedini ovlateni meunarodni centar u
Hrvatskoj za testiranje sve traenijeg vedskog jezika.
Visoka poslovna kola PAR provodi struni studij Business Management, a u planu im je otvaranje studija koji
e odgovoriti upravo na potrebe 'zanimanja budunosti.'
No, bitno je naglasiti kako su studiji u skladu s potrebama modernih radnih mjesta oni koji ukljuuju uenje
specifine primjene suvremene tehnologije i online komunikacije. Svoje studente pouavaju poduzetnikoj kulturi i principima cjeloivotnog uenja, to e im osigurati
konkurentnost tijekom cijelog radnog vijeka.
Don Hudspeth, predsjednik i dekan RIT-a Croatia, odgovorio je kako svoje studente ue da kritiki razmiljaju,
postavljaju prava pitanja te da se znaju snai u traenju
odgovora, a ne da memoriraju injenice napamet. Uz predavanja u predavaonicama potiu interakciju i praktian
rad, i to kroz brojne projekte na kampusu i kroz njihov
program strune prakse. Osnovni im je cilj pruiti im
adekvatnu teorijsku i praktinu podlogu, ali ih i opskrbiti znanjima koja e moi koristiti i kojima e se moi
prilagoavati zanimanjima i karijerama koje odaberu.
Poduzetniki programi Ekonomskog fakulteta u Osijeku,
saznajemo od Sunice Oberman Peterka, od samog
poetka svog djelovanja nastoje se povezati s gospodarstvom na razliite naine - kroz rad studenata na rjeavanju
konkretnih problema iz gospodarstva te preko sudjelovanja uspjenih poduzetnika i poslovnih ljudi u nastavi.
Ekonomski fakultet u Osijeku potpisao je 2014. godine
sporazum o suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca,
kroz koji se organiziraju prakse za studente u lanicama
HUP-a. Na ovaj nain pomau i studentima i poslodavcima - studentima 'stvarni svijet' postaje blii, bolje se pripremaju za posao, a poslodavci na ovaj nain mogu kvalitetnije upoznati kandidata i vidjeti uklapa li se u radno
okruenje ili ne.

HR Akademija
organizira specijalistiki modularan program

HR Akademija

Nauite koristiti najbolje hrvatske i svjetske HR prakse

te sistematino pristupati managementu ljudskih
potencijala u procesnom i praktinom kontekstu.

HR Akademija sastoji se od 7 modula:

MODUL 1:
StRate KO UPRaVljaNje ljUDSKiM ReSURSiMa
Kljuna uloga funkcije ljudskih resursa i
pozicioniranje funkcije ljudskih resursa u ukupnom
poslovanju tvrtke
Na koji nain funkcija ljudskih resursa sudjeluje u
realizaciji stratekih ciljeva tvrtke
Osnovne funkcije upravljanja ljudskim resursima
i uloga voditelja ljudskih resursa u definiranju
prioriteta
Modeli stratekog upravljanja ljudskim resursima
Planiranje i primjena stratekog upravljanja ljudskim
resursima (analiza, sadraj, obrazloenje, plan
implementacije te analiza trokova i koristi)
Kreiranje, implementacija i praenje najvanijih
procesa
to nam donosi budunost
MODUL 2:
aNaliZa RaDNOG MjeSta, SeleKcija i
iNteGRacija ZaPOSleNiKa
Kako analizirati radno mjesto - osobne specifikacije
i kompetencije
Metode analize poslova primjeri obrazaca
Pribavljanje kandidata izvori i postupci
Regrutiranje praktini instrumenti i tehnike
selekcija
E-regrutiranje korporativne stranice, portali
za zapoljavanje, video isjeci, drutvene mree
(LinkedIn, Facebook), blogovi i osobne stranice te
forumi
Sveobuhvatno selekcijsko intervjuiranje obrasci
i pitanja
Primjer selekcije i on boardinga iz poslovne prakse
Metro-a
Proces selekcije visokoobrazovanih pripravnika
SHAPE
Integracija (on boarding) zaposlenika
MODUL 3:
MODel PRaeNja RaDNe USPjeNOSti
PeRFORMaNce aPPRaiSal
Organizacijski i individualni interesi praenja radne
uspjenosti

Odgovornost za praenje i provoenje ciljeva s

aspekta managera i odjela ljudskih potencijala
Proces praenja radne uspjenosti pravi ovjek na
pravom mjestu
Model praenja organizacijske uspjenosti
Metode ocjenjivanja radne uspjenosti primjeri
obrazaca
to mjeri 360 Feedback upitnik primjer obrasca
Najei problemi pri ocjenjivanju i kako ih izbjei
Praenje radne uspjenosti dva primjera iz hrvatske
prakse
Mjere za poboljanje radne uspjenosti
prezentacija alata
Razgovor o uspjenosti feedback i dodatna
motivacija
MODUL 4:
UPRaVljaNje KaRijeROM, eDUKacija i RaZVOj
ZaPOSleNiKa
Obrazovanje i razvoj prilagodba promjenama u
organizaciji i na tritu
Temeljne faze procesa obuke sagledane s aspekta
organizacije i zaposlenika
Razvoj managera primjeri
Upravljanje i ivotni ciklus upravljanja karijerom
primjer
Planiranje sukcesija
Tehnike i metode obrazovanja te razvoja
zaposlenika primjer Petrokemija d.d.
E-learning
Evaluacija obrazovnih programa
Kljuni pokazatelji uspjenosti
Uea organizacija i upravljanje znanjem
Drutveno odgovorno poslovanje u sustavu
obrazovanja i razvoja zaposlenika
MODUL 5:
UPRaVljaNje taleNtiMa taleNt MaNaGeMeNt
to je sve talent management
Tko su talenti razliiti pristupi
Kljuni elementi procjene upravljanje uinkom i
definiranje potencijala
Razvoj talenata
Zadravanje talenata

Trajanje programa:
veljaa - rujan 2016.
Mjesto odravanja predavanja i radionica:
FORUM Zagreb, Radnika cesta 50 Green Gold
Kotizacija:
Redovita cijena programa iznosi 8.400,00 kn+PDV
Promotivna cijena za rane uplate iznosi 7.900,00 kn+PDV.
Za prijave 3 i vie osoba iz iste tvrtke odobrava se
popust 10% na ukupnu cijenu programa.

Medijski pokrovitelji:

Kljuni koraci i kljuni sudionici u procesu

Kreiranje talent magnet kulture
Razvoj talenata kao kompetitivna prednost
MODUL 6:
ORGaNiZacijSKi SUStaV MOtiViRaNja i
NaGRaiVaNja RewaRD MaNaGeMeNt
Orijentacija organizacije na ciljeve, rezultate i
izazove
Koja je veza izmeu motivacije i nagraivanja?
Motivacijski i kompenzacijski karakter plae
Suvremeni principi i zakoni motivacije zaposlenika
praktina to do tablica
Intrinzine i ekstrinzine nagrade - primjena u
poslovnoj praksi, izazovi
Koliko platiti? Planovi plae prema postignuu
case study
Individualni, grupni i organizacijski sustavi
nagraivanja zaposlenika primjeri
Direktne i indirektne managerske kompenzacije
primjeri
Modeli nagraivanja (prodajni, administrativni,
operativni) primjeri iz prakse
MODUL 7:
tRaNSFORMacija KOMPaNije ReORGaNiZacija
i PROGRaMi ReStRUKtURiRaNja
Poslovanje tvrtke kroz prizmu internog i eksternog
okruja
Uloga Ljudskih resursa u poslovanju tvrtke
Rezultati poslovanja i stvaranje dodane vrijednosti
Prepoznavanje potreba za restrukturiranjem
Izazovi definiranja plana restrukturiranja
Procesi reorganizacije i promjene organizacijske
kulture
Procesi kolektivnog pregovaranja
Krizno upravljanje u kontekstu interne i eksterne
komunikacije
Modeli poveanja produktivnosti
Proces reorganizacije tvrtke
Modeli promjene organizacijske kulture
Mjerenja produktivnosti
Mjerenje uinkovitosti cjelovite transformacije
kompanije

Napomena:
Svi moduli mogu se upisati pojedinano, kao zasebni seminari.
Voditeljica programa:
Gordana Fabris
Prijave i kontakt:
Mirakul d.o.o.
tel: +385 31 629 616
mob: +385 91 333 77 95
e-mail: edukacija@mirakul.hr
www.mirakul.hr
www.mirakul.hr 61

Gastronomija

Gastronomija

elimo Hrvatsku kao cjelogodinju

eno-gastro turistiku destinaciju
Premda se volimo hvaliti naom bogatom gastronomskom ponudom, Hrvatska je jo uvijek
destinacija koja se prodaje zbog mora i sunca. Boljim umreavanjem turistike, kulturne i eno-gastro
ponude lako bismo postali zemlja koju se isplati posjetiti i u njoj uivati zbog vie razloga.
Pripremila: Vedrana Glojnari

Izbor Dobri restorani

odrava se od 2012., a
od prole godine
uvedena je i kategorija
chef godine.

Povratak zdravoj hrani svjetski je trend koji ne jenjava,

a sve vie poklonika ima i kod nas. Zdrav nain prehrane esto je zanemaren zbog modernog naina ivota, a
rjeenje bi mogli ponuditi restorani koji u svoje menije uvrtavaju lagane i zdrave obroke. Takoer, sve vie
malih proizvoaa tradicionalnih proizvoda i zdrave
hrane pronalazi svoje mjesto na tritu, pri emu im
dosta pomau sajmovi i smotre na kojima posjetitelji
mogu degustirati proizvode prije nego se odlue na
kupnju. Naalost, izbor prehrambenih proizvoda i njihovog porijekla ne ovisi samo o naim preferencijama
i navikama, ve esto o dubini depa.
Prate li nai restorani gastronomske trendove?
Iako interes za svakojake kulinarske ekshibicije postoji,
Hrvati ipak vole na tanjuru vidjeti to jedu, i to u dostatnoj koliini, a sve ih vie zanima i porijeklo sastojaka. Ne udi, stoga, to restorani u svoje menije stavljaju
jela pripremljena od tradicionalnih namirnica, ali s malim pomakom, kao to je to uinio restoran Fortuna iz
Male Subotice. Naime, za redefiniranje svog jelovnika
pozvali su Dinu Galvagna, jednog od naih najboljih
kuhara, kako bi klasina, domaa meimurska jela pretvorio u internacionalna, ali koristei domae sastojke.
-Ljudi su poeli razvijati svijest o zdravoj hrani, vole
pojesti smart food sve ee. U poetku je bilo odbijanja, ali shvatili su da lagana hrana koja obiluje povrem i voem nije samo za vegetarijance. Takoer, sve
vaniji im je okus - kae Marina Vojkovi iz zagrebakog restorana Bon Appetit, koja je koncept smart
fooda osmislila za poslovne ljude koji su eljeli pojesti
neto fino, ali bez osjeaja teine nakon obroka. U Bon
Appetitu puno rade i na okusnosti, a postiu ju pazei

62 BIZdirekt prosinac 2015.

na izvrsnost namirnica pa tako koriste one lokalnih,

malih OPG-ova. -Danas je vana visoka kvaliteta, fini
okus i inovativnost, a u tome nam pomae i znatielja
gostiju koji nas trae neto to im mi preporuujemo.
A nama je vano ponuditi im spoj kvalitete i kvantitete, odnosno ponuditi im kvalitetan obrok zadovoljavajue koliine - kae Vojkovi.
Koji su najbolji restorani u Hrvatskoj
Izbor Dobri restorani odrava se od 2012., a od prole
godine uvedena je i kategorija chef godine. Od samog
poetka cilj izbora bio je sastaviti objektivnu i relevantnu nacionalnu i regionalnu top listu restorana i tako
potaknuti kompetitivnost te podii kvalitetu usluge.
Struan iri, od oko 500 glasaa, sastavljen je od restoratera, chefova, eno i gastro novinara i blogera, poslovnih ljudi, turistikih djelatnika i vinara.
U kategoriji chef godine glasovanje se provodi unutar
struke, a titula najboljeg i ove godine, po miljenju
stotinjak chefova, pripala je Tomislavu Gretiu. to se
tie restorana, deset najboljih u Hrvatskoj su: 1. Pelegrini, ibenik, 2. Mala hia, Makovec, 3. Dubravkin
put, Zagreb, 4. Bevanda, Opatija, 5. Plavi podrum, Volosko, 6. Mano, Zagreb, 7. Batelina, Medulin, 8. Bistro
Apetit, Zagreb, 9. Mundoaka, Zagreb, 10. Foa, Zadar.
Iako u Hrvatskoj jo nema restorana s Michelinovom
zvjezdicom, prvu stepenicu na tom putu ove su godine
prola etiri restorana - Marina iz Novigrada, Pergola
iz Zambratije, Foa iz Zadra i Paradigma iz Splita, postavi lanovi svjetski priznate meunarodne kulinarske udruge Jeunes Restaurateurs dEurope. U sklopu
udruge, iji je Hrvatska lan od 2010., djeluje jo osam
naih restorana, a njen je cilj promicanje inovativnosti,
talenta i tradicije mladih chefova.

U potrazi za novim i drugaijim restoranima

Sve su popularniji fast food restorani ija je ponuda
drugaija od uobiajene, a jela nisu samo brza i jeftina, ve zdrava i inovativna. Tako se, primjerice, u
Zagrebu moe nai kineski, japanski i vegetarijanski
fast food. WoknWalk u Ilici 49 u ponudi ima ukusne kineske specijalitete za pojesti s nogu. U Green
Pointu u Varavskoj 10 najvie vole raditi hranu sa
seitanom, tofuom i branom konoplje, a kako su iskljuivo vegetarijanski restoran, biraju hranu bogatu
bjelanevinama koje tijelo moe apsorbirati i probaviti. Binimoto sushi moe se nai na tri lokacije u Zagrebu - Radnika cesta 43, Teslina 14 i Bukovaka cesta 27, a nudi visokokvalitetan sushi po prihvatljivoj
cijeni. Njihovi Bento Boxevi sadre kompletan obrok
sastavljen od razliitih rolica i nigirija, a uz morski tu
su i vegetarijanski te mesni sushi.
U Zagrebu je nedavno otvoren i The Office Club (Bokovieva 11), ruski restoran kojem se prvenstveno
vesele ljubitelji vrhunskih estokih pia. Gosti mogu
birati dva menija, od kojih jedan kao glavno jelo ima
tradicionalni ruski bor, a drugi klasini ruski Stroganov. Za one umjerenije zgodno mjesto je La truk
- leeran prostor pri dnu Skalinske ulice u samom centru grada, koji na meniju ima samo trukle. Ljubitelji fusion kuhinje trebali bi pak svratiti u Vlaku 9 do
Asia T housea, koji u ponudi ima japanske, tajlandske
i kineske specijalitete pripremljene na moderan, zdrav
nain od svjeih sastojaka.
Junije, tonije u Trilju tik uz rijeku Cetinu, nalazi
se restoran Premijer na ijem su jelovniku jela stara 2000 godina. Po prihvatljivim cijenama u ponudi
je, izmeu ostalog, i noj, dimljena koza, abe i telei
mozak. Nezaobilazno i jako cool mjesto je i restoran
Corto Maltese u Splitu (Obrov 7), gdje u domaoj
atmosferi moete itati stripove i gledati kako se priprema hrana. Riblji specijaliteti, guste domae juhe
i termiki obraena hrana bez prenja garantiraju
zdrav mediteranski obrok.

Funkcionalna hrana - trend u porastu

Promjene u suvremenom nainu ivota i prehrambenim navikama stvorile su prostor za razvoj novih proizvoda, od kojih se sve ee oekuje da povoljno utjeu na zdravlje potroaa. Trend prodaje funkcionalne
hrane na svjetskom tritu biljei kontinuirani rast na
godinjoj razini i prema Leatherhead Food Researchu,
britanskom istraivakom centru za hranu, vrijedno je
43,27 mlrd. dolara. Tom rastu svakako doprinose i brojne zdravstvene tvrdnje da upravo konzumiranje funkcionalne hrane smanjuje ili ak otklanja pojavu raznih
zdravstvenih tegoba. Meutim, da bi neki proizvod dobio oznaku funkcionalne hrane, proizvoa mora osigurati snaan znanstveni dokaz, pri emu se kontinuirano
prati stvaran zdravstveni uinak unosa takve hrane.
Prema definiciji, funkcionalna hrana moe biti svjea
ili preraena, ali mora imati izraenu nutritivnu vrijednost, organoleptika svojstva te sadravati prirodne,
bioloke aktivne tvari koje neutraliziraju tetne utjecaje slobodnih radikala u organizmu i tako preventivno
djeluju kod sprjeavanja raznih oboljenja. Primjena
funkcionalne hrane poela je 80-ih godina prolog stoljea u Japanu kada je, zbog poveanja broja stanovnika tree dobi i rasta trokova zdravstvene zatite, proizvoaima doputeno obogaivati hranu sastojcima

Trend prodaje
funkcionalne hrane
na svjetskom tritu
biljei kontinuirani rast
na godinjoj razini i
vrijedno je 43,27 mlrd.
dolara.

Primjena industrijske konoplje u kulinarstvu

Zbog visokog sadraja proteina, sjemenke konoplje idealna su namirnica za vegetarijance, vegane i sportae kao dodatak kod pripreme pekarskih proizvoda ili zdravih grickalica. Kvalitetno ulje sjemenki konoplje dobiva se preanjem, zelenkasto je
i oraastog okusa, a sadri ak 80% nezasienih masnih kiselina koje pomau radu
modanih funkcija, uvaju zdravlje srca i krvnih ila te smanjuju kolesterol. Bogato je
i antioksidantima, koji sprjeavaju razvoj malignih stanica, te vanim mineralima poput kalcija, magnezija, eljeza, kalija, sumpora, fosfora i cinka. Moe se koristiti kao
zamjena za maslinovo ulje, a najbolje ga je konzumirati sirovo jer zagrijavanjem gubi
ljekovita svojstva. Uz ulje i sjemenke, u prehrani se moe koristiti i brano konoplje,
odnosno nusproizvod dobiven od samljevenog ostatka sjemenki nakon to je iz njih
ispreano ulje. Naravno, u prehrambene svrhe koristi se industrijska vrsta konoplje
koja sadri nizak udio psihoaktivne tvari THC-a i nema omamljujue djelovanje.

Top 10 regionalnih restorana po izboru Dobrih restorana

Grad Zagreb

Dalmacija

Sredinja Hrvatska

Istra i Kvarner

Slavonija i Podunavlje

1.

Dubravkin put

Pelegrini, ibenik

Mala hia, akovec

Bevanda, Opatija

Baranjska kua, Karanac

2.

Mano

Foa, Zadar

Vuglec Breg, Krapina

Plavi podrum, Opatija

Dunav, Ilok

3.

Bistro Apetit

Paradigma, Split

Kod pilje, Otruevec

Batelina. Banjole

Kormoran, Bilje

4. Mundoaka Streetfood

Pojoda, Vis

Academia, Marija Bistrica

Damir&Ornella, Novigrad

Klub restoran Waldinger, Osijek

5.

Kadena, Split

Karlo, Pleivica

Johnson, Moenika Draga

Principovac, Ilok

6. Ta

Nautika, Dubrovnik

Villa magdalena, Krapinske Toplice Monte, Rovinj

Kod Rue, Osijek

7.

Vinodol

Bokinac, Novalja

Mamica, Puine

Marina, Novigrad

Zimska luka, Hotel Osijek, Osijek

8.

Carpaccio

Takenoko

Pantarul, Dubrovnik

Zeleni papar, Samobor

San Rocco, Brtonigla

Lamut, Vinkovci

9. Apetit City

Gariful, Hvar

Zlatne gorice, Gornji Kneginec

Draga di Lovrana, Lovran

Lumire, Osijek

10. Zinfandels

Nikola, Stobre

Zelenjak, Kumrovec

Rivica, Njivice

Josi, Zmajevac
www.mirakul.hr 63

Gastronomija

Na 3. hrvatskom
festivalu hrane i pia
najvei interes privukli
su gastronomski
noviteti poput crnog
enjaka, gheea od
kikirikija i kakaa te
marmelade od ilija.

koji pozitivno djeluju na funkcije u tijelu.

Danas najpoznatijoj i najzastupljenijoj procesuiranoj
funkcionalnoj hrani pripadaju fermentirani mlijeni proizvodi s dodanim probioticima i prebioticima,
napitci s dodatkom vitamina i minerala te proizvodi
obogaeni omega-3 masnim kiselinama poput ulja i
margarina. Magnezij, eljezo, koenzim Q10, taurin,
karnitin i fitosteroli samo su neki od dodataka kojima
e se sve ee obogaivati proizvodi. Zbog sve bolje
informiranosti potroaa te poveane potrebe za dodatnim unosom pojedinih nutrijenata, proizvoae
funkcionalne hrane oekuje svijetla budunost, a paleta obogaenih proizvoda nesumnjivo e se iriti.
Najbolja hrvatska i svjetska vina u 2015.
Istra je poetkom ove godine uvrtena meu top 10
vinskih destinacija po izboru www.wineenthusiast.
com, jednog od najznaajnijih svjetskih portala kada su
u pitanju vina. Preporuku za ovo vano priznanje dali
su Mike DeSimone i Jeff Jensenn, poznatiji kao World
Wine Guys, koji su imali priliku upoznati istarske autohtone vinske sorte i vina za vrijeme svojih posjeta. A
koja su to najbolja istarska vina ove godine odluili su
ocjenjivai Vinistre 2015. te izabrali sljedea: Malvazija (2014.), Novacco - Najbolja mlada Malvazija istarska, Malvazija (2013.), Vina Banko - Najbolja zrela

64 BIZdirekt prosinac 2015.

Malvazija istarska, Terra Mare (2013.), Bruno Trapan

- Najbolji zreli Teran.
Najbolja svjetska vina 2015. prema izboru Decantera,
najznaajnijeg svjetskog vinskog asopisa i portala,
ocjenjivalo je 240 najeminentnijih vinskih strunjaka, a u konkurenciji 15.929 uzoraka najbolje su prola
francuska, australska, junoafrika i panjolska vina,
proglaena internacionalnim ampionima. Meu njima, najvie su se istakla tasmansko Bay of Fires Sauvignon Blanc (2014.) i slovensko Laki Rizling (2012.)
ptujske kleti Pullus. Dobro su prola i hrvatska vina
s dva regionalna trofeja (kutjevaki ledeni Traminac,
2011., Festigia Castello, 2012., Vina Laguna), 13 srebrnih i 25 bronanih medalja te 27 preporuka.
No, da bi se stiglo do priznanja, potrebno je puno rada.
-Vinarstvo je posao 0-24 svaki dan u godini, ali ako
ima ljubavi prema tom poslu, nita nije teko - kae
Darko Jankovi iz hvarske vinarije Zlatan otok, iji je
Plavac Grand Cru 2010. ovog listopada osvojio zlatnu
medalju i proglaen jednim od 10 najboljih svjetskih
vina odnjegovanih u barrique bavama na meunarodnom natjecanju Alliances du Monde u Francuskoj.
Njega i sazrijevanje vina u barrique bavi vrhunac je
vinarskog umijea, objanjava Jankovi, jer procesi
koji se odvijaju u barrique bavi utjeu na strukturu,
aromu i gustou vina crnih i bijelih sorti. Ta su vina
idealna za dugotrajna odleavanja u arhivskim zbirkama vinskih znalaca, a zbirka Zlatnog otoka poela je s
Plavcem barrique iz 1999.
-Prisutni smo na svim znaajnim svjetskim tritima: Japan, Hong Kong, Kina, pregovaramo s Indonezijom, obnovili smo prisutnost u Rusiji. Najvaniji
europski partneri su nam Njemaka, Austrija, Skandinavija, Francuska i zemlje Beneluxa. Izvozimo i u
SAD i Kanadu, a pripremamo se za trite Brazila.
www.mirakul.hr 65

Poslovna klasa automobila

Gastronomija

U 2014. izvezeno je
okolade i kakao
proizvoda u vrijednosti
od 19 mil. eura, a u
istom razdoblju 2015.
od 36,9 mil. eura, to je
rast od ak 94%.

Zlatna medalja na Alliances du Monde oduevila je

nae vanjskotrgovinske partnere jer je dokazala nau
visoku kvalitetu, to e oni, uz nau podrku, marketinki iskoristiti. Veselimo se sljedeoj godini kad
emo proiriti broj uzoraka s Otok Hvar Sur Lie bijelim barrique-om i Crljenkom-Zinfandelom - rekao je
Jankovi te dodao kako su zadovoljni potporom drave i upanije, a u vanjskoj trgovini najvie im pomae
HGK. No, u razgovorima s inozemnim partnerima i
gostima Jankovi primjeuje da svi bez iznimke naa
vina povezuju s gastro uitcima mediteranske kuhinje.
Smatra da bi trebalo vie povezati turistike djelatnike,
ugostitelje, proizvoae delicija i vinare te ih, uz pomo upanijskih institucija, zajedno prezentirati na
velikim sajmovima i stvarati sliku Hrvatske kao enogastro turistike destinacije.
3. hrvatski festival hrane i pia
Sredinom studenoga u zagrebakoj je Areni odran 3.
hrvatski festival hrane i pia. Oko 320 malih i srednje velikih proizvoaa hrane i vina iz Hrvatske te susjednih zemalja privuklo je ak 15 tisua posjetitelja

Craft pivovare - sve traenije meu pivoljupcima

U posljednje vrijeme craft pivovare kod nas niu kao gljive poslije kie na sveopu radost
istinskih ljubitelja piva. No, ako ostavimo po strani uobiajenu definiciju da se radi o malim, neovisnim i tradicionalnim pivovarama, to je zapravo craft?
Jednostavno, pivo lieno bilo kojeg oblika komercijalizma, nastalo eksperimentiranjem
entuzijasta koji se ne boje svojem pivu dati poseban okus i miris, a pri tome se koriste
onoliko modernim procesima koliko si mogu priutiti jer njihovo pivo kuhaju ljudi, a ne
roboti u ogromnim pogonima.
Zmajska pivovara, prva hrvatska craftica, u svojoj je prvoj godini postojanja svrstana
meu deset najboljih novootvorenih pivovara na svijetu prema izboru portala Ratebeer.
-Biti meu prvima je dobar osjeaj, imali smo tu sreu da hrvatskim ljubiteljima piva nakon
dugo vremena ponudimo neto novo i drugaije. Reakcije su bile jako pozitivne, ljudima
se svidjelo pivo i to je sigurno pozitivno. Tee je bilo nekim ugostiteljima objasniti to mi
to tono radimo i zato da nae pivo uvrste u svoju ponudu. Na sreu, danas je puno lake
- pria Andrej apka, direktor Zmajske pivovare. Projekt su financirali sami, uz pomo
HBOR-a. Ponosni su na sva svoja toena i flairana piva, jer svako je po neem drugaije
i posebno te ima svoju publiku, ali Pale ale je sigurno najtraenije. -Trenutno smo jako
zadovoljni kako su naa piva prihvaena i trudimo se svima koji ele probati nae pivo to i
omoguiti. Na naoj web stranici (www.zmajskapivovara.hr) postoji mapa s obiljeenim lokacijama na kojima se moe popiti ili kupiti nae pivo i redovito auriramo popis. U 2016.
planiramo skuhati nekoliko novih i zanimljivih piva te se jo vie pribliiti ljubiteljima naeg
piva u cijeloj Hrvatskoj - zakljuuje apka.
Miroslav uvak i Marko Filipin, deki koji stoje iza craft pivovare Nova runda, odabrali su
drugaiji put. Odluili su raditi samo toeno pivo jer takvo je uvijek najsvjeije. -Radimo
direktno s kupcima, nemamo distributera. Ovo je malo sporiji put, ali znali smo da e
uskoro biti puno craft piva u bocama pa smo odluili nuditi neto drugaije - kae uvak.
Na trite stavljaju dvije vrste piva Apa i Brale, a poetkom 2016. izai e i Ipa. Njihovo
pivo moe se nai diljem Hrvatske. Za sada izvoze u Crnu Goru, a uskoro planiraju izvoz
za Srbiju i EU. Do sada njihova dva poslovna plana nisu prola na Poduzetnikom impulsu
ni u HAMAG BICRO-u, uz obrazloenje da nemaju trite ni prostor. No, uvak kae da su
u meuvremenu zaposlili dvoje ljudi i zakupili cijelu pivovaru u Jastrebarskom, te rade na
treem poslovnom planu s kojim e pokuati ponovno.
66 BIZdirekt prosinac 2015.

u tri dana trajanja festivala. Ove godine izlagaima se

pridruilo i 16 upanija koje su se, kroz svoje najbolje
vinarije i prezentaciju tradicionalnih jela, predstavile
kao turistike destinacije s cjelogodinjom eno-gastronomskom ponudom. Afirmativni pristup domaoj
eno-gastro batini podrala je i Hrvatska gospodarska
komora, koja je predstavila razne udruge zatienih
domaih proizvoda od likog krumpira, ogulinskog
kupusa, pruta, kulena i maslinovog ulja.
Lokalni autohtoni proizvodi brojnih OPG-ova, vrhunska vina po povoljnim cijenama i gastronomski noviteti poput crnog enjaka, gheea od kikirikija i kakaa
te marmelade od ilija privukli su najvei interes posjetitelja, pa je festival posluio i kao odlina prodajna
platforma za male proizvoae koji su rasprodali svoje
zalihe jo za njegova trajanja.
ak dva dana festivala bila su posveena okusima Slavonije. Vukovarsko-srijemska, Virovitiko-podravska i
Osjeko-baranjska upanija posjetiteljima su predstavile autohtona i pomalo zaboravljena jela, poput satrice, podlijevanog sira, taki i dr., koja su se mogla degustirati uz vrhunska i nagraivana lokalna vina vinarija
Doli-Kraljevi, Vino Buha, Vitis, Iloki podrumi i
mnogih drugih.
Festival nije ostavio gladne ni zagovaratelje zdrave
prehrane koji su mogli degustirati raw food delicije i
dobiti bezglutenske recepte, a atraktivan eno-gastro
program dodatno su obogatile 34 kulinarske i 11 vinskih radionica, poznati chefovi sa svojim sezonskim
receptima te vrhunski slastiari u Cake&Bake showu.
Rast i poveanje izvoza hrvatske prehrambene industrije
Ulaganje u tehnologiju, nove i inovativne proizvode te
razvoj brandova pokazali su se kao isplative investicije kada je u pitanju prehrambena industrija. Iako izvoz
prehrambenih proizvoda kontinuirano raste od 2000.,
nakon ulaska Hrvatske u EU njegov se rast jo ubrzao.
Prehrambena industrija relativno se brzo prilagodila zahtjevnim standardima EU trita i poela koristiti nove
izvozne mogunosti, posebno na bliim tritima Slovenije, Italije, Austrije i Maarske, kako navode mediji.
U 2014. izvoz prehrambenih proizvoda biljeio je rast
od 10,9%, a u prvih est mjeseci ove godine 18,2%
uz istovremeno smanjivanje uvoza. U 2014. izvezeno
je okolade i kakao proizvoda u vrijednosti od 19 mil.
eura, a u istom razdoblju 2015. od 36,9 mil. eura, to
je rast od ak 94%. Znaajan rast izvoza, 21%, biljee
i proizvodi mesne industrije (goveeg mesa, piletine,
ovjeg i kozjeg mesa te svinjetine), a izvoz mesnih preraevina porastao je za vie od 35%. Izvoz ribe vei je
za 25,5% i vrijedan 82 mil. eura. Pozitivne rezultate
ostvaruje i mlinska industrija s rastom izvoza od 30%
te proizvodi od brana, kruh, peciva, tjestenine i slastiarski proizvodi s rastom od 28%. Preraevine od voa
i povra, konzervirano voe i povre, demovi, pekmezi, sladoledi, mineralne vode i ostala fermentirana pia
takoer biljee rast izvoza.

Tesla S

Zaustavljen viegodinji pad prodaje

automobila
Uz nikada povoljnije cijene za nova vozila, kupcima je na raspolaganju i niz drugih pogodnosti,
poput najniih kamata do sada ako se vozilo kupuje na kredit, povoljnih uvjeta financijskog leasinga,
produljenog jamstva, dodatne opreme...
Pripremio: Gorden Knezovi

Na nedavno odranom 8. Zagreb Auto Weeku

proizvoai automobila predstavili su hrvatskoj publici najnovija vozila. Tako je Mercedes-Benz premijerno
predstavio novi GLC, iznimno atraktivan i luksuzan
SUV, nasljednika modela GLK, te svoje predstavnike
premium obitelji, poput nove A i C klase. Jo ljetos
Mercedes-Benz predstavio je svoj GLS, najvei SUV u
ponudi Mercedesa s 5,12 metara. U naelu, GLS bi trebao biti S-klasa meu terencima. To je, ako izuzmemo
V-klasu, jedini Mercedesov automobil koji ima sedam
sjedala.
Opel se pohvalio svojom novom Astrom, izrazito
inovativnom i tedljivom, dinamikih performansi,
kompaktne vanjtine, te elegantnog sportskog dizajna. Volvo je predstavio svoj V60 Cross Country,
avanturistiki automobil markantnog izgleda koji je
oduevio sve one eljne sportske, ali i udobne vonje.
Hyundai je izloio novog Tucsona, izrazito udobnog i
privlanog dizajna.
Izloeni modeli na Zagreb Auto Weeku pokazali su
trendove u autoindustriji, sve je iri raspon ugraenih

asistenata za sigurniju i oputeniju vonju, skoro da su

neizostavni virtualni kokpit, prikaz bitnih informacija
na 'head-up' zaslonu, LED svjetla, pretinac za pametni
telefon u kojem se on moe i beino napuniti, novi
sustavi potpore za vozaa poput sustava za pomaganje
kod prometnih zastoja, vonje u koloni, sustavi asistencije pri parkiranju i skretanju, upozorenje na vozila koja dolaze straga, sustavi za izbjegavanje sudara,
'audio connect' usluge...
Pri samoj izradi vozila koriste se lagane konstrukcije
i inteligentna spajanja materijala, ime automobili
imaju manju teinu, a time i smanjen otpor u vonji,
to u konanici rezultira boljim performansama vozila
i manjom potronjom goriva.

U najvioj poslovnoj
klasi vozila
podrazumijevaju
se najnovija i
najinovativnija
tehnoloka rjeenja.

Poslovna klasa - najvie to autoindustrija moe ponuditi

U najvioj poslovnoj klasi vozila podrazumijevaju se
najnovija i najinovativnija tehnoloka rjeenja.
Novi Q7 najvei je u klasi (dug je 505 cm), a nudi i
najprostraniji interijer. U besprijekorno ureenoj
putnikoj kabini panju prvenstveno privlae
12,3-inni ekran virtualnog kokpita, MMI naviwww.mirakul.hr 67

Poslovna klasa automobila

Osim standardnih i
oekivanih naprednih
rjeenja u novim
verzijama vozila gdje
se 'igra na sigurnu
kartu', autoindustrija
se okree i odvanijim
iskoracima.

Poslovna klasa automobila

gacijsko-zabavni sustav s centralno postavljenim

8,3-innim ekranom i crna ploica ispred mjenjaa.
To je zapravo povrina osjetljiva na dodir putem koje
se takoer upravlja mnogim sustavima, a predviena
je i za pisanje te prepoznaje sva slova. Q7 opremljen
je i sustavom koji prepoznaje prometne znakove, te
ispisom na instrumentnoj ploi vozaa upozorava na
ogranienja brzine. Audi Presense sustav sam e koiti
procijeni li da voza to nee napraviti na vrijeme.
Isprobani Q7 ima i asistenta za skretanje na raskriju,
asistenta vonje u koloni, asistenta za tedljivu
vonju... Audi Q7 ima 8-brzinski automatski mjenja,
mogunost biranja moda vonje, odnosno kombinacija
postavki upravljaa, motora, mjenjaa, raspodjele snage, visina podvozja.
Slina je situacija i s Mazdom 6, koja je odnedavno
dobila novu izvedbu te potvrdila kako je jedan od
najboljih automobila u svojoj klasi - dobila je na
svjeini, posebice u interijeru, a u izvedbi s najvie
opreme zadivljuje performansama i luksuzom.

Novi XC90 - sigurnost kako ju zamilja

Volvo

Vrhunski Skyactiv dizelski motor ima neobino

sportski zvuk za jedan dizel, a i vrti se bez problema
do 5.500 okretaja, o emu vozai drugih dizela mogu
samo matati. Sportskom osjeaju u vonji doprinose i
vrhunske performanse, ovjes, mjenja i upravlja.
Odvaan iskorak u kabriolet verziju terenca
Osim standardnih i oekivanih naprednih rjeenja u
novim verzijama vozila gdje se 'igra na sigurnu kartu', autoindustrija se okree i odvanijim iskoracima,
za to je primjer Land Rover Evoque, ocijenjen kao
odvani iskorak SUV-a u kabrioletsku verziju.
Biti prvi, inovator u pojedinom segmentu, moe
poluiti lijep uspjeh i, jo vanije, dobru zaradu. Upravo se tom logikom vodio Land Rover kad je nedavno
predstavio serijsku izvedbu kabrioletske izvedbe Evoquea. Proizvoai su inae vrlo rijetko radili kabrioletske verzije terenaca, do sada je upravo Land Rover
imao jednu raniju verziju bez krova, a prije godinu
dana Nissan je predstavio za ameriko trite Murano
bez krova.
Kabrioletska izvedba Evoquea iznimno je atraktivna i
nije u potpunosti nepoznata jer se kao konceptno vozilo pojavila jo 2012. godine. No, u Land Roveru imali
su hrabrosti serijsku izvedbu totalno pribliiti konceptu. Kabriolet ima dvoja vrata i etiri mjesta te klasini
platneni krov, koji se elektrinim putem sputa i die
za 21 sekundu, i to pri brzinama do 48 km/h.
Uvjeti kupnje novih vozila nikada nisu bili povoljniji
S obzirom na otar pad prodaje vozila u Hrvatskoj
poetkom ekonomske krize i viegodinju recesiju, zastupnici najveih svjetskih proizvoaa nastoje
poveati prodaju to povoljnijim ponudama za kupce.
Takva nastojanja rezultirala su ove godine prvim rastom prodaje novih vozila nakon viegodinjeg pada
trita.
Kako su nam rekli iz Auto Zubaka, kod njih je u tijeku
posebna ponuda za kupovinu nekih od Volkswagen,
koda i Audi modela u kojoj, uz uslugu 'klju u ruke',
kupci novo vozilo mogu odvesti uz nikada povoljniju
cijenu i prvi put uz beskamatno financiranje. Ponuda
se odnosi za financiranje putem leasing kua.

Volvo XC90 utjelovljenje je vedske vizije budunosti na podruju automobilske sigurnosti, predstavlja inteligentan i inovativan pogled te postavlja nove sigurnosne
standarde. XC90 dizajniran je u skladu s naelima InteliSafe sustava koji spaja sve
aspekte aktivne i pasivne sigurnosti putnika. Na testu Euro NCAP dodijeljeno mu je
5 zvjezdica, dok mu je amerika IIHS dodijelila oznaku Top Safety Pick +, to ga ini
najsigurnijim SUV-om na svijetu. Novi XC90 moete pogledati u izlobenom prostoru Volva na adresi Slavonska avenija 46 u Zagrebu.
68 BIZdirekt prosinac 2015.

-Svi kupci koji odlue kupiti novo vozilo marke

Volkswagen, Audi ili koda u nekom od Auto Zubak
salona diljem Hrvatske ostvarit e pravo na produljenu petu godinu jamstva ili do prijeenih 150.000 km.
Ovdje se radi o punom jamstvu bez ikakvih trokova
za kupca. Produljeno jamstvo odnosi se na petu godinu jamstva, koja poinje tei nakon isteka redovitog
jamstva proizvoaa, te ga svaki kupac dobiva prilikom
kupovine novog vozila. Uz spomenuto produljeno
jamstvo, kupac novog vozila ima mogunost izbora
vie od 20 dodatnih pogodnosti. Izabrane pogodnosti
www.mirakul.hr 69

Poslovna klasa automobila

Nemaju sva vozila

iz Volkswagen
grupe pad prodaje
- premium marke
Audi i Porsche i dalje
biljee rast, i to od
3,5%, odnosno 13,3%.

Poslovna klasa automobila

kupac moe koristiti 2 godine od trenutka kupnje vozila - rekli su nam iz Auto Zubaka. Sline pogodnosti
kod kupovine vozila kupcima osiguravaju i drugi zastupnici automobilskih kompanija.
Iz Volva su pripremili ogranienu seriju Nordic vozila,
dostupnih po vrlo povoljnim cijenama. U novotvorenom Volvo centru KMAG u Zagrebu moete pronai
svoj drugi dom u svijetu Volvo automobila, ve od
22.222 eura.
Auto kua Tomi kupcima nudi posebne akcije u kojima, uz iznimno povoljnu kamatu od 1,11%, ukljuuje
sve modele novog BMW-a 116d, sve modele novog
BMW-a 118d, sve modele BMW-a 216d Active Tourer,
sve modele BMW-a 218d Active Tourer (svi modeli
su u bogato opremljenim izvedbama Unique, Unique
Line i Unique M), te BMW-om 318d Unique.
Isti modeli BMW vozila nude se i na kupnju financijskim leasingom po povoljnim uvjetima tako to
se treina cijene plaa po preuzimanju automobila,
treina nakon 12 mjeseci, a zadnja treina nakon 24
mjeseca, uz 3,3% trokova obrade. Tomi ima akcijske
cijene i za modele BMW serije 5, (BMW 520d All in
5 i BMW 520d All in 5 M), poslovnu limuzinu koja
ve dvije godine zaredom predstavlja najuspjeniji poslovni automobil na svijetu, dostupnu sada po iznimno
privlanim cijenama.
Usto, Tomi je za kupce BMW vozila (nove modele
BMW X1 i BMW serije 7) osigurao akcijske cijene za
BMW komplet zimskih kotaa s oznakom zvjezdice,
koje su dizajnirane, razvijane i testirane iskljuivo na
BMW-ovim vozilima i prema BMW-ovim kriterijima.
Za ogranienu koliinu lagerskih vozila, kupljenih i

isporuenih do 31.12.2015., BMW poklanja komplet

zimskih kotaa.
Ovlateni distributer vozila Mercedes Benza, Star Import, u svojoj akcijskoj ponudi ima sva vozila iz klase
C (C 180 Blue TEC, C200 Blue TEC, C 220 Blue TEC
i C 220 Blue TEC karavan) na kredit uz 0% kamate i
bez trokova obrade kredita. Kod kupovine rabljenih
vozila Mercedes Benza Star Import ima program Proven Exlusivity (vozila starosti do 5 godina i maksimalne prijeene kilometrae do 100.000 km), gdje se za
vozila nudi jamstvo u trajanju od 12 mjeseci od dana
isporuke vozila, odnosno prijeenih 20.000 km, pregled vozila u minimalno 50 toaka obavljen od strane
tvorniki certificiranih tehniara, test vonju... U suradnji s Mercedes-Benz Leasingom, Star Import nudi i
posebne uvjete financiranja pri kupnji rabljenih vozila
iz Proven Exclusivity programa, a uvjeti vrijede do 30.
travnja idue godine.
Porsche Hrvatska platit e razliku u troarinama
Volkswagenovih vozila
Otroj borbi na svjetskom i europskom tritu vozila
svjedoi i nedavna afera s prekomjernim isputanjem
tetnih plinova iz Volkswagenovih vozila. Nakon ovog
otkria uslijedio je pad prodaje Volkswagenovih vozila
u Europi. No, nemaju sva vozila iz Volkswagen grupe
pad prodaje - premium marke Audi i Porsche i dalje
biljee rast prodaje, i to od 3,5%, odnosno 13,3%.
-Zbog nepravilnosti koje se odnose na vee emisije CO2 kod jednog dijela Volkswagenovih vozila
naplaeni su manji iznosi troarina. Toan iznos jo se
utvruje. Razliku nee plaati vlasnici tih vozila, ve
je tu obvezu preuzeo zastupnik Volkswagena za Hrvatsku Porsche Croatia - potvrdio je ministar zatite
okolia i prirode Mihael Zmajlovi.

Infiniti Q70
70 BIZdirekt prosinac 2015.

www.mirakul.hr 71

Kapital

Poslovna klasa automobila

Predstavnici tvrtke Porsche Croatia izloili su

Volkswagenov plan za uklanjanje softverskih nedostataka zbog kojih su se prikazivali netoni podatci o
emisijama duikovih oksida u okoli. Graani e nedostatke na svojim vozilima moi ukloniti u ovlatenim
VW servisima.
Rast prodaje u Europi 26. mjesec zaredom
Registracije novih putnikih automobila u Europskoj
uniji i Europskoj slobodnoj trgovinskoj zoni porasle su
u prolom mjesecu za 2,7% na godinjoj razini, na 1,14
milijuna, objavilo je Udruenje europskih proizvoaa
automobila (ACEA) iz Bruxellesa. Poveanje broja registracija u Europi biljei se 26. mjesec zaredom, ali je
ono bilo neto sporije nego u prethodnim mjesecima.
No, prodaja najveeg europskog proizvoaa, Volkswagen grupe pala je u prolom mjesecu za 0,8%, a njegov
europski trini udjel smanjio se s 26,1 na 25,2% u
odnosu na isti mjesec prole godine. Brandovi VW-a
zabiljeili su u prolom mjesecu pad prodaje, i to Seata
za 11,2%, kode za 2,9%, a VW-a za 0,4%.
Ukupni rast na europskom tritu prolog je mjeseca bio potaknut uglavnom rastom prodaje njemakih
brandova Daimler i BMW - za 20,9, odnosno 12,8%,
te Fiat Chrysler Automobiles, koji je zabiljeio snanu
prodaju modela Jeep Renegade i Fiat 500x, uz rast
ukupne prodaje za 7,7%. S druge strane, francuski
proizvoai PSA Peugeot Citron i Renault zabiljeili
su pad prodaje od 1,5, odnosno 0,4%.
Sva europska trita zabiljeila su u listopadu porast prodaje osim britanskog, gdje je broj registracija
smanjen za 1,1%. Meu pet glavnih trita, Italija je
zabiljeila najvei rast, od 8,6%, a slijedi panjolska s
rastom od 5,2%.

Mercedes ML, Jeep Grand Cherokee, BMW X5, Audi

Q7, Mercedes GLE Coupe, Porshe Cayenne i Volkswagen Touareg.
Noviteti iz Los Angelesa
Prvi veliki auto salon nakon afere s Volkswagenom
odrao se u Los Angelesu. VW je snizio cijene modela,
posao funkcionira, pa su se tako svi ponovno okrenuli
predstavljanju novih modela. Dominirali su modeli poput
Fiata 124 Spider, Mercedesa SL u novom izdanju, Range
Rovera Evoque Cabrioleta ili Infinitija XQ30...

U prole dvije godine

osjetno je porastao
interes kupaca
za vozila sljedee
generacije.

Nova BMW 'sedmica' je tehnoloko udo

BMW nova serija 7 nije redizajn ranijeg modela, nego potpuno novi koncept. Velik
dio konstrukcije od ugljinih je vlakana, to je smanjilo masu za ak 130 kilograma,
tehnologija i vrhunski luksuz na svakom milimetru - pa i kljuevima vozila, samo su
dio prie BMW-ove perjanice. Daljinsko upravljanje i parkiranje s novom 'sedmicom'
ve su stvarnost, zahvaljujui naprednim kamerama na automobilu te radarskom
sustavu. Display Key (opcijski klju) donosi zaslon i mogunost upravljanja mnogim funkcijama automobila - poput grijanja, stanja goriva i samog parkiranja. Pored
uobiajenih tipki, tu je sada i 'prirodno' upravljanje glasom te nekoliko gesti kojima
se kontrolira glasnoa zvuka, primanje ili odbijanje poziva...
HUD (Heads-Up Display) nove generacije je 75% vei od prethodnika, uz bogatiji grafiki prikaz sadraja. Novitet je i Sky Lounge stakleni krov, na kojem se nou,
zahvaljujui LED rasvjeti, projiciraju teksture u razliitim bojama - odgovarajui
ostatku ambijentalnog osvjetljenja.
Dvije su temeljne verzije pogona kod nove 'sedmice' - esterocilindra 740i i V-8 750i.
U ponudi bi trebao biti i 730d, a 2016. bi se na tritu trebao pojaviti i 740e xDrive
plug-in hibrid, koji e kombinirati dvolitreni etverocilindrini motor s turbopunjaem
i elektrini motor.

Prodaja visoke klase i SUV vozila u prvih deset mjeseci

2015.
Prema istraivanju agencije Promocija Plus, u prvih
deset mjeseci ove godine u visokoj klasi vozila u Hrvatskoj je prodano ukupno 42 vozila. Najvei udjel
zadrao je Mercedes S, koji ima 27 prodanih primjeraka. Audia A8 ima prodanih 7 primjeraka, dok trei
trini udjel u visokoj klasi automobila dri Tesla Model S, 5 prodanih primjeraka.
U klasi manjih terenaca u prvih deset mjeseci
prodano je 4.162 vozila, to je znaajan rast
u odnosu na 2.883 vozila te klase prodanih
u 2014. godini. Najvie je prodano Dacia
Dustera - 568. U klasi srednjih terenaca najprodavanija je Mazda CX-5 s 105
primjeraka. U najvioj klasi terenaca (off
road & SUV grand) najprodavaniji je bio
Land Rover Range, a slijede ga BMW X6,
72 BIZdirekt prosinac 2015.

BMW 7
www.mirakul.hr 73

Poslovna klasa automobila

Hrvatska je jedna
od vodeih zemalja
u EU s poticajima
od 30 tisua kuna za
hibridna, 50 tisua
za plug in hibridna
i 70 tisua kuna za
elektrina vozila.

Poslovna klasa automobila

Premijerno su prikazane nove generacije Honde Civic,

Subaru Forester, Mercedesov model SLS s oznakom
AMG i nastavak Black Series, te Lamborghini Aventador Roadster. Porsche je predstavio 'kompaktan'
sportski automobil, koji podsjea na ve pomalo zaboravljeni model Cayman. Najveu su panju privlaili
Mercedes i Jaguar sa svojim novitetima. MercedesBenz je uz AMG SLS Black Series prikazao i facelift EKlase i model CLA u obliku coupea s etiri vrata, koji
bi trebao parirati BMW-ovom Gran Coupeu serije 6.
Jaguar je predstavio model F-Type u verziji s krovom.
Budunost je u e-mobilnosti
Poticaji su pomaknuli hrvatsko trite ekolokih automobila s nule. U prole dvije godine osjetno je porastao
interes kupaca za vozila sljedee generacije. Razvoj emobilnosti ne bi bio mogu bez poticaja, a Hrvatska
je, na sreu, jedna od vodeih u EU s poticajima od
30 tisua kuna za hibridna, 50 tisua kuna za plug in
hibridna i 70 tisua za elektrina vozila.
-U vozila sljedee generacije ubrajamo vozila na pogon
gorivim elijama (u fazi prototipa), elektrina vozila,
plug in hibridna elektrina vozila i plug in hibridna
vozila. Dok su elektrina vozila pogonjena iskljuivo
strujom iz baterija, plug in hibridna elektrina vozila
imaju i generator pokretan konvencionalnim motorom. Plug in hibridno vozilo je, s druge strane, vozilo s dodanim elektromotorom i baterijama punjivim
iz elektrine mree. Na kraju, spomenut u i klasino
hibridno vozilo, koje je zapravo konvencionalno vozilo poboljanih eko svojstava, budui da dio energije
nastale kod usporavanja mogu 'vratiti' u bateriju. Hi-

bridna vozila i nisu EV u uem smislu, jer baterije nije

mogue napuniti strujom iz mree, a sve prednosti
prema konvencionalnim vozilima 'tope' se izvan grada
- objanjava Branko Kondi, izvrni direktor Mitsubishi Motors Hrvatska.
Najvei Mercedesov SUV GL od sada se zove GLS
Osim naziva koji je uz dosadanju oznaku GL dobio
dodatno slovo S, u skladu s aktualnom nomenklaturom novih SUV modela (GLA, GLC, GLE), lice golemog sedmerosjeda na visokim nogama ispeglano je u
skladu s ostalim Mercedesovim modelima.
Straga su pak novost svjetla s atraktivnom grafikom
te novo oblikovan branik, a nova je i lepeza aluminijskih naplataka i boja karoserije. U unutranjosti je
veliki sredinji ekran infotainment sustava, kojim se
upravlja touchpad kontrolerom smjetenim izmeu
sjedala, novi je i izgled multifunkcionalnog upravljaa,
dok je novost i vei izbor kombinacija boja i materijala, ukljuujui i paket Exclusive s nappa koom.
Novosti ima i ispod poklopca motora: 4,7-litreni V8 biturbo benzinac sada ima 20 KS vie (ukupno 456 KS)
i 700 Nm, dok top izvedba GLS 63 AMG sada postie
585 KS (+27 KS) i 760 Nm najveeg okretnog momenta. Uvodni benzinski model GLS 450 pokree 3,0-litreni V6 bi-turbo benzinac s 367 KS i 500 Nm. Model
GLS 350d pokree V6 dizela s 258 KS i 610 Nm. Svi
motori standardno dolaze uz 9-stupanjsku automatiku
osim modela 63 AMG, a mogu biti opremljeni uz standardni 4Matic pogon i sredinjim zakljuavanjem diferencijala. Najvei Mercedesov SUV ima sve sustave
sigurnosti koje Mercedes ve ugrauje u ostale nove
modele.

Mercedes - Benz GLS

74 BIZdirekt prosinac 2015.

Renault Talisman - jedinstven spoj

udobnosti i uitka u vonji
Renault Talisman je velika, profinjena limuzina upeatljiva i elegantnog stava, koja u visoku klasu
vozila donosi daak latinskoga arma. Odlikuje se s raskonih 4,85 m duljine i 1,87 m irine, dok
meuosovinski razmak od 2,81 m putnicima i njihovoj prtljazi nudi mnogo prostora.
Renault Talisman donosi vrhunske vozake uitke
zahvaljujui tehnologiji Multi-Sense, koja se prilagoava
vozaevu trenutnom raspoloenju. Rije je o sustavu kojim
voza prilagoava sustav 4Control (sustav upravljanja
etirima kotaima), elektroniki nadzor rada amortizera,
prijenosne omjere automatskog mjenjaa EDC, kao i otpor
upravljaa. Povrh toga, sustavom Multi-Sense voza moe
prilagoditi auto svojem nainu vonje (postoje 4 pretprogramirana naina rada: Eco, Comfort, Neutral i Sport) ili promijeniti ozraje u unutranjosti (poput boje ambijentalne rasvjete, zvuka motora, masae sjedala ili rada klima ureaja).
Talisman je jedina limuzina visoke klase vozila opremljena sustavom upravljanja etirima kotaima 4Control
s elektronikim nadzorom rada amortizera, koji jami
iznimna vozna svojstva to spajaju upravljivost, performanse i udobnost. Sustav 4Control stalno je ukljuen. Na
brzinama manjim od 50 km/h, stranji se kotai zakreu
u suprotnom smjeru od prednjih, to stvara dojam kraeg
meuosovinskog razmaka i pogoduje upravljivosti. Na
veim brzinama stranji se kotai zakreu u istom smjeru
kao i prednji. Uinak se moe usporediti s produljivanjem
meuosovinskog razmaka, to poveava uitak u vonji, stabilnost i dojam sigurnosti.
Renault Talisman dostupan je sa sljedeim motorima: dizelskim Energy dCi 110 KS, s potronjom goriva od samo
3,6 l/100 km i emisijom CO2 od 95 g/km prema ciklusu
NEDC, to ga ini najuinkovitijim motorom u klasi, zatim
Energy dCi 130 sa 130 KS sparenim sa esterobrzinskim
runim mjenjaem, i ija potronja goriva iznosi samo 3,9
l/100 km, to ga ini posebno privlanim vozaima koji prelaze mnogo kilometara i paze na potronju. Posebno valja
istaknuti dizelski motor Energy dCi 160 EDC Twin Turbo
s dvama turbopunjaima, ija potronja iznosi 4,4 l/100
km. Za ljubitelje benzinskih motora, u Renault Talisman
se ugrauju: Energy TCe 150 EDC sparen sa sedmerobrzinskim automatskim mjenjaem EDC koji ubrzava od 0 do
100 km/h za 9,6 s, a potronja mu iznosi 5,6 l/100 km, te
motor Energy TCe 200 razvijen na temelju Renault Sportova turbomotora s izravnim ubrizgavanjem, koji ubrzava od
0 do 100 km/h za 7,6 s, a potronja mu iznosi 5,6 l/100 km.
Talisman svojim putnicima nudi prostranu i udobnu
unutranjost te prtljanik obujma 608 dm3 (VDA), kao i
raskona prednja sjedala s posebno obraenim presvlakama
i najveom ponudom funkcija u segmentu: do 10 naina
namjetanja, masiranje, grijanje, prozraivanje s ugraenom

ventilacijom koja skrbi za bolji osjeaj ugode na visokim

temperaturama i memoriranje do 6 profila vozaa. U Talisman su ugraene brojne tehnologije osmiljene da uljepaju
vonju, kako vozau, tako i putnicima: grijani upravlja,
umreeni sustav R-LINK 2 s dodirnim ekranom veliine
22 cm koji upravlja sustavom Multi-Sense i sustavima za
pomo u vonji te svim uobiajenim funkcijama poput navigacije, audiosustava i klima-ureaja. Audiosustav BOSE
Surround audiosustav s 13 zvunika vrhunskih performansi
vozaa i putnike okruuje bogatim i uravnoteenim zvukom, neovisno o mjestu na kojem sjede, pa imaju dojam da
se nalaze usred koncertne dvorane.
Naposljetku valja rei kako Talisman obiluje brojnim sustavima za pomo u vonji, poput prilagodljivog regulatora
brzine, aktivnog koenja u nudi, svjetala koja prate zavoje,
upozorenja na nenamjeran izlazak iz traka, upozorenja na
sigurnosni razmak, prepoznavanja prometnih znakova s
upozorenjem na prekoraenje brzine, upozorenja na vozilo u
mrtvom kutu, sustava pomoi pri parkiranju slobodnih ruku
koji praktiki sam parkira vozila (voza nadzire papuicu
gasa i konice).

Talisman je jedina
limuzina visoke
klase vozila
opremljena sustavom
upravljanja etirima
kotaima 4Control
s elektronikim
nadzorom rada
amortizera, koji
jami iznimna
vozna svojstva to
spajaju upravljivost,
performanse i
udobnost.

www.mirakul.hr 75

Turizam i wellness

Blagdani, vrijeme za obiteljska putovanja,

wellness i hedonizam
Cijene skijanja ove su godine od 15 do 30 posto vee od prologodinjih. Za putnike
koji preferiraju topliju klimu, alternativa skijanju je krstarenje, a zimska su krstarenja
posebno popularna.
Pripremila: Marija Slijepevi

Zbog posebne atmosfere koja u blagdansko vrijeme

vlada diljem Hrvatske, Europe i svijeta, blagdanska
putovanja sve su popularnija. Agencije su sve kreativnije te tako nude dvodnevna adventska putovanja
po pristupanim cijenama, sve do aranmana za daleke egzotine destinacije, nastojei biti to kreativniji i
sveobuhvatniji, a zbog uurbanog naina ivota veliku prepoznatljivost imaju i wellness ponude.
Trendovi u wellnessu - vie od bazena i masae
-Masaa i bazen nisu wellness, priu treba zaokruiti
na duhovnoj razini. Wellness je duhovni pokret koji
usklauje duh, duu i tijelo. Moe mu se pristupiti
jedino holistiki, kroz razliite oblike oputanja, masaa, meditacija, terapija bojama, aromaterapija, zvu76 BIZdirekt prosinac 2015.

koterapija, kristaloterapija, pilinzima, detoksikacijama,

antistresnim terapijama - pojanjava dr.sc. Romana
Leki, predstojnica katedre turizma na Veleuilitu
VERN, kojoj je specijalnost turizam posebnih interesa. -Wellness novog doba je holistiki i poiva na pet
elemenata koji se nastoje uskladiti, a pruatelji usluga
moraju savladati upotrebe boja, materijala, ureenja,
zvukova, kako bi pruili detoksikaciju svih energentskih zagaenja. U ovome su najuspjeniji u Hrvatskoj
u Toplicama sveti Martin, gdje zbog svog duhovnog
pristupa imaju popunjenost od 90 posto. Njihova je
voda po kvaliteti odmah iza Baden-Badena, a kupanje
u njoj ima antiaging i antidepresivni uinak. Na drugom je mjestu Opatija, koja je tradicionalno najjaa u
wellnessu u Hrvatskoj. Ve je i etnja Opatijom dio

U turistiki sektor
sljedee e se godine
investirati najmanje
676 milijuna eura,
ak 40 posto vie
nego 2015. godine.

www.mirakul.hr 77

Turizam i wellness

Turizam i wellness

Odmah po lansiranju
ponude rasprodan je
posebni let iz Zagreba
za vikend posjet Djedu
Boinjaku u finski
Rovaniemi za blagdan
Sv. Nikole.

wellness osjeaja, ali nai turistiki djelatnici to ne naglaavaju dovoljno - zakljuuje Romana Leki.
Najbolje ponude spa i wellness centara
-Unutar Hrvatske svakako vrijedi izdvojiti tradicionalno popularnu Opatiju kao wellness destinaciju. Tu je i
Mali Loinj, kao i kontinentalna ponuda: Toplice Sveti
Martin, Terme Jezerica, Terme Tuhelj. Novo u ponudi
za zimsko razdoblje su i gradski, dalmatinski hoteli
poput hotela Park, 5*, u Splitu te hotela Bastion, 4*,
u Zadru, s posebno kreiranim paketima unutar Atlas
ponude - istaknula nam je rukovoditeljica marketinga
i korporativnih komunikacija Atlasa Nikolina Frkli,
koja izdvaja i slovenske terme poput Rogake Slatine,
Termi ate, Termi Olimia, te maarske banje na Zalakarosu i Hevizu.
Slian odabir preporuka daje nam i Martina Broz iz
Kompasa, koja iz Wellness i Spa ponude izdvaja Hotel
Termal 4*/Moravske Toplice, Hotel Breza 4*/Terme
Olimia, Terme Tuhelj

Art&Spa Termi Tuhelj

Terme Tuhelj, jedno od najuspjenijih turistikih rekreacijskih sredita na podruju kontinentalnog turizma u Hrvatskoj, predstavile su novi koncept Art&Spa
i otvorile novi smjetajni objekt - hostel Vila. Tim povodom razgovarali smo s
direktoricom Ivanom Kolar.
Pojasnite nam koncept Art&Spa te kako ste povezali umjetnost i wellness.
Umjetnost je u Termama Tuhelj prisutna od poetka naeg poslovanja, na neki nain koketiramo s njom kroz godine i isprepliemo dizajn, umjetnost, kulturu, edukaciju, wellness i odmor. Odluili smo konceptom Art&Spa skrenuti panju naim
gostima na to jer vjerujemo da umjetnost i wellness imaju puno slinosti u tome
kako djeluju na nas i na dobar osjeaj. to nas ini sretnijima, oputenijima,
zadovoljnijima, ispunjenijima? Dobra masaa, poslijepodne u saunama ili malo
plivanja. No, svakako i dobar film, predstava, koncert ili tek pogled na privlano
umjetniko djelo. U naim termama moe se uivati u nagraivanoj arhitekturi,
mnogim umjetnikim djelima te umjetnikim radionicama i doivljajima.
Kako to da ste u smjetajne kapacitete odluili uvrstiti i hostel?
Terme imaju velik broj mladih gostiju, meu kojima je boravak u hostelu popularniji nego u hotelu te im je cijena vanija od udobnosti i trae drugaiji sadraj odmora. Ciljna skupina Hostela Vila (i vilenjaka) je mlaa populacija, gosti koji su na
proputovanju i oni koji svoj odmor ele obogatiti upoznavanjem vie destinacija i
koji svoj odmor kreiraju na nain da u to kraem vremenu vide vie, doive vie
za manje iznose. Hostel prima 22 osobe i sagraen je etano, a ima i 4 privatne
sobe za po 2 osobe. Suvremenog je ureenja, a zidove krase velike foto tapete s
motivima prirode iz nae okolice.
Kako ste se pripremili za nadolazee blagdansko razdoblje?
Prosinac je mjesec u kojem za goste pripremamo usluge s posebnim dodatcima, veernje animacije te dnevne tematske igre i radionice. Dio ponude je i All
inclusive light u Hotelu Well. Vrhunac blagdanske ponude je sveani doek Nove
godine s veerom u Restoranu Lati te doek Nove godine na bazenima u kupaim
kostimima s temom Pirat party. Svakodnevno e se u prostorima hotela odvijati
tematska dogaanja i veernji eventi za sve goste, ukljuujui i najmlae, za koje
smo pripremili i poseban doek.
78 BIZdirekt prosinac 2015.

Turistike i wellness ponude web stranica za grupnu

kupovinu
Konkurencija agencijskim ponudama svakako je najjaa na stranicama za grupnu kupovinu, koje su ve
godinama omiljena platforma za povoljniju kupnju
turistikih aranmana. Najopsenija je web stranica
posveena samo turizmu, Megabon, koja nudi 80-ak
ponuda u kategoriji terme i wellness, i to u ak osam
drava: u Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, BiH, Austriji, Srbiji, Maarskoj, Crnoj Gori. Stranica Trendi tako nudi
preko 160 ponuda u kategoriji putovanja, i to tematski
podijeljena na jednodnevna i viednevna adventska
putovanja, jednodnevne izlete, novogodinja putovanja, skijanje Crno jaje nudi i vie od 170 turistikih
ponuda, a u 50-ak wellness i spa paketa nude i novogodinje wellness aranmane. Veliku ponudu posebnih
kupona nude i na Hotkodu. Kupime ima 150 popusta
za putovanja, a preko 120 ih je i na Ponuda dana. Grupirani popusti na stranici Svi popusti nude ak 700 putovanja i preko 150 masaa.
Porast investicija u hrvatski turizam od 40% u sljedeoj
godini
Popularnost turizma, kao jedne od najvanijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, dokazuje se i sve veim
ulaganjima. U turistiki sektor sljedee e se godine
investirati najmanje 676 milijuna eura, ak 40 posto
vie nego 2015. godine, istaknuli su u Ministarstvu
turizma. Tvrtke e, prema istraivanju Ministarstva,
investirati oko 376 milijuna eura u svoje turistike
projekte, a javni sektor najmanje 300 milijuna eura.
-Porast od najmanje 40 posto investicija u turizam u
odnosu na prethodnu godinu fantastian je, posebice
ako znamo da se u 2015. godini otvorilo vie hotela
nego u proteklih deset godina. Vjerujem da e se taj
trend nastaviti i dalje, s obzirom na to da je u prvih
devet mjeseci ove godine HBOR odobrio ukupno 133
kredita u iznosu od 1,05 milijardi kuna - istaknuo je
ministar turizma Darko Lorencin, te naveo nekoliko
velikih projekata koji su u fazi pokretanja realizacije: turistiki razvojni projekt Kupari, razvojni projekt MUZIL za poluotok Muzil kraj Pule, Hidrobaza,
Sarccorgiana i Larun golf resort.
Odrivi turizam - primjeri dobre prakse
Cilj svake privredne grane danas je naglasak na odrivosti i turizam tu ima posebno mjesto. Odrivi turizam stavlja naglasak na potivanje i ouvanje prirodnih i kulturnih resursa te razvoj koji stvara dobrobit
drutvu. U sklopu projekta FAST-LAIN (Further Action on Sustainable Tourism - Learning Area Innovation Networks), financiranoga iz CIP programa EU-a,
navode se brojni primjeri dobre prakse u Hrvatskoj:
Buzet Outdoor, Biciklistike ture za razgledavanje
grada (inovativna turistika ponuda organiziranih biciklistikih tura za razgledavanje i upoznavanje grada,
dostupna na sedam jezika u Zagrebu i Splitu), Histria

Aromatica (poljoprivredni, proizvodni, edukacijski

i turistiki centar, koji uzgaja i prerauje autohtono,
aromatino bilje jadranskog priobalja i otoka), kraping (jedinstvena meunarodna trekking utrka po
otrom kamenju otoka Pamana), Eko zakloni (smjetaj joga centara i centara zdravog ivota, ronilakih i
planinarskih drutava, promatraa ptica i sl. na Visu),
meunarodni ekoloki program zatite okolia mora i
priobalja Plava zastava, razvoj zelenog turizma u Novigradu, razvoj konjikog turizma u Podravini i Prigorju, projekt Moje prvo ljetovanje, seoski turizam u
Aljmau, Istra Bike & Outdoor, Plavi svijet - Institut
za istraivanje i zatitu mora
Advent na hrvatski nain
Osim koritenja prirodnih ljepota i novih modela
odrivog turizma, i urbana sredita sve su vjetija u
promicanju svojih ponuda. Zagreb je sve poeljnija
Advent destinacija, a zbivanja su mnogobrojna i raznolika: Boi starog Zagreba, Ledeni park, Fuliranje,
posebni dogaaji na glavnom trgu, na Zrinjevcu, na
Europskom trgu, ive boine jaslice, izrada ledenih
skulptura na Gradecu, Strauss u Oktogonu, koncerti klasine glazbe s odabranih zagrebakih balkona
Osijek nudi veer papirnih lampiona, vinski festival,
festival slastiarnica, nacionalne dane fi-paprikaa,
humanitarni sajam Sv. Nikole, Motomrazove, boini tramvaj s vilenjacima, koncerte Rijeka priprema
boine sajmove na Koblerovom trgu i na Korzu, vlaki Djeda Mraza, klizalite Morska pahuljica, Tjedan
bakalara i Tjedan okolade Split e na Rivi pripremiti veliki boino-novogodinji sajam, a sredinje
mjesto za zabavu je Adventilacija na Rivi, skupina
kuica koje djeluju poput jednog kluba na otvorenom.
Programom Splitu s ljubavlju predviena je i podjela
bakalara na Prokurativama, mnogobrojni koncerti i
sadraji za djecu.
Neto drugaija iskustva od onih koje nude veliki
gradovi mogu se doivjeti na akovakom Boinom
balu lipicanaca, baroknoj glazbeno-scenskoj predstavi
koja se odrava u zatvorenoj jahaonici Dravne ergele
akovo. Neizostavan je i doivljaj koji nudi Boina
bajka obitelji Salaj - imanje okieno s gotovo milijun i
osamsto tisua lampica, s prigodnim programima, sajmovima i gastronomskom ponudom.
Ideju posjeivanja adventskih dogaanja u vie gradova u Hrvatskoj podupiru u Croatia Airlinesu, gdje
su osmislili ponudu za kupnju dvije povratne zrakoplovne karte za letove unutar Hrvatske po cijeni ve
od 999 kuna. -Uvjet je da dvije osobe putuju zajedno
u oba smjera u domaem prometu. Karte se mogu kupovati od 10. studenoga, a putovanja realizirati u razdoblju od 1. prosinca 2015. do 26. oujka 2016. godine.
Cijena ukljuuje pristojbe zranih luka i naknadu za
izdavanje karte za kupnju na web stranici Croatia Airlinesa, a odnosi se na putovanja za dvoje u oba smjera
- poruili su nam iz Croatia Airlinesa.
www.mirakul.hr 79

Turizam i wellness

Turizam i wellness

Odrivi turizam stavlja

naglasak na potivanje
i ouvanje prirodnih
i kulturnih resursa
te razvoj koji stvara
dobrobit drutvu.

Zimska odredita za predah od posla

Skandinavija je zbog svoje egzotinosti popularna
zimska destinacija, a interes u Hrvatskoj dokazuje i
rasprodaja odmah po lansiranju ponude posebnog leta
iz Zagreba za vikend posjet Djedu Boinjaku u finski
Rovaniemi za blagdan Sv. Nikole.
-Na novi aranman koji se odlino pozicionirao na tritu je posebni zrakoplov iz Zagreba (charter let) za
Palma de Mallorcu - istaknuli su u Atlasu. Kao hit novogodinju destinaciju istiu Maltu te su svoje klijente
koji odabiru autobusna putovanja odluili nagraditi
nagradnim putovanjem na Maltu.
U agenciji Kompas istiu najpopularnije aranmane u Europi, Hrvatskoj i dalekim destinacijama za
blagdansku sezonu: Rim (30.12., 4 dana, zrakoplovom od 3.495 kn), Mnchen (30.12., 3 dana, bus od
1.095 kn); Kuba (29.12.2015,. 9 dana, od 16.046 kn),
Dubai (05.01.2016., 6 dana, 6.490 kn), a u Hrvatskoj
kao najpopularnije istiu Crikvenicu 31.12.-02.01., 2
polupansiona od 445 kn te Zadar, hotel Falkensteiner
Club Funimation Borik, 29.12.-03.01., 3 all inclusive
od 2.575 kn.
Cijene skijanja za sezonu 2015./2016.
-Prodaja skijanja ove je godine poela ranije: u usporedbi s prolim godinama, danas ak 50% vie Atlasovih klijenata odabire first minute ponude. Svojim smo
klijentima u veini sluajeva osigurali cijene na nivou
prologodinjih, no neke su destinacije termin naih
kolskih praznika uvrstile u visoku sezonu ili u meusezonu pa se cijene razlikuju od prologodinjih - istaknula nam je Nikolina Frkli, te dodala kako su hrvatski
skijai u najveoj mjeri fokusirani na tjedan dana skijanja u godini (dogodine 02.-09.01.2016.). Broj kapaciteta

Novosti ovogodinjeg Adventa u Zagrebu

Adventski kalendar - revitalizacija te oivljavanje etiri zaputena i neotkrivena dvorita i prolaza Donjeg grada adventskim vikend dogaanjima:
1. Obrtniki prolaz, datumi: 28. i 29.11.
2.Dvorite Ilice 69, datumi: 5. i 6.12.
3.Dvorite Petrinjske 73, datumi: 12. i 13.12.
4.Blok erjavieva 3 - Mihanovieva 30/2, datumi: 19. i 20.12.
Boi starog Zagreba (12.-24.12.2015., Galerija Klovievi dvori) - sajam antikviteta, predavanja, mala izloba starog boinog nakita i starih adventskih razglednica, gastro
dan, predavanje uz projekcije filmova, glazbeni program, puhanje kuglica i izrada
boinog nakita
Ledene skulpture (12.-24.12.2015., plato Gradec) - svojevrsno umjetniko djelo uivo e
nastajati iz vie blokova leda, zahvaljujui vrhunskom majstoru i nesvakidanjem alatu
Festival boinih kolaa & kolaia (16.- 23.12.2015., Galerija Karas) - glavne zvijezde
su majstori slastica koji e predstaviti i izloiti svoj boini slatki asortiman, uz radionice i kuaonice za posjetitelje, glazbene nastupe uz boine ajanke i jo neka
posebna iznenaenja.
80 BIZdirekt prosinac 2015.

je ogranien i cijela Europa rezervira skijanje jako rano,

to znai da su kapaciteti zauzeti ve od poetka svibnja.
Cijene su 15 do 30 posto vee od lanjske godine, ovisno o objektu i destinaciji, zakljuuju u Kompasu.
-Najtraeniji termin za skijanje je standardno 02.01.09.01.2016., ali i termin 09.01.-16.01., kada su cijene
jeftinije. Apartmani za dvije sobe u Austriji nude se
od 2.635 kn, u Italiji apartman za 6 osoba za 7 dana i
6 dnevna ski karta ve od 2.285 kn. Slovenski hit je
apsolutno Krvavec.
Daleka putovanja pristupanija uz akcije avioprijevoznika
Za zimski predah od posla mnogi se odluuju uz daleke
destinacije i toplije krajeve, naroito uz posebne ponude avioprijevoznika. Qatar Airways tako je za letove
za prvih est mjeseci 2016. oblikovao ponude s 35%
popusta na povratne karte za letove izmeu Zagreba
i dalekih svjetskih odredita, pa su se povratne karte
iz Hrvatske za Bangkok mogle nai od 358, za Japan
od 392, za Australiju ve od 905 eura. Za posljednje
blagdane FlyDubai, zrakoplovni prijevoznik Ujedinjenih Arapskih Emirata, nudio je povratne aviokarte iz
Zagreba za Dubai za 198 eura, za Dohu 298, ri Lanku
398, te Gou za 398 eura. Na web stranici Putoholiari
preporuuju i povratne aviokarte iz Zagreba za New
York ve od 407 eura, s ukljuenim zrakoplovnim pristojbama i prtljagom, te iz Bea za Chicago ve od 346
eura. Istiu i ponudu iz Budimpete za Havaje (Honolulu) ve od 546 eura.
Zimska i novogodinja krstarenja
Za putnike koji preferiraju topliju klimu, alternativa
skijanju je krstarenje, a zimska su krstarenja posebno
popularna. S obzirom na visoke cijene novogodinjih
krstarenja, Hrvati su tradicionalno vie zainteresirani
za krstarenja tijekom kolskih praznika. Najtraenija
je jo uvijek tradicionalno popularna ruta do Malage
i Tenerifa. Krstarenja odabiru sve dobne skupine, obitelji koje koriste bogate sadraje i program animacije
kruzera, ploveih gradova, parovi koji uivaju u obilasku vie destinacija na komforan nain na jednom
putovanjuNa tritu se tako mogu pronai sljedee
ponude: MSC Fantasija 28.12.2015., 12 dana s polaskom iz Genove preko Maroka do Kanara i Madeire po
cijeni od 6.890 kn + 1.000 kn luke pristojbe po osobi;
kruna tura zapadnim Mediteranom iz Genove, brodom MSC Preziosa u terminu 27.12.2015.-03.01.2016.
do Marseilla, Barcelone, La Valette, Palerma i Civitavecchije, po cijeni od 4.890 kn + 930 kn luke pristojbe.
Osim novogodinjih polazaka, atraktivan je isti itinerer broda MSC Preziosa u terminu kolskih praznika
03.-10.01.2016. po super povoljnoj cijeni ve od 1.890
kn + 930 kn luke pristojbe, te neto due krstarenje
brodom Costa Mediterranea do Casablance, Tangera i
Lisabona u terminu 04.-15.01.2016., 12 dana/11 noi
po cijeni od 3.250 kn + 1.155 kn luke pristojbe po
osobi u unutarnjoj kabini.

Sezona u Zagrebu traje 365 dana u godini

Zagreb je danas, kao srednjoeuropska turistika destinacija, zbog svog arma i ljepote, niza zanimljivih
turistikih sadraja, kulturnih manifestacija u svjetskim razmjerima tijekom itave godine, otvorenosti
i ivosti na ulicama i trgovima, ureenosti grada, prepoznatljiv kao grad ugodne i intimne atmosfere,
ivopisan i pun zanimljivosti, jedinstvenog arma, te grad otvorenih i srdanih ljudi.
Turistika zajednica grada Zagreba konstantno radi na promociji hrvatskoga glavnog grada, a Zagreb najvie promoviraju u europskim zemljama, no isto tako posebnu panju
posveuju i promociji na daljim tritima kao to su SAD,
Japan, Juna Koreja, Indija i Kina. Ne zaboravljaju, naravno,
niti domae goste. S Martinom Bienenfeld, direktoricom TZ
grada Zagreba, razgovarali smo o cjelogodinjoj ponudi te o
nadolazeim dogaanjima.
Koje su kulturne i zabavne manifestacije u Zagrebu
najvie posjeene?
Ve niz godina Zagreb gradi image i promociju destinacije kroz projekte poput Cest is d'best-a, Ljeta na trosu,
Zagrebakog vremeplova, Floraarta, Snjene kraljice, INmusic festivala, Adventa, novih projekata poput Dvorita ili
Vintage Zagreb, brojnih festivala, sportskih dogaanja,
izlobi svjetski poznatih umjetnika i raznih koncerata. Trenutno smo u finalnim pripremama za Advent u Zagrebu i
jedva ekamo da nam na grad zasja u blagdanskom ruhu.
Jeste li zadovoljni odranim kongresnim dogaanjima
u Zagrebu te najavom do kraja ove godine?
Ova nam je godina bila izuzetno uspjena, jer biljeimo
neke vrlo znaajne i velike kongrese, poput 12. Kongresa etnologa i folklorista, na kojem je sudjelovalo gotovo
tisuu strunjaka iz cijelog svijeta, Meunarodnog kongresa studenata fizike s oko 500 sudionika, a posebno bismo
izdvojili Svjetski kongres Jehovinih svjedoka na kojem je
sudjelovalo gotovo 16 tisua sudionika. Osim navedenih
velikih dogaanja, odran je i znaajan broj malih i srednje
velikih skupova, kako kongresa meunarodnih asocijacija, tako i domaih i stranih korporativnih dogaanja. Na
meunarodnim kongresnim burzama i radionicama primjetan je sve vei interes za Zagrebom, a studijska putovanja
koja organiziramo za kljune kupce zbog velikog zanimanja
u pravilu se odmah popunjavaju.
Kako bi Zagreb postao jo atraktivniji potencijalnim organizatorima, potrebno je, osim promotivnih aktivnosti, zadovoljiti jo neke kljune elemente. Ovdje je, prije svega, rije
o dostupnosti, koja je iz godine u godinu sve bolja sa sve
veim brojem izravnih avio linija, a u tom smislu e svakako velik doprinos dati izgradnja novog putnikog terminala Meunarodne zrane luke Zagreb krajem 2016. godine.
Nadamo se da e u dogledno vrijeme biti izgraen i multifunkcionalni kongresni centar koji e Zagrebu omoguiti
kandidiranje za velike kongrese meunarodnih asocijacija,
ije odravanje, osim direktne koristi, donosi ugled i presti,

Martina Bienenfeld, direktorica TZ grada Zagreba

utjeui pozitivno na image kongresne destinacije, privlaei
tako i brojna druga, manja dogaanja. Nadalje, izuzetno je
vano spomenuti vanost porasta gospodarskih aktivnosti, kao i aktivnosti akademske i znanstvene zajednice, koji
predstavljaju nezaobilazan element atraktivnosti kongresne
i poslovne destinacije.

Na meunarodnim
kongresnim burzama
i radionicama
primjetan je sve vei
interes za Zagrebom.

Iz godine u godinu broj dolazaka i noenja u glavnom

gradu raste. to e ubudue Turistika zajednica grada
Zagreba initi da se ovaj uzlazni trend nastavi?
Program rada Turistikog ureda Turistike zajednice grada
Zagreba, baziran je na specifinostima turistike industrije
grada Zagreba, stratekom marketinkom planu turistikog
razvoja Zagreba, svim smjernicama Hrvatske turistike zajednice, Zakonu o turistikim zajednicama, a uvaavajui
i odreene projekte grada Zagreba. Program rada uvjetovan je i ekonomskim prilikama i predvianjima koji se sustavno prate od 2009. godine te se trai oprezno planiranje
i poslovanje. Kada govorimo o Zagrebu, moramo shvatiti
da je to odredite u kojem ne moemo govoriti o klasinoj
sezoni. 'Sezona' u Zagrebu traje 365 dana u godini i svaki
mjesec na grad svojim gostima nudi razne manifestacije i
dogaanja. Raduje me to je zagrebaka turistika ponuda
sve bogatija i to ne samo novim smjetajnim kapacitetima i restoranima, ve i dogaanjima koja stvaraju dodatni
sadraj. Stvorili smo pozitivnu klimu gdje svi zajedno razvijamo turistiki proizvod Zagreba te tako stvaramo kvalitetnu
platformu za budue projekte.
www.mirakul.hr 81

Poslovni kalendar

Sajmovi
17. - 21.02.2016.
Zagrebaki sajam nautike
HOTEL&GASTROTEH - 7. meunarodni sajam
gastronomije, hotelsko ugostiteljske opreme,
hrane, pia i gastronomskih inovacija
Mjesto: Zagreb, Zagrebaki velesajam
Informacije: www.zv.hr
27.02. - 01.03.2016.
Viroexpo - 21. Meunarodni sajam gospodarstva,
obrtnitva i poljoprivrede
Mjesto: Virovitica
Informacije: www.viroexpo.hr

Konferencije
20. - 21.01.2016.
CONVENTA 2016.
Mjesto: Ljubljana
Organizator: Slovenski kongresni ured i Go-Mice
Informacije: www.conventa.si
10. - 11.02.2016.
Adria Hotel Forum
Mjesto: Zagreb, Hotel Sheraton
Informacije: www.adria-forum.eu

Seminari
10. - 11.12.2015.
Strategija nastupa na drutvenim mreama
Mjesto: FORUM Zagreb, Radnika cesta 50 - Green Gold
Organizator: Mirakul Edukacijski centar

82 BIZdirekt prosinac 2015.

Predavai: Ana Penovi, Milica Cetini, Domagoj Davidovi

Informacije: : + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr
11.12.2015.
Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenika
Mjesto: FORUM Zagreb, Radnika cesta 50 - Green Gold
Organizator: Mirakul Edukacijski centar
Predavaica: Sandra Prelec, dipl.iur.
Informacije: : + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr
11.12.2015.
Poslovno planiranje i strateka analiza
Mjesto: Hypo Centar, Slavonska avenija 6, Zagreb
Organizator: Mirakul Edukacijski centar
Predava: Nikola Niki
Informacije: : + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr
11.12.2015.
SEO-Optimizacija web stranica za trailice
Mjesto: FORUM Zagreb, Radnika cesta 50 - Green Gold
Organizator: Mirakul Edukacijski centar
Predava: Sinia Gavrilovi
Informacije: : + 385 31 629 616, e-mail: edukacija@mirakul.hr
29.01.2016.
Financije za nefinancijae
Mjesto: Zagrebaka kola ekonomije i managementa
Organizator: ZEM Poslovna akademija d.o.o.
Predava: dr.sc. Andrej Grubii
Informacije: + 385 1 45 00 309, e-mail: business.academy@zsem.hr
11.02.2016.
Moje vrijeme
Mjesto: Creativa, Maksimirska 79a/1, Zagreb
Organizator: Creativa d.o.o.
Predava: Zrinka Hrupelj i Barbara Tkalevi
Informacije: + 385 1 466 24 64, e-mail: creativa@creativa.hr

www.mirakul.hr 83

84 BIZdirekt prosinac 2015.