Professional Documents
Culture Documents
Osmanski Sultani
Osmanski Sultani
Imamovi Sanita
pae. Vezir je imao vie savjetodavnu nego izvrnu funkciju. Kao savjetodavno
tijelo vladaru i njegovom veziru bio je na raspolaganju Divan ( dravno vijee ).
Osvojeni gradovi sa okolnom zemljom dodjeljeni su sandakbegovima. Za
sudove u gradovima su postavljene kadije. I vojna se organizacija dalje
izgraivala u vrijeme Orhanove vlasti. Stvaraju se plaeniki pjeadiski odredi
jahje i pijade, te plaeno konjanitvo muselem.
kod Verna, i potom ponovo abdicirao. Zbog ustanka janjiara, Murat II je morao
1445.godine jo jedanput, sada do smrti, preuzeti vlast i brinuti se za povratak
mira i reda. On je potinio despota Moreje, Paleologa Konstantina, koji je na
sultanov poticaj postao posljednji bizantski car. 1448.godine Jan Hunjadin
ponovo je probao potisnuti O.C. iz Evrope. Taj je pokuaj propao jer je
Hunjadinova vojska pretrpjela teak poraz na Kosovu polju. Kada je Murat II
1451.godine neoekivano umro ostavio je svom mladom sinu Mehmetu II
dravu koja se opet ubrajala meu najznatnije sile u Evropi i u zapadnoj Aziji.
Za vrijeme Murata II u janjiarskom je odredu uspostavljen novi nain
regrutacije tzv. devirma ili prikupljanje djeaka. Meu janjiarima je rastao
uticaj dervikog reda bektaa.
11
Evropu. Novi pohod bio je usmjeren protiv Rodosa. Kako je za teku operaciju,
protiv otoka bila nuno velika ratna flota, sultan Selim I uzeo je u svoju slubu
zloglasnog morskog razbojnika Hajrudina Barbarosu. Slavohlepni sultan nije
mogao ostvariti svoj plan jer je 1520.godine neoekivano preminuo, navodno od
kuge.
Tadanji je veliki vezir Mehmed paa Sokolovi prikrio smrt sultana starijeg vie
od 70.godina, kako trupe ne bi prerano napustile opsadu. Vladavina Sulejmana I
Velianstvenog5 bila je vana i zbog primjetnih umjetnikih inovacija.
Najvanije je bila zakonodavna djelatnost, zbog ega je Sulejman I dobio
nadimak Kanuni Zakonodavac. Smaknue velikog vezira Kara Ahmeta svodi
se na uticaj Rokselane koja je taj poloaj eljela za svoga zeta Rustema. Vie ili
manje na Rokslanin uticaj uklonjen je princ Mustafa, sultanov sin iz braka sa
prvom enom. Za sultana je zaista postojala opasnost da ga potisne sin Mustafa,
popularan i cjenjen meu janjiarima. Pogubljenje drugog sina sultana, princa
Bajazita, jedva se moglo izbjei s gledita dravnog razloga. Bajazit je jo za
oeva ivota htio za sebe osigurati nasljedstvo protiv brata Selima, koji je nakon
Sulejmanove smrti stupio na prijestolje kao Selim III. Najvaniji
vanjskopolitiki uspijeh, sveope priznavanje O.C. kao evropske sile
1536.godine bila je prije svega zasluga diplomatski vrlo odabranog velikog
vezira Ibrahima.
Poto je 1574.godine Selim III umro, na prijestolje se uspeo Murat III kao
najstariji sin. On je dao pogubiti petoricu svoje brae. I pod novim je sultanom
veliki vezir ostao Sokolovi Mehmed paa, koji je faktiki sam vladao. U prvim
godinama svoje vladavine prepustio se Murat III posve uticaju svoje ljubimice
Safije Sultanije, roene Mleanke. Kasnije su za njega ljubavne ambijcije izbile
u prvi plan. Tako je nastala neka vrsta presedana: veina je kasnijih sultana
ivjela u zlatnom kavezu harema, gotovo se upe ne brinui o dravnim
poslovima. Veliki vezir Sokolovi Mehmed paa postigao je nove diplomatske
uspjehe. 1577.godine produen je mirovni ugovor sa Austrijom za 8.godina te
sklopljen ugovor sa Poljskom. 1580.godine nastala je prva kapitulacija
17
Engleske. Unato svojoj openitoj nebrizi o politici, odluio se Murat III, protiv
volje Sokolovi Mehmed pae, za pohod protiv Perzije 1578 1590.godine, koja
se nalazila u tekoj krizi nakon smrti aha Tahmaspa. Mir zakljuen u Istanbulu
izmeu Visoke Porte i Perzije 1590.godine sankcionisao je sva osvajanja. Veliki
vezir Sokolovi Mehmed paa nije doivio zavretak tog rata jer ga je
1579.godine probo neki svrgnuti bosanski timarnik. U svojoj posvemanoj
ovisnosti o haremu sultan je postojao sve nepovjerljiviji prema velikim
vezirima. Pod njegovom je vlau funkcija promjenila nosioca 10 puta. Odluke
o najvanijim dravnim poslovima donosile su se uglavnom u haremu. Epoha
koja je poela sa Muratom III ne naziva se bez razloga razdoblje vladavine ena.
1593.godine iznova su se rasplamsale borbe sa Austrijom zbog pograninih
sukoba. Izmeu Austrije i O.C. u meuvremenu se obrazovala neka vrsta vojene
krajine na podruju na kome je vladao trajni mali rat. Osmanska je vosjka
uspjela 1594.godine zauzela grad Gjor, koji je ponovno izgubljen 1598.godine.
Dunavska kneevina Erdelj, Moldavska i Vlaka zbacile su 1594.godine Portino
vrhovnitvo. Kraj vojnog sukobljavanja, koje je na to uslijedilo u sklopu tzv.
Petnestogodinjeg ili Dugogo rata, mir 1606.godine, Murat III vie nije doivio.
Mehmet III, sin Murata III bio je posljednji osmanski vladar koji je za poloaj
sultana jo bio pripreman na prikladan nain. Od 16.godine do stupanja na
prijestolje bio je sandakbeg u Manisi. Nakon obaveznog bratoubojstva, novi se
sultan za svoje osmogodinje vladavine, slino ocu, jedva uope zanimao
dravnim poslovima. Stvarnu je mo imala sultanija majka valide. Veliki su se
veziri smjenjivali jo bre nego pod Muratom III. U vrijeme Mehmeta III
najvaniji je bio tzv. Petnestogidinji rat sa Austrijom. Za Portu je situacija
postala osobito opasna kada je udruena vojska dunavskih kneevina pobjedila
osmanske trupe 1595.godine kraj Giurgiua u Vlakoj, pri emu se odlikovao
vlaki vojvoda Mihajlo Hrabri. Budui da je novi Erdeljski knez Sigismund
Bokaj, priznao vrhovnu vlast Habsburgovaca, morala je Porta svoje interese
povesti vojnim putem. Ne samo to je uspjela 1596.godine zauzeti utvreni grad
Egru, nego je postigla odluujuu pobjedu, posljednju pobjedu u otvorenoj bitci.
Poslije smrti Mihajla Hrabrog 1601.godine morale su kneevine Moldavska i
18
Vlaka uskoro iznova priznati osmansku vlast. Sam se rat jo dugo odugovlaio
do 1606.godine.
20