IX.

gimnazija
Dobojska 12, Zagreb

EMILE DURKHEIM
Referat iz sociologije

Profesorica: Katarina Frii

Rebecca uni, 3.b

Zagreb, 10.10.2016.

Emile Durkheim (1858., Epinal 1917., Pariz) najpoznatiji je

francuski sociolog 19. i 20. st. Vrlo je znaajan za razvoj sociologije,
koju je smatrao novom i samostalnom znanou. Kao predmet
prouavanja u sociologiji uveo je drutvene injenice, odnosno
drutvene pojave koje utjeu na ponaanje pojedinca, a nezavisne su
od ovjekove svjesti. One utjeu na pojedinca ograniavajui njegov
utjecaj u drutvu, te na drutvene pojave iako ljudi misle da su one
rezultat pojedinanih odluka u drutvu. Time je sociologiju znatno
udaljio od psihologije jer je smatrao da drutvena zbivanja pojedinca
nisu prouzrokovana njegovom slobodnom voljom, ve djelovanjem
drutva na pojedinca.
Stoga se zanimao za karakteristike odreenih grupa i stvaranje
integracije (povezanosti pojedinca s drutvom) i regulacije (stvaranje
pravila ponaanja) u drutvu. Kako bi dokazao svoju teoriju o
drutvenim injenicama, posebno se bavio razmatranjem
samoubojstva. Na prvi pogled taj se dogaaj ini najosobnijim od svih
ljudskih inova. Meutim, Durkheim je pokazao kako drutvene sile
utjeu na samoubojstvo. Stoga je samoubojstvo podijelio na etiri tipa:
1. Egoistino (slaba integracija)
2. Altruistino (pretjerana integracija)
3. Anomino (slaba regulacija)
4. Fatalistino (pretjerana regulacija)
Takoer, osobito se zanimao za odnos izmeu podjele rada u drutvu i
moralnih vrijednosti. Moralne vrijednosti nazvao je drutvena
solidarnost. Razlikujemo mehaniku i organsku drutvenu solidarnost.
Mehanika solidarnost karakteristina je za drutva sa slabije
razvijenom podjelom rada, odnosno za drutva u kojima ljudi
obavljaju sline poslove, imaju slina iskustva i miljenja.
Organska solidarnost odnosi se na razvijenu podjelu rada, gdje
pojedinci obavljaju specifine poslove, ali su ovisni o drugim ljudima
iako su meusobno vrlo razliiti.
Durkheim je shvatio da su elje pojedinaca neograniene i da drutvo
mora uspostaviti kontrolu nad njima kako ne bi postali sebini. Kada
drutvena pravila izgube vrijednost, pojedinci su preputeni sami sebi

i drutvo gubi utjecaj nad njima, a tu pojavu nazvao je anomija.

Uzroci anomiji mogu biti brojni, a najei su ekonomska kriza, ratovi
i nagla osiromaenja zato to drutvo tada vie ne prua osjeaj
moralne sigurnosti.
Prouavajui religiju, smatrao je da u njoj lei znanstveno miljenje i
drutvena institucija. Iznio je razliku izmeu svetog i profanog
(svjetovnog) za bolje shvaanje religije u drutvu. Sveto je neto
nadnaravno to drutvu izaziva strahopotovanje i emu se pridaje, a
profano je svakodnevnost koja nema neko posebno znaenje. Kako bi
pojedinci zadrali integraciju u drutvu, potrebno je obnavljati rituale.
Rituali mogu biti politiki (slavljenje nacionalnih blagdana) i vjerski
(blagdani, odlazak u crkvu nedjeljom). Svaki pojedinac ima pravo na
izbor hoe li se pridravati vjerskih rituala zbog vjerske tolerancije.
No, svaki bi dravljanin trebao potovati politike rituale zbog ljubavi
prema domovini i njenom identitetu.

Literatura:

Dr. Nenad Fanuko: Sociologija (udbenik)

Wikipedia: https://hr.wikipedia.org/wiki/%C3%89mile_Durkheim
https://hr.wikipedia.org/wiki/Sociologija