SUNEV SISTEM

Sunev sistem je podruje u svemiru koje ini barem jedna zvijezda i objekti
koji se kreu u odreenoj orbiti oko te zvijezde. Ti objekti mogu biti: asteroidi,
komete, prirodni sateliti, planete i slino.
Izraz se obino koristi za na sistem, u kojem je Zemlja. Da se izbjegne zbrka,
drugi sunevi sistemi nazivaju se planetarni sistemi. U veini drugih jezika
naziv je izveden iz rijei Sol, to je latinsko ime za Sunce.

Ast
na eroid
l
ug ik je t ni po
lav
no erest jas, ko
r
m
od ijalni ji le
stij m p i izm
e

JUPITER

Iza Neptunove orbite nalaze se nebrojeni ledeni stjenoviti objekti poznati pod nazivom
Trans-Neptunska tijela (TNO-i) i sastoje se uglavnom od vode, amonijaka i metana. Iz tog
podruja takoer dolaze komete poput poznate Halleyeve komete. Veina TNO-a je malena i
primaju jako malo Suneve svjetlosti, zbog ega su slabo vidljivi i teko ih je uoiti. Unutar ova
dva regiona, pet individualnih objekata, Ceres, Pluton, Haumea, Makemake i Eris, prepoznati su
kao dovoljno veliki da ih vlastita gravitacija dovede u priblino sferni oblik, pa su nazvani
patuljaste planete.

MAKEMAKE
Planeta patuljak
HAUMEA
Planeta patuljak

PLUTON
Planeta patuljak
NEPTUN
ERIS
Planeta patuljak

URAN

Neptun posjeduje
14 poznatih prirodnih satelita
Najada
Talasa
Despina
Galateja
Larisa
S/2004 N 1
Protej
Triton
Nereida
Halimede
Sao

SATURN

Laomedeia
Psamata
Neso

Pan

Saturn ima 62 poznata satelita.

Ast
na eroid
l
ug ik je t ni po
lav
no erest jas, ko
r
m
od ijalni ji le
stij m p i izm
en
a i lanet eu
me am M
a
tal
a. a jer rsa i
je s Jup
ast ite
avl ra,
jen

MARS
Fobos
Deimos
ZEMLJA
Mjesec
VENERA

Adrasteja
Unutarnji sateliti
Metida
Amalteja
Teba
Io
Europa
Ganimed

Prema dosadanjim saznanjima oko

Jupitera krue 67 prirodna satelita (mjeseca).
Razlikujemo:
galilejanski sateliti su veliki i nalik su malim
planetima, dok su sateliti iz skupine Ananke
ili iz skupine Amalteja mala tijela nepravilnog oblika i asteroidnog podrijetla.

CERES
Planeta patuljak

MERKUR

etiri manje, unutranje planete, Merkur,

Venera, Zemlja i Mars, nazvane jo i terestrijalne ili stjenovite planete, su u osnovi
sastavljene od stijena i metala.

Saturn ima 62 poznata satelita.

Pan
Atlas

Prometej
Pandora
Epimetej
Janus
Mimas
Encelad
Tetida
Telesto
Kalipso
Diona
Helena
Reja

etiri vanjske planete, plinoviti divovi, su znatno masivniji od

terestrijalnih, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun. Ove se 4 planete
esto nazivaju i Jovijanske planete. Dvije najvee, Jupiter i
Saturn, sastavljene su uglavnom od vodika i helija; dvije
najudaljenije, Uran and Neptun, sastoje se uglavnom od leda,
poput vode, amonijaka i metana, te se esto posmatraju
odvojeno kao ledeni divovi ili uranske planete.
Titan
Hiperion
Japet
Kiviuq
Ijiraq

nutarnji sateliti

Feba

Galilejanski sateliti
Europa
Ganimed
Kalista
Themisto
grupa Themisto
Leda
grupa Himalia
Himalija
Liziteja
Elara

Paaliaq, Skadi, Albiorix, Erriapo,

Siarnaq, Tarvos, Mundilfari,
Suttungr, Thrymr, Ymir i S/2003 S 1.
Skupina Jan koje sainjava: Jan,
Mimas, Encelad, Tetida, Diona, Reja,
Titan, Hiperion
Skupina Siarnaq : Kiviuq, Ijiraq, Paaliaq,
Albiorix, Erriapo, Siarnaq i Tarvos
Skupina Feba : Feba, Skadi,
S/2003S1, Mundilfari, Suttung,
Thyrm i Ymir

grupa Carpo
Carpo (za sada jedini lan grupe)
grupa Ananke (rubni lanovi)
S/2003 J 3 S/2003 J 18 Telksinoa Helika Ortozija
S/2003 J 16 Mnema Hermipa(?) S/2003 J 15 (?)
grupa Ananke (ua grupa)
Euporija Euanta Jokasta Praksidika Harpalika Tiona Ananka
grupa Carme
S/2003 J 17 Aitna Kala Tajgeta S/2003 J 19 Haldena
S/2003 J 10(?) Erinoma Kalihora(?) Kalika Karma
Pasiteja Eukelada Arha Izonoa S/2003 J 9 S/2003 J 5
grupa Pasiphae
S/2003 J 23 Aeda Kaliroa Euridoma(?) Kilena S/2003 J 4
Pasifaja Hegemona Sinopa Sponda Autonoa Kora Megaclita
Ostali nepravilni retrogradni
S/2003 J 2 S/2003 J 12

SUNCE

Sunce je zvijezda u centru naeg Sunevog sustava. Ona je gotovo savrena kugla (razlika izmeu ekvatora
i pola je samo 10 km) i sastoji se od plinovite vrue plazme, koja je isprepletena s magnetskim poljima.

PLANETE

Planet je nebesko tijelo koje se kree eliptinom putanjom oko zvijezde. Za razliku od
zvijezda, planeti nemaju vlastiti izvor energije, tj. u njihovoj unutranjosti ne dolazi do
nuklearne fuzije. Budui da postoji mnotvo tijela koja krue oko zvijezde, planetima
smatramo samo one znaajnijih masa, koji krue priblino u ravnini ekliptike. Takoer oko
planeta mogu kruiti manja tijela koja nazivamo mjesecima, pratiocima ili prirodnim
satelitima.
Osim Zemlje, svi planeti u Sunevom sustavu dobili su imena po likovima iz rimske mitologije.
Uran je dobio ime po grkom bogu.
Planeti naeg Sunevog sustava su (redom po udaljenosti od Sunca):
Merkur

U rimskoj mitologiji, Merkur je bog trgovine i putovanja, glasnik bogova

Venera

U rimskoj mitologiji, Venera je boica je ljepote, ljubavi, plodnosti i spolnosti.

Zemlja

Rije zemlja koristimo i za na planet i za tlo po kojem hodamo. U ranija doba koritena su i druga imena kao Gaia i Tellus.
Gaia je bio naziv za boicu iz grke mitologije (i znai Majka Zemlja). Tllus je opet ime za istu boicu, ali u rimskoj mitologiji.

Mars

U rimskoj mitologiji, Mars je bog rata, sin Jupitera

Jupiter

U rimskoj mitologiji, Jupiter je kralj bogova, bog neba, munja, oluje i grmljavine

Saturn

U rimskoj mitologiji, Saturn je otac vrhovnog boga i bog novaca i zemljoradnje.

Saturn ima tri sina: Jupitera, Neptuna i Plutona, koji e poslije postati vladari svemira.

Uran

U grkoj mitologiji - bog neba, Gejin mu i sin. Zajedno s Gejom otac je veine ostalih bogova i Titana

Neptun

U grkoj mitologiji - bog vode i mora u rimskoj mitologiji

Klasifikacija planeta
Sunce i etiri jovijanska planeta ispred njega
Planeti u Sunevom sustavu podijeljeni su u kategorije prema sastavu.
"terestriki" ili kameni: planeti slini Zemlji, sastavljeni uglavnom od stijena: Merkur, Venera, Zemlja, Mars,
"jovijanski" ili plinoviti divovi: sastavljeni najveim dijelom od plinovitog materijala: Jupiter, Saturn, Uran,
Neptun. Postoji i podgrupa plinovitih divova koje nazivamo uranskim planetima i u koje spadaju Uran i Neptun.

ASTEROIDI

Asteroidi ili planetoidi su kamena ili metalna nebeska tijela promjera veeg od 1 metar, koji samostalno ili u skupini slinih tijela obilaze oko Sunca.

METEOR

Meteor (grki metoros () = uzdignut u zrak, lebdei, podignut) dio je nebeskog tijela koje,
padajui kroz atmosferu, ostavlja svijetlei trag.

ZVIJEZDE

Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike koliine plina, veinom vodika. Zvijezda isijava
svjetlost i toplinu koji nastaju u termonuklearnim reakcijama u sreditu zvijezde.

KOMET

Komet je nebesko tijelo koja se nalazi u eliptinoj putanji oko Sunca. Kometi se sastoje od silikatne
praine i smrznutih plinova u obliku raznih vrsta leda (inja) koji ine poroznu jezgru. Kada se putanja
kometa pone pribliavati Suncu, zbog poveanja temperature, led i smrznute estice poinju
isparavati stvarajui oblak plina oko kometa koji se zove koma. Zbog pritiska Sunevog vjetra i
radijacije, koma i tijelo kometa prilikom raspadanja pretvaraju se u karakteristine repove koji su
vidljivi na nebu. Smjer plinovitog repa je u pravcu suprotno od Sunca, dok je rep kojeg ine estice
praine neto iri i tromiji u pomicanju. Rep moe biti dug milijunima kilometara.