KNJIEVNOST

n
n

RODOVI
Lirika
Epika
Drama
Diskurzivni
knjievni oblici

OBILJEJA
izraavanje osjeaja
pripocijedanje, pria
radnja, napetost,
presudna zbivanja
izraavanje miljenja

OBLICI
Poezija
Proza
Drama

OBILJEJA
tekstovi pisani u
stihu
tekstovi pisani u prozi
tekstovi namjenjeni
izvoenju na
pozornici

- stara Grka (gr. lira iani instrument) pjesme pjevane uz pratnju lire
- 1. st. pr. Kr. prvi put se javlja kao naziv roda
- prvi liriari: Alkej i Sapfa
TEMATSKE PODJELE LIRIKE
Ljubavna
Domoljubna
Socijalna
Pejsana
Misaona
Duhovno-religiozna
Pjesma u prozi
Dijalektna lirska pjesma

ljubav, ljubavna enja, patnja i ljubomora

ljubav i privrenost domovini
oslikavanje siromane sredine, drutvene nepravde i problema,
izraavanje alosti i suuti, ali nerijetko i bijesi ljutnju
putem pejsaa izraava unutarnja raspoloenja, divljenje
ejsau
refleksivno, duboko promiljanje o tome to je ovjek, koja je
njegova uloga ili smisao u ivotu, to su vrijednosti ivota, koji
je smisao umjetnosti ili stvaralatva openito
izraava vjerske osjeaje
ima sve karakteristike lirske pjesme, samo nije organizirana u
stih, a njome se moe izraziti svaka tema, bilo kojim stilskim
figurama i ritmom
in pisanja na narjeju nekog kraja predstavlja in ljubavi
prema tom kraju

TRADICIONALNA PODJELA LIRIKE

Himna
Oda

pjesma sveanog, ozbiljnog tona posveena boanstvu, narodu,

dravi, nekad i vladaru, a danas u ast svemu to se eli uzdii na
razinu oboavanja, npr. dravi, ali nogometnim klubovima, koli...
zanosna pjesma sveanog tona posveena zasluenim osobama i
vanim temama, a u novije vrijeme pjesnicima, slikarima,
glazbenicima, revolucinorima...

-2-

Epitaf
Epigram
Elegija
Ditiramb
Anakreontska pjesma
Idila

prvobitno je znaio samo natpis na grobu, a s vremenom je postao

kratka i jezgrovita sentencija o ivotu, smrti, srei, uspjehu,
promaenosti i sl.
kratka, duhovita i saeta pjesma satirinog izraza; aktualne teme;
izraz
tualjka; pjesma u kojoj se izraava aljenje za neim nepovratnim
ili nedostinim
u izvornom znaenju pjesma starogrkom bogu vina i plodnosti
Dionizu, danas ditiramb oznaava lirsku pjesmu koja slavi ivotne
radosti, snagu i vezu s prirodom
zdravica koja zastupa umjereno uivanje u ivotu, epikurejstvo
pjesma s temom iz ivota u prirodi, najee pastirskoga

- gr. epos = rije, izriaj, pripovijest, govor

- najstarija poznata grka epska djela Homer: Ilijada i Odiseja
PREMA NAINU PISANJA:
- pisana u stihu
- pisana u prozi

PREMA SLOENOSTI PISANJA:

- jednostavna
- sloena

JEDNOSTAVNI OBLICI (i u stihu i u prozi):

Mit

Legenda
Saga
Vic
Zagonetka
Poslovica
Basna
Bajka

najstarija epska vrsta, javlja se prije pojave pisma i civilizacije, u tzv.

pretpovijesnom razdoblju; mit je pokuaj primitivnog ovjeka da odgovori na
osnovna pitanja o postanku ovjeka i svijeta, da se otkrije prauzrok svemu to
postoji, da se opiu temeljni dogaaji svijeta koji nisu imali ljudskih svjedoka
srodna mitu, izvorno, opisi ivota kranskih svetaca, a u irem smislu odnosi se
na knjievne vrste u kojima je zahvaen opis i ponaanje nekih pojedinaca, a
koji slue kao uzor za
oblik skandinavske prie o nekom dogaaju, osobito iz obiteljskog ivota
kratka jezina tvorevina koja slui izazivanju kominog dojma
poseban oblik postavljanja pitanja tako da se neposredno navode skrivene i
neobine osobine nekog predmeta, osobe ili pojave, a oekuje se jasan
odgovor
kratka, jezgrovita i saeta ivotna mudrost (ostali nazivi su maksime, gnome,
krilatice, aforizmi i sentencije)
kratka pouna pria koja sabire ivotno iskustvo i pouava itatelja; pisan je u
alegorijskom obliku, a likovi su najee personificirane ivotinje i stvari
epski oblik koji u sadraju ima elemente arolije i nadnaravnih zbivanja;
redovito ima sretan zavretak i otro razlikuje dobro i zlo

-3-

SLOENA EPSKA DJELA PISANA U STIHU:

Epska pjesma
Ep
Epopeja

epsko poetsko djelo manjeg opsega

epsko poetsko djelo veeg opsega, herojski ep koji je temelj drutvenog
ivot naroda
epsko poetsko djelo najveeg opsega

SLOENI PROZNI OBLICI:

Pripovijest
Novela
Roman

kraa prozna vrsta koja je po duljini negdje izmeu romana i novele; kod nas
se jo upotrebljavaju nazivi pria, pripovijetka ili kratka pria
kratki prozni oblik koji se sastoji od svega nekoliko likova i jednog dogaaja
prvobitno, knjievno djelo napisano na romanskom jeziku (pukom, ne na
latinskom), viteki i pikarski romani; danas najopirnije epsko prozno djelo,
najprikladniji pripovjedaki oblik u kojem se moe obuhvatiti i svestrano
prikazati doivljaj punoe svijeta, ivota, drutva i ovjeka

Podjela romana:
prema temi

pustolovni, kriminalistiki, viteki, ljubavni,

drutveni, psiholoki, filozofski, povijesni,
znanstveno-fantastini...
humoristini, sentimentalni, satirini,
didaktiki...

prema tonu, raspoloenju i

stavu autora
prosvjetiteljski, realistiki, naturalistiki,
prema stilskoj epohi
prema nainu oblikovanja
siea
prema naelu integracije

moderni (roman struuje svijesti, roman-esej),

simbolistiki, impresionistiki...
lanani ili stupnjeviti, prstenasti, paralelno
graeni
roman lika, roman zbivanja, roman prostora

PRIJELAZNI EPSKI OBLICI:

Balada
Romanca
Poema

oblik pjesme u kojoj se sjedinjuju lirski, epski i dramski elementi; u baladama se

prikazuju ljudska stradanja i nesree, raspoloenje je turobno, a zavretak
nesretan
pjesma na narodnome jeziku ili narodna pjesma; ponajvie se obrauju motivi
u vezi s junacima koji se bore za odreeni ideal (ime, ugled, ast, ljubav,
domovina), ali su ljubavni ugoaji osobito naglaeni
podrijetlom iz razdoblja romantizma, oznaava ovei spjev u kojem se
prepleu epski i lirski elementi, tj. odreena, ne previe vrsta radnja s
posebnim ugoajem. Poema se moe odnositi na neko razdoblje, osobu ili
neku uu pjesniku temu.

-4-

- prilagoena kazalinoj izvedbi

- karakteristika: presudna i napeta zbivanja
- podrijetlo vezno uz kult boga Dioniza
1. TRAGEDIJA
- temelji se na traginoj rtvi (katarzi) koju podnosi tragini junak kao
rezultat spleta okolnosti i svog vlastitog uzvieog karaktera
- posjeduje specifian uzvien stil
- neizostavno ka vodi traginom zavretku, tj. smrti glavnog junaka do koje
ga je dovelo dosljedno pridravanje vlastitih plemenitih moralnih naela
- dijelovi starogrke tragedije: prolog, epizodij, stasim i eksod
- svrha tragedije katarza (proienje) proivljavanje straha i saaljenja
prema glavnom liku
2. KOMEDIJA
- takoer se temelji na obredima (komos obredni ophod)
- sredstva: izobliavanje, nesklad i pretjerivanje (karikiranje)
- u antici joj prethodio mim groteskna puka improvizacija
- moe imati oblik: satire otro ismijavanje
humora ismijavanje bez pretenzija i osude
groteske pretjerano ismijavanje
- podvrste komedije:
1. komedija zapleta i intrige temelji se na nerazumjevanju i
nesporazumu
2. karaktera ismijavanje ljudskih mana
3. situacije nepredvidljive i malo vjerojatne situacije
4. konverzacije duhoviti razgovori i verbalne dosjetke
5. farsa grubi i vulgarni humor
6. vodvij laka komedija s pjevanjem
7. lakrdija grubo ismijavanje
8. commedia dell'arte improvizirana renesansna komedija sa
stalnim tipskim likovima)
KOMEDIJA

TRAGEDIJA

like je loiji od publike on ima neke

prenaglaene (karikirane) mane kojima se
publika ruga, koje ismijava; na taj nain
gledatelj i sam pazi da ne bude kao on

lik je bolji od publike on se svjesno rtvuje

za neke plemenite i uzviene ciljeve i ideale;
gledatelj mu se divi i osjea za njega strah i
saaljenje te tako i sam postaje bolji i
plemenitiji
tragian zavretak katastrofa smrt glavnog
lika zbog vlastite rtve ili tue krivnje
visokomimetska vrsta vie oponaanje
stvarnosti

sretan svretak liku se svata dogaa, ali

nita opasno
niskomimetska vrsta nie oponaanje
stvarnosti

-5-

3. DRAMA U UEM SMISLU

- rasplet nije iskljuivo komian ili tragian
- ne posjeduje uzvien stil, ali esto tei ozbiljnosti
- izbjegava tragino-kominu iskljuivost
- vrste:
1. melodrama sentimentalna drama s pjevanjem i glazbom
2. opera glazbeno scensko djelo temeljeno na dramskom tekstu
libreto
3. pastorala idilino sentimentalna igra s ljubavnim prizorima iz
pastirskog ivota
4. mjuzikl glazbeno scensko djelo vedrog sadraja
- u 19. i 20. st. pojavljuju se brojni novi oblici naturalistika drama
(Ibsen), lirski teatar (ehov), simbolistiki teatar (Maeterlinck), antiteatar
(Ionesco), epski teatar (Brecht)...

- kombinacija znanstvenih tema i pristupanog literarnog jezika

- novovjekovna knjievnost
- franc. pisac Michael de Montaigne Esej (Bordeaux, 1580.)
Esej
Putopis

Publicistiki oblici
Polemika
Memoari
Biografija (ivotopis)
Autobiografija

izvorno literarni pokuaj, ogled; popularno pisana rasprava na

neku temu (diskurs) koja nema znanstvenu strogost, ali popularizira
znanstveni jezik
posebna pripovjedna vrsta koja ima jedan osnovni motiv:
putovanje, odnosno kretanje kroz prostor; izmjena mjesta prua
pripovjedau mogunost novih opisa i situacija; potom, najee to
mjestu stimulira, nadahnjuje, asocira pripovjedaa da iznese svoje
stavove o ivotu, svijetu, ljudima, mjestima ili bilo kojoj drugoj
temi koju moe na neki nain povezati s tim mjestom
svi oni oblici koji se objavljuju u publicistici
izmjena suprotstavljenih misli i kontraargumenata o nekoj temi
izmeu dva ili vie sudionika
sjeanja, svjedoanstva neke najee poznate ili vane osobe koja
je bila umijeana u neka vana u neka vana ili zanimljiva zbivanja;
redovito sadravaju i pripovjedaev stav i komentar tih dogaaja
prikaz ivota neke poznate i publici zanimljive osobe od nekog
drugog promatraa
prikaz ivota neke osobe od nje same

-6-

PUBLICISTIKI OBLICI:
Feljton
lanak
Osvrt
Kritika
Reportaa

izvorno novinski podlistak; kratak i jednostavan novinski stupac o nekoj

zanimljivoj temi pisan ivo i duhovito
novinski napis o nekoj aktualnoj temi
prikaz kakva dogaaja, knjige, lanka, kazaline predstave i sl.
obrazloena, vrijednosna ili estetska ocjena nekog djela, postupka, rada i dr.;
primjena odreenih vrijednosnih pravila
izvjee s mjesta dogaaja uz mogui komentar

-7-

- babilonsko-asirska (mezopotamijska) knjievnost

- najstariji ep svjetske knjievnosti (oko 1700. pr. Kr.)
- tema: juank Gilgame i njegovo traganje za besmrtnou
- pisan klinastim pismom, na akadskom jeziku
- nastao povezivanjem pojedinanih pjesama u cjelinu
- sadrajno podjeljeni u dvije cjeline
- zavretak epa donosi pouku: iako ovjek mora umrjeti, on moe biti i stvaratelj
- Gilgame se nakon spoznaje o svojoj smrtnosti vraa u Uruk i gradi gradske
zidine
- najstariji zbornik staroindijskih (hinduistikih) obrednih tekstova u stihu i prozi
- 2. i 1. tisuljee pr. Kr.; vede = znanje
- etri zbirke najvanija Rgveda pisana u stihu, pojavljuju se razliiti obredni
tekstovi (rtveni obredi), himne posveene
razliitim staroindijskim boanstvima
- ep nastala od 4. st. pr. Kr. do 4. st. po. Kr.
- borba za vlast izmeu bliskih roaka (Pandava i Kaurava), pripadnika istog
plemena Bharata
- 18 knjiga i dodataka
- prema predaji autor slijepi Vjasa, praotac Bharata
- junaki ep o ivotu kralja Rame
- nastalo u usmenoj knjievnosti, a verzija teksta koju poznajemo nastale je
izmeu 5. st. pr. Kr. i 2. st. po. Kr.
- mnogi slikoviti fantastini motivi, udovita i duhovi
- Rama i njegova ena Sita ostaju do kraja dosljednji i svojim su vrlinama uzor
dananjim Indijcima
- od 7 kniga (najmlae 1. i 7.)
- elementi budizma (kraj Rama kao inkarnacija Vine)
- prema predaji autor je pjesnik Valmiki

-8-

- zbirka pounih pria i basni

- prie u prozi, a na kraju pouka u stihu
- nastala oko 3. st.
- namjenjena dvorskoj sredini, popularna u svim drutvenim slojevima
- iznoenje mudrosti u 5 knjiga
- snano utjecala na europsku foklornu knjievnost
- zbirka tumaenja i komentara temeljnoga idovskog zakona starozavjetne Tore
- knjiga etikih i pravnih normi, propisa i naela, obiaja i obreda
- do 5. st. pr. Kr. prenoena usmenim putem - Usmeni zakon, tada kanoniziran
- dva dijela: Mina (pouka) i Gemana (studija)
- propisuje 248 vjerskih postupaka i 365 zabrana
- temeljna knjiga islama
- Meka u Arabiji, od 612. do 639. godine (konana redakcija 653. u Europi)
- tekst Boje objave koju je proroku Muhamedu diktirao arhaneo Gabrijel (melek
Dabrail)
- 114 glava (sura) u svakoj ima razliiti broj strofa (ajeta), do 3 do 288
- kur'an = prenoenje, ponavljanje, itanje napisanog
- temelj klasinog arapskog jezika
- 73 knjige nastale izmeu 1300. g. pr. Kr. i 100. g. po. Kr.
STARI ZAVJET (46 knjiga)
NOVI ZAVJET (27 knjiga)
Sinajski savez Boga s izabranim narodom
o Petoknjije (gr. Pentateuh, heb. Tora)
o Povijesne knjige
o Psalmi
o Mudrosne knjige
o Proroke knjige
jezik: veinom hebrejski, najstariji dijelovi
pisani su aramejskim jezikom
vrijeme: od 13. st. prije Krista do roenja
Isusa Krista

Krist ostvaruje novi savez Boga s ovjekom

o Evanelja
o Djela apostolska
o Poslanice apostola Pavla
o Katolike poslanice
o Otkrivenje (Apokalipsa)
jezik: grki
vrijeme: prvo stoljee poslije Krista

STARI ZAVJET
- oko 7. st. pr. Kr. poelo zapisivanje
- tema: idovska povijest od njezinih poetaka od njezinih poetaka i povezivanja
srodnih plemena u iru zajednisu do potpadanja pod kulturni utjecaj
helenistiki drava
1. Petoknije (Tora = zakon; Pentateuh = pet svitaka)
prvi i temeljni dio Biblije
- religijski shvaena povijest Izraelaca, izabranog naroda

-9-

- jedinstvena cjelina: na poetku postanak svijeta i poeci ljudskog roda, a

na kraju pripreme izabranog naroda za ulazak u Obeanu zemlju
- pripisuje se Mojsiju
I) Knjiga postanka
- bavi se ope ljudskim pitanjima podrijetla i ovjekove sudbine te
odnosima dobra i zla
- postanak svijeta i ovjeanstva te povijest rodozaetnika izabranog
naroda, sve do Josipove smrti
II) Knjiga izlaska
- bavi se oslobaanjem i izlaskom izabranog naroda iz egipatskog
ropstva pod Mojsijevim vodstvom; ukljuuje i savez na Sinaju
- od izraelskih plemena se stvara jedan narod
- Mojsije vodi Izraelce kroz pustinju pred Obeanu zemlju
III) Levitski zakonik
- tekstovi koji prikazuju idovstvo kao religiju i obrede povezane s
njom
IV) Knjiga brojeva
- pokazuje daljnju povijest Izraelaca i put kroz pustinju
- isprepliu se povijesna zbivanja sa zakonskim propisima
V) Ponovljeni zakon
- obnovljeni savez s Jahvom i prikaz zakonskim propisa
- zavrava Mojsijevom smru
2. Povijesne knjige
- obuhvaaju povijest osvajanja Izraela i uspostave kraljevstva
- tri dijela: 1. od osvajanja Izraela do babilonskog suanjstva 587. pr. Kr.
(Joua, Suci, Ruta, Samuel, Kraljevi)
2. od poetka drave do obnove zajednice nakon babilonskog
suanjstva 430. pr. Kr. (Ljetopisi, Ezra i Nehemija)
3. od 7. do 5. st. pr. Kr. (Tobija, Judita, Estera) te zbivanja u 2.
st. pr. Kr. (Makabejci)
- Judita pria s tematikom iz 6. st. pr. Kr. o udovici koja spaava svoj grad
Betuliju od osvajaa Holoferna (Nabukodonosor)
- nije dio idovskog kanona (izmiljena pria koja donosi pouku)
- velia idovsku religiju i domoljublje
- obrana domovine poistovjeena s obranom ivota i vjere
- 5 pjevanja: 1. Holofernov vojni pohod
2. Opsjedanje Betulije
3. Judita
4. Judita i Holoferno
5. Pobjeda
3. Psalmi
- zbirka religiozne lirike
- 150 biblijskih molitava i obrednih pjesama
- pojevani uz pratnju glazbala sa strunom
- uglavnom povezani s bogoslujem
- 10 -

- nastali u razdoblju od 11. st. pr. Kr. do 4. st. pr. Kr.

- najvei dio nastao za vrijeme babilonskog suanjstva (6. st. pr. Kr.)
- pripisuju se izraelskom kralju Davidu
- tri vrste pjesama:
sadraj

oblik

himne ili U njima se poziva na slavljenje - poetak: poziv na hvalu Bogu

- glavni dio: iznose se razlozi zahvale Bogu
hvalospjevi Boga i njegovih udesa.
tubalice

zahvalnice

Narod se obraa Jahvi i moli za

pomo u nevolji. Mogu biti u ime
naroda (ako nevolja pogaa sav
narod), ali i induvidualne
Ovi su psalmi vrlo bliski himnama.
To su zahvalnice naroda il
pojedinca Bogu.

udesa u prirodi koja su Boje djelo te Boje

djelovanje u ljudskoj povijesti.
- poetak: zaziv Boje pomoi
- glavni dio: molitelj iznosi nevolju pred
Jahvom (u slikama), a zatim izraava
pouzdanje u Jahvino milosre
- poetak: uvodna najava zahvale
- glavni dio: opis primljenog dobroinstva
(opis nevolje, molitva za pomo i Boje
milosre), a na kraju se kao zakljuak esto
donosi pouka kao opomena nazonima

4. Mudrosne knjige
- razvija se na kraljevskim dvorima
- temelji se na tradiciji i ivotnom iskustvu
- 6 zasebnih knjiga: 1. Knjiga o Jobu
2. Mudre izreke
3. Propovjednik
4. Pjesma nad pjesmama
5. Knjiga Mudrosti
6. Knjiga Sirahova
- tradicija dio ovih knjiga pripisuje kralju Salomonu
5. Proroke knjige
- sadravaju proroanstva i najave dolaska novog mesije, izbavitelja
idovskog naroda
NOVI ZAVJET
- knjige nastale nakon sklapanja novog saveza, tj. poslije smrti i uskrsnua Isusa
Krista
1. Evanelja
- ivot i djelo Isusa Krista
I.) Matejevo najstarije i najsustavnije
- ivot prve kranske zajednice
- u sreditu interesa odnos izmeu Starog i Novog zavjeta
- Krist prikazan kao obeani mesija
II.) Markovo prati Kristovo kretanje i djela
- pria ga prema onom to je uo od apostola Petra
- po stilu blie narodnom pripovijedanju
III.) Lukino Luka je bio pratitelj sv. Pavla
- Isusov ivot prikazuje retrospektivno

- 11 -

- povijesno kritino
1. tri evanelja su sinoptika evanelja slina, svjetovna
IV.) Ivanovo napisano potkraj 1. st.
- pripisuje se Isusovom ueniku Ivanu
- duhovno evanelje
- od sinoptikih evanelja se razlikuje izborom grae,
povijesnim i zemljopisnim okvirom te nainom izlaganja
- Isus govori uzvieno, apstraktno
- puno simbola i parabola
2. Djela apostolska
- po stilu se moe zakljuiti da ih je napisao autor Lukinog evanelja
- nastavak evanelja
- svjedoe o djelima apostola Petra i pavla nakon Isusova uskrsnua
- od Isusova uskrsnua do pavlova dolaska u Rim 61. godine
3. Poslanice apostola Pavla
- sastavni dio Pavlovog misionarskog rada
- upuene zajednicama (Rimljanima, Korinanima...)
- iz Male Azije je doao u Europu gdje je osnovao prve kranske zajednice
- u rimski imperij usadio kranstvo
- 2. puta bio u zatvoru, a pretpostavlja se da je u 2. polovici 1. st.
pogubljen
4. Katolike poslanice
- upuene zajednici vjernika u cjelini
5. Otkrivenje (gr. Apokalipsa)
- najmlaa biblijska knjiga, napisana potkraj 1. st.
- pisac Ivan
- zavretak Biblije: vizija novog svijeta
- napisano u formi posebne knji. vrste u kojoj se mijeaju znaajke
apokaliptinog i prororokog teksta
- vizije budunosti iznose se u slikama, brojevima i simbolima potrebno
deifrirati
- esti citati iz Starog zavjeta
BIBLIJA KULTUROLOKO ZNAENJE
- zbirka knjiga koje Hebreji (idovi) i krani smatraju svetima
- stara usmena i pisana predaja idovskog naroda
- najvaniji prijevodi Bibilije:
- Septuaginta (Prijevod Sedamdesetorice) grki jezik (3.-2. st.pr. Kr.)
- Vulgata latinski jezik (prijevod se pripisuje sv. Jeronimu); 4. st.
- hrvatski prijevodi:
- Bartol Kai preveo je cijelovitu Bibliju na hrvatski jezik (1630.), ali je taj
prijevod ostao u rukopisu
- Matija Petar Katani prvi tiskani potpuni prijevod Biblije na hrvatski
jezik (Budim, 1831.)

- 12 -

1. PRETKLASINO (ARHAJSKO) RAZDOBLJE

- 8. st. pr. Kr. oko 450. g. pr. Kr.
- dominira usmena knjievnost
- mnogo knjievnih sredita i narjeja
- ep i lirska poezija
- Homer, Alkej, Sapfa, Anakreont
2. KLASINO RAZDOBLJE
- oko 450. g. pr. Kr. 323. g. pr. Kr.
- Atena kulturno i politiko sredite
- u sreditu knjievnog stvaralatva ovjek
- djela se bave aktualnim i opeljudskim problemima
- dramske vrste (tragedija i komedija)
- Aristofan (politike teme), Herodot i Tukidid (povijest), Demosten
(govori), Platon i Aristotel (filozofski tekstovi)
- Eshil, Sofoklo, Euripid i Aristofan
3. HELENISTIKO RAZDOBLJE
- helenizam irenje grke kulture
- stapanje grke i orijentalne kulture
a) aleksandrijsko razdoblje (323. g. pr. Kr. 30. g. pr.Kr.)
- Aleksandrija najvee kulturno sredite
- epilej (kratka vrsta koja je zamjenila ep), kratka pastirska pjesma i
epigram (Kalimah i Teokrit)
b) rimsko razdoblje (30. g. pr. Kr. 529. g. po. Kr.)
- nakon pada pod rimsku vlast vie nije samostalna drava pa
potovanjem svoje batine uva slavnu prolost
- 529. car Justinijan zatvara filozofsku kolu u Ateni
- roman (Plutarh)

EPSKA POEZIJA

- postojala i prije Homera, ali o tome nema pisanih tragova

- na razvitak utjecala seoba grkog plemena Dorana prema jugu i kolonizacija
otoka i obala Male Azije
- najstariji grki epski pjesnik
- pripisivani su mu i kikliki epovi (trojanska i tebanska tematika), himne
bogovima te aljivi ep Batrahiomahija (Boj aba i mieva)
- oko 800. pr. Kr. iz Smirine u Maloj Aziji
- slijepi putujui pjesnik

- 13 -

- Homerov stil realistian

- slikovite poredbe
- uzvien izraz
- pripovjeda objektivan, neutralan
- Homerovsko pitanje pitanje iz 18. st.
- je li Homer uope postojao ili su autori nepoznati narodni pjevai
I) unitaristi smatraju da je Homer postojao i da je autor obaju epova
II) pluritaristi smatraju da je postojalo vie autora (kolektivno autorstvo)
Usporedba Ilijade i Odiseje
Ilijada
Odiseja
Ilij
je
grki
naziv
za
Troju.
Odisej
je
grki
junak koji se nakon
naziv
tematika

Grki pohod na Troju, tonije: zbivanja

na kraju rata

kompozicija

Pripovijedanje zapoinje in medias res, a

u epizodama i i digresijama opisuju se
dogaaji koji se zbivanju prethodili.
rat, hrabrost junaka, srdba, prijateljstvo

Trojanskog rata vraa kui.

Opisuje Odisejeve pustolovine nakon rata,
povratak na rodnu Itaku te osvetu
proscima.
Sloenija od kompozicije Ilijade: radnja se
esto prekida brojnim epizodama i
digresijama; prstenasta kompozicija
lutanje i stalna enja z apovratkom
doma, vjernost, traganje za ocem, osveta

temeljni
motivi
Ahilej, Hektor
Odisej, Penelopa, Telemah
likovi
15 696 heksametara; 24 pjevanja
preko 12 103 heksametara; 24 pjevanja
duljina epa
- epovi zapoinju invokacijom zazivom Muzama
Ilijada: Srdbu mi, boginjo, pjevaj Ahileja, Peleja sina.

Pogubnu, kojano zada Ahejcima bezbrojne jade.

Odiseja: O junaku mi kazuj, o, Muzo, o prometnom onom,
Koji se, mnogo naluto razorivi sveti grad Troju

- Ahilejev tit od unutranjeg (najmanjeg) do vanjskog sloja:

1. Nebeski svod
2. ivot u gradu
3. ivot na selu
4. Pastirski ivot
5. Ocean
- retardacija postupak usporavanja radnje
- ostvaruje se digresijama (opisi koji nisu nuni za radnju)
epizodama (prie koje nisu nune za radnju)
ponavljanjima

LIRSKA POEZIJA

- procvat u 7. i 6. st. pr. Kr.

- uspon uvjetovan promjenama u drutvenom ivotu i razvitkom glazbe
- melika najblia dananjem pojmu lirike
- sve glazbene vrste koje su se izvodile uz pratnju glazbe
a) monodijska lirika pjesma za jedan glas
b) korska lirika vieglasna pjesma
- elegija recitativni oblik bez glazbene pratnje spjevan u elegijskom distihu

- 14 -

- jamb recitativan oblik; lirska vrsta pisana u jambskom metru, esto podrugljiva
sadraja

TRAGEDIJA

- klasino razdoblje
- u sreditu odnos pojedinca i drutva
- mita kao predloak, ali se bavi suvremenim temama
- otac klasine grke tragedije
- unosi promjene u dotadanju tragediju: drugi glumac obogatio scensko
zbivanje, poveao ulogu dijaloga i omoguio pojavu dramskog sukoba;
smanjena uloga kora
- 496.-405. pr. Kr.
- roen u Kolonu kraj Atene
- Eshil mu je bio uzor i uitelj
- pobijedio je na dionizijama 23 puta
- poveao broj glavnih glumaca s dva na tri
- povisio broj lanova zbora s 12 na 15; podijeljen u 2 dijela (korifej, tj. voa kora
i dvije skupine po 7 lanova)
- pojaao ulogu glumaca, a smanjio ulgu zbora
- uveo je oslikavanje pozornice (scenografiju)
- napisao je 123 drame, sauvano je 7 tragedija
- grau uzima iz mitologije
- u sreditu je zbivanja ljudski karakter, tj. pojedinac i njegova sudbina
- tragini junak idealiziran, ali ima ljudske mane (slabost, neodlunost, patnju...)
- svojim moralnim principima (koji ga vode u smrt) predstavlja
protuteu ostalim karakterima
KRAJ EDIP
- razotkrivanje tragine pogreke: Tebanski kraj Edip otkriva da je ne znajui
postao ubojica svog oca i mu vlastite majke s kojom je imao 4 djece (Eteoklo,
Polinik, Antigona i Izmena). u raspletu Edipova ena-majka Jokasta poini
samoubojstvo objesivi se, a Edip se oslijepi kopom s njezine haljine i krene u
lutanje.
- motivi: Sfinga, mit o Lajevu prokletstvu (Edipov otac), motiv krivca bez
krivnje, pravednog grenika
ANTIGONA
- sukob tiranije s univerzalnim moralnim vrijednostima
- motivi: verbalni sukob Antigone i Kreonta; samoubojstvo u grobnici vjeanjem o
- 15 -

vrpcu iz odjee; Kreontovo kajanje

- Antigona je trea drama (uz Kralja Edipa i Edipa na Kolonu) iz trilogije
utemeljene na mitu o Lajevom prokletstvu
- noviteti:
1. tragina ljubav uzrok tragedije nije moralna iskvarenost, nego ljudska
slabost
2. psiholoki ocrtani enski likovi velike tragine junakinje
3. kratkim prologom najavljuje tragino zbivanje
4. smanjuje dionice kora, a vie prostora daje dijalogu
5. usavrio kazalinu tehniku; postupak deus ex machina (rasplet radnje nije
rezultat prethodnih zbivanja ve intervencije bogova)

- posrednik izneu grke i europske knjievnosti europskim narodima prenjela

grko pjesnitvo njegove teme i knjievne oblike
1. PRVO ili UVODNO RAZDOBLJE
- od pojave prvih pisanih spomenika do 240. g. pr. Kr.
- dominantan usmena knjievnost
- poezija ima obredbu ulogu (pjesme u ast bogovima, trijumfalne pjesme u
ast pobjednika, tualjke ...)
- saturnijski stih svojstven narodnoj poeziji
2. DRUGO ili ARHAJSKO RAZDOBLJE
- 240. 80. pr. Kr.
- prve obrade grkih drama
- satire pjesme u kojima se ismijavaju mane rimskoga drutva te pojedini
tipovi ljudi
- procvat komedije Tit Marcije Plaut
- heksametar dominantni stih poezije starog Rima
3. TREE ili ZLATNO RAZDOBLJE
- 80. g. pr. Kr. 14. g. po. Kr.
- najvei uspon rimske knjievnosti
- pjesnici: Katul, Tibul
- Vergilije (ep Eneida), Ovidije (Metamorfoze), Horacije (ode i uvena
antika poetika o pjesnitvu Poslanica Pizonima)
a) Ciceronovo doba (80. 30. g. pr. Kr.) - borbe i propast Republike
b) Augustovo doba (30. g. pr. Kr. 14. g. po. Kr.)
- car August zalae se za kulturni razvitak drave
- knjievnici se okupljaju u knjievne krugove, a materijalno ih
potpomau ugledni graani (Mecenat, Mesala...)

- 16 -

4. ETVRTO ili SREBRNO RAZDOBLJE

- 14. 117.
- irenje Rimskog carstva; pisci iz rimskig provincija
- mijeanje knjievnih rodova
- epovi povijesnog ili mitolokog sadraja
- autocenzura careva satira ograniena na moralne i knjievne probleme
- basna, epigram
5. PETO ili RAZDOBLJE PROPADANJA
- 117. 476.
- tenja za oponaanjemgrkih pisaca
- pojavljuje se kranstvo, koje postaje vladajua religija
- prestaje poganska rimska knjievnost
- kranska knjievnost
- oko 254. 184. pr. Kr.; Tit Makcije Plaut
- sauvana 21 njegova drama najpoznatije krtac (Auluralija), Hvalisavi vojnik
(Miles Gloriosus) i Blizanci (Menaechmi)
- nastavlja novoatike komedije
- uio od Grka Filemona, ali je jezikom i sadrajem bio prilagoen ukusu rimskog
puka (scene iz graanskog i obiteljskog ivota, vulgarna komika, lakrdija, plesni i
glazbeni dijelovi)
- proslavio se fabulom palijatom (vrsta komedije)
- igrala se u grkim kostimima i grkom ambijentu
- utemeljena na komediji situacije
- plautovska komedija
- kominost gradi na likovima lukavih robova, hvalisavaca, krtica, ulizica i dr.
- karikirani karakteri
- utjecao na mnoge pisce komedija Molier i Marin Dri preradili krtca
KRTAC
- komedija karaktera
- sadraj: 1. radnja: Starac Euklion pronae up sa zlatom i skriva ga u sveti
Svilanov gaj, ne slutei da ga prati Likonidov rob Strobil koji
mu krade zlato.
2. radnja: Euklin eli udati svoju ker Fedru za starog, ali bogatog
Megadora, no ona je trudna (silovao ju je pijani Likonid).
Likonid se eli njome oeniti i priznati Euklinu svoj grijeh.
- nije sauvan kraj iz rekonstrukcija saznajemo da Euklin pronalazi zlato i daje ga
mladencima, Fedri i Likonidu
- dijalog zabune izmeu Euklina i Likonida svaki govori o svom blagu, ali svaki
misli na drugo: Euklin na up, a Likonid na Fedru (tehnika quid pro quo)

- 17 -

- 70. 19. g. pr. Kr.; Publije Vergilije Maron

- roen u selu Anda blizu Mantove
- najslavniji pjesnik Zlatnog razdoblja
- prijatelj cara Augusta potaknuo ga na pisanje Eneide
- umro je u Brindisiju
ENEIDA
- ep
- Sadraj: Trojanski junak Eneja, sin dardanskog kralja Anhiza i Afrodite, pobjegao
je s zgarita Troje i, nakon dugo lutanja (prvih 6 pjevanja) nastanio se
(drugih 6 pjevanja) u Laciju, pokrajni u kojoj je Rim. Njegovi potomci
postat e osnivai Rima, predci dinastije Junijevaca (August).
- Eneja retrospektivno pria Didoni svoju sudbinu
- utjecaj: Homer (1. dio lutanje Odiseja; 2. dio ratovanje u Laciju Ilijada)
aleksandrijski pjesnici (dotjeranost izraza)
rimski neoterici
- 12 pjevanja, nedovreno posljednjih 60-ak stihova, 9 896 heksametara, latinski
jezik
- koristio se knjievnim postupkom proricanja onog to se ve dogodilo
- u Eneji prikazane sve vrline rimskog junaka
- invokacija zaziv muza
- u srednjem vijeku se proricalo ad aperturam libri iz nasumce otvorene stranice
Eneide ili Biblije

- trajanje: od pada Zapadnog Rimskog Carstva (4.-5.st.) do pada Carigrada i

otkria Amerike (15. st.)
- naziv: lat. medium aevum, mediaevalis srednjovijekovni, srednji
- u sredini izmeu antike i renesanse, starog i novog vijeka, katkad i uz
pridjev mrani
- Osobitiosti:
- dominacija kranstva i feudalnih drutvenih odnosa
- od 4. do 9. st. knjievnost je na latinskom jeziku, a od 9. st. razvija se
knjienost na narodnim jezicima

- 18 -

- estetika:
1. tenja za uspostavom tonaliteta
2. usmjeravanje k univerzalnoj harmoniji svijeta
3. trojedinstvo istinitog, lijepog i dobroga
- kriteriji: kriterij lijepog, didaktika funkcija, teoloka i religijska ispravnost
- znanost 7 slobodnih umjetnosti latinski jezik
trivijum (gramatika, logika i retorika)
kvadrivij (glazba, aritmetika, geometrija i astronomija)
- pojava samostana
Knjievna vrste:
1. PRIPOVIJEDNE
- latinski i narodni epovi, sage, romani, novele te (uglavnom usmene) bajke
i basne
2. LIRSKE
- latinske i narodne, nabone i svjetovne, antike (himne i ode) i
srednjovjekovne (trubadursko pjesnitvo)
3. DRAMSKE
- liturgijska drama vezana uz Uskrs i Boi
- svjetovna drama komini i parodijski elementi (farsa, lakrdija),
nadovezuje se na antiki mim
- prikazanja predstave u kojim se prikazivalo muenitvo nekog sveca
- mirakul predstava u kojoj se dogaaju nadnaravna uda
- pasija predstave koje su prikazivale Isusovu muku
- moraliteti pouna djela
- farsa lakrdijaka, rugalaka predstava za puk u kojoj su se narodoskim
humorom ismijavale mane, veinom krtih, naivnih i astohlepnih
ljudi
NABONE VRSTE
- svi liturgijski tekstovi, prirunici, zbornici pounih tiva, apokrifi, vizije,
hagiografije (ivopisi svetaca), ispovijesti, alegorije, legende, parabole, egzempli
NACIONALNI EPOVI
- nastaju preteno usmenim putem od 9. do 12. st.
- Engleska 10. st. epski spjev Beowulf
Francuska 12. st. viteki ep Pjesan o Rolandu
Njemaka oko 1200. godine Pjesma o Nibelunzima
panjolska polovica 12. st. Pjeasn o Cidu
Rusija kraj 12. st. Pria o Igorovu pohodu
Finska zbornik narodnih pjesama Kalevala
Island zbornik junakih i mitskih pjesama Edda nastao izmeu 9. i 13. st.
TRUBADURSKA LIRIKA
- nastala od 11. do 13. st. na podruju neto irem od dananje Provanse
- vrsta dvorske poezije namjenjena svijetu feudalnog plemstva

- 19 -

- teme o vitezima i njihovim damama

- pjesme na narodnom jeziku, pjevane ili recitirane uz glazbenu pratnju (lutnja)
- zapoinju tradiciju kratkih stihovnih vrsta
- trubaduri autori pjesama i profesionalni pjevai; prvi moderni pjesnici
- golijardi i vaganti; tj. pjesnici lutalice
- Carmina burana vagantski zbornik
- zbornik srednjovjekovne svjetovne i religiozne lirike na
latinskom i njemakom jeziku
- mijea se utjecaj narodne poezije, antike tradicije i kranskog
svjetonazora
VITEKI ROMAN
- ideal hrabrog viteza predanog visokim kranskim i ratnikim idealima koji brani
ast i dostojanstvo svoje odabranice plemenite dame, dvorske dame (ljubav i
vitetvo)
Prema grai dijele se na:
1. antiku grau romani o Trojanskom ratu i Aleksandru Velikom
2. keltske legende kralj Arthur i vitezovi Okruglog stola, Roman o Tristanu i

Izoldi

3. graa vezana uz Karla Velikog

- tri pisma:
- LATINICA najstarije hrv. pismo koje Hrvati preuzimaju od rimskih
starosjedilaca
- prve napisane hrv. rijei: imena knez Godeaj (Nin), knez
Vieslav (krstionica, Split), knez Branimir (nekoliko ukrasnih
crkvenih greda)
- prevladava od 15. st.
- GLAGOLJICA pismo za staroslavenski jezik koji je izumio Grk Konstantin
iril na svojoj misliji u Moravskoj, a na poziv kneza
Radislava 863. godine
- u Hrvatskoj se uz staroslavenski razvija i njegova hrvatske
redakcije (kajkavska i akavska) te inaica pisma uglata
glagoljica, u uporabi na otocima i Istri sve do 19. st.
- IRILICA srednjovjekovno grko pismo ureeno za slavenski jezik
- kod nekih istonih i junih slavenskih naroda zamjenila
glagoljicu
- hrvatska irilica (ili zapadna irilica, bosanica ili bosanica)

- 20 -

- tri jezika:
- LATINSKI najstariji hrvatski zapisi, liturgijski i diplomatski, od samog
dolaska Hrvata pisani su na latinskom jeziku
- kao slubeni jezik ukinut je 1847. godine
- STAROSLAVENSKI dolazi u Hrvatsku nakon protjerivanja Metodovih
uenika iz Panonije 885. godine
- rasprostanjen po Istri, Kvarneru, otocima, Primorju i
Dalmaciji
- HRVATSKI narodni jezik, snanije prisutan u tekstovima koji su
udaljeniji od oltara i bogosluja
Prvi knjievni tekstovi:
- biblijski tekstovi u prijevodu irila i Metoda (najprije Ivanovo evanelje)
- misali i brevijari
- apokrifi i legende
- pripovijesti, romani, propovijedi, crkvene pjesme, pouna proza, dramski
tekstovi (prikazanja), kneevske i kraljevske isprave, ljetopisi
Knjievnost prenose redovi:
- pustinjaki benediktinci i pavlini
- prosjaki i propovjedniki franjevci i dominikanci
TISAK
- inkunabula u koljevci, prvotisak, knjiga tiskana u poetku tiskarstva, do
1500. godine)
- prva tiskana knjiga glagoljaki Misal po zakonu Rimskoga dvora (1483.)
- 1491. Brevijar po zakonu Rimskoga dvora
- senjska tiskara (1494. 1508.) majstor tiskar Bla Baromi
- Lekcionar Bernardina Splianina jedna od prvih knjiga na hrvatskom tiskanih
latinicom

- autori: opati benidiktinci Driha i Dobrovit

- epigrafski natpis plutej u samostanskoj crkvi sv. Lucije u Jurandvoru na Krku
- oko 1100. g.
- sadraj: obavjest o Zvonimirovom darivanju zemlje i gradnji crkve kranski
zaziv, invokacija, vremenske odredbe, svjedoci, zaziv sankcije
- kranska invokacija U ime Oca i Sina i Svetog Duha.
- prvi spomen hrvatskog kralja (Zvonimira) hrvatskim jezikom; kletva za onoga
tko to poree
- oblik: ritmina proza, trojna struktura reenica, asonance, aliteracije
- mjeavina staroslavenskog i hrvatskog jezika (staroslavenski jezik hrvatske
redakcije)
- prijelazni oblik glagoljice (iz oblate u uglatu)
- poetak hrv. jezinog stvaralatva; dragi kamen hrv. knjievnosti

- 21 -

HUMANIZAM

PREDRENESANSA
- Italija
- unoenje promjene u srednjovijekovnu viziju svijeta i ovjeka (obnova antikog
duha)
- uzor antiki autori
- obnova antikih knji. vrsta: ep, elegija, epigram, poslanica...
- ubrzan razvoj znanosti, procvat filozofije
- otpor protiv feudalnih pogleda na svijet
- oivljavanje antike civilizacije starog
- ovjek i njegova svakodnevnica u
Rima
sreditu zbivanja
- stvaralatvo na latinskom jeziku
- stvaralatvo na narodnom
(talijanskom jeziku)
- postupan prijelaz s alegorijskoga
prikazivanja na realistian pristup

- najvei talijanski nacionalni pjesnik

- rodom iz Firence; u politikim borbama koje su uslijedile bio je na strani
poraenih prognan posljednje godine ivota provodi u Ravenni
- svestran politiar, filozof, tvorac knjievnog talijanskog jezika (na temelju
toskanskog narjeja), pjesnik
- sudbonosan dogaaj u ivotu susret s Beatrice Portinari (1. put s 9, a 2. s 18.
godina) njegova ljubav
- utjecao na oblikovanje smjera ljubavne poezije, tzv. slatkog novog stila (il dolce
stil nuovo) idealizirana ljubav kao izvor savrenstva
ljubav koja krasi plemenitost due i koja pjesniku otvara put
prema duhovnome (Bogu)
nagovjetaj uene poezije
njegovan oblik, jezina pravilnost
Djela na talijanskom jeziku:
1. Novi ivot lirska autobiografija nadahnuta Danteovom ljubavi prema Beatrice
2. Gozba
Djela na latinskom jeziku:
1. rasprava De vulgari eloquentia (O umijeu govorenja na pukom jeziku)
2. De Monarchia (Monarhija)
BOANSKA KOMEDIJA
- alegorijski spjev (nije tipian ep vie se opisuju prostor i ugoaj, nego
dogaaji)
- nastala na podlozi srednjovjekovnih mistinih i vizijskih tekstovs o ovjekovoj
sudbini i prekogrobnom ivotu
- 22 -

- trodjelna struktura: Pakao, istilite, Raj

- stihotvorni oblik: tercina (strofe od 3 jedanaesteraca); rima aba cdc
- uvodno pjevanje + 333 = savrena brojka 100

simbolizira Presveto Trojstvo

formalno savreno komponirano djelo
- Dante je svoj spjev nazvao Komedijom prema srednjovjekovnoj poetici to je
pripovjedako djelo u stihovima koje poinje tuno, a zavrava sretno
- zadivljeni Boccaccio na svojim je predavanjima Komediju nazvao boanstvenom
- pisana na narodnom jeziku
- kritiki duh
- pojmovi iz razliitih podruja ljudskog znanja
- alegorija
- simbolika likova Dante = grean ovjek
Vergilije vodi u paklu i istilitu simbol razuma
Beatrice = vodi u raju simbol boanske milosti
- zapoinje simbolinim prikazom: ovjek ivi u grijehu (uma) jer je zalutao i
skreniu s ravne staze (ivot u vjeri); zahvaljujui zrakama sunca (Boja
providnost) ovjek se moe vratiti i ponovno pronai put
- prikazuje Danteovu viziju datiranu na Veliki petak 1300. g. 35 godina
- Pakao lijevak u zemlji 9 krugova:
1. krug: limb nekrtena djeca i nekrteni pravednici
2. krug: bludnici, grijenici tijela
3. krug: prodrljivci
4. krug: krtci i rasipnici
5. krug: lijenine i svadljivci uronjeni u rijeku Stiks
6. krug: heretici (brojni sveenici, ukljuujui i neke pape)
7. krug: nasilnic, ubojice, otimai, raspikue, tirani, samoubojice, grkenici
protiv Boga, psovai i sodomisti
8. krug: zle jaruge laskavci, varalice, zavodnici, simonisti (pape), lani
proroci, arobnjaci, kradljivci, lani savjetnici (Odisej), izmatici
(raskolnici Crkve), alkemiari, krivotvoritelji i laljivci
9. krug: izdajnici svih vrsta na samom dnu Lucifer u pratnji Jude i Bruta
- natpis na ulasku u pakao: Ostavite svaku nadu vi koji ulazite
srednjevjekovno
predrenesansno
- forma alegorijske vizije
- kritiki odnos prema autoritetu (papa,
- religiozno poimanje grijeha
kraljevi, uglednici...)
- misitni brojevi
- uzvisuje napredne tenje ljudskog uma
- srednjovjekovna simbolika

- jedan od najveih pjesnika svih vremena za ivota stekao slavu

- 1341. okrunjen pjesnikim lovorom na Kapitolu u Rimu kao najbolji pjesnik
latinskog jezika

- 23 -

- sudbonosni dan 6. travnja 1327., u avignonskoj crkvi sv. Klare vidio Lauru
nadahnue njegova pjesnikog stvaranja uzdigao je do simbola slave
- vremenski pripada srednjem vijeku djelima se postavio kao ovjek novog
vijeka
- djela na latinskom: Secretum meum trodnevni dijalog izmeu pjesnika i sv.
Augustina u prisustvu Istine
KANCONJER
- 317 soneta + 29 kancona + 9 sestina + 7 balada + 4 madrigala
- dva dijela: Za ivota gospoe Laure i Nakon smrti gospoe Laure
- na talijanskom jeziku
- nadovezuje se na tradiciju srednjovjekovne ljubavne poezije
- ljubav prema konkretnoj eni koja ga svojom ljepotom i fiziki privlai
unutarnja razapetost izmeu srednjovjekovnih moralnih naela i ovozemaljskih
tenji za sreom najavljuje RENESANSU
- snaan utjecaj PETRARKIZAM (15. i 16. st. u Europi) petrarkist
- Petrarkin stil poezija nastala na tradiciji slatkog novog stila i trubadurske lirike
stvorio novi tip pjesnitva
tei formalnom savrenstvu (struktura) i vrhunskoj jezinoj
obradi (prepoznatljiva metaforika)
antiteza, razapetost, prolaznost
- naglaen induvidualizam u pjesmama se zrcali unutranji svijet prvog
modernog pjesnika (u sreditu Kanconjera nije Laura, nego sam pjesnik)
- TALIJANSKI ili PETRARKIN SONET = 2 katrene + 2 tercine (abba acca def def)
- 2 temeljna motiva ljubav i pjesnika slava

Prvi sonet

- obraanje itatelju, neposrednost

- antiteza zbog pustih nada i zbog pustih rana
- razapetost
- prolaznost

- utemeljitelj novela
- napisao prvu Danteovu raspravu Raspravica u pohvalu Dantea
- s njim povezuju i epikurejstvo filozofsko uenje iji je cilj hedonizam stanje
umjerene sree i nepomuenog zadovoljstva
DEKAMERON (gr. knjiga deset dana)
- kuga u Firenci 1348. godine uokvirena pripovijest
- 100 novel savren broj
- 7 djevojaka + 3 mladia odlaze iz grada na selo
- svakog dana svatko ispria po jednu priu (temu odreuje kralj ili kraljica)
- teme: ljudska strast, ljubav, stjecanje bogatstva, izrugivanje ljudskoj gluposti...
svjetovne poune, zabavne, smijene, tune...
- galerija likova realistiki prikazani, iz svih drutvenih slojeva
- motivi iz svakodnevnice

- 24 -

- zauzimanje za ovozemasljko
- poruga i satira
- uvod i zakljuak moralna poruka djelu daju pounu dimenziju
- poetak novela nadovezivanje na prethodnu
- stil pria prilagoen zapletu novele i likovima
- soan jezik
- realistiki smisao za detalje
- sinteza antikog i pukog duha

- javlja se potkraj 14. st.

OKOLNOSTI:
- razmjerno blagostanje naih mediteranskih gradova
- blizina talijanskog humanizma
- podvojenost na vie drava (Veneciju, Ugarsku poslije HM, Dubrovnik, Tursku)
- stanje stalnog rata s Turcima
- jaa znaenje gradova i gradske kulture jaa drutveni sloj patricija i imunih
puana (visoka inozemna uilita, studia humanitatis) nositelji kulturnog
ivota
sjever
jug
- slab gospodarski razvoj
- Split, Dubrovnik, Hvar, Zadar
- nije bilo razvijenih gradova
- razvijeni gradovi
- okupljaju se oko dvora hrv.- organizirani gradski ivot i
ugarskog kralja Matije Korvina
javno kolstvo
- crkveni velikodostojnici i visoka
vlastela zagovornici duhovne
obnove
- velianje antike prijevodi na latinski, njegovanje govornitva
- latinizam hrvatski pisci pisali na latinskom jeziku latinisti
- uz oponaanje antike inspiracije jaa interes za kranske teme duh
kristijaniziranog humanizma
Lirika
- teme: tipine antike teme (npr. mitoloke), intimne teme, ljubavne teme,
domoljubne teme, religiozne teme, moralistike teme
- tradicionalni oblici:
- ELEGIJA pisana u elegijskom distihu
- raznolike teme (ljubavne, autobiografske, domoljubne)
- EPIGRAMI pisani u elegijskom distihu
- aktualne i satirino obojene teme
- EPITAF
- POSLANICE U STIHU (EPISTULE) pisane u heksametru
- autori se bave razliitim pitanjima (knjievnim, politikim, drutvenim...)

- 25 -

Epika
- EP epski uzor je Vergilije
- Marko Maruli pie biblijski ep Davidias (Davidijada)
- Jakov Buni pie mitoloki ep Otmica Kerbera te kranski ep ivot i dijela

Kristova

- PROZA na latinskom jeziku nastaju knjievno-znanstvena prozna djela

(elegija)

(knjievno-znanstvena proza; epistula)

- fr. renaissance = preporod, obnova preporod europske kulture

- javlja se u sjevernoj Italiji u 16. st.
- renesansni humanizam pristup umjetnosti i znanosti u kojemu je polazna toka
ovjek
- renesansni individualizam svaki ovjek je pojedinac i razlikuje se od drugih
ideal renesansnog ovjeka ovjek koji je svestran i sudjeluje u svim
podrujima ljudskog interesa (drutveni ivot, znanost, umjetnost)
- renesansni stil odmjerenost, jasnoa i pregledna kompozicija
- puki, narodni jezik
OBILJEJA:
- kult prirode i harmonije
- velia radosti i uitke
- njeguje tjelesne i duhovne ljepote
- istie mo razuma
- vrijednost jakih i izrazitih induvidua
KNJIEVNI RODOVI I VRSTE:
- renesansni ep ispreplitanje kranske tradicije i simbolike s isticanjem
induvidualnosti likova sadraj: biblijski ili viteki
- karakteri s renesansnim osjeajima i strastima
- ironija
- kategorija uzvienog stila
- uzor Vergilije
- pr. Bijesni Orlando
- roman novi odnos prema ovjeku i svijetu
- pojedinac u sreditu radnje

- 26 -

odnos prema
tradiciji

izraz
ep

(odnos prema zajednici)

roman

(odnos prema pojedincu)

- formularinost
izraza
- stih
- slobodniji izraz
- najee proza

- tradicionalan
pristup liku
- kritiki odnos
prema tradiciji

tematika
- pojave od opeg
znaaja ili povijesni
dogaaji
- pojedinac i
njegova osobna
sudbina

- Francois Rabelais jedan od prvih franc. romanopisaca

- Gargantua i Pantagruel napisan po uzoru na formusrednjovjekovnih
kronika izrugivanje srednjovjekovnom nainu razmiljanja; nov,
renesansni svjetonazor
Vrste romana:
Viteki roman
Pikarski roman
Pastoralni roman
- nastao krajem sr. vijeka
- picaro skitnjica, pustolov - u 15 st.
- popularan u renesansi
- prozni oblik
- vitez plemenita roda i
njegove pustolovine
- pokazuje hrabrost titei
nemone i kanjavajui
nasilne
- kodeks viteke asti
- odan svojoj dami
- fantastini motivi

- suprotnost vitekom rom.

- na realistian nain opisuje
pustolovine glavnog junaka
anonimni puanin,
snalaljiv
- preivljava zahvaljujui
vlastitoj dosjetljivosti
- jednostavnim stilom
opisana svakodnevnica
obinih puana

- sentimentalni ljubavni
roman
- idilian, pastoralni ugoaj
- odraava ljudsku elju za
bijegom iz svakodnevnice
u idilian ivot

DRAMA
- potuju antiku strukturu 5 inova, simetrini i stalni likovi
- sadraj promie aktivizam i izruguvanje ljudskih mana i drutvenih obiaja
- crkvena drama - zapostavljena
- kazalina drama - dva tipa: 1. uena komedija (commedia erudita)
2. komedija umijea (commedia dell'arte)
- tragedija Shakespeare
- komedija antiki uzori Plaut i Terencije
- pastorske igre, pastorale jednostavna forma
- pastiri
- idilina priroda
- pjesme i ples zaljubljenih
ESEJ
- Michel de Montaigne Esej (1580.)
iznosi svoja razmiljanja o pitanjima vezanim uz ovjekov ivot
utemeljio novu knjievnu vrstu esej ili ogled

kraa prozna forma u kojoj se ispreplie subjektivno s objektivnim,

umjetnika obrada teme s znanstvenim nainom izlaganja koji
ukuljuuje razmiljanje i zakljuivanje

- 27 -

LIRIKA
- utjecaj petrarkizma pjesnika kola nastala po uzoru na Petrarkinu poeziju
ne tee originalnosti sadraja potuju naelo oponaanja uzora
teme: nedostina lijepa i krjeposna ena zbog koje pjesnik pati
naglasak na tehnici oblikovanja pjesme (forma, zvunost stiha, rima)
sonet
- zabavna lirika
- religijska lirika marijanska
- arkadijska poezija bukolika priroda, krajolik, enja za spokojnim ivotom

- roen i umro u Stradfordu na Avonu

- ivio u Londonu gdje se bavio glumom, bio redatelji pisac kazalinih komada
- suvlasnik Globea
Prvo razdoblje naukovanje (djela napisana izmeu 1589. i 1592.)
- dolaskom u London upoznaje se s kazalinim ivotom
- tri dramska anra: 1. komedija s plautovskim elementima

Komedija zabluda, Ukroena goropadnica...

2. tragedije (s temom osvete)

Tit Andronik

3. povijesna drama (borba engleskih plemia za mo)

Henrik VI., Richard III., Kralj John

Drugo razdoblje uspjeno pisanje za scenu

- postao slavan kazalini pisac djela postiu veliki uspjeh
- 4 faze stvaralatva:
razdoblje
djela
obiljeja
- naglaena emocionalna strana likova iskreni
Lirske drame Romeo i Julija,
San
ivanjske
noi,
osjeaji, esto idealizirani
(1594.-1595.)
Mletaki trgovac, - raskoan i bogat pjesniki jezik
Richard II.
Mnogo vike ni za - na scenu dovodi razliite tipove ljudi
Velike
to, Kako vam
- nastaju i povijesne drame Henrik IV. i Henrik V.,
komedije
drago,
Na
Tri
te tragedija Julije Cezar
(1596.-1600.)
kralja ili kako
hoete, Vesele
ene windzorske
- prve studije ovjekove prirode, njegova morala i
Hamlet, Othello,
Velike
ponaanja
Kralj
Lear,
tragedije
- likovi opsjednuti nekom egzistencijalnom odlukom:
(1600.-1608.) Macbeth,Koriolan, osveta, ljubomora, tenja za vlau
Antonije i
- psiholoka karakterizacija likova karakterna slabost
Kleopatra,Timon
dovodi do traginih posljedica
Atenjanin
- nasteju i mrane ili problemske komedije: Troilo i

Kresida, Sve je dobro to se dobro svri, Mjera za mjeru

atmosferom, sadrajem i likovima se razlikuju od
prethodnih komedija

- 28 -

Romance
(1609.-1611.)

Periklo, Cimbelin, - spaja tragino i komino bolji pogled na

Zimska pria,Oluja ljudsku sudbinu
- pojavljuje se prirodno i natprirodno
- likovi uzdignuti na razinu simbola

- dramski karakteri jaki ljudi koji su se nali u odlunim ivotnim situacijama

- slojevite drame ne moemo ih jasno razgraniiti prema kriteriju knji. vrste
mijeanje: 1. znaajki razliitih dramskih vrsta
2. traginog i kominog
3. fantastinog i realistinog
- ne potuje Aristotelovo pravilo o trojnome jedinstvu:
- vrijeme radnje uglavnom dulje od jednog dana
- radnja se ne odvija na jednom mjestu
- dramska radnja nije jedinstvena viestruki zapleti
Shakespeareov stil:
- igre rijeima
- eufemizmi
- humor
- stvara krajeme renesanse u ovjeku se javlja sumjna u samog sebe
- manirizam spajanje protuslovnih elemenata
- preispituje stare tradicionalne vrijednosti i najavljuje novu epohu barok
HAMLET
- legenda iz drevnih skandinavskih saga (9. st.)
- vjene teme ljubav, strast, smrt, osveta, borba za vlast...
- temeljna pitanja istine, etike, ljubavi i pravde
- Hamletovi monolozi se mogu razumjeti i izvan okvira drame opeljudske
teme razmiljanjna o ovjeku i njegovim postupcima, o svijetu koji ovjeka
okruuje, o ivotu
- Hamlet melankolian
- odlaganje osvete
- ludilo
- odnosi u obitelji: otacsin, otacki, sinmajka
- incest (prema elizabetanskom shvaanju)
- predstava u predstavi (drama u drami) Miolovka
- motivi: - lamentacija o smrti s Yorickovom lubanjom
- monolog Biti, ili ne biti to je pitanje
- Ofelijino ludilo i samoubojtvo
- oblik: dramski, klasini, 5 inova
SONETI
- Elizabetanski ili Shakespeareov sonet = 3 katrena + 1 distih (obrat, poanta)
rima: abab cdcd efef gg
- 154 soneta
- posveeni: Tamnoj Gospi, Prijatelju (W.H.), kraljici i drugim velikaima

- 29 -

- panjolskI pripovjeda i dramatiar

- vonik
- 1571. teko ranjen u pomorskoj bitci kod Lepanta ne moe vie ratovati
- 5 godina proveo u gusarskom zarobljenitvu
- siromatvo, neimatina
- pisao je zabavne komedije i romane
- pisac na razmeu renesanse i baroka
- satira na viteke romane
BISTRI VITEZ DON QUIJOTE OD MANCHE
- don Quijote - osiromaeni seoski plemi iz Manche
- pomutio mu se razum od itanja vitekih romana
- bezuman u postupcima
- dobar i plemenit u namjerama
Don Quijote Vitez tunog lika,
Sancho Panza,
plemi, viteki svijet
puanin, seljak, ovjek iz naroda
- uen ovjek, sklon promatranju svijeta iz
- neuk ovjek, ali sklon
perspektive onoga o emu je itao
narodnom mudrovanju
- govori sa stajalita ludosti, mate
- govori sa stajalita razuma
- zastupa idealistiki pristup svijetu,
- zastupa materijalistiki pristup
duhovnost (eli ispraviti nepravdu,
svijetu (eli zadovoljiti vlastite
zatititi nemone i kazniti zle)
potrebe)
IDEALIZAM
REALIZAM
- mijenjanje itateljeve perspektive
- sukob ideala i stvarnosti
- pred smrt mu se povrati razum simbolika
- uljopljeno 9 novela iz Uzoritih novel
- humor topao
- smijene situacije, dosjetke
- renesansno vjera u sebe
- jaka induvidualnost
- DONKIHOTIZAM simbolika Don Quijotova lika
borba s vjetrenjaama
- prvi moderni roman
- u sebi ujedinjuje sva 3 tipa renesansnog romana
uvodi pastoralne motive, ugoaje i stihove
pria o pustolovinama i lutanjima
Sancho Panza ima sve osobine pikara, ironizira viteki ideal i podvige
(ep)
(roman)

- 30 -

- potkraj 15. st.

- pod utjecajem renesanse u Italiji
- jaa znaaj grada i gradske kulture
- vezana uz svjetovne knjievnike i gradsku kulturu
- krajem 14. st. Dubrovnik je slobodan
- Zadar, ibenik, Trogir, Split i Hvar pod mletakom vlau bogata
gospodarska i kulturna sredita
- oblikuje se u usporedbi s humanistikom knjievnom kulturom na latinskom
jeziku usvojila mnogobrojne idejne i duhovne koncepcije humanizma
- afirmacija narodnog, hrvatskog jezika
- naelo oponaanja estetski vanih uzora
- oslanja se na:
- klasinu antiku knjievnost (Vergilije, Plaut, Horacije, Ovidije)
- klasine pisce talijanske renesanse (Dante, Boccaccio, Petrarca)
- suvremene talijanske knjievne autoritete
- u suprtonosti sa srednjovjekovnim svjetonazorom, ali se u nekim sastavnicama
oslanja na tijekove domae usmene knjievnosti
LIRIKA
- razliite teme
ljubavna lirika
Zbornik Nike Ranjine: Meneti, D. Dri, anonimni
autori; Hanibal Luci: Jur nijedna na svit vila
refleksivna lirika
Zbornik Nike Ranjine: Meneti, D. Dri, anonimni
autori; Mavro Vetranovi: Pjesanca u pomo poetam,

Moja plavca

pokladna lirika
religiozna lirika
satirina lirika

Mika Peregrinovi: Jeupka

Marko Maruli, Mavro Vetranovi
Marko Maruli: Spovid koludric, Marvo Vetranovi:

Poslanica lakomnoti
refleksivna lirika s Marko Maruli: Molitva suprotiva Turkom, Mavro
domoljubnim
Vetranovi: Tuba grada Budima

motivima
- ljubavna lirika dvije generacija hrvatskih petrarkista
zlatno doba (druga polovica 15. st.): Dore Dri i iko Meneti
Zbornik Nike Ranjine (Dubrovnik, 1507.)
- utjecaj nae lirske narodne pjesme
druga generacija (16. st): Hanibal Luci, Nikola Naljekovi, Marin Dri,
Dinko Ranjina i Dominiko Zlatari
EPIKA
- dominira epska poezija poslanice, putopisi i pripovijesti u stihu
- novela nije razvijena
- u prozi pisani predgovori i posvete djela

- 31 -

EP
- vrste epova
biblijsko-religiozni ep
Marko Maruli: Judita, Davidijada
povijesni ep
Brne Karnaruti: Vazetje Sigeta grada
alegorijski ep
Mavro Vetranovi: Piligrin
mitoloki ep
Jakov Buni: Otmica Kerbera
- Petar Hektorovi: Ribanje i ribarsko prigovaranje
ne moemo tono odrediti epsku vrstu
tema: stvarno putovanje putopisni ep
- biblijsko-religiozni ep stapanje znaajki vergilijevskog epa i kranskoreligioznog duha
- pregledna i jasna kompozicija s digresijama (po uzoru na Vergilija)
- dvostruki smisao fabule: doslovni i alegorijski
- povijesni ep prototurska tematika
ROMAN
- Petar Zorani: Planine prvi hrvatski roman
pastoralno-idilini i alegorijski roman
DRAMA
dramsko prikazanje
Mavro Vetranovi: Posvetite Abramovov, Suzana ista,
pastorala
mitoloka drama
komedija
drama sa
svjetovnom temom
tragedija

Od poroda Jezusova
Dore Dri: Radmino i Ljubmir, Marin Dri: Tirena,
Griula (Plakir)
Mavro Vetranovi: Orfeo
Marin Dri: Novela od Stanca, Skup, Dundo Maroje,
Pomet
Hanibal Luci: Robinja
Marin Dri: Hekuba

- Marcus Marulus (Spalatensis)

- Split sredinja osoba splitskog knjievnog humanistikog kruga
- osima na hrvatskom pisao na latinskom jeziku
- stvaralatvo 2 temeljne znaajke: kranstvo i domoljublje
- djela religiozno-moralistikog sadraja kranski moral je jedini temelj za ivot
- pouava itatelja pouka
- kranska misao antiteza turskoj opasnosti
- na razmeu epoha:
srednji vijek duhovne vrijednosti
renesansa
Djela na latinskom:
De institutione bene vivendi per exempla sactorum
svjetska slava (1507. najvie objavljivana hrv. knjiga u inozemstvu)
itao ju je i sv. Franjo Ksaverski
- 32 -

 do kraja 17. st. - 19 puta izdano na latinskom, a 22 u prijevodu

Davidias (Davidijada)
kranski-vergilijevki ep djela kralja Davida prema Starom zavjetu
14 knjiga (pjevanja) 6 765 heksametara
invokacija (Bog), alegorijsko tumaenje Davida, motiv Davida i Golijata
moderna pobonost potie duhovnu obnovu
opozicija pretjeranom oduevljenju za pogansko
Evanelistar (Evangelistarium)
Pedeset pria (Quinquaginta parabolae)
Poslanica papi Hadrijanu VI.
Djela na hrvatskom:
Judita
Suzana
JUDITA
- biblijsko-vergilijevski ep u 6 pjevanja (6 libra)
- dvostruko rimovani dvanaesterac
- napisana 1501., a tiskana 1521.
- postupcima klasine antike epike pripovijeda starozavjetnu priu o Juditi
- nada u spas od Turaka
- invokacija upuena Bogu, najavljuje temu
- simetrini raspored:
prva 3 pjevaja opis osvajaa
druga 3 pjevanja izdie se lik Judite i istie pobjeda vjere nad silnicima
- opis Judite petrarkistiki opis
- slikoviti opisi akustine i vizualne slike, poredbe, gradacija
- domoljublje
- kranski svjetonazor Oloferno oholost, neumjerenost, pouda
- Judita duhovnost, pobonost
- jezik Marulieva doba i njegovih sugraana (splitska akavtina)
- jezik epa i stilska izraajna sredstva po uzoru na narodnu poeziju i zainjavce
- druba starih poet; zainjavci (od rijei zainjati)
- stari hrv. duhovni stihotvorci; anonimni, 14. i 15. st.
- temu obrauju u stihovima, ona ima alegorijsko znaenje
- dvostruko rimovani dvanaesterac

- roen u Zadru, ivio u Ninu

- zadarski, odnosno ninski renesansni krug
- djela: roman Planine i 2 djela poznata samo po imenu (Ljubveni lov i Vilenica)
PLANINE
- prvi hrvatski roman
- sedmodnevno putovanje (simbolika brojeva)
- pripovjeda pastir Zoran (Zoraniev alter ego
- ljebevni beteg (ljubavna bol) 7 godina zaljubljen petrarkistiki motiv ljubavi

- 33 -

- Velebit, Dinara izmjenjivanje stvarnog i izmiljenog krajolika

- kruno putovanje (vraa se u Nin)
- aljenje to nema dovoljno knjievnosti na hrvatskom jeziku
- otuivanje od jezika i domovine
- alegorijski smisao ovjeka na putu do spoznaje (istine) vodi Boja Milost
- obiljeja renesanse:
- pastoralnost
- simbolika brojeva
- petrarkistiki motiv ljubavi
- religioznost (od zemaljske prema duhovnoj ljubavi)
- domoljublje
- alegorijsko znaenje
- utjecaj: Petrarka, Dante, Vergilije, Ovidije, Maruli, Biblija, sv. Jeronim
- proza i stihovi (24 poglavlja)
- margine latinske izreke i izvodi iz klasinih djela
Pojam baine
- baina = zaviaj, ali i domovina u cjelini
- zabrinutost za budunost domovine koju razaraju Turci (rasuta baina)
- pomo domovini briga za hrv. jezik istaknuo u posveti Planina
Petar Hektorovi: Ribanje i ribarko prigovaranje
- Hvar
- roen u Starom Gradu, kolovao se u Splitu
- svestran homo universale pravi renesansni ovjek
- pjesnik, filozof, melograf (zapisiva pjesama), prvi hrv. folklorist, graditelj
- 1539. bjei pred Turcima u Italiju
- projektia i gradi dvorac Tvrdalj na Hvaru
RIBANJE I RIBARSKO PRIGOVARANJE
- napisano 1536., tiskano u Mlecima 1568.
- idilian spjev, putopis, ribarska ekloga (ribarski razgovor) i poslanica
- upuena kao pjesnika poslanica prijatelju Hijeronimu Bartueviu (djelo
zapoinje i zavrava obraanjem Bartueviu)
- tri cjeline 3 dana i 3 protagonista
Hektorovi protagonist, pripovjeda, opisiva i komentator
ribari Paskoje Deblja, Nikola Zet i Paskojev (neimenovani) sin
ljudi iz puka
- 2 vida, smisla putovanja (duhovno, fiziko):
u razgovoru s ribama iznosi se narodna mudrost i moralane poruke
stvarno putovanje
- autor renesansni ovjek koji ivi u skladu s prirodom
- tolerantan ovjek koji se prema ribama odnosi s potovanjem
- dijaloki dijelovi ribari mudri, odmjereni i ueni ljudi
- govori o baini zemlja i ljudi
- uvodi temu pejsaa
- svijest o vrijednosti narodnog (pukog) stvaralatva
- jednostavni sth, bez literarnih dodataka i ukraavanja
- 34 -

- jezik blisak dananjem govoru otoka Hvara (akavsko narjeje)

- kruno putovanje Hvar-olta-Hvar
- stihovi bugartice hrv. narodne pripovijedne pjesme dugog stiha i
baladesknoga tona (tunog)
- dvostruko rimovani dvanaesterac (veinom)
- jezik akavsko narjeje
- bogat jezik
- djelo lieno nazonosti ene, nema straha od Turaka
- renesansno: slavljenje ovjeka, ljudskoga, prirode...

- dubrovaki pjesnik iz ugledne pjesnike obitelji

- imundo Vlahovi Meneti (poslije smrti iko)
- u mladosti se vie puta naao pred sudom nagle naravi
- umro od kuge
- pripada prvom poznatom narataju hrvatskih pjesnika
- najvei broj njegovih pjesama objavljen u Zborniku Nike Ranjine
- uz nekoliko religioznih pjesama, pie veinom svjetovne ljubavne pjesme
- odnos prema eni i nezinoj ljepoti svjetovan
- ensku ljepotu opisuje petrarkistikim motivima
BLAEN AS I HIP
- ljubavna petrarkistika lirika
- prerada poznatog Petrarkinog soneta Baen nek' dan je i mjesec i ljeto
- neuzvraena ljubav
- udvorna, platonska ljubav
Petrarca
Meneti
- motivi: dan, mjesec, ljeto, breme, srce, - motivi: as, hip, slava, dni, no,
gospa, udnja...)
godita, jad, elja, ljepota...
- velia trenutak kada je prvi put
- slavi ljubavnu bol koju ona izaziva
ugledao Lauru
- dvostruko rimovani dvanaesterac
- sonet
- renesansni ovjek ljubav mu je izvor uitka i radosti
- ponavljanje Blaen as i hip...
PRVI POGLED
- ljubavna petrarkistika lirika
- zaljubljenost na prvi pogled
- plete kosu intimni trenutak
- motivi: zora, prolitje, travica, jutro motivi iz prirode
- poredba nadmaivanja: lipu ner vilu, gori ner pelin
- utjecaj narodnog usmenog stvaralatva stalni epiteti, motivi
- 16 dvostruko rimovanih dvanaesteraca

- 35 -

- Dubrovanin
- stric komediografa Marina Dria
- sveenik u Dubrovakom kapitolu
- pjesnitvo u Zborniku Nike Ranjine
- dramska pastirska ekloga Radmio i Ljubmir
podvrsta idiline pastoralne knjievnosti u dijalokom obliku
- ljubavna tematika obraanje dragoj, opjevavanje njene ljepote, ali ne
iskazivanje njegove ljubavi
- melankolinost i naglaena duhovnost
- petrarkist
GREM SI, GREM
- ispovijest o nesretnoj ljubavi elegian ton
- osnovni motiv srce (gubitak srca) pronai mir
- motiv diobe srca i tijela u ljubavi javlja se u provansalskoj trubadurskoj knji.
- motiv ranjenog labuda stari motiv
- nu protiv ljubavi vidim da ni lika
- ponavljanje uvodnog distiha u svakoj strofi naglaavanje osnovnog ugoaja
pjesme
- akrostih Gioreta njegovo ime (Dorina pjesma)
- dvostruko rimovani dvanaesterac

- lirik i dramatiar
- iz ugledne hrvatske vlastelinske obitelji
- ljubavni kanconjer Skladnja izvrsnih pisam razlicih
dvadesetak pjesama
ljubav prema eni i njezinoj ljepoti
petrarkizam i tradicija hrvatske ljubavne lirike
JUR NIJEDNA NA SVIT VILA
- opjevana ljepota drage
- postupnost u portretiranju elo, obrve, oi, lice, usta, vrat, prsa, prsti, hod
- slikovitost
- pravilan raspored motiva i simetrina kompozicija renesansni smisao za sklad,
kompoziciju
- vilina ljepota Boji dar
- razmiljanje o prolaznosti
- zaokruena strofa (1. i 2. stih zadnji i predzadnji stih)
- osmerake oktave (osmerac narodna poezija)
ROBINJA
- prva svjetovna drama na hrvatskom jeziku
- vanjska kompozicija proslov (isklad) + 3 ina (skazanja)

- 36 -

- drama u stihovima
- dvostruko rimovani dvanaesterac
- nema didaskalija
- tema Robinju, koja je u gusarskom zarobljenitvu u Dubrovniku, pronalazi
bivi udvara ban Derenin tema tadanje stvarnosti
- Dubrovnik simbol slobodnog grada
- temelji se na antikoj dramskoj tradiciji
- akavtina; pod utjecajem duborvakih pjesnika pojavljuju se i tokavski elementi
- dubrovaki puanin, sveenik (16. st.)
- urotnik protiv oligarhijske dubrovake vlasti
- knjievni rad poeo kao lirik (ljubavne pjesme u duhu petrarkizma), ubrzo se u
potpunosti posvetio drami (komedije, pastorale, pokladne igre i tragedije)
- sam reirao svoja djela s amaterskom druinom dubrovakih mladia
Pomet-druina
- svojim komedijama prikazao drutveni ivot u Dubrovniku u 16. st.
- novana oskudica obiteljski dug od 5000 dukata (toliko je Maro potroio u
Rimu)
- commedia erudita (uena, plautovska komedija)
- renesansna komedija istog humora
- stvarana prema antikim uzorima
- radnja iz svakodnevnog ivota (zapletena)
- cilj = zabavljajui pouiti
- potuje zakonitost trojedinstva
- idealna kompozicija (prolog + 5 inova)
- teme: ljubav intrige (preruavanje, prepoznavanje...)
- likovi iz antike knjievnosti (krti starac, lukavi sluga, rasipni sin...)
suvremeni renesansni likovi (uitelj humanistike...)
- Dri unosi duh i atmosferu renesansnog Dubrovnika
DUNDO MAROJE
- 2 prologa + 5 inova (5. nedovren zavrio ga Mihovil Kombol
- Rim, 1550. godina
- prolog negromanta Dugog Nosa
- izmiljeno putovanje u Indiju (mitoloka pria o Starim Indijama)
- pria o nekadanjem idealnom ivotu kada su svi bili sretni
- borba ljudi nahvao i ljudi nazbilj
- ljudi nahvao zli ljudi; pohlepni, rastroni, razvratni (sjene kojima su
pohlepni negromanti podarili ivot)
dubrovaka vlastela
- ljudi nazbilj bistri, duhoviti, snani, inteligentni ljudi narod, sluge
Driev stav prema dubrovakoj vlasteli (politika satira)
- autorski prolog
- jedan od glumaca iz Pomet-druine (Pomet)

- 37 -

- najavljuje temu sukob izmeu dunda Maroja i njegovog rastronog

sina Mare
- govri o radnji komedije, likovima, mjestu i vremenu radnje...
- tema: ismijavanje ljudske pohlepe (krtost i rasipnost) , sukob oca i sina, ludost
zaljubljenih
ljubavni trokuti: Maro-Laura-Ugo Tudeak; Pomet-Petrunjela-Popiva
gospodari
sluge
dundo Maroje
Bokilo
Maro Marojev
Popiva
Laura
Petrunjela
Ugo Tudeak
Pomet Trpeza
dundo Maroje krt, tedljiv, proraunat, voli novac i sve radi zbog njega
Maro Marojev rastroan, naivan, lakovjeran, sklon uicima
Pomet vjet u spletkama kojima pokree radnju, vodi likove i upravlja
njihovim postupcima
- zaokupljen ovozemaljskim uicima (Trpeza) renesansni ovjek
(hedonizam)
- samouvjeren, inteligentan, samosvjestan
Driev renesansni svjetonazor
- Pometov monolog
- Pomet simbolizira suvremena renesansna shvaanja,renes. pogled na svijet
- stav prema dvijema temeljnim kategorijama filozofske misli 16. st.:
FORTUNA (srea) povoljne situacije koje, ako se u pravi
trenutak i na pravi nain iskoriste pridonose pobijedi ovjekove
inteligencije slijepa sila koja se suprotstavlja ljudskim tenjama i
koju moe savladati samo tko posjeduje svojstva sadrana u pojmu
one druge kategorije vitru
- ovjek = sredite svemira, jak inteligentan pojedinac koji svojim
vrlinama i manama moe svladati prevrtljivu fortunu (Fortunu piu
enom...)
VIRTU (vrlina) ...trijeba se biti vjertuozu tko hoe renjat na
svijetu
- Pomet kralj od ljudi nema ni novca ni titule, ali svojim
vrlinama okree sreu u svoju korist i uzima najvie od ivota
- bogata skala smijenog, duhovitoga, parodinoga, cininoga i grotesknoga
- u komediji se afirmiraju sposobni, pametni, jaki pojedinci, a gube nesposobni,
opaki neznalice
renesansne antiteze
mladost
selo
razum
Maro
gospodari
Rim mjesto raskoi i uivanja
ljudi nahvao

- 38 -

starost
grad
ludost
dundo Maroje
sluge
Dubrovnik realnost
ljudi nazbilj

- ismijavanje konvencije petrarkizma kurtizana Laura

- jezina karakterizacija likova :
- povezana s podrijetlom lika, obrazovanou, pripadnosti odreenom
staleu...
- pr. Pomet slui se iskrivljenim latinskim jezikom (marokanski) eli se
pokazati uenijim nego to je zapravo
- Dubrovani govore dubrovakim gradskim govorom
- Talijani, rimski trgovci, gostioniari - talijanskim
- Petrunjela mjeavina hrvatskog i talijanskog
NOVELA OD STANCA
- napisana 1551.
- novela = ala
- sukobi: mladi-stari; selo-grad
- ismijavanje naivnosti i primitivizma
- Stanac starac, seljak s rijeke Pive
- Vlaho, Miho, Divo
- pomladiti se
- motiv uda na Ivanjdan (Shakespeare: San Ivanjske noi, 1595.)
- pokladna igra, komedija, jednoinka (7 prizora)
- elementi farse
- komedija postupka, govora i situacije
- stih, dvostruko rimovani dvanaesterac
- svakodnevni govor i jezik
Stanac vlaki jezik dubrovakog zalea
mladii jezik grada
- graa: noni ivot renesansnog Dubrovnika
- dramska radnja zapoinje naglo, bez uvoda

- pan. baruecco ili port. barocco = biser nepravilna oblika

- rije barok u poetku imenovala djela koja nisu bila savrena poput
renesansnih prekomjerna kienost
- razdoblje koje se javlja potkraj 16. st. i traje u 17. st.
- katolika obnova - protureformacija
- barokni ovjek podvojen izmeu svjetovne prirode i straha od vlastite
prolaznosti, od smrti
- barokni stil:
- kienost gomilanje stilskih izraajnih sredstava (koneto, metafora,
paradoks, antiteza, oksimoron, usporedba, personifikacija,
hiperbola, poliptoton)
- razigrana duhovnost i raskona metaforika
- jednostavne teme

- 39 -

- barokni svjetonazor (memento mori sjeti se da si smrtan)

- koneto (concetto) - vjetina pronalaenja slinosti izmeu pojava i predmeta
koji su naizgled potpuno razliiti (antiteza, paradoks,
hiperbola)
manirizam knjiesni stil koji tei neprirodnom nainu izraavanja i naglaavanju
detalja nasuprot cjelini, ime se naruava renesansni sklad
meurazdoblje izmeu renesanse i baroka
Cervantes i Shakespeare
osvjetena upotreba knjievnih postupaka
komentar vlastitog rada (autoreferencijalnost)
poigravanje s razliitim razinama knjievne fikcije (pr. predstava u
predstavi)
EPIKA
- uzor Vergilije
- tema aktualna i nacionalna
- struktura vrsta, bez brojnih epizoda
- religiozno ispravan
- teze postavljene u epu jasn
Torquato Tasso: Osloboeni Jeruzalem
LIRIKA
- raskona i ukraena gomilanje stilskih figura
PANJOLSKA Kulternizam najvanija je pjesnika forma, a jezik poezije mora
se razlikovati od obinog jezika (ljepota trai teinu)
- gongoristi pjesnici koji su pisali po uzoru na Gongorinu poezju
ITALIJA
Cilj je pjesnikov zauditi. To se postie izborom neobinih motiva
i izraza, gomilanjem stilskih izraajnih sredstava, uvoenjem
zbunih uinaka koji su sami sebi svrhom.
- marinisti pjesnici koji su pisali po uzoru na Marinovu poeziju
FRANCUSKA Barok se ne javlja tako izrazito kao u ostalim zemljama.
i ENGLESKA
Francuski barok svoj naziv precioznost duguje Molieru: pravac je
dobio ime prema nadimku dama koje je Moliere ismijavao zbog
pretjerane sklonosti kienju.
Engleski se barok naziva eufuizmom, prema istoimenoj
pripovijesti Johna Lylyja.

DRAMA
- teme ovjekove podvojenosti izmeu svjetovnosti i straha pred smru
- u sreditu zanimanja mistilno, iracionalno, tajanstveno

- 40 -

RENESANSA
okrenutost prema ovjeku kao
svestranom pojedincu
svjetovnost
sklonost racionalnom
jasnoa i jednostavnost izraza
tematika bliska svakodnevnici

BAROK
duh katolike obnove
duhovnost
sklonost iracionalnom
raskonost, ukraenost izraza
tematika bliska nejasnom i tajnovitom
(alegorijsko tumaenje svakodnevnice),
religiozne teme

- od poetka 17. st. do druge polovice 18. st.

- utjecaj 4 civilizacijska i politika kruga: mletakog, austrijskog, turskog i
dubrovakog
- utjecaj katolike protureformacije isusovci
- 1604. Bartol Kai objavljuje prvu hrvatsku gramatiku Institutiones linguae
Illyricae osnova je dubrovaki, tokavski govor
- knjievni jezik je nejednistven prilagoen govorima regija
- mnogocentrinost manji regionalni krugovi
- postoji odreena razmijena knjievnih utjecaja izmeu hrvatskih kulturnih
sredita
etri knjievno-jezina kruga:
1. Dubrovnik i Dalmacija
visoka umjetnika obiljeja
jezik: tokavsko ijekavski govor
Ivan Gunduli, Ivan Buni Vui, Ignjat urevi, Junije Palmoti
Banska Hrvatska pod Habsburgovcima (prividno samostalna, ali zapravo
podreena Beu)
- rijei napadi Turaka, pobune kmetova
- u ovom se podruju javljaju dva barokna knjievna kruga
2. ozaljski dvorski krug
tematika: uglavnom svjetovna
jezik: mijeaju se elementi akavskog, tokavskog i kajkavskog narjeja
Petar Zrinski, Ana Katarina Zrinska, Fran Krsto Frankopan
3. kajkavski knjievni krug
kurije i samostani sjeverozapadne Hrvatske
tematika: vjersko pouna djela
jezik: kajkavsko narjeje
Juraj Habdeli
4. Slavonija
osloboena od Turaka 1700.
jezik: tokavsko narjeje (ikavica)

- 41 -

 tematika: pouna knjievnost vjerskog sadraja

cilj: opismeniti i pouiti neuko stanovnitvo
Antun Kanili
Knjievni rodovi
LIRIKA
- najplodniji dubrovaki pjesnici 17. st.
(prepjevi psalama)

POEMA
- religiozne poeme 3 dubrovaka plaa

TEMA
KOMPOZICIJA
STIH I STROFA
STIL

Sagrijeenje i pokajanje grjenika

3 plaa
3 cviljenja
8 uzdisaja
osmerake sestine s osmerake katrene
osmerake sestine s
rimom ababcc
s rimom abab
rimom ababcc
kieni barokni stil (koneta, razgranata metaforika)

- domoljubma poema
- aljiva poema
EP
- povijesni ep dominantna knjievna vrsta baroka
- razlika od renesansnog: donosi epizode o privatnom ivotu likova
POUNA DJELA S NABONOM TEMATIKOM
Ana Katarina Zrinska: Putni tovaru
Pavlinski zbornik rukopisni zbornik kajkavskih liturgijskih tekstova i crkvenih
pjesama (1644.)
DRAME
- melodrame s mitolokim motivima Ivan Gunduli
- pastorala

- 42 -

- melodrama

- dubrovaki plemi, 16.-17. st.

- nadimak Maica
- veliki utjecaj Torquata Tassa (Osloboeni Jeruzalem)
- faze stvaralatva:
1. rane ljubavne pjesme i melodrame (od 10 melodrama sauvano 4)
motivi iz talijanske epske tradicije i iz libreta talijanskih opera
2. Pjesni pokorne kralja Davida duh i ideje katolike obnove
3. dramsko stvaralatvo (Dubravka pastirska igra i Osman epski spjev)
- utemeljio sve barokne vrste u hrvatskoj knjievnosti 17. stoljea : religioznu
poemu (tzv. pla), melodramu i barokni ep
- Gunduliev jezik osnovica dananjeg hrvatskog tokavskog knjievnog jezika
- prihvaa entuzijazam katolike obnove kao svoj knjievni program
SUZE SINA RAZMETNOGA
- religiozna poema (barokni pla) lirsko-epska vrsta (+ elementi dramskog:
monolozi)
- objavljena u Veneciji 1622. godine
- kasnija (religiozna, protureformacijska) faza stvaralatva
- tema: parabola o izgubljenom sinu iz Evanelja po Luki (Novi Zavjet)
grijeh i kajanje, snaga vjere i nade
- trodjelna struktura djela tri plaa:
1. Sagrjeenje
- invokacija pjesnik zaziva u pomo Krista da mu pomogne u
pjevanju kranska (ne antika pogana muzama)
- opis pejzaa gdje se sin nalazi locus horridus = strano mjesto
- monolog razmetnog sina
- velik dio sinovog sagrjeenja Gunduli svaljuje na razbludnu enu
- ena je opisana kao ljepotica (petrarkistika poezija) antiteza
(pjesnik suprotstavlja tobonju ljepotu stvarnoj runoi ene
njezine due) sin novcem eli kupiti njezinu ljubav
- osnovni grijesi sina: tatina, oholost, nasvijest, nerazumnost,
bezonost
sam sebe opisuje hiperbolinim slikama i u tijelu i u dui opak i
pun zlobe
2. Spoznanje
- prva strofa parafraza prve knjige Mojsijeve (Boje stvaranje
svijeta)
- sin uvar svinja (svinje = simbol grenog ivota, moralnog pada)
- spoznaje vlastitog grijeha uz pomo Boje milosti
- Gunduli ivot usporeuje s plovidbom po moru (nekad mirnom,

- 43 -

a nekad olujnom) motiv preuzet iz Alkejeve pjesme Lai

- misao o prolaznosti povezuje s milju o vremenu koje sve
unitava (ovjek nikad nije miran jer uvijek zna da mu je smrt sve
blia)
- smrt jednaka svima
3. Skruenje
- pjesnik podsjea na 3 Boja uda iz Starog zavjeta (1. strofa)
- po Bojoj milosti ovjek se moe preobraziti i svui staru odjeu
- sin plae sve dok njegove suze ne naprave gorku vodu u kojoj se
potope svi njegovi grijesi
- od plaa i uzdisaja jedva uspijeva isustiti rijei isprike ocu
- fiziku ljepotu vie ne opisuje s prijezirom odsjaj slike ljepote
Boje
- veliina Boje milosti temeljna misao kranstva
- otac oprata sinu (Bog)
trodjelna struktura paralela s crkvenim obredom (grijeh, ispovijed,
pokajanje/pokora)
trojnost tri pjevanja, tri vremena (prolost, sadanjost, budunost), tri
lica razmetni sin, pjesnik i itatelj (poistovjeuje se i s
razmetnim sinom i s pjesnikom), tri boanske osobe
- stih i strofa : osmerake sestine s rimom ABABCC {strofama sa 6 stihova, a svaki
je stih osmerac}
- stil : patetini i kieni barokni stil (koneta, razgranata metaforika, paradoksi,
antiteze i obilje ostalih pjesnikih figura)
- patetinost i retorinost govora
- pripovjeda: 1. autorski (autor) pripovjeda osnovnu priu
2. refleksivni (sin) ispovijedi sina (monolozi)
- mjesto i vrijeme radnje : pjesma se bavi svevremenskom temom i ne koncentrira
se na odreeni prostori ili vrijeme, ve na sadraj i pouku te psiholoke
karakterizacije i misaona previranja po psihi i savjesti likova
- motivi : smrt ivot, rob kralj, suze smijeh, grijeh pokajanje
cijelo djelo se temelji na kontrastima, najoitiji je onaj drugog i treeg plaa,
kontrast smrti i ivota
barokne antiteze
smrt (2. pla)
ivot (3. pla)
rob
kralj
smijeh
suze
raj (svjetlost)
pakao (tama)
- jezik : djelo je pisano dubrovako-tokavskim pjesnikim jezikom
- simbolika djela protureformacijska (razmetni sin pristaa reformacije koji se
vraa u okrilje Katolike crkve)
- monoloko-ispovijedno govorenje
- katoliki svjetonazor istinski kranski osjeaji
- temeljna funkcija baroknog teksta: proizvesti uenje

- 44 -

DUBRAVKA
- prvi put izvedena 1628. na dan sv. Vlaha u Dubrovniku pred Kneevim dvorom
- pastorala (novije miljenje barokna melodrama alegorijski likovi i zaplet)
Melodrama = vrsta drame u kojoj glazba neprekidno ili na vanijim mjestim krasi
govor glumaca; tematika je naglaeno sentimentalna
- tema: proslava Dana slobode enidbom Dubravke i Miljenka slavljenje
slobode Dubrovake Republike
- antiteza: slobodanesloboda, staronovo
- himna slobodi: O lijepa, o draga, o slatka slobodo,

dar u kom sva blaga vinji nam Boj je do,

uzroe istini od nae sve slave,
uresu jedini od ove Dubrave,
sva srebra, sva zlata, svi ljudski ivoti
ne mogu bit plata tvoj istoj ljepoti!

uglazbio ju je Jakov Gotovac

- alegorija aluzija na suvremeni ivot u Dubrovniku i Dalmaciji
- odraz Gundulieve poetike i etike misli
- ambient pastoralni krajolik Dubrave (srea, blagostanje)
- likovi: pastirica Dubravka simbol dubrovake vlasti i slobode
Miljenko alegorija dubrovakog plemstva
Grdan obogaen sloj graana, enidbom se ele uzdii na drutvenoj
ljestvici
- uporaba stihova razliitih duina vjerojatno zbog melodije
- najee dvostruko rimovani dvanaesterac i osmerac, rima aabb (parna)
- tri ina (injenja) podjeljena na 9-10 prizora (skazanja)
- tek u 3. inu javljaju se zaplet, vrhunac i rasplet
Lirsko
Epsko
Dramsko
- stilske figure
- radnja
- sukob
- stihovi
- oblik fabule (pripovjedaka
- dijaloka forma
fabula)
- stil: mijea se visoki stil, koji prati radnju uzmnonih pastira, i niski stil s
elementima humora, kojim se opisuju zgode seljaka i satira

- novolatinsko pjesnitvo u 17. st. ueno pjesnitvo

- slijede antike uzore nema izvornosti temeljno je stavralako naelo
preinaka naslijea (jezina dotjeranost)
- u 17. st. prevladava knjievnost na narodnim jezicima
- latinski zadrava povlateni poloaj u crkvenim krugovima, upravi i znanosti
npr. gramatika Bartola Kaia
- novolatinska knjievnost je povezana s obrazovnim sustavom
- kolstvo isusovci udrueno duboko humanistiko potovanje prema antikoj

- 45 -

civilizaciji i protureformacijska obnova

- javlja se u drugoj polovici 17. st. u Francuskoj

- naziv ugledanje na klasiku, tj. na antiku umjetnost
- uzori: Aristotel, Eshil, Sofoklo i Euripid
- 17. st. obiljeeno vladavinom apsolutistiko monarha Luja XIV. Francuska
postale europska velesila
- kraljevski dvor Versaille kulturno sredite javnog ivota
- knjievni saloni okupljali intelektualnu elitu
- Francuska akademija ustanova zaduena za brigu o francuskom jeziku i knji.
- utemeljena kako bi suzbila drutveni utjecaj knji. salona
Duh razdoblja racionalizam
- racionalizam = filozofski pravac koji daje prednost razumu u spoznaju stvarnosti
- osnovao ga je franc. filozof Rene Descartes
- jedina prava spoznaja je deduktivna (od opeg prema pojedinanom)
- Descartes: Mislim, dakle jesam. u sve se moe sumnjati, sve se moe
podvrgnuti propitivanju (pa ak I Bog); odgovor na sva pitanja daje razum
- razum glavni kriterij umjetnike vrijednosti
Obiljeja:
- utjecaj: filozofija racionalizma i antiki uzori
- tema: najee iz antike mitologije ili povijesti
- knjievne vrste: najvie se cijene visoke vrste: tragedija i ep, cijeni se i visoka
komedija
- suprotstavlja se baroknoj kienosti tei skladnosti i pravilnosti forme i
uzvienosti stila
- knjievno djelo mora biti istodobno korisno i lijepo mora promicati
opeljudske moralne vrijednosti (ast, hrabrosti, dostojanstvo)
- umjetnikova je zadaa oponaati prirodu, narav prikaz ovjeka kao moralnog
bia prikazati ono to je ope ljudsko i prosjeno u ovjeku, a izbjegavati
posebno, specifino
- kriterij dolinosti, primjerenosti, npr. pazilo se na jezik
uzvien stil
tragian je junak uvijek morao biti kralj ili knez, a za graane i puane
mjesto je bilo u komediji
Klasicistika drama:
- dramski trolist: Pierre Corneille, Jean Racine i Moliere
- Corneille osniva klasicistike tragedije
- Racine najvei klasicistiki tragiar
- Moliere najznaajniji tragiar
(tragikomedija)

- 46 -

(komedija)

- najslavniji predstavnik francuske tragedije

- odgojen u duhu jansenizma i odricanja
- stroga jednostavnost izraza
- sukob izmeu osjeaja dunosti i razorne strane strasti
FEDRA
- mit o Fedri
- Fedra se zaljubila u Hipolita, svoga posinka, Tezejeva sina iz prvog braka
- grki tragiar Euripid prema istom mitu napisao je tragediju Hipolit
- Fedra uz ljubav prema Hipolitu osjea ljubomoru, mrnju, oaj i ponienje
- trageija ene koja se uzalud bori protiv sila i strasti koje ju vuku u propast
- stih aleksandrinac
- uzvieni stil
- sukob razuma i emocija

- proizlazi iz klasicizma
- javlja se u 18. st. u Francuskoj i Engleskoj
- opi duhovni pokret koji se najprije oituje u filozofiji i znanosti
Duh razdoblja filozofija prosvjetitelja
- nakon otkria Novog svijeta sredite gospodarskog I kulturnog ivota prelazi
iz Italije u Nizozemsku, Francusku I Englesku
- graanske revolucije
- razvija se iz racionalizma I engleskog empirizma
- empirist John Locke otac prosvjetiteljstva
- prosvjetitelji: Montesquieu, Voltaire i Rousseau
- okreu se prouavanju aktualnih ivotnih problema (drave, crkve, vjere, odgoja
i morala) i njihovome rjeavanju
- vjeruju u svemo ljudskog uma
- nositelji pokreta graanstvo
- 18. st. doba prosvjeenih vladara: Josipa II, Fridrika II i Katarine Velike
- sredina 18. st. Denis Diderot Enciklopedija prikaz svekolikog ljudskog znanja
Knjievnost prosvjetiteljstva
- istie se didaktika, pouna uloga knjievnosti
ROMAN
- u 18. st. preuzima ulogu vodee knjievne vrste
- filozofski roman odraz utjecaja filozofije na knjievnost
nije vana fabula i karakterizacija likova, ve zagovaranje odreenih
filozofskih ideja

- 47 -

- Voltaire: Candide
- Daniel Defoe: Robinson Crusoe
- Jonathan Swift: Gulliverova putovanja
DRAMA
- komedija i graanska tragedija
(komedija)

- pravim imenom Francois-Marie Arouet

- franc. filozof i knjievnik
- svojim slobodnoumnim duhom obiljeio itavo jedno stoljee
Volatireov vijek
- otra drutvena satira, fina ironija, blistava duhovitost
CANDIDE ILI OPTIMIZAM
- 1759.
- najpoznatiji Voltaireov roman
- dvostruka parodija:
1. pustolovno-sentimentalnog romana
2. optimistine idealistike filozofije Leibniza i Rousseaua
- Candide bijel, ist, bezazlen, nevin (osnovno znaenje rijei)
- ismijava nerealni optimizam
- filozofi 18. st. trude se shvatiti svijet
- humor, ironija, satira
- Treba obraivati svoj vrt. prvo treba shvatiti sebe, a tek onda pokuati
shvatiti druge

- 18. stoljee
- Hrvatska pod vlau razliitih vladara:
- Dalmacija Mletaka Republika
- Sjeverna Hrvatska Habsburka Monarhija, Vojna krajina
- Slavonija Habsburka Monarhija
- Dubrovnik slobodan, ali bez istaknutih knjievnika (kulturno propadanje),
pod francuskom okupacijom
- knjievnost regionalnog karaktera svako je hrvatsko podruje specifino po
svojim gospodarskim, politikim i kulturnim obiljejima pa tako i u knjievnosti
- poetoloka i estetika pluralnost
proimanje baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma
predromantizam u drugoj polovici 18. st.
Knjievni rodovi:
EPIKA najvanija u stihu pukoprosvjetiteljski ep

- 48 -

 povijesni ep
religiozni ep
aljivo-komini ep
LIRIKA smanjena popularnost
DRAMA proirene su brojne dramske vrste (franezanje; k. kazalita crkvenih
redova)

- u Europi u 18. st. uporaba latinskog govora zamire

- latinski ima vrsto uporite u Crkvi i obrazovnim ustanovama
- u Hrvatskoj latinizam vrlo prisutan razlog je dijalektalna razmrvljenost
hrvatskog jezika latinski je nadomjestak za jedinstven knjievni jezik i obrana
od utjecaja susjednih ivih jezika

- knjievna epoha krajem 18. st. (1800.-1840.)

- opekulturni i umjetniki pokret koji se oituje i u drugim umjetnostima
- predromantizam nov, romantiarski senzibilitet i nain stvaralatva
- romantizam prva moderna knji. epoha istodobno se oituje u gotovo svim
europskim knjievnostima
Obiljeja:
- subjektivizam
- buntovnost, usmjerena osobito protiv feudalnog drutvenog ureenja
- zanimanje za nacionalnu povijest i usmenu knjievnost (posljedica
stvaranja nacionalnih drava u tadanjoj Europi)
- misticizam
Drutveno-povijesne prilike
- formiranje nacionalnih drava
- konana afirmacija graanske klase
- Francuska revolucija i Napoleonova osvajanja
- opa drutvena melankolija posljedica razoaranja u suvremene drutvene
vrijednosti
- 49 -

- bijeg u samou i vlastitu viziju svijeta

- izvori pesimistinog romantiarskog svjetonazora, tzv. svjetske boli
Nacionalni predromantizam
- Francuska Jean-Jacques Rousseau
- Engleska James Mecpherson
- grobljanska poezija mistika slui kao polazite za razmiljanje o
prolaznosti ivota
- Thomas Gray, William Blake
- gotski romani pretea romana strave i uasa
- radnja smjetena u srednji vijek
- obiljeja: nona atmosfera, neprirodne pojave, ruevine,
tajanstveni dvorci s tajnim prolazima
- Mary Shelley: Frankenstein
- Njemaka Sturm und Drang ili Pokret mladih genija (1770.-1785.)
- mladi puntovnici
- opreka klasicizmu i prosvjetiteljtsvu
- povratak prirodi, sloboda osjeaja, neposrednost i iskrenost
- naelo originalnosti te genijalnost i stvaralaka snaga umjetnika
- drama omoguuje izravnu komunikaciju s publikom
- istiu vrijednosti Homera, Shakespearea i narodne poezije
- Johann Wolfgang Goethe, Friedrich Schiller i Maximilian Klinger
- teoretiar pokreta J. G. Herder potaknuo interes za narodnu
knji. skupljanjem narodnih pjesama zbirka Volkslieder
(Narodne pjesme)
- na prijelazu stoljea (18./19.)
- njemaka romantiarska kola na elu s Friedrichom Schlegelom
- engleski lirski pjesnici
stvara vlastitu poetiku u opreci prema klasicistikoj poetici
KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO
ROMANTIZAM
kult razuma
kult osjeaja
pouna funkcija knjievnosti
estetska funkcija knjievnosti
podreenost klasicistikim pravilima
najvanija je sloboda stvaralatva
jednostavnost, skladnost, pravilnost
sloboda izraza, romantiarska ironija
forme
stroga podjela na rodove i vrste
mjeovite vrste rezultat prodora
lirizma u epiku i dramu
uzor: antika knjievnost
uzor: Biblija, srednjovjekovna knji.,
Shakespeare, barok, narodna knji.
razvija vlastiti senzibilitet koji se temelji na subjektivnosti i osjeajnosti
- osjeajnost lirika
teme osobih preokupacija
romantiarski junak osmaljen i neshvaen te optereen svjetskom

- 50 -

boli

- SVJETSKA BOL (njem Weltsmertz) izraz z aosjeaj tuge i malodunosti zbog

nesklada ideala i stvarnosti
raa kult patnje pesimistini osjeaj kako zlu u svijetu nema lijeka
ROMANTIARSKI JUNAK
- Verterovski junak
- hrabar, karakteran i pustolovna duha
- rtva spletki, mladenakih pogreaka i naglosti ili svojih pesimistikih
stavova o ivotu
- ne uklapa se u drutvo, buntovan je
- osjeajan i plemenit
- esto pretjeran, patetian u izjavama i djelovanju, ak autodestruktivan
- izuzetna osoba
- pr.: mladi Werther, Karl Moor
- Bajronovski junak
- suvian ovjek koji sve prezire i osjea se izopenim
- nije plemenit, ovjean
- cinik, skeptik, najee materijalist i ateist, esto pun karakternih
proturjeja
- voli uivati i proivljavati ivot, ali na to ga zapravi tjera dosada i osjeaj
besmisla
- prokleta osoba sve to radi vodi ga u njegovu propast
- pr.: Childe Harold, Evgenij Onjegin, Peroin
PREDROMANTIZAM I ROMANTIZAM glavna obiljeja:
POETIKA
princip originalnosti, sloboda izraavanja, estetska uloga
knjievnosti, isprepletanje knjievnih rodova i vrsta
KNJIEVNE
lirska pjesma i poema, poetska drama i roman u stihu, epistolarni
VRSTE
roman, roman-dnevnik i memoari, povijesna drama i povijesni
roman, umjetnika bajka
TEME
osobne prekupacije, buntovnitvo i odmetnitvo, priroda
posebice egzotini pejsai, povijest i foklor, mistino i okultno
PREDSTAVNICI:
Predromantizam
Romantizam
Strum
und
Drang:
J.G.Herder,
jenska
skupina:
braa Schlhgel, Ludwig
Njemaka
J.W.Goethe, F. Schiller

Tieck, Novalis
razvijeni romantizam: Heinrich Heine
prva generacija jezerski pjesnici:
Wordsworth,
Coleridge,
Roberth
Southy
druga generacija: Byron, Shellay, John
Keats
romanopisac Walter Scott
Amerika: Edgard Allan Poe
Francois-Rene
de
Chateaubriand,
Alphonse de Lamartine, Victor Hugo
Pukin, Ljermontov

Engleska i James Macpeherson

grobljanska poezija
Amerika
gotski romani

Francuska Jean-Jacques Rousseau

Rusija
- 51 -

- najvei i najsvestraniji njemaki knjievnik

- predvodnik skupine mladih njem. knjievnika Sturm und Drang (Oluja i nagon)
- tvorac weimarske klasike
- svojim stvaralatvom spaja njemaki predromantizam i romantizam
- tvorac pojma svjetska knjievnost
- zagovornik humanistike ideje o postupnom napretku ovjeka
- najvee djelo dramska pjesma Faust
PATNJE MLADOG WERTHERA
- objavljen 1774. preko noi stekao europsku slavu i izvrio snaan utjecaj na
duh svoje eophe (verterizam)
- epistolarni roman pisan u obliku pisama
- roman se sastoji od Werterovih pisama (subjektivan pripovjeda u 1. licu) i
izdavaeva dodatka (pripovjeda u 2. licu)
- 3 najvanije romantiarske teme: LJUBAV, PRIRODA i UMJETNOST
- romantiarima je priroda utjeha
- utoite
- zamjena za ljudsko drutvo
- boansko savrenstvo prirode
- Werther romantiarski lik
- osjeajni intelektualac, umjetnik, idealist, plemenit i ovjean
- neprilagoen drutvu i pesimistian
- sukob s drutvenim normama i ustaljenim stavovima
- Albert lik suprotstavljen Wertheru
- ljubav najsvetije duhovno stanje, stapanje dua, oitovanje boanskoga u
duama ljudi
Jedino ljubav ini ovjeka potrebnim na ovom svijetu
- romantiarska vizija ljubavi je tragina
- kompozicija: potuje kronologiju dogaaja
- formalno roman podjeljen u 2 dijela, omeena Wertherovim
odlaskom iz Wahelheima
- stil: romantiarski uzvien, patetian, retorian, proet lirizmom

- ameriki pjesnik, pripovjeda i kritiar

- s tri godine postao siroe
- umire siromaan i slavan od bohemskog ivota i alkoholizma
- naisao oko 70 pripovijesti nastavlja se na engleske gotske romane strave i
uasa te fantastike pripovijesti njemakih romantiara
- novele pune tajanstvenih i jezovitih zbivanja
- pobornik iste umjetnosti (prethodnik lapurlatizma i simbolizma)
- poezija ritmiko stvaranje ljepote

- 52 -

- otac moderne detektivske prie i znanstevno-fanatastine literature

- najpoznatija poema Gavran
- antologijske pjesme: Anabel Lee, Pobjedniki crv, Heleni
- svoje pripovijetke dijelio na:
- groteske pripovijetke s bizarnom temom ubojstva ili zagonetke
- arabeske pripovijetke u kojima je teio ozbiljnijem poetskom uinku
CRNI MAAK
- fantastina pripovijest
- strava izvan kontrole razumskih procesa
- motiv crnog maka mistinost
- privienje
- neoekivan preokret

- 17. st. Pavao Ritter Vitezovi - jezino povezivanje sjevera i juga

- 1813. zagrebaki biskup Maksimilijan Vrhovac poziva na skupljanje narodnog
stvaralatva HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1813.-1860.)
borba za utvrivanje i spoznanje jezinog nacionalnog identiteta
- jezik osnovno obiljeje nacije inicijativa Lj. Gaja i hrv. preporoditelja
zajedniki hrvatski knjievni jezik (na temelju tokavskog narjeja)
potvrda narodnog identiteta
- buenje nacionalne svijeti
- knjievnost ima drutvenu i nacionalnu ulogu: konstituiranje moderne hrvatske
nacije, i to najprije u okviru ilirske ideje, a kasnije u hrvatskim okvirima
- 1813.-1843. ILIRSKI POKRET politiko obiljeje Ljudevit Gaj
ilirsko ime ujedinjenje junoslavenskih naroda
- ilirizam = ideja za kulturnim ujedinjavanjem junih Slavena
- kroatizam = oznaka za politiki ivot Hrvatske
- 1830. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
- 1835. Novine Horvatszke Danica Horvatszka, Slavonszka i Dalmatinszka
- 1836. tokavsko narjeje knjievni jezik
Novine ilirske i Danica ilirska

- 53 -

Osnova slovnice slavjanske narjeja ilirskoga gramatika Vjekoslava Babia

- itaonice
- 1839. Sisak Ivan Kukuljevi Sacinski: Juran i Sofija (prva hrv. pov. tragedija)
- 1840. Zagreb HNK
- 1842. sukob Ljudevita Gaja i Stanka Vraza
Gaj preporod politiki pokret
- knjievnost utilitaristika
Vraz preporod domoljubni i umjetniki pokret
- 1842. Matica ilirska
- 2. 5. 1843. Ivan Kukuljevi Sacinski 1. politiki govor na hrv. jeziku
- 1842. Kolo Dragutin Rakovac, Ljudevit Vukotinovi i Stanko Vraz
- 1843. zabrana ilirskog imena sukob s Maarima i maaronima
Lirika
- budnice = domoljubne pjesme koje pjevaju o slavnoj narodnoj prolosti, tunoj
sadanjosti i optimistinoj budunosti
programske pjesme napisane s tono odreenim ciljem
- davorije = pjesniki oblik slian budnici, ali s elementima koranice
- romantiarska lirika ljubav prema eni = ljubav prema domovini
Epika
- epika u stihu pr.Demeter: Grobniko polje, Maurani: Smrt Smail-age engia
- preporodna proza
- putopis
Drama
- 1838. Dimitrija Demeter: Dramatika pokuanja (1. knjiga)
Ljubav i dunost, Krvava osveta
- 1839. Ivan Kukuljevi Sacinski: Juran i Sofija ili Turci kod Siska
- 1839. Dimitrija Demeter: Dramatika pokuanja (2. knjiga) Teuta
BITNA OBILJEJA:
- buenje nacionalne svijesti
- tokavtina
- kolektivizam (nasuprot dotadanjem induvidualizmu)
- aktivnost, dinamika, optimizam, svjetlo (nasuprot dotadanjoj pasivnosti,
pesimizmu i introvertiranosti junaka)

- roen u Krapini u obitelji u kojoj se govorio njemaki jezik

- pohaao latinsku gimnaziju u Varadinu i njemaku gimnaziju u Karlovcu
- studirao filozofiju u Beu i Grazu; pravo u Peti
- 1830. u Budimu kao student objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga
pravopisanja zalae se za reformu grafije (slovopisa)
- dvojezina na hrvatskom (kajkavski) i njemakom jeziku
- utjecaj pavla Rittera Vitezovia
jedan pisani znak (grafem) za svaki glas (fonem)
za pisanje palatala predlae jednoslovne s tildom

- 54 -

- 1835. u Zagrebu pokree hrvatske novine Novine horvatske

kulturni dodatak Danica horvatska, slavonska i dalmatinska
izlazile od 10. 1. 1835. do 30. 6. 1849.
autentian povijesni izvor
izraavale preporoditeljsku djelatnost politiku i kulturnu
- knjievna djela doivljava kao sredstvo za postizanje politikih ciljeva
NOVI PRIJEDLOG GRAFIJE
- Kratka osnova nije imala veeg odjeka
- lanak Pravopisz objavljen u Danici rjeenje kojim eli uvesti jedinstven
slovopisni sustav za ilirski jezik (preuzeli ga i Slovenci)
dananji grafemi
Gajev prijedlog
, ,
tildu zamjenjuje kvaicom: , ,
, d, lj, nj
predlae dvoslove (sa zarezom umjesto toke na j): dj, gj, lj, nj

uvodi znak za slovo iz poljskog jezika

ije/je (za glas jat)
rogato e
HORVATOV SLOGA I ZJEDINJENJE
- poznata po prvom stihu Jo Hrvatska ni propala
- napisana 1832., objavljena u prvom goditu Danice
- prototip preporodne hrvatske domoljubne pjesme budnice
- ujedinjenje Hrvata
- anakreontski motivi slavljenje ivotne radosti, a osobito vina i vinskog
raspoloenja
- slavna prolost, teka sadanjost, optimistina budunost
- slavljenje domovine
- 9 strofa po 8 stihova (4 distiha)
- rima ababcdcd
- svaki drugi stih na izmjence osmerac i peterac
- brz ritam
- kajkavski jezik

- Grabrovnica kraj urevca, 1818. Fahrafeld, Donja Austrija, 1872.

- zavrio vojnu akademiju u Bekom Novom Mjestu
- austrijski asnik na slubi u Italiji i drugim dijelovima Monarhije
- u poetku pie na njemakom
- nauio hrvatski prevodei Osmana na njemaki
- na slubi u Zadru upoznaje ideje ilirizma i otad pie samo na hrvatskom
- zbirke pjesama: Prvenci, Nove pjesme, Pjesnika djela Petra Preradovia
ZORA PUCA, BIT E DANA
- budnica
- alegorija buenje nacionalne svijesti
- nagovjetaj preporoda
- utjecaj narodne poezije (ponavljanje)
- 5 sestina, stih osmerac, rima abcbdd
- 55 -

- objavljena u Zori dalmatinskoj urednika Ante Kuzmania

PUTNIK
- refleksivna lirika
- alegorija
- putnik trai utoite simbolika ovjek izvan domovine je kao putnik bez
smjetaja, lutalica
- poziv na povratak domovini
- stih osmerac, 20 strofa po 5 stihova, rima abccb
- pjesma ima autobiografskih elementa
MRTVA LJUBAV
- lirska, ljubavna
- intimna pjesma
- lirski subjekt trai mjesto da sahrani svoju ljubav more ne, zemlja ne ve
zvjezdano nebo
- prekogrobna ljubav
- pjesnik eli sauvati ljubav od ostatka svijeta romantiarska otuenost
- sjetno i tjeskobno raspoloenje
- bajronovski motiv mrtve ljubavi i metafizinosti smrti
- lirski deseterac, pet katrena, rima abab
- pjesma je napisana nakon smrti pjesnikove ene Paule Pavice
LJUDSKO SRCE
- refleksivna pjesma
- nezasitnost ljudi i neprestana enja romantiarska beskrajna bol
- lirski deseterac, 4 katrena, rima abab
PJESNIK
- refleksivna pjesma
- dvojnosti i gorina pjesnikog poziva
- sudbina pjesnika na razmeu svijeta duha i materijalnog svijeta
- osmerac, 12 katrena, rima abcb

- Novi Vinodolski, 1814. Zagreb, 1890.

- gimnaziju zavrio u Rijeci, u liceju u Zagrebu upisuje filozofiju, potom studira
pravo
- pridruuje se ilirskom pokretu
- 1840. odlazi u Karlovac u slunu gradskog magistrata
- 1848. prestaje pisati i bavi se politikom
- 1858.-1872. predsjednik Matice ilirske
- 1861.-1866. hrvatski kancelar (premijer)
- 1873.-1880. hrvatski ban (ban puanin)
- napisao dopunu za Gundulievog Osmana
- zajedno s dr. Jakobom Uareviem izdaje Njemako-ilirski slovar (1842.)
- roenjem akavac, ali pristaje uz Gajeve ideje i pie na tokavtini

- 56 -

SMRT SMAIL-AGE ENGIA

- epski spjev (krae od epa)
- inspiracija: suvremeni dogaaj smrt turskog silnika Smail-age engia, kojeg su
ubili Crnogorci u istonoj Hercegovini 1840. godine
ne dri se povijesne istine preradio dogaaj i prikazao ga u
preporodnom duhu: narod, koji se bori za svoju slobodu, kanjava

silnika, koji ga tlai

tradicija protuturske tematike

- 5 pjevanja nejednake duljine: Agovanje, Nonik, eta, Hara, Kob
- saeta fabula: radnja traje kratko, a dogaaji su ispriani u 5 nanizanih slika
nema mnogo epizoda i digresija
- likovi otro polarizirani
Smail-aga
eta
- bajronovski demonski lik
- osobine potlaenog naroda koji se
- demonske osobine: oholi silnik,
bori protiv silnika: skromnost, hrabrost,
zlotvor, krvnik, tat
religioznost, spremnost umrjeti za
domovinu
- vodi iz zajedniki cilj i Boja ruka
- polarizacija likova simbolino pokazuje opeljudsku razinu djela:
Smail-aga (Turci)
islam
Istok
silnik
Zlo
eta (raja)
krani Zapad rtva Dobro
- pripovjedaka tehnika epsko-lirski elementi
pripovijedanje esto prekinuto:
opisima brojne pjesnike slike
pripovjedakim razmiljanjima (refleksijama, aforizmima)
obraanjem pripovjedaa samom itatelju (kao da s njim vodi dijalog)
- stil saetost jezinoga izraza i istodobno njegova refleksivnost
uzor tokavtina Ivana Gundulia
- osmerci i deseterci (stihovi hrvatske epske umjetnike i narodne knji. batine)
- spojio umjetniko i narodno
Utjecaji:
hrvatska umjetnika knjievnost
hrvatska narodna knjievnost
- dubrovaka knji. (Gunduli)
- narodna epska pjesma
- Andrija Kai Mioi
- narodna lirska pjesma
- uzvieno
- jednostavno
- stilske figure iz hrv. umjetnike epike
- stilske figure iz narodne epike
(npr. slavenska antiteza u Noniku)
- spjev kao umjet. romantiarsko djelo
- spjev kao narodna pjesma
- romantiarska obiljeja:
- lik Smail-age prenaglaeni osjeaji, demonska priroda
- humanizacija krajolika mijenjanje izgleda ovisno o proivljavanju ljudi
(elegija)
(davorija)

- 57 -

(poema)
(ljubavna lirika)
(refleksivna)
(diskurzivni, putopis)
(budnica)

- od 1860. do 1881.
- elementi romantiarskog i realistinog stila
- 1860. ukinut Bachov apsolutizma
- enoa sa javlja svojim prvim knjievnim radovima enoino doba
- 1881. smrt Augusta enoe
- afirmacija romana u knjievnosti
- hrvatski jezik slubeni
- politike stranke:
1. Narodna stranka
- biskup Josip Juraj Storssmayer
- federativno ureenje Austo-Ugarske Monarhije
- duh ilirizma suradnja Junih Slavena unutar Monarhije
jugoslavenska ideja
- simpatizeri: August enoa i veina knjievnika predrealizma (npr.
Adolfo Veber Tkalevi)
2. Stranka prava
- Ante Starevi (Otac Domovine)
- beskompromisna borba ze hrvatsku samostalnost
- simpatizeri: knjievnici realizma (afirmirani nakon 1881.)
3. Unionisti
- ujedninjenje s Maarima
- Mirko Bogovi
- 1865. August enoa: Naa knjievnost iznosi svoj literarni program
- 1868. Hrvatsko-ugarska nagodba
- Banska Hrvatska i Slavonija Maarska
- Dalmacij i Istra Austrija
- geslo Prosvjetom k slobodi Zagreb kulturno sredite svih Hrvata
- biskup Josip Juraj Strosmayer
- jedino prosvjeivanjem i ekonomskim osamostaljivanjem se moe
ostvariti sloboda
- stipendije mladim intelektualcim i knjievnicima (enoa)
- pomagao: itaonice, asopise i razna kulturna drutva

- 58 -

- 1861. na Hrvatskom saboru predlae osnivanje Jugoslavenske akademije,

Sveuilita i Kazalita
- Ivan Maurani prvi ban puanin
- prethodno razdoblje obiljeio knjievnim radom, a ovo politikom
djelatnou kao lan Narodne stranke
- proveo korisne reforme: sudstva, kolstva, zdravstva
- osnovao mnoge znaajne institucije
- umjerena politika i suprotstavljanje svakom radikalizmu sukob s
ostalim lanovima stranke
- stav prema Crkvi sukob s Strossmayerom

- Zagreb, 1838. 1881.

- osnovnu kolu zavrio u Zagrebu, a gimnaziju u Peuhu i Zagrebu (odlika)
- zbog politike nepoudnosti nije primljen na Orijentalnu akademiju
- studirao pravo u Zagrebu i Pragu nikad nije zavrio fakultet
- preselio se u Be novinarstvo
- ureivao listove Glasonoa i Slavische Bltter i bio dopisnik Pozora
- vratio se u Zagreb gradski biljenik
- urednik asopisa Vijenac od 1874.
- umjetniki ravnatelj i dramaturg Hrvatskog zemaljskog kazalita
- potpredsjednik Matice hrvatske
- gradski vijenik
Knjievno stvaralatvo:
- jedan od naih najplodnijih pisaca okuao se u svim rodovima i vrstama
- stvaralatvo zapoeo lirskim pjesmama i novinskim napisima
- prvo knjievno djelo komedija Ljubica nije postigla zapaen uspijeh
Poezija:
- zbirka lirskih pjesama Zimzelen
- Budi svoj socijalna i politika pjesma
- epske pjesme povjestice od kojih su poznatije: Propast Venecije, Smrt Petra
Svaia, Prokleta klijet, Kugina kua, Postolar i vrag i Kameni svatovi
Proza:
- pripovijetke: Turopoljski top, Prijan Lovro, Kanarineva ljubovca, Barun Ivica,
Karanfil s pjesnikova groba i dr.
- povijesni romani: Zlatarovo zlato, uvaj se senjske ruke, Seljaka buna, Diogenes
i Kletva koju je nakon enoine smrti dovrio J. E. Tomi
- socijalni romani: Mladi gospodin, Vladimir, Prosjak Luka, Branka
Drama:
- komedija Ljubica
Knjievno-znanstvena literatura i publicistika
- feljtoni Praki listovi i Zagrebljuje
- knjievnoteorijski lanci Naa knjievnost, Zato piemo?, O hrvatskom kazalitu
- napisao krau teoriju knjievnosti O poetici

- 59 -

- bavio se i prevoenjem s mnogih stranih jezika

- utemeljio je modernu hrvatsku umjetniku prozu roman, feljton, pripovijetku
- utemeljio nau kazalinu kritiku
- prvi upotrijebio termin realizam
- izvorni govornik kajkavac, djelom utjecao na prihvaanje tokavice
ZLATAREVO ZLATO (1871.)
- prvi umjetniki vrijedan roman novije hrvatske knjievnosti
- povijesni roman
- obiljeja: - paralelna fabula; obino se prepleu tzv. javna i privatna
dogaanja
- romantiarski elementi fabule: spletke, otmice, tajne,
tajanstveni dobroinitelji, iznanadna prepoznavanja i sl., ime
je enoa svjesno elio privui itateljsku publiku
- stalne skupine likova: povijesno utemeljeni likovi, likovi
intigranata, fatalne ene, idealni ljubavnici
- suprotni postupci u karakterizaciji likova: crno-bijela tehnika,
ali i ralistika karakterizacija (osobito malih ljudi, ljudi iz
puka)
- sustavna rekonstrukcija povijesnih okolnosti u koje je smjetena
radnja romana prouavanjem arhiva, starih kronika i drugih
izvora
- ispreplie se stvarnost (histerinost) i fikcija te romantiarski i
realistiki knjievni postupak
- uzor: Walter Scott
- dva plana zbivanja:
1. povijesna fabula sukob Zagrebana i Stjepka Gregorijanca oko prava na
Medvedgrad
2. ljubavna fabula ljubav izmeu Zagrebanke Dore Krupieve i Pavla
Gregorijanca, Stjepkova sina (zabranjena ljubav
graanke i plemia)
PRIJAN LOVRO
- pripovijetka
- prvo pravo realistiko knjievno djelo u hrvatskoj knjievnosti
- afirmacija tipine realistike teme: propadanje intelektualca seoskog podrijetla u
sukobu s malograanskom sredinom
- sloena uokvirena kompozicija razvijena tehnika knji. stvaranja
- rasprava na poetku izmeu pripovijedaa i udovice na temu vrijednosti
hrvastke knjievnosti pisac zastupa tezu da mali narod ima veliku povijest
vrijednu opisivanja
- pripovjeda enoa u 1.licu

- 60 -

- 1830. 1870.
- vodee naconalne knjievnosti: francuska, ruska i engleska knjievnost
- snana opreka prema filozofiji i knjievnosti romantizma
romatizam
realizam
idealizam
materijalizam (pozitivizam)
duhovna podloga
lirska pjesma i poema, roman
roman i pripovijetka
knjievne vrste
knjievni likovi

u stihovima
inzimne osobe neobinih
sudbina (romantiarski likovi)

motivacija likova

psiholoka, crno-bijeli likovi

prevladavajui svjetonazor

pesimizam, pasivizam,

prostori i krajevi

priroda (osobito egzotini

krajevi)
knjievni, poetini jezik
estetska

jezik knjievnosti
uloga knjievnosti

svjetska bol

obini ljudi iz svih drutvenih

slojeva, uklopljeni u drutvo i
uvjetovani njime (tipovi)
socijalna-psiholoka, likovi u
razvoju
aktivan odnos prema ivotu,
ambicioznost
grad (svakodnevni ivotni
prostori)
jezik sredine
analitiko-apoznajna
(kritika)

POETIKA REALIZMA
- polazi od Aristotelova shvaanja umjetnosti kao oponaanja prirode
- franc. kritiar Champfleury prvi upotrijebio termin realizam (1957.)
zagovara poetiku realistikoga romana - predmet pokazivanja mora biti

dananji ovjek u modernoj civilizaciji

- uzori: Balzac, Charles Dickens i Gogolj

- realistina knjievna metoda ukljuuje:
- predmet prikazivanja: ivot, stvarnost, tj. drutvo
- analitika metoda
- naelo istinitosti
- naelo tipinosti
- objektivnost
- realisti tee analizi i spoznaji drutva
- oslanjaju se na rezultate znanosti prirodnih (biologija, zoologija) i drutvenih
(sociologija, psihologija)
- knjievnost eli postati drutvena znanost
TEME
- provode naela istinitosti i tipinosti te ih primjenjuju na likove i situacije
- teme iz svakodnevnog ivota
- nastoje likove prikazati u tipinim situacijama: u njihovim obiteljima, u drutvu

- 61 -

kojem pripadaju
LIKOVI
- tipovi nositelji zajednikih osobina jedne skupine ljudi
- karakterizacija lika vrlo znaajna socijalno-psiholoka karakterizacija
- likovi nikada nisu jednolini prikazani u psiholokim nijansama (vrline+mane)
- razvijeni tijekom radnje doivljavaju psiholoke i karakterne promjene
- iz svih drutvenih slojeva
PRIPOVIJEDA
- objektivan distanciran od likova
- ne komentira zbivanje i nastoji biti neutralan
- jezik pripovijedaa jezik likova
- jezik sredine jezik u funkciji karakterizacije likova odraava podrijetlo i
obrazovanje
ROMAN najvanija knjievna vrsta realizma
- preuzima ulogu epa
- njem. filozof Hegel roman postao graanska epopeja
- metoda opisivanja i pripovijedanja
- ele detaljno analizirati drutvo i istinito ga prikazati
zrcalo stvarnosti
- obiljeja: vrsta fabula, kronoloka i pregledna radnja, psiholoko-socijalna
motivacija, likovi koji itatelja potiu na identifikaciju, stil i jezik
pristupaan irokoj publici
- fabula nije komplicirana i nije sama sebi svrhom podreena oblikovanju
karaktera
- realizam posljednje vrsto razdoblje europske knjievnosti

- Tours, 1799. Pariz, 1850.

- francuski realizam (19. st.)
- utemeljitelj socijalnog i kritikog realizma, te europskog realistikog romana
- profesionalni pisac golem knjievni opus (90-ak romana, 5 drama, niz
pripovijesti i novel)
- Ljudska komedija cikus sva djela napisana od 1829.
ciklus romana i pripovijedaka povezanih istim likovima
tema: analiza francuskog drutva prve polovice 19. st.
slika francuskog drutva i njegov pogled na svijet

- 62 -

LJUDSKA KOMEDIJA
STUDIJE IZ DRUTVENOG IVOTA

FILOZOFSKE STUDIJE

ANALITIKE STUDIJE

prizori iz privatnog ivota

prizori iz provincijskog ivota

prizori iz parikog ivota

prizori iz politikog ivota

prizori iz vojnikog ivota

prizori iz seoskog ivota

- kritizirao francusko drutvo prikazao razvoj kapitalistikih drutvenih odnosa i

propadanje tradicionalnih moralnih vrednota
- novac osnovna pokretaka snaga u svim njegovim djelima
- na prijelazu iz romantizma (osnovna koncepcija djela zapletene i esto
nevjerojatne intrige, jednostrano ocrtani karakteri) u realizam (izvanredan dar
zapaanja i minuziozna tonost opisa)
- oblikovanje likova i prostora u realistikom romanu:
- portretiranje fiziki opisi, socijalni i psiholoki portret
- portretiranje s pomou ambijenta opisi prostora proiruju naa znanja o
liku (slike predmeta, situacija i prizora pune su mnogobrojnih
detalja)
- detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje pisac nastoji ostvariti
dojam istinitosti i uvjerljivost
- teorija sredine (miljea)
- vrlo karakteristina kompozicija itateljevu pozornost usmjerava na uvodni
dio romana, a rasplet mu je vrlo kratak i obino ukljuuje neki obrat u radnji
IA GORIOT
- u skupini Studije iz drutvenog ivota (Prizori iz parikog ivota)
- tema: uspon u visoko drutvo; oinska ljubav; drutveni ivot Pariza
- mjesto radnje: pansion Dom Vauquer
- uvodni opis od izvanjskog (eksterjer) prema unutranjem (interjer)
- vrijeme radnje (ne poklapa se s vremenom u romanu) detaljan, podui opis
kraih trenutaka, a brzo, kratko ispripovijedani dui vremenski preiodi
- vrlo sloena i dramski koncipirana kompozicija tri fabularne osnove (vezane
uz stanare pansiona)
1. sudbina oca Goriota bezgranina i neuzvraena oinska ljubav
sav svoj imetak daje oboavanim kerima (Anastasie i Delphine)
posljednje godine ivota provodi sirotinjski i usamljeno u
pansionu
umire na samrti uvia pravo lice svojih keri
keri mu ne dolaze na pogreb

- 63 -

2. Eugene de Rastignac jedan od najeih likova Ljudske komedije

spona izmeu malograanske sredine pansiona (u kojem se iz
samilosti sprijateljuje sa starim Goriotom) i bogatih salona
bankarskog i aristokratskog drutva u koje se eli probiti
(vojvotkinja Beauseant)
3. uhienje tajanstvenog Vautrina (lik koji e pod raznim imenima odigrati
kljunu ulogu u kasnijim Balzacovim djelima)
duhovni otac mladog Eugena upoznaje ga s nesmiljenou
drutvenoga poretka i upuuje ga u tajne uspijeha unutar njega
(do uspijeha treba gaziti i preko mrtvih)
dramska kompozicija roman: sukobi stari/mladi, roditelji/djeca,
bogati/siromani, poteni/iskvareni
- metoda indukcije - postupci uoavanja i uopavanja pri stvaranju odreenog
knjievnog tipa
- unutarnji monolozi
- sveznajui realistiki pripovjeda nepristran i toan prikaz drutvene sredine sa
svim problemima toga vremena
- detaljno i precizno opisivanje i pripovijedanje
- Balzacova tehnika opisivanja sadri barem 3 elementa:
1. vizualni detaljni vanjski opis likova i prostora
2. psiholoki ugoaj, karakterne osobine
3. socioloki imovinsko stanje, sicijalno podrijetlo, klasna pripadnost
- drutvena uvjetovanost likova
- likovi:
otac Goriot vjeni otac; Krist oinstva
- bezuvjetna oinska ljubav prema nezahvalnim i sebinim
kerima
- prevelika ljubav prema kerima propast
- u posljednjim trenucima shvaa istinu, ali se ubrzo vraa svojoj
slijepoj ljubavi umire
Nasie! Fifine! ree otac Ah moji aneli! i odleti njegova
dua.
monoman - ovjek kojim potpuno vlada jedna strast, statian lik, ne
mijenja se
Eugene de Rastignac mlad, pun nade i entuzijazma
- zaveden sjajem visokog drutva (eli postati njegovim djelom, ali i
sauvati vrijednosti koje su mu usaene odgojem )
- sumnja u mogunost uspijeha potenim radom
spoj razuma i osjeaja
Goriotove keri vole oca dok im daje novac, egocentrine, emotivno hladne
- ne preu ni pred im kako bi postigle svoj cilj
- nisu sposobne uzvratiti ljubav
Vautrin licemjer i pokvarenjak
- odbijegli robija (Bjeismrt)
- dolazi iz najniih parikih slojeva (borba za goli ivot)
- 64 -

- izruguje zakone, istie njihovu nedosljednost

- razotkriva pravo nalije velegradskog ivota (novac i interes
upravljai ljudskih sudbina)
romantiarski koncipiran lik
- svi vaniji likovi rtve su opsjednu tosti jednom strau ili fiksnom idejom

- Roune, 1821. 1880.

- francuski pripovjeda i romanopisac
- studirao pravo u Parizu teko se snalazi u novoj sredini
- prekida studij zbog duevne bolesti i posveuje se pisanju
- mladenaka knjievna djela romantiarskog i autobiografskog karaktera
- kasnija zrelija tenja za postignuem apsolutnog realizma
- Madam Bovary optuba zbog povrijede javnog udorea
- romani: Gospoa Bovary, Sentimentalni odgoj
GOSPOA BOVARY
- tema: isprazna emotivnost kao proizvod plitke sredine
- sukobi: EmmaCharles Emmaokolina EmmaEmma
- Emma simbol nemone enje
- mijenjanje likova tijekom romana
- malograanska srdina provincijskog gradia
- 3 dijela: Oekivanja, Iskustvo, Razoaranje
- BOVARIZAM pojam skovan prema liku iz romana
- znai nemonu enju osrednjih duhova prema visinama,
melankolinu volju za junatvom i poezijom u zatvorenoj kuli
ugaenih elja, neostvarivih ambicija, zavisti i svagdanje dosade
August enoa: bovarizam svojstvo drati se drugim nego to ovjek jest
Balzac: ia Goriot, kritiki
Flaubert: Gospoa Bovary,
Francuski realistiki
realizam
psiholoki realizam
roman
promatraju drutvo, prouavaju razliite izvore, detaljno se
promatranje,
pripremaju za pisanje
prouavanje i analiziranje
grae
svi pariki drutveni krugovi
malograansko drutvo u
predmet prikazivanja:
francuskoj provinciji
drutvo
detaljno opisivanje

balzakovski opisi: detaljiziranje,

inventarizam, opis u funkciji
karakterizacije lika

- detalji opisane zbilje esto

dobivaju metaforika znaenja
- sceninost opisa, sliarski opisi,
tehnika filmske montae u
masovnim scenama

naelo istinitosti

poticaj: anegdota

naelo tipinosti

tip malograanina, tip studenta

koji se eli uspeti na drutvenoj
ljestvici, tip Parianke
uzrono-posljedina, kronoloka;
uoljive su faze epkse

poticaj: novinski lanak iz

crne kronike
tip malograanina,
provincijalca, lihvara, tip
nezadovoljne provincijalke
linearna kronoloka
trodijelna kompozicija bez

kompozicija

- 65 -

kompozicije

pripovjeda

sveznajui; komunicira s
itateljem

djelo u kontekstu
autorova stvaralatva

dio Ljudske komedije

izraenih kompozicijskih faza

(po uzoru na jednolino
protjecanje ivota)
sveznajui i potpuno
neutralan, nikad se ne vidi
u tekstu i ne komunicira s
itateljem
samostalno djelo

- Ukrajina, 1809. Moskva, 1852.

- inovnik, profesor povijesti na sveuilitu i odgojitelj
- proputovao Europu
- umro piui roman Mrtve due
- odrekao se knjievnog opusa umro pomraena uma
- osniva ruskog realizma Svi smo mi ispali iz Gogoljeve Kabanice
KABANICA
- pripovijetka
- slika ruskog birokratskog drutva
- Akakije socioloko-psiholoka karakterizacija
- fantastian obrat romantizam
- odstupanje od realistike poetike
- obiljeja: - jednostavnost fabule, realistina minucioznost
- groteska i kontrasti
- ironija i humor smijeh kroz suze

- uz Tolstoja najvei predstavnik ruskog realizma

- sudjelovao u utopijsko-socijalistikom kruoku Petraevskoga osuen na smrt,
pomilovan i prognan u Sibir (9 godina)
- Moskva Petrograd Sibir Moskva
- pod utjecajem: Gogoljeva realizma zastupao napredne drutvene poglede
(roman Bijedni ljudi)
robije
socijalne revolucije
- nakon povratka s robije (opisana u romanu ponieni i uvrijeeni) naputa
revolucionarnu djelatnost
nova tematika: moralni aspekti ljudske egzistencije, pitanja dobra i zla,
krivnje i odgovornosti
- romani: Zloin i kazna, Idiot, Braa Karamazovi, Bijesovi
progovara o socijalnim, moralnim, etikim, filozofskim i religijskim
temama dugotrajne rasprave i diskusije
- prekapa po najskrivenijim dijelovima ljudske psihe

- 66 -

- utemeljitelj psiholokog romana (psiholoka analiza ljudska podsvijest)

- dvije vrste likova:
1. cinici i buntovnici protiv drutva, razvratnici i nemoralni tipovi
2. portvovne, nesebine linosti, koje su u ivotu odabrale put ljubavi,
patnje i pasivne pobonosti
- utjecao na: moderni psiholoki roman toka svijesti, ekspresioniste i
egzistencijaliste
ZLOIN I KAZNA
- najpoznatiji roman
- anrovski ga teko odrediti (kriminalistiki, drutveni, psiholoki), prije svega
roman ideja
- razmatra probleme zloina i kazne, grijeha i ispatanja, prava i pravde
- poetak romana in medias res - napetost fabule, nepouzdani pripovjeda
- zanimljiva fabula, uzeta iz kriminalistikog romana, ali ona nije sama sebi svrhom
- njena svrha prikazivanje psihologije lika u kritinim situacijama
- fabula:
- uvod planiranje zloina
- sredinji dio zloin i psiholoka kriza nakon toga
- zavrni dio priznanje zloina
- epilog - kazna
- motiv ubojstva kostur i povod za propitivanje teolokih, filozofskih i
moralno-etikih pitanja
- tema: sudbina siromanog petrogradskog studenta Raskoljnikova, koji se iz
viih ciljeva odlui za zloin (ubojstvo stare lihvarke Aljone Ivanove,
ijim je novcem namjeravao pomoi svojoj obitelji, obitelji
Marmeladovih i drugim ponienim i uvrijeenim, i njezine sestre
Lizavete)
svoj in opravdava romantiarskom idejom o postojanju pojedinca, genija,
kojemu je doputeno prekoraiti granice morala (teorija o viim i niim
ljudima) pov. pr. Napoleon
- realistina vjerna slika bijede velegrada
- psiholoka razrada unutarnjih sukoba glavnog lika (unutarnji monolozi)
teite na raspravi o vjenim pitanjima
- elementi socioloke, psiholoke i filozofske motivacije
- realistiki opisi prostori u skladu psiholokim stanjem (mrani, bijedni)
- u romanu nalazimo:
- realistine situacije i opise
- filozofsku simboliku
- publicistiki prozni izraz
- fantastiku koja je najee motivirana izvanrednim psihikim stanjima
(snovi, haluciancije, bolesna svijest)
- intuiciju, predosjeaje i iracionalno
- radnja se odvija u 9 i dana
- Ne ubij! = temeljna poruka djela (Evanelje)
- pretea modernog psiholokog romana toka svijesti
- 67 -

- likovi:
Rodja Romanovi Raskoljnikova
- ime = osoba koja se raskolila (podijelila) i koju mue dvojbe
- dolazi iz ruske provincije u Petrograd; propali student
- lud, paranoian, svojeglav, razdraljiv, povuen
- eli bolji i pravedniji svijet
- eli prikriti tragove svoga zloina, a istovremeno udnim postupcima
privlai panju i potie sumnju istraitelja
- ne osjea krivnju
- svoj zloin priznaje Sonji
- na kraju priznaje zloin i odlazi na robiju u Sibir (8 godina) gdje
doivljava moralni preporod
''Ja sam sebe ubio, a ne babu!''
Razumihin student eljan uspijeha, pametan, siromaan
- eni se Dunojm (Rasoljnikovova sestra)
- vedar i drutven
- pouzdan i dobar prijatelj i ovjek
Sonja bavi se prostitucijom kako bi prehranila obitelj patnica, milosrdnica
(rtvuje sebe za druge)
- osjeajna i suosjeajna
- utjee na Raskoljnikova da prizna zloin (ne moe shvatiti filozofsko
objanjenje ubojstva)
- vjernica (Raskoljnikovu daje drveni kri i Evanelje)
- najmoralniji lik u romanu (ne postaje isto crno-bijeli likovi)
pozicija religije: jednakost svih ljudi (religijski = humanistiki pristup)
Avdotja Romanova (Dunja) lijepa
- voli brata i spremna je udati se za potpunog stranca kako bi ga financijski
osigurala (on joj to ne dozvoljava: Ili ja ili Luin bratsko-sestrinska
ljubav)
- rtvuje se za svoju obitelj (portvovna); patnica - skromna
- pametna, obrazovana, dobro odgojena, ponosna, razborita, velikoduna
- podrka majci; psihiki jaka
Petar Petrovi Luin
- utogljen i naoit
- nedostojan Dunje
- umiljen, egocentrian, tat (imuan, utjecajan)
- materijalist i karijerist (krt)
- zloban i pokvaren (podvaljuje Sonji novce kako bi ju optuio za krau)
ostali likovi: Marmeladov i Katerina Ivanova (Sonjin otac i maeha), istraitelj
Profirije Petrovi, slukinja Natasja ....
- 4 osnovna problema romana:
1. socijalni siromatvo i bijeda dovode do moralnog pada pojedinca
(Sonja)
2. moralni je li doputeno ubiti nekoga tko je zao poput lihvarice (smije li
se nemoralnoga (loeg) ovjeka ubiti da bi nekom drugom
- 68 -

bilo bolje)
3. intelektualni razmiljanje o stanju drutva, razrauje filozofiju zloina
4. psiholoki unutranje dvojbe glavnog lika prije i poslije zloina (potreba
za opravdanjem zloina i zloinca, grinja savjesti, spas u
Evanelju)
- psiholoki roman
- Dostojevski stvara novi tip psiholokog romana koristei se novim
pripovjednim tehnikama unutarnji monolog za oslikavanje dubine
ljudske due i podsvijesti
polifonijski roman u kojem prevladava dijalog
sukobljavanje likova razliitih svjetonazora
likovi-ideje - likovi nositelji odreenih ideja
- buntovnici protiv drutvenih nepravdi (Raskoljnikov)
- cinini razvratnici (Svidrigajlov)
- krotki i ponizni krani (Sonja Marmeladova)
realistiki elementi
modernistiki elementi
tema
elja za drutvenom
tema otuenja i potrage za
afirmacijom
identitetom
vana, vrsta, zanimljiva i
uvoenje subjektivnog vremena
fabula,
napeta fabula preteito
utjee na kompoziciju (u radnji
kompozicija
kronoloke organizacije,
koja obuhvaa 9 dana isprepleu
pripovijeda o 9 vanih
se digresije, asocijacije i
dana u ivotu glavnog lika
retrospekcije)
pripovjeda
po ugledu na pouzdanog
uglavnom pripovjeda iz
sveznajueg pripovjedaa
perspektive glavnog lika pa
u 3. licu
postaje nepouzdan, iako ostaje
u 3. licu
pripovjedni i
kritika drutva utjecaj
filozofinost romana (esejistiki
stilski postupci
znanosti; detaljno
elementi); unutarnji monolog;
opisivaje interjera i
novi stiliski postupci
eksterjera (ulica, krma,
(simbolizam, navoenje snova,
sobe...); govor sredine
fantastika, groteska)
likovi
likovi-tipovi; socijalnolikovi-ideje (likovi koji zastupaju
psiholoka karakterizacija
razliite svjetonazore i filozofske
likova
teorije) vanost dijaloga;
filozofsko-etika karakter. likova
U epsku formu realistikog romana prodiru dramski i esejistiki
elementi.
- odnos zloina i kazne (Koliko je zapravo dijela romana uzeo zloin, a koliki
kazna? Kada poinje njegova kazna?)
Raskoljnikov (iako je ubio 2 ene) nije pravi zloinac pravi zloinci su oni
koji ne mare za to to ine zlo drugima i brinu samo za sebe i svoju dobrobit
(Svidrigajlov i Luin iskoritavali druge i inili im zlo, a sebe pritom vidjeli
kao dobroinitelje i primjer moralnosti)

- 69 -

- nastavlja se na realizam od 1870. do 1890.

- ovjeka prouavaju kao prirodno bie (ne kao drutveno) temperament,
strasti i nagoni
- knjievnost egzaktna prirodna znanost
- razvio se u Francuskoj, Italiji i Njemakoj
- znanstveni uzori: Charles Darwin, Claud Bernard i Hippolyt Taine
- ovjek odreen trima odrednicama:
1. naslijee (rasa) genetski materijal koji odreuje ovjeka, a koji on
batini svojim podrijetlom (obitelju, narodnou)
2. sredina ovjekovo socijalno okruje, ali i klima i podneblje
3. trenutak odreena situacija, povijesni trenutak, okolnost u kojoj se
netko konkretno nalazi
POETIKA
- dati to objektivniju i precizniju sliku vidljive stvarnosti
- naturalistika stvaralaka metoda ukljuuje:
- dokumentaristiki pristup grai
- fotografski snimak stvarnosti
- naturalistiku, tj. bioloku motivaciju
- estetiku runoe
- neutralnog pripovjedaa
- bioloka motivacija razvila se na osnovi Tainova uenja
polazi od tvrdnje da ovjekovo ponaanje odreuju nasljedne osobine
pesimistina teorija koja zanemaruje ovjekovu osobnost i promatra ga
kao predodreeno bie koje ne moe utjecati na svoju sudbinu
- estetska runoa prikazivanje runih, pa ak i odvratnih ivotnih pojava
nema vie lijepih ni runih tema sve ivotne pojave piscu moraju
biti jednako zanimljive
- knjievne vrste: roman, pripovijetka i drama
- utemeljitelj naturalizma mile Zola Eksperimentalni roman (1880.)
Zola usporeuje romanopisca sa znanstvenikom koji eksperimentira u
svom labratoriju ili s lijenikom koji secira mrtva trupla
romanopisac radi isto svojim likovima kako bi shvatio uzroke njihova
ponaanja: postavlja ih u odreene okolnosti i onda promatra i
prouava
- prikazuju teme koje su se do tad smatrale nepoudnim za knjievnu obradu
- likovi devijatne osobe ijim se osobama dokazuje teorija o nasljednjim
osobinama
- umjesto pjedinanig junaka masa

- 70 -

osnovna obiljeja
poetika

knjievne vrste
knjievni likovi

motivacija i
karakterizacija lika
jezik

realizam

naturalizam

- predmet prikazivanja: ivot,

stvarnost, tj. drutvo
- analitika metoda
- naelo istinitosti
- naelo tipinosti
- objektivnost
- roman
- pripovijetka

- dokumentaristiki pristup
grai
- fotografski snimak stvarnosti
- neutralni pripovjeda
- estetika runoe

- predstavnici svih drutvenih

slojeva
- knji. lik kao drutveni tip
- socijalno-psiholoka
- jezik sredine

- roman
- pripovijetka
- drama
- uglavnom predstavnici
najniih drutvenih slojeva,
devijantne osobe, drutveni
otpadnici
- masa
- bioloka
- jezik precizan instrument
spoznaje (jednostavan,
ogoljen)

- reim Khuena Hedervaryja, politika razmimolaenja, razliite ideoloke pozicije

(narodnjaci, pravai)
- nacionalna knjievna tradicija (pseudopovijesna proza, August enoa)
zakanjeli realizam
mijeanje stilova
- okolnosti:
- propadanje plemstva (nakon ukidanja kmetstva ostali bez tradicionalnih
prihoda)
- osiromaivanje plemstva (populacij i dijeljenje zemlje), migracije iz sela u
grad; prvi val hrv. iseljenika u prekomorske zemlje
- provoenje maarizacije
- posebnosti hrvatskog realizma:
- isticanje nacionalne uloge knjievnosti
- regionalizam
- ispreplitanje s naturalizmom, modernistikom poetikom i romantizmom
- poetak 1881. pojava nove generacije hrv. knjievnika
- kraj 1892. poetak moderne
- razvojne etape hrvatskog realizma:
1. nastavljanje enoine romantiarsko-realistine poetike (nacionalno-etike

- 71 -

uloga knjievnosti): Eugen Kumii

2. kritiki pristup, literatura orijentirana na drutvenu stvarnost: Ante
Kovai, Ksaver andor Gjalski, Josip Kozarac
3. poetski realizam: Gjalski, Josip Kozarac
4. djela s naglaenijom psiholokom motivacijom: Vjenceslav Novak, Josip
Kozarac
- dva gledita:
1. teoretiari koji smatraju da hrv. knji. treba traiti uzore u ruskim
piscima (ponajvie u Turgenjevu)
2. teoretiari koji smatraju da uzor treba biti francuska knjievnost (osobito
Zola i naturalizam) za uvoenje naturalizma posebno se zalae Eugen
Kumii (naturalizam ovjek proizvod triju skupina initelja
nasljeja (rase), sredine i povijesne situacije)
- regionalna problematika pisci prikazuju sredinu iz koje potjeu (KovaiZagorje)
- psiholoko filozofska problematika pisci prikazuju pojedinane sudbine,
intimne strane ljudskog ivota, zaokupljenost temama ljudskog ivota i smrti
- dvije koncepcije:
1. Starevievska (pravaka) prikaz ivota kakav stvarno jest, sa svim
njegovim dobrim i loim stranama naglasak na kritikome odnosu
prema drutvenoj realnosti
2. enoinska (narodnjaka) smisao knjievnosti je u isticanju moralnog
aspekta hrvatskog ovjeka; pisac mora prikazati ivot onakvim
kakav bi on idealno (s graanskih moralnih stajalita) trebao biti
KNJIEVNE VRSTE:
- dominiraju prozne vrste novela, pripovijetka i roman obrada realistike
drutvene teme zahtjeva pripovjedaku tehniku, opise sredine i prikazivanje
likova u razvoju
Roman - dominantna knjievna vrsta
- mijeanje elemenata razliitih stilova: realistina tema, ali se javljaju
obiljeja romantizma, sentimentalizma i prosvjetiteljstva
- zlatno doba hrvatskog romana: 1880.-1900.
- Kozarac i Gjalski mostovi izmeu realizma (socijalna analiza) i moderne
(analiza ovjekove svijesti i podsvijesti)
Lirika Silvije Strahimir Kranjevi
ASOPISI
Vienac (1869.-1903.), Zagreb
- sredinji asopis s najveim brojem pretplatnika
- tekstovi slue odgoju itatelja
- nakon enoine smrti urednik: Fran Folnegovi otvara vrata pravaki i
narodnjaki orijentiranim knjievnicima
Obzor politiki list Narodne stranke (Zagreb)
- pravaki asopisi: Sloboda, Hrvatska vila, Balkan
Knjievna kritika Janko Ibler, Milivoj repel, Josip Pasari, Jaka edomil

- 72 -

Tematika hrvatskog realizma:

- kritika hrvatske stvarnosti romani i pripovijetke sa socijalnom tematikom:
1. kolovanje nadarene seoske djece u gradu i njihova tragina sudbina
(tema koju je August enoa uveo pripovijetkom Prijan Lovro)
2. suprotnost selo-grad
3. slom tradicionalnih moralnih vrijednosti uzrokovan pojavom novih
drutvenih odnosa
4. propadanje plemstva
5. nacionalno pitanje (odnos domae stanovnitvo-stranci)

- novinar, knjievnik, fejtonist (19. st.)

- knjievnim radom uzdravao brojnu obitelj
- roen kao nezakoniti sin Rauchova vincilira Ivana Kovaia i Ane, bive sluavke
- puku kolu zavrio u Mariji Gorici maturirao u sjemenitu prema
preporuci upnika Tome Gajdeka odlazi u Zagreb studij prava doktorirao i
otvorio vlastitu odvjetniku pisarnicu u Glini
- knji. rad zapoeo u koli (Baruniina ljubav objavljena u Vijencu)
- pisao romane, pripovijesti, feljtone i travestije (satiriko izrugivanje)
- aktivan u politikom ivotu Starevianac Stranka prava zalae se za
kritiki pristup hrvatskoj stvarnosti
- negativan odnos prema narodnjacima feljtoni, satiri
posebno otar prema enoi literarni gavran
satira Smrt Babe engikinje (travestija) ismijao Mauraniev rad
- obiljeja stvaralatva:
- vieslojna fabula
- likovi iz razliitih drutvenih slojeva
- teme: suvremeni drutveni, politiki, gospodarski ivot; javlja se i
povijesna tematika
U REGISTRATURI
- vrsta poluautobiografski roman
- socijalni roman, bildungsroman (roman o odgoju ili razvitku karaktera)
- autobiografski elementi prisutni u prvom dijelu romana (djetinjtvo na selu,
odlazak u grad na kolovanje)
- uokvirena kompozicija registratura Ivicin ivot registratura
- uvodni dio ton satirian i ironian
registratura kancelarija u kojoj radi Ivica Kimanovi
- temeljni motiv cijelog djela
- tema razvoj i sudbina nadarenog seoskog djeaka Ivice Kimanovia, koji je sa
sela doao u grad na kolovanje
pratei njegov ivot, pisac prikazuje hrvatsko drutvo u drugoj polovici
19.stoljea - naglask na traginoj sudbini hrv. intelektualca seoskog podrijetla
- Kimanovieva sudbina uzdignuta do simbolinog znaenja slika raanja
moderne hrvatske inteligencije u 19. st. iskorijenjena iz jedne sredine (seoske),

- 73 -

ne postie ukorijenjenost u drugu (gradsku)

- 3 dijela:
1. opisuje ivotni put i traginu sudbinu Ivice Kimanovia (+Mecena,
Laura)
2. Ivicin ivot od rastanka s Laurom do zaljubljivanja u Anicu; Mihino i
Justino vjenanje; tunjava u krmi na Uskrsni ponedjeljak
3. gubitak karaktera Ivice, Anice, Laure s Mihom i Ferkonjom; Anica i
njezina gradska sudbina; krvava svadba
- organizacija pripovijedanja
- 1. dio kronoloki
- 2. i 3. dio paralelno organizirani kako bi se prikazala stimultana radnja
- pripovjeda u 1. (1. dio) i 3. licu (2. i 3. dio); sveznajui pripovjeda
- jedan od spisa zapoinje priu modernistiki eksperiment
(Znajte dakle, ja sam vam srce i dua naeg registratora.)
- razvijanje fabule postupci karakteristini za realizamu i naturalizam
- postupci preuzeti iz trivijalne knjievnosti (tajne iz prolosti
likova, spletke, trovanja, otmice, tajanstveni dobroinitelji)
- fabula prati razvitak glavne linosti romana Ivice Kimanovia
= glavna + sporedne (epizode, retrospekcija)
razgranata; sloena i razvijena
- radnja romana ne tee linearno epizode, retrospekcija unosi nemir i
dramatinost
- likovi:
Ivica Kimanovi
- upitno da li je on glavni lik pasivan nije pokreta radnje
- mlad, perspektivan, razborit, dobroduan i pametan
- djetinjstvo seoska idila neduan djeak koji mnogo obeava
- ne uspijeva u gradu nije dovoljna samo darovitost, nego i snalaljivost i
dvolinost nije spreman pregaziti vlastita moralna
uvjerenja da bi dobio ono to eli
- odlazak u grad ga mijenja odrasta u rezigniranog ovjeka; ne pronalazi
svoj unutranji mir
- Kimanovi ironija imena; beskimenjak, pasivan, bez samoodlunosti
- ne utjee na vlastitu sudbinu, ve je ona rezultat okolnosti u
kojima se nalazi, tue volje i elja
- nema ivotni cilj - objekt na kojemu se provodi tua volja
- pasivno se opire ljudima koje upoznaje u gradu (Mecena, or, Laura)
bori se protiv njihovih poroka
- gradski ivot mu daje uvid u to kakav treba biti da bi uspio u ivot
raspad iluzija i ambicija
- vraa se na selo (izbaen je iz Meceninog doma)
- 2 ene:
Laura zasljepjen njezinom ljepotom, tjelesna ljubav na kraju uvia
njezino pravo lice i odbacuje ju
Anica njezina istoa mu je draa od Laurine pokvarenost; duhovna
- 74 -

ljubav
- slubenik u registraturi - samotan, mrk, strog, alkoholiar duevni slom
ubija se
Laura proraunata, superiorna, ironina, zloesta i anormalna linost
- demonski lik (dogaaji koji su joj se dogodili + ono to je uinila)
- pokreta radnje
- fatalna ena predodreuje i odreuje sudbine ljudi
- hrabra, prevrtljiva, lukava
- Mecenina tienica i ljubavnica (on joj je zapravo otac) incest
- upropaten, nesretan ivot pun razoaranja (realistiki junak)
- glumica glumi iz osobne koristi
- pohlepna voli novac
- istovremeno njena, izigranih osjeaja i nesretne ljubavi i zloinka
- ponaanje granii s ludilom brze promjene raspoloenja i ponaanja
- produkt propale sredine (djetinjstvo) motivacija
- ohola, zla negativni lik
- bezosjeajna, ne osjea grinju savjesti hladnokrvno ubija
- na kraju strijeljana (iz njenih grudi nije tekla krv)
kumordinar or
- sa sela doao u gradsku sredinu sluga bogatog Mecene dodvorica
- lani lik njegov prividni sjaj zasljepljuje seljake, a on je ustvari rob
- pokuava govoriti otmjenim jezikom (lustriimu = illustrissimus, kut
namt = guten Abend)
- nesklad izmeu elje i stvarnosti ovjekova elja da se pretvara da je
ono to nije
- hvalisav, tat, ohol
- ljubomoran na Mihu i njegovo odjelo potie tunjavu u seoskoj krmi
- u dui poten, dobar i odan ovjek
- pometovski odnos prema svijetu
- sporedni likovi:
- vani (pisac im posveuje veliku panju neke opisuje i cijelim ulomcima)
- odnos sela i grada
sa sela
iz grada
pisac za njih ima razumjevanja
Dorica, Zgubidan, Kanonik, Anica,
Miho, Justa
- predstavljaju lijepo, dobro,
nevino
- primitivni, praznovjerni i
neprosvjeeni ljudi
idilian opis

pisac ih okrivljava i osuuje za

veinu nemoralnih djela u
djelu
Mecena, Laura, Ferkonja,
Bombardirovi, Jelua
- predstavljaju nemoralne,
pokvarene, dvoline i ohole
ljude
- ruga im se i optuuje grad da
kvari ljude
gnijezdo moralne trulei i
runoe

- rodno Hrvatsko zagorje prikazano lirskim tonovima, bez obzira na teinu

- 75 -

seoskoga ivota - osjea se prisnost i toplina u pievu prikazu djetinstva

- odnosi meu likovima oituju se u nehumanom stavu feudalne gospode prema
seljaku preljub, razvrat (pr. sudbina gizdave vile Dorice kao rtve erotske
pohote i pokvarenosti feudalca Mecene)
prodor novih kapitalistikih odnosa na selu (pr. zelena Medoni,
Miha)
seljaci odlaze u grad kako bi sluili u gospodskim kuama (or)
- mijeaju se romantistiki i realistiki elementi
obiljeja realizma
romantino-pustolovna obiljeja
- opis eksterjera i interjera
- lik Laure/hajduice Lore njezin
- portretiranje likova
sotonizam i destruktivizam
- govorna karakterizacija
- lik babe Hude
- odnos selo-grad
- prikaz Mecenine prolosti
- socijalno-psiholoka motivacija
- tragian kraj krvava svadba
likova
- realistino prikazivanje
sporednih dogaaja i likova
- analiza drutvenih nepravdi
- problematika drutvenog
morala
- naturalistiki elementi
- motivacija Laurinog lika njezini postupci rezultat su oeve krvi, tj.
podrijetla (bioloka motivacija)
- prikazi masovnih scena (npr. seoska tunjava)
- modernistiki elementi
- pribliavanje modernom romanu
- odstupanje od kronolokog prikaza zbivanja; subjektivan odnos prema
vremenu
- neobina uokvirena kompozicija
- elementi humora (selo) i ironije (grad
- opis likova: vanjski opis
socijalna karakterizacija
etika (moralna) karakterizacija
govorna karakterizacija

- Senj, 1859. Zagreb, 1905.

- pripovjeda, romanopisac, glazbenik
- gimnaziju pohaao u Senju i Gospiu, a uiteljsku kolu u Zagrebu
- puki uitelj u Senju
- o troku vlade odlazi 1884. u Prag na glazbeni konzervatorij
- nakon 3 godine vraa se u Zagreb uitelj glazbe u zag. uiteljskoj koli, a poslije
i profesor glazbenoga odgoja
- svirao orgulje, skladao i prouavao glazbenu teoriju i povijest

- 76 -

- pisao kolske knjige iz glazbenog odgoja

- u knjievnosti se javlja novelom iz bosanskog ivota Maca (1881.)
- napisao 8 romana i oko stotinu novela
- najobuhvatniji i najplodniji realist hrvatski Balzac
- umro u snu nad rukopisom (bolovao od suice)
Tematika:
1. Senj i okolica (Posljednji Stipanii)
2. drutvena tematika, urbana problematika (Tito Dori)
3. ambijent gradske sirotinje (Iz velegradskog podzemlja)
POSLIJEDNJI STIPANII
- roman
- graa povijesna zbivanja poetkom 19. st. u Senju (odjeci ilirizma)
- suvremeno drutvo
- tema: drutveno i moralno propadanje senjske patricijske obitelji
- uokvirena kompozicija
- fabula pripovijedanje zapoinje prikazom Lucije i Valpurge i sadanjosti
- nakon toga pripovijedaju se dogaaji iz prolosti
- u posljednjim poglavljima nastavlja se pripovijedanje iz sadanjosti
- fabula prati razvoj likova
- pisma izravni unutarnji govor
- likovi: Ante, Valpurga, Lucija, Juraj
socijalno-psiholoka motivacija likova
- svaki je lik predstavnik odreenog drutvenog tipa:
- autoritativni otac Ante
- pokorna majka Valpurga
- zanemarena ki Lucija
- sin koji ne ispunjava oekivanja obitelji Juraj
- Lucija je najkompleksniji lik njime Novak ukazuje na nepravedan odnos prema
enama u drutvu
simbol rtve, simbol djevojke prema kojoj se drutvo ponaa
nepravedno, ali i simbol pobune protiv takvog drutva
- lani moral
- pripovjeda objektivan, pripovijedanje u 3. licu retrospektivno
pripovijedanje
- prostor i vrijeme: Senj, prva polovica 19. stoljea
- stilske znaajke: realistiki roman u kojemu se na temelju analitikog pristupa
prikazuju drutveni problemi i ukazuje na drutvene nepravde
- vrsta romana: socijalni roman, roman sredine, obiteljski roman
- kriticizam osnovna crta hrvatske realistike knjievnosti
- analiza i ocjena pojava

- jedan od najboljih pripovjedaa hrvatskog realizma

- Vinkovci, 1858. Koprivnica, 1906.

- 77 -

- gimnaziju zavrio u Vinkovcima, studirao umarstvo u Beu

- umar
- roak Ivana Kozarca
- Tenom uveo temu ljepote, njezine vrijednosti, ali i ruilake snage
TENA
- pripovijetka
- kompozicija:
1. uvod: prikaz Tene i odnosa unutar njezine obitelji
2. sredinji dio: Tenina probuena tjelesnost i opinjenost ljepotom, koja je
vodi od jednog do drugog mukarca. Na kraju joj bolest uzima ljepotu,
a time gubi sve ono to ju je nakad u oima drugih inilo vrijednom.
3. zavrni dio: povratkom vodnika Beraneka dogaa se obrat: otvara se
mogunost oivljavanja pravih vrijednosti u ovjekovu ivotu koje e

kuu Jerka Pavletia iznova podii, zapustjela polja ponovno pomladiti,

novom pokoljenju ljepi put utrti...

- slavonsko selo u promjenjenim drutvenim okolnostima

- obiteljski odnosi (roditeljidjeca, muena)
- psihologija mladog ovjeka (neiskustvo, zaljubljenost, elja za slobodom)
- tema enske spolnosti
- Tena Joza Matijevi
- Jaroslav Beranek
- Leon Jungman
- Ciganin ore
- realistina naela istinitosti i tipinosti:
- seljak propada
- bogati stranac
- Ciganin glazba
- Ciganka vraanje
- nasljeje Tena i otac lijenost
- regionalni karakter pripovijetke Slavonija mentalitet likova

- Senj, 1865. Sarajevo, 1908.

- pjesnik, kritiar, urednik
- zbog sukoba s gimnazijskim vlastima nije mu omogueno polaganje mature
buntovna narav
- studirao teologiju na senjskoj bogoslovliji i u Rimu
- zavrio uiteljski teaj uitelj u Mostaru i Sarajevu
- prava (kao prava nije mogao biti uitelj u Hrvatskoj)
- urednik knjievnog lista Nada
- teko se razbolio
- prva zbirka pjesama Bugarkinje
- tualjke (bugarenje) nad hrvatskom prolou i sadanjou, iznesene iz
perspektive moralnoga hrvatskog domoljuba

- 78 -

- pisana pod utjecajem Augusta Harambaia

- osobni pristup vidljiv u dvama motivima: ovjekoljublju i domoljublju
- zbirka Izabrane pjesme najvei domet hrvatske poezije 19. stoljea
- uporine toke domovina, ovjek, svemir
GOSPODSKOM KASTORU
- epska pjemsa epsko-diskurzivni
- alegorijska slika ulizica i beskimenjaka otkrivena u zadnjoj strofi
- kritika drutvenog oportunizma
- zgraanje, osuda
- psi ljubimac Kastor
- oblik: klasina, alkejska strofa, pripovjeda u 1. licu, obraanje
- satira
- sarkazam
- ironija: Polaem lovor pred vas;/slab je to darak, jestive vie volite stvari...
- motivi koji simboliziraju dva suprotna svijeta: gospodar i pas
- utemeljena na kontrastu (motivi, izbor rijei, svjetonazor)
MOJSIJE
- epska pjesma
- dijalog izmeu Boga i Mojsija
- Jahve preko svog posrednika Mojsija vodi idove iz Egipta u obeanu domovinu
(Izrael), no umjesto zahvale njegov ga narod uzvrijea zbog tog ina
- fabula pjesme je obrnuta od biblijske Mojsije moli Boga da izbavi Izraelce
- tema: narod i domovina, poloaj genija izmeu visokih ideala i prizemne
realnosti
- motivi: zlatno tele, gorui grm, razoaranje i smrt
- oblik: uglavnom deseterac, bez rime, tri puta se ponavlja refren od pet stihova
- inspriracija starozavjetna Knjiga izlaska
- Mojsije u prenesenom znaenju Kranjevi je bio strastveni domoljub i prava
- ideal pravaa ostvarenje samostalne hrvatske drave
- zaetnik pravake ideje - Ante Starevi = Mojsije
- Hrvati koji se priklanjaju Maarskoji ili Austriji = nezahvalni idovi
- Mojsije se brine za svoj narod, dok je Bog pomalo odsutan
- tenja ovjeka za nebom slobodom
- pjesnikova raspoloenja turubna, sjetna i tmurna
- patnje naroda
I ne daj da ti stvor na oblik tvoj
U prah lei, elom puzei!
- Boja opomena upozorava Mojsija da se ne mogu spasiti oni koji sumnjaju
ELI! ELI! LAMA AZAVTANI?!
(Boe! Boe! Zato si me ostavio?!)
- motiv Golgote
- motiv Isusa Krista
- temeljna pitanja ljudske egzistencije smisao rtve
- ovjenost i moral
- smisao ovjeanstva
- 79 -

- Proetala se povijest u sramotnikoj halji.

- (ne)opravdanost rtve koju je Krist uinio za ovjeka
- pjesnikovo vienje prolost ovjeanstva sramotna
- budunost pesimizam
- simbolika - Kristov pla i zaziv (naslov i ponavljanje stihova)
- Isusova rtva, muka, patnja

- naziv za vie knjievnih pravaca u drugoj polovici 19. st. i poetkom 20. st.
- zajedniko: suprotstavljanje realizmu i naturalizmu
sklonost metafizinosti
tenja za pronalaenjem novih stvaralakih postupaka
esteticizam
- esteticizam polazi od toga da umjetnost treba ibati iskljuivo estetsku ulogu
- javlja se najprije u francuskoj poeziji, a zatim u drami i prozi
- poetak 1857. Charles Baudelaire: Cvjetovi zla
- kraj nije precizno odreen
- razvoj tehnike i znanosti te komercijalizacija ivot potreba kreiranja
alternativnog svijeta duhovnosti, kroz (nikad ostvarenu) tenju idealu ljepote
- idealizam i misticizam
znanost ne moe ovjeku dati odgovor na pitanje o smislu ivota
- utjecaj filozofa: Arthura Schopenhauera, Friedricha Nietzschea i Henria Bergsona
POEZIJA
- nije prikladna za prikazivanje i analiziranje stvarnosti i drutva
stvara vlastitu stvarnost (suprotstavlja se aristotelovskoj teoriji oponaanja)
- l'art pour l'art (umjetnost radi umjetnosti) filozof Victor Cousin 1818.
LARPURLARTIZAM
jedina svrha umjetnosti - stvaranje ljepote (estetska uloga)
mora biti sama sebi svrhom, ne smije imati pounu ulogu
kult ljepote i savrene forme
utemeljitelj - Thophile Gautier Gospoica Maupin
Parnasovci
- predstavnici pravca koji se razvio iz larpurlasrtizma
- zbornik La Parnasse contemporain, 1866.
Leconte de Lisle, Thophile Gautier, Jos Maria de Heredia, Sully Prudhome
- umjetnost treba imati samo umjetniku ulogu
- ista umjetnost i savrena ljepota pjesnikih slika koje ne ele pomutiti
iznoenjem vlastitih osjeaja pjesme hladne i objektivne
- teme u drugom planu

- 80 -

- najvanija forma i jezik

- obiljeja:
impersonalnost - u pjesmi se ne osjea nazonost lirskog subjekta koji bi
iznosio svoje emocije i doivljaje dojam hladnoe
objektivnost pjesnik ne iznosi osjeaje, nego razmiljanja i opaanja
deskriptivnost detaljno opisivanje, preciznost, slikarska tehnika u
opisivanju
kult savrene forme - ljepota pjesme ovisi o ljepoti forme, tj. ljepoti
strofe, stiha, rime; parnasovci njeguju kult savrene
forme koja esto postaje sama sebi svrhom
teme pejsane, mitoloke, povijesne, objektivna analiza osjeaja
- suprotstavljaju se romantizmu (romantiarski senzibilitet hladna refleksivnost,
objektivnost i preciznost pjesnikih slika)
- teili to preciznijem i objektivnijem pretvaranju stvarnosti u pjesnike slike
romantizam (lirika)
parnasovci
ispovijedna subjektivna lirika
objektivna lirika
iznoenje vlastitih osjeaja
analiziranje, ralanjivanje osjeaja
teme osobnih preokupacija
povijesne, mitoloke i pejsane teme
razgranata forma
stroga, pravilna forma
Simbolizam
- reakcija na sentimentalizam romantizma i na objektivnost parnasovaca
- ime prema omiljenoj pjesnikoj figuri simbolu
- Baudelaire: Suglasja
- smisao poezije nagovjetanje iste ideje iza pojavnog svijeta
- otvoreno se rugaju malograanskom ukusu
- glavna obiljeja:
nova tematika
sugestivnost i simbolinost
glazbenost
forma: od soneta do slobodnog stiha
Baudelaire, Verlaine, Rimbaud, Moras, Valry
DRAMA
- druga polovica 19. st. skandinavski dramatiari Henrik Ibsen i August Strindberg
- ehov prvi pravi modernist
- obiljeja:
prebacivanje teita s analize drutva na analizu lika
zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim
uvoenje modernih tema (potraga za vlastitim identitetom,
nemogunost komunikacije)
uvoenje simbolistikih motiva
analitika dramska tehnika pomou retrospekcije uvodi dogaaje koji
su se zbili prije poetka dramske radnje, a veoma su vani za radnju

- 81 -

- Pariz, 1821. 1867.

- francuski lirski pjesnik i kritiar
- prekretnica u knjievnosti
- pretjerano osjeajan i osjetljiv
- napustio dom
- bohemski ivot protiv graanskih konvekcija i akademizma
- druenje u kavanama
- razmjena ideja
- pjesnik bola tenja za nedostinim idealima u zlu svijetu
- sinteza romantiarske tradicije i novih pjesnikih modela
- razapet izmeu dviju krajnosti
spleenideal

tjeskoba, tuga ljepota

- u poeziju unosi:
svijet svih osjetilnih uitaka, njihov zajedniki doivljaj (okus, miris, opip
- sinestezija)
scene s ulica Pariza
brutalne prizore ljudske bijede, smrti i fizikog raspadanja
- Baudelaireova poezija izraava traginu ojesnikovu podvojenost:
- duhovnomaterijalno, boanskosotonsko, dobrozlo,
ljepotarunoa, tenja za spasenjemelja za propadanjem
- tvorac rijei modernitet osobitost modernog umjetnika da u pustinji velegrada
vidi i ovjekovu propast i dotad neotkrivena tajanstva ljepote
- pjesnike zbirke: Cvjetovi zla i Male pjesme u prozi Spleen Pariza
- prevodi E. A. Poea utjecaj
CVJETOVI ZLA
- pjesnika zbirka, 1857.
- najvanije Baudelairevo djelo i prva modernistika pjesnika zbirka
- dopunjavao ju danas sadri oko 200 pjesama
- osuivan zbog vrijeanja javnog morala
- uglavnom soneti
- ciklusi: Spleen i ideal, Pariske slike, Vino, Cvjetovi zla, Pobuna, Smrt
- u zbirci izrazio nove senzibilitete (osjeaje)
novi pojam ljepog
novu urbanu sredinu
- oksimoron u naslovu proturjeni doivljaj svijeta
bolna razapetost izmeu IDEALA koje nasluuje i ZLA koje vlada
svijetom i kojemu se i sam odaje
- usporedba s Petrarkinim Kanconjerom:
- Petrarka teite prebacio s drage na sebe
- Baudelaire teite prebacio na pjesniki jezik

- 82 -

itatelju
- najavljuje glavne teme i motive svoje zbirke:
- ljepotu runoe
- privlanost zla
- neminovnost ovjekova moralnog pada
- opasni osjeaj dosade i ivotnog zamora koji optereuje suvremenog
urbanog intelektualca (tzv. spleen)
Epigraf osuenoj knjizi
- ironian i destruktivan pogled na svijet
- nastala kao reakcija na sudski proces povodom objavljivanja zbirke
- ovom pjesmom je elio zapoeti tree izdanje zbirke, ali njegovo tiskanje nije
doivio
Albatros
- lirska refleksivna pjesma
- motivi mornari, albatros, paluba, krila, prostranstva, rulja, pjesnik
- simbolika albatrosa pjesnik meu ljudima
I pjesnik je slian tom knezu vidika
prikaz albatrosa meu mornarima kao simbola ljepote koji se nalazi u
okruenju bez razumijevanja za ljepotu
- prognanstvo, vidici
- nerazumijevanje okoline za uzvienu ljepotu pjesnik kao neshvaeni genij
- oblik: etri katrena, rima abab
Suglasja
- lirska refleksivna pjesma, ista lirika
- manifestni prikaz modernistikog naina stvaranja i doivljavanja svijeta
- duhovni sklad svih osjetila i doivljaja
- motivi: priroda kao hram, simboli, divljenje duha, opojnost, harmonija, beskraj
- oblik: klasini sonet, rima abba cddc efe fgg
- sinestezija: Mirisi su jedini ko put djeja svjei,
Ko polja zeleni, slatki ko oboe
- dvojnost: ko put djeja svjei...bujni, razbludni razapetost
Maka
- ljubavna-misaona lirska pjesma
- slika make kao umiljato-opasnog stvorenja
- maka izvor mnogih asocijacija
U duhu tad vidim obris svoje ene
- maka kao simbol ene veza maje i enske udi
- ista i bizarna ljepota
- suglasje u prirodi
- oblik: sonet, abab cdcd
Jesenska pjesma
- lirska pjesma s elementima pejsane, misaone i ljubavne lirike
- slika (impresija) jeseni kao nagovjetaja smrti zvuk cijepanja drva kao zabijanja
avala u lijes
- pjesnike slike jesen u gradu
- 83 -

- sjeta, osjeaj koje izaziva tmurno jesensko i zimsko vrijeme

- uzaludna i slabana utjeha u ljubavi
- udi za vremenom koje prolazi
- prolaznost vremena izmjenu godinjih doba usporeuje s ljudskim ivotom
motiv groba
- oblik: dva dijela od po etri i tri katrena, rima abab
Radosni mrtvac
- refleksivna lirska pjesma
- motivi smrt, raka, mrak, grob, truplo, crvi, mrtvac...
- okantan odnos prema vlastitom tijelu nakon smrti navana i prazna ljutura
iv, prije bih pozvo jato gavranova
Da raskljukaju moje truplo nemilice.
- slika trulei i raspadanja mrtvog trupla
- odbacivanje okova materijalnog tijela
- pobuna Oporuke mrzim, mrzim sjaj grobova...
- smrt zaborav, raspadanje, kraj, praznina, tama
- oksimoron Radosni mrtvac podsmijeh
simbolisti pokuavaju prodrijeti u beskonano i shvatiti tajnu ivota
- oblik: sonet, abab cdcd efe fgg
Stranac
- pjesma u prozi iz Spleena Pariza
- motivi otac, majka, sestra, brat, prijatelji... oblaci
- dijalog subjekta koji ispituje i zagonetnog stranca koji odgovara
- potraga za eshatolokim pitanjima s ni im se ne moe poistovjetiti
- boanska ljepota idealna ljepota (apstraktvno, boansko)
- simbol oblaka uzviene duhovne sfere

- Skienu, 1828. Oslo, 1906.

- najvei norveki dramatiar
- otac moderne drame
- otar kritiar graanskog drutva
- vei dio ivota proveo izvan Norveke
- razdoblja stvaranja:
1. razdoblje: romantizam drama u stihu
- teme iz nacionalne povijesti
- Brand, Peer Gynt
2. razdoblje: realizam prozni izraz
- teme iz svakodnevnice: problem braka, uloga ene
- analizia i daje otru kritiku malograanskog drutva
- Nora, Sablasti, Neprijatelj naroda
3. razdoblje: moderna ljudska svijest
- nastoji odgonetnuti porive ljudskog djelovanja
- Divlja patka, Rosmersholm, ena s mora, Hedda

- 84 -

Gabler, Graditelj Solness

NORA ili LUTKINA KUA

- drama u uem smislu
- 3 ina
- mjesto radnje: Helmerov stan
- vrijeme radnje: Boi, 19. st.
- likovi: Nora, Torvald Helmer, Krogstadt, ga. Linde, dr. Rank
- tema: ivot u patrijarhalnom drutvu i Norina borba za slobodu
enska emancipacija, brani odnosi, feminizam
- Nora lijepa i posluna ki i supruga
- rtva za supruga nezakonit in, krivotviritelj
- brana srea iluzija, kula od karata
- govori i voli ono to joj otac, a kasnije i mu govore poput lutke
- ne eli ostati u ropstvu eli biti slobodna, imati pravo izbora
- naputa mua i djecu, kree u potragu za vlastitim identitetom
- Torvald karijerist, voen osobnim uspjehom i sreom
- iznevjerio Noru kada ga je najvie trebala
- egoist
- Nora lijepa i posluna; ukras braka i kue lutka
- Ti si moja ljepota koja pripada meni i samo meni.
- prvi plan drame sloboda svakog ovjeka da ivi onako kako on eli
- dijalog nabijen emocijama
- duboka psiholoka analiza stanja likova i sredine
- Ljubav je najslaa greka ljudske tatine.
- drama s tezom namjera pisca da dramom potakne gledatelje na razmiljanje o
odreenom drutvenom problemu
za Ibsena kazalite javna tribina za promicanje vlastitih stavova
Nora feminizam i pravo ene da upravlja vlastitim ivotom
- komorna drama reducira broj likova, sukob, dramsko vrijeme, prostor i
openito sva dramska izraajna sredstva
cilj: prebacivanje pozornosti s dramske radnje na psihologiju likova
- moderna graanska tragedija (ili drama)
temu iz suvremenog ivota i obini ljudi
ne zavrava nuno smru likova
likovi ne mogu razrijeiti svoje meusobne sukobe i napetosti
vana psihologija karaktera i zamjenjivanje vanjskih sukoba unutarnjim

- 85 -

Poetak Mato: Mo savjesti 1892.

Zavretak 1916. (Mato umire 1914., ali jo 2 godine djeluju njegovi sljedbenici)
pojava Ulderika Donadinija, A.B. imia i Miroslava Krlee
- sukob straih i mladih
stari zastupnici tradicionalne uloge knjievnosti
mladi trae raskid s tradicijom i nove knjievne putove
Prvo razvojno razdoblje (do 1903.)
- spajanje tradicionalnih i modernih shvaanja umjetnosti
- sloboda razvoja induvidualnog talenta
- javljaju se neka obiljeja modernizma, ali dominira stvaralatvo realista
- upoznavanje nae javnosti s modernom umjetnou (prijevodi)
- najdominantnija knjievna vrsta kritika
- 1895. studenti spalili maarsku zastavu ispred HNK u Zagrebu zabrana
studiranja pa odlaze na studiji u Be i Prag
- dvije skupine:
praka skupina
beka skupina
Hrvatska
misao
(1897.)
Mladost
(1898.)
asopis
knjievnost ima i drutvenu ulogu
autonomija umjetnosti
program
(socijalni realizam)
Milan ari: Naa knjievnost
(programatski lanak)

Milivoj Deman Ivanov

knjievni
kritiari
- ostali asopisi: Vienac, ivot, Nada (sarajevski urednik S.S.Kranjevi)
Drugo razvojno razdoblje (od 1903.)
- asopis Savremenik (1906.)
- dominantne poezija, crtica ili kraa novela
- najdominantniji stil impresionizam
- stilski pluralizam preplitanje raznovrsnih stilova i razliitih stilskih postupaka
- avangardne knjievne tendencije
- u sklopu razliitih poetika djeluje i tzv. katolika moderna naglaena religiozna
tematika (asopis Lu)
POEZIJA
- Mato, Vidri, Domjani, Galovi
- dominantna
- mnogo razlilitih stilova
- tenja prema opem skladu i dostizanju vie ljepote
Impresionistika poezija zasutavljanje trenutnog osobnog dojma (impresiji)
- prevladavajua tema pejsa (pjesnik izraava svoj dojam slika
pjesnikove due)
- obiljeja: slikovitost, formalna savrenost (najee sonet), muzikalnost

- 86 -

 Vladimir Vidri
- Antun Gustav Mato simbolizam (tei idealu ljepote iza pojavnog svijeta)
sugestivna impresionistika-simbolistika poezija savrene forme i
sugestivnoga, muzikalnoga izraza
teme: ljubav i smrt
prva pjesma Utjeha kose, a posljednja Notturno
Dijalektalna poezija
- Mato: pripovijest Nekad bilo - sad se spominjalo lirska minijatura
Hrastovaki nokturno na kajkavskom dijalektu kamen-temeljac modernoj
dijalektalnoj poeziji
- ciklus Frana Galovia Z mojih bregov u vrijeme moderne nepoznat publici
impresionistiko-simbolistiki pjesnik
krajolikom pokazuje stanje due, ali u njega unosi i ekspresionistiku
slutnju smrti
- Dragutin Domjani impresionist kajkavski dijalekt
- Vladimir Nazor akavsko narjeje
PROZA
- subjektivizam
- psihologija junaka nije samo drutveno ve i duhovno, intelektualno bie
- teite se prebacuje s vanjskog svijeta na unutranje proivljavanje likova. sukob s
vanjskim svijetom, ali i sa samim sobom
- regionalni okviri Hrvatsko zagorje Mato
- Dalmatinska zagora imunovi
- Slavonija Ivan Kozarac
- dezintegracija realistike proze:
fabula vie nije primarna (defabulativnost)
prevladavaju opisi stanja likova (psihologizacija)
impresionistiki pejsa psiholoko stanje lika predstavljeno pejsaem
- likovi intelektualaca uveo ih Janko Leskovar

pasivni pojedinci koji se ne uklapaju u svoju sredinu, zaokupljeni su svojim

unutranjim ivotom, a uglavnom zavravaju tragino
DRAMA
- obiljeja: - dezintegracija tradicionalnih dramskih vrsta, prije svega povijesne
tragedije
- pluralizam modernistikih stilova
- javlja se sredinom 90-ih godina
- 1895. otvorena nova zgrada Hrvatskog zemaljskog kazalita (dananji HNK)
- Vojnovi: Ekvinocij najbolja drama
- povezanost s modernistikim tijekom u europskim knjievnostima
- naturalistika i simbolistika drama
- Tovarnik u Srijemu, 1873. Zagreb, 1914.
- najistaknutiji predstavnik hrvatske moderne
- 87 -

- gimnaziju pohaao u Zagrebu, studirao veterinu u Beu (odustao)

- derzertirao iz vojske bjei iz Hrvatske dolazi u Pariz gdje ostaje 5 godina
- 1908. se vraa u Zagreb (nakon 13 godina)
- 1892. Mo savjesti
- pisao lirske pjesme, pripovijesti, feljtone, eseje, putopise, kritike i prevodio s
francuskog
- svirao je violonalo i slikao portrete
- pie: simbolistiki (bizarne novele i poezija)
impresionistiki (putopisi i eseji)
- pejsa kao samostalna tema
- uzori: Baudelaire i Poe
- zbirke pripovijedaka: Iverje, Novo Iverje i Umorne prie
CAMAO i CVIJET S RASKRA
- simbolistike novele

Cvijet s raskra

stilski postupci
jezik
tema
motivi
likovi
sporedni likovi
najvaniji
simbol
simnolika
imena/nadimka

Camao

simbolizam, lirizam, artizam, mijeanje stvarnog i nestvarnog

arhaian i poetski
nemogunost idelane ljubavi
ljebav, ljepota, sudbina, smrt
nisu osobnosti, ve simboli
pripadaju realnom svijetu; uz njih se vezuje motiv sukoba s realnou

otac, sluge
cvijet, raskre, slijepa
djevojka

Diamant, mu, stari sluga

glazba, Camao

Solus (lat.) osamljenik

Izabela (pan.) nevina,
kreposna

Trannhuser mitski srednjovje.

njemaki vitez i pjeva
Venera rimska boica ljepote

Matoeva novelistika
- dijeli se na 2 tematska kruga
Novele s tematikom iz domae
zagrebako-zagorske sredine
(impresionistike novele):

Novele s bizarnom tematikom

(simbolistike novele):

Mo savjesti
Camao
Cvijet s raskra

Pereci, friki pereci

Kip domovine leta 188*
Nekad bilo sad se spominjalo

- domoljubni motivi
- likovi koji su esto oblikovani prema
ljudima to ih je autor sreo u stvarnom
ivotu
- socijalno-psiholoka motivacija likova
- ironija i groteska
UTJEHA KOSE
- lirska ljubavna pjesma

- 88 -

- motivi ljubavi i smrti

- neobini dogaaji, bizarni likovi,
individualci i udaci
- psiholoka motivacija likova
- artizam, lirizam, simbolika, mistika i
fantastika; mijeanje stvarnog i
nestvarnog

- lirski subjekt u prvom licu doivljava kosu pokojne ljubavi kao simbolinu utjehu
i nastavak ivota
- metafizinost smrti
- Pa mi ree: Miruj! U smrti se sniva.
- oksimoron smrt krasna, tamne oi jasne, strast muke
- kontrast inverzija: ono to je za ivota mrtvo, u smrti je jedino ivo
- oblik: sonet, rima abba cddc efe fgg, dvanaesterac
SRODNOST
- urice skroman cvjeti promatraa privlai svojom neoekivanom
ljepotom
- subjektivan doivljaj prirode
- u pjesniku se budi osjeaj ljubavi
- dva osnovna motiva:
1. izgled, ljepota urica
2. pjesnikova intimna ljubav
- slikovitost
- pjesnike slike:
1. vizualne skroman cvjeti
2. akustine zvoni bijele psalme
3. olfaktivne miris snijega i mlijeka
- sinestezija ujedinjuje osjete spoj boje (vid), zvuka i mirisa
- muzikalnost nabrajanje epiteta i glagola, rima abba
- osjeajnost izbor rijei epiteti
- izgled urica povezuje s duhovnom ljepotom
- simbolika
1909.
- domoljubna lirska pjesma Jer Hrvatsku mi moju objesie...
- lirska subjektivna simbolina vizija domovine kao lijepe ene na vjealima
neobine pjesnike slike
- zastrauju ugoaj vjeala, jama, zid...
- ugoaj topline mama, skut, lice...
- prve dvije strofe u suprotnosti
- oblik: sonet, rima abba cbbc ddb eeb
- 1909. stogodinjica roenja Ljudevita Gaja
- jedan Matoev ruan san pjesma

- Zagreb, 1875. 1909.

- zavrio klasinu gimnaziju u Zagrebu, studirao pravo u Pragu, Beu i Zagrebu
- 1895. sudjeluje u spaljivanju maarske zastave 3 mjeseca zatvora
- pravni slubenik i odvjetnik
- 1897. prva vanija pjesma Boni mores objavljena u Vijencu
- 1907. jedina zbirka pjesama: Pjesme 40-ak pjesama
- izraz: jednostavan, slikovit, saet, muzikalan

- 89 -

- Mozart hrvatske lirike. (Ivan Goran Kovai)

- pjesma slika (elementi: klasina arhitektura (hram, stube), mitoloki ili pejsani
motivi)
- prividna tema (slika) i stvarna tema (raspoloenje, emocija) smisao se otkriva
tek u cjelini
DVA LEVITA
- lirsko-epska misaona, religijsko-ljubavna pjesma
- dva idovska sveenika promatraju cara Salamona kako ljubi enu, u njima se
prelamaju osjeaji kajanja i divljenja prema spolonosti
- odnos vjere i tjelesne ljubavi
- oblik: 5 katrena, rima abcb, stih osmerac
- motivi iz daleke prolosti
- motivi: hram, nebo, zvijezde, mjesec, leviti, ena...
- kratak dijaog dva levita osjeaji enje i boli
- stvaranje ugoaja
- slikovitost granitni hram monumentalnost
- tihi mjesec mirnoa
- dva levita veliajna sveanost, dostojanstvo
- kontrast svijetlo-sjena: pjesnik zumira prizor koji izvodi na svjetlo, a prizor
dopunjava sjena u pozadini dinaminost, nemir
PEJZA I.
- pejsana lirska pjesma
- prikaz provincijskog pejsaa u tri plana
- veza impresionistikog slikarstva i poezije
- motivi: prevladavaju vizualni (nebo, trava, humci, selo, polja) nad auditivnim
(zujanje pela, zvono u daljini)
- oblik: 3 katrene, rima abcb
- pjesma ini cjelinu s pjesmom Pejza II
PEJZA II.
- lirska pejsana pjesma
- prikaz nonog prizora gledanog kroz prozor
- odnos vizualnog i auditivnog
- doivljaj auditivnih senzacija (smijeh, glas iz mraka) u nedostatku vizualnih
- inverzija utnja-glas, govor-muk (senzualizam)
- oblik: 5 katrena, rima abcb
- lirski subjekt u prvom licu jednine
MRTVAC
- misaona lirska pjesma
- prolaznost tijelapriroda
- motivi: dim, blato, starac, crna zemlja, trule
- oblik: 5 katrena, rima abcb, stih osmerac
- razvoj poetske fabule anegdotsko oblikovanje
ADIEU
- lirska ljubavna pjesma
- odlazak, ganue i senzibilnost petrarkistikog pjesnika
- 90 -

- petrarkistiki motivi: mandolina, vino, gospoja, stube

- oblik: dvije strofe od po 6 stihova abcbdb

- Senj, 1880. Zagreb, 1931.

- pripovjeda, romanopisac, kritiar i esejist
- gimnaziju zavrio u Zagrebu
- u Beu zavrio studij filozofije i doktorirao kemiju
- profesor u Zadru
- urednik asopisa Lovor u Zadru, lista Balkan iz Trsta i zagrebakog Jutarnjeg lista
- novinar u Obzorju i Agramer Tagblattu
- 1926. predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika
BIJEG
- najbolji roman hrvatske moderne
- psiholoki roman psiholoka analiza
- tema: roman lika sudbina ure Andrijaevia, intelektualca koji zavrava
tragino u sukobu s okolinom, ali i sa samim sobom
- unutranji sukobi unutranja analiza, traenje odgovora na pitanje to je
dovelo do njegovog sloma
- antijunak
- stil defabularizacija
psiholoka analiza
unutranji monolog
- autorsko pripovijedanje prekidano monolozima glavnog lika, pismima,
ulomcima dnevnika
- pripovijedanje u 3 tipa narativnog tiskursa

- Vrlika, 1876. Zagreb, 1948.

- dramatiar, pjesnik, novelist i romanopisac
- pohaao realnu gimnaziju u Splitu, maturirao u Zagrebu
- studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i Beu diplomirao romanistiku i
slavistiku
- dramaturg u Hamburgu, Novom Sadu i Beu
- ravnatelj drame HNK u Zagrebu
- jedan od najprevoenijih hrvatskih autora
- napisao libreto za operu Jakova Gotovca Ero s onoga svijeta
BEZ TREEGA
- drama u uem smislu, napisana 1931.
- 3 ina
- vremenski ne pripada razdoblju moderne, ali ima obiljeja modernistike drame
- nastavlja se na tradiciju Ibsenove dramaturgije
- novovjekovni Odisej i Penelopa

- 91 -

- tragian nesporazum
- subjektivan doivljaj istine
- brani sukob pitanje vjernosti
- odnos mukarca i ene Moe li se imati pravo na neku osobu?
- dostojanstvo
- Gigina osveta
(novela)

(roman)
(drama)

- posljednja velika knjievna epoha

- mijenja uvrijeene oblike knjievne komunikacije i opeprihvaene kulturne
vrijednosti potres u povijesti kulture
Drutvene prilike:
- otkrivena radioaktivnost
- odrana prva filmska predstava
- obnovljene olimpijske igre
- izumljen zrakoplov
- postavljena teorija relativnosti
- osvojen Sjeverni pol
- potonuo Titanic
- poeo Prvi svjetski rat
- apstraktno slikarstvo
- atonalna glazba
- futuristiki manifest Pljuska drutvenom ukusu, 1912.
Ishodita moderne knjievnosti:
- nije trenutaan knjievnopovijesni rez i prekid s knjievnom tradicijom
- nagovjetaj: pjesnitvo W. Whitmana, C. Baudelairea i A. Rimbauda
dramsko stvaralatvo H. Ibsena, A. Strinderberga i A. Jerryja
pripovjedna proza H Jamesa i F. M. Dostojevskog
utemeljuju neke pretpostavke modernistikog nastupa ili moderne postupke

- 92 -

- utjecaj filozofske zamisli Nietzschea i Bergsona te psiholoki nauk Jamesa i

psihonalaiza Sigmunda Freuda
- od desetih do tridesetih godina 20. st.
avangarda
- pobuna protiv tradicije (poetika osporavanja)
- dominira poezija
- od etrdesetih do sedamdesetih godina 20. st.
kasni modernizam - obnavlja se dijalog s tradicijom: povratak velikim knjievnim
temama
- knjievnost se ispreplie s filozofijom; ulazak eseja u roman
- dominira proza
- od sedamdesetih godina 20. st.
postmodernizam - prekid s modernistikim zahtjevom da se originalnost
prihvati kao nesumnjiva vrijednost
- obiljeava ga niz protuslovnih tenji: povratak tradiciji, ali i
povratak avangardi (koja osporava tradiciju)

- franc. l'avant garde = predstraa, prethodinca

- mnotvo istovremenih smjerova i strujanja
- velika raznolikost u nainu oblikovanja
- stalna tenja da se nadmae prethodnici
- isticanje individualnosti i originalnosti
- osporavanje tradicije ili tumaenje tradicije na posve nov nain
- antiesteticizam
- depersonalizacija umjetnosti
- stapanje razliitih knjievnih anrova
- fragmentarni tekstovi otvorene strukture
- razbijanje sintakse dotadanjeg pjesnikog izraza
- proimanje razliitih umjetnosti
POEZIJA
- poetika osporavanja:
- osporava se ono to se u tradiciji smatralo lijepim (pozitivno vrednovanje
antiljepote)
- suprotstavlja se onome to je logino, razumljivo (pozitivno vrednovanje
antiloginoga)
- neobavezanost vezanog stiha
- nepostojanje zajednikih pjesnikih vrsta
- pojedinani pjesniki postupci
- pjesme nadahnute modernom tehnikom
- govor ulice ili jezi s onu stranu pameti
- nerazumljiv izraz sveden na zvuk
- lirska potraga za neposrednim, istinskim ivotom

- 93 -

- motivi grada i mune ratne stvarnosti

- tamna raspoloenja, melankolija, umor od ivota
- sloeni simboli i skriveno znaenje
1. FUTURIZAM (lat. futurus = budui)
- javlja se 1909. u Italiji, a poslije se javlja i u Rusiji
- pobuna
- obiljeja: odbacivanje tradicije
okrenutost budunosti
optimizam
samouvjerenost u nastupu
zalaganje za slobodu rijei
inovacije u pjesnikom izrazu
a) talijanski futurizam
1909. Filippo Tommaso Marinetti Futuristiki manifest
iznosi osnovne smjernice futurizma:
- opiranje tradiciji
- ljubav prema opasnosti
- elja da se izrazi ljepota brizne i dinamika suvremenog ivota
slave rat kao jedinu higijenu svijeta (talijanski faizam)
b) ruski futurizam
manifest Pljuska drutvenom ukusu
vee se uz rusku revoluciju ruenje staroga svijeta
najpoznatiji: Vladimir Majakovski
- nova, urbana, revolucionarna poezije
- obiljeja: tematika grada
jezik ulice (argonizmi, nepoetske rijei, novotvorenice)
hiperbolinost stila
antiesteticizam
- stupnjeviti stih
2. EKSPRESIONIZAM (franc. expression = izraaj)
- 1910. 1925.
- umjetniki odgovor na predratnu psihozu i nepravedne drutvene odnose
- najvie se razvijo u Njemakoj i Austriji (Mnchen i Dresden) te u Skandinaviji
- tematika: osamljenost, strah, smrt, sloboda, pobuna ti osjeaji izviru iz
straha i zgraanja nad Prvim svjetskim ratom i drutvom koje se
njime unitava
- obiljeja:
antimimetiko naelo umjetnost nije oponaanje prirode
umjetniko djelo osjetilna irealnost: Zbilja nije izvan nas, nego u nama.
nemir, tjeskoba, krik rezultat drutvene stvarnosti
ekspresija izraz ovjekove unutranjosti, njegove unutranje (duhovne)
stvarnosti
pjesniki jezik ostvaruje umjetniku slobodu, razliit od standardnog
autonomija boja (oluja boja) umjetnik ne preslikava boju iz prirode,
ve bojom izraava svoju duhovnu stvarnost crvena i crna
- 94 -

 oluja pjesnikih slika

karikiranje nain da se deformira stvarnost i da se izrazi vlastiti
doivljaj te stvarnosti
simultanizam nizanje sintaktiki izoliranih stihova, koji bi se naelno
mogli zamisliti i drukije rasporeeni
- faze:
1. predratni ili kozmiki ovjekov odnos prema Bogu i vjena pitanja
smisla ivota, ovjekova postojanja, poloaja u svemiru
2. ratni rat kao izraz krajnje deshumanizacije ovjeka
3. poslijeratni (socijalni) apokaliptina vizija grada
- najznaajniji ekspresionistiki pjesnici:
Georg Heym, Georg Trakl, Gottfried Benn, Franz Werfel
- asopisi: Der Strum i Die Aktion
3. DADAIZAM (dada djeje tepanje)
- 1916. u Zrichu skupina mladih umjetnika predvoena Tristanom Tzarom
- predstavnici: Tristan Tzara, Hans Arp i Hugo Ball
- obiljeja:
negacija svega tradicionalnog gaenje prema ratu
iracionalna negacija svih vrijednosti ukljuujui i umjetnost
groteska i apsurd antiestetsko oblikovanje
paradoks i crni humor
protiv logike, ljepote i tradicije
za nesavrenost, anarhiju, slobodu, spontanost
4. NADREALIZAM
- 1924. Andr Breton: Manifest nadrealizma
- ostali: Louis Aragon, Paul luard, Tristan Tzara
- zasniva se na uenju Sigmunda Freuda pojam nesvjesnog koje usmjerava
ovjekovo ponaanje i njime upravlja
- psihiki automatizam biljeenje spontanog tijeka misli, asocijacija i slika
- negiranje racionalnoga (osporavanje tradicionalne kompozicije)
- slikovitost
- nadrealistika metafora spaja nespojivo grevita ljepota
5. IMAINIZAM (franc. image = slika)
- pojavljuje se 1912. u Engleskoj
- utemeljitelj Amerikanac Ezra Loomis Pound
- u Rusiji se pojavljuje 1919. Sergej Aleksandrovi Jesenjin
- obiljeja:
govor istih slika izraziti tonost doivljaja, bez verbalizama
slobodni stih i oblici japanskog haiku pjesnitva
konkretna poezija/vizualna poezija poezija se moe razumjeti
simultano (rije, slika), a umjesto na iskazivanju, temelji se na
pokazivanju pjesnik koristi razliite vrste slova i raspored stihova kako
bi prikazao neki pojam (pr. konj)
umjetnost katalog slika
na itatelje nastoji utjecati bojom i ritmom
- 95 -

PROZA
- strukturna sloenost modernog romana
- naputanje tradicionalnog pripovijedanja zgoda s vrstim zapletom u sreditu
- izbjegavaju linearno pripovijedanje te logino i kronoloko nizanje zgoda
- prikazuju unutarnje stanje svijesti unutarnji monolog, pripovjedni monolog,
struja svijesti
- radnja u svijesti likova
- junaci slijede unutarnju logiku svijesti, perputaju se mislima i njihovom smislu
- prostorni i vremenski slijed prie razlomljen i ispod prividno uredne povrine
ivota nalazi se osobni nemir
Izgubljeni narataj
narataj amerikih knjievnika ije knjievno djelovanje zapoinje nakon 1. svj.
rata, a zavrava krajem 20-ih godina
sudjelovali kao dragovoljci u ratu vidjeli ratne strahote smatraju da u ratu
nisu vane velike rijei (domovina, junatvo), ve da je vano sauvati zdravi
razum i minimum samopotovanja
vraaju se u Ameriku i doivljavaju ok ameriki san tenja za materijalnim
ne snalaze se u takvoj sredini vraaju se u Europu bohemski ivot
vraaju se u Ameriku nakon 20-ih godina
Ernest Hemingway i Francis Scott Fitzgerald (Veliki Gatsby)

- Pariz, 1871. 1922.

- francuski pisac
- zavrio studij prava i knjievnosti na koli politikih znanosti
- utjecaj filozofije Henrija Bergsona ivot kao svitak
- krhka zdravlja (astma), pretjerano osjetljiv
- s Zolom se ukljuuje u aferu Dreyfus
- 1905. se povlai iz drutvenog ivota i samo pie
- 1909. zapoinje ciklus U traenju izgubljena vremena
ciklus od 7 romana u 13 knjiga
psiholoki i filozofski roman koji ima oblik memoara (dijelom
autobiografija)
tzv. roman umjetnika razvojni roman
dijelovi:
1. Put k Swannu (Combray, Jedna Swannova ljubav, Zaviajna
imena ime)

- 96 -

2. U sjeni procvalih djevojaka (Oko gospoe Swann, Zaviajna

imena zaviaj)
3. Vojvotkinja de Guermantes (1. i 2. svezak)
4. Sodoma i Gomora (1. i 2. svezak)
5. Zatoenica (1. i 2. svezak)
6. Bjegunica
7. Pronaeno vrijeme

COMBRAY
- roman
- osnovna tema romana: sjeanje
ciklus romana o vremenu koje je prolo, a kojemu Lik/Pripovjeda
naknadno daje smisao
- impresionizam (Impresija je dijalog umjetnika sa stvarnou.)
naa prolost je sauvana u nama samima, ali ju mi ne moemo svjesnim
naporom vratiti, tj. ne moemo se prisjetiti davnih dogaaja
osjetilna impresija nain na koji moemo vratiti prolost
okus kolaia madelaine natopljen u lipov aj (mataforino
pokazana veza izmeu naeg tijela kao uvara sjeanaj i
nesvjesnog u nama)
- asocijativna kompozicija zahvaljujui osjetilnoj impresiji izdvajaju se fragmenti,
a mijeaju se i vremenske perspektive prelaze s jedne razine sjeanja
(pripovjedaeva prolost) na drugu (pripovjedaeva sadanjost)
- tema: pria o osjetljivom, boleljivom djeaku koji je odrastao u umjetnika
- Lik/Pripovjeda eli postati knjievnik
- prvu stranicu napisao je nakon intenzivnog doivljaja triju zvonika u kretanju:
kako se on sam pomicao u prostoru i vremenu, tako se ta slika mijenjala
impresija zvonika
- stvarnost (proivljeni ivot) dobiva smisao tek u sjeanju
- stil esteticizam knjievnost, zahvaljujui sjeanju, dovodi prolost u sadanje
vrijeme i time joj daje nov smisao
- novo poimanje vremena
Ja lik (doivljeno vrijeme)
Ja pripovjeda (promiljeno vrijeme)
Glavni je lik sudionik zbivanja u romanu:
Ja-pripovjeda isti je taj glavni lik, ali kao
najprije ga upoznajemo kao djeaka (roman
odrasla osoba: on je knjievnik koji biljei
Combray), potom kao mladia, a onda i kao
zbivanja vezana uz glavnog lika. Svjestan je
odraslu osobu. On je izrazito osjetljiv,
svoga poziva i vjeruje da se moe naknadno
emocionalno usamljen, ljubitelj je umjetnosti
dati smisao umjetnikim djelima.
i eli postati piscem.
dvostruka tehnika pripovijedanja isprepliu se dva razdoblja u ivotu glavnog lika, to
donosi dva razliita odnosa prema vremenu, odnosno dva razliita vienja istog zbivanja: Jalik (prolost) i Ja-pripovjeda (prolost osmiljena iz perspektive pripovjedaeve sadanjosti
koja tako dobiva smisao) izmjenjuje se fikcija i esejistiki komentari

- mnogi autobiografski elementi

- svi su likovi odreeni svojim odnosom prema Liku/Pripovjedau
oblikovani impresionistikom metodom
najprije daje portrete, zatim subjektivnu procjenu Lika, a na kraju
- 97 -

intervenira Pripovjeda i korigira prethodni dojam

likove koji su mu najblie opisuje potpuno subjektivno,
izostavljajuoi fiziki opis (majka i baka)
- sloene i duge reenice, razbijene umetnutim dijelovima, asocijacijama i
usporedbama
- fragmentarnost, zaokruenost
- proza pripovjeda u 1. licu, retrospektivna fabula

- Prag, 1883. Kierling, 1924.

- austrijski pripovjeda
- roen u Pragu, u ortodoksnoj idovskoj obitelji nesretno djetinjstvo pod
nesmiljenim autoritetom oca, koji e ostaviti neizbrisiv peat na njegovoj
osjetljivoj psihi i slabom tjelesnom ustroju, te e do smrti ivjeti kao osamljenik
- kolovao se u Pragu
- u mladosti se izjasnio kao socijalist i ateist te simpatizirao eke anarhiste
- pravnik u osiguravajuem drutvu
- neshvaen za ivota
- za ivota objavio mali broj djela, oporuno sve rukopise namjenio spaljivanju
- nakon smrti sva njegova djela objavio prijatelj Max Brod
- opus sadri elemente:
ekspresionizma - osjeaj straha i usamljenosti
- protest protiv drutvenog mehanizma koji ugroava slobodu
pojedinca i zahtijeva slijepo pokoravanje
- uporaba groteske
nadrealizma - halucinantne vizije
- aktualna drutvena kritika
- odraavaju vlastiti Kafkin svijet - njegovu egzistencijalnu osamljenost i nemo
da nae mjesto u drutvu, da odredi svoj stav prema svijetu i religiji, njegov
strah i komarske vizije kojima je bio podloan
- zapisi iz Kafkinog dnevnika:
ivim stranije od stranca.

,,najvea besmislica uinila mi se u svom besmislenom ivotu vjerojatnijom

od smislenosti

- kristalno jasni stil i jednostavni realizam kojim opisuje graansku stvarnost, u

koju smjetava fantastine dogaaje svojih junaka
- kafkijanstvo opi pojam za stanje duha kakvo nalazimo u Kafkinu svijetu
- djela: Preobraaj, Umjetnik u gladovanju, Proces, Dvorac, Amerika
PREOBRAAJ
- pripovijetka
- napisana u ranijoj fazi Kafkina stvaranja (1912.)
- jedno od malobrojnih djela objavljeno za njegova ivota
- moderni mit fikcionalni svijet nastao transformacijom klasinog mitolokog
svijeta tako to se dokinula granica izmeu prirodnog i

- 98 -

neprirodnog
otuen ovjek u svijetu otuenih ljudskih odnosa
- simbolinost kukca
- prikazuje abnormalnost tzv. normalnog graanskog drutva
- zaudna pria
- in medias res: Kad se Gregor Samsa jednog jutra probudio nakon nemirnih

snova, primjetio je da se u krevetu bio pretvorio u golemog

kukca.

- ne eksperimentira s jezikom i pripovjednim tehnikama

- stil jednolian i nesklon metafori
- ukidanje prirodno-znanstvenih zakonitosti i uzrono-posljedinih odnosa
- groteskna i halucinantna stanja prikazana realistiki vjernim i jezino jasnim
iskazom
- pripovjeda u 3. licu pomno opisuje detalje svakodnevnice, ali nije sveznajui
pripovjeda i ne sugerira vrijednosne sudove
- motiv preobrazbe - alegorija (ovjek bez vrijednosti = kukac)
- ostala simbolika (jabuka, nedostatak razumljivog glasa, Gregorova soba, oklop,
noice...)
- predratni motiv (strah, ovjekov ivot bez vrijednosti)
- autobiografski elementi (odnos s autoritativnim ocem)
- otuenost: stvarno nepoznavanje drugoga ovjeka
- odnos: ja obitelj, odnos ja drutvo
- obiljeja stila: detaljiziranje, paradoks, magijski realizam, elementi sna,
kafkijanska atmosfera
- egzistencijalna tematika
- likovi:
Gregor Samsa
- trgovaki putnik
- preobrazio se u golemog kukca preobrazbu doivljava normalno
- nakon preobrazbe: bespomoan, gubi mo govora, ne moe komunicirati
- dvojnost izmeu njegova fizikog lika i ljudske svijesti koju zadrava
- osamljenost (slavenski korijen njegova prezimena Sam-sa)
- osjeaj bespomonosti, osamljenosti i straha
- postaje svjestan da ga je odbacilo ne samo surovo drutvo, ve i njegova
obitelj za koju se cijelo vrijeme rtvovao
- s osjeajem inferiornosti i krivnje on gotovo da odobrava nehumane
postupke kojima je izloen
- Je li ivotinja kada ga glazba toliko dira? umjetnost kao hrana za
kojom Gregor ezne
Gregorova obitelj
- za njih je Gregor samo strano tijelo, teret
- prema Gregoru osjeaju gaenje i strah
- Pogledajte samo, krepalo je; lei tamo, skroz-naskroz krepano!
- bacanje trupla na smetlite obitelj razmilja o budunosti

- 99 -

O emu zapravo govori Preobrazba?

odnos umjetnika i njegove okoline
metafora bolesti
kazna zbog nesposobnosti da se odraste
posljedica potiskivanja svoje vlastite prirode
tjeskobna slika obiteljske represije
- aktualnost djela: odnos prema drugom ovjeku samo na temelju pojavnosti
(izgleda); problem pojedinca u suvremenom svijetu

ROMAN STRUJE SVIJESTI

struja svijesti
ovjekovom svijeu neprestano prolazi struja dojmova,
asocijacija, misli; dojomovi se nadovezuju na druge po
naelu slinosti, kontrasta, dodirivanja.
roman struje svijesti U romanu struje svijesti prevladava knjievna tehnika
izravnog zapisivanja dojmova, misli i razmiljanja
pripovjedaa.
knjievna tehnika
Zasniva se na nadrealistikom pojomu automatskog pisanja.
Najee se izraava monologom: izravnim (biljei se struja
svijesti bez obzira na gramatika i pravopisna pravila) i
neizravnim.
predstavnici
James Joyce (Uliks), Virginia Woolf (Gospoa Dalloway) i
William Faulkner (Krik i bijes)
DRAMA
- razvija se u rasponu od lirike, odnosno poetske drame, preko povijesne,
politike i drutvene do avangardistike i eksperimentalne
- naruava mjesto i vrijeme radnje
- nove zamisli u oblikovanju kazalinog prostora
naturalistika drama
ekspresionistika drama
dramska radnja
radnja due
graanska drama
dramska legenda, misteriji, scenska
vizija, oratorij
teme: drutveni problemi
teme: obnova duha, potraga za vjenim
iluzionistiki scenski prostor (npr.
apstraktni scenski prostor
graanski salon)
likovi-karakteri-pojedinci
simboliki likovi, esto i bez osobnih
imena; masa
realistini uvjerljiv dramski govor
emostivni, poetski, ekspresivni izriaj
- ekspresionistika se drama kree izmeu dviju krajnosti:
drama kvantitativne dramaturgije prikazuje masu, velik broj likova na
sceni i arenilo zbivanja i mnotvo scenskih efekata

- 100 -

 mnoloka drama
- ekspresionistiki dramatiari: Oskar Kokschka, Georg Kaiser i Ernst Toller
- poetska drama stihovana drama koja ima dosta slinosti sa simbolistikom
dramom
- teite na dokazivanju neke teze
- predstavnici: Paul Claudel i T. S. Eliot
katolika poetska drama propituje odnos ovjeka i vjere i suprotstavlja
katoliki moral ispraznim oblicima suvremenog ivota

- Argigento, 1867. 1936.

- talijanski pripovjeda i dramatiar
- studira u Palermu, Rimu i Bonnu doktorirao filologiju
- uitelj talijanskog u Rimu
- prvi uspjeh roman Pokojni Matija Pascal
- istrauje teme promijene linosti te njezine subjektivne i objektivne percepcije
- zbirka od 200 novel Gole maske
- est lica trai autora najvei kazalini uspjeh
- 1934. Nobelova nagrada
- Pirandelova reforma kazalita:
ukidanje podjele na inove i prizore u dramskom tekstu
razaranje iluzije scenske stvarnosti i razotkrivanje mehanizma predstave,
npr. scenografija esto ne slui stvaranju iluzije, ve njezinu razaranju
(tzv. reteatralizacija kazalita)
ostvarivanje dojma improvizacije
uvoenje dramaturgije predstave u predstavi
dokidanje tzv. etvrtog zida predstave i ispreplitanje prostora pozornice
i prostora gledalita (npr. u est lica trai autora ulazak glumaca kroz
gledalite)
prikazivanje bizarnih sadraja i likova
- oslanja se na filozofiju relativizma te teatralizaciju kazalita i svijeta
- utjecao na dramatiare 20. st. i teatra apsurda
- utro put egzistencijalizmu i nadrealizmu
Pirandelov stil pirandelizam
teme
- problem ovjekove osobnosti
- nemogunost istinske komunikacije meu ljudima
duhovna podloga - ideja o relativnosti istine i apsolutne spoznaje
humorizam
- umjetniki postupak pronalaenja suprotnosti u svim
ivotnim pojavama; humorizam razotkriva traginu i bolnu
pozadinu smijenih stvari i pojava
paradoksalnost
- isticanje suprotnosti: istine i privida, traginog i kominog,
pojedinca i drutva, glume i ivota
tehnika zrcala
- prikazivanje igre suprotnosti u ivotu i na pozornici
- 101 -

EST LICA TRAI AUTORA

- publika na praizvedbi odbila dramu drama odbacuje temeljne postavke
graanskog kazalita
- tema: granice stvarnosti i glume, ivota i fikcije
- likovi:Ravnatelj-redatelj, Otac,Majka, Pastorka, Djeak, Djevojica, Sin, Prvakinja
- apsurdnost
- pitanje ivotne i umjetnike zbilje
- pitanje autorstva
- kazalite u kazalitu
- obiljeja psiholoke teme:
- problem osobnosti
- iluzija i zbilja
- grotesknost
- radnja bez inova i prizora kaotinost radnje

- od 40-ih do 70-ih godina 20. st.

- avangarda se polako stiava, a javljaju se pokuaji obnove realistike proze
- obnavlja se dijalog s tradicijom: knjievnici se vraaju velikim knjievnim
temama (odnos pojedinca i drutva pojedinac u suvremenoj civilizaciji, smisao
postojanja knjievnosti, smisao ljudske povijesti)
- otuenost, osamljenost, osjeaj izgubljenosti
- egzistencijalizam - knjievni i filozofski pravac
- teorija apsurda
- proza egzistencijalistiki roman
- drama epski teatar i teatar apsurda
- povijesne i politike okolnosti:
2. svjetski rat i posljedice rata
faizam, nacizam, boljevizam totalitarna drutvena ureenja
- analiza pojedinanih ljudskih postupaka i unutarnjih dvojbi ljudi zahvaeni
ratom
PROZA
- tematika ovjekov doivljaj vlastitog postojanja
odnos osamljenog pojedinca s drugim ljudima (nemogunost komunikacije)
osporavanje tradicionalnog moela ivota (suprotnoga egzist. svjetonazoru)
sloboda ovjekova izbora
nelagoda koju donosi osjeaj konane odgovornosti za vlastiti ivot
- polarizirani likovi egzistencijalisti ili ostali
- reduktivna tehnika ovjek sveden na golo postojanje naglasak na
psiholokoj analizi lika
- nema tradicionalno razraene fabule u sreditu je suprotstavljanje stajalita o
bitnim ivotnim pitanjima

- 102 -

- razaranje cjelovite prie na fragmente

- unutranji monolog
- esejistiki elementi
Socijalistiki realizam (socrealizam)
- javlja se nakon Oktobarske revolucije u Sovjetskom savezu
- ukljuuje konvekcije realizma, ali su djela tendeciozna i nose jasnu i otvorenu
ideoloku poruku
- knjievnost u slubi vladajue ideologije
- proleterska proza drutvena uloga: treba djelovati na itatelja i usmjeravati ga
u drutvu
- oslanja se na ruski realizam, ali nema drutvene analitinosti
- socijalna tematika: kolektivizacija sela, industrijalizacija...
- pouna uloga: djela pisana tendeciozno
likovi podijeljeni na pozitivne i negativne
zastupaju moralne i drutvene vrijednosti
- preko glavnih likova se naglaavaju etiki primjeri i slavi kolektivizam (narod kao
glavni junak)
- temeljna knjievna vrsta: roman
- Alir, 1913. Villeblevin, 1960.
- francuski knjievnik
- doktorirao filozofiju
- anarhist, buntovnik, komunist, lan pokreta otpora
- 1957. Nobelova nagrada
- poginuo u automobilskoj nesrei
- dvije faze stvaranja:
1. ciklus apsurda djela kojima naglaava nihilizam
Stranac (roman), Mit o Sizifu (esej) i Caligula (drama)
2. ciklus pobune
Kuga (roman), Pobunjeni ovjek (esej), Opsadno stanje (drama),
Pravednici (drama)
- Sartrea i Camusa povezuju usprkos razlikama koje ih dijele:
Sartre egzistencijalizam, filozof
Camus vie ispituje moralni, no filozofski stav
STRANAC
- roman lika
- ispovijed glavnog junaka
- tema prikaz ivota kao besmislenog i apsurdnog
- ovjekova otuenost ovjek kao stranac u svijetu
- dosljedna primjena egzistencijalistike filozofije na konkretnu ivotnu situaciju
- kompozicija roman podijeljen u 2 dijela:
1. Mersaultov ivot kao ivot slobodnog ovjeka
2. njegov ivot u zatvoru i suenje

- 103 -

- karakterizacija likova (tehnika retardacije)

- nema psiholoke razrade likova
- tehnika retardacije svodi Mersaultov psihiki ivot na elementarno,tj. na
osjetilne dojmove
lik se kree samo u jednoj vremenskoj dimenziji = sadanjosti
- Mersault otueni ovjek doivljava ivot kao besmisleno postojanje
kojim vlada sluaj, otuen je od drutva
ravnodunost, beutnost
jednolian i beutan ivot
- jezik jednostava, svakodnevan
- kratke reenice

- New York, 1919. 2010.

- suvremeni ameriki pisac
- jedan od najpopularnijih i najzagonetnijih knjievnika 20. st.
- zavrio privatnu kolu u New Yorku, pohaao vojnu kolu u Pennsylvaniji
- studirao na 3 kolea ni na jednom nije diplomirao
- sudjelovao u 2. svjetskom ratu
- pisati je poeo s 15 godina
- prva pria Story (21 godina)
- najee je objavljivao prie u New Yorkeru
- 1951. prvi roman: Lovac u itu
- nije mogao podnjeti teret slave povukao se iz svijeta (zatoio se u svojoj vili)
LOVAC U ITU
- moderni roman
- proza u trapericama
- opisuju se razliiti dogaaji koje je Holden Caulfield doivio na razliitim
mjestima (od New Yorka do kue), no on sve to zapravo govori u bolnici
- predboino vrijeme
- ivot Holdena Caulfielda
- Holden glavni lik i pripovjeda
- 17 godina, pametan, osjetljiv, osamljen
- Holdenovi unutarnji monoliozi, razmialjnja o svijetu, ljudima koji ga okruuju,
budunosti
- jezik argoni, siromaan i jednostavan rijenik, potapalice i fraze
- radnja ne tee kronoloki ovisi o subjektivnim doivljajima doivljajima lika
tijek radnje prekinut razmiljanjima i monolozima
- eli postati lovac u itu naslov
- humor
- ironine usporedbe
- nepouzdan pripovjeda (ich form)

- 104 -

DRAMA
1. EPSKI TEATAR
- Bertolt Brecht
- potaknuti gledatelja na akciju
dramski oblik kazalita

epski oblik kazalita

- pozornica utjelovljuje dogaaj

- prizor proizlazi iz prizora
- dramska napetost jedan od najvanijih
elemenata drame
- scenska glazba prati radnju
- iluzionistiko kazalite
- sugestivno kazalite
- osjeaj je primaran (katarza osjeaja)
Od glumaca i od gledatelja trai se
uivljavanje:
- glumac se uivljava u ulogu
- gledatelj se uivljava u lik
- gledatelj se uivljava u radnju
- gledatelja se potie da osjea
- gledatelja se ukljuuje u akciju
Pretpostavka: ovjek i svijet su nepromjenjivi.

- na pozornici se prikazuje pria, dogaaj

- prizori se osamostaljuju
- dramska napetost izostaje (nema zapleta,
radnja je esto unaprijed poznata, prekida se
pripovjedaevim komentarima i pjesmama)
- pjesme songovi prekidaju i komentiraju
radnju
- kazalite koje razbija iluziju
- argumentirano kazalite
- razum je primaran (katarza razuma)
Od glumca i gledatelja trai se distanciranje:
- glumac se distancira od uloge
- gledatelj se ne identificira s likom
- gledatelj je promatra radnje
- gledatelja se potie na spoznaje i odluke
- u gledatelja se budi sposobnost za akciju
Pretpostavka: ovjek i svijet su promjenjivi.

2. TEATAR APSURDA (ANTIDRAMA)

- predstavnici: Eugne Ionesco i Samuel Beckett
- filozofija egzistencijalizma svoje svjedoenje o apsurdnosti drame ne
izraavaju samo sadrajem (temom), nego i formom, tj. razaranjem
klasine dramske strukture
spajanje traginog i kominog = tragina farsa
duhovna podloga - osjeaj besmislenosti i apsurdnosti ivljenja
- otuenost meu ljudima, nemogunost komunikacije, nesporazumi,
tematika
dramska radnja

dramska
kompozicija
likovi

uzaludno ekanje, banalnost svakodnevnice, propadanje i

dehumanizacija
- dezintegracija dramske radnje: ne prikazuje se cjelovita radnja, nego
fragmenti i dramske situacije
- statina radnja
- izostaju vani dramski elementi: dramska napetost, dramski sukob,
naelo uzrono-posljedine povezanosti
- prevladava cikliko ponavljanje i variranje dramskih situacija:
zavretak drame samo je kraj, ali ne i rasplet
- gotovo bez osobnosti i induvidualnosti, esto se pojavljuju u
parovima koji karikiraju odreene ljudske odnose
otpaci ovjeanstva, beskunici, starci, invalidi (Beckett)
tipovi: engleski brani par i sl. (Ionesco)

- 105 -

dijalog

prostori
scenski pokret
struktura
dramskog teksta

- ne razvija sukob
- ne uspostavlja komunikaciju meu likovima
- raspada se na monologe, pitanja bez odgovora, znakovite pauze,
jezine klieje, fraze, potaalice, ponavljanja
- simboliki, metafiziki prostor (Beckett)
- karikature graanskih soba i salona (Ionesco)
- vana postaje gesta i scenska igra koja istie mehaninost pokreta
- gubi se podjela na inove i prizore
- prevladavaju jednoinke i dvonike

- Dublin, 1906. Pariz, 1989.

- irski knjievnik
- pisao na francuskom
- studirao francuski, talijanski i engleski na Trinity Collegeu u Dublinu
- profesor engleskoga u Francuskoj
- 1969. Nobelova nagrada
- djela: ekajui Godota, Svretak igre (drame), Murphy, Molloy i Mallone umire
(romani)
- kazalite apsurda i antiteatar
- pokreta i jedan od utemeljitelj posmoderne proze i drame
U OEKIVANJU GODOTA
- svojevrsna parodija ljudskog ivota besmisao ivota
- antidrama u dva ina
- raskrije s stablom
- likovi: 1. par: skitnice Vladimir i Estragon
2. par: klaunovi Pozzo [Poco] i Lucky (engl. sretan)
- iekivanje Godota (engl. God=Bog ?)
- nema razgovora u obliku sukoba ili razrjeenja svaki lik govori svoje nema
pravog dijaloga
- nema pravih osoba likovi karikatur, simboli
- karikatura i parodija miljenja
- docta ignorantia (ueno neznanje)
- groteska, tragina farsa

- 106 -

- javlja se 70-ih godina 20. st.

- zavrna faza modernizma ili nova knjievna epoha
Obiljeja:
- pokuaj prekida s modernistikim zahtjevom originalnosti kao nesumnjive
vrijednosti knjievnost ne mora nuno teiti novome
- relativizam nema isticanja vrijednosnoga sustava
- ukidaju se razlike izmeu umjetnike knjievnosti i trivijalne proze
- sve tehnike i sve ideje postaju jednako vrijednima
- novo shvaanje tradicije
- tradicija se ne osporava
- slijede se uzori, ali ih se i ironizira
- iz tradicije se uzimaju i djela koja nisu bila poznata u svom vremenu
(podcijenjene knjievne vrste)
- u literaturu se uvodi trivijalna knjievnost
- intertekstualnost meuovisnost tekstova: za razumjevanje jednog teksta, esto
je bitno poznavanje drugog teksta
- u knjievnoj tehnici ukidaju se anrovske granice, ali i granice izmeu filozofije,
knjievnosti i znanosti
Predstavnici:
- Jorge Luis Borges i Samuel Beckett pretee
- Gabriel Garcia Marquez, Italo Calvino, Umberto Eco, Milan Kundera i dr.

- pobuna protiv kulta ljepote i sklada

- Prvi svjetski rat promijenio ovjekov pogled na svijet, razorio modernistiki
ideal ljepote
PRVO RAZDOBLJE: HRVATSKI EKSPRESIONIZAM (1914. 1928.)
- povijesni okvir: 1914. poetak 1. svj. rata, 1928. atentat na hrv. poslanike u
beogradskoj Narodnoj skuptini
- 1914. smrt A.G. Matoa, pojava prvih Krleinih djela i antologija Hrvatska

mlada lirika

Hrvatska mlada lirika

- antologiju izdalo Drutvo hrvatskih knjievnika
- zastupljeni pjesnici mlae generacije roeni krajem 19. st.
- poezija pisana u duhu hrvatske moderne (lirski pejsa, kult forme)
- uzori: Mato i Vidri

- 107 -

 Ivo Andri, Vladimir erina, Frano Galovi, Janko Poli Kamov, Nikola Poli,
Tin Ujevi, Ljubo Weisner...
Ekspresionistiki asopisi
- Ulderiko Donadini Kokot (1916.)
politiki lanci u kojima se zalae za aktualnost tematike i pobunu
- Antun Branko imi Juri (1917.) trai potpuni prekid s tradicijom
- Vijavica (1919.)
- Miroslav Krlea Plamen (1919.)
Antun Branko imi najznaajniji predstavnik hrvatskog ekspresionizma
DRUGO RAZDOBLJE (1928.-1952.)
- 1928. asopis Kritika (asopis za socijalnu literaturu)
Krlea poinje objavljivati glembajevski ciklus
- prevlast socijalne literature
Proza
- obnova realistikog romana dominiraju djela socijalnog realilzma
- moderni romani prvi hrvatski moderni roman: Povratak Filipa Latinovizca
Poezija
- meuratno razdoblje Tin Ujevi, Dobria Cesari i Dragutin Tadijanovi
- Ivan Goran Kovai pjesnik i prozni pisac
- dijalektalna poezija
Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krlee (kajkavsko narjeje)
Dragi kamen Mete Balote (akavsko narjeje)
DVIJE STRUJE
1. skupina jugoslavenski orijentiranih knjievnika okupljenih oko Vladimira
erine (asopisi Val i Vihor)
- nezadovoljni kompromiserskom i neuinkovitom politikom
- knjievno-umjetniki uzori: Vladimir Nazor i Ivan Metrovi
2. znaajna pojava pisaca koji su manifestima izraavali nezadovoljstvo
stanjem u hrvatskoj knjievnosti
- Ulderik Donadinij, Antun Branko imi i Miroslav Krlea
- Ulderik Donadinij izdava i urednik asopisa Kokot (1916.)
- Dolja estetike!
- suprotstavlja se graanskom umalom
udoreu
- bunt, borbenost i tenja za aktualnou

- rodom iz Hercegovine (20. st.)

- gimnaziju polazio u irokom Brijegu, Mostaru, Vinkovcima i Zagrebu
- aktivist pokreta katolike mladei
- kolovanje naputa nakon to je objavio prvi broj knjievnog asopisa Vijavica
(1917.) bilo je zabranjeno izdavati vlastite novine
- 1919. asopis Juri, 1924. Knjievnik
- najznaajniji pjesnik ekspresionistike faze hrvatske knjievnosti

- 108 -

- na poetku stvaralatva negirao tradiciju i bilo kakvu povezanost knjievnost s

drutvenim problemima
- umjetnost ne tei ni za im tei jedino da bude umjetnost
- umjetnost poseban, duboki unutarnji doivljaj svega onoga to je
vezano za ovjekovo osjeanje ivota i svijeta (lien svega
nevanoga, nestvarnog i banalnog)
trai bit ovjeka i svijeta dublji smisao ovjekova postojanja
imiev ekspresionizam
- krtost izraza, racionalizacija rijei, odbacijvanje deskriptivnog
- dojam krika, napetosti, unutranje dinamike i pokreta to se ostvaruje
neglaenom uporabom glagola, reeninih nizova i eliptinih nizova
- slobodan stih, iezavanje interpunkcije
- vizualni izgled grafika forma pjesme postaje strano vana
- kolorinost jake i jarke boje, boje svjetlosti, koloristiki kontrasti boje
dobivaju vrijednost simbola (osobito plava boja otvara obrise metafizikog
svijeta)
- najee stilske figure sinestezija, hiperbola, metafora
- uranjanje u sadraj svijesti vizije, halucinacije, slutnje, nestvarne slike...
PREOBRAENJA (1920.)
- prva i jedina pjesnika zbirka (48 pjesama)
- magija poetske rijei (govor boje, zvuka i ritma)
- unosi u hrvatsku poeziju slobodni, nevezani stih, izostavlja interpunkciju, ime
daje vizualnu snagu svojim lirskim motivima
- vie misaon nego emocionalni pjesnik traenje smisla ljudskog postojanja
(zaetnik pojmovne umjesto slikovne poezije)
- teme o ljudskom tijelu i poetski ciklus o siromasima
- nemoni revolt protiv neumitnosti prolaenja
neobino saetim izrazom u temama ljubavi i smrti pokuao tipinim
egzistencijalnim motivima naslutiti neke osnovne ljudske tajne
nemoan da dokui bit pobunio se protiv svega sputanog i
nedoreenog u ovjeku
- muzika forme
- tehnika pjesme
dva ritma: mehaniki i ekspresivni
- ekspresivni ritam najprivlaniji slobodni stih (rijei ne smiju biti ritmiki
na svome mjestu)
- bitnije rijei u pjesmi treba naroito naglasiti - trebaju doi na ono
mjesto u stihu gdje je ritmiki udar najjai
- rimovati treba samo kada to treba, jae djeluje kada je rijea
- gubitak interpukcije
- stih: slobodan (zalae se za ekspresivni, a ne mehaniki ritam
- koristi isti jezik
- suprotstavlja simbole pjesme mu nalikuju vie snu nego javi
- stil: slui se unutarnjom rimom, anaforom, asonancom, aliteracijom, esto koristi
ponavljanja
- 109 -

Pjesnici
- lirska misaona pjesma
- pjesniki poziv, senzibilnost pjesnika
- pjesniko umijee (ars poetica)
- uenje Pjesnici su uenje u svijetu
- prvi stih izdvojen zasebna ritmika, znaenjska i sintaktika cjelina
- odsutnost interpukcije
- sinestezija
- metafora
- pjesnicima dodjeljuje povlateni status jer oni imaju pravo uvida u bit stvari
- slobodni, nevezani stih
Opomena
- lirska misaona pjesma
- uzvienost duha
- temeljni motivi ovjek, zvijezde, svjetlost, prah (jednostavni)
- funkcionalnost rijei
- zvijezde simbol uzviene duhovnosti
- paljivo grafiko (geometrijsko) organiziranje pjesme
- usklinik nakon motiva zvijezde pjesniki krik
- hiperbola, metafora
- 1. kitica: nemoj se poniziti, nemoj ostati plitak
- 2. kitica: duhovnost
- 3. kitica: zavretak zemaljskog ivota
- 4. kitica: vjenost
- pitanje egzistencijalizma (traenje smisla ljudskog postojanja) beskrajno i
vjeno unutar ljudskog bia
ovjee pazi

da ne ide malen
ispod zvijezda!

- slobodni stih
Moja preobraenja
- lirska misaona pjesma
- ljudski duh podvrgnut neprestanim preobrazbama tenja za stalnou i
vjenou
- pitanje ivota i smrti njihove svrhe
- preobraavanje u stvaranju povratak ovjeka u najhumanijem smislu (nije
bijeg od ivota)
Ja pjevam sebe kad iz crne bezdane i mune noi
iznesem blijedo meko lice u kristalno jutro
- slobodni stih
- grafiki organizrana pjesma
- izostanak interpunkcije
- simbolika boja
- hiperbola, metafora, sinestezija
- najpoznatiji stih: Ja pjevam sebe koji umirem na dan bezbroj puta
- 110 -

Povratak
- lirska ljubavna pjesma
- duhovna i simbolika prisutnost lirskog subjekta kraj voljene osobe
- krik ptice ekspresionizam
- slobodni stih
- izdvojenost stihova znaj i stane ritam, naglaenost
- grafika forma pjesme utjee na sadraj
- sinestezija, personifikacija, onomatopeja
- simbolika boja
- plava boja svijet metafizinog (svijet njegove ljubavi)
Smrt
- lirska misaona pjesma
- fizika, ekspresionistika manifestacija smrti
- teke, pesimistine pjesnike slike
...i onda stane. Ko da maina stane. I stoji. Ni makac.
- smrt = kraj
- slobodni stih
- ekspresionizam krik majka e ivinski kriknuti
Smrt i ja
- lirska misaona pjesma
- motivi smrt, svretak, poetak
- oblik naglaavanje
- smrt, koja je svretak, imi predstavlja kao poetak vjenost
- individualni, subjektivni doivljaj smrti i smrtnosti
i stigne na rub mene. Moj svretak

njezin pravi je poetak:

kad kraljuje dalje sama

- izostanak interpunkcije vjenost smrti (smrt i dalje vlada)

- odnos i jedinstvo ivota i smrti
- metafora
Ruak siromaha
- socijalna lirska pjesma
- motivi stid, ruak, siromatvo, stol, tiina, teina, krv, tijelo
- opkoraenje naglaavanje
- groteskne slike, hiperbola
i svaki misli da je drugom ubica

i da je krv to tee kroz njegovo tijelo

krv drugoga

- ekspresionistika slika ruka dvojice siromaha, promjena psihe uslijed siromatva

- sram siromaha jednog pred drugim
- ironija
Hercegovina
- pejsana lirika
- subjektivni doivljaj lirike i pejsaa
- sinestezija, hiperbola, personifikacija
- 111 -

- ekspresionizam - Ja koracam plav od sutona

kao krvlju namrljana slikarija
uasne opeke viu
crni vlak se vue i vriti
crni ivot ljudi

- Zagreb, 1893. 1981.

- hrvatski pjesnik, romanopisac, pripovjeda, dramatiar (20. st.)
- osnovnu kolu i niu gimnaziju zavrio u Zagrebu, kadetsku kolu polazio u
Peuhu, a vojnu akademiju u Budimpeti
- nakon neuspjeha da se javi kao dobrovoljac u srpsku vojsku, vraa se u Zagreb
1915. mobiliziran u priuvnoj asnikoj koli
- poslije rata, politiki opredijeljen za lijevu, komunistiku opciju, ivi uglavnom
kao slobodni knjievnik, putuje u SSSR (1924.), te Prag i Varavu (1932.)
- 1950. imenovan direktorom Leksikografskog zavoda u Zagrebu, na ijem elu
ostaje do smrti
- ratna lirika ozraje nokturalnih neljudskih manifestacija ivota u ratnom
vrtlogu
- kljune rijei: no, smrt, krv
- izravni izraz pjesnikova duevnog stanja u tim apokaliptinim
danima
- kvantitativne drame ne gradi scenu na psihologiji likova, nego razbija prostor i
vrijeme, i scenu gradi na izrazito vizualnom, vanjskom
efektu, na kvantiteti (scenskoj monumentalnosti)
- ratne drame Golgota, Galicija i Vujak
- ojaen ovjek lien svake nade
- razmiljanja o besmislenosti rata, njegovom pravom licu koje deformiraju
ljudskost
- ratna proza Hrvatski Bog Mars
- jedna od najsnanijih antiratnih knjiga u europskoj knjievnosti
- Krlea pod povealo stavlja hrvatskog seljaka i intelektualca u uniformi
austrougarskoga vojnika
- prodire duboko u psihologiju svojih likova
- prikazuje apsurdnost ljudskog i meusobnog klanja uope (tragedije
pojedinaca i cijelih skupina koje ginu, a da zapravo ne znaju zato) ratna
razdoblje kada Krlea naputa ekspresionistiku univerzalnu simboliku i
viozionarstvo, a pribliava se realistikom tretiranju sudbina malih ljudi i
njihove tragike
- knjievni rad:
- poezija: Pan, Tri simfonije, Pjesme I, II, III, Lirika, Balade Petrice Kerempuha,

Pjesme u tmini
- novele: Hrvatska rapsodija, Hrvatski bog Mars, Novele
- drame: Legenda, Saloma, Kraljevo, Michelangelo Buonarotti, Golgota,

- 112 -

Vujak, Gospoda Glembajevi, U agoniji

- romani: Povratak Filipa Latinovicza, Banket u Blitvi, Na rubu pameti, Zastave
- putopisi, polemike, eseji: Vraji otok, Izlet u Rusiju, Moj obraun s njima,
Deset krvavih godina

SNIJEG
- lirska pejsana pjesma
- motivi snijeg, stope, ene, zubi, domovina
- tema prolaznost
- motiv snijega povezan s ljudskim ivotom
- poloaj ovjeka u svijetu
- kontrasti (snijeg neutralna podloga koja pojaava kontrastni doivljaj boja)
- boje: bijelo istoa
crveno trulo, ranjavo
uto prljavtina
- slobodni stih
KRALJEVO (1915.)
- prvi dramski ciklus
- kvantitativne drame - ne gradi scenu na psihologiji likova, nego razvija prostor i
vrijeme, scenu gradi na izrazito vizualnom, vanjskom efektu,
monumentalnosti
- opirna jednoinka
- opirne didaskalije varaki ugoaj, apokaliptino
- masovne scene
- scenski simultanizam na sceni se istodobno pojavljuje velik broj likova i
paralelno se odvijaju razliita zbivanja
- kraljevski sajam u predratnom Zagrebu kaotina vizija predratnog ludila
- tragino i komino
- raelistiki i fantastiki elementi
- groteska (prostitutke, pijani mrtvaci, slijepci)
- ekspresionistika drama u kojoj se donosi kritika drutvene stvarnosti
- motivi ples mrtvaca (dans macabre)
- simboliki prikaz ljudskog drutva koje se otima kontroli i koje ide prema ratu
- kompozicija: 1. dio: sajam u kojem se uje mnotvo anonimnih glasova
2. dio: pojedinane sudbine
- krug u krunom gibanju briu se sve granice: prolost-sadanjost, smrt-ivot
- didaskalije iznimno vane
- pisane kao poetska proza
- utemeljene na sintezi jezinih, zvukovnih, vizualnih i plesnih
elemenata
BARAKA PET BE
- pripovjetka
- ratna tematika
- pripovjedaev antiratni stav ironian pristup onima koji vode ratove u ime
viih interesa- suosjeanje za Vidovia
- tema: sudbina hrvatskih ljudi u Prvome svjetskom ratu
- 113 -

 sudbina studenta Vidovia koji je kao neizljeiv ranjenik dospio u vojnu

bolnicu koju vodi grof Maksimilijan Axelrode
- infernalni svijet bolnice
- djelo prikazuje: tjeskobnu atmosferu punu krvi, smrti, rana, kaosa i jadnik
ranjenika razliitih nacionalnosti kojima preostaje jedino vjera u
Boga
- likovi i nain opisivanja likova:
Maksimilijan Axelrode
grof; kontur Suverenog maltekog reda
- ironija, groteska (karikiranje kao nain karakterizacija lika)
- predstavnik vlasti, plemenita koji vodi AU Monarhiju ironija
- nema osjeaj za patnju
- uvodi red koristei silu
- u kontekstu djela u cjelini: povlaenje kada opasnost uistinu zaprijeti,
nemilosrdan pristup ranjenicima nakon nasilne noi, nazdravljanje pobjedi
kada Vidovi umire
Vidovi student; broj osam
- dramski oblikovan lik (unutarnji konflikt koji se temelji na
postavljanju bitnih nacionalnih, osobnih i vjerskih pitanja)
- uzaludni monolozi
- hrvatski intelektualac u slubi austrougarskoga vojnika
- protiv svoje volje u ratu (za razliku od Maksimilijana)
- univerzalni lik, predstavnik ljudi koji u 1. svjetskom ratu ginu za tue
interese
- simbolika ovjek koji ukazuje na apsurd rata i unitavanja
- naturalistiki elementi
opis ranjenika, rana, kupaonice (prostrijeljena plua, krv, bazen prljave
vode, Vidovieva elja za prolijevanjem sadraja none posude)
- ekspresionistiki elementi
- kolektivne scene (ranjenici vape, a ostali slave)
- ranjenici mariraju
- slike barake kao utrobe lepa
- realistiki elementi
- detaljan opis prostora karakterizira likove
- pobunjeni i obespravljeni pojedinac
djelovanje na itatelja dojam krika, potreba za osvjeivanjem, poriv
pobune (protiv rata)
- masovne scene pijanstvo, mimohod apsurd
- apsurd i besmislenost rata
- kaos, umiranje
- smrt i umiranje lieni svake patetike
- simbolika blatne mrlje na bijelome platnu
- Prvi svjetski rat: bolnica = Austro-Ugarska
- ironija u naslovu zbirke Mars nije hrvatski bog, nego tui (rimski), ali Hrvati
toliko ginu u ratovima za tuince da bi trebao biti njihov
- 114 -

- zajednika tematska obiljeja novela unutar zbirke

domobranska tema
stradanje hrvatskih vojnika
- zajednika stilska obiljeja novela unutar zbirke
ironija i groteska
realistiko pripovijedanje
naturalistike slike
BALADE PETRICE KEREMPUHA: Kevenhiller
- tridesete godine procvat dijalektalne lirike
- Balade Petrice Kerempuha (1936.)
- kajkavski
- Petrica Kerempuh grabancija i skitnica
- ismijava situaciju satirik i ismijava
- pjesnikova vizija cjelokupne hrvatske povijesti promatrana u nizu
seljakih buna i otpora slika ivota hrvatskog kmeta
- barokna kienost leksiko bogatstvo kajkavskog narjeja i razgranata
atribucija, nabrajanja i ponavljanja
- Kevenhiller Juraj Kevenhiller, koruki kapetan zaduen za gradnju Karlovca,
koji je sagrane da bi posluio obrani Hrvatske od Turaka
- a.d. 1579. konkretan povijesni dogaaj
Nigdar ni tak bilo
da ni nekak bilo
temeljna spoznaja koja se u inaicama provlai kroz baladu
- seljaka rezignacija na kraju prelazi u ironiju
- crni humor i ironija
- dvije cjeline filozofija seljaka
- konkretne situacije i problemi
- distisi
- uzastopna rima
GOSPODA GLEMBAJEVI
- Krlea u Osjeku1928. na predvanju uoi javnog itanja drame U agonij dijeli
svoje drame na kvantitativne i psiholoke
- ciklus drama o Glembajevima:
1. Gospoda Glembajevi (1928.)
2. U agoniji (1928.)
3. Leda (1931.)
- psiholoka drama
- mjesto radnje: palaa imune bankarske obitelji Glembay
- vrijeme radnje: svega nekoliko sati (izmeu 1 i 5 ujutro)
suavanjem prostora i vremena, pozornost je usmjerena na odnose
meu likovima, na njihova psiholoka proivljavanja
Tematika
- u podlozi barboczyjevska legenda svi Glembajevi su varalice i ubojice, a
njihovi su potomci optereeni obiteljskim naslijeem (animalna, grabeljiva
priroda)
- 115 -

- uspon i pad Glembajevih potekli od meimurskih seljaka, a zloinom,

prijevarama i enidbama popeli se na vrh drutvene ljestvice i postali zagrebaka
gospoda
- simbolika slom Austro-Ugarske Monarhije: slom u glembajevskom salonu
odraz je sloma koji zahvaa Monarhiju u cjelini
Kompozicija
- 1. in: glembajevska sredina u koju se Leone vratio nakon 11 godina
obiteljski portreti Leoneov negativan odnos prema toj sredini
- dvije razine odvijanja dramske radnje:
1. psiholoka Leoneov odnos prema glembajevskoj sredini
2. socijalna sluaj Rubert-Canjeg
- 2. in: odnos oca i sina (Ignjat-Leone)
sukob unutar samog Leonea (glembajevsko-daniellijevsko)
dramski se sukob razvija u gradaciji, a prate ga zbivanja u prirodi
(munje, grmaljavina, vjetar, kia)
- 3. in: - financijski slom Glembajevih (varalica)
- razrjeenje Leonovih unutarnjih drama: spoznaje traginu istinu da je
svojom prirodom pravi Glembay, iako se cijelog ivota borio protiv
toga na kraju drame prevladava glembajevska priroda ubija
barunicu Castelly
Likovi
- u prvom planu psiholoki produbljeni likovi, lanovi obitelji Glembay
- obitelj Naci (Ignjat Jacques) Glembay bankar, tajni savjetnik
- barunica Castelli-Glembay njegova druga supruga
- Leone Glembay Ignjatov sin iz prvog braka
- sestra Angelika udovica starijega Glembajeva sina Ivana
- roaci Titus Andronicus Fabrizy-Glembay umirovljeni veliki upnik
- Puba Fabrizy-Glembay njegov sin; advokat, pravni savjetnik obitelji
- ostali dr. Paul Altmann lijenik
- Alojzije Silberbrandt sveenik, informator baruniina sina i njen
ispovijednik
- Leone u sreditu dramske radnje poveznica svih elemenata drame
- povratak u zaviaj psiholoki sukob (izmeu likova i unutar lika)
pokree se radnja otkrivanjem tajni iz prolosti
- enski likovi barunica Castelly nagonsko
- sestra Angelika (Beatrice) duhovno
- ostali likovi odreeni psiholoki i socijalno
- dijalozi otkrivaju licemjerje i nemoral drutvenog kruga kojem Glembayevi
pripadaju
Stilska obiljeja
- klasina dramska struktura (3 ina, potivanje pravila trojnog jedinstva)
- dramska napetost rezultat je dramskog sukoba (odnosa meu likovima, sukoba
unutar lika)
- unutranja dramska kompozicija oblikovana je realistiki:
dramska napetost raste od najave sukoba u 1. inu, preko sukoba otac- 116 -

sin u 2. inu, do traginog raspleta u 3. inu (scenski psiholoki realizam)

- govorna karakterizacija (agramerski obojen njemaki jezik)
- naturalistika obiljeja - bioloka motivacija glavnih likova (glembajevska i
daniellijevska krv)
- prizor pred portretima
POVRATAK FILIPA LATINOVICZA (1923.)
- prvi hrvatski moderni roman
Tema povratka (zaviaj, djetinjstvo)
- sredinja tema povratak (Filip se nakon 23 godine vraa u svoj zaviaj (Zagreb)
u potrazi za vlastitim identitetom)
- egzistencijalna munina ini mu se da ljudski ivot nema smisla, a svijet
doivljava kao niz nepovezanih pojava
odraava se na njegovu umjetniku prirodu: boje gube svoj intenzitet
gubitak inspiracije i nemogunost stvaranja
- povratak u djetinjstvo dodir s poznatim prostorima, mirisima i zvukovima
sjeanje na djetinjstvo
- sve dogaaje iz djetinjstva povezuje lik majke (najtajnovitije pojave njegova
djetinjstva) i muno pitanje vlastitog podrijetla (otac?)
Tema umjetnosti
- slikar naglaava vanost boje u doivljaju svijeta
- brojne digresije o slikarstvu, uporabi boje, pristupu temi iz pozicije umjetnika
roman o umjetniku i umjetnosti
Socijalna tematika (Panonija; Kostanjevec)
- nain ivota u njegovom zaviaju (panonsko tlo) pravi ivot od kojeg se
udaljio ivei u europskom velegradu
- ubrzo uvia da mu vie ne pripada izgubio je vezu s panonskim korijenima
- Kostanjevec majino imanje svijet provincijske glembajevtine
- krug oko Silvija ol. Liepacha Kostanjevekog
ironian prikaz s jasnim prezirom prema njezinim malograanskim,
snobovskim nazorima
Kompozicija
- dva dijela:
1. dio: dominira retrospektiva
2. dio: kostanjeveka sredina, pripovijedanje tee linearno
- dramska struktura: ekspozicija (Filipov povratak)
prizori puni dramatike (Filip-majka, Boboka-Filip-Baloanski,
Filip-Kiryjales)
dramatini krvavi rasplet
Likovi
- Filip u sreditu romana njegova svijest (svi dogaaji)
- hipersenzibilan intelektualac, umjetnik
- mui ga tenja za samospoznajom
- egzistencijalna tjeskoba oduzima mu mo umjetnikog izraavanja
- suprotnosti: tjelesno-duhovno, umjetniko-racionalno, primitivnocivilizacijsko
- 117 -

- majka i Boboka fatalne ene prikazane na slian nain naglaena

tjelesnost
odnos prema njima utemeljen na Freudu i psihoanalizi
- Baloanski bioloka motivacija: rtvuje svoju graansku egzistenciju i odrie se
svega zbog otkria tjelesnoga
njime vladaju animalni nagoni koji kulminiraju u zavrnici
romana kad ubija Boboku
- FilipKiryjales podvojenost Filipova karaktera
intelektualni dvoboji suprotstavljeni (Filip umjetnost, Kiryjales
logika, razum)
Kiryjales predstavlja Filipovu podsvijest, njegov alter ego
Stilska obiljeja
- sinteza tradicionalnog i modernog
- tradicija linearna kompozicija s jasno istaknutim dramskim voritima
- moderna minimalizirana fabula, ovjekova svijest u sreditu romana
Modernistika tehnika
Radnja romana u svijesti glavnog lika: ine je njegova sjeanja,
analitika
emocije, razmiljanja, unutranja proivljavanja, podsvijest
introspekcija
U romanu se isprepliu dva vremenska tijeka: prolost (oivljena u

sjeanjum prolost se komentira iz perspektive sadanjosti) i

subjektivno vrijeme sadanjost (dogaaji u objektivnom vremenu). Tako se bez
avova ispreplee prolo i sadanje vrijeme tvorei simultani niz.
U romanu su esti vremenski skokovi (sadanjost-prolostsadanjost).
Uz unutranji monolog dominira slobodni neupravni govor: to je
unutranji
monolog, slobodni istovremenost dvaju glasova (pripovjeda, lik), to znai da su
misli lika (Filipa) filtrirane kroz misli pripovjedaa.
neupravni govor

asocijativna
tehnika
esejistiki dijelovi

Vanjski poticaj (vizualni, auditivni, olfaktivni) potie oivljavanje

sjeanja, odnosno Filipov dijalog s prolou.
U romanu su este esejistike digresije iji je sadraj vezan uz
Filipove meditacije o likovnim problemima, razgovore o
umjetnosti i sl.

- vrsta romana monoloko-asocijativni roman

- analitiko-psiholoki roman
PREDGOVOR PODRAVSKIM MOTIVIMA KRSTE HEGEDUIA
- Krsto Hegedui slikar, osniva grupe Zemlja (1929.) i pokreta hlebinske
kole naivnog slikarstva
- 1933. Podravski motivi grafika mapa
- diskurzivni esej
iznosi svoje nazore o ljepoti i umjetnosti
osvre se na neke tada aktualne teze
- smisao i funkcija knjievnosti i umjetnosti
- nadahnue svake umjetnosti svijest o smrtnosti i elja da se ona nadivi, da
barem dio nas ostane zamrznut u vremenu
- temeljne umjetnike teme patos, smrt i rat

- 118 -

- otisak krvave praovjekove ruke na zidu peine prijelaz iz animalnog u

ljudsko poetak umjetnosti
- umjetnost se hrani stvarnou ljudskog ivota
- burne reakcije
- sukob na knjievnoj ljevici Miroslav Krlea prua otpor simplificiranom modelu
utilitarnog realizma izraavati se primarno knjievnim sredstvima, snanom
umjetnikom obradom, potivati sve zakonitosti estetike
- Predgovor mapi Podravski motivi Krste Hegeduia (1933.)
- kulminacija Dijalektiki antibarbarus (1939.) rezultiralo Krleinim iskljuenjem
iz komunistikih redova

- Vrgora, 1891. Zagreb, 1955.

- sjemenitarac, polazi klasinu gimnaziju u Splitu
- u Zagrebu studira hrvatski jezik i knjievnost, filologiju i filozofiju na
Mudroslovnom fakultetu
- 1913. odlazi u Pariz
- 1914. upisuje se u Legiju stranaca
- 1919. vraa se u Zagreb
- jedan od najdarovitijih pjesnika Matoeva kruga
- objavljuje 10 pjesama u Hrvatskoj mladoj lirici
Djela:
- pjesme: Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojaeno zvono, edan kamen na

studencu
- eseji: Ljudi za vratima gostionice, Skalpel kaosa

SVAKIDANJA JADIKOVKA
- lirska, tualjka
- motivi starosti due, a mladosti tijela (Baudelaire)
- samoa, tjeskoba, razoaranost, nemo
- obraanje Bogu
- anafora I nema sestre ni brata

I nema oca ni majke

I nema drage ni druga
- polisidenton i ljubav, i pobjede
i lovora, i darova.

- kontrast
- biblijski motiv Sin, odnos Bog-Sin, braa
- sinestezija Gorak je vijenac pelina
mraan je kale otrova
- pravilna struktura tercine
- vidi svjetlo na kraju tunela
VISOKI JABLANI
- refleksivna lirika
- pojedinac u svijetu

- 119 -

- jablan simbolika pjesnika (nad njima samo zvijezde

- velianje pjesnika izuzetnost koja plaa cijenu
- naglaeno: mi-oni osamljenost
- isticanje pjesnikog uzvienog i usamljenog poloaja
- slobodni stih
- sedam nejednakih strofa (2-9)
POBRATIMSTVO LICA U SVEMIRU
- lirska, misaona, refleksna pjesma
- poloaj ovjeka u svemiru Sa svakim neto dijeli, i vie vas isti ste
- svi pripadamo zajednici, dijelimo snove, misli, grijehe
- osuuje elju ljudi da uvijek budu bolji od drugih
Stojimo ovjek protiv ovjeka...
- ovjek je pojedinac osuen da bude dio mase
Ja sam ipak ja, svojeglav i onda kad me nema,
ja sam iljak s vrha rtvovan u masi
OPROTAJ
- lirska misaona pjesma
- 1914., zbornik Hrvatska mlada lirika
- obraanje (apostrofa) Marku Maruliu, apologija Maruliu kao ocu hrvatske
knjievnosti
- posljednji pozdrav Marku Maruliu
- veze moderne knjievnosti s tradicijom, pjesniki poziv
- pjesma je pisana akavtinom i ortografijom 16. st.
NAE VILE
- misaono-ljubavna (petrarkistika) lirska pjesma
- osvrt na petrarkistiku knjievnu batinu
- uloga ene u hrvatskoj knjievnosti
- povijesni pregled ene u poeziji od Cvijete Zuzori, Dubravke preko Katarine
Zrinske, kraljice Jelene do Sunanice, Nede i Sokolice
- oblik: nedosljedni dvanaesterac, 3 strofe, rima abababcc
IX
- ljubavna petrarkistika lirika
- obraanje (apostrofa) platonsokj idealnoj ljubavi
- doivljaj ljubavi
- prvi stih Boanska eno, gospo nepoznata
- oblik: sonet, rima, jedanaesterac

- Poega, 1902. Zagreb, 1970.

- djetinjstvo proveo u Osijeku
- maturirao u Zagrebu, studirao pravo i filozofiju
- radio kao lektor, urednik, knjievnik i prevoditelj
- prvu pjesmu objavio s 14 godina
- prva zbirka Lirika (1931.) nagrada JAZU za pjesniku zbirku godine

- 120 -

- prevodi ruske i njemake autore

- jedan od najboljih pjesnika rime i vezanog stiha
IZRAZ
POETIKA
- odabir neistroenih rijei
- muzika stiha i ritma
- gradi klasine strofe
- originalnost i autentinost
- jednostavnost
- matoevsko-vidrievska
tradicija

- impresionistikosimbolistika poetika
- brojne vizualne i akustike
impresije
- raskone slike
- antiteza, simboli, epiteti
- sklad izvanredni tonovi

TEME
- spoznaja o ivotu
- arobna preobrazba iz
obinog u neobino
- grad, urbani pejzai i
ozraja
- ljubav, odanost ivotu,
vedrina

Cesarieva ISTA LIRIKA

- zatvorena forma i vezani stih
- svakodnevni motivi i jednostavan izraz
- naglaen ritam i simbolika
- sklonost prema romantizmu (motivi i simbolika)
- bliskost s angairanom knjievnou (socijalne pjesme)
OBLAK
- misaono-reflaksivna lirska pjesma
- motivi oblak, predveerje, grad, vjetar, ljudi
- trenutak prekid ravnodune zbilje oblak se pojavio iznenada
- izdizanje iznad zemaljskih stvari
- oblak simbol prolaznosti, visine i kretanja
- preobraavanje obinog u neobino (Voka poslije kie, Oblak, Slap)
POVRATAK
- misaono-refleksivna lirska pjesma
- tema misaonost i ljubav
- Krhko je znanje! racionalnoj spoznaji suprotstavlja ljubav
- krug najsavreniji lik (ciklinost)
- vjeno vraanje istog
- kruni tijek prikazan formom pjesme - ponavljanje poetne strofe na
kraju
BALADA IZ PREDGRAA
- motivi petrolejska lampa, blato, plot, sirotinja, svjetlost, mrak, brige
- socijalna lirika
- socijalni problemi predgraa siromatvo
- sudbina pojedinca
- anafora, polisidenton
- ciklinost
- nabrajanje ritminost
I nema ga mjesec, i nema g dva

I zima je ve,
I snijei

- prolaznost vremena forma pjesme

- 121 -

- Rastuje, 1905. Zagreb, 2007.

- pjesnik, prevoditelj, antologiar, urednik
- upisao studij umarstva, 1928. prelazi na Filozofski fakultet
- osnovao Institut za knjievnost JAZU
- lan HAZU
- njegove pjesme esto prevoene
- sjeanje na djetinjstvo
- unio novitet u poeziju
Pjesme: Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme,

Intimna izloba iz Raba, Blagdan etve, Srebrne svirale, Prsten, Poezija, Sabrane
pjesme, San, Prijateljstvo rijei, Svjetiljka ljubavi, Moje djetinjstvo, uti srce, u
samoi kad naviru uspomene, Kruh svagdanji
Meuratna lirika
- teme: djetinjstvo i priroda rodnog sela Rastuja
- pjesnikova tuga zbog odlaska u grad, enja za danima djetinjstva udnja za
ljubavlju
- stil: prividno jednostavan, graen na neposrednim, spontanim dojmovima
proet dubokim osjeajem samoe i otuenosti
- govorni ritam slobodni stih
- poetska gipkost povremena rima, promjenjiva duljina stihova i ritmike stanke
Poslijeratna lirika
- tamni tonovi
- osjeaj zabrinutosti i rezignacije
- teme: univerzalni problemi ljudske egzistencije
- tragina spoznaja ovjekove prolaznosti i tjeskoba smrti
DUGO U NOU, U ZIMSKU BIJELU NO
- ljubavna (majinska) lirska pjesma
- vizija majinog bdijenja
- dugo u no
- svjetlost bijelo platno, prosjede kose, trak lampe, snijeg
- slika djetinjstva - radost, bajkovitost, idilinost, sjeta i tuga (muka onih koji su se
za nas rtvovali i voljeni nas)
- slobodni stih
- jednostavni izraz
VEER NAD GRADOM
- elegija
- odraz svijeta u lirskom subjektu
- Firenza
- ArnoRastuje
- mrtve ruke Michelangela ive ruke njegove majke
- oblik: slobodni stih (govorenje, a ne pjevanje)

- 122 -

PRSTEN
- misaono-refleksivna pjesma
- ivot i vrijeme
- prsten simbol trajne univerzalne vrijednosti koja nadrasta pojedinu ljudsku
sudbinu nosio ga je vitez-kriar pa doradio nrnberki zlatar i na
kraju preko mnogih ruku stie do lirskog subjekta
- slobodni stih
(pjesma)
(pjesma u prozi)
(pripovijetka)

- od 1952. do 1969.
- naziv dobila zbog slinosti s razdobljem hrvatske moderne pluralizam stilova
- drutveno-povijesna situacija:
- Jugoslavija umjetnost u slubi reima
- potkraj 40-ih godina politike promjene vrijeme oslobaanja
umjetnosti od potpune utilitarizacije i pragmatizma
- Petar egedin referet O naoj kritici, 1949.
otvoreno govori o ogranienosti teorije i prakse socijalistikoga
realizma
- otvoren proces destaljinizacije borba za slobodu umjetnikog izraza
- Miroslav Krlea referat u Ljubljani 1952. na III. kongresu Saveza
knjievnika Jugoslavije
oznaio pobijedu onih liberarnih strana koje su se zalagale za
autonomiju umjetnike sfere, za razvoj knjievnosti u skladu s
tradicijom
KRUGOVAI
- asopis Krugovi (1952.-1958.)
- prvi osvjeteni literarni program u poslijeratnoj hrvatskoj knjievnosti
- preporod hrvatske knjievnosti
- krilatica Vlatka Pavletia Neka bude ivost!
knjievnost se oslobaa diktata i slubovanja reimu
zahtjeva se stvaranje u skladu s induvidualnou i stvaralakim poticajem
samog pjesnika
knjievnost se otvara vanjskim, europskim utjecajima
- afirmiraju duh tolerancije, pravo na razliku i vlastiti izraz

- 123 -

- obiljeja poetike krugovaa:

induvidualan i subjektivan pristup knjievnosti
pluralizam stilova, heterogenost pisma
traenje poticaja u domaoj knjievnoj batini
ugledanje u suvremene strane uzore (osobito u angloamerike, poput
Thomasa S. Eliota i Ezre Pounda, te panjolske pjesnike)
RAZLOGOVCI
- asopis Razlog (1962.-1969.)
- istiu beskompromisnu slobodu umjetnosti kao svoj jedini knjievni kriterij
- uzor: suvremena njemaka i francuska knjievnost
egzistencijalistika filozofija
Umjetnost rijei, 1957.
- asopis za znanost o knjievnosti
- utemeljitelj i urednik Zdenko kreb
- zasluan za upoznavanje hrvatske knjievne javnosti sa suvremenim inozemnim
kretanjima na podruju knjievne teorije i za razvoj knjievne znanosti u
Hrvatskoj
POEZIJA
- glavni dio knjievne produkcije
- irenje tematskog prostora, obnova artizma, eksperimentiranje
- izraavanje idiomom svoga kraja, urbanim argonom, jezikom filozofije i
egzaktnih znanosti
- depatetizacija i demistifikacija poezije
3 generacije pjesnika:
1. meuratno razdoblje Jure Katelan i Vesna Parun
2. krugovaka generacija
3. razlogovska generacija
predstavnici: Jure Katelan, Vesna Parun, Josip Pupai (u 1. fazi)
od
slikovne teme: intimne teme (ratne traume, djetinjstvo, zaviaj)
stilska obiljeja: eleginost, slikovitost, metaforinost
do
pojmovne predstavnici: Slavko Mihali, Vlado Gotovac, svi razlogovci
teme: egzistencijalistika i filozofska tematika
poezije
ludistika
poezija

stilska obiljeja: jezik postaje instrument spoznaje, ugleda se u jezik

filofofije; pesimizam, nekomunikativnost, hermetizam
predstavnik: Ivan Slamnig
teme: jezik kao materijal pjesme
stilska obiljeja: igra jezikom; razbijaju se jezine norme; u poeziju
prodire govorni i atrovaki jezik, barbarizmi

PROZA
- kratka proza, roman
- teme ratna problematika traume ovjeka u ratnom vihoru
- urbana problematika osamljen pojedinac, inetelektualac
- svijet djetinjstva

- 124 -

- dvije generacije prozaista:

knjievnici koji su se afirmirali Ranko Marinkovi: Kiklop, Never more, Ruke
u meuratnom razdoblju ili Vladan Desnica: Zimsko ljetovanje, Proljee Ivana Galeba
Petar egedin: Djeca Boja, Osamljenici
neposredno nakon Drugog
svjetskog rata
Slobodan Novak: Mirisi, zlato i tamjan, Izgubljeni zaviaj
Antun oljan: Izdajice, Kratki izlet, Luka
generacija krugovaa
Ivan Slamnig: Bolja polovica hrabrosti
- egzistencijalistiki roman Petar egedin, Vladan Desnica, Slobodan Novak i
Antun oljan
teme: traenje smisla ivota, nemogunost istinske komunikacije,
osamljenost i otuenost
moderno strukturirani romani s monoloko-asocijativnom kompozicijom
podvrste: roman-ideje, roman-esej
Proza u trapericama
- popularna proza koja nastaje 60-ih godina 20. st. kao opreka inetelektualistikoj
prozi
- zaetnik: Amerikanac David Jeronim Salinger: Lovac u itu
- Obiljeja:
prikazivanje generacije mladih, inteligentnih ljudi bez ciljeva, planova,
sigurne budunosti; nezadovoljni su svijetom, ali su neangairani,
apolitini i cinini
ograuju se od malograanske kulture koju doivljavaju kao kulturu
odraslih, to je apsurdno jer su i sami odrasli
afirmiraju kulturu filma, stripa, rok glazbe i dinsa
pripadnost nekoj drutvenoj skupini zamjenjuje se pripadnou klapi
klapa namee odreene uloge i modele ponaanja
nepouzdani pripovjeda koji pripovijeda u 1. licu
u jezik se unosi sleng, kolokvijalni urbani govor i dijalekt

- Zakuac kraj Omia, 1919. Zagreb, 1990.

- pjesnik, kritiar, esejist, dramski autor, knjievni znanstvenik
- voditelj Katedre za teoriju knjienosti na Filozofskom faklutetu u Zagrebu
- lektor na Sorboni u Parizu
- redoviti lan HAZU-a
- 1940. zbirka Crveni konj zapaljena buntovna tematika, moderan izraz
- djela: Crveni konj, Pijetao na krovu, Biti ili ne, Malo kamena i puno snova,

udo i smrt

Klasino moderna poezija Jure Katelana

- spoj modernizma i jednostavnosti narodne umjetnosti
- utjecaji hrvatska pjesnika tradicija, osobito Mato i Ujevi (intelektualizam)
- F. G. Lorca i nadrealizam (metaforika)
- narodna poezija (ritminost)

- 125 -

- teme rat
- intimna tematika djetinjstvo, zaviaj, ljubav, doivljaj smrti,
egzistencijalna zabrinutost
- obiljeja slobodni stih
- razvijena nadrealistika metaforika
- alegorinost i intertekstualnost
TVRAVA KOJA SE NE PREDAJE
- misaono-refleksivna lirska pjesma
- ljubav i duhovnost kao neunitivi dio ljudskog bia
- motivi tvrava, zastava, srce, tane, dan, mostovi
- tema pjesnik je izgradio bedeme, odnosno blokadu od mana, tj. loih prijanih
iskustava te se tako ogradio od novog ranjavanja
- tvrava sa zastavom srca koja odoljeva svim vojskama
- metafore tvrava ustrajanost u idealima
- dragulji snovi o uspijehu
- slobodni stih
KONJIC BEZ KONJIKA
- poema
- u narodnoj predaji konj i konjanik ine cjelinu
- konj bez konjanika metafora zla i nesree, slutnja smrti
- usporeivanje ovjeka i prirode priroda je vjena, a ovjek prolazan
- ponavljanja
- pjesnike slike ispunjene tjeskobom
Ledeni je dodir smrti
bezglasan
Mrak u mraku
- slobodan stih, 12 strofa

- Zlarin, 1922. - /
- pjesnikinja, esejistica, dramska autorica i djeja pjesnikinja
- zavrila gimnaziju na Visu, u Zagrebu studirala romanistiku i filozofiju
- ivi u Zagrebu kao profesionalna knjievnica
- djela: Zore i vihori, Vidrama vjerna, Crna maslina
Poezija Vesne Parun
- utjecaji starozavjetna poezija (biblijski verset)
- hrvatska pjesnika tradicija (osobito pjesnici hrvatske moderne) te Tin
Ujevi i Dragutin Tadijanovi
- francuski nadrealisti
- teme intimna tematika sjeanje na mladost, djetinjstvo, zaviaj i ljubav
- ljubavne pjesme progovara o enskoj intimi, o biti enstva i o
neispunjenom materinstvu (pr. Ti koja ima nevinije ruke)
- egzistencijalna tematika
- obiljeja slobodni stih

- 126 -

- bujna i originalna metaforika

MATI OVJEKOVA
- misaono-refleksivna pjesma
- tema: tragian poloaj ovjeka u svijetu zla i nasilja
- narodsko zaklinjanje:
Bolje da si rodila zemlju crnu, o mati
moja, nego mene
- slobodan stih, 4 strofe
TI KOJA IMA NEVINIJE RUKE
- ljubavna lirika
- tema: altruizam u ljubavi, ljubavna rtva
- ljubavni trokut
- slobodan stih, 10 strofa
- apostrofa lirski subjekt se obraa drugoj eni preputajui joj svoju ljubav za
njegovo dobro

- Slimen kraj Omia, 1928. Krk, 1971.

- klasina gimnazija u Splitu, studij knjievnosti u Zagrebu
- profesionalni knjievnik
- gimnazijski profesor
- urednik asopisa Krugovi i Knjievnik krugova
- lektor u Londonu i Lyonu
- poginuo u zrakoplovnoj nesrei na Krku (zrakoplov se zapalio nakon sljetanja u
krku zranu luku) s njime su poginule i ena i ker
- obiljeja veza sa zaviajem, divljenje prirodi
- egzistencijalna pitanja kontemplacija
- u daljnjem stvaranju naginje lirskoj apstrakciji i eksperimentima na
formalnom planu
MORE
- pejsano-ljubavna lirska pjesma
- uzajamna predaja pjesnika i prirode isprepletenost s prirodom
- oaranost morem (simboliki i stvarno)
- more = ljubav
- prevladavaju glagoli pojaavaju ritam i dinamiku
- dijalog s morem i dobrojutro kaem more zlato
- anafora
- polisidenton
- nejednaka duina stihova vizualna slika mora
MOJ KRI SVEJEDNO GORI
- pjesma nastala 1971. iste godine kada je Pupai poginuo
- lirska, misaona pjesma s elementima religijske lirike
- Moj kri svejedno gori ponavljanje stihova
- simbolika kria muka, patnja

- 127 -

 moralni i egzistencijalni nemiri, gubitak vlastitog svijeta

- sukob i raspadanje pjesnikova subjektivnoga duhovnog svijeta sa stvarnou
- opreke u pjesmi: materijaneprolaznost duha
stvarnostmata
materijalizammetafizika
- ivot = krug oprenih zbivanja
- osnovna filozofsko-egzistencijalna pitanja postojanje, ratovi, vjera
- slobodni stih
- apostrofa obraanje svom svijetu

- Karlovac, 1928. Zagreb, 2007.

- gimnazija u Karlovcu
- studirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatki jezik i knjievnost
- knjievni urednik
- novinar
- lan HAZU-a
- tajnik i predsjednik Drutva hrvatskih knjievnika
- dobitnik 13 knjievnih nagrada
- napisao 25 zbirki pjesama (Komorna muzika, Put u nepostojanje...)
- najkarakteristiniji pjesnik krugovakog narataja
- intelektualistika lirika
- kasnije harmonija optimizam, svijetli tonovi
- utemeljitelj tzv. lirske malodunosti egzistencijalistiko pjesnitvo koje
tematizira tzv. granine situacije: smrt, strah, tjeskobu, ugroenost i osjeaj
praznine
teme: fizioloke
pesimistina vizija svijeta
METAMORFOZA
- misaona lirika
- motive iz prirode jezero, ribe, koljke, rakovi, podvodno raslinje, voda, pjesak
- lirski se subjekt poistovjeuje s prirodom
- kroz preobrazbu lirskog subjekta u slike iz prirode (prozirno jezero) otkrivamo
njegovu nutrinu (Meni se smuuje da sada sam sebi zaudaram)
- egzistencijalne sumnje i dvojbe
- poraz
- slobodan stih
MAJSTORE, UGASI SVIJEU
- misaona pjesma
- tekoe i opasnosti knjievnog stvaranja
- lirski je subjekt razoaran svakodnevnicom
dola su ozbiljna vremena.../neposlune rijei
- obraanje majstoru pjesniku (apostrofa)
Bolje da nitko ne vidi tvoje oi pune uenja

- 128 -

- parafraza kranjevievsko-imievskih motiva

- gaenje svijee odustajanje od pisanja
paradoks pisanja je poput klauna koji se smije kad mu se plae i obratno
- gorina, ironija
- asocijacije, alluzije
- oblik: 4 strofe nejednakog stih

- Metkovi, 1930. Zagreb, 2001.

- gimnazija u Dubrovniku i Zagrebu
- diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
- profesor na Odsjeku za komparativnu knjievnost Filozofskog fakulteta u Zg
- lektor na brojnim stranim sveuilitima
- poeta ludens pjesnik koji se igra
poeta doctus uen pjesnik
- krugova
- djela: Aleja poslije sveanosti, Odron, Naronska siesta, Pjesme, Dronta (zbirke
poezije), Neprijatelj, Povratnik s Mjeseca (proza), Bolja polovica hrabrosti
(roman)
Ludistika poezija Ivana Slamniga:
igra izraza i smisla
igra konstrukcije i dekonstrukcije
lingvistiko-stilski eksperiment
- blagi humor
UBILI SU GA CIGLAMA
- ludistika poezija
- iznevjeravanje horizonta oekivanja naslov nasluuje jedno (smrt ovjeka),
pjesma govori o drugome (smrt gutera)
- paradoksalno i apsurdno poetni ozbilja ton prelazi u igru rijeima
- oblik: slobodan stih, 4 strofe
zadnji stih mijenja poimanje rastavljanja rijei (u zid, uzi, duzi) zadnje slovo
nedostaje kao i rep
BARBARA
- ludistika poezija
- igra rijei i znaenja
- brod s osobinama ene dvosmislenost (do kraja pjesme nije jasno radi li se o
brodu ili o eni)
- motivi - mornarske ljubavi, odlasci, luke, brodolomi, vino, ostali mediteranski
motivi
- oblik: ritmizirani slobodni stih, 8 strofa
zadnji stih citat Leopardija: e il naufrager xe dolce in questo mar

- 129 -

- Beograd, 1932. Zagreb, 1993.

- studirao anglistiku i germanistiku u Zagrebu
- profesionalni knjievnik, urednik, antologiar
- prevoditelj s engleskog, njemakog i ruskog jezika
- pokreta i urednik asopisa Meutim, Krugovi, Knjievnik
- krugova
- djela: Na rubu svijeta, Baca kamena (zbirke), Izdajice, Kratki izlet, Luka, Drugi
ljudi na mjesecu (romani)
- urbane teme, proza u trapericama
- pod utjecajem amerike tvrdo kuhane proze (Hemingway)
KRATKI IZLET (1963.)
- roman
- proza u trapericama
- tri plana romana roman s egzistencijalistikom temom
roman o izgubljenoj generaciji
politika alegorija
- odnos tradicije i suvremenosti, starog i novog drutva
- pripovjeda u prvom licu
- govor urbane mladei
- Roko voa
- suprotan sterotipu voe (antivoa)
- putovanje u Istru studenti povijesti umjetnosti i arheologije trae dobro
ouvane freske
- negiranje tradicionalnih vrijednosti malodunost, nihilizam mladih ljudi koji
negiraju svoj alternativni svijet
- traganje za smislom egzistencijalizam

- Vis, 1913. Zagreb, 2001.

- gimnazija u Splitu, Filozofski fakultet u Zagrebu
- za vrijeme Drugog svjetskog rata interniran u logor Ferramonte u Italiji, nakon
okupacijeprebaen u Bari, a zatim u savezniki zbjeg El Shatt
- poslije Drugog svjetskog rata radio u Ministarstvu prosvjete, Nakladnom zavodu
Hrvatske i u HNK-u kao ravnatelj drame
- profesor na Akademiji za kazalinu umjetnost u Zagrebu
- redovit lan HAZU-a
- djela: Ruke, Pod balkonima (novele), Glorija, Albatros, Pustinja (drame), Kiklop,
Zajednika kupka, Never more (romani), Geste i grimase, Nevesele oi
klauna (eseji)
- obiljeja pisanja:
kontemplativna ironija

- 130 -

 humoristini podton
zaudan spoj smijenog i ozbiljnog, traginog i kominog
tenja prema paradoksu i grotesci
inventivne leksike igre stilizacije
RUKE (zbirka)
- objavljena 1953.
- sadri 8 novela (Samotni ivot tvoj, Suknja, Prah, Aneo, Kotane zvijezde,
Benito Floda von Reltih, Ruke, Zagrljaj)
- 2 vrste novela:
psiholoko-realistine - malograanska atmosfera zagrebake ili otoke
sredina (rodni Vis) s nizom karakteristinih likova
modernistike prostor i likovi gube konkretna, stvarna obiljeja
- temeljno obiljeje postupak intelektualizacije kojim se prikazani svijet analizira
i produbljuje do simbola ljudskog ivota uope
- ironija i groteska ivot kao iluzija, ovjek kao glumac koji ne odluuje o
svojoj sudbini
- ne daje cjelovitu sliku svijeta, nego njegove fragmente naracija se prekida
asocijativno-meditativnim umetcima
RUKE (novela)
- sadraj: prikaz jednog emotivnog i psiholokog dogaaja (vlasnik ruku u
emotivnoj rastrojenosti planira samoubojstvo) iz perspektive dviju ruku,
Lijeve i Desne one vode dijalog kao zasebni subjekti i prikazuju
cjelokupnu povijest civilizacije koja se temelji na nasilju i krvi; one su
ruke koje grade, ali i rue
lijeva
desna
osjeaji
razum
blagost
poslunost
samilost
promiljenost
spontanost
spretnost
- dramski sukob
- zavrava zajednitvom
(pripovijest)
(roman-esej)
(roman)

- 131 -

- od 70-ih godina 20. st. do danas

- raznovrsnost stilova
- kreativan odnos prema tradiciji koja postaje inspiracija i materijal
posmodernistike knjievnosti
- temeljna obiljeja:
intertekstualnost
intermedijalnost
- intertekstualnost povezivanje raznih knjievnik tekstova citiranjem,
parafraziranjem, parodijom te preuzimanjem tema i motiva
najvaniji postupak u nastajanju djela
knjievno djelo se ne odnosi vie na vanjski svijet, nego na drugo djelo
- intermedijalnost postupak povezivanja raznih umjetnosti ili raznih
komunikacijskih medija
- 1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga knjievnoga jezika
hrvatski intelektualci ukazali na neravnopravan poloaj hrvatskog jezika
u bivoj Jugoslaviji
tekst sastavila komisija Upravnog odbora Matice hrvatske
potpisali su je brojni hrvatski intelektualci i kulturne udruge
vlast otro napala i osudila Deklaraciju i njezine potpisnike
- od 1969. do 1971. Hrvatsko proljee
- cilj: nacionalno zajednitvo i suprotstavljanje protuhrvatskom
jugoslavenstvu
- zavrilo sjednicom komunistikog vodstva u Karaorevu
- vodei hrvatski politiari prisiljeni dati ostavke
progoni i uhienja mnogih hrvatskih intelektualaca crne liste drutvenih
izoenika
- Domovinski rat i neovisnost
Duh razdoblja dijalog s tradicijom
- knjievnost odustaje od dijaloga s drutvom i uputa se u dijaloga s knjievnom
tradicijom
eksplozija tradicije
- afirmacija, negacija ili ironizacija tradicije
- tradicija poticaj, inspiracija, sugovornik i meterijal posmodernistike knji.
- posmoderni pisci nastoje privui itatelja
jednostavan i lak jezik
oivljuju trivijalne anrove (krimi, ljubi)

- 132 -

- Promina kraj Knina, 1930. - /

- diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru
- upravitelj i ravnatelj srednje kole u Zadru
- aktivan u javnom ivotu tijekom Hrvatskog proljaa
- zastupnik i potpredsjednik upanijskog doma Sabora
- redoviti lan HAZU-a i Drutva hrvatskih knjievnika
PSI U TRGOVITU (1979.)
- povijesni roman 16. st.
- odnos pojedinca prema politici i ideologiji
- prati se pria trojice likova Antuna Vrania, sultana Sulejmana i njegova sina
Dihangira
Antun Vrani diplomat i tajnik ugarskog kralja Ivana Zapolje (1. dio)
dvor sultana Sulejmana Velianstvenog u Carigradu (2. dio)
- sukobljena dva svijeta istonjaki (islam)
- zapadnjaki (kranski)
- ponovljivost, reverzibilnost povijesnih dogaaja
- tri dijela: Nekamo mora, Ma samosjek, Koa za bubanj
(roman)

(povijesni roman)

- 133 -