...

I CRKVA
SE NE SRUI

SV. DOMINIK I RED PROPOVJEDNIKA

... I CRKVA
SE NE SRUI
SV. DOMINIK I RED PROPOVJEDNIKA

Prema tekstu
O. PIE T R A LIPPIN IJA
i crteima
D A N IELA G IA C O B A ZZ IJA

kl7.
*F
Priredila s. SLAVKA SENTE, dominikanka

SV. DOMINIK

Bijae srednjeg rasta i njena tijela; imao je lijepo lice s

trakom rum enila; kosa i brada naginjali su crvenoj boji. Oi mu
bijahu krasne. Iz njegova ela i izmeu trepavica zraio je neki sjaj,
tako da je u svima pobuivao potovanje i naklonost.
Bijae uvijek vedar i nasmijan, osim kad bijae ispunjen bolom
zbog patnja blinjih. Imao je duge, bijele ruke, a glas mu je bio
zvonak i ugodan.
(Iz opisa s. C ecilije, koja bijae m eu
prvim redovnicam a to ih je D om inik osnovao)

Primao je sve ljude u prostrano krilo svoje ljubavi, i, jer je sve

ljubio, bijae od svih ljubljen. Njegovo geslo bijae: Radovati se s
onima koji se raduju, plakati s onima koji plau. Bijae prepun
samilosti. A ovo ga uini nedasve dragim svima: jednostavnost u
djelovanju. Nikada nikakav znak dvolinosti ili pretvaranja nije se
javio u njegovim rijeima i djelima. Pravi ljubitelj siromatva; nosio
je odijelo manje vrijednosti.
U hrani i piu bijae uvijek um jeren; izbjegavao je fina jela i
zadovoljavao se jednim , najobinijim tanjurom . Potpuno je vladao
svojim tijelom. Pio je vino, ali samo razvodnjeno, kako mu ne bi,
dok zadovoljavae potrebe tijela, prijetila opasnost da mu svijest i
otrina uma potamni.
(Iz pripovjedanja bi. Jordana, n jegova uenika
i prvog nasljednika u voenju R eda)

Sv. Dominik Guzman rodio se 1170. u Kaleruegi, zemlji stare

Kastilije na Pirenejima, u vlastelinskoj obitelji. Jo i danas postoji
dio zupastog tornja, dvorca u kojem je Dominik proveo svoje
djetinjstvo.

Njegova majka, bi. Ivania, sanjala je jednom da u svome krilu nosi

psa koji plamteom zubljom eli zapaliti cijeli svijet.

Onaj je san predskazao da e njezino dijete, koje je tada nosila pod

srcem, zapaliti svijet vatrenou svoga propovijedanja te propovije
danjem Reda to e ga on osnovati.

I zvijezda, to mu udesno zasja na elu u trenutku krtenja, takoer

predskaza da e on obasjati Crkvu novim sjajem, dajui joj Red
propovjednika i nauitelja.

Majka bi ga esto nalazila gdje lei na podu, jer je ve kao dijete

elio neto pretrpjeti za jadne grjenike.

Bijae poslan kao djeak na studije najprije svome ujaku natprezbiteru, a potom na sveuilite u Palenciju. Bio je uzoran ak koji bi
po cio dan, a estoput i po dio noi, provodio uz knjigu.

No, mnogo vea bijae njegova ljubav prema siromasima. Zato je

jednoga dana prodao knjige da bi pomogao gladnima.

A kad nije imao nita vie prodati, htjede prodati sebe samoga kao
roba, da bi oslobodio blinjega iz bijede.

No ubrzo, oprostivi se od svoje rodbine i od studija koji mu otvarae

blistavu budunost, zaiska kod svoga biskupa milost sveenitva. I
ovaj, poloivi na njega ruke, zaredi ga za sveenika.

I bijae sveenik toliko poboan i revan te ga biskup uvrsti, s jo

nepunih 30 godina, meu kanonike svoje katedrale, a ovi ga uskoro
izabrae za svoga poglavara.

Kad je kastilski kralj poslao biskupa Diega da u Danskoj sredi neke

poslove u njegovo ime, Diego uze Dominika za svoga pratioca.

Gostioniar koji ih jedne veeri ugosti bijae krivovjerac. Vjerovao

je u opstojnost dvaju bogova: jedan da je stvoritelj dobra, a drugi
zla. Dominik je raspravljao s njim cijelu no. Ujutro se krivovjerac
obratio na katoliku vjeru.

Ali je i velik dio Francuske bio pao u krivovjerje, poput onoga

gostioniara, zbog nedostatka propovjednika. Te noi sinu Dominiku
misao da osnuje red posveen propovijedanju i spasavanju dua.

Na povratku iz Danske, Dominik i biskup Diego zamole papu

Inocenta III. da smiju poi u Francusku propovijedati Evanelje.

Godinu dana kasnije, biskup Diego, plaei se da e mu prigovoriti

zbog nehaja za vlastitu biskupiju, jer se dugo zadrava izvan nje,
povrati se u panjolsku. Meutim, im tamo stie, preminu, 30.
prosinca 1207.

U ono doba redovnici - posveeni jedino molitvi i radu - nisu bili

zadueni propovijedanjem, a ostali sveenici esto nisu imali do
. voljnu izobrazbu za to. Narod je stoga rado hrlio u crkve sluati
Dominikove propovijedi.

Ali za one koji nisu posjeivali crkve Dominik se zaustavljao na

trgovima i propovijedao. Mnogi su ga sluali s pozornou, a neki
pak s prezirom i podrugljivo.

Nadasve mu se rugahu krivovjerci, koji gledahu u njemu najgoreg

neprijatelja svoga nauavanja. Njegovo propovijedanje, blagost i
poniznost postizala je mnoga obraenja na katoliku vjeru meu
siromanim pukom.

U javnim raspravama suoavao se i s voama krivovjeraca, takoer

onda kad se utekoe sudu ognja: bacie Dominikovu knjigu u
oganj, ali je on udnovato potedi, kao dokaz da je istina na njegovoj
strani.

Ubrzo narod poe govoriti o njegovim udesima. Tako je jednom

njegov brevijar pao u vodu no nakon toga izvaen je potpuno suh;
isto tako i novac, naen ispod kamena, kojim isplati prijevoz jednom
vrlo neugodnu vlasniku lae.

Ve ionako goleme tekoe u njegovu propovijedanju poveale su se

kad su heretici, poduprti i zatieni od mjesnog plemstva, razbojniki
ubili papinskog izaslanika, Petra iz Castelnaua.

Zbog takvih nedjela morale su posredovati naoruane ete kriarske

vojne. Ali Dominik je krenuo drugim putem, znajui da se obraenje
postie jedino uvjeravanjem i ljubavlju.

Potporu i snagu nalazio je u molitvi. Veoma bi esto proveo no u

bdjenju u crkvi. Kad bi ga san ve toliko svladao da ne bi mogao
izdrati, naslonio bi glavu na podnoje oltara i tu malko poinuo.

Dominikov pogled na Raspetog Krista jasno je odavao njegovo

nutarnje jedinstvo sa ivim Otajstvom.

svijetu, bijae Dominikovo tajno sredstvo za konanu pobjedu nad

krivovjerjem. Ta molitva postade draga svojina cijelom njegovu
redu.

Pomalo se mladi pridruuju Dominiku,elei se poput njega posvetiti

propovijedanju i spasavanju dua. I - u njegove ruke polagahu
zavjet poslunosti.

Uspio je obratiti s krivovjerja takoer neke djevojke, koje potom

odluie posvetiti se Bogu pod njegovim vodstvom. Tako nastadoe
prve sestre dominikanke.

Godine 1215. Dominik ima ve desetak sljedbenika. Stigao je, eto,

as da ostvari svoj naum. Otputova u Rim zamoliti papu odobrenje
za svoj Red.

U Rimu se susreo sa sv. Franjom Asikim, koji je takoer doao iskati

odobrenje za svoj Red. Meu dvojicom svetaca rodilo se prijateljstvo,
koje se ovjekovjeilo putem prijateljstva izmeu dviju redovnikih
obitelji.

Ali Dominikov je Red bila prevelika novost za ono doba. I papa se

kolebao odobriti ga. No, jedne je noi sanjao da se crkva rui i da
je neki redovnik, obuen u ruho bijelo-crne boje, podupire svojim
rukama da se ne srui. Spozna da je to Dominik.

Papa Honorije III. predaje Dominiku 22. prosinca 1216. bulu kojom
odobrava osnutak Reda, nazvavi ga Red brae propovjednika.

U Rimu je Dominik imao vienje. Ukazae mu se apostoli Petar i

Pavao; prvi mu prui Evanelje, a drugi tap, i naloie mu: Idi i
propovijedaj...

Nakon to je svu no proveo u zahvaljivanju i molitvi, Dominik je

priopio tu radosnu vijest svojoj brai.

Nagomilano zrnje trune, rekao je Dominik. I posla ih dva po dva,

kako je to inio Isus sa svojim uenicima. Prve postaje apostolskog
propovjedanja brae propovjednika bijahu: panjolska, Francuska
i Italija.

Kad se Dominik ponovno vratio u Rim, papa Honorije III., njegov

povjerljiv prijatelj, darovao mu je samostan sv. Siksta da u njega
smjesti netom osnovanu ensku redovniku zajednicu.

Meu prvim redovnicama bijae s. Cecilija, koja ostavi dragocjen i

vjeran opis Dominikova lika te biljeke o nekim udesnim zgodama
iz njegova ivota, npr. kad povrati u ivot mrtva mladia palog s
konja.

Drugom zgodom donesoe preda nj mrtvo tijelo nekog zidara koji je

pao s visoka zida. Dominikova molitva i ovaj put uini udo: zidar
ustade iv i zdrav, te je odmah mogao nastaviti svoj posao.

Samostan Brae propovjednika nalazi se na breuljku Aventinu u

Rimu. Jedne noi, kad se Dominik vraao kui, pridrui mu se
aneo. Stigavi pred samostan, aneo laganim udarcem o bravu
otvori vrata i potom ieznu.

Jednom pak Dominik, uavi u spavaonicu gdje su braa spavala,

opazi BI. Djevicu Mariju, koju on i svi njegovi sinovi s velikom
odanou tuju, kako prolazi izmeu kreveta i blagoslivlje ih.

U drugom jednom vienju gledao je u raju redovnike svih redova,

ali nikoga od svojih. Vidjevi ga zbog toga rastuena, Gospa rastvori
svoj plat, pod kojim ugleda Dominik sve svoje duhovne sinove i
keri.

U Rimu je Dominik primio u Red Reginalda Orleanskog, visokog

crkvenog dostojanstvenika, kojemu se ukazala BI. Djevica te ga
ozdravila od teke bolesti. I on primi iz Dominikove ruke odijelo
brae propovjednika.

privue u red mnoge mladie. I upravo njegovom zaslugom samostan

u Bologni posta najznamenitiji u cijelome Redu.

Posljednje dvije godine svoga ivota Dominik je najvie boravio u

Bologni. I, tu je izradio mudre uredbe koje e voditi njegov red kroz
budua stoljea.

Kada jednom zbog siromatva ostadoe bez hrane, dva anela

donijee kruha cijeloj Dominikovoj zajednici, poevi dijeliti od
najmlaega do najstarijega.

Dominik preminu u Bologni 6. kolovoza 1221., tjeei svoju raspla

kanu brau da e im biti korisniji mrtav negoli iv.

U trenutku Dominikova preminua, jedan njegov redovnik, biskup

Brescie, vidje ga kako uzlazi na nebo po ljestvama na vrhu kojih ga
je ekala BI. Djevica Marija sa svojim Sinom.

Pokopae ga u zemlju, kako sam bijae zaelio, ispod nogu svoje

brae. Ali udesa to su se dogaala na njegov zagovor potaknula
su papu Grgura IX. te ga je ovaj proglasio svetim 3. srpnja 1234.
godine.

Za dostojno uvanje njegovih smrtnih ostataka podignuta je u

Bologni bazilika njemu posveena, a u njoj je sagraena velian
stvena grobnica, djelo glasovitih kipara: Nikole Pisana i Nikole iz
Arca.

Bazilika u Bologni, posveena sv. Dominiku.

Red brae propovjednika, to ga je osnovao sv. Dominik 1216.

godine, i danas je u bitnim crtama onakav kakvim ga je on zamislio.
Djelatnost se Reda, prema Dominikovoj elji, temelji na propovijeda
nju.

Ali dominikanci se ne ograniuju samo na propovijedanje u crkvama,

nego navjeuju Rije Boju po ulicama i trgovima, gdje se skuplja
mnotvo sluatelja.

Slue se takoer suvremenim sredstvima drutvenoga priopivanja,

kako bi mogli Radosnu vijest donijeti u kue onih koji crkvu rijetko
posjeuju.

Dominikanac je takoer savjetnik ovjeku kojega danas biju tjelesna

i duevna zla. Nadasve pak promie i oivljuje vjeru u duama.

Jedan od naina propovijedanja takoer su teoloka i znanstvena

predavanja prema nauci Crkve. Veliki svetac Reda, Toma Akvinski,
i danas sja blistavou svoje nauke.

Sinovi sv. Dominika vre apostolsku slubu gotovo po cijelom svijetu,

na svim kontinentima.

Ali da bi netko mogao propovijedati i poduavati, mora i sam uiti.

Zato dominikanac i nakon to je postao sveenik znatan dio dana
provodi nad knjigom.

Da bi dominikansko propovijedanje moglo uspjeti u spasavanju

dua, ono mora biti plod neprestanog zajednitva s Bogom. Zato je
sveano slavljenje euharistije i zajednika molitva sastavni dio
dominikanskog ivota.

Krunica to je nose o pojasu slui im da uvijek spremno tuju Mariju

i da od nje, posrednice svih milosti, isprose milost obraenja ljudi.

Dominikanski Red sainjavaju i braa suradnici. Oni obino obav

ljaju kune poslove.

Jednaki svojoj brai sveenicima, i oni ive ivot molitve i pomau

u apostolatu. Meu brojnim svecima to pripadaju dominikanskom
redu dvojica su upravo braa suradnici.

Jedan je od njih sv. Martin de Pores iz Perua, koji je meu ostalim

dunostima u samostanu obavljao slubu brijaa, te je tako proglaen
zatitnikom brijaa.

Najpoznatiji dominikanski svetac jest Toma Akvinski, koji jo i

danas zadivljuje svijet irinom i dubinom svoje nauke.

Meu enskom granom dominikanskog Reda posebno se istie sv.

Katarina Sijenska, koja je zbog svojih djela proglaena zatitnicom
Italije, a zbog svoje nauke zasluila je naslov nauiteljica Crkve.

U svakom stoljeu Red je, radi ouvanja crkvene nauke, prinosio

takoer krv svojih muenika. Najpoznatiji je takav muenik sv.
Petar iz Verone, koji je umirui napisao svojom krvlju CREDO
(Vjerujem).

Red ima takoer velike zasluge na polju kulture, znanosti i umjetno

sti. Najpoznatiji umjetnik slikar jest brat Ivan iz Fiesola, prozvan
Blaeni Angelico.

DOMINIKANCI U SVIJETU
Dominikanci su danas nazoni u 82 drave. Vode 7 sveuilita, 15
fakulteta, 40 zavoda za mlade, 490 upa, 203 misijske postaje, 9
apostolskih kola, 16 domova za duhovne vjebe, 27 kulturnih
sredita, 20 kruniarskih sredita, 15 radio-stanica, 68 asopisa za
iri krug itatelja i 33 specijalizirana asopisa.

Dominikansku obitelj sainjava takoer 5.000 klauzurnih redovnica,

te oko 50.000 sestara koje izravno sudjeluju u apostolatu. I jedne i
druge, izravno ili neizravno, pomau brai da bi njihovo propovije
danje bilo to uspjenije.

Svjesno, slobodno i neopozivo odluile su sestre prihvatiti dominikan

ski nain ivota. Zato hrabro i ponosno stupaju iza kria ulazei u
crkvu, gdje e tu svoju odluku javno izraziti zavjetima.

Poput svoje velike susestre sv. Katarine Sijenske, dominikanke

njeguju osobitu vjernost i privrenost prema slatkom Kristu na
zemlji - papi.

Misao vodilja sv. Dominika bila je: govoriti s Bogom, za Boga i o

Bogu. I sestra dominikanka to nastoji primjenjivati u svakoj prilici
u kojoj se nalazi.

Dominikanke u naim krajevima vode takoer skrb za bolesne,

nemone, naputene i starije osobe.

DOBRI OE DOMINIE, DAJ POMOZI TI NAS

DA BI OD NAS SVAKO BIE MOGLO UT O BOGU GLAS.
DOMINIE, DOMINIE, TI SI POO SAM U SVIJET
KO PJEVA SIROTAN,
I NA DUGOM PUTU TOM PJEVO TEK O BOGU SVOM,
SLAVE NJEGA NO I DAN.

O. ANEO MARIJA MIKOV - dominikanac, ujedinio je 1902.

sestre dominikanke u naoj domovini u jednu kongregaciju - svetih
Anela uvara, za koju je ve 1905. postigao odobrenje od Sv.
Stolice. Kua matica nalazi se u gradu Koruli.

Matina kua sestara dom inikanki u Koruli

SAMOSTAN SV. ANELA UVARA

50 260 KORULA

vJ u nvaci/a
:Ui beafoaMui

DOMINIKANSKOG ZAJEDNITVA

TI
I JA KREEMO DANAS...
O, BOE...
TVOJE USNE MOJE REKOE IME,
SVOJU LAU SADA OSTAVLJAM ALU,
ODSAD IDEM
KAMO ALJE ME TI!