1968 - Victor Vasarely - X - n1

You might also like

Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 34

galerija suvremene umjetnosti

v e or vasarely
zagreb, 19. IV -

19. V 1968.

uprava

galerije

najtoplije
galeriji

suvremene

umjetnosti

zahvaljuje
denise rene, pariz

i jom je susreti jivom


realizirana

ova izloba

suradnjom

obojeni oblici
vasarely i trijumf strukturalizma
Na nain koji e mu odgovarati, ovjek nastoji da za se stvori jasnu i
Jednostavnu
sliku svijeta i da tako trijumfira
nad svijetom bitka teei
da ga tom slikom nadomjesti.c
Einstein.

Umjetnik
ima p r a voda
jednako
kao
ralac modernoga
svijeta, a preostaje
mu da
On se nalazi u sreditu oblasti stvaralake
odreuje
veliinu:
njemu se stil ukazuje
mogunosti.

i inenjer
bude stvato bude i u i s t i n u.
slobode kojoj on sam
kao p e r s p e k t i v a

Sada se postavlja
problem
uspostavljanja
umjetnosti
koje e
mjerila odgovarati
globalnom
drutvu,
a ne vie jedino onima
pojedinca.
Umjetnost
je ipak ostala poruka
pojedinca,
umjetnika drugom pojedincu.
Potreban
nam je drugi nain estetske komunikacije;
djelo Vasarelyjevo
predlae nam jedan nain.
Donedavna
umjetniko
je djelo bilo posljednje
uporite
iste
forme koja se cijela predaje
percepciji
i prua otpor svakom
rastvaranju.
Ipak, nakon infinitezimalne
geometrije
znamo da
se svaka cjelovita forma mogla ponovno sastaviti
u nizu jednostavnijih
elemenata,
no umjetnik
je rijetko kad vodio brigu o
geometriji
i nijedan od njih nije iz te spoznaje
crpio naela
estetskog
djela.
VASA RELY je moda slikar toga strukturalizma
koji nam se
ukazuje kao filozofija
modernoga
svijeta. Odbijajui
da na tradicionalni
nain znaajne
objekte
istakne na pozadini
prirode,
strukturalizam
sistematski
re-konstruira
okolinu pomou sastavljanja elemenata
drei se pri tome odreenoga
broja pravila,
a taj se sastav zove s t r u k t ura.
Geometrijsko
djelo VASARELYJEVO na estetskom
planu transponira
ponovno sastavi janje
cjelovitih
formi
i polazi od odreenoga
broja
jednostavnih
elemenata
koje sastavlja
prema odreenim
algoritmima;
to je
u stvari simbolizacija
strukturalistike
filozofije,
a povezana je
sa svijetom
koji ovjek gradi, sastavljajui
jednostavne
elemente, komade i cigle koji sami imaju karakter
geometrijski.
U toku ustrajnoga
rada, nakon to je svijet rascijepio
na crno
i bijelo, savladao je boju najprije
kao dodatni elemenat
kontrolirane raznolikosti,
a zatim kao autonomni
generator
oblika.
VASARELY pokazuje apstraktnu
sliku svijeta struktura
u kojem
je boja tek apstraktna
integracija
velikoga
broja elemenata.
Umjesto
zuje

da oblik

atomi

Elementarni

dominira

za m
Gestalt,

ostalom

dijelu

nostima

itd.

svoga

nad njim,

on ga konstruira

i poka-

ob li ka.
kako
sastava:

. .. namee

suprotstavlja
:tuzronosti
to se rasplinjava
poznatih
prirodnih oblika, a ove uvijek kvari sluaj. Nema u tome nikakve
tajne; to je jo jedno obiljeje svijeta koji nije p o d n o e n,
nego k o n s t r u i ran.
VASARELY radi u svom laboratoriju,
sreuje oblike, crpi iz njih e I e m e n t e i sastavlja
ih prema
a I g o r i t m i m a koji su u naelu svi jednaki onima proqramatora.
Njegova umjetnost
poiva na intelektu,
a to je upravo
duh igraa aha koji tri ili etiri poteza unaprijed
predvia
posljetke
svojih akcija;
najee su pravci njegovih nizova potekli iz strogo odreenoga
repertoara,
a zlatno je njegovo pravilo: optimum
sloenosti.
Njegovi se programi
mogu iskazati,
prenijeti,
moe ih osim njega ostvariti
i netko drugi, no upravo
ih on donosi.
Svejedno je brine li se on oko toga ili ne, njegove kompozicije
pruaju
motriocu
zadovoljstvo
konstatacije
o oitosti
snage
razuma,
zadovoljstvo
stroge zatvorenosti
duhovne
forme koju
prenose oi ili je to sama igra slobodnih
boja koje su zapravo:
t o p I i n a d u h a. Uitak je tu srogo semantike
naravi, on
je povezan s nasladom
duha koji zatvara
neku formu, rjeava
neki problem
i samim tim u kratkom
asu gospodari
dijelom
svijeta koji ga okruuje
umjesto da osjeti kako ovaj dominira nad njime.
U toj oitosti razuma, motrilac
ponovno nalazi svoju samostalnost i svoju sposobnost
rasuivanja.
Nasuprot
slikarstvu
enformela u kojem se ogleda neka gestualna
gimnastika
na platnu
koja je doputala
da se genij i osrednjost
nau jedan pored
druge udeprimantnoj
pometnji
sviju vrijednosti,
geometrijsko
djelo prua duhu predah,
donosi
mu kriterije
odreivanja
i
suda o djelima,
gledalac
ponovno
osvaja
svoju samostalnost
i sposobnost
da u jasnoj misli razlui vrijednosti;
on spoznaje
elemente
i forme koji izviru iz same okoline formalne
misli:
etvorine,
tehnike
Djelo
nazvati
tacionaina

u svom

vlastitom

inverzijama,

ovdje

krutu

bitku

simetrijama,
uzronost

tako

i u

sukladkoja

se

cija

krugovi,

i trokuti

pripadaju

openitostima

ere.
VASARELYJEVO

ulazi

u kategoriju

p e r m u t ae io n a In o m
umjetnost

jednostavnih

sainjene
a priori.

elipse

je sastav

elemenata

tvorevina
kojih

onoga

to se moe

u m j e t n o u.
sistematinih

je raznolikost

Permukombina-

ograniena,

su na temelju pravila sastavljanja


koja umjetnik
To je jedan od faktora na kojima poiva svaki

donosi
umjet-

II

niki razvitak, to je stalna struja koja je u prolosti imala svoja


velika razdoblja,
kao to je to na primjer:
doba manirizma
i u naem vremenu
moderna
Op-umjetnost,
a VASARELY je
moda najznaajniji
predstavnik
toga pravca.
Nakon duhovne
nemoi koja nas je obuzela pred mnogostrukostima vlastitih
kombinaci ja i nakon dugog vremena
u kojem
se sve svodilo na stilske vjebe, sada, usporedno
s pojavom
raunskih
strojeva,
permutacionaina
se umjetnost
sprema
na
nove akcije. Raunske
maine omoguuju
realizaciju
vrlo velikoga, upravo vrtoglavo velikoga broja kombinacija
koje se nude
strpljivosti
umjetnika,
a ukljuene
su u polje mogunosti.
To je jedna od najznaajnijih
tvorevina
kombinatorikog
algoritma koja posredstvom
naelnoga
ogranienja
to ga implicira
u cjelini moguih realizaci ja nuno otkriva duhu ideju o neodredivom
i vodi ga preko
granica
koje su sve ire i dalje.
lako je njegov rad jedino manuelan,
a njegov atelier ne krije
nikakva
raunska
pravila,
VASARELY nas uvodi u umjetnost
pomou
strojeva.
Njegovo
je djelo ve sada slika proizvoda
raunskih
strojeva.
Naglasak koji on stavlja na program,
stroga
nezavisnost
repertoara
elemenata
i naina na koji ih sastavlja,
umjetnikovo
distanciranje
prema
vlastitom
djelu koje za nj
moda moe ostvariti
i neki njegov pomonik,
duboki
racionalizam
njegovih
postupaka:
sve ovdje ve nagovijeta
izradu
koja se moe mehanizirati.
Umjetnik
je toga svjestan,
bolje
nego itko drugi on zna da je jo potreban
jedino izvjesni tehniki napredak
i njegova e se djela moi u nedogled varirati
pomou strojeva
koji e obraivati
elemente
informacija.
Strojevi su ve poeli raditi.
Upravo
u tome,
preko granica
Op-arta,
njegovo
ukljuuje
u dublju liniju razvitka,
a to je ona linija

se djelo
koja tei

prema

usklaivanju
estetskih

to drutvo
polazi

vrijednosti

u svojoj

pritisak

biti

traei

ograniene

izvornosti

umjetnost

u m j e t n o s t i,

koja

kombinatora

a ipak

sva su po svojoj

Svojim

djelima

integraciji

geometrijske

jim aspektima
ciju

umjetnosti.

svijeta

On

Oblici
i tamo

koju

nadodanu

ljepotu

rati

u gradi

nau

svijest

poput

ostvaruje

su

tkiva

posljednja

i to na nain

koji

totalna

obavezuje:

odgovara

odreivanje

koliina

pomisao

kako

integracija

jednom
novih

se ta

duhovnom
dimenzija

Abraham

stavu,
vizuelnoga

A. MOLES

osjetljivosti,

boja.

a taj

Vrlo

je zauzet

funknaega

irneti

tek-

e se integrise

razvija

umjetnost

eru.

integracija

ostvaruje

svijeta.

pogledu

VASA RELY za nas

odreivanju

prema

izgradnja

nee

umjetnost

u tehnoloku

djela

vodi

izvornu

permutacionaina

ugrauje

razlikuju,

naem

nalaze

civilizacija

arhitekata.

umje-

li elementima

kvalitet

unutarnju:

o mogunostima:

finoga

Njegova

nego onu

zato

pa i najrazliiti-

koje on nudi

tehnoloka

a to je san

posredstvom

u svim

budemo

podati

je

vrijedna.

ponovno

upozorava:

znali ve u poetku

sredine

jednako

tome

d r u t ven

se sva meusobno

kombinatorike

ivot

a pri

VASA RELY nas polako

nae sredine.

u svakidanji

koja

da je

:okulturni

Upravo

elemenat

pojedincu

ukljui-

On zna

djela,

stvaralatva.

novosti

i izlobama

mehanike.

i da ono ve vri

bitni

djela

idejom

umnoavanje

svakom

nudi

karakteristikama

zaokupljen

potroako

permutacionaina

ulaze

latentnim

u drutvo

na umjetnost
od

nosti

sa

VASARELY je i kao ovjek

drutva.
vanja

umjetnosti

boje

koliina
je psiholoki
u vezi
i valoriziran

u djelo
oblika

privlana
s vjernou
u okviru

vasarely
%abiljek

1964.

Tko se danas divi jedino kamenim


sjekirama
i krhotinama zemljanih
vreva, jednak je onome koji se u
godini 5000. bude divio otkopanim
naim viljukama
i kutijama
sardina.
Za veinu je ljudi lijepo sve to
je staro. Pa ipak, i Partenon je jednom bio nov novcat
upravo kao to su to danas neke nae sjajne realizacije. Umjetnici
i amateri koji su odvie zaljubljeni
u prolost,
sami se osuuju
na kulturnu
nerazvijenost.

1964.

Svaka je velika umjetnost


bila i bit
Sve ostalo, a toga je daleko najvie,
iz kojega stre nizovi ostvarenja.

1964.

Pitanje starosti?
Nema ga ... To je osvjeenje!
Dok
sam bio mlai, slikao sam starinske
slike, a mojim
je sadanjim
djelima dvadeset
godina.

1964.

Kako bi grad sree konano


intenzivna
suradnja
arhitekta
dehumaniziran
i umjetnika
-humaniziran.

1964.

Kako

je vjetina

:lijalektika

i mistiku

stvaraoca.

Pojedinac

a njegov

postoji

iz kojeg
od koje
-

jedino

forme

je i potekao
predstavlja
s time

kao

ma

razvijao
sadraja.

slikarstvo,

su otkrili

novi

su inspiraciju,

1965.

Ideja o umjetnosti
i filozofija
umjetnika
temeljito
e se izmijeniti
pod djelovanjem
dijalektike
maine:
tampe,
radija
i televizije.
Umjetnik
koji je bio
osamljen
u svom tornju
bjelokosnom
povui e se
i svoje e mjesto prepustiti
informiranom
i gotovo
znanstvenom
biu, a svakako
e se otvoriti
zbivanjima oko sebe. Raniji nadahnuti
promatra
pretvorit e se u smiljenog
sudionika
koji e biti kadar
da stvara sinteze.

koliko

1965.

zaloga

1965.

prolosti

suvremenosti

djeli.

tvravu

se proces

larpurlartizma.
razgradnje

Razliiti

izmi

a u integralnoj
d/etre:

stare
svjesno

apstrakciji
istu

plasti-

nost.
1964.

I na ostalim
sektorima
svijet napreduje.
Nauni i
tehnoloki
progres odrazit e se jednako
u razvitku
plastikih
umjetnosti
kao to e nova otkria i istraivanja uroditi novim pronalascima
u srodnim
disciplinama. Ta e meusobna
djelatnost
uroditi moder-

1965.

mehanivie nave pao


kvalitet

Sjaj ugleda pripada djelu, a ne imenu njegova stvaraoca.


Nakon unitenja
stare forme koja je u svoje
vrijeme
bila lijepa, a sada je iscrpljena
nakon
procvata
I'art bruta koji je bio infantilan
ili psihopatoloki,
nakon poplave enformela
i trijumfa
runog,
nakon anti-umjetnosti
i ne-umjetnosti,
svie zora nove
estetike
koje e karakter
biti univerzalan,
a ta e
estetika
proniknuti
u cjelinu
nae umjetne
okoline.
Ljepota koja je nekada bila rijetka za naih e se
dana pojaviti
u vidu fizike potrebe
za plastinou/ bit e opa, uravnoteena,
stimulirat
e nas i
bit e faktor blagostanja
i radosti.

ovjean-

bio znaajan

i doprinosa

raison

ego-

i svjesnoq

tijela

cjeline

prvi naeo

Sredina u kojoj ivimo postaje


umjetna
i
zirana. Stroj, elektronika
i kibernetika
sve
grizaju oblast
ljudskoga
koje je veliki dio
u Materiju.
Ego se povlai pred kolektivom,
univerzalnosti
nadvladao
je kvalitet linosti.

informacije,

istinskog
elija

tek neznatni

i njezina

demistificiraju
stvaraoci

je samo

posredstvom

Upravo' je Bauhaus
Paralelno

potisnuli

osvanuo,
potrebna
je
koji je pomalo
koji je boleivo pre-

kod svakog

doprinos

1965.

e avangardna.
samo je talog

bila prihvaena,

i drutvenost

centrizam
stva/

1964.

uvijek

nim plastikim
funkcijama
i pridonijet
e ubrzanoj
transformaciji
grada. Matematike
i fizike znanosti
proirit
e prirodu
prema krajnjim
neizmjernostima
atoma i galaksija.
Stvari, bia i pejzai nae neposredne okoline sve e manje privlaiti
nau panju.
Pa i ljudska
mjerila
i osnovni
pojmovi
umjetnosti
prolosti
postaju
anakronizmi.

Demografski
nalet, bujanje
znanosti
i tehnologije
u
svim oblastima
ivota, materijalni
napredak
vodeih
nacija,
materijalizacija
humanog
u kibernetici,
doba socijalnosti,
demokratizacija
umjetnosti
u multlplirnae , brzina
komunikacija,
generalizacija
infor-

miranja
tvenim
kljuna
1965.

1965.
1966.

1966.

1966.

sve su to teki udarci


strukturama.
Programiranje
su gesla budunosti.

Idealistikom
drutvu s boanskim
pravom odgovarali
su veliki stilovi;
naem materijalistikom
drutvu
u veoj mjeri odgovaraju
mode. Vie ne stvaramo
za budua
stoljea,
nego za svakodnevne
plastike
potrebe.
Umjetniko
djelo
postaje
visokovrijedni
proizvod za potronju,
ali potrebe
rastu, a zatim se
mijenjaju.
Sreom, i kvalitet se moe usavravati.
Samokritika
instruktivna.

zastarjelim
drui operativnost

je kreativna,

a kritika

drugih

samo

mima

koji su nazvani Planetarnim


folklorome
izvrlo prvu znaajnu
programaciju
strukturalistike
plastinosti
koja je omoguila
put prema kibernetici.
Nadam se da e moja metoda doskora biti operativna.
Ubrzanje
istraivanja,
statistiki
izbor tehnika
pomou raunskih
strojeva,
izbor materijala
i ekonominost predstavljaju
uvjete za industrijsku
prefabrikaciju
graevnoga
materijala
koji e biti zaista
lijep.
1967.

je

Mediteranska
civilizacija,
civilizacija Zapada temelji se
na mozgu i njegovu produetku:
stroju. Ta je civilizacija ve globalna, tei prema jedinstvu i objektivna
je
u znanostima
i tehnologiji,
ona kree prema ekonomskom i socijalnom
jedinstvu,
ali jo se nije snala
na podruju
etikom i estetikom;
jo se ne usuuje
dirnuti
u stare tabue. Rani odgoj oka mladosti,
reforma obrazovanja,
plastiko usmjerenje
masa, kolektivna decentralizacija,
stroga revizija prolih vrijednosti, masovno
koritenje
informacija
o suvremenoj
umjetnosti,
sve uestalije
komunikacije
s glavnim
znanstvenim
disciplinama,
iroka
difuzija
tvorevina
suvremene
umjetnosti
predstavljaju
program
koji
je jednako vaan za dananjeg
umjetnika
kao i sama
stvaralaka
i istraivaka
djelatnost.

jenjati
misli i obavjetavati
se. Moj projekat
o Zakladi koj i se ve nalazi u stanju ostvarivanja
odgovorit
e tim potrebama.
Taj projekat
sadri:
muzej koji e biti iv i moi e se iriti, zatim:
dvoranu za predavanja
i projekcije,
atelijer za istraivanja,
prostoriju
za upravu
i zalihe, uredske
prostorije, biblioteku
i - na kraju mjesto za odmor.
Program
aktivnosti
bit e informativan,
kulturan
i
kreativan.
Tu e se pribirati
i sreivati
sve informacije o dananjoj
plastikoj
umjetnosti;
produbljivat
e se veze s tehnikim
i znanstvenim
disciplinama;
uspostavit
e se stalni kontakt
s kritiarima
umjetnosti,
povjesniarima,
univerzitetima,
muzejima
i
kulturnim
centrima;
organizirat
e se rasprave,
predavanja,
razgovori i izlobe; ispitivat e se novi materijali;
preispitat
e se plastika
istraivanja
i pronalasci;
izraivat
e se u suradnji
s arhitektima
makete;
konano,
tu e se stvarati
i veliki pri-

Pitali su me kako u pomiriti


konstruktivne
tenje
s anarhistikim
tenjama
avangarde?
Prva tenja
snano
stvara
grandioznu
i funkcionalnu
sredinu
skladnih,
polikromiranih
prostora,
a njihova
ljepota
sadri klasine konstante.
Druga tenja, koja je ultraslobodnjaka,
obiluje efemernim
idejama,
iri odreenu poeziju i vedrinu. Te su dvije tendencije
samo
naoko kontradiktorne,
a u stvari meusobno
se nadopunjuju.
Svjestan sam injenice
da sam sa svojim Binarnim
jedinstvima
u crnom i bi jelom, koja su bol je poznata pod imenom
Op-arta,
i u mojim
algorit-

Uska suradnja
poduzea,
industrije,
urbanista,
arhitekata i inenjera
sa slikarima,
skulptorima,
koloristima i plastiarima
postaje
neophodna.
Trebalo
bi smisliti mjesto na kojem e se oni susretati,
izmi-

mjeri
zeja.

djela

mjesto
cije.

postavlja
Nita

kromnih
1967.

koji

Na taj nain

e se moi

integrirati

dolazim

do zakljuka

arhitektonske

mi se ne ini vanijim
i sretnih

u zidove

plastike

mu-

koji na prvo
preokupa-

od izgradnje

poli-

gradova.

Mi dodue imamo nae muzeje, nae umjetnike


asopise, nagrade
i poasti, to sve slui irenju plastikih umjetnosti,
ali najvaniji
je onaj dio te difuzije

koji obavljaju
trgovci slikama.
Istina je da izlobe
svatko
moe slobodno
posjetiti,
no nabavljanje
je
djela na dohvatu
samo neznatnoj,
povlatenoj
manjini. Materijalni
napredak
Zapada
podstaknuo
je
sve vei interes ljudi i sve irih slojeva ovjeanstva
za ono to nazivamo duevnim potrebama.
Te potrebe
postaju
potrona
dobra na jednaki nain kao to su
to tranzistori,
televizijski
prijemnici
i automobili.
Zapoeo
je
proces
demokratizacije
umjetnikog
objekta,
a to je predznak
drutva dokolice,
kojeg se
obrisi ve nasluuju.
1967.

Multipli su danas ve stvarnost.


To su albumi slika,
reljefa, objekata
i originalnih
skulptura
kojih je
prednost
u mogunosti
da se ne prezentiraju
tek
u jednom jedinom primjerku,
nego u petnaest,
pede-

set, dvi je stotine ili u tisuu primjeraka.


Suvremenom
je umjetniku
polo za rukom
da u velikom
broju
primjeraka
sauva vrijednosti
djela i na taj je nain
stvorena
mogunost
da svatko - uz umjerenu
cijenu
nabavi vrijedno
djelo.
1967.

U utorn manifestu
(travnja
1955. godine) najavio
sam pojavu nove, pokretljive
i uzbudljive
Ijepote.
Veliki i mali ekrani ve su mi se tada uinili idealnim sredstvima
za kompletnu
lumino-kinetiku
funkciju. Kinotehnika
sa svojom golemom snagom irenja
informacija
i iskustava,
kao drutveno
sredstvo,
prua
svim umjetnostima
vrlo velike
mogunosti
novih osvajanja.
Film umjetnika
postat e plastiko
djelo koje e se moi iriti, a bit e to i optimalna
i optimistika,
prava opa riznica vrijednosti.

formes de couleun
vasarely et le triomphe du structuralisme
L'homme cherche, d'une rnanlere qui lui soit edequate, a se former une
image du monde claire et simple et a triompher ainsi du monde de l'exlstence en s'efforcant
de la rempiacer par cette image.
Einstein.

L'artiste est e n d r o i t, tout autant que l'Inqenleur,


le createur du monde moderne,
il lui reste
le devenir
e n f a i t.
II se trouve au centre d'un champ de liberta createur
dont il
fixe lui-rnme
I'extension:
le style lui appara'it
comme
une
p e r s p e e t i ve des possibles.

Le probleme
est maintenant
pose d'etablir
un art
l'chelle
de la societe globale, et non plus
celle de I'individu. L'art est
pourtant
reste encore le message d'un individu,
I'artiste,
a un
autre individu.
II nous faut un autre mode de communication
esthetique:
I'oeuvre de VASARELY nous en propose un.

L'oeuvre
d'art
restait,
il yapeu,
le dernier
bastion
de la
forme pure donnea entiere
la perception,
se refusant
toute
dcornpositlon.
Pourtant,
nous savions depuis la geometrie
de
l'Infinlteslrnal,
que toute forme globale pouvait etre recornposee
par une suite d'elernents
plus simples,
mais I'artiste
est rarement soucieux de la geometrie,
et aucun n'avait tire de cette
connaissance
les principes d'une oeuvre esthetique.

VASARELY serait-il le peintre de ce structuralisme


qui apparait comme la philosophie
mrne du monde moderne?
Refusant
le traditionnel
decoupaqe
d'objets
signifiants
donns
dans la
toile de fond de la nature, le structuralisme
re-construit
de facon
systernatique
I'environnement
par un assemblage
d'elments
selon

un certain

structure.

nombre

L'oeuvre

le plan esthetlque,
d'un

certain

tains

algorithmes;

philosophie
par
ayant

un assemblage

en noir

liee

d'elernents

continu

qui,

de formes
simples,

de formes,

variete

s'appelle

transpose,

globales

assembles

selon

un symbolisation

un monde

simples,

que

partlr
cer-

de cet te

I'homme

de pieces

sur

edifie

et de briques

apres

avoir

contrlee,

VASARELY propose

toujours
corrompues
encore un des traits

dichotornise
d'abord

come

puis comme
I'image

un monde
element

qenerateur

abstraite

d'un

monde de structures
ou la forme ri'est que l'Inteqratlon
abstraite
d'un grand nombre
d'elments.
Au lieu d'tre
domine par la
forme, il la construit,
il nous dernontre
un a t o m i s m e d e
I a for m e.

par le hasard. Nul secret en cela, et c'est


d'un monde
e o n s t r u i t au lieu d'tre

s u b i. VASARELY travaille dans son laboratoire


a agencer des
formes en prelevant
des e I e m e n t s et en les assemblant
selon des a I g o r i t h m e s tous pareils, dans le principe,

ceux

du programmateur.

celui

du

joueur

Son

d'echecs

art

qui

participe

de I'intellect,

anticipe

de

trois

ou

c'est
quatre

coups les consequences


de ses arrangements,
les directions
privileqiees de ses alignements
puisees dans un repertolre
strict,
et prend
grammes

comme regle d'or I'optimum


de cornplexlte.
sont enoncables,
transmissibles,
realisables

tres que par lui, mais c'est

lui qui les apporte.

Qu'il

non,

s'en

spectateur
la raison,
propose

donne

souci

ou

ses compositions

Ses propar d'au-

donnent

au

un plaisir dans l'evldence


constatee
de la force de
dans la cl6ture
rigoureuse
de la forme de I'esprit
travers les yeux, ou le jeu mme des couleurs fran-

ches n'est qu'une


e h a I e u r d e I' e s p rit.
Le plaisir id
est de nature strictement
sernentique,
il est lie li la jouissance
de l'esprit
rnme,

qui

clt

domine

Dans

cette

une forme,

un bref

lieu de se sentir

instant

domine

evidence

de

par

et

informelles

qui cristallisaient

sa capacite

confusionisme

oHre

l I'esprit

son autonomie

un temps

et son aptitude

claire:

tissent

il I'environnement
ellipses

I'age technique.

il connait
et

juger.

le spectateur

retrouve

A l'oppose

des
dans

I'oeuvre

lui apporte

il deqaqer

les valeurs

et les formes

de

recouvre
dans
qui

formelIe:

aux

la

un deprl-

des criteres

le spectateur

appartiennent

sur

geometrique

sur pieces,

mem e de la pensee

son

peintures

gestuelle

a se cotoyer

les valeurs,

les elements

triangles

au

lui.

d'arrt,

et de jugements

la

et, par

de son Umwelt

une gymnastique

de toutes

pensee
cereles,

de

un probleme

un fragment

genie et medlocrlte

mant

determination

resout

la raison,

autonomie

toi le, autorisant

geometrique.

a maitr lse la couleur,

d'une

I'ensemble

VASARELY

de fait,

le caractere

et blanc,

supplementaire
autonome

d'elements

structuraliste,

dont

de

la recomposition
elle est,

eux-mmes

reqles,

geometrique

nombre

En un travail

de

La Gestalt elementaire,
tant dans son existence, propre que dans
les restes de son assemblage:
inversions,
syrnetries,
correspondances, etc ... , impose id une causalit
dure oppose
a la
causalite
evanescentee
des formes
habitueiles
de la Nature,

une

ressorcarres,

Universaux

de

L'oeuvre de VASARELYentre dans la cateqorie de ce qu'on peut


eppeler
l' a r t p e r m u t a t i o n n e I. L'art permutationnel
est I'ensemble des produits
de combinaisons
systematlques
d'elements simples, de variete Ilmite, faites il partir d'une
regle d'assemblage
que I'artiste se donne a priori. C'est un
dss facteurs sous-jacents il toute l'evolution artistique, courant
permanent qui a eu ses epoques prlvileqiees dans le passe, telle
que I'epoque rnanierlste, et aussi dans l'Op'art moderne, dont
VASARELYest peut-etre le reprsentant
le plus important.
Longtemps reduit a des exercices de style par I'impuissance de
notre esprit devant la multiplicite de ses propres combinaisons,
l'art permutationnel prend desormais une nouvelle operationalite
avec I'apparition de machines ordinatrices, qui permet de rallser les combinaisons denornbrables mais vertigineuses, proposees
il la patience de I'artiste par leur inscription dans un champ
des possibles. C'est un des artifices des plus remarquables de
I'algorithme combinatoire qu'a travers la limitation de principe
qu'il implique dans I'ensemble des realisations possibles, il fasse
necessalrernant
decouvrlr a l'esprit l'lde d'inflnl le guidant
vers le franchissement
de frontieres de plus en plus larges.
Bien que son travail soit uniquement manuel, et que son atelier
ne recele pas la moindre reqle a caleul, VASARELY prefiqure
I'art il la machine. Son oeuvre est deja une image du produit
de I'ordinateur: I'accent mis par lui sur le programme, la stricte
lndependanca
assembler,

du rper tolre

d'elements

la distanci ation de I'artiste

par rapport

qu'un assistant peut eventuellement


rationalite profonde de sa dmerche:
ration mecanlsable.
quinconque

L'artiste

et de la fac;on de les

concretiser
pour lui, la
tout prefigure ici l'op-

en est conscient,

il sait mieux que

qu'il ne s'en faut plus que d'un progres

pour que ses oeuvres soient variees

son oeuvre

technique

I'infini par des machines

manipuler les elements d'information.


Deja, ce IIes-ci se mettent a I'oeuvre.
C'est en ceci, qu'eu-dela de l'Op'art, son oeuvre s'inscrit dans
la ligne d'une evolution plus profonde, celle de l'adquatlon de
l'art aux ceracteres latents de la societe. Aussi I'homme VASA~
RELY est-il preoccupe de l'inscription
de valeurs esthtlques
dans une societe mecanique. II sait que cell-ci est essentiellement
consommatrice,
et qu'el!e exerce une pression culturelle sur
I'art, requerant une multiplication
des oeuvres apartir
d'une
source limitee d'originalite creatrice. C'est pourquoi l'art permutationnel est l'elernent essentiel d'un a r t s o c i a I, offrant
a chaque individu par I'artifice de la combinatoire, des oeuvres
toutes differentes et pourtant
toutes equivalentes en quallte
de nouveaute.
A travers oeuvres ou expositions, VASARELY mene la lente integration de la combinatoire geometrique dans les aspects les plus
divers de notre environnement. Les formes qu'il propose a notre
regard passen t dans la vie quotidienne
pour y retrouver la
fonction originelle de I'art. Si, fait-il remarquer, nous savons
doter au depart les elements de notre monde de qualit sensible, la construction
de I'environnement
qu'effectue la civilisation technologique sera la construction
d'une beaut intrinseque et non surajoutee:
l'art sInteqrera
dans la cite, c'est le
reve de I'architecte.
VASARELY developpe, pour nous, notre
conscience des possibles: l'art permutationnel
est inscrit en
filigrane dans l'poque technologique.
Ses dernieres oeuvres sont l'inteqratlon
totale de la couleur
dans I'oeuvre de rigueur: a la quantification des formes correspond une quantification
des couleurs. II est psychologiquement
seduisant de penser que cette integration s'effectue par la fidelite a une attitude d'esprit,
reprise et valorlsee dans une
nouvelle dimension de I'univers visuel.

Abraham

A. MOLES

vasarely
notes brutes

1964 -

1964 -

1964 -

1964 -

N'admirer que les silex et les cruches cassees aujourd'


hui, equivaut a admirer en l'an 5.000 nos fourchettes
et nos boites de sardines enfouies. Pour la plupart des
hommes, tout est beau qui est vieux. Or, le Parthenon
fut c1inquant neuf jadis, tout comme aujourd'hui
certaines de nos splendides ralisations.
Artistes et
amateurs, trop eprls du passe, se condamnent a un
sous-developpernent culturel.
Tout grand art plastique etait, est, et sera d'avant-garde. Le reste, de loin le plus volumineux, n'est que
sediment d'ou ernarqent les sommets des conqutes
successives.
Question d'age? Point ... prise de conscience! plus
jeune, je faisais une peinture vieille, aujourd'hui
ce
sont mes oeuvres qui ont vingt ans.
Pour que la cite du bonheur resplendisse enfin, il
faut faire collaborer intensernent I'architecte - quelque peu deshurnanise - avec l'ar tiste, maladivement

nes, contribuant a la transformation


de plus en plus
accentuee de la cite. Mathematiques et Physique elar.
giront la nature vers les deux extremes incommensurabies: I'atome et les galaxies. Choses, etres et paysages, de notre environnement
immediat, retiendront
de moins en moins notre attention. L'echelle humaine,
notion ma/tresse de tout art du passe, devient anachronisme a son tour.
1965 -

1965 -

surhurnanise.
196>4 -

1964 -

1964 -

L'aptitude etant toujours admise, I'informatif, la dialectique et la socialite ont releque I'inspiration, I'egocentrisrne et la mystique chez tout createur authentique et conscient. L'individu ri'est qu'une cellule du
corps de l'humanlt, son apport aussi important
soit-il - ri'existe que par I'ensemble des apports du
passe dont il est issu et de ceux, contemporains, dont
il ne represents qu'un infime partie.
C'est le Bauhaus qui entame en premier la forteresse
L'art pour I'art. Parallelement
s'accentue le processus de destruction de la vieille forme et de son
contenu. Les divers ismes, consciemment,
drnystlfient la peinture, et avec I'abstraction
integrale, les
createurs decouvrent une nouvelle raison d'tre: la
plastlcite pure.
Dans les autres secteurs, le monde va en avant. Le
progres scientifique et technologique repercutera sur
l'evolution des arts plastiques, de meme que recherches et conqutes
plastiques engendreront
de nouvelles inventions dans les disciplines paralleles. De cette
inter-action naltront les fonetions plastiques meder-

1965
1965

1965 -

Le milieu, ou nous vivons, devient artificiel et meceriise. La machine, l'electronique, la cybernetique, grignotent de plus en plus le domaine de I'humain, dont
une immense partie chute dans la Matiere. L'Ego
recule en faveur du collectif, la qualite de la personnallte est outrepassee par celle de l'universalite.
La pensee Art et la philosophie de I'artiste vont changer de fond en comble sous I'action de la machine
dialectique:
presse, radio, television. L'artiste, isele
dans sa tour d'ivoire, cedera sa place a un etre
lnforrne, sinon erudit, tout au moins ouvert aux evemement qui se font et se dfont autour de lui. II va se
muer de contemplateur
inspire en participant reflechi,
capable d'oprer des syntheses.
C'est I'oeuvre qui doit briller, non pas le nom de son
crateur.
Apres la destruction de la vieiIle forme - belle en son
temps, mais epuisee il present - apres la prollferation de l'art brut, infantile ou psycho-pathologique,
apres le deferlement de I'informel et le triomphe du
laid, apres I'anti-art et le non-art, voici l'aube d'une
nouvelle esthetlque de caractere universel, envahissant
tout notre environnement
artificiel. La rare beaute
de jadis se presente, de nous jours, sous forme de
besoin physique de la plasticite , generalise, equllibrant, stimulant, facteur de bien-etre et de joie.
La demoqraphle galopante, le debordernent des sciences et de la technologie dans tous les secteurs de la vie,
la promotion materielle des peuples pilotes, la materialisation de l'humaln par la cybernetique, le temps
social, la democratisation
de I'art par les multiples,
la vitesse des communications,
la generalisation
de

I'information,
autent de coups de boutoir
contre
les
structures
revolues
de la societe.
Programmation
et
operatlonellt
deviennent
les mots de cle du futur.
1965 -

1966

Dans mes Unites binaires


en noir-blanc,
mieux connues sous le nom de .Op-Art ', et dans mes ,algorithmes', appeles Folklore
planetaire,
je suis conscient
d'avoir
accompli
la premiere
programmation
lmportante de la plasticite
structuraliste
permettant
une
ouverture
vers la Cybernetique.
J'ai I'espoir que ma
methods devienne bien tot operationnelle.
L'acceleration
de la recherche,
le choi x statistique
de I'ordinateur
concernant
les techniques,
les materlaux,
l'economie,
constituent
les conditions
d'une prefabrication
industrielIe des rnateriaux
de construction
intrlnsequernent
beaux.

1967

La collaboration
etroite des entreprises,
des industriels,
des urbanistes,
des architectes,
des inqenieurs
avec
les peintres, sculpteurs,
coloristes et plasticiens
devient

A la societe idealiste
de droit divin correspondraient
les grands styles;
notre societe materlallste
conviennent
davantage
les modes. Nous ne creons plus
pour les siecles a venir, mais pour les besoins plastiques quotidiens.
L'oeuvre d'art devient un produit de
consommation
de haute qualite, mais les besoins augmentent,
puis changent.
Heureusement,
la qualite est

aussi
1965 -

perfectible.

L'auto-critique

est

creative,

la critique

d'autrui

n'est

qu'instructive.
1966 -

La civilisation
medlterr anenne, celle de l'Occident,
est
basee sur le cerveau et sur son prolongement;
la machine. Elle est deja globale, unitaire
et objective
en
sciences et en technologie,
elle s'achemine
vers l'unlt
econornicosociale,
mais elle se cherce encore en ethique et en esthetique:
on n'ose pas encore toucher aux
vieux tabous.
Pre-education
de I'oeil de la jeunesse,
reforme de I'enseignement,
conditionnement
plastique
des masses, decentralisation
collective,
severe revision
des valeurs du passe, massive utilisation
de I'informatif en matiere

d'art

contemporain,

plus en plus frequentes


sciences,
rain,

large

I'artiste

structives

avec

La prerniere

d'art

aussi

des

contempo-

important

que la recherche

comment
celles

fonctionnel,

pour

et la creation

seconde,

ultra-libre,

beaute

une certaine

les tendances
de

cree avec vigueur

avec

d'une

concilier

anarchisantes

tendence

monieux
repand

produit

de

dites.

On me demande

diose

du

un programme

d'aujourd'hui,

proprement
1966 -

avec les disciplines-pilotes

diffusion

constituent

communications

ses espaces
de

poesie

tendances,
apparemment
lire complementaires.

gran-

polychromes

har-

classiques.

d'idees

contradictoires,

La

epherneres,

et de I'humour.
sont

d'echanqe,

II fallait

de Fondation

vivant

d'un

manutention

Reunir

Ces deux
en rea-

d'une

salle

d'une

de

biblio-

de repos.

et classer

toute

information

concernant

du present.

niser

debats,

Approfondir

techniques

permanent

avec

les critiques

Musees

et Centres

conferences,

colloques

les

rneterlaux

tes en collaboration
exemples
donc

une

histo-

Culturels.

Orga-

nouveaux.

inteqrables

conclusion

expositions.
Explorer

Creer
dans

Etabiir

d'ert,
et

avec les architectes

et

les echanqes

et scientifiques.

et trouvai Iles plastiques.

J'arrive

d'une

de bureaux,

point

et de

culturel

Universites,

Musee.

musee

informatif,

riens,

grands

rpon-

sera

avec les disciplines

recherches

d'un

d'activite

les arts plastiques


le contact

projet

de conference

recherche,

et de reserves,

et, enfin,

cornpose

salle

de

Mon

de realisation

sera

d'une

atelier

Le programme
creatif.

Elle

et extensible,

projection,
theque

un lieu de rencontre,
d'idees.

deja en cours

il ces exigences.

dra

de

concevoir

et de communication

Experlrnenter

I'avant-garde?
un cadre

constantes

foisonnante

con-

indispensable.

les

des maquet-

et, enfin,

cn~er

les

murs

du

qui

donne

la

primeute
aux preoccupations
plastiques
architectoniques. Rien ne me semble plus d'importance
que la
construction

des cites

polychromes

du bonheur.

1967 -

1967 -

Certes, nous avons nos rnusees, nos revues d'art, les


Prix et les distinctions qui servent it la diffusion des
arts plastiques mais I'organisation, la plus importante
de cette diffusion, reste celle des marchands de tableaux. II est vrai que les Expositions sont libres it
visiter, mais I'acquisition des oeuvres n'est it la porte
que d'une toute petite minorlte aisee. La promotion
materielle de l'Occident a suscite l'Intert crolssant
des couches humaines, de plus en plus larges, vers
ce qu'on appelle les besoins psychiques. Ceux-ci deviennent des biens de consommation au rnrne titre que
transistors,
postes de television ou voitures. Le processus de la democratisation de I'objet d'art est dsormais declenche, signe avant-coureur
de cette societe
des loisirs, dont les contours se dessinent deja.
Les Multiples sont devenus aujourd'hui une reallte.
II s'agit d'albums, de tableaux/ de reliefs, d'objets et

de sculptures oriqmeuxe qui ont la particularlte de


se presenter, non pas en un unique exemplaire, mais
en quinze, cinquente, deux cents ou mille. L'artiste,
de nos jours, a reussi a sauvegarder la qualite dans
le nornbre, permettant
par ce fait it tout le monde,
I'acquisition d'oeuvres de valeur, il des prix accessibles.
1967 -

Dans le Manifeste jaune (Avril 1955) j'annonce


l'avenement de la nouvelle beaute mouvante et mouvante. Grands et petits crans m'ont paru representer
deja alors/ les vehlcules ideaux de la fonetion complete lumino-clnetique. Instrument social en outre par
son enorrne pouvoir de diffusion, de I'information,
de la connaissance et de la culture, la cine-technique
offre a tous les arts la conqute des dimensions suprieures. Le film d'artiste deviendra I'oeuvre plastique
diffusable, optimale et optimiste - ver itable tresor
commun.

elbrouz, 1956-1957


.--.----.--.------..
~

~.~.~.~.~.~.~
~.~.~

...
...

..... ~ ........... ~

.
....
..........
.
..
..
-~.~
..
~.~

.il'...
..~..~......~
..
.
.
.

r!....
~

.............
........

..
..

..... ~
~ .......
..... ~ ..........
..... ~ .................

~
~
~

...iI!iI!...........
'!.iI!.!.......
-..-.
..

~ r

helios-II,

1958-1966

yvaral,

1956-1965

cleo, 1958-1961

IX-ibadan,
tau-ceti,

interferencija,
transparencija,

1952-1963
1955-1965

gamma,

transparencija,

1960-1965

dak,

1966

pyr,

1966

0662 tuz-III,

1966

0760 vita-III,

1966

-- 1

.....
....-

-.-.

.....:

0762 paar,

1966

==I

eg-II, 1965

teqa-mc,
eg 1-2t

1965
1966

eta-die,
quasar,

1967
1965-1966

alom, 1966

boglar,

1967

boqlar-bleu,

1967

szende, 1967

vonal,
opale,

1968
1966

hold-k, 1966
0666-onyx,
1966

photon, 1967

meh,

1967

katalog

l
2
3
4
5
6
7
8
9
10
II

12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27

elbrouz II
cleo
manipur
ty - ny
helios
eg II
yvaral
lant
dess
alom
v. boglar
ion-a
0546 hedjes
0556 pehei
0585 vita
0589 kod d-V
0616 yla
0617 tuz
0654 apro
0755 banat
2028 meh-za
2053 ion-5
2055 ion-lO
IX-ibadan
alfa - 43
ibadan
novae

slika
slika
slika
slika
slika
slika
slika
s! ika
collage
collage
collage
collage
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
interferencija
transparencija
transparencija
transparencija

1956-1957
1958-1961
1952-1960
1959
1958-1966
1965
1958-1965
1966
1964
1966
1966
1967
1964
1964
1965
1965
1965
1965
1965
1966
1967
1967
1967
1952-1963
1956-1963
1952-1967
1958-1967

metal
metal
metal
rel jef, drvo
reljef, drvo
reljef, drvo
reljef, drvo
rel jef, drvo
reljef, drvo
reljef, drvo
transparencija
transparencija
transparenci ja
transparencija
transparencija
transparencija

1966
1966
1966
1967
1967
1967
1967
1967
1967
1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967

58
62
30
30

195
130
162
146
200
160
210
160
210
250
250
227
84
84
80
80
80
84
80
80
44
44
46
X 58
X 62
X 30
X 30

55
30
30

X
X
X

X 130 cm
X 97
X 152 "

X
X
X
X

X
X

X
X
X

X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X

97
200
160
200
160
200
250
250
223
80
80
80
80
80
84
80
80
43
44
43
10
10
5
5

"
"
"
"
"

"
"
"
"

"
"
"
"
"
"

"
"
"
"

"

multipli
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43

dak
koeb
ab!ac
sellem
salgo
beryl
topaze blanche
granat
zephir
tirkiz
novae
keet
tsillag
ibadan
riu - kiu
helios

30
30
30
30
30
30

X
X
X
X
X
X

55
18
30
38
38
36
36
38
38
38
30
30
30
30
30
30

X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X

35
18
18
36
36
36
36
36
36
36
5
5
5

80
80
80
80
80
80
80
80
68
84
68

X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X

50
50
50
50
50
50
50
50
68
66,5
68

"
"
"
"

"
"
"

"
"
5 "
"
5
5

"

grafike
44
45
46
47
48
49
50
Sl
52
53
54

capella I
capella II
capella III
eridan
sir - ris
centauri
gamma
proction
quasar our m. c.
taller

127/150
128/150
128/150
131/150
138/150
128/150
130/150
128/150
17/200
271/300
145/150

serigrafija
serigrafija
serigrafija
serigrafija
serigrafi j a
serigrafija
serigrafija
serigrafija
serigrafi ja
serigrafi ja
serigrafija

"

"
"
"

"
"
"

biografija

1908

9. travnja,

1925

poetak
peti

1927

definitivni
volkmann

1928

akademija
mUhely
aleksandra
botnyika
koja je
nazvana budimpetanskim
bauhausom
predavanja
moholy
nagya i kontakti
s idejama
i
djelima kandinskog,
mondriana,
maljevia,
gropiusa
i le corbusiera

1930

stalni

1931

rad za kuu

havas

1936-44

grafiki

formiranje

1944

pristupanje
galeriji denise rene, pariz,
stvara jezgra umjetnike
avangarde

1947

definitivno
tivizam

1955

uti manifest

1961

prijelaz

victor
studija

vasarely

roen

medicine

na

okret umjetnosti:
u budimpeti

boravak

opus.

u parizu.

u budim-

likovne

semantike
oko

za geometrijski

poetak

u okolici

internacionalna

1965

grand

nagrada

prix

u sao paolu

mnogobrojne

samostalne

epohe
pariza:

guggenheim

grupne

istraivanja

-marne
1964

maarska

akademi ja poldini

vlastite

koji oznaava
atelier

sveuilitu

grafika

opredjeljenje

u novi

u pecs,

izlobe

koje

konstruk-

kinetizma
annet-sur-

se

izdava
editeur

galerija

izdanje
publication

145

suvremene

odgovorni
redacteur

urednik
responsable

boo bek

urednik
redaction

du catalogue

mia baievi

umjetnosti

predgovor
preface

abraham

prelom kataloga
mise en page

ivan picelj

plakat
affiche

ivan picelj

fotografi je
photograph ies

galerie

serigrafi j u izradio
serigraphie

brano

klieji
clichees

grafiki

zavod hrvatske,

zagreb

tisak
imprimerie

grafiki

zavod h rvatske,

zagreb

naklada
ti rage

1000

galerije grada zagreba -

moles

denise

rene

horvat

zagreb, katarinin trg 2

les galeries de la ville de zagreb -

galerie d'art contemporain

You might also like