Professional Documents
Culture Documents
1968 - Victor Vasarely - X - n1
1968 - Victor Vasarely - X - n1
1968 - Victor Vasarely - X - n1
v e or vasarely
zagreb, 19. IV -
19. V 1968.
uprava
galerije
najtoplije
galeriji
suvremene
umjetnosti
zahvaljuje
denise rene, pariz
ova izloba
suradnjom
obojeni oblici
vasarely i trijumf strukturalizma
Na nain koji e mu odgovarati, ovjek nastoji da za se stvori jasnu i
Jednostavnu
sliku svijeta i da tako trijumfira
nad svijetom bitka teei
da ga tom slikom nadomjesti.c
Einstein.
Umjetnik
ima p r a voda
jednako
kao
ralac modernoga
svijeta, a preostaje
mu da
On se nalazi u sreditu oblasti stvaralake
odreuje
veliinu:
njemu se stil ukazuje
mogunosti.
i inenjer
bude stvato bude i u i s t i n u.
slobode kojoj on sam
kao p e r s p e k t i v a
Sada se postavlja
problem
uspostavljanja
umjetnosti
koje e
mjerila odgovarati
globalnom
drutvu,
a ne vie jedino onima
pojedinca.
Umjetnost
je ipak ostala poruka
pojedinca,
umjetnika drugom pojedincu.
Potreban
nam je drugi nain estetske komunikacije;
djelo Vasarelyjevo
predlae nam jedan nain.
Donedavna
umjetniko
je djelo bilo posljednje
uporite
iste
forme koja se cijela predaje
percepciji
i prua otpor svakom
rastvaranju.
Ipak, nakon infinitezimalne
geometrije
znamo da
se svaka cjelovita forma mogla ponovno sastaviti
u nizu jednostavnijih
elemenata,
no umjetnik
je rijetko kad vodio brigu o
geometriji
i nijedan od njih nije iz te spoznaje
crpio naela
estetskog
djela.
VASA RELY je moda slikar toga strukturalizma
koji nam se
ukazuje kao filozofija
modernoga
svijeta. Odbijajui
da na tradicionalni
nain znaajne
objekte
istakne na pozadini
prirode,
strukturalizam
sistematski
re-konstruira
okolinu pomou sastavljanja elemenata
drei se pri tome odreenoga
broja pravila,
a taj se sastav zove s t r u k t ura.
Geometrijsko
djelo VASARELYJEVO na estetskom
planu transponira
ponovno sastavi janje
cjelovitih
formi
i polazi od odreenoga
broja
jednostavnih
elemenata
koje sastavlja
prema odreenim
algoritmima;
to je
u stvari simbolizacija
strukturalistike
filozofije,
a povezana je
sa svijetom
koji ovjek gradi, sastavljajui
jednostavne
elemente, komade i cigle koji sami imaju karakter
geometrijski.
U toku ustrajnoga
rada, nakon to je svijet rascijepio
na crno
i bijelo, savladao je boju najprije
kao dodatni elemenat
kontrolirane raznolikosti,
a zatim kao autonomni
generator
oblika.
VASARELY pokazuje apstraktnu
sliku svijeta struktura
u kojem
je boja tek apstraktna
integracija
velikoga
broja elemenata.
Umjesto
zuje
da oblik
atomi
Elementarni
dominira
za m
Gestalt,
ostalom
dijelu
nostima
itd.
svoga
nad njim,
on ga konstruira
i poka-
ob li ka.
kako
sastava:
. .. namee
suprotstavlja
:tuzronosti
to se rasplinjava
poznatih
prirodnih oblika, a ove uvijek kvari sluaj. Nema u tome nikakve
tajne; to je jo jedno obiljeje svijeta koji nije p o d n o e n,
nego k o n s t r u i ran.
VASARELY radi u svom laboratoriju,
sreuje oblike, crpi iz njih e I e m e n t e i sastavlja
ih prema
a I g o r i t m i m a koji su u naelu svi jednaki onima proqramatora.
Njegova umjetnost
poiva na intelektu,
a to je upravo
duh igraa aha koji tri ili etiri poteza unaprijed
predvia
posljetke
svojih akcija;
najee su pravci njegovih nizova potekli iz strogo odreenoga
repertoara,
a zlatno je njegovo pravilo: optimum
sloenosti.
Njegovi se programi
mogu iskazati,
prenijeti,
moe ih osim njega ostvariti
i netko drugi, no upravo
ih on donosi.
Svejedno je brine li se on oko toga ili ne, njegove kompozicije
pruaju
motriocu
zadovoljstvo
konstatacije
o oitosti
snage
razuma,
zadovoljstvo
stroge zatvorenosti
duhovne
forme koju
prenose oi ili je to sama igra slobodnih
boja koje su zapravo:
t o p I i n a d u h a. Uitak je tu srogo semantike
naravi, on
je povezan s nasladom
duha koji zatvara
neku formu, rjeava
neki problem
i samim tim u kratkom
asu gospodari
dijelom
svijeta koji ga okruuje
umjesto da osjeti kako ovaj dominira nad njime.
U toj oitosti razuma, motrilac
ponovno nalazi svoju samostalnost i svoju sposobnost
rasuivanja.
Nasuprot
slikarstvu
enformela u kojem se ogleda neka gestualna
gimnastika
na platnu
koja je doputala
da se genij i osrednjost
nau jedan pored
druge udeprimantnoj
pometnji
sviju vrijednosti,
geometrijsko
djelo prua duhu predah,
donosi
mu kriterije
odreivanja
i
suda o djelima,
gledalac
ponovno
osvaja
svoju samostalnost
i sposobnost
da u jasnoj misli razlui vrijednosti;
on spoznaje
elemente
i forme koji izviru iz same okoline formalne
misli:
etvorine,
tehnike
Djelo
nazvati
tacionaina
u svom
vlastitom
inverzijama,
ovdje
krutu
bitku
simetrijama,
uzronost
tako
i u
sukladkoja
se
cija
krugovi,
i trokuti
pripadaju
openitostima
ere.
VASARELYJEVO
ulazi
u kategoriju
p e r m u t ae io n a In o m
umjetnost
jednostavnih
sainjene
a priori.
elipse
je sastav
elemenata
tvorevina
kojih
onoga
to se moe
u m j e t n o u.
sistematinih
je raznolikost
Permukombina-
ograniena,
donosi
umjet-
II
se djelo
koja tei
prema
usklaivanju
estetskih
to drutvo
polazi
vrijednosti
u svojoj
pritisak
biti
traei
ograniene
izvornosti
umjetnost
u m j e t n o s t i,
koja
kombinatora
a ipak
sva su po svojoj
Svojim
djelima
integraciji
geometrijske
jim aspektima
ciju
umjetnosti.
svijeta
On
Oblici
i tamo
koju
nadodanu
ljepotu
rati
u gradi
nau
svijest
poput
ostvaruje
su
tkiva
posljednja
i to na nain
koji
totalna
obavezuje:
odgovara
odreivanje
koliina
pomisao
kako
integracija
jednom
novih
se ta
duhovnom
dimenzija
Abraham
stavu,
vizuelnoga
A. MOLES
osjetljivosti,
boja.
a taj
Vrlo
je zauzet
funknaega
irneti
tek-
e se integrise
razvija
umjetnost
eru.
integracija
ostvaruje
svijeta.
pogledu
odreivanju
prema
izgradnja
nee
umjetnost
u tehnoloku
djela
vodi
izvornu
permutacionaina
ugrauje
razlikuju,
naem
nalaze
civilizacija
arhitekata.
umje-
li elementima
kvalitet
unutarnju:
o mogunostima:
finoga
Njegova
nego onu
zato
pa i najrazliiti-
koje on nudi
tehnoloka
a to je san
posredstvom
u svim
budemo
podati
je
vrijedna.
ponovno
upozorava:
znali ve u poetku
sredine
jednako
tome
d r u t ven
se sva meusobno
kombinatorike
ivot
a pri
nae sredine.
u svakidanji
koja
da je
:okulturni
Upravo
elemenat
pojedincu
ukljui-
On zna
djela,
stvaralatva.
novosti
i izlobama
mehanike.
i da ono ve vri
bitni
djela
idejom
umnoavanje
svakom
nudi
karakteristikama
zaokupljen
potroako
permutacionaina
ulaze
latentnim
u drutvo
na umjetnost
od
nosti
sa
drutva.
vanja
umjetnosti
boje
koliina
je psiholoki
u vezi
i valoriziran
u djelo
oblika
privlana
s vjernou
u okviru
vasarely
%abiljek
1964.
1964.
1964.
Pitanje starosti?
Nema ga ... To je osvjeenje!
Dok
sam bio mlai, slikao sam starinske
slike, a mojim
je sadanjim
djelima dvadeset
godina.
1964.
1964.
Kako
je vjetina
:lijalektika
i mistiku
stvaraoca.
Pojedinac
a njegov
postoji
iz kojeg
od koje
-
jedino
forme
je i potekao
predstavlja
s time
kao
ma
razvijao
sadraja.
slikarstvo,
su otkrili
novi
su inspiraciju,
1965.
Ideja o umjetnosti
i filozofija
umjetnika
temeljito
e se izmijeniti
pod djelovanjem
dijalektike
maine:
tampe,
radija
i televizije.
Umjetnik
koji je bio
osamljen
u svom tornju
bjelokosnom
povui e se
i svoje e mjesto prepustiti
informiranom
i gotovo
znanstvenom
biu, a svakako
e se otvoriti
zbivanjima oko sebe. Raniji nadahnuti
promatra
pretvorit e se u smiljenog
sudionika
koji e biti kadar
da stvara sinteze.
koliko
1965.
zaloga
1965.
prolosti
suvremenosti
djeli.
tvravu
se proces
larpurlartizma.
razgradnje
Razliiti
izmi
a u integralnoj
d/etre:
stare
svjesno
apstrakciji
istu
plasti-
nost.
1964.
I na ostalim
sektorima
svijet napreduje.
Nauni i
tehnoloki
progres odrazit e se jednako
u razvitku
plastikih
umjetnosti
kao to e nova otkria i istraivanja uroditi novim pronalascima
u srodnim
disciplinama. Ta e meusobna
djelatnost
uroditi moder-
1965.
ovjean-
bio znaajan
i doprinosa
raison
ego-
i svjesnoq
tijela
cjeline
prvi naeo
informacije,
istinskog
elija
tek neznatni
i njezina
demistificiraju
stvaraoci
je samo
posredstvom
Upravo' je Bauhaus
Paralelno
potisnuli
osvanuo,
potrebna
je
koji je pomalo
koji je boleivo pre-
kod svakog
doprinos
1965.
e avangardna.
samo je talog
bila prihvaena,
i drutvenost
centrizam
stva/
1964.
uvijek
nim plastikim
funkcijama
i pridonijet
e ubrzanoj
transformaciji
grada. Matematike
i fizike znanosti
proirit
e prirodu
prema krajnjim
neizmjernostima
atoma i galaksija.
Stvari, bia i pejzai nae neposredne okoline sve e manje privlaiti
nau panju.
Pa i ljudska
mjerila
i osnovni
pojmovi
umjetnosti
prolosti
postaju
anakronizmi.
Demografski
nalet, bujanje
znanosti
i tehnologije
u
svim oblastima
ivota, materijalni
napredak
vodeih
nacija,
materijalizacija
humanog
u kibernetici,
doba socijalnosti,
demokratizacija
umjetnosti
u multlplirnae , brzina
komunikacija,
generalizacija
infor-
miranja
tvenim
kljuna
1965.
1965.
1966.
1966.
1966.
Idealistikom
drutvu s boanskim
pravom odgovarali
su veliki stilovi;
naem materijalistikom
drutvu
u veoj mjeri odgovaraju
mode. Vie ne stvaramo
za budua
stoljea,
nego za svakodnevne
plastike
potrebe.
Umjetniko
djelo
postaje
visokovrijedni
proizvod za potronju,
ali potrebe
rastu, a zatim se
mijenjaju.
Sreom, i kvalitet se moe usavravati.
Samokritika
instruktivna.
zastarjelim
drui operativnost
je kreativna,
a kritika
drugih
samo
mima
je
Mediteranska
civilizacija,
civilizacija Zapada temelji se
na mozgu i njegovu produetku:
stroju. Ta je civilizacija ve globalna, tei prema jedinstvu i objektivna
je
u znanostima
i tehnologiji,
ona kree prema ekonomskom i socijalnom
jedinstvu,
ali jo se nije snala
na podruju
etikom i estetikom;
jo se ne usuuje
dirnuti
u stare tabue. Rani odgoj oka mladosti,
reforma obrazovanja,
plastiko usmjerenje
masa, kolektivna decentralizacija,
stroga revizija prolih vrijednosti, masovno
koritenje
informacija
o suvremenoj
umjetnosti,
sve uestalije
komunikacije
s glavnim
znanstvenim
disciplinama,
iroka
difuzija
tvorevina
suvremene
umjetnosti
predstavljaju
program
koji
je jednako vaan za dananjeg
umjetnika
kao i sama
stvaralaka
i istraivaka
djelatnost.
jenjati
misli i obavjetavati
se. Moj projekat
o Zakladi koj i se ve nalazi u stanju ostvarivanja
odgovorit
e tim potrebama.
Taj projekat
sadri:
muzej koji e biti iv i moi e se iriti, zatim:
dvoranu za predavanja
i projekcije,
atelijer za istraivanja,
prostoriju
za upravu
i zalihe, uredske
prostorije, biblioteku
i - na kraju mjesto za odmor.
Program
aktivnosti
bit e informativan,
kulturan
i
kreativan.
Tu e se pribirati
i sreivati
sve informacije o dananjoj
plastikoj
umjetnosti;
produbljivat
e se veze s tehnikim
i znanstvenim
disciplinama;
uspostavit
e se stalni kontakt
s kritiarima
umjetnosti,
povjesniarima,
univerzitetima,
muzejima
i
kulturnim
centrima;
organizirat
e se rasprave,
predavanja,
razgovori i izlobe; ispitivat e se novi materijali;
preispitat
e se plastika
istraivanja
i pronalasci;
izraivat
e se u suradnji
s arhitektima
makete;
konano,
tu e se stvarati
i veliki pri-
Uska suradnja
poduzea,
industrije,
urbanista,
arhitekata i inenjera
sa slikarima,
skulptorima,
koloristima i plastiarima
postaje
neophodna.
Trebalo
bi smisliti mjesto na kojem e se oni susretati,
izmi-
mjeri
zeja.
djela
mjesto
cije.
postavlja
Nita
kromnih
1967.
koji
Na taj nain
e se moi
integrirati
dolazim
do zakljuka
arhitektonske
mi se ne ini vanijim
i sretnih
u zidove
plastike
mu-
koji na prvo
preokupa-
od izgradnje
poli-
gradova.
koji obavljaju
trgovci slikama.
Istina je da izlobe
svatko
moe slobodno
posjetiti,
no nabavljanje
je
djela na dohvatu
samo neznatnoj,
povlatenoj
manjini. Materijalni
napredak
Zapada
podstaknuo
je
sve vei interes ljudi i sve irih slojeva ovjeanstva
za ono to nazivamo duevnim potrebama.
Te potrebe
postaju
potrona
dobra na jednaki nain kao to su
to tranzistori,
televizijski
prijemnici
i automobili.
Zapoeo
je
proces
demokratizacije
umjetnikog
objekta,
a to je predznak
drutva dokolice,
kojeg se
obrisi ve nasluuju.
1967.
U utorn manifestu
(travnja
1955. godine) najavio
sam pojavu nove, pokretljive
i uzbudljive
Ijepote.
Veliki i mali ekrani ve su mi se tada uinili idealnim sredstvima
za kompletnu
lumino-kinetiku
funkciju. Kinotehnika
sa svojom golemom snagom irenja
informacija
i iskustava,
kao drutveno
sredstvo,
prua
svim umjetnostima
vrlo velike
mogunosti
novih osvajanja.
Film umjetnika
postat e plastiko
djelo koje e se moi iriti, a bit e to i optimalna
i optimistika,
prava opa riznica vrijednosti.
formes de couleun
vasarely et le triomphe du structuralisme
L'homme cherche, d'une rnanlere qui lui soit edequate, a se former une
image du monde claire et simple et a triompher ainsi du monde de l'exlstence en s'efforcant
de la rempiacer par cette image.
Einstein.
Le probleme
est maintenant
pose d'etablir
un art
l'chelle
de la societe globale, et non plus
celle de I'individu. L'art est
pourtant
reste encore le message d'un individu,
I'artiste,
a un
autre individu.
II nous faut un autre mode de communication
esthetique:
I'oeuvre de VASARELY nous en propose un.
L'oeuvre
d'art
restait,
il yapeu,
le dernier
bastion
de la
forme pure donnea entiere
la perception,
se refusant
toute
dcornpositlon.
Pourtant,
nous savions depuis la geometrie
de
l'Infinlteslrnal,
que toute forme globale pouvait etre recornposee
par une suite d'elernents
plus simples,
mais I'artiste
est rarement soucieux de la geometrie,
et aucun n'avait tire de cette
connaissance
les principes d'une oeuvre esthetique.
un certain
structure.
nombre
L'oeuvre
le plan esthetlque,
d'un
certain
tains
algorithmes;
philosophie
par
ayant
un assemblage
en noir
liee
d'elernents
continu
qui,
de formes
simples,
de formes,
variete
s'appelle
transpose,
globales
assembles
selon
un symbolisation
un monde
simples,
que
partlr
cer-
de cet te
I'homme
de pieces
sur
edifie
et de briques
apres
avoir
contrlee,
VASARELY propose
toujours
corrompues
encore un des traits
dichotornise
d'abord
come
puis comme
I'image
un monde
element
qenerateur
abstraite
d'un
monde de structures
ou la forme ri'est que l'Inteqratlon
abstraite
d'un grand nombre
d'elments.
Au lieu d'tre
domine par la
forme, il la construit,
il nous dernontre
un a t o m i s m e d e
I a for m e.
ceux
du programmateur.
celui
du
joueur
Son
d'echecs
art
qui
participe
de I'intellect,
anticipe
de
trois
ou
c'est
quatre
Qu'il
non,
s'en
spectateur
la raison,
propose
donne
souci
ou
ses compositions
donnent
au
qui
clt
domine
Dans
cette
une forme,
un bref
lieu de se sentir
instant
domine
evidence
de
par
et
informelles
qui cristallisaient
sa capacite
confusionisme
oHre
l I'esprit
son autonomie
un temps
et son aptitude
claire:
tissent
il I'environnement
ellipses
I'age technique.
il connait
et
juger.
le spectateur
retrouve
A l'oppose
des
dans
I'oeuvre
lui apporte
il deqaqer
les valeurs
et les formes
de
recouvre
dans
qui
formelIe:
aux
la
un deprl-
des criteres
le spectateur
appartiennent
sur
geometrique
sur pieces,
mem e de la pensee
son
peintures
gestuelle
a se cotoyer
les valeurs,
les elements
triangles
au
lui.
d'arrt,
et de jugements
la
et, par
de son Umwelt
une gymnastique
de toutes
pensee
cereles,
de
un probleme
un fragment
genie et medlocrlte
mant
determination
resout
la raison,
autonomie
geometrique.
d'une
I'ensemble
VASARELY
de fait,
le caractere
et blanc,
supplementaire
autonome
d'elements
structuraliste,
dont
de
la recomposition
elle est,
eux-mmes
reqles,
geometrique
nombre
En un travail
de
La Gestalt elementaire,
tant dans son existence, propre que dans
les restes de son assemblage:
inversions,
syrnetries,
correspondances, etc ... , impose id une causalit
dure oppose
a la
causalite
evanescentee
des formes
habitueiles
de la Nature,
une
ressorcarres,
Universaux
de
du rper tolre
d'elements
par rapport
L'artiste
et de la fac;on de les
concretiser
pour lui, la
tout prefigure ici l'op-
en est conscient,
son oeuvre
technique
Abraham
A. MOLES
vasarely
notes brutes
1964 -
1964 -
1964 -
1964 -
1965 -
surhurnanise.
196>4 -
1964 -
1964 -
L'aptitude etant toujours admise, I'informatif, la dialectique et la socialite ont releque I'inspiration, I'egocentrisrne et la mystique chez tout createur authentique et conscient. L'individu ri'est qu'une cellule du
corps de l'humanlt, son apport aussi important
soit-il - ri'existe que par I'ensemble des apports du
passe dont il est issu et de ceux, contemporains, dont
il ne represents qu'un infime partie.
C'est le Bauhaus qui entame en premier la forteresse
L'art pour I'art. Parallelement
s'accentue le processus de destruction de la vieille forme et de son
contenu. Les divers ismes, consciemment,
drnystlfient la peinture, et avec I'abstraction
integrale, les
createurs decouvrent une nouvelle raison d'tre: la
plastlcite pure.
Dans les autres secteurs, le monde va en avant. Le
progres scientifique et technologique repercutera sur
l'evolution des arts plastiques, de meme que recherches et conqutes
plastiques engendreront
de nouvelles inventions dans les disciplines paralleles. De cette
inter-action naltront les fonetions plastiques meder-
1965
1965
1965 -
Le milieu, ou nous vivons, devient artificiel et meceriise. La machine, l'electronique, la cybernetique, grignotent de plus en plus le domaine de I'humain, dont
une immense partie chute dans la Matiere. L'Ego
recule en faveur du collectif, la qualite de la personnallte est outrepassee par celle de l'universalite.
La pensee Art et la philosophie de I'artiste vont changer de fond en comble sous I'action de la machine
dialectique:
presse, radio, television. L'artiste, isele
dans sa tour d'ivoire, cedera sa place a un etre
lnforrne, sinon erudit, tout au moins ouvert aux evemement qui se font et se dfont autour de lui. II va se
muer de contemplateur
inspire en participant reflechi,
capable d'oprer des syntheses.
C'est I'oeuvre qui doit briller, non pas le nom de son
crateur.
Apres la destruction de la vieiIle forme - belle en son
temps, mais epuisee il present - apres la prollferation de l'art brut, infantile ou psycho-pathologique,
apres le deferlement de I'informel et le triomphe du
laid, apres I'anti-art et le non-art, voici l'aube d'une
nouvelle esthetlque de caractere universel, envahissant
tout notre environnement
artificiel. La rare beaute
de jadis se presente, de nous jours, sous forme de
besoin physique de la plasticite , generalise, equllibrant, stimulant, facteur de bien-etre et de joie.
La demoqraphle galopante, le debordernent des sciences et de la technologie dans tous les secteurs de la vie,
la promotion materielle des peuples pilotes, la materialisation de l'humaln par la cybernetique, le temps
social, la democratisation
de I'art par les multiples,
la vitesse des communications,
la generalisation
de
I'information,
autent de coups de boutoir
contre
les
structures
revolues
de la societe.
Programmation
et
operatlonellt
deviennent
les mots de cle du futur.
1965 -
1966
1967
La collaboration
etroite des entreprises,
des industriels,
des urbanistes,
des architectes,
des inqenieurs
avec
les peintres, sculpteurs,
coloristes et plasticiens
devient
A la societe idealiste
de droit divin correspondraient
les grands styles;
notre societe materlallste
conviennent
davantage
les modes. Nous ne creons plus
pour les siecles a venir, mais pour les besoins plastiques quotidiens.
L'oeuvre d'art devient un produit de
consommation
de haute qualite, mais les besoins augmentent,
puis changent.
Heureusement,
la qualite est
aussi
1965 -
perfectible.
L'auto-critique
est
creative,
la critique
d'autrui
n'est
qu'instructive.
1966 -
La civilisation
medlterr anenne, celle de l'Occident,
est
basee sur le cerveau et sur son prolongement;
la machine. Elle est deja globale, unitaire
et objective
en
sciences et en technologie,
elle s'achemine
vers l'unlt
econornicosociale,
mais elle se cherce encore en ethique et en esthetique:
on n'ose pas encore toucher aux
vieux tabous.
Pre-education
de I'oeil de la jeunesse,
reforme de I'enseignement,
conditionnement
plastique
des masses, decentralisation
collective,
severe revision
des valeurs du passe, massive utilisation
de I'informatif en matiere
d'art
contemporain,
large
I'artiste
structives
avec
La prerniere
d'art
aussi
des
contempo-
important
que la recherche
comment
celles
fonctionnel,
pour
et la creation
seconde,
ultra-libre,
beaute
une certaine
les tendances
de
avec
d'une
concilier
anarchisantes
tendence
monieux
repand
produit
de
dites.
On me demande
diose
du
un programme
d'aujourd'hui,
proprement
1966 -
diffusion
constituent
communications
ses espaces
de
poesie
tendances,
apparemment
lire complementaires.
gran-
polychromes
har-
classiques.
d'idees
contradictoires,
La
epherneres,
et de I'humour.
sont
d'echanqe,
II fallait
de Fondation
vivant
d'un
manutention
Reunir
Ces deux
en rea-
d'une
salle
d'une
de
biblio-
de repos.
et classer
toute
information
concernant
du present.
niser
debats,
Approfondir
techniques
permanent
avec
les critiques
Musees
et Centres
conferences,
colloques
les
rneterlaux
tes en collaboration
exemples
donc
une
histo-
Culturels.
Orga-
nouveaux.
inteqrables
conclusion
expositions.
Explorer
Creer
dans
Etabiir
d'ert,
et
et
les echanqes
et scientifiques.
J'arrive
d'une
de bureaux,
point
et de
culturel
Universites,
Musee.
musee
informatif,
riens,
grands
rpon-
sera
recherches
d'un
d'activite
projet
de conference
recherche,
et de reserves,
et, enfin,
cornpose
salle
de
Mon
de realisation
sera
d'une
atelier
Le programme
creatif.
Elle
et extensible,
projection,
theque
un lieu de rencontre,
d'idees.
deja en cours
il ces exigences.
dra
de
concevoir
et de communication
Experlrnenter
I'avant-garde?
un cadre
constantes
foisonnante
con-
indispensable.
les
des maquet-
et, enfin,
cn~er
les
murs
du
qui
donne
la
primeute
aux preoccupations
plastiques
architectoniques. Rien ne me semble plus d'importance
que la
construction
des cites
polychromes
du bonheur.
1967 -
1967 -
elbrouz, 1956-1957
.--.----.--.------..
~
~.~.~.~.~.~.~
~.~.~
...
...
..... ~ ........... ~
.
....
..........
.
..
..
-~.~
..
~.~
.il'...
..~..~......~
..
.
.
.
r!....
~
.............
........
..
..
..... ~
~ .......
..... ~ ..........
..... ~ .................
~
~
~
...iI!iI!...........
'!.iI!.!.......
-..-.
..
~ r
helios-II,
1958-1966
yvaral,
1956-1965
cleo, 1958-1961
IX-ibadan,
tau-ceti,
interferencija,
transparencija,
1952-1963
1955-1965
gamma,
transparencija,
1960-1965
dak,
1966
pyr,
1966
0662 tuz-III,
1966
0760 vita-III,
1966
-- 1
.....
....-
-.-.
.....:
0762 paar,
1966
==I
eg-II, 1965
teqa-mc,
eg 1-2t
1965
1966
eta-die,
quasar,
1967
1965-1966
alom, 1966
boglar,
1967
boqlar-bleu,
1967
szende, 1967
vonal,
opale,
1968
1966
hold-k, 1966
0666-onyx,
1966
photon, 1967
meh,
1967
katalog
l
2
3
4
5
6
7
8
9
10
II
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
elbrouz II
cleo
manipur
ty - ny
helios
eg II
yvaral
lant
dess
alom
v. boglar
ion-a
0546 hedjes
0556 pehei
0585 vita
0589 kod d-V
0616 yla
0617 tuz
0654 apro
0755 banat
2028 meh-za
2053 ion-5
2055 ion-lO
IX-ibadan
alfa - 43
ibadan
novae
slika
slika
slika
slika
slika
slika
slika
s! ika
collage
collage
collage
collage
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
tempera
interferencija
transparencija
transparencija
transparencija
1956-1957
1958-1961
1952-1960
1959
1958-1966
1965
1958-1965
1966
1964
1966
1966
1967
1964
1964
1965
1965
1965
1965
1965
1966
1967
1967
1967
1952-1963
1956-1963
1952-1967
1958-1967
metal
metal
metal
rel jef, drvo
reljef, drvo
reljef, drvo
reljef, drvo
rel jef, drvo
reljef, drvo
reljef, drvo
transparencija
transparencija
transparenci ja
transparencija
transparencija
transparencija
1966
1966
1966
1967
1967
1967
1967
1967
1967
1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967
1966-1967
58
62
30
30
195
130
162
146
200
160
210
160
210
250
250
227
84
84
80
80
80
84
80
80
44
44
46
X 58
X 62
X 30
X 30
55
30
30
X
X
X
X 130 cm
X 97
X 152 "
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
97
200
160
200
160
200
250
250
223
80
80
80
80
80
84
80
80
43
44
43
10
10
5
5
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
"
multipli
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
dak
koeb
ab!ac
sellem
salgo
beryl
topaze blanche
granat
zephir
tirkiz
novae
keet
tsillag
ibadan
riu - kiu
helios
30
30
30
30
30
30
X
X
X
X
X
X
55
18
30
38
38
36
36
38
38
38
30
30
30
30
30
30
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
35
18
18
36
36
36
36
36
36
36
5
5
5
80
80
80
80
80
80
80
80
68
84
68
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
X
50
50
50
50
50
50
50
50
68
66,5
68
"
"
"
"
"
"
"
"
"
5 "
"
5
5
"
grafike
44
45
46
47
48
49
50
Sl
52
53
54
capella I
capella II
capella III
eridan
sir - ris
centauri
gamma
proction
quasar our m. c.
taller
127/150
128/150
128/150
131/150
138/150
128/150
130/150
128/150
17/200
271/300
145/150
serigrafija
serigrafija
serigrafija
serigrafija
serigrafi j a
serigrafija
serigrafija
serigrafija
serigrafi ja
serigrafi ja
serigrafija
"
"
"
"
"
"
"
biografija
1908
9. travnja,
1925
poetak
peti
1927
definitivni
volkmann
1928
akademija
mUhely
aleksandra
botnyika
koja je
nazvana budimpetanskim
bauhausom
predavanja
moholy
nagya i kontakti
s idejama
i
djelima kandinskog,
mondriana,
maljevia,
gropiusa
i le corbusiera
1930
stalni
1931
rad za kuu
havas
1936-44
grafiki
formiranje
1944
pristupanje
galeriji denise rene, pariz,
stvara jezgra umjetnike
avangarde
1947
definitivno
tivizam
1955
uti manifest
1961
prijelaz
victor
studija
vasarely
roen
medicine
na
okret umjetnosti:
u budimpeti
boravak
opus.
u parizu.
u budim-
likovne
semantike
oko
za geometrijski
poetak
u okolici
internacionalna
1965
grand
nagrada
prix
u sao paolu
mnogobrojne
samostalne
epohe
pariza:
guggenheim
grupne
istraivanja
-marne
1964
maarska
akademi ja poldini
vlastite
koji oznaava
atelier
sveuilitu
grafika
opredjeljenje
u novi
u pecs,
izlobe
koje
konstruk-
kinetizma
annet-sur-
se
izdava
editeur
galerija
izdanje
publication
145
suvremene
odgovorni
redacteur
urednik
responsable
boo bek
urednik
redaction
du catalogue
mia baievi
umjetnosti
predgovor
preface
abraham
prelom kataloga
mise en page
ivan picelj
plakat
affiche
ivan picelj
fotografi je
photograph ies
galerie
serigrafi j u izradio
serigraphie
brano
klieji
clichees
grafiki
zavod hrvatske,
zagreb
tisak
imprimerie
grafiki
zavod h rvatske,
zagreb
naklada
ti rage
1000
moles
denise
rene
horvat