Organska kemija

Odjel za biotehnologiju
Sveuilite u Rijeci
Radmile Mateji 2, HR-51 000 Rijeka
Akademska godina 2016/2017.

ORGANSKA KEMIJA BIL 201

Studij: Preddiplomski sveuilini studij Biotehnologija i istraivanje lijekova

Broj predmeta: BIL 201
ECTS bodovi: 12
Nastavno optereenje: 120 sati (45 P/ 15 S/ 60 V)
Predavanja: 45 sati
Seminari: 15 sati
Vjebe: 60 sati

Nositelj predmeta:
Dr.sc. Nela Malatesti, docent
(predavanja, seminari, vjebe)

Suradnici na kolegiju:
Mr.sc. Ana Filoevi, asistent (vjebe)
Mr.sc. Darko Gumbarevi, asistent (vjebe)
Anita Malnar, tehniar (vjebe)

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

OPIS PREDMETA
Ciljevi i oekivani ishodi predmeta (razvijanje opih i specifinih kompetencija:
Ciljevi: Stjecanje osnovnog znanja iz organske kemije, o strukturi i reaktivnosti organskih molekula,
mehanizmima reakcija i stereokemiji. Stjecanje osnovnih znanja i vjetina rada u laboratoriju,
upoznavanje i primjena metoda sinteze, izolacije, proiavanja i identifikacije organskih spojeva.
Priprema za praenje kolegija iz biokemije i srodnih podruja.
Ope kompetencije: osnovno znanje kemije, komunikacijske vjetine (oralne i pisane
komunikacije), uenje novih vjetina i procedura, rjeavanje problema, otvorenost novim idejama i
mogunostima, koritenje informatikih tehnologija, rad u grupi (timski rad), propitivanje vlastitog
znanja, shvaanje etikih i socijalno-kulturolokih implikacija donesenih odluka, organizacija,
planiranje i upravljanje vlastitim vremenom i mogunostima, logino miljenje i zakljuivanje,
kreativno razmiljanje, sposobnost analize.
Specifine kompetencije: Temeljno ope znanje u podruju organske kemije, sposobnost za
primjenu znanja u praksi i za praenje drugih (srodnih) kolegija (steena znanja e se primjenjivati u
kolegijima praktikumske nastave organske kemije), rjeavanje problema (odreivanje i prikazivanje
stereokemije), razumijevanje principa (prikazivanje mehanizama organskih reakcija) i zakljuivanje.
Samostalni rad prilikom izvoenja vjebi i laboratorijske vjetine. Kritiko razmiljanje o sadrajima
kolegija, komunikacijske vjetine u postavljanju pitanja o sadrajima, predlaganje rjeenja.
Ishodi uenja: Oekuje se da studenti nakon poloenog ispita iz kolegija ORGANSKA KEMIJA
(12 ECTS) mogu
1. Navesti vrste veza u organskim spojevima i opisati molekulsku grau.
2. Razlikovati hibridizacije orbitala, te navesti karakteristike jednostruke, dvostruke i trostruke veze.
3. Predvidjeti, opisati i objasniti fizika i kemijska svojstva i reaktivnost organskih spojeva na
temelju njihove strukture.
4. Imenovati predstavnike ugljikovodika na temelju strukturne formule, prepoznati i imenovati
funkcionalne skupine organskih spojeva, te nacrtati odgovarajuu strukturnu formulu na temelju
sistemskog naziva.
5. Razlikovati vrste izomerija. Prepoznati konstitucijske izomere, te stereoizomere (enantiomere,
dijastereoizomere), pridruiti odgovarajue oznake konfiguracije izomerima i prikazati
odgovarajuu konfiguraciju i stereokemiju spoja na temelju oznake.
6. Navesti vrste organskih reakcija i usvojiti nain pisanja i prikazivanja reakcijskog mehanizma.
7. Skicirati i objasniti energetski dijagram pojedine reakcije/mehanizma.
8. Razlikovati, interpretirati i usporediti reakcijske mehanizme supstitucije (SN1, SN2), adicije,
eliminacije (E1, E2) i elektrofilne aromatske supstitucije.
9. Rjeavati raunske zadatke vezane uz iskoritenje organske reakcije (izraunati iskoritenje;
koliine potrebnih reaktanata).
10. Opisati mehanizme reakcija karbonilnih spojeva, navesti najvanije reakcije karbonilnih spojeva, te
opisati mehanizme periciklikih reakcija, reakcija pregraivanja, slobodnih radikala i polimerizacije.
11. Prepoznati i imenovati amine, heterociklike spojeve, te fenole i aril-halogenide, i navesti njihove
karakteristike i reakcije.
12. Navesti vane prirodne spojeve, njihove glavne karakteristike, te opisati reakcije sinteze, znaaj i
primjenu.
13. Poznavati mjere sigurnosti i opreza pri radu u (organskom) laboratoriju i provoditi ih.
14. Izvoditi samostalno laboratorijske vjebe prema propisima.
15. Postaviti aparature za izvoenje pojedinih tehnika i radnji tijekom organske sinteze, izolacije i
proiavanja produkata.
16. Povezati teoretska znanja steena tijekom predavanja iz organske kemije s eksperimentalnim radom.
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

17. Zakljuivati na temelju dobivenih rezultata.

18. Snimati i interpretirati UV/vis i IR spektre.
19. Zapisivati biljeke i voditi laboratorijski dnevnik.
20. Napisati referate o izvedenim vjebama, prikazati i objasniti dobivene rezultate.
21. Raunati iskoritenja reakcija.

Korelativnost i korespodentnost predmeta:

Studenti prije upisa kolegija Organska kemija trebaju imati poloen kolegij Ope kemije (BIL
105) i odsluan kolegij (40% i vie kontinuirane nastave) Analitike kemije (BIL107).
Oekuje se da su studenti na prethodnim kolegijima kemije stekli osnovne laboratorijske vjetine,
znanja o osnovnim principima i pojmovima ope i analitike kemije te ostalo to je opisano ishodima
navedenih kolegija.
Kolegij Organske kemije uvodi studente u sadraje te omoguuje lake praenje Biokemije i srodnih
kolegija na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju. Kolegij Organske kemije je
korespondentan kolegijima Organske kemije (1,2) koji se izvode na istom i ostalim Sveuilitima te
pokriva sve temeljne i najvanije sadraje predmeta.

Sadraj predmeta:
Predavanja
Uvod u kolegij (kriteriji i uvjeti kolegija). Povijesni pregled i znaenje organske kemije. Vezanje u
organskim spojevima. Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina. Nomenklatura organskih
spojeva. Vrste reakcija organskih spojeva. Reakcijski mehanizmi. Alkani i cikloalkani. Stereokemija
kiralnih molekula. Nukleofilna supstitucija i reakcije eliminacije alkil-halogenida. Alkeni i alkini.
Adicijske reakcije na alkene i alkine. Alkoholi i eteri. Konjugirani nezasieni spojevi. Aromatski
spojevi. Reakcije aromatskih spojeva, mehanizam elektrofilne i nukleofilne aromatske supstitucije.
Fenoli i aril-halogenidi. Reakcije oksidacije i redukcije u organskoj kemiji. Karbonilni spojevi i
reakcije na karbonilnu skupinu. Nukleofilna-elektrofilna reaktivnost karbonilnih spojeva. Reakcije
kondenzacije. Karboksilne kiseline i njihovi derivati. Nukleofilna acilna supstitucija. Amini.
Periciklike reakcije i heterocikli. Sinteza organskih spojeva. Uvod u spektroskopske metode vane
za identifikaciju organskih spojeva (1H i 13C NMR, glavne metode masene spektrometrije, UV/vis,
IR).Ugljikohidrati. Proteini. Nukleinske kiseline. Lipidi.
Seminari
Na seminarima studenti primjenjuju gradivo predavanja: uvjebava se i primjenjuje nomenklatura
osnovnih ugljikovodika i aromatskih spojeva, te organskih spojeva s funkcionalnim skupinama;
odreuje se apsolutna i relativna konfiguracija; prikazuju se konformacije (ciklo)alkana; rjeavaju se
problemski zadatci vezani uz odreeni tip reakcije (SN1, SN2, E1, E2 mehanizmi, stereokemija,
kompeticija), kao i raunski zadaci vezani uz eksperimentalne postupke (iskoritenja i sl.). Studenti
na seminarima odreuju funkcionalne skupine nepoznatih organskih spojeva na temelju IR spektara,
rjeavaju se problemski zadaci vezani uz odreeni tip reakcije, kao i raunski zadaci vezani uz
eksperimentalne postupke (iskoritenja i sl.); uvjebava se i primjenjuje nomenklatura ugljikohidrata
i crtanje ciklikih struktrura monosaharida i disaharida. Neke od problema i zadataka studenti e
rjeavati samostalno izvan nastave (domae zadae), a na seminarima e se onda zadae zajedniki
prodiskutirati.

Vjebe

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

Tijekom vjebi studenti stjeu praktina znanja o specifinostima rada u organskom laboratoriju
(opasnosti, mjere sigurnosti, laboratorijsko posue, instrumenti, kemikalije, sastavljanje aparatura).
Na praktikumu se izvode vjebe koje se odnose na odreene tematske jedinice predavanja i seminara
(nukleofilna supstitucija SN1 i SN2; elektrofilna aromatska supstitucija na primjeru nitroziranja; acilna
supstitucija na primjeru esterifikacije; adicija na karbonilnu skupinu, oksidacija i redukcija karbonilne
skupine na primjeru Cannizzarove reakcije; aldolna kondenzacija). U okviru vjebi izvode se metode
proiavanja, izolacije i identifikacije organskih spojeva (razliite destilacije, prekristalizacija,
kromatografija, spektroskopija) te posebno izolacije i identifikacija prirodnih spojeva (pigmenti iz
pinata).

Okvirni redoslijed predavanja, seminara i vjebi:

Predavanja:
1.

Uvod u kolegij organske kemije (1 sat)

Upute za praenje kolegija i izvravanje obaveza zadanih programom. Pregled tema kolegija.

2.

Uvod u organsku kemiju (1 sat)

Povijesni pregled, razvoj i znaenje organske kemije.

3.

Organski spojevi i kemijske veze (3 sata)

Kemijske veze u organskim spojevima; formalni naboj; rezonancija; atomske i molekulske
orbitale; sp3 hibridizacija (struktura metan, etana), sp2 hibridizacija (cis/trans izomerija); sp
hibridizacija; molekulska geometrija: VSEPR-teorija; prikazivanje strukturnih formula.

4.

Pregled ugljikovodika i funkcionalnih skupina (3 sata)

Nomenklatura organskih spojeva. Predstavnici alkana, alkena, alkina i aromatskih
ugljikovodika; polarnost i molekulski dipoli; pregled funkcionalnih skupina; fizika svojstva
i molekulska struktura; uvod u IR spektroskopiju. Prirodni izvori alkana i cikloalkana, fizika
svojstva.

5.

Vrste reakcija organskih spojeva (2 sata)

Reakcijski mehanizmi (kako se piu i to znae strelice) i pregled reakcija organskih spojeva;
kiseline i baze kiselo-bazne reakcije; elektrofili i nukleofili; kemijska ravnotea i pKa; utjecaj
strukture na kiselost i bazinost; utjecaj hibridizacije; induktivni efekt; reakcijska energetika i
kinetika; energetski dijagrami; metoda rezonancije; utjecaj otapala. Radikalske reakcije
(halogeniranje alkana).

6.

Stereokemija (3 sata)
Podjela izomera; stereoizomeri; kiralnost; svojstva i nomenklatura enantiomera (R,S sustav);
optika aktivnost; sinteza kiralnih molekula; molekule s vie stereogenih centara; mezospojevi; apsolutna i relativna konfiguracija; rezolucija enantiomera. Konformacijska analiza
(ciklo)alkana.

7.

Nukleofilne supstitucije alkil-halogenida (3 sata)

Nukleofilna supstitucija (SN1 i SN2): mehanizam, kinetika i energetika reakcije, stereokemija;
kompeticija SN1 i SN2 utjecaj strukture supstrata, nukleofila, otapala, izlaznih skupina.

8.

Eliminacijske reakcije (2 sata)

Mehanizmi eliminacije E2 i E1. Kompeticija supstitucije i eliminacije. Svojstva alkena; sinteza
alkena reakcijama eliminacije (mehanizmi, stereokemija) dehidrohalogeniranje,
dehidratacija alkohola; sinteza alkina reakcijama eliminacije.

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

9.

Elektrofilne adicije (2 sata)

Mehanizam adicije na alkene; adicija halogenovodika na alkene/alkine; Markovnikovljevo
pravilo; stereokemija adicije; adicija sumporne kiseline / vode na alkene; dobivanje alkohola
i alkilborana; mehanizam i stereokemija adicije halogena na alkene/alkine; karbeni;
hidrogeniranje alkena i alkina; oksidacija alkena/alkina; radikalska adicija na alkene.

10.

Alkoholi i eteri (1 sat)

Nomenklatura, struktura i fizika svojstva alkohola; kiselost; sinteza iz alkena; prevoenje u
alkil-halogenide; sinteza i reakcije etera; epoksidi; reakcije epoksida; krunski eteri.

11.

Konjugirani nezasieni spojevi (1 sat)

Alilni radikal dobivanje, svojstva, reakcije, stabilnost, rezonancija; alen; dieni; buta-1,3dien; 1,4-adicija na konjugirane diene; UV/vis spektroskopija.

12.

Aromatski spojevi i elektrofilna aromatska supstitucija (3,5 sata)

Struktura benzena; stabilnost; energija rezonancije; aromatinost; Hckel-ovo pravilo;
anuleni; delokaliziranost elektrona; aromatski ioni; antiaromatski i nearomatski spojevi; ostali
aromatski spojevi (benzoidni i nebenzoidni); fulereni; aromatski heterocikli. Opi mehanizam
elektrofilne aromatske supstitucije; halogeniranje, nitriranje, sulfoniranje, Friedel-Crafts-ovo
alkiliranje i aciliranje; utjecaj supstituenata na reaktivnost i orijentaciju.

13.

Nukleofilna aromatska supstitucija (1 sat)

Aril-halogenidi. Adicijsko-eliminacijski i eliminacijsko-adicijski mehanizam. Fenoli.

14.

Kemija karbonilnih spojeva (4 sata)

Aldehidi i ketoni. Oksidacije i redukcije karbonilnih spojeva. Nukleofilna adicija na
karbonilnoj skupini. Enoli i enolati. Aldolne reakcije.

15.

Nukleofilna acilna supstitucija (3 sata)

Karboksilne kiseline i njihovi derivati. Claisenova kondenzacija. -Dikarbonilni spojevi.

16.

Amini (2,5 sata)

Fizika svojstva i struktura amina, nomenklatura, bazinost, soli, dobivanje i reakcije amina.

17.

Heterocikli (1 sat)
Nomenklatura heterocikla. Aromatski i nearomatski heterocikli. Dobivanje heterocikla.
Cikloadicijske reakcije. Reakcije heterocikle.

18.

Organske sinteze (1 sat)

Retrosintetika analiza. Pregled reakcija. Pretvorbe funkcionalnih skupina. Zatitne skupine.
Regioselektivnost i stereoselektivnost. Planiranje sinteze. Fotokemijske, ultrazvune i
mikrovalne transformacije. Uvod u spektroskopske metode vane za identifikaciju organskih
spojeva (1H i 13C NMR, masena spektrometrija).

19.

Polimeri (1 sat)
Prirodni i sintetski polimeri. Reakcije polimerizacije i mehanizmi.

20.

Ugljikohidrati (2 sata)
Strukturna obiljeja, reakcije, stereokemija.

21.

Aminokiseline i proteini (0,5 sata)

Aminokiseline, struktura, svojstva, sinteza. Peptidi i proteini.

22.

Nukleinske kiseline (0,5 sata)

Nukleozidi i nukleotidi. Sinteza.

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

23.

Lipidi (1 sat)
Masti i ulja. Voskovi. Terpeni. Steroidi. Alkaloidi.

Prvi meuispit (obuhvaa sadraje prvih 23 sata predavanja i 8 sati seminara) (1 sat)
Drugi meuispit (obuhvaa sadraje nakon 23. sata predavanja i 8. sata seminara do kraja nastave) (1 sat)

Predavanja ukupno 45 sati.

Seminari:
1.

Organski spojevi i kemijske veze (1 sat)

Crtanje i oznaavanje hibridizacija u organskim spojevima. Prikazivanje molekula organskih
spojeva i upotreba modela.

2.

Nomenklatura organskih spojeva (1 sat)

Nomenklatura (ciklo)alkana, alkena i alkina.

3.

Nomenklatura organskih spojeva (1 sat)

Funkcionalne skupine. IR spektroskopija u identifikaciji funkcionalnih skupina.

4.

Stereokemija (1 sat)
Podjela (stereo)izomera. Konformacije organskih spojeva.

5.

Stereokemija (1 sat)
Cis/trans izomerija i E/Z nomenklatura.

6.

Stereokemija (1 sat)
Apsolutna i relativna konfiguracija. R, S oznaavanje konfiguracije (Cahn-Ingold-Prelog
pravila). Mezo-spojevi.

7.

Struktura i reaktivnost (1 sat)

Prikazivanje mehanizama reakcija. Vrste reakcija u organskoj kemiji. Odreivanje
oksidacijskog broja u organskim spojevima.

8.

Nukleofilna supstitucija i eliminacija alkil-halogenida (1 sat)

Mehanizmi SN1 i SN2; E1 i E2

9.

Kompeticijske reakcije SN1, SN2, E1 i E2 (1 sat)

Uvjeti za odvijanje kompeticijskih reakcija. Dobivanje etera i epoksida.

10.

Mehanizam elektrofilne adicije (1 sat)

Adicije na alkene i konjugirane diene.

11.

Elektrofilna i nukleofilna aromatska supstitucija (EAS, NAS) (1 sat)

Pravila za aromatinost. Mehanizam elektrofilne i nukleofilne aromatske suspstitucije.

12.

Reakcije karbonilnih spojeva (1 sat)

Nukleofilna adicija na karbonilnu skupinu. Aldolna kondenzacija.

13.

Reakcije karbonilnih spojeva (1 sat)

Nukleofilna acilna supstitucija. Enoli i enolati. Claisenova reakcija.

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

14.

Prirodni spojevi (1 sat)

Crtanje (a)ciklikih struktura monosaharida.

15.

Odabrani primjeri i zadaci (1 sat)

Ponavljanje i vjeba.

Seminari ukupno 15 sati.

Vjebe:
Uvod u praktikum i referati (8 sati)
Rad u organskom laboratoriju. Spektroskopske metode identifikacije organskih spojeva. Mjere
sigurnosti. Pisanje referata. Raun iskoritenja. Podjela vjebi za prvi termin praktikuma i
upute za rad.
Ulazni kolokviji prije svake vjebe (~3 sata)
Usmeno se odgovaraju sadraji vezani uz izvoenje vjebe.
1.

Proiavanje krutine ekstrakcijom i prekristalizacijom (~8 sati)

Ekstrakcija krutine i odvajanje kiselih, neutralnih i bazinih neistoa. Taloenje i filtracija pri
snienom tlaku. Prekristalizacija i vrua filtracija. Mjerenje temperature taljenja.

2.

Kromatografija na stupcu i tankoslojna kromatografija (~5 sati)

Izolacija pigmenata iz pinata. Kromatografija na stupcu i tankoslojna kromatografija.
Destilacija pri snienom tlaku. UV spektroskopija.

3.

Nukleofilna supstitucija SN1 (~6 sata)

Sinteza tert-butil-klorida. Jednostavna destilacija.

4.

Elektrofilna aromatska supstitucija (~6 sati)

Nitroziranje sinteza p-nitrozofenola. Mjerenje temperature taljenja.

5.

Esterifikacija (~7 sata)

Sinteza acetil-salicilne kiseline. Mjerenje temperature taljenja. IR spektroskopija.

6.

Cannizzarova reakcija (~8 sati)

Sinteza benzojeve kiseline i benzil-alkohola. Jednostavna destilacija. IR spektroskopija.

7.

Aldolna kondenzacija (~7 sati)

Sinteza dibenzilidenacetona. Prekristalizacija. UV spektroskopija.

8.

Izolacija kazeina, albumina i laktoze iz mlijeka (~2 sata)

Izolacija prirodnog spoja. Test reakcije (dokazivanje aldehidne i amidne skupine, odnosno
reduktivnih eera i proteina)

Vjebe ukupno 60 sati.

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

Pristup uenju i pouavanju u predmetu:

Studentima se preporuuje ponoviti prethodna znanja iz ope i organske kemije. Koristiti preporuenu
literaturu prije svakog oblika nastave kako bi se kvalitetnije pripremili za diskusiju i postavljanje
pitanja. Redovito, svakodnevno uiti i rjeavati zadae. Sudjelovati aktivno u nastavi postavljanjem
pitanja, odgovaranjem na pitanja nastavnika, rjeavanjem problema. Pripremati se za svakodnevnu
nastavu, meuispite i ulazne kolokvije, te zavrni ispit tako da se osim sadraja koji e se prezentirati
tijekom nastave, koristi i preporuena te izborna literatura. Izriito se preporuuje da se sadraji
Organske kemije ne ue na pamet ve razumijevanjem principa, mehanizama reakcija i slino. Sve
to nije jasno u bilo kojem trenutku nastave pitati nastavnika!
Takoer, preporuuje se oprez prilikom koritenja sadraja dostupnih na internetu uvijek dobro
provjeriti izvor informacija!
Nain izvoenja nastave
Nastava se izvodi u obliku predavanja (45 sati), seminara (15 sati) i vjebi (60 sati). Predavanja,
seminari i vjebe su obavezni (vidjeti dodatne informacije o kolegiju i uvjetima za potpis).
Predavanja se izvode uz koritenje tehnikih pomagala (Power Point prezentacije) i aktivno
sudjelovanje studenata. Na seminarima se raspravljaju domae zadae te studenti rjeavaju probleme
i zadatke na ploi i/li usmeno. Vjebe se izvode praktino i samostalno u laboratoriju (praktikumska
nastava). U praktikumu je predvien i rad na instrumentima.
Obveze studenata/studentica
Obavezno je pohaanje nastave, dakle, prisustvovanje predavanjima i seminarima na kojima se
oekuje i aktivno sudjelovanje studenata (vidjeti Pohaanje nastave i koji su uvjeti za potpis).
Prema rasporedu predavanja, preporuuje se studentima da se to vie pripremaju i izvan nastave
kako bi tijekom nastave mogli to aktivnije sudjelovati (u smislu konstruktivnih komentara, diskusija,
odgovaranja na pitanja nastavnika, rjeavanje problema na ploi). Na seminarima studenti rjeavaju
zadatke te obavezne domae zadae koje su prethodno pripremili. Obavezno je i polaganje dva
meuispita. Takoer, obavezno je izvoenje svih zadanih praktinih vjebi tijekom praktikumske
nastave.
Od studenata se oekuje uredno i savjesno izvravanje svih obaveza, to je uvjet za dobivanje potpisa,
a sve obaveze takoer podlijeu i vrednovanju koje ulazi u konanu ocjenu:
Prisustvovanje predavanjima i seminarima se evidentira na svakom predavanju, odnosno seminaru,
vlastorunim potpisom studenta. Svaki sat predavanja nosi 0.111% ocjenskog boda (ukupno max. 5%
ocjene), a svaki sat seminara 0.333% boda (ukupno max. 5% ocjene). Ukoliko je student prisutan na
nastavi, ali odbija aktivno sudjelovati ili ne izvri svoje obaveze (npr. bez domae zadae, odbijanje
rjeavanja zadatka), oduzimaju mu se odgovarajui bodovi za taj sat nastave kao da nije bio prisutan
na tom predavanju, odnosno seminaru. To e se posebno strogo provoditi na seminarima gdje se
oekuje maksimalan angaman i aktivnost studenta.
Meuispiti:
Dvaput tijekom trajanja kolegija provjerit e se znanje studenta putem meuispita. Na meuispitima
se provjerava znanje iz dotada prijeenog gradiva. Studenti se pripremaju iz zadane literature, kao
dopunu predavanjima. Meuispiti su pismeni i vrijede samo za tekuu akademsku godinu.
Prvi meuispit:
Drugi meuispit:

gradivo od 1. 23. sata predavanja i od 1.- 8. sat seminara

gradivo od 24. - 45. sata predavanja i od 9.-15. sata seminara

Svaki od dva meuispita se moe ponoviti samo jednom tijekom nastave, i to samo ako student nije
prvi put ostvario prolaz (8 bodova), tzv. popravljanje ocjene nee biti mogue. Na ponovljenom
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

meuispitu, svim studentima koji ostvare 8 i vie bodova, raunat e se najvie 8 bodova (minimalni
prag za prolaz). Cilj je da se obeshrabri oekivanje studenta da ima dvije mogue prilike za prolaz, i
da na to unaprijed rauna. Takoer, student koji ponavlja meuispit, na taj nain ne moe imati vie
bodova od onog koji je proao meuispit iz prvog puta.
- Student koji na kraju nastave kolegija jo uvijek ima jedan nepoloeni meuispit moe
pristupiti polaganju zavrnog ispita samo ako ima ukupan broj bodova iz dva meuispita 16 i
vie, te ako je tijekom nastave skupio 40% i vie ocjenskih bodova. Ukoliko student ima 40%
i vie ocjenskih bodova, ali manje od 16 bodova ostvarenih putem dva meuispita, treba
poloiti barem jedan od dva meuispita, prema gore navedenim kriterijima, i tako skupiti 16
i vie bodova.
- Student koji na kraju nastave kolegija ima 30 do 39,9 % ocjene pristupa polaganju dodatnog
ispita bez obzira na broj bodova ostvaren meuispitima.
Praktikum:
Prije ulaska u praktikum mora se odsluati i poloiti teaj iz zatite na radu. Na njemu se provjerava
poznavanje gradiva o radu na siguran nain. Ovaj teaj studenti u pravilu polau ve u I. godini
studija.
Poloeni test je uvjet za pohaanje vjebi.
Student mora imati sav potreban pribor prije ulaska u praktikum:
bijelu zatitnu kutu (dugi rukavi!) i zatitne naoale,
gumene rukavice,
dvije krpe,
upalja ili ibice
karice,
pincetu,
stare (iste!) boice od lijekova (ili slino) za konane produkte reakcija (20-100 mL) i
marker za staklo.
Velika biljenica s crtama za voenje laboratorijskog dnevnika tijekom izvoenja vjebi i
pisanje referata (moe biti u istoj biljenici ili dvije, ali za referate mora biti velika)
Svaki student e biti zaduen za radni stol u jednom od Praktikuma 1 ili 2. U radnom stolu se nalazi
posue i pribor neophodni za izvoenje vjebi. Svaki student je duan predati radni stol na kraju svih
vjebi, onako kako je zaprimio na poetku praktikuma. To znai da ne smije nita nedostajati u
radnom stolu te posue i sav pribor trebaju biti isti.
Izrada laboratorijskih vjebi: student samostalno izvodi vjebe predviene programom, osim
pojedinih vjebi koje mogu biti organizirane kao grupni rad sa dvoje ili vie studenata. Uz studenta
je prisutan nastavnik i/ili asistent, tehniar i eventualno demonstrator. Potrebno je prethodno prouiti
propis prema zadanoj literaturi (interna skripta, preporuena literatura kolegija).
Praktikum je organiziran tako da student zna unaprijed koju e vjebu raditi kako bi se pripremio za
ulazni kolokvij. Ponekad e trebati prirediti i dvije vjebe ako se ocijeni da se mogu napraviti u
vremenu predvienom za jedan termin Praktikuma (4 sata). Neke vjebe se nee moi dovriti u
jednom terminu, pa se nastavljaju u nekom od slijedeih (npr. prekristalizacija, mjerenje temperature
taljenja itd.). Svaki student radi samostalno i svojim tempom tako da u sluaju dobre prethodne
pripreme i vjetine izvoenja moe zavriti i prije predvienog trajanja pojedine vjebe. Tada moe
od nastavnika ili asistenta zatraiti dozvolu za poetak nove vjebe (uz uvjet poloenog ulaznog
kolokvija). Redoslijed vjebi za svakog studenta odreuje nastavnik/asistent i s time pravovremeno
upoznaje studenta.

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

10

Ukoliko je student propustio neki od termina vjebi (iz bilo kojeg razloga), ne treba ga nadoknaivati
ukoliko u preostalim terminima uspije dovriti i napraviti sve vjebe. Meutim, ako student iz
opravdanog razloga izostane vei broj termina i ne uspije dovriti sve vjebe, iznimno, moe mu se
omoguiti jedan dodatni termin. Prema potrebi, jedan termin vjebi za nadoknade e se organizirati
na kraju turnusne nastave.
Ako student opravdano ne moe doi na jedan termin vjebi (npr. ujutro), a mogao bi doi u
suprotnom turnusu (poslije podne), moe se dogovoriti sa studentom koji radi u tom terminu za
zamjenu tog dana (ako rade u istom Praktikumu zbog zaduenih stolova!), ali samo uz prethodnu
najavu nastavniku/asistentu i njihovo odobrenje. U svakom sluaju, bolje je osigurati zamjenu ako je
to mogue, nego izgubiti termin vjebi.
Ulazni kolokvij: Prije poetka izvoenja svake vjebe, polae se ulazni kolokvij za dotinu vjebu.
Nema zavrnog kolokvija, ali su zato ulazni kolokviji zahtjevni i student(ica) treba pokazati to bolje
razumijevanje teoretskog i praktinog dijela vjebe, treba pokazati da mu (ili joj) je jasno to i zato
radi, kako e to napraviti i koje rezultate oekuje. Kolokviji se ocjenjuju brojanim ocjenama od 1
5. Ulazni kolokviji su pismeni i/li usmeni, a vjeba se ne moe poeti izvoditi sve dok ulazni
kolokvij nije pozitivno ocijenjen (ocjena 2 ili vie). Prosjek ocjena svih kolokvija odgovara
postotku ocjenskog boda (max. 5).
Referati: Vjeba se smatra zavrenom kad je pozitivno ocijenjen i referat za tu vjebu. Nakon izrade
svake pojedine vjebe pie se pismeni izvjetaj o izvrenoj vjebi. Referati se piu na desnoj strani
biljenice, dok se lijeva strana koristi kao laboratorijski dnevnik (prema dogovoru s
nastavnikom/asistentom, referati se mogu pisati i slati elektronski, onda se na Praktikumu vodi samo
laboratorijski dnevnik u obinoj biljenici). Referati se predaju kao izvjetaj neposredno nakon vjebe
ili najkasnije u slijedeem terminu. U referatu trebaju biti zabiljeeni svi potrebni rezultati pojedine
vjebe (npr. iskoritenja reakcija, temperature taljenja, odnosno vrenja dobivenog produkta, snimljeni
spektar isl.). Referati se ocjenjuju brojanim ocjenama od 1 (nedovoljan) 5 (izvrstan). Prosjek
ocjena svih referata odgovara postotku ocjenskog boda (max. 5).
Osim ulaznih kolokvija i referata, ocjenjuje se kvaliteta izvoenja vjebi (samostalnost u radu, brzina,
urednost) i rezultati (iskoritenja reakcija, istoa produkata prema temperaturama taljenja i vrenja.
Svi segmenti se ocjenjuju brojanim ocjenama od 1 (nedovoljan) 5 (izvrstan). Prosjek ocjena svih
vjebi se mnoi sa dva to ukupno odgovara postotku ocjenskog boda (max. 10).
Student je duan uspjeno napraviti i zavriti sve predviene vjebe. Ukoliko student iz bilo kojeg
razloga ne zavri sve predviene vjebe gubi pravo na potpis i mora ponovo upisati kolegij
slijedee godine.
Vrednovanje obveza studenata:
Aktivno prisustvovanje nastavi: predavanjima, seminarima i vjebama (svi oblici nastave su
obvezni).
Ocjena iz predmeta Organska kemija obuhvaa rezultate postignute iz (dva) meuispita,
laboratorijskih vjebi, zalaganja na predavanjima i seminarima te zavrnog ispita.
Ukupan postotak uspjenosti studenta tijekom nastave ini 70%, a zavrni ispit 30% ocjene
To znai da tijekom trajanja nastave kolegija Organska kemija student moe maksimalno sakupiti 70
ocjenskih bodova i jo max. 30 ocjenskih bodova tijekom zavrnog ispita, dakle ukupno maksimalno
100 ocjenskih bodova.
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

11

Za redovito pohaanje predavanja i seminara student moe maksimalno ostvariti po 5

ocjenskih bodova, a mora sakupiti minimalno 3,5 ocjenska boda to znai da student moe
najvie izostati sa 30% predavanja, odnosno 30% seminara.
Za sve ostale aktivnosti tijekom nastave student mora ostvariti minimalno 40% bodova osim
dodatnog i zavrnog ispita gdje se mora ostvariti minimalno 50% bodova:
Aktivnost

Ocjenski bodovi
Min.
Max.
Pohaanje predavanja
3,5
5
Meuispiti ukupno
16
40
- prvi meuispit
(8)
20
- drugi meuispit
(8)
20
Pohaanje seminara
3,5
5
Praktikum ukupno
8
20
- Izrada laboratorijskih vjebi 4
10
(pohaanje i rezultati)
- Ulazni kolokviji iz vjebi
2
5
- Referati iz vjebi
2
5
Ukupno
31
70
Zavrni ispit ukupno
15
30
- Pismeni dio ispita
5
10
- Usmeni dio ispita
10
20
Svekupno ocjenskih bodova
46
100

Pohaanje
nastave

Ishod
uenja

Nastavna
aktivnost

ECTS

Usklaenost vrednovanja s oekivanim ishodima, sadrajima i metodama nastave:

1.2

1-15

Aktivnost studenata

4.8

1-15

1.2

1621

Aktivno prisustvovanje
predavanjima i
seminarima, rjeavanje
problema i zadaa
Kontinuirano uenje
tijekom nastave i
priprema za pismeni ispit
(koritenje literature,
biljeki s nastave)
Prisutnost na nastavi i
uspjeno izvedene vjebe.

0.6

1-24

Priprema za ulazni
kolokvij svake vjebe

Usmeni ispit prije

svake vjebe

2224

Priprema i pisanje
referata

Ocjena referata

0.6
Zavrni ispit

3.6

1-24

Ponavljanje gradiva,
koritenje literature

Pismeni ispit
Usmeni ispit

Ukupno

12

Provjera
znanja
(meuispiti)

Pohaanje i
izvoenje
vjebi
Provjera
znanja (ulazni
kolokviji)
Referati

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

Bodovi

Metode
procjenjivanja

min

max

Evidencija:
Predavanja
seminara

3.5
3.5

5
5

Dva pismena
meuispita:
Prvi meuispit
Drugi meuispit

8
8

20
20

Evidencija + ocjena
rezultata

10

5
10

10
20

46

100

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

12

Informacije o zavrnom ispitu:

Zavrni ispit se prijavljuje prema Pravilniku o studiju (dostupan na mrenoj stranici Sveuilita u
Rijeci:
http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijimaprocisceni_tekst.pdf ).
Zavrni ispit se sastoji od pismenog dijela koji nosi 10% ukupne ocjene. Student(ica) mora ostvariti
minimalno 50% bodova na pismenom dijelu da moe pristupiti usmenom dijelu ispita. Usmeni dio
ispita nosi 20% ukupne ocjene. Takoer, na usmenom dijelu ispita, student mora skupiti najmanje
50% bodova za prolaz.
Zavrnim ispitom se provjerava znanje cjelokupnog gradiva kolegija to znai da su mogua pitanja
i o praktinom radu u laboratoriju.
Student, kojeg se zatekne u neprihvatljivom prepisivanju i/li dojavljivanju odgovora (primjerice od
ostalih studenata ili iz drugih izvora), bit e udaljen i u prijavnicu e se upisati nedovoljan uspjeh na
ispitu.

Formiranje ocjene (prema Pravilniku o studijima, Sveuilita u Rijeci)

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili:
od 0 do 29,9% ocjene ocjenjuju se ocjenom F (neuspjean) i ne mogu stei ECTS bodove
od 30 do 39,9 % ocjene ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izai na dodatni ispit na
kojem mogu ostvariti od 0 do 10% ocjene ili ponovo upisati predmet. Dodatni ispit se polae samo
jedanput. (Studenti ga trebaju prijaviti isto kao zavrni ispit, u bilo kojem ispitnom roku osim
prvom).
vie od 40% ocjene mogu pristupiti zavrnom ispitu.
Studenti na zavrnom ispitu mogu ostvariti 30% konane ocjene, a ispitni prag i na dodatnom i na
zavrnom ispitu ne moe biti manji od 50% uspjeno rijeenih zadataka.
Studenti koji na dodatnom zavrnom ispitu ostvare vie od 40% ocjene, ocjenjuju se ocjenom E.
Prema postignutom ukupnom broju bodova dodjeljuju se sljedee konane ocjene:

Postotak
usvojenog
znanja i vjetina
80% do 100%
70% do 79,9%
60% do 69,9%
50% do 59,9%
40% do 49,9%
30% do 39,9%
0% do 29,9%

ECTS ocjena

Brojana ocjena

A
B
C
D
E
FX
F

Izvrstan (5)
Vrlo dobar (4)
Dobar (3)
Dovoljan (2)
Dovoljan (2)
Nedovoljan (1)
Nedovoljan (1)

Konana ocjena je zbroj bodova ostvarenih tijekom nastave i bodova ostvarenih na zavrnom ispitu,
a prolazne ocjene su izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2).
U indeks i prijavnicu se unosi brojana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vjetina i
kompetencija.
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

13

Literatura
Preporuena literatura
1. T.W. Solomons & C.B. Fryhle: Organic chemistry, International Student Version (X. Ed.), John
Wiley and Sons, Inc., New York, 2011.
2. P. M. Dewick, Essentials of Organic Chemistry: For Students of Pharmacy, Medicinal Chemistry
and Biological Chemistry, John Wiley and Sons Ltd., Chichester, 2006.
(Materijali dostupni studentima - Student companion site:
http://bcs.wiley.com/he-bcs/Books?action=index&itemId=0470016663&bcsId=3493)
3. P.Y. Bruice: Organic chemistry, 4th Edition, Prentice Hall, USA, 2003.
4. S. H. Pine, Organska kemija, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
5. O. Kronja, S. Bori, Praktikum preparativne organske kemije, kolska knjiga, Zagreb, 2004.
6. V. Rapi: Postupci priprave i izolacije prirodnih spojeva, kolska knjiga, Zagreb, 1994.
7. V. Rapi, Nomenklatura organskih spojeva, III. izmijenjeno i obnovljeno izdanje, kolska knjiga,
Zagreb, 2004.
Izborna literatura
1. H. Vanik, Temelji organske kemije, TIVA, Varadin, 2012.
2. J. Clayden, N. Greeves, S. Warren and P. Wothers: Organic Chemistry, Oxford University Press,
2001.
3. F.A. Carey: Organic Chemistry, 8th Edition, McGraw-Hill, USA, 2010.
4. Vodi kroz IUPAC-ovu nomenklaturu organskih spojeva, preveli: Bregovec, Horvat, Majerski,
Rapi, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
5. A. I. Vogel, A.R. Tatchell, B.S. Furnis, A.J. Hannaford, P.W.G. Smith: Vogel's Textbook of
Practical Organic Chemistry, 5th Edition, Longman, London, 1989.

DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

Pohaanje nastave
Predavanja, seminari i vjebe su OBAVEZNI, te studentu koji izostane sa vie od 30% sati
predavanja, odnosno sa vie od 30% sati seminara, bit e uskraen potpis, odnosno mora ponovo
upisati kolegij. Isto tako, ako student ne napravi SVE predviene vjebe tijekom dogovorenih termina
praktikuma gubi pravo potpisa.
Evidencija prisustvovanja nastavi se vodi vlastorunim potpisivanjem studenta tijekom nastave.
Tijekom vjebi, evidenciju vodi nastavnik putem prozivnika. U prozivnik se upisuju ocjene svih
segmenti vjebi (ulazni kolokviji, referati i rezultati) i komentari uz rad.
U sluaju opravdanog duljeg izostanka (potrebno je predoiti odgovarajui dokaz!), student se moe
(i treba!) informirati kod nastavnika o mogunosti i oblicima nadoknade.
Mjere oko neredovitog pohaanja nastave: studenti trebaju potovati odredbe iz Pravilnika o studiju
(dostupan
na
mrenoj
stranici
Sveuilita
u
Rijeci:
http://www.uniri.hr/files/staticki_dio/propisi_i_dokumenti/Pravilnik_o_studijimaprocisceni_tekst.pdf ), jer neredovitim pohaanjem nastave gube pravo na potpis, te moraju ponovno
upisati predmet.

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

14

Pismeni radovi
Svi pismeni ispiti se piu iskljuivo kemijskom olovkom. U sluaju pogreke, pogreka se zacrni i
napie se odgovor koji se smatra tonim. Treba pisati to urednije i itkije. U sluaju da nastavnik ne
moe proitati odgovor zbog neurednosti, odgovor se nee bodovati.
Referati se takoer piu kemijskom olovkom, a samo crtei aparatura crtaju se obinom olovkom. Pri
pisanju referata treba paziti na urednost i itkost. Neuredni i neitki referati e se ocijeniti negativno.
Pri pisanju referata treba paziti i da je ono to se pie pravopisno i gramatiki ispravno. U sluaju
meusobnog prepisivanja referata ili njihovih dijelova, negativno e se ocijeniti svi referati koji su
djelomice ili u potpunosti isti. U sluaju koritenja drugih izvora, iste treba adekvatno citirati i
referirati.
Laboratorijski dnevnik se moe voditi obinom olovkom to se i preporuuje budui laboratorijski
dnevnik student(ica) vodi tijekom vjebi u praktikumu gdje moe doi do prskanja i izlijevanja
otapala. Laboratorijski dnevnik slui za zabiljebu svih vanih podataka (temperature taljenja isl.) i
opaanja (promjene boje, oslobaanje plinova isl) tijekom praktikuma i slui iskljuivo studentu za
pisanje referata. Stoga nije toliko nuno da laboratorijski dnevnik bude uredan i, u pravilu, nastavnik
ga nee pregledavati.
Upute za pisanje referata vjebi, zadaa i seminarskih radova

Za pisanje referata, zadaa i seminarskih radova se preporuuje koritenje raunala, ali nije obavezno.
Za crtanje kemijskih strukturnih formula, postoje besplatne verzije programa (za nekomercijalnu,
odnosno uporabu kod kue u edukacijske svrhe) kao to su primjerice
ACD/ChemSketch 11.0 Freeware koji se moe skinuti s web stranice:
http://www.acdlabs.com/download/
MDL ISIS Draw 2.5
http://mdl-isis-draw.software.informer.com/2.5/

Kanjenje i/li neizvravanje zadataka

Kanjenje se tolerira do 5 minuta, a za vrijeme nastave valja iskljuiti zvuk na mobitelima i
izbjegavati ulaske i izlaske.
Aktivno sudjelovanje u nastavi, kao i rjeavanje domaih zadaa je obavezno, te e se potpis uskratiti
studentu koji svoje obveze ne izvrava. U sluaju da student ne sudjeluje aktivno u nastavi, oduzimat
e se bodovi koji se dodjeljuju za prisustvovanje predavanjima, odnosno seminarima.
Referati zavrenih vjebi se moraju predati u slijedeem terminu nakon zavrene vjebe, a najkasnije
do kraja svih vjebi. Studentu koji kasni s predavanjem referata e se sniziti ocjena tog referata.
Studentu koji nije predao sve referate do kraja turnusne nastave e se uskratiti potpis.

Akademska estitost
Studenti su duni potovati naela akademske estitosti te se upuuju na dokumente Sveuilita u
Rijeci: Etiki kodeks Sveuilita u Rijeci te Etiki kodeks za studente.
Studenti se takoer upuuju na samostalan rad prilikom izrade seminara, domaih zadaa, pisanja
referata i izvravanja ostalih obaveza. Preporuuje se kolegijalnost i suradnja s ostalim studentima,
primjerice u smislu zajednikog uenja, diskusije, prilikom grupnog rada u laboratoriju, ali koritenje
tuih rezultata kao vlastitih, u bilo kojem obliku, nee se tolerirati, kao ni prepisivanje odgovora
Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

15

na kolokvijima i ispitima. Svakom studentu koji bude uhvaen u prepisivanju ili koritenju
nedozvoljenih sredstava (npr. mobitel tijekom ispita, alabahter isl.) oduzet e se i ponititi pismeni
rad (odnosi se na sve pismene ispite, meuispite, ulazne kolokvije, referate).

Kontaktiranje s nastavnikom
Za vrijeme trajanja turnusne nastave vrijeme konzultacija prema dogovoru. Konzultacije u uredu
nastavnika (soba 208), dogovor putem e-pote i telefonski:
E-mail: nela.malatesti@biotech.uniri.hr
Tel.: 051/584 556

Informiranje o predmetu
Na mrenim stranicama Odjela za biotehnologiju (http://www.biotech.uniri.hr/hr/).
Putem e-pote ili u vrijeme konzultacija s nastavnikom.

MudRi
Svi nastavni materijali i informacije o kolegiju tijekom nastave studentima e biti dostupne putem MudRi
sustava. Studenti se trebaju upisati na kolegij putem stranice: https://mudri.uniri.hr/

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

Organska kemija

PRILOG:
Tjedni raspored kolegija Organska kemija BIL 201 za k. god. 2016/2017.
Nastava se odrava tijekom razdoblja od 31.10.2016 23.12.2016, a 1. ispitni rok u tjednu nakon odrane
nastave.

Tjedan 1.
Vrijeme

30. 10 04.11. 2016.

Ponedjeljak
30.10.

Utorak 01.11.

8
9

S1, grupe A, B
(9-9:45)
O-268
S1, grupe C, D
(10-10:45)
O-268

10
Dan mrtvih
(neradni dan)

11

12

13
14
15
16
17
Ukupno dnevno
optereenje sati
Svekupno tjedno
optereenje sati

Tjedan 2.
Vrijeme

Srijeda 2.11.

12
13
14
15
16
17
Ukupno dnevno
optereenje sati
Svekupno tjedno
optereenje sati

P, sve grupe
(8:30-9:45; 1011)
O-030

S2, grupe A, B
(11:15-12)
O-268
S2, grupe C, D
(12:15-13)
O-268

P, sve grupe
(12-13:15;
13:30-14:30)
O-030

4 (4P)

4 (1S, 3P)

4 (1S, 3P)

3 (3P)

P, sve grupe
(12-13:15;
13:30-14:30)
O-030

Srijeda 9.11.

etvrtak 10.11.

Petak 11.11.

15 sati (13 P, 2 S)

11

Petak 4.11.

P, sve grupe
(12-13:30; 1415:30)
O-030

07. 11.11. 2016.

Ponedjeljak
7.11.

9
10

etvrtak 3.11.

Utorak 8.11.
P, sve grupe
(8:30-9:45; 1011)
O-030

S3, grupe A, B
(10-10:45)
O-268
S3, grupe C, D
(11-11:45)
O-268
P, sve grupe
(12-13:30)
O-030

3 (1S, 2P)

S4,5,6
grupe C, D
(9-11:30)
O-268

S7, grupe C, D
(8:15-9)
O-268
P, sve grupe
(9-10:30)
O-030
S7, grupe A, B
(10:45-11:30)
O-268

S4,5,6
grupe A, B
(12:30-15)
O-268

3 (3P)

3 (3S)

P, sve grupe
(12:15-13:30;
13:45-14:45)
O-030

3 (1S, 2P)

3 (3P)

15 sati (10 P, 5 S)

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

16

Organska kemija

Tjedan 3.
Vrijeme
8
9
10

14. - 18.11. 2016.

Ponedjeljak
14.11.
S8,9 grupe C, D
(8:30-10)
O-268
S8,9 grupe A, B
(10:30-12)
O-268

Utorak 15.11.

Srijeda 16.11.

S10, grupe A, B
(10-10:45)
O-268
S10, grupe C, D
(11-11:45)
O-268
P, sve grupe
(12:30-14)
O-030

Prvi meuispit
(P) (12:30-14)
O-030
P, sve grupe
(14-15:15;
15:30-16:30)
O-030

14
15
16
17
Ukupno dnevno
optereenje sati
Svekupno tjedno
optereenje sati

Tjedan 4.
Vrijeme
8
9

10

11

2 (2S)

P, sve grupe
(12-13:15;
13:30-15)
O-030

4 (4P)

2 (2P)

3 (1S, 2P)

3 (3P)

Utorak 22.11.

Srijeda 23.11.

etvrtak 24.11.

Petak 25.11.

14 sati (11 P, 3 S)

21. - 25.11. 2016.

Ponedjeljak
21.11.
S11, 12
grupe A, B
(8:30-10)
O-268
S11, 12
grupe C, D
(10:30-12)
O-268

12
13
14
15
16
17
Ukupno dnevno
optereenje sati
Svekupno tjedno
optereenje sati

Petak 18.11.

P, sve grupe
(8:30-10)
O-030

11

12
13

etvrtak 17.11.

2 (2S)

Popravak 1.
meuispita
(10-11:30)
O-268

P, sve grupe
(12:30-13:45;
14-15)
O-030

P, sve grupe
(12-13:15;
13:30-14:30)
O-030

3 (3P)

3 (3P)

S13, grupe C, D
(10-10:45)
O-268
S13, grupe A, B
(11-11:45)
O-268
P, sve grupe
(12-13:30)
O-030

3 (1S, 2P)

S14,15, grupe
C, D
(8:30-10)
O-268
S14,15, grupe
A, B
(10:30-12)
O-268

2 (2S)

13 sati (8 P, 5 S)

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

17

Organska kemija
Tjedan 5.
Vrijeme
8
9
10
11

28.11 - 02.12. 2016.

Ponedjeljak
28.11.
Drugi meuispit
(P) (14:30-16)
O-030
P, sve grupe
(16:15-17:45)
O-030

12
13
14
15
16
17
Ukupno dnevno
optereenje sati
Svekupno tjedno
optereenje sati

Tjedan 6.
Vrijeme

etvrtak 01.12.

Petak 02.12.

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

Utorak 06.12.

Srijeda 07.12.

etvrtak 08.12.

Petak 09.12.

V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

Utorak 13.12.

Srijeda 14.12.

etvrtak 15.12.

Petak 16.12.

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(8-12)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe C, D
(13-17)
Praktikum 1 i 2

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

4 (4V)

3 (3P)

V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2

V, grupe A, B
(13-17)
Praktikum 1 i 2

20 sati (20 V)

12. 16.12. 2016.

Ponedjeljak
12.12.

8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Ukupno dnevno
optereenje sati
Svekupno tjedno
optereenje sati

V, sve grupe
(12-16)
O-030

19 sati (3P, 16 V)

05. - 09.12. 2016.

Ponedjeljak
05.12.

8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
Ukupno dnevno
optereenje sati
Svekupno tjedno
optereenje sati

Tjedan 7.
Vrijeme

Srijeda 30.11.

Utorak 29.11.

20 sati (20 V)

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.

18

Organska kemija
Tjedan 8.
Vrijeme
8
9
10

11
12
13
14

19. 23.12. 2016.

Ponedjeljak
19.12.
Referati
(sve grupe)
(4V)
Nadoknade
vjebi

Utorak 20.12.

Konzultacije za
ispit u uredu
nastavnika
(O-208)
9-11, 14-16

19

Srijeda 21.12.

etvrtak 22.12.

Petak 23.12.

1. Ispitni rok
pismeni dio
ispita (8:3010:30)
O-030

1. Ispitni rok
usmeni dio ispita
(8:30-15) O-268

1. Ispitni rok
usmeni dio ispita
(8:30-15) O-268

Legenda: P predavanja
S seminari
V laboratorijske vjebe

1.ispitni rok
pismeni dio ispita 21. prosinca 2016. (O-030) od 8:30-10:30 sati;
usmeni dio ispita 22. prosinca 2016. (O-268) od 8:30-15 sati i 23. prosinca 2016. (O-268) od 8:30-15 sati.
2.ispitni rok
pismeni dio ispita 19. sijenja 2017. (O-030) od 8-10 sati;
usmeni dio ispita 20. sijenja 2017. (O-268) od 8:30-15 sati.
3. ispitni rok
Objavit e se naknadno prema potrebi.
4. ispitni rok
Objavit e se naknadno prema potrebi.

Predavanja i seminari se odravaju u Predavaonicama O-030 i O-268 Odjela za biotehnologiju na Kampusu u Rijeci.
Laboratorijske vjebe se odravaju u Praktikumu 1 i 2 Odjela za biotehnologiju. Grupe A i C e raditi u Praktikumu 1,
grupe B i D u Praktikumu 2. Uvod u praktikum e se odrati 29. studenog 2016. za sve grupe studenata, u predavaonici
O-030 i tada e se dati upute za rad u laboratoriju i podijeliti vjebe.
Predavanja i seminare dri nositelj kolegija, a vjebe nositelj kolegija i asistenti.

Detaljni izvedbeni nastavni program predmeta Organska kemija

ak. g. 2016/2017.