Strategija Poticanja Inovacija 2014-2020

STRANICA 74 BROJ 153
NARODNE NOVINE
UTORAK, 23. PROSINCA 2014.
SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE
2893
GERD
Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj

(eng. Gross domestic expenditure on R&D)
HAMAG-BICRO Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije
HBOR
Hrvatska banka za obnovu i razvitak
HGK
Hrvatska gospodarska komora
HRK
Hrvatska kuna
HRZZ
Hrvatska zaklada za znanost
HUP
Hrvatska udruga poslodavaca
I&R
Istraivanje i Razvoj
ICT
Informacijsko komunikacijska tehnologija
IPA
Instrument pretpristupne pomoi
KET
Kljune napredne tehnologije (engl. Key Enabling Technologies)
MFIN
Ministarstvo financija
MINGO
Ministarstvo gospodarstva
MINPO
Ministarstvo poduzetnitva i obrta
MRMS
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava
MRRFEU
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova
Europske unije
MSP
Mali i srednji poduzetnik
MZOS
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NATO
Sjevernoatlantski vojni savez (eng. North Atlantic Treaty Organisation)
NIS
Nacionalni inovacijski sustav
OECD
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
(eng. Organisation for Economic Co-operation
and Development)
S3
Strategija pametne specijalizacije (eng. Smart
specialisation strategy)
TDU
Tijelo dravne uprave
UTT
Ured za transfer tehnologije
Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike

Hrvatske (Narodne novine, br. 150/2011 i 119/2014), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 17. prosinca 2014. godine
donijela
ZAKLJUAK
1. Prihvaa se Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske

2014. 2020., u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zakljuka.
2. Zaduuju se tijela dravne uprave i druga tijela javne vlasti,
odreena nositeljima pojedinih prioritetnih mjera iz Akcijskog plana Strategije, iz toke 1. ovoga Zakljuka, da u predvienim rokovima provedu mjere i aktivnosti iz svoje nadlenosti.
3. Zaduuje se Ministarstvo gospodarstva da o donoenju ovoga
Zakljuka obavijesti tijela iz toke 2. ovoga Zakljuka.
4. Ovaj Zakljuak objavit e se u Narodnim novinama.
Klasa: 022-03/14-07/300
Urbroj: 50301-05/18-14-6
Zagreb, 17. prosinca 2014.
Predsjednik
Zoran Milanovi, v. r.
STRATEGIJA POTICANJA INOVACIJA REPUBLIKE

HRVATSKE 2014. 2020.
Autori finalne verzije Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 201420201:
UA RADNA SKUPINA OSNOVANA PRI MINISTARSTVU GOSPODARSTVA
Tomislav Rado, Dijana Bezjak, Marija Rajakovi, Antonija Mri, Goran
Basarac, Bruno Grubei, Igor Ivanovi, Vjekoslav Juki, Kristina Ferara
Blaki, Ivan Lako, Vladimir Kramari
POPIS KRATICA
AIK
BDP
BDV
BERD
BIC
DZIV
DZS
EFRR
ESI FONDOVI
EU
EUROSTAT
FDI
FINA
FP program EU
GCR
Agencija za investicije i konkurentnost

Bruto drutveni proizvod
Bruto dodana vrijednost
Izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora
(eng. Business expenditure on R&D)
Poslovno-inovacijski centar (engl. Business
Innovation Center)
Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo
Dravni zavod za statistiku
Europski fond za regionalni razvoj
Europski strukturni i investicijski fondovi
Europska unija
Statistiki ured Europske unije
Izravna strana ulaganja (eng. Foreign direct investments)
Financijska agencija
Framework programme (okvirni program financiranja u sklopu CORDIS)
Globalno izvjee o konkurentnosti (Global
Competitiveness Report)
PREDGOVOR
Gospodarstvo EU prepoznalo je inovacije kao jedan od kljunih
elemenata u kojem mogu ravnopravno konkurirati gospodarstvima
SAD-a, Kine i Japana, kao i gospodarstvima brzorastuih ekonomija
zemalja BRIC2-a. Upravo stoga u novoj financijskoj perspektivi EU
2014.-2020. svi elementi inovacijskog sustava EU prilagoavaju se
potrebi brzog transfera znanja i tehnologija u gospodarstvo te se
u svim EU stratekim dokumentima poseban naglasak stavlja na
investicije u tehnologiju i inovacije u 6 prioritetnih podruja: KET
tehnologije (eng. Key enabling technologies), napredne proizvodne
tehnologije, trite bio-proizvoda, isti transport, pametne mree i
odrivu gradnju i uinkovito koritenje sirovine.
Inovacije ubrzavaju i unaprjeuju proizvodnju kroz razvoj novih proizvoda i usluga, primjenu novih tehnologija, poboljanje poslovnih
procesa i modela upravljanja. Nune su za odrivi razvoj Republike
Hrvatske, za stvaranje boljih radnih mjesta, za smanjenje okolinog
otiska, za ouvanje resursa i bioraznolikosti, za unaprjeenje kvalitete ivota, ali i za odravanje konkurentnosti Republike Hrvatske
na svjetskom tritu. Inovacijska politika suelje je izmeu politike
obrazovanja, znanosti i tehnolokog razvoja te industrijske politike,
iji je cilj stvoriti okvir koji pridonosi dovoenju ideja na trite.
Republika Hrvatska je poduzela znaajne promjene na organizacijskoj, institucionalnoj, zakonskoj i administrativnoj razini s ciljem
Ostali dionici izrade Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 20142020, navedeni su u Dodatku I Strategije
Zemlje BRIC-a su: Brazil, Rusija, Indija i Kina
NARODNE NOVINE
BROJ 153 STRANICA 75
stvaranja boljeg okruenja za jaanje gospodarstva. Ipak, razina

inovativnosti hrvatskog gospodarstva i dalje znaajno zaostaje za
europskim prosjekom za to uzroke ne treba traiti iskljuivo u
specifinim drutveno-gospodarskim okolnostima (Domovinski rat,
privatizacija, gospodarska kriza i dr.). Unato tome to se u pogledu
globalne konkurentnosti3 Republika Hrvatska nalazi na 75. mjestu
od 148 zemalja (to je napredak u odnosu na 2012. godinu kada
smo bili na 81. mjestu), po pitanju inovacija smo na 80. mjestu te
moemo istaknuti da znaaj inovacija i inovativnosti nije dovoljno
prepoznat, a gospodarski subjekti najee su zaokupljeni trenutnim
potekoama vezanima uz opstanak na tritu.
Osnovni razlog slabije pozicije Republike Hrvatske kada se mjeri
inovacijska izvedba je nepostojanje takozvane sustavne inovacijske
politike, odnosno njezine neuinkovitosti, sloenosti i rascjepkanosti
hrvatskog inovacijskog sustava kojem generalno nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih razliitih dijelova. Taj institucionalni
deficit praen je negativnim gospodarskim okruenjem u kojem
nedostaju tehnoloko relevantna poduzea koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraivakom zajednicom, sama
jaala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti te poticala komercijalizaciju rezultata istraivanja.
Daljnji nedostatak hrvatske inovacijske politike proizlazi iz malog
uea poslovnog sektora u aktivnostima istraivanja i razvoja. U
Republici Hrvatskoj najvei udio ukupnih izdvajanja za istraivanje
i razvoj dolazi iz javnog sektora, dok izdvajanja poslovnog sektora
u 2013. godini predstavljaju tek 42,8% ukupnih izdvajanja u istraivanje i razvoj (u odnosu na prosjek EU-a od 54,9% u 2012. godini).
Izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora (BERD) u 2013.
iznosili su 0,41% BDP-a (prosjek EU-a 1,29% BDP-a), dok je ukupan
iznos ulaganja u istraivanje i razvoj bio 0,81% BDP-a (prosjek EU-a
2,02% BDP-a)4. Nadalje, najvei dio ulaganja u istraivanje i razvoj u
2011. godini (73%) odnosio se na sredstva dodijeljena za plae istraivaa u javnim znanstveno-istraivakim institucijama. Svega 5,7%
odnosilo se na sredstva dodijeljena za projekte trino usmjerenih
istraivanja, te 1,4% na tehnologijske projekte. Bruto domai izdaci
za istraivanje i razvoj u 2012., prema ovom istraivanju, najvei su
u podruju tehnikih znanosti (35,5%), prirodnih znanosti (22,6%),
biomedicine i zdravstva (16,7%) te biotehnikih znanosti (10,3%).
Prikaz 1. Rezultati mjerenja inovacijske izvedbe (kompozitni
inovacijski indikator5)
0,9
Inovacijski
Lideri
0,8
0,7
0,6
0,5
0,4
0,3
Skromni
inovatori
0,2
0,1
BG
(TR)
LV
(MK)
RO
LT
PL
RS
HR
SK
MT
HU
EL
PT
ES
CZ
IT
EE
(NO)
Cy
SI
EU-28
FR
AT
IE
NL
UK
LU
BE
(IS)
FI
DE
DK
SE
(CH)
3
Prema aktualnim rezultatima meunarodnog istraivanja Svjetskog ekonomskog foruma Globalno izvjee o konkurentnosti za 2013. 2014.
(The Global Competitiveness Report 2013 2014)
4
Izvor podataka: Eurostat
5
Kompozitni inovacijski indikator (Summary innovation indeks) objedinjava 25 inovacijskih indikatora koritenih u izvjeima EU Innovation Union
Scoreboard
Novopredloeni inovacijski pokazatelj EU-a (eng. Composite Innovation Indicator) usmjeren iskljuivo prema mjerenju inovacijskog
sveukupnog rezultata kroz 3 osnovne komponente: pokretai inovacijskog napretka, aktivnosti tvrtki, i outputi, koji objedinjavaju 25
indikatora poput mjerenja tehnolokih inovacija kroz broj patenata,
postotak poslova u aktivnostima temeljenima na znanju, mjerenju
konkurentnosti industrijskih sektora temeljenih na znanju te razini
zapoljivosti u brzo rastuim kompanijama u inovativnim sektorima. Prikaz 1. jasno pokazuje poziciju Republike Hrvatske i dodatno
ukazuje na postupni, ali spori prelazak Republike Hrvatske u grupu
umjereno inovativnih (eng. moderate innovative) zemalja.
Na poslovima istraivanja i razvoja u Republici Hrvatskoj zaposleno
je 15 350 osoba s punim i nepunim radnim vremenom (od toga
je udio ena 50,4%). Od ukupnog broja zaposlenih na poslovima
istraivanja i razvoja, 66,9% su istraivai (udio ena iznosi 47,5%).
Meu istraivaima ima 57,8% doktora znanosti (udio ena meu
istraivaima s doktoratom jest 44,3%), dok istraivaa magistara
znanosti ima 8,6% (udio ena jest 47,6%). Stvarni pokazatelj angamana najkvalitetnijih potencijala u Republici Hrvatskoj moe se
izraziti pomou ekvivalenta pune zaposlenosti (FTE) na poslovima
istraivanja i razvoja ime dobivamo 6 346 istraivaa koji rade puno
radno vrijeme na istraivanju i razvoju. Od navedenih istraivaa,
svega njih 1.164 radi u privatnom sektoru.
Prema postojeim strategijama EU (ponajvie kroz strategiju EUROPA 2020), jedan od primarnih ciljeva je poticanje konkurentnosti
gospodarstva i jaanje inovativnog potencijala i tehnolokog razvitka gospodarstva putem povezivanja sa sveuilitima i istraivakim
centrima radi komercijalizacije znanstvenih dostignua.
Republika Hrvatska je tijekom pristupnih pregovora u svojim stratekim dokumentima usvojila temeljna naela industrijske i inovacijske politike. U cilju jaanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva
utvrena su osnovna strateka podruja, meu kojima je i strateko
podruje poticanja inovacija, ijim e se unaprjeenjem potaknuti
razvoj i poveati konkurentnost Republike Hrvatske, a pripremit e
je se za uinkovito koritenje europskih strukturnih i investicijskih
fondova u podruju jaanja konkurentnosti gospodarstva i ravnomjernog razvoja hrvatskih regija. Proces pristupanja Hrvatske EU
postavio je nove prioritete inovacijskom sustavu Republike Hrvatske,
koji se odnose na potrebu za dramatinim poveanjem ukupnih ulaganja u istraivanje i razvoj kao i poveanjem ulaganja u istraivanje
i razvoj poslovnog sektora, koji bi morali dosei preko 50% ukupnih
ulaganja u aktivnosti istraivanja i razvoja.
Neizostavan dio u poticanju inovacija ini razvijen i vremenu prilagoen sustav obrazovanja. Republika Hrvatska e kroz Strategiju
obrazovanja, znanosti i tehnologije svoj odgojno-obrazovni sustav
temeljiti na konceptu cjeloivotnog uenja koji omoguuje svakom
pojedincu, iz bilo koje dobne skupine, stalan pristup obrazovanju i
priznavanje razliitih oblika uenja. Cjeloivotno uenje, znanost i
inovacije ine trokut znanja kojem drava prua uvjete za djelotvorno funkcioniranje. U tom trokutu, neminovne su promjene u sva 3
segmenta kako bi se dovelo do razvoja efikasnog inovacijskog sustava koji je prilagoen i koristan za razvoj drutva u cjelini. Promjene
u obrazovnom i znanstveno-istraivakom sustavu obuhvatit e se
nacionalnom Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije dok
e inovacijski sustav omoguiti i potaknuti interakciju te izgraditi
transferne mehanizme suradnje znanstveno-istraivake zajednice s
inovativnim gospodarstvom kroz Strategiju poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.
Za ispravljanje neuravnoteenosti i popunjavanje nedostataka u
hrvatskom inovacijskom sustavu potrebna je dosljedna inovacijska
NARODNE NOVINE
politika koja jasno utvruje ope strateke ciljeve i povezuje ih s

mjerljivim i realnim posebnim ciljevima. Programe javne podrke i
financiranja inovacija takoer treba racionalizirati kako bi se izbjeglo udvostruavanje. Treba pojasniti ulogu javnih tijela na podruju
inovacija te podvui razliku izmeu institucija koje izrauju politike
i agencija koje rade na njihovoj provedbi. Na kraju, djelotvornost
inovacijske politike potrebno je ojaati kroz stabiliziranje prorauna
za istraivanje, razvoj i inovacije, jaanje konzultacija s dionicima,
ukljuivanje vanjskih strunjaka te sustavno praenje i ocjenjivanje
svih dosad primjenjivanih mjera koje e imati jasan utjecaj na odluke o zadravanju ili prekidanju odreenih programa financiranih
javnim sredstvima. U tom smjeru potrebno je potaknuti i jaanje
ljudskih potencijala za inovacije, i omoguiti stvaranje atraktivnog
okruenja za svjetski prepoznate istraivae te usmjeravanje drutva u cjelini prema novim znanjima i smjerovima razvoja. Takoer,
potrebno je poduzeti znatne korake, ne samo u smjeru pojaanog financiranja istraivanja, razvoja tehnologije i inovacija, ve i u smjeru
povezivanja istraivakih programa na nacionalnoj i meunarodnoj
razini i jaanja veza s regijom i Europom. Vaan dio bit e i prepoznavanje inovacija u javnom sektoru te uspostava sustava kojim
e se poticati inovativnost zaposlenih u javnom sektoru i definirati
inovacijski procesi unutar funkcioniranja javnog sektora.
Kako bi se izgradio uinkovit inovacijski sustav i unaprijedio inovacijski lanac vrijednosti koji e usmjeriti hrvatsko gospodarstvo
prema aktivnostima koje su utemeljene na znanju, te kako bi se to
bolje iskoristio teritorijalni kapital koji Hrvatska ima s obzirom na
resurse, tradiciju u industrijskoj proizvodnji i sposobnosti za inovativnost i kreativnost, krenulo se s izradom ove Strategije.
I. POSTOJEE STANJE INOVACIJSKOG SUSTAVA

REPUBLIKE HRVATSKE
Ispunjavanje izazova globalne konkurencije zahtijeva postizanje izvrsnosti u podruju inovacija. Inovacije su kljuni pokreta za produktivnost, poveanje uinkovitosti energije i materijala, poboljanu
uinkovitost roba i usluga te generiranje novih trita. Meutim,
Republika Hrvatska nije dovoljno dobra u pretvaranju svoje izvrsnosti u idejama u utriva dobra i usluge. Potrebna je nova politika
inovacija u proizvodnom, uslunom i javnom sektoru kako bi se
potaknuo puno bri razvoj i komercijalizaciju proizvoda i usluga i
osiguralo da hrvatske tvrtke budu konkurentne na globalnom tritu. Bez uinkovite inovacijske politike hrvatsko gospodarstvo nee
moi uspjeno konkurirati na globalnom tritu, kako u industrijama pokretanim KET tehnologijama, tako i u tradicionalnim industrijskim sektorima.
Republika Hrvatska, kao nova zemlja lanica EU-a, nalazi se

na prekretnici svog gospodarskog razvoja.
Inovacijski se sustav Republike Hrvatske tijekom proteklih deset godina razvijao, ali jo uvijek pokazuje rezultate koji su ispod stvarnih
potencijala. Iako je ostvaren odreeni napredak, posebice u istraivakim aktivnostima i obrazovanju, opi inovacijski uinak Hrvatske
je i dalje razmjerno nizak u usporedbi s razinama EU 28.
Jedan od razloga je zasigurno injenica da kapaciteti i aktivnosti
u okviru znanstveno-istraivakog sektora nisu stavljeni u funkciju
jaanja konkurentnosti gospodarstva, te da rezultati znanstvenoistraivakog rada nisu iskoriteni za komercijalizaciju inovacija,
primjenu naprednih tehnologija i ostvarivanje vee proizvodnje u
gospodarstvu. Dodatno usmjeravanje prema trgovini, transportu i
turizmu kao uslunim djelatnostima bez jasnog smjera njihovog razvoja ve koritenjem prednosti tih sektora u pogledu zemljopisne
pozicije Republike Hrvatske, a zapostavljanjem proizvodnih sektora

koji su imali dosta jake samostalne istraivake kapacitete i tehnoloke potencijale, usmjerilo je poslovni sektor prema naputanju
istraivako-razvojnih aktivnosti i uope suradnje sa znanstvenoistraivakom zajednicom. Posljedino, suradnja sa znanstvenom
zajednicom nikad nije ostvarena u potpunosti.
Poslovni sektor stoga jo uvijek ne predstavlja kljuni subjekt u
podruju inovacija te je nedovoljno integriran u inovacijski lanac
vrijednosti. Ukupni rashodi za istraivanja i razvoj koji su 2013.
godine iznosili 0,81% BDP-a (znatan pad od 2004. godine kada su
iznosili 1,03% BDP-a), takoer su znaajno ispod prosjeka EU 27
koji iznosi 2,02% BDP-a. Smanjenje udjela rashoda za istraivanja
i razvoj u BDP-u tijekom proteklog desetljea ukazuje na pomanjkanje strukturnih promjena usmjerenih prema proizvodnji koja je
snanije utemeljena na znanju. Potrebno je usmjeriti budua nastojanja prema poveanju sklonosti tvrtki inovacijama i jaanju veza
unutar inovacijskog sustava.
Iako Hrvatska ima izgraene razmjerno snane temelje za

obrazovanje i istraivanje
Iako Republika Hrvatska ima snane temelje i tradiciju u kvalitetnom obrazovnom6 i istraivakom sustavu, nerazvijena inovacijska
infrastruktura i nedovoljna koliina resursa za podrku inovacijama
ograniava potencijal za primijenjena (industrijska) istraivanja,
suradnju izmeu poslovnog i znanstveno-istraivakog sektora i
primjenu inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu. Takoer, postoje uska grla u prijenosu znanja i tehnologije iz inozemstva putem
izravnih stranih investicija (to je vidljivo iz niskog priljeva greenfield investicija) i kroz ukljuenost poslovnog sektora u meunarodni
inovacijski lanac vrijednosti.
Ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji (HRST), izraeni kao
postotak radne snage, u 2013. godini u Hrvatskoj iznosili su 34,5%
(EUROSTAT) to je ispod europskog prosjeka (43,4%). Ipak, udio
stalno raste i pokazuje pozitivan smjer kretanja u usporedbi s prethodnim godinama (29,2% u 2006.). Najnovije Izvjee o globalnoj
konkurentnosti (eng. The Global Competitiveness Report, WEF,
2013.) govori nam da postoje nedostaci u odnosu na cijeli obrazovni sustav (97. mjesto od 148 zemalja) kao i u dostupnosti inenjera
i znanstvenika (76. mjesto od 148 zemalja).
Jo jedan pokazatelj o kojem treba voditi rauna vrlo je mali postotak (2,9% u 2013.) hrvatskog stanovnitva u dobi od 25 do 64
godine, koji sudjeluju u bilo kojem obliku cjeloivotnog uenja, u
usporedbi s EU prosjekom (10,5%).
Hrvatski istraivaki i inovacijski sustav trebao bi ostvariti znaajne
prednosti sada kada je RH lanica Europske unije i u potpunosti
integrirana u Europski istraivaki prostor jer se poveava mobilnost
znanstvenika i istraivaa, omoguava razmjena iskustava i suradnja
na istraivako-razvojnim i inovacijskim projektima.
... i hrvatske tvrtke posjeduju izvozne prednosti u itavom nizu

sektora i dio njih proizvodi srednje-visoke i visoko-tehnoloke
proizvode ...
S poslovne strane hrvatske tvrtke posjeduju izvozne prednosti u itavom nizu sektora, a takoer postoji odreeni broj velikih tvrtki
koje ostvaruju razmjerno dobre rezultate na podruju istraivanja i
6
Vie od 95% stanovnitva u dobi od 20 do 24 godine zavrilo je neku vrstu vie srednje kole, dok je 2011. godine taj prosjek u zemljama EU 27
iznosio 79,5%.
NARODNE NOVINE
razvoja, a posebno u podruju farmaceutskih proizvoda te elektrine

i elektronike opreme, ukljuujui informacijsku i komunikacijsku
tehnologiju.
to se tie malih i srednjih poduzea (MSP), koja predstavljaju 99,7%
svih poduzea u Republici Hrvatskoj te zapoljavaju 68,2% ukupne
radne snage i stvaraju 59% ukupne dodane vrijednosti, po pitanju
ulaganja u istraivanje, razvoj i inovacije od 11.560 MSP u sektoru
proizvoake industrije, 1.502 subjekta (13%) proizvode srednje-visoke tehnoloke proizvode, a 533 subjekta (4,6%) visokotehnoloke
proizvode. U uslunom sektoru, od ukupno 69.575 poduzea, 23.040
poduzea (33,1%) je u znanjem intenzivnim djelatnostima.
... zbog nedostatka inovacijske sposobnosti poslovnog sektora,

malog broja primijenjenih (industrijskih) istraivanja, neuinkovitog sustava poticaja i slabih veza meu inovacijskim
subjektima u okviru inovacijskog lanca vrijednosti ukupni
inovacijski uinak Republike Hrvatske nije zadovoljavajui.
Hrvatske tvrtke ne pokazuju sklonost ulaganjima u istraivanja, razvoj i inovacije te ne predstavljaju kljuni inovacijski subjekt koji bi
trebale predstavljati.
Godine 2013. izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora
(BERD) iznosili su 0,41% BDP-a, to je znatno ispod prosjeka EU-a
koji iznosi 1,29% BDP-a. Dakle, za razliku od Republike Hrvatske,
u EU je odnos izmeu ulaganja javnog i privatnog sektora upravo
obrnut. Poslovna ulaganja u istraivanje i razvoj, osim profesionalnih, strunih znanstvenih i tehnikih djelatnosti, koncentrirana su u
ogranienom broju sektora (Prikaz 2.), prvenstveno u farmaceutskoj
industriji (28%), telekomunikacijama (21%), proizvodnji motornih
vozila i brodova (12%), prehrambeno-preraivakoj industriji (9%),
graevini (8%) i ICT industriji (6%).
Prikaz 2. Izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora u 2011.
godini, %
Ostalo
Strune, znanstvene
16%
i tehnike
djelatnosti
0%
Kompjutersko
programiranje,
savjetovanje i
povezane aktivnosti
Telekomunikacije
6%
21%
*UDHYLQD

Proizvodnja
prehrambenih
proizvoda i pia
9%
Proizvodnja
osnovnih
farmaceutskih
proizvoda i
farmaceutskih
pripravaka
28%
Ograniena poslovna ulaganja u istraivanja i razvoj te inovacije

pridonijela su tome da se Hrvatska specijalizirala za proizvodnju i
izvoz nie dodane vrijednosti, temeljeno na sektorima niske i srednje-niske tehnologije.
Slab inovacijski potencijal i ogranienu ulogu hrvatskih tvrtki u aktivnostima istraivanja i razvoja uzrokuje odreen broj imbenika.
Prije svega, nema uinkovitog inovacijskog sustava s jasno postavljenim institucionalnim ustrojem, zakonodavnim i fiskalnim okvirom,
mapiranom i umreenom znanstveno-istraivakom i inovacijskom
infrastrukturom i financijskim mehanizmima za poticanje primjene inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu. Osim toga, uslijed
ogranienog dotoka izravnih stranih investicija u sektore s intenzivnom primjenom tehnologije i visokom dodanom vrijednou, Hrvatska nije imala mogunost ostvariti koristi od znaajnog prijenosa
znanja i tehnolokog unaprjeenja. Ogranieni apsorpcijski kapacitet domaih tvrtki, posebice u sektoru malih i srednjih poduzetnika
takoer je ograniio apsorpciju i primjenu domaih i stranih znanja
i prijenosa tehnologije. Uz to, na sposobnosti istraivanja i razvoja
u privatnom sektoru utjecali su i povijesni imbenici, a posebice
restrukturiranje i privatizacija tvrtki koji su rezultirali ukidanjem
velikog broja odjela za istraivanja i razvoj, koji su neko bili dobro
integrirani s proizvodnjom u okviru dravnih tvrtki.
Patenti pokazuju uspijeva li zemlja komercijalizirati inovacije, osobito nove proizvode i procese. De Rassenfosse & van Pottelsberghe
(2008.) su ustanovili da su aktivnosti patentiranja u suodnosu s
produktivnou istraivanja i razvoja i ne ovise samo o sklonosti
patentiranju (OECD, 2009). Ipak, patenti ne ovise samo o kapacitetu
zemlje za inovacije, nego o mjeri u kojoj gospodarsko okruje potie
i olakava patentiranje.
Prikaz 3. koji pokazuje patentne prijave Europskom uredu za patente
(EPO), odobrene patente i patentne prijave prema Ugovoru o suradnji
na podruju patenta (PCT), otkriva da Hrvatska zaostaje za sebi slinim zemljama kada je rije o patentiranju; od EU zemalja, tek Poljskoj
i Slovakoj je odobreno manje patenata na milijun stanovnika izmeu
2006. i 2011. godine. Poljska i Hrvatska postiu neto bolje rezultate u
objavi lanaka u znanstvenim asopisima nego u patentiranju. Zaista,
u Hrvatskoj postoji oko 100 objavljenih radova na jedan registrirani
patent (Pozzi, 2010.). Ta situacija uglavnom je rezultat sustava napretka u karijeri za istraivae koja stavlja vei naglasak na akademska
postignua, potie objave lanaka i temeljna istraivanja, radije nego
patente i primijenjena istraivanja (WB, 2009.).
Prikaz 3. Europski patenti i patentne prijave prema PCT-u na
milijun stanovnika 2006. 2011. godine
Proizvodnja
motornih vozila i
ostalih prijevoznih
sredstava
12%

Izvor: EUROSTAT
Prema Dravnom zavodu za statistiku (DZS, 2012), u 2010. godini

je u Republici Hrvatskoj postojalo 106 poslovnih subjekata koji su
bili ukljueni u aktivnosti istraivanja i razvoja. To daje naslutiti da
inovacijske aktivnosti zauzimaju prilino marginalno mjesto.
Hrvatskoj istraivakoj zajednici nedostaju dinamini partneri iz
privatnog sektora koji su trenutno obiljeeni niskim tehnolokim
kapacitetima i slabim ulaganjima u istraivanje i razvoj. Takvu situaciju potvruju podaci Svjetske banke prema kojima ulaganje poslovnog sektora u istraivanje i razvoj u Republici Hrvatskoj iznosi
svega 30 eura po glavi stanovnika, za razliku od Slovenije gdje iznosi
ak 130 eura, pri emu je potrebno istaknuti da privatna ulaganja
rezultiraju inovacijama ee nego javna.

Finska
Austrija
Slovenija

Estonija 0DDUVND

eka
Hrvatska
Slovaka
Poljska
3&7SDWHQWQHSULMDYHRGGRJRGLQHSR]HPOMLSRULMHNODSRVMHGQLNDSDWHQWDQDPLO
VWDQRYQLND
(XURSVNHSDWHQWQHSULMDYHRGGRJRGLQHSR]HPOMLSRULMHNODSRVMHGQLNDSDWHQWDQDPLO
VWDQRYQLND
3DWHQWLNRMHMHRGREULR(32L]PHXJRGLQHQDPLOVWDQRYQLND
Izvor: Statistika baza podataka EPO i WIPO, kolovoz 2012.
NARODNE NOVINE
Promatrajui domae patente, Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo zaprimio je 4 000 prijava za patente u zadnjem desetljeu,
a vie od 1 000 ih je odobreno. Ipak postoje velike razlike u aktivnosti patentiranja na regionalnoj razini (vidi Prikaz 4.). Kao to je
oekivano, zagrebaka regija ima najviu koncentraciju inovacijskih
aktivnosti, a prate je Primorsko-goranska (po broju patentnih prijava) i Splitsko-dalmatinska upanija (po broju odobrenih patentnih
prava).
Prikaz 4. Hrvatski patenti po upanijama od 2000. do 2010. godine
Zagrebaka i Grad Zagreb
Primorsko-goranska
0HLPXUVND
30
Varadinska
170
46
Karlovaka
26
Istarska
109
153
46
Splitsko-dalmatinska
165
109
Brodsko-posavska
12
Osjeko-baranjska
51
64
27
41
8
63
13
32
21
63
17
34
20
36
24
37
6
51
15
27
10
4
1
Koprivniko-krievaka
Virovitiko-podravska
Zadarsko-kninska
Poeko-slavonska
Vukovarsko-srijemska
ibenska
Dubrovako-neretvanska
Bjelovarsko-bilogorska
Sisako-moslavaka
Krapinsko-zagorska
Liko-senjska
1696
524
463
120
117
294
196
3DWHQWQHSULMDYH'=,9XL]PHXSRXSDQLML
Patenti koje je odobrio DZIV od 2000.-2010. godine po upaniji
Izvor: DZIV
U odnosu na industriju, najvie hrvatskih patenata prijavljenih Europskom uredu za patente odobreno je na podruju kemije i organske kemije, kako je navedeno u Prikazu 5. Ovaj nalaz u skladu je
s injenicom da veinu istraivanja i razvoja u privatnom sektoru
provodi nekoliko velikih tvrtki u specifinim industrijama poput
farmaceutske.
Prikaz 5. Patentne prijave i odobreni patenti po podrujima I&R
u razdoblju 2006. 2011. godine
34
Patentne prijave
26
Odobreni patenti
24
15
10
10
4
8
1
8
4
4
0
4 4
0
Izvor: Europski ured za patente
Jo jedno kljuno objanjenje za slabe rezultate privatnog sektora na

podruju istraivanja i razvoja nalazi se u nedovoljnoj razvijenosti
veza izmeu poslovnog sektora i sustava obrazovanja i istraivanja.
Izravna partnerstva izmeu znanosti i industrije i nadalje su sporadinog karaktera. Zapravo, prema istraivanju poslovnog sektora
koje je proveo OECD Investment Compact, tek je manji dio poduzea

ostvario suradnju s istraivakim institucijama. Drugi oblici veza,
a posebice nastojanja znanstvenih institucija oko komercijalizacije
istraivanja takoer su marginalnog karaktera, o emu svjedoi mali
broj supsidijarnih spin out poduzea i patenata iz javnih istraivakih institucija. Openito, ograniene veze unutar inovacijskog sustava rezultirale su slabim protokom znanja i prijenosa tehnologije
izmeu subjekata koji razvijaju tehnologiju i onih koji je proizvode,
to je u konanici prepreka znaajnom tehnolokom unaprjeenju
industrije.
Pokazatelj slabe suradnje znanstveno-istraivakog sektora i industrije vidljiv je u malom udjelu ukupnih prihoda javnih istraivakih
organizacija i visokih uilita koji je ostvaren temeljem ugovorenih
istraivanja s industrijom. U 2010. godini udio prihoda ostvarenih
iz poslovnog sektora iznosio je 4,6% ukupnih prihoda javnih istraivakih organizacija i 9,8% prihoda sveuilita. U odnosu na tvrtke koje investiraju u javna istraivanja, radi se uglavnom o velikim
tvrtkama s intenzivnim programima istraivanja koje imaju vlastite
istraivake institute. Osnovne mehanizme suradnje ine ugovori za
istraivake projekte (ugovorno istraivanje) koji ukljuuju razvojna
istraivanja kao i rutinske usluge kontrole i ispitivanja kvalitete.
Openito gledano, nedostatak poduzetnikih vjetina i ogranieno
razumijevanje poslovnih potreba isprijeili su se stvaranju veza izmeu znanosti i industrije. S poslovne strane postoji nizak stupanj
primjene tehnologije u gospodarstvu i percepcija poduzea da znanstvena i akademska istraivanja imaju ogranien znaaj u odnosu na
njihove aktivnosti, to je rezultiralo niskom potranjom za suradnjom na podruju istraivanja i razvoja (Izvor: Globalno izvjee o
konkurentnosti za razdoblje 2010. 2011., WEF).
Slabljenje temeljnih ljudskih potencijala za znanost, tehnologiju i
inovacije, pomanjkanje poduzetnikih vjetina i ogranieno razumijevanje poslovnih potreba isprijeili su se stvaranju veza izmeu
znanosti i industrije. Odljev mozgova i razmjerno niska razina studenata i diplomanata tehnikih znanosti dovela je do pomanjkanja
kvalificiranih ljudskih resursa za inovacije. Drugo je pitanje vezano
uz razlike izmeu kurikuluma i potreba trita rada koje se mijenjaju, a o emu govori postojea struktura diplomanata prema podrujima, nedostatak mekih i poduzetnikih vjetina i vrlo niska
razina cjeloivotnog uenja. Obrazovne ustanove na svim razinama
potrebno je poticati da svoje programe prilagode na nain koji bolje
odgovara potrebama za odreenim kvalifikacijama u trinom gospodarstvu koje je sve vie poticano inovacijama. To podrazumijeva
novi pristup poduavanju kreativnosti i lateralnog razmiljanja za
razliku od klasine nastave.
Osnivanje sveuilinih spin out poduzea nije se sustavno nadziralo
niti pratilo niti postoji potrebna podrka potpornih institucija u vidu
infrastrukture (pred-inkubatora i tehnolokih inkubatora u okviru
sveuilita) i fondova rizinog kapitala. Za budui razvoj spin out
tvrtki koja su rezultat aktivnosti sveuilita te pokretanja studentskih
tvrtki (start-ups), potrebno je osigurati snanije poticaje vezane uz
prava intelektualnog vlasnitva.
Budue prilike Republike Hrvatske nalaze se u integraciji s

Europskom unijom, poticanju inovativnih aktivnosti u poslovnom sektoru, umreavanju javnog, znanstveno-istraivakog i
poslovnog sektora i punom koritenju znanstveno-istraivakih kapaciteta.
Jedna od glavnih inicijativa Europske unije je Inovacijska unija (eng.
Innovation Union), koja za cilj ima preusmjeravanje istraivakorazvojne djelatnosti na glavne drutvene izazove kao to su klimat-
NARODNE NOVINE
ske promjene, nedostatak sirovina i energije, zdravstveni problemi i

problemi starenja populacije, uz bolje povezivanje znanosti i gospodarstva kako bi se izumi to prije pretvorili u inovativne proizvode
i usluge. Kljune tehnologije kao to su biotehnologija, nanotehnologija, napredni materijali, fotonika, mikro i nano elektronika te napredni proizvodni sustavi mogu posluiti kao temelj za iroku paletu
novih procesa, proizvoda i usluga, ukljuujui razvoj potpuno novih
industrija kroz naredno desetljee.
Kako bi se postigli ciljevi Inovacijske unije, potrebno je nastaviti s
ulaganjem u obrazovanje, istraivanje i razvoj, inovacije te informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Naglasak treba biti na povezivanju inovacijskog lanca vrijednosti s ciljem komercijalizacije inovacija
u gospodarstvu te se moraju ukloniti sve prepreke suradnji istraivake zajednice s gospodarstvom i sve preostale prepreke koje se
nalaze pred poduzetnicima u razvoju inovativnih proizvoda i usluga na tritu. Mora se pokrenuti europsko inovacijsko partnerstvo
kako bi se ubrzali istraivanje, razvoj i stavljanje na trite inovacija
kojima se razrjeuju najvaniji drutveni izazovi. Snaga u dizajnu i
kreativnosti mora se bolje iskoristiti, a primjena drutveno-korisnih
inovacija mora se potaknuti, dok je potrebno razvijati bolje razumijevanje za inovacije i koritenje novih tehnologija u javnom sektoru.
Meunarodno kompetitivna javna sveuilita i javni znanstveni instituti trebaju dodatno pojaati svoju drutvenu i gospodarsku ulogu
i uz obrazovanje se usmjeriti na istraivanje i inovativnost te snanije utjecati na gospodarski i drutveni razvoj. Pritom je nuno stvoriti
okruje koje e omoguiti i potaknuti interakcijske i transferne mehanizme suradnje znanstveno istraivake zajednice i gospodarstva.7
Hrvatski istraivaki prostor mora sadravati komponente koje su
bitne za hrvatsku sredinu i mora potovati nacionalne prioritete u
svim podrujima znanosti u kojima oni postoje, teei prema razvoju industrije i ostvarivanju industrijskog liderstva kakvo je predvieno u okvirima europskog gospodarstva.
Vanu ulogu u izgradnji kapaciteta i jaanju raspoloivih resursa
za inovacije, ukljuujui ljudske potencijale i infrastrukturu, mogu
imati fondovi Europske unije, ali i bolja distribucija nacionalnih
sredstava. Apsorpcija europskih strukturnih i investicijskih fondova
(ESI fondovi) i daljnje koritenje sredstava iz programa unije kao to
su HORIZON 2020 i COSME mogli bi pomoi u osiguranju poetnog
poticaja za razvoj uspjenog nacionalnog inovacijskog sustava. Nacionalna javna sredstva, posebice kada utjeu na privatna ulaganja u
istraivanja i razvoj, mogu nadopuniti europske financijske poticaje
s teitem na inovacijama koje su blizu plasmana na trite i na pruanju potpore komercijalizaciji. Svaka potpora treba biti strateka i
uvjetovana strogim mjerilima kvalitete.
Dravna politika moe pomoi da se taj put ostvari kroz podrku
boljem koritenju hrvatske radne snage i sveobuhvatnom poboljanju njihovih vjetina te relevantnosti tih vjetina za industriju. Njegovanje inovativnih tvrtki usmjerenih prema izvozu takoer moe
zahtijevati dodatne inicijative za ostvarivanje niih trokova ulaska
na meunarodna trita i transakcija na tim tritima, ukljuujui
regulatorne izmjene i podrku u vidu informacijske i logistike infrastrukture.
Poboljano koritenje ICT-a za industrijsku konkurentnost, optimizaciju resursa i inovacija bit e neophodno za buduu konkurentnost
hrvatskog gospodarstva, kao to je navedeno u EUROPA 2020 (s
naglaskom na inicijativu Digitalni plan). Poslovanje u Republici Hrvatskoj vjerojatno e se suoiti sa sve veom nestaicom ICT stru7
Cilj uspostave uinkovitog obrazovnog i znanstvenog sustava obuhvaen je
nacionalnom Strategijom obrazovanja,znanosti i tehnologije RH
njaka i naprednih ICT korisnika. Paralelno s tim potrebno je poticati pojednostavljenje poslovnih transakcija inovativnim koritenjem
ICT-a u cijelom industrijskom lancu vrijednosti, primjerice putem
e-fakturiranja, te potaknuti ukupnu konkurentnost kroz demonstracijske projekte za promicanje integracije poduzea, posebno malih i
srednjih poduzea, u globalni digitalni lanac vrijednosti.
Kako bi se u cijelosti iskoristile prednosti postojeih hrvatskih istraivakih kapaciteta i poveao njihov doprinos nacionalnom inovacijskom uinku, kljunu ulogu imat e jaanje veza izmeu znanosti i
industrije u istraivanjima, obrazovanju i osposobljavanju. Snanije
veze potaknut e protok znanja i prijenos tehnologije, komercijalizaciju znanstvenih rezultata i postupnu prilagodbu istraivanja poslovnim potrebama. U tu svrhu drava treba jaati institucije koje
su osnovane radi promicanja veza izmeu znanosti i industrije te
radi komercijalizacije rezultata istraivanja, i omoguiti umreavanje
znanstveno-istraivakih i inovacijskih kapaciteta u okviru odreenih sektora putem razvoja tematskih inovacijskih platformi i formiranja inovacijske mree za industriju kako bi se iste mogle povezati
s europskim tehnolokim platformama.8
Okupljanjem resursa i znanja te promicanjem suradnje meu tvrtkama, tijelima javne vlasti i sveuilitima, klasteri i umreavanje
poboljavaju konkurentnost industrije i primjenu inovacija u gospodarstvu. Politikom razvoja klastera Republika Hrvatska e nastojati prevladati postojee trine neuspjehe i jaz u financiranju, potiui suradnju izmeu tvrtki i znanstveno-istraivakih institucija.
Kroz klastere se moe postii kritina masa za istraivanje, razvoj i
inovacije, vjetine, financiranje, meusobno oplemenjivanje ideja i
poduzetnikih inicijativa. Za ubrzavanje razvoja komercijalnih tehnologija neophodno je potaknuti suradnju na tehnolokim politikama i programima te pojaati podrku preko pilot i demonstracijskih
projekata.
Za uspostavu trita inovativnih roba i usluga potrebno je pravovremeno zakonodavno ureivanje unutarnjeg trita, bre postavljanje
standarda, rano usmjeravanje pozornosti na potrebe potroaa te
komercijalna i pred-komercijalna javna nabava.
Ostvarivanjem ciljeva postavljenih u okviru Strategije poticanja inovacija potrebno je izgraditi temelje za odriv inovacijski sustav Republike Hrvatske i uinkovit inovacijski lanac
vrijednosti.
Kao to je prethodno spomenuto, Hrvatska je sada dosegla kritinu
toku i mora poduzeti hitne korake kako bi nadvladala prijetnje nacionalnom inovacijskom sustavu te izgradila temelje za ostvarivanje
veeg inovacijskog uinka na jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i uspjenog odgovora na drutvene izazove. Potpuna integracija u Europsku uniju predstavljat e vane izazove s kojima se
svi gospodarski subjekti i subjekti ireg inovacijskog sustava trebaju
proaktivno pristupiti. Kao rezultat toga, tvrtkama prijeti potencijalni
gubitak konkurentnosti u odnosu na usporedive zemlje. Konkurentnost koja se temelji na niskim trokovima radne snage vie nije
Kako bi okupili sve relevantne industrijske imbenike da razviju zajedniku

viziju o istraivanju i razvoju, Europska komisija od 2004. podrava stvaranje
europskih tehnolokih platformi. Postavljene su zajednike tehnoloke inicijative za daljnja istraivanja na europskoj razini u podrujima s visokim
inovacijskim potencijalom. Komisija je takoer pokrenula tri javno-privatna
partnerstva u okviru Paketa europskog gospodarskog oporavka: Tvornice
budunosti, Energetski uinkovite zgrade i Zeleni automobili, da podre
srednje i dugorono istraivanje i razvoj kako bi odgovorili na neodgodive
izazove konkurentnosti i odrivosti u glavnim industrijskim sektorima.
NARODNE NOVINE
odriva, osobito s obzirom na sve veu konkurenciju gospodarstava

s niskim trokovima radne snage.
Potrebno je pruiti jasnu podrku razvoju nacionalnog inovacijskog
sustava te donijeti sveobuhvatan strateki pristup inovacijama. Hrvatski je sustav podrke inovacijama bio obiljeen fragmentacijom i
preklapanjem izmeu javnih tijela na podruju inovacija, udvostruavanjem programa, pomanjkanjem vremenskog kontinuiteta, te
nedovoljno razvijenom kulturom prethodne (ex-ante) i naknadne
(ex-post) ocjene politika te nedostatkom jasno utvrenih stratekih
prioriteta. Stoga e za ispravljanje neuravnoteenosti i popunjavanje nedostataka u hrvatskom inovacijskom sustavu biti potrebna
dosljedna inovacijska politika koja jasno utvruje ope strateke
ciljeve i povezuje ih s mjerljivim i realnim posebnim ciljevima. Drava se treba usredotoiti na poboljanje upravljanja i uinkovitosti
nacionalnog inovacijskog sustava i poboljanje regulatornog okvira,
osiguravajui snane znanstvene i tehnoloke kapacitete u privatnom i javnom sektoru te jaajui inovacijski potencijal gospodarstva, poveanjem suradnje i protoka znanja izmeu industrije i akademske zajednice, kao i jaanjem ljudskih potencijala za inovacije.
Programe javne podrke i financiranja inovacija takoer bi trebalo
racionalizirati kako bi se izbjeglo davanje potpora iz razliitih izvora
za iste projekte.
II. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI

Strategijom poticanja inovacija Republike Hrvatske nastoji se osigurati koordiniran pristup odrivom drutveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske kroz uspostavu uinkovitog inovacijskog
sustava koji e povezati upravljanje inovacijskom politikom odozgo
i odozdo, povezivanjem razliitih ministarstava te drugih sredinjih

dravnih institucija s ostalim sudionicima u drutveno-gospodarskom razvoju zemlje. Takoer e usmjeriti hrvatsko gospodarstvo
prema aktivnostima koje su utemeljene na znanju kako bi se iskoristio kapital koji Hrvatska ima s obzirom na resurse, tradiciju u
industrijskoj proizvodnji i sposobnosti za inovativnost i kreativnost
kao osnovnim imbenicima pokretanja gospodarstva.
Strategija je vaan meusektorski dio planiranja nacionalnog razvojnog procesa iji je cjelokupni cilj dati doprinos drutveno-gospodarskom razvoju Republike Hrvatske stvaranjem uvjeta koji e svim
dijelovima zemlje omoguavati jaanje konkurentnosti i realizaciju
vlastitih razvojnih potencijala. Strategijom e se definirati inovacijski
lanac vrijednosti, institucionalni i financijski okvir poticanja inovacija i nain komunikacije te modeli suradnje izmeu javnog, znanstveno-istraivakog i poslovnog sektora u cilju uspjenog premoivanja tzv. doline smrti kako bi rezultati znanstveno-istraivakih
aktivnosti nali svoju primjenu u gospodarstvu.
Strategija slijedi novi pristup Europske unije u kojem inovacijska politika ini nadogradnju znanstveno-tehnoloke i industrijske politike
neke zemlje sa irim obuhvatom inovacija koje se izdiu iznad samo
tehnolokih inovacija i onih inovacija usmjerenih na razvoj novih
proizvoda. Novi koncept inovacijske politike ukljuuje sve dionike
inovacijskog sustava, sa posebnim naglaskom na poslovni sektor.
Osim primjene inovacija u razvoju novih proizvoda i tehnologije,
novi koncept ukljuuje i uslune inovacije i inovacije u poslovnim
procesima i organizacijskim strukturama te koristi razliite vrste
istraivanja od temeljnih istraivanja do eksperimentalnog razvoja
s naglaskom na catch up istraivanja koja su usmjerena na primjenu rezultata istraivakih aktivnosti u gospodarstvu.
9,=,-$
+UYDWVNDHGRELWLPHXQDURGQRSUHSR]QDWDSR]QDQVWYHQRLVWUDLYDNRM
L]YUVQRVWLLSR]LFLRQLUDQDNDRYULMHGDQSDUWQHUXJOREDOQRPLQRYDFLMVNRPODQFX
YULMHGQRVWLQDWHPHOMXLQRYDFLMVNRJVXVWDYDNRMLSHUPDQHQWQRSRYHDYDNRQNXUHQWQRVW
JRVSRGDUVWYDLRGJRYDUDQDGUXWYHQHL]D]RYHWHNRMLVHWHPHOMLQDVWYDUDQMXL
XLQNRYLWRMSULPMHQL]QDQMDNUHDWLYQRVWLLLQRYDFLMD
*/$91,675$7(.,&,/-
3RYHDQMHUD]LQHNRQNXUHQWQRVWLKUYDWVNRJJRVSRGDUVWYDWHSRYHDQMHGUXWYHQH
GREURELWLNDRUH]XOWDWXODJDQMDX]QDQMHNUHDWLYQRVWLLQRYDFLMH
NARODNE NOVINE
U cilju ostvarenja postavljene vizije i glavnog stratekog cilja definirani su sljedei strateki ciljevi do 2020.:
3REROMDQDLQRYDFLMVNDL]YHGED5HSXEOLNH+UYDWVNH
3RYHDQXGLRXODJDQMDSRVORYQRJVHNWRUDXXNXSQLP
XODJDQMLPDXLVWUDLYDQMHLUD]YRM
3RYHDQEURMED]LQLKLSULPLMHQMHQLKLVWUDLYDQMD
QDPLMHQMHQLKMDDQMXNRQNXUHQWQRVWLJRVSRGDUVWYD

3RYHDQMHOMXGVNLKNDSDFLWHWD]DLVWUDLYDQMHWHKQRORNL
UD]YRMLLQRYDFLMH
Glavni pokazatelji kojima e se mjeriti ostvarenje postavljenih stratekih ciljeva su sljedei:

1. Inovacijski indeks (trenutno je Republika Hrvatska u skupini zemalja s prosjenom inovacijskom izvedbom9), i bruto domai izdaci za
istraivanje i razvoj kao udio u BDP-u (u 2013. godini 0,81%, cilj je 1,4% dok je prosjek EU u 2013. godini 2,02%);
2. Udio ulaganja poslovnog sektora u ukupnim ulaganjima u istraivanje i razvoj (trenutni udio poslovnog sektora u ukupnim ulaganjima u
istraivanje i razvoj je 42,8%, cilj je 50% dok je prosjek EU 54,9% u 2013. godini);
3. Broj bazinih i primijenjenih istraivanja u znanstveno-istraivakom sektoru s inovacijskim potencijalom i njihova primjena u gospodarstvu (trenutno se 7% ulaganja u I&R odnosi na inovacijske projekte, cilj je 1/3)
4. Broj patentnih prijava na milijun stanovnika (u 2012. godini iznosi 6,6, cilj je 25, dok je prosjek EU 108,05);
5. Doprinos I&R projekata od strane stranih investitora iznosi 14,7%, cilj je 25%;
6. Broj istraivaa u ukupnom broju zaposlenih u gospodarstvu, trenutno 1.164 istraivaa (FTE), cilj je poveati broj istraivaa u gospodarstvu za 35%.
Prikaz 6. Pokazatelji i oekivani ciljevi do 2020. godine
%UXWRGRPDLL]GDFL]DLVWUDLYDQMH
LUD]YRMNDRXGLR%'3D
%UXWRGRPDLL]GDFL]D
LVWUDLYDQMHLUD]YRMNDRXGLR
%'3D
%(5'%'3D
%(5'%'3D
XNXSQLKXODJDQMDX, 5
RGQRVLVHQDLQRYDFLMVNHSURMHNWH
XNXSQLKXODJDQMDX, 5
RGQRVLVHQDLQRYDFLMVNHSURMHNWH
%URMSDWHQWQLKSULMDYDQDPLOLMXQ
VWDQRYQLND
%URMSDWHQWQLKSULMDYDQDPLOLMXQ
VWDQRYQLND
'RSULQRV, 5XSRVORYQRP
VHNWRUXRGVWUDQHVWUDQLK
LQYHVWLWRUD
'RSULQRV, 5XSRVORYQRP
VHNWRUXRGVWUDQHVWUDQLK
LQYHVWLWRUD
%URMLVWUDLYDDXXNXSQRPEURMX
]DSRVOHQLKXJRVSRGDUVWYX
%URMLVWUDLYDDXXNXSQRPEURMX
]DSRVOHQLKXJRVSRGDUVWYX
Glavni strateki cilj, koji se odnosi na poveanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, mjerit e se poveanjem bruto dodane vrijednosti
po zaposlenom.
9
Innovation Union Scoreboard 2013, DG ENT
NARODNE NOVINE
III. TEMATSKI STUPOVI, PRIORITETI I MJERE

Prikaz 7. Povezanost stratekih ciljeva i tematskih stupova u okviru Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske
6WUDWHNLFLOM3REROMDQMH
LQRYDFLMVNHL]YHGEH5HSXEOLNH
+UYDWVNH
6WUDWHNLFLOM3RYHDQMHXGMHOD
XODJDQMDSRVORYQRJVHNWRUDQD
XXNXSQLPXODJDQMLPDX
LVWUDLYDQMHLUD]YRM
7HPDWVNLVWXS5D]YRMLQRYDFLMVNRJ
VXVWDYD5HSXEOLNH+UYDWVNHL
XQDSUMHHQMH]DNRQRGDYQRJL
fiskalnogRNYLUD]DSRWLFDQMH
LQRYDFLMD
7HPDWVNLVWXS-DDQMH
LQRYDFLMVNRJSRWHQFLMDOD
JRVSRGDUVWYD
6WUDWHNLFLOM3RYHDQMHEURMD
ED]LQLKLSULPLMHQMHQLK
LQGXVWULMVNLKLVWUDLYDQMDX
]QDQVWYHQRLVWUDLYDNRPVHNWRUX
VDLQRYDFLMVNLPSRWHQFLMDORPL
QMLKRYDSULPMHQDXJRVSRGDUVWYX
7HPDWVNLVWXS3RWLFDQMH
VXUDGQMHLSURWRND]QDQMDL]PHX
SRVORYQRJMDYQRJL]QDQVWYHQR
LVWUDLYDNRJVHNWRUD
6WUDWHNLFLOM-DDQMHOMXGVNLK
NDSDFLWHWD]DLVWUDLYDQMH
WHKQRORNLUD]YRMLLQRYDFLMH
7HPDWVNLVWXS-DDQMHOMXGVNLK
SRWHQFLMDOD]DLQRYDFLMHLVWYDUDQMH
SRWLFDMQRJRNUXHQMD]DPHXQDURGQR
NRPSHWLWLYQHLVWUDLYDH
Kako je vidljivo iz Prikaza 7., ostvarivanje postavljenih stratekih ciljeva inovacijske politike Republike Hrvatske provodit e se kroz etiri
tematska stupa.
I. tematski stup: Razvoj inovacijskog sustava Republike Hrvatske i unaprjeenje zakonodavnog i fiskalnog okvira za poticanje inovacija
Cilj I. tematskog stupa je uspostava uinkovitog inovacijskog sustava Republike Hrvatske i zakonodavnog i fiskalnog okvira koji e omoguiti
usmjeravanje znanstveno-istraivakih kapaciteta u javnom i poslovnom sektoru i rezultata njihovih aktivnosti prema komercijalizaciji inovacija i primjeni novih tehnologija u cilju jaanja konkurentnosti gospodarstva.
U okviru I. tematskog stupa prepoznata su tri prioriteta s odgovarajuim mjerama:
3REROMDQMHXLQNRYLWRVWLQDFLRQDOQRJLQRYDFLMVNRJVXVWDYD
3R]LFLRQLUDQMH+$0$*%,&52NDRNURYQHSURYHGEHQHDJHQFLMH]DSUXDQMHSRGUNHLQRYDFLMVNLP
SURJUDPLPDLSURMHNWLPD
,PHQRYDQMHNRQWDNWRVRED]DGXHQLK]DLQRYDFLMVNHDNWLYQRVWLXWLMHOLPDGUDYQHXSUDYHLWUJRYDNLP
GUXWYLPDXYODVQLWYX5+
3URPRFLMDLSRSXODUL]DFLMDLQRYDFLMVNHSROLWLNH
8VSRVWDYDVXVWDYD]DSUDHQMHYUHGQRYDQMHLHYDOXDFLMXLQRYDFLMVNHSROLWLNH
5D]YRMLXQDSUMHHQMHLQRYDFLMVNRJODQFDYULMHGQRVWL
8VSRVWDYD,QRYDFLMVNHPUHH]DLQGXVWULMXLUD]YRMWHPDWVNLKLQRYDFLMVNLKSODWIRUPL
-DDQMHLQRYDFLMVNHLQIUDVWUXNWXUHLSURPRFLMDFHQWDUDNRPSHWHQFLMH
-DDQMHL]YUVQRVWL]QDQVWYHQRLVWUDLYDNLKLQVWLWXFLMDQDNRQNXUHQWQLPQDHOLPDXVNODGXVSRVWRMHLP
LVWUDLYDNLPSULRULWHWLPDLSRWUHEDPDXSULRULWHWQLPLQGXVWULMVNLPVHNWRULPD
8VSRVWDYDWUDQVSDUHQWQRJVXVWDYDXSUDYOMDQMDSUDYLPDLQWHOHNWXDOQRJYODVQLWYDLUHLPD]DWLWHSUDYD
LQWHOHNWXDOQRJYODVQLWYD
3RWLFDQMHSULPMHQHLQRYDFLMDNUR]VXVWDYMDYQHQDEDYH
8VSRVWDYDILVNDOQRJRNYLUD]DSRWLFDQMHLQRYDFLMD
3REROMDQMHSRVWRMHHJVXVWDYDSRUH]QLKRODNLFD]DLVWUDLYDQMHWHKQRORNLUD]YRMLLQRYDFLMH
8YRHQMHSRYROMQLKSRUH]QLKDUDQPDQD]D]DSROMDYDQMHYLVRNRNYDOLILFLUDQLKVWUXQMDND
'DYDQMHSRUH]QLKSRWLFDMD]DQRYRQDVWDODLQRYDWLYQDSRGX]HD
8YRHQMHSRUH]QLKRODNLFD]DXODJDHXLQRYDWLYQDPDODLVUHGQMDSRGX]HDLVWDUWXSSRGX]HDL
VWYDUDQMHILVNDOQRJRNYLUD]DSRGX]HWQLNLNDSLWDO
NARODNE NOVINE
1. Poboljanje uinkovitosti nacionalnog inovacijskog sustava

Republike Hrvatske
Svrha
Jedan od ciljeva strategije je promijeniti governance model u
policy model mree prema kojemu javni, privatni, znanstveni i
civilni sektor na lokalnom, nacionalnom i meunarodnom polju
rade zajedno gradei tako jedinstveni i komplementarni inovacijski
eko-sustav.
Svrha ovog prioriteta je postii uinkovitost upravljanja inovacijskim
sustavom Republike Hrvatske povezivanjem svih imbenika inovacijske politike i razvojem sinergija s drugim podrujima politika. Za
uinkovit i institucionalno prepoznat inovacijski sustav vrlo bitno
je i dobivanje politike podrke i ukljuivanje najvie nacionalne
razine odluivanja u donoenje odluka o prioritetima na podruju
inovacija. Kako bi se poveala svijest javnosti o vanosti inovacija za
jaanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i razvoja drutva u
cjelini, potrebno je izraditi Komunikacijsku strategiju za promicanje
inovacijske politike i promovirati Hrvatsku kao inovativnu zemlju.
Nadalje, izgradnjom sustava za praenje, vrednovanje i evaluaciju
inovacijske politike cilj je omoguiti mjerenje uinaka provedbe
inovacijske politike kao i predlaganje poboljanja postojeeg sustava
poticajnih mjera za primjenu inovacija.
Opravdanost
U Republici Hrvatskoj ne postoji koordiniran pristup upravljanju
inovacijskim sustavom. Resorna tijela dravne uprave, provedbene
agencije i partnerske institucije nisu usklaene u provoenju aktivnosti poticanja inovacija. Jedna od najvanijih zadaa ove Strategije
bit e upravo uspostava uinkovitog inovacijskog sustava Republike
Hrvatske na nain da se identificiraju akteri inovacijskog sustava,
utvrde njihove zadae i dunosti unutar istoga sukladno zakonskim
nadlenostima i kapacitetima, te osigura nain provoenja predloenih mjera i politika kroz definirane aktere.
Uspostava sustava upravljanja Strategijom poticanja inovacija

Kako bi se pruila potrebna politika podrka ostvarivanju dugorone vizije gospodarskog razvoja i jaanja konkurentnosti Republike
Hrvatske kroz poticanje inovacija potrebno je osnovati i formirati
Inovacijsko vijee za industriju (u daljem tekstu: Vijee) kao tijelo
odgovorno za upravljanje provedbom Strategije poticanja inovacija.
Zadaci Inovacijskog vijea za industriju bit e:
koordinacija i usmjeravanje operativne provedbe utvrenih prioriteta i mjera Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske
2014.-2020. kroz davanje preporuka i donoenje odluka o provoenju nacionalnih inovacijskih prioriteta prema odreenim tijelima ili organizacijskim jedinicama unutar identificiranog inovacijskog sustava,
predlaganje mjera za poboljanje inovacijskog sustava,
izdavanje obvezujuih preporuka prema dionicima inovacijskog
sustava za koje se utvrdi da ne provode utvrene mjere, koji su
u zaostacima i odstupanjima u ostvarenju propisanih mjera Strategije,
odobrenje godinjeg izvjea o stanju inovacija,
donoenje preporuka vezanih za poboljanje i revidiranje ciljeva i
prioriteta inovacijske politike
Rad Vijea administrativno podrava i prati tehniko tajnitvo za
inovacijski sustav uspostavljeno pri HAMAG-BICRO-u. Osnivanje
Vijea i tehnikog tajnitva za inovacijski sustav ne bi znailo do-
datno optereenje sustava novim kadrovima i trokovima ve samo

odreivanje osoba unutar postojeeg sustava koje bi u svojim zadaama i dunostima imale provedbu navedenih aktivnosti. Obzirom
da HAMAG-BICRO ima ulogu provedbene agencije za razvoj malog
i srednjeg poduzetnitva, poticanja investicija i inovacije, bit e potrebno jasno razgraniiti funkcije provedbenog tijela u sustavu dravnih potpora, te savjetodavnog i tehnikog tijela u sklopu praenja
provedbe Strategije.
Inovacijsko vijee za industriju osnovat e Vlada Republike Hrvatske, a na elu Vijea bit e elnik tijela dravne uprave nadlene
za gospodarstvo, dok e ovlasti, zadatke i operativno postupanje
Vijea biti propisano Poslovnikom o radu. lanovi Vijea bit e
predstavnici tijela dravne uprave koja su operativno odgovorni za
provedbu Strategije poticanja inovacija, predstavnik Nacionalnog vijea za znanost, visoko obrazovanje i tehnoloki razvoj, predstavnici
znanstveno-istraivakih institucija, gospodarstvenici, gospodarska
interesna udruenja, predstavnici lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te istaknuti znanstveni strunjaci i istraivai iz Republike Hrvatske i hrvatske dijaspore. Tehniko tajnitvo za inovacijski
sustav pri HAMAG-BICRO-u daje operativnu podrku Vijeu kroz
sljedee aktivnosti:
povezivanje svih tijela ukljuenih u provedbu Strategije poticanja
inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020. te koordinaciju aktivnosti vezanih uz provedbu utvrenih prioriteta i mjera Strategije,
tehniku pripremu sjednica, provedbu i delegiranje odluka i preporuka vijea prema identificiranim dionicima inovacijskog sustava,
praenje provedbe politike inovacija te pripremu podloga za raspravu i donoenje odluka, preporuka i prioriteta za vijee za provedbu Strategije poticanja inovacija,
izradu nacrta godinjeg izvjetaja o stanju inovacija i upuivanje
vijeu za provedbu Strategije poticanja inovacija,
Imenovanje kontakt osoba zaduenih za inovacijske aktivnosti u
tijelima dravne uprave i trgovakim drutvima u vlasnitvu Republike Hrvatske,
promocija i popularizacija inovacijske politike,
uspostava namjenske interaktivne komunikacijske platforme (internetski portal) kao sredinjeg komunikacijskog sredstva u svrhu
unaprjeenja komunikacije izmeu akademske, znanstveno-istraivake te poslovne zajednice.
1.1. Pozicioniranje HAMAG-BICRO kao krovne provedbene
agencije za pruanje podrke inovacijskim programima i
projektima
U cilju konsolidiranja aktivnosti kojima se prua podrka inovacijama HAMAG-BICRO se u novom inovacijskom sustavu pozicionira
kao krovna agencija odgovorna za pruanje podrke u provedbi inovacijskih programa resornih tijela dravne uprave. To e omoguiti
uinkovitije i djelotvornije izvrenje te lake praenje i ocjenu mjera
inovacijske politike, kao i olakati poduzetnicima uvid u mogunosti dobivanja financijske podrke za projekte istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija. Na taj nain uspostavlja se konsolidacija i
komplementarnost znanstveno-istraivakih aktivnosti i programa
koje provodi HRZZ (Hrvatska zaklada za znanost osigurava potporu
znanstvenih, visoko obrazovnih i tehnologijskih programa i projekata te poticanje meunarodne suradnje kroz ulaganje u ideje, ljude,
suradnju i izvrsnost.) te inovacijskih programa i projekata namijenjenih gospodarstvu kroz HAMAG-BICRO.
NARODNE NOVINE
1.2. Imenovanje kontakt osoba zaduenih za inovacijske aktivnosti u tijelima dravne uprave i trgovakim drutvima u
vlasnitvu RH
U svrhu efikasnijeg praenja i koordiniranja izvrenja mjera ukljuenih u ovu Strategiju i povezanih planova djelovanja preporua se
imenovanje kontakt osoba unutar tijela dravne uprave i trgovakih
drutava u preteito dravnom vlasnitvu koje bi bile zaduene za
promicanje i ostvarivanje zahtjeva za razvoj novih tehnologija i inovacija na podrujima koja su u nadlenosti tog tijela dravne uprave (primjerice u drutvu H Infrastrukturi d.o.o. kontakt osoba/ili
organizacijska jedinica trebala bi obraivati preporuke i zahtjeve iz
sustava vezane za koritenje obnovljivih izvora energije, inovativnih
zelenih tehnologija povezanih sa djelatnostima drutva, poticati inovacijske oblike ponaanja kod zaposlenika kroz poticaje definirane
unutarnjim Pravilnikom drutva o poticanju inovativnog razmiljanja i djelovanja i sl.). Imenovanje tih svojevrsnih kontakt toaka ne
bi znailo dodatno optereenje sustava novim kadrovima ve samo
zaduivanje osoba unutar postojeeg sustava koje bi u svojim djelokrugu radnih zadataka imale i obradu gore navedenih zahtjeva,
bile bi odgovorne za izravnu povezanost sa tehnikim tajnitvom za
inovacijski sustav (imenovanje kontakt osobe) te bi bile zaduene
za dostavu podataka i obradu prijedloga koji bi se ticali inovacija i
poboljanja odreenih procesa unutar postojeeg sustava. Imenovanja osoba i kontakt toaka dostavljalo bi se tehnikom tajnitvu za
inovacijski sustav.
1.3. Promocija i popularizacija inovacijske politike
U cilju promicanja Republike Hrvatske kao inovativne zemlje i informiranja javnosti o znaaju inovacija za jaanje konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva i razvoja drutva u cjelini, izradit e se
Komunikacijska strategija za promicanje inovacijske politike i pripadajui Akcijski plan. Kao sastavni dio Komunikacijske strategije
definirat e se potreba za uspostavom internetskog portala koji e
pruati informacije o itavom nizu dravnih programa i aktivnosti
za podrku inovacijama, slijedei pristup sve na jednom mjestu.
Tim portalom e upravljati tehniko tajnitvo za inovacijski sustav,
a bit e spojen na sva resorna tijela dravne uprave.
Takoer, kroz provedbu Komunikacijskog akcijskog plana redovito
e se organizirati informativne kampanje i dogaanja s ciljem da se
istakne vanost inovacija za stjecanje ili zadravanje konkurentne
prednosti na globalnom tritu. Ta dogaanja ukljuivat e seminare, konferencije, inovacijske izlobe te dogaanja u organizaciji
inovacijskih brokera10 kako bi se stimuliralo umreavanje tvrtki i
suradnja izmeu znanosti i industrije. Uz to, i dalje e se redovito
organizirati inovacijska natjecanja i dodjele nagrada, to e se u velikoj mjeri javno objavljivati kako bi se poboljala percepcija inovatora
od strane ire javnosti.
Vanu ulogu u promicanju inovacijske politike imat e, osim resornih tijela dravne uprave i tehnikog tajnitva za inovacijski sustav
i poduzetnike potporne institucije (s naglaskom na poslovno-inovacijske centre), uredi za prijenos tehnologije i centri kompetencije,
znanstveno-istraivake institucije, klasteri i svi ostali koji primjenom inovacija mogu poveati konkurentnost ili doprinijeti dobrobiti hrvatskog drutva. Definiranje kontakt toaka u tijelima dravne
uprave i trgovakim drutvima u preteno dravnom vlasnitvu dodatno e potaknuti promociju i naglaavanje vanosti inovacijskih
10
Inovacijski brokeri su osobe ili organizacije zaduene da, s relativno
nepristranog poloaja tree strane, namjerno kataliziraju inovacije kroz
dovoenje zajedno relevantnih i komplementarnih dionika u sustavu i olakavanje njihove interakcije.
procesa u javnom sektoru dok e istovremeno Udruga inovatora

omoguiti komunikaciju izmeu inovatora i poslovnog sektora i svojim promocijskim aktivnostima podii svijest o vanosti poticanja
inovativnosti i kreativnosti u svim segmentima drutva.
1.4. Uspostava sustava za praenje, vrednovanje i evaluaciju inovacijske politike
U cilju kontinuiranog praenja inovacijske politike potrebno je uspostaviti uinkovit informacijski sustav koji e biti smjeten u tajnitvu
inovacijskog sustava i biti osnova za podnoenje izvjetaja resornom
tijelu dravne uprave koje e na osnovi njih provoditi srednjoronu
i ex-post evaluaciju Strategije te Inovacijskom vijeu za provedbu
Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020.
Izvjetaji o implementaciji Strategije podnosit e se na godinjoj razini, najkasnije do kraja oujka za prethodnu godinu.
2. Razvoj i unaprjeenje inovacijskog lanca vrijednosti

Svrha
Svrha ovog prioriteta je daljnji razvoj i unaprjeenje inovacijskog
lanca vrijednosti koji e omoguiti povezivanje svih sudionika i aktivnosti u okviru inovacijskog procesa koji zapoinje s aktivnostima
istraivanja i razvoja (bilo u privatnom ili javnom sektoru), a zavrava uspjenim premoivanjem tzv. doline smrti i ostvarivanjem
komercijalizacije inovacija ili primjene nove tehnologije u gospodarstvu. Predloene mjere i aktivnosti biti e usko povezane s jo jednim vanim stratekim okvirom, Strategijom pametne specijalizacije
Republike Hrvatske11, koja je i preduvjet za financiranje navedenih
aktivnosti iz ESI Fondova.
Prikaz 8. Inovacijski lanac vrijednosti
Opravdanost
Jedan od najveih problema u provedbi inovacijske politike je povezivanje aktivnosti istraivanja i razvoja te njihovih rezultata s
primjenom i valorizacijom u gospodarstvu s ciljem razvoja novih
proizvoda, usluga, procesa ili nove tehnologije koja e omoguiti
unaprjeenje proizvodnih procesa i poveanje konkurentnosti na
razini pojedinog poduzea, sektora ili gospodarstva u cjelini.
Kako bi se stvorila poveznica izmeu znanstveno-istraivakog
sektora i gospodarstva te povezala znanstveno-istraivaka i inovacijska infrastruktura, potrebno je uspostaviti inovacijsku mreu za
industriju i razviti tematske inovacijske platforme na nacionalnoj
11
Strategija pametne specijalizacije RH (S3) nije donesena u vrijeme pripreme ovoga dokumenta. Njeno usvajanje je planirano tijekom 2015. godine.
NARODNE NOVINE
razini te ih u budunosti povezati s regionalnim i EU tehnolokim

platformama.
U okviru tematskih inovacijskih platformi mapiranjem e se utvrditi
postojei kapaciteti za istraivanje, razvoj i inovacije u okviru pojedinog prioritetnog podruja u sklopu Strategije pametne specijalizacije
RH. Usporedbom postojeih kapaciteta za istraivanje, razvoj i inovacije i potrebom odreenog industrijskog sektora za istim, utvrdit
e se potreba za razvojem nove znanstveno-istraivake i inovacijske
infrastrukture, s naglaskom na razvoj centara kompetencije i jaanje izvrsnosti znanstveno-istraivakih institucija na konkurentnim
naelima i u skladu s postojeim istraivakim prioritetima i potrebama industrije.
2.1. Uspostava Inovacijske mree za industriju i razvoj tematskih
inovacijskih platformi
Inovacijska mrea za industriju dio je inovacijskog sustava Republike
Hrvatske i za cilj ima pruanje podrke industriji u komercijalizaciji
primijenjenih (industrijskih) istraivanja i eksperimentalnog razvoja
te primjeni novih tehnologija kroz mapiranje i stavljanje u funkciju znanstveno-istraivake i inovacijske infrastrukture te postojeih
istraivako-razvojnih i inovacijskih resursa za jaanje konkurentnosti prioritetnih gospodarskih sektora u Republici Hrvatskoj.
Uspostavljanje Inovacijske mree za industriju bit e rezultat suradnje javnog, poslovnog i znanstveno-istraivakog sektora, a init
e ju tematske inovacijske platforme uspostavljene na prioritetnim
tematskim podrujima i meusektorskim temama definiranim
Strategijom pametne specijalizacije Republike Hrvatske. Aktivnosti
Inovacijske mree za industriju u formi Nacionalnog projekta bit
e financirane kroz predviene EU alokacije za Ministarstvo gospodarstva, te e tim Nacionalnim projektom upravljati Ministarstvo
gospodarstva.
Glavni ciljevi uspostave Inovacijske mree za industriju su:
umreavanje i sinergija izmeu uspostavljenih tematskih inovacijskih platformi;
djelotvornije koritenje znanstveno-istraivake infrastrukture i
istraivako-razvojnih resursa od strane industrije;
omoguavanje boljeg povezivanja i suradnje s EU i regionalnim tehnolokim platformama i Zajednicama znanja i inovacija
(Knowledge and Innovation Communities).
Pored navedenog, ciljevi uspostave tematskih inovacijskih platformi ukljuivat e: (i) Pruanje uinkovitog i kvalitetnog odgovora
na potrebe prioritetnih industrijskih sektora po pitanju potreba za
znanstveno-istraivakom infrastrukturom, opremom i primjerenim
ljudskim potencijalima; (ii) Koncentriranje znanja i tehnologija unutar znanstveno-istraivakih institucija u cilju uspjenije komercijalizacije inovacija i primjene novih tehnologija te smanjenja jaza
izmeu potranje i ponude u okviru industrijskih istraivanja; (iii)
Razvijanje dugoronih strategija u kojima su budui rast, konkurentnost i odrivost zastupljeni kroz znaajna tehnoloka unaprjeenja;
(iv) Definiranje srednjoronih i dugoronih ciljeva u pogledu istraivanja i tehnolokog razvoja sukladno potrebama industrije RH;
(v) utvrivanje i primjena naprednih tehnologija kojima se daje na
vanosti u regionalnim, nacionalnim i EU istraivakim programima; (vi) ukljuivanje cjelokupnog lanca vrijednosti za pojedini industrijski sektor u nastojanju da se znanje i generirano istraivanje lako
i brzo transformiraju u nove tehnologije i procese te na taj nain
proizvedu trino prihvatljivi proizvodi, procesi i usluge.
Aktivnosti vezane uz uspostavu Inovacijske mree za industriju i
tematskih inovacijskih platformi ukljuivat e mapiranje svih ka-
paciteta za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije u znanstveno-istraivakom i poslovnom sektoru, izradu strategija istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija za poslovni sektor u okviru
definiranih prioritetnih tematskih podruja, edukaciju poslovnog
sektora o tome kako primjenjivati rezultate istraivanja i razvoja u
cilju razvoja novih proizvoda (diversifikacija proizvodnje) i usluga
i jaanja produktivnosti kroz primjenu novih tehnologija i poboljanje poslovnih procesa (modernizacija proizvodnje), te uspostavu
web-platformi.
2.2. Jaanje inovacijske infrastrukture i promocija centara kompetencije
Na temelju utvrene potrebe industrije za izgradnjom novih i unaprjeenjem postojeih inovacijskih kapaciteta, poticat e se daljnja
podrka sustavnom razvoju inovacijske infrastrukture s naglaskom
na centre kompetencije.
Centri kompetencije odraz su potrebe industrije (jednog ili vie sektora) i mogu biti osnovani od strane znanstveno-istraivake institucije, regionalne ili lokalne samouprave, klastera ili poslovnih subjekata. To su specijalizirani poslovni subjekti koji provode istraivake
i razvojne projekte za naruitelje iz poslovnog sektora uz suradnju
akademske i znanstvene zajednice. Osnovni cilj osnivanja centara
kompetencije je poveanje konkurentnosti industrijskog sektora,
kako u velikim, tako i malim i srednjim tvrtkama, komercijalizacija
inovacija i primjena novih tehnologija.
Centri kompetencija mogu biti sastavni dio jedne ili vie tematskih
inovacijskih platformi. S obzirom da su jedno od prioritetnih podruja financiranja EFRR za I. tematski cilj istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije, njihov razvoj moi e se sufinancirati iz ESI
fondova.
Svrha Centara kompetencija je premostiti jaz izmeu znanstvenoistraivakog i gospodarskog sektora kombiniranjem izvrsnosti od
strane znanstveno-istraivakih institucija s potrebama industrijskog
sektora i to: (i) koncentracijom inovacijske infrastrukture, opreme i
ljudskih potencijala na odreenom podruju, (ii) stimuliranjem komercijaliziranja rezultata istraivanja i primjene novih tehnologija,
(iii) poticanjem prijenosa znanja i tehnologija sa sveuilita i drugih
istraivakih organizacija na gospodarstvo i gospodarske subjekte,
(iv) privlaenjem kapitala, novih ulaganja i mobiliziranja talenata
za istraivanje i razvoj, (v) osnivanjem spin off i inovativnih startup tvrtki, (vi) stvaranjem novog znanja na temelju razliitih oblika istraivanja, (vii) edukacijom i irenjem znanja prema ciljanim
skupinama dionika, (viii) poveanjem kvalitete ivota graana primjenom drutvenih i otvorenih inovacija. Preduvjete za osnivanje
centara kompetencija biti e doneseni u obliku smjernica od strane
Ministarstva gospodarstva.
2.3. Jaanje izvrsnosti znanstveno-istraivakih institucija na
konkurentnim naelima, u skladu s postojeim istraivakim prioritetima i potrebama u prioritetnim industrijskim
sektorima
Cilj ove mjere je poticanje izvrsnosti u znanstvenoj djelatnosti na
nain da se revidiraju uvjeti izbora u znanstvena znanja te da se u
kriterije ukljue i drugi uvjeti osim objavljenih znanstvenih radova.
Ovom mjerom eli se potaknuti jaanje i jasnije te transparentnije
vrednovanje znanstvenog rada hrvatskih znanstvenika, ali istovremeno i poticanje meunarodne suradnje i poveanje meunarodne
kompetitivnosti. Stoga je u uvjete za napredovanje u znanstvenom
zvanju i radnom mjestu potrebno ukljuiti i broj patenata, sudjelovanje u nacionalnim, ali i meunarodnim kolaborativnim projekti-
NARODNE NOVINE
ma, broj aktivnosti s ciljem prijenosa znanja i tehnologije iz sustava

znanosti u gospodarstvo. Na taj se nain izravno jaa veza izmeu
znanstveno-istraivake zajednice i gospodarstva.
2.4. Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasnitva i reima zatite prava intelektualnog
vlasnitva
Ovom mjerom razvit e se transparentan, jasan, jednostavan i motivirajui sustav upravljanja intelektualnim vlasnitvom. Prihvaanje
propisa ustanova visokog obrazovanja i javnih istraivakih organizacija koje propisuju postupke i prava te obveze stranaka ukljuenih u proces, potaknulo bi patentiranje rezultata istraivanja. Osim
tehnikih procesa, propisi e takoer ukljuivati smjernice vezane
uz distribuciju bilo kakvih prihoda od komercijalizacije te propisati obvezu znanstvenika da aktivno u suradnji s nadlenim tijelima
(Uredima za transfer tehnologije UTT i Centrima kompetencije)
sudjeluju u tom procesu. Takoer, UTT-ovi trebaju preuzeti proaktivnu ulogu u potrazi poslovnog sektora za tehnologijama na sveuilitima i iznalaenju rjeenja temeljenih na zahtjevima industrije.
Drugi kljuni element je trajno jaanje profesionalne autonomije i
sposobnosti tijela odgovornih za prijenos tehnologije da osiguraju
odgovarajuu podrku to veem broju znanstvenika u procesu komercijalizacije te stabilnost njihovog financiranja.
Takoer, sustav zatite konsensualnim patentima potrebno je revidirati. Za razliku od standardnih patenata, konsensualni patent
odobrava se bez provoenja sveobuhvatnog postupka ispitivanja,
a njegovo trajanje nije dulje od 10 godina od datuma podnoenja
patentne prijave. Bilo tko moe podnijeti prigovor konsenzusnom
patentu, a u tom se sluaju mora ispitati kako bi ostao na snazi.
Ovakav dvojni sustav za patente potrebno je izmijeniti, budui da
predstavlja izvor zabuna, a i nije u skladu s drugim reimima zatite
intelektualnog vlasnitva.
2.5. Poticanje primjene inovacija kroz sustav javne nabave
Postojee zakonodavstvo koje pokriva javnu nabavu revidirat e se
na nain da promie primjenu funkcionalnih zahtjeva, a ne detaljnih
tehnikih specifikacija. Takav je pristup pogodan za sloene projekte koji zahtijevaju optimizaciju viestrukih parametara tijekom svog
razvoja te koje je skupo odravati, poput prometne infrastrukture,
obnove javnih zgrada na energetski uinkovit nain i ICT sustava.
Uz to, budui da uvoenje funkcionalnih zahtjeva pretpostavlja i
visoko razvijene sposobnosti, bit e osigurano osposobljavanje slubenika za javnu nabavu u institucijama koje e koristiti funkcionalne
zahtjeve i u tijelima koja kontroliraju aktivnosti javne nabave radi
sprjeavanja prijevara.
Jedna od vanijih promjena i aktivnosti koja u buduem razdoblju
mora biti provedena kroz zakonodavni okvir Republike Hrvatske je
primjena mjerila za zelenu javnu nabavu ime e se zasigurno pozitivno utjecati na trite eko inovacija. Zelena javna nabava uz utjecaj
na eko inovacije doprinosi i financijskim utedama (npr. proizvodi,
usluge i zgrade koje efikasno koriste energiju, vodu i ostale resurse)
te omoguuje postizanje ciljeva zatite okolia i zdravlja. Kako bi se
ova aktivnost im prije poela aktivno aplicirati u sustav, potrebno
je im prije definirati okolino i drutveno prihvatljive proizvode ili
usluge te naine na koje ukljuiti takve zahtjeve u natjeaje (razviti
mjerila za skupine proizvoda). Takoer, za uspjenu provedbu ove
aktivnosti potrebno je promijeniti stav veine dionika javnog sektora samo nabavna cijena te poeti donositi odluke o nabavi
odreenih proizvoda i usluga uzimajui u obzir cjelokupni troak
tijekom ivotnog vijeka i potencijalnim koristima na drutvo/organizaciju u cjelini.

Za mlade i male tvrtke pristup javnoj nabavi moe biti tei nego za
vee tvrtke. Veliina ugovora je openito najvanija prepreka sudjelovanju malih i srednjih poduzetnika (MSP) u javnoj nabavi. Neodgovarajui pristup informacijama o planiranim ugovorima, optereujua dokumentacija, vrijeme i trokovi ukljueni u pripremanje
ponuda te standardne specifikacije takoer ograniavaju ukljuenost
malih tvrtki. Kako bi se ta neravnotea ispravila u korist MSP-a,
nastavit e se napori da se natjeaji podijele na lotove, smanjit e se
administrativni postupci i papirologija, a MSP-ima e biti doputeno
podnoenje zajednikih ponuda, a pretjerani zahtjevi za kvalificiranje na nadmetanju i financijski zahtjevi (primjerice promet, razina
jamstava i depozita) smanjit e se te e se ponuditi osposobljavanje
za ponuditelje iz sektora MSP-a. Takoer e se koristiti e-javna nabava kako bi se olakao pristup informacijama i smanjilo administrativno optereenje odgovaranja na natjeaje.
3. Uspostava fiskalnog okvira za poticanje inovacija

Svrha
Svrha ovog prioriteta je uspostaviti uinkovit fiskalni okvir koji e
potaknuti komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija
u poslovnom sektoru putem uvoenja raznih poreznih olakica za
istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije.
Opravdanost
Jedan od najuinkovitijih naina kako potaknuti poslovni sektor da
povea svoje istraivake aktivnosti u cilju razvoja novih proizvoda,
usluga ili razvoja inovativnih poslovnih procesa je uvoenje poreznih olakica, bilo da se radi o poreznim olakicama za istraivanje,
tehnoloki razvoj i inovacije, poreznim olakicama za zapoljavanje
visoko-kvalificiranih strunjaka, poreznim olakicama za inovativna
poduzea ili poreznim olakicama za ulagae u iste.
U Republici Hrvatskoj je potrebno unaprijediti postojei fiskalni
okvir za poticanje inovacija i na taj nain motivirati poslovni sektor
da povea svoje ulaganje u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije.
3.1. Poboljanje postojeeg sustava poreznih olakica za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije
Porezne olakice za istraivanja i razvoj dopunski su instrument
usmjeravanja potpora za promicanje privatnih ulaganja u inovacije. Dok izravne darovnice/potpore za istraivanja i razvoj ciljaju na
konkretne projekte, porezne olakice smanjuju marginalne trokove
aktivnosti istraivanja i razvoja i omoguuju privatnim tvrtkama da
odaberu koje e projekte financirati. Ipak, u Hrvatskoj je potrebno
ponovno preispitati porezne olakice za istraivanja i razvoj u svjetlu
ogranienih uinaka dodanosti i marginalnog koritenja od strane
malih i srednjih tvrtki (Aralica, 2011.). Porezne olakice za istraivanje i razvoj (I&R) takoer se esto nude kako bi privukle centre
za I&R multinacionalnih tvrtki, ali u praksi one imaju tek marginalnu ulogu u odlukama o lokaciji multinacionalnih tvrtki (UNCTAD,
2009.). Kako bi se osiguralo da porezne olakice slue svim vrstama
tvrtki, takoer je potrebno pojednostavniti postupke podnoenja zahtjeva koji su trenutano prekomplicirani za male i srednje tvrtke te
bi trebalo predvidjeti vee porezne olakice za male tvrtke.
3.2. Uvoenje povoljnih poreznih aranmana za zapoljavanje
visoko-kvalificiranih strunjaka
Ovom bi se mjerom potaknule tvrtke da smanjenjem poreza na
plae za visoko kvalificirane radnike zapoljavaju znanstvenike, in-
NARODNE NOVINE
enjere, profesionalne rukovoditelje, strunjake za ICT, itd. Slina

mjera postoji u Nizozemskoj u kojoj Zakon o promidbi istraivanja
i razvoja nastoji stimulirati I&R kroz smanjenje trokova na plae za
zaposlenike koji rade na I&R. Kod provoenja ove mjere postojati
e bliska koordinacija s poreznim poticajima za I&R, budui da oni
kao prihvatljive trokove istraivanja pokrivaju i plae zaposlenika
koji sudjeluju u I&R.
hodak i poreza na kapitalnu dobit investitorima koji upisuju dionice

u malim i srednjim tvrtkama koje ispunjavaju uvjete. Program pod
nazivom Seed Enterprise Investment Scheme koji je pokrenut 2012.
godine je slian, ali konkretno cilja na ulaganja u start-up tvrtke.
Meutim, kao to je sluaj sa svim poreznim olakicama, potrebno
je s dunom pozornou ocijeniti trokove i koristi.
II. tematski stup: Jaanje inovacijskog potencijala gospodarstva
3.3. Davanje poreznih poticaja za novonastala inovativna poduzea

Ovom mjerom se predvia mogunost koritenja poreznih olakica
novonastalim inovativnim tvrtkama. Njome bi se podralo osnivanje
i rast start-up tvrtki, a mogla bi se sastojati od izuzea od plaanja
poreza na dobit/nie stope poreza na dobit u prvoj godini poslovanja
i izuzea/nie stope doprinosa za socijalnu sigurnost za poduzetnika
i visoko kvalificirane radnike tijekom poetnog razdoblja. Slini programi kojima se podravaju mlade inovativne tvrtke pokrenuti su u
zemljama EU, kao to su Francuska i Irska. Meutim, kod provedbe
ove mjere treba uzeti u obzir postojee oblike fiskalnih potpora za
mlade tvrtke kako bi se izbjeglo potencijalno dupliranje olakica.
3.4. Uvoenje poreznih olakica za ulagae u inovativna mala

i srednja poduzea i start-up poduzea i stvaranje fiskalnog okvira za poduzetniki kapital
Porezne olakice mogle bi se ponuditi ulagaima koji kupe nove
udjele u malim tvrtkama. Smanjenjem rizika ulaganja u start-up
tvrtke i male i srednje tvrtke, cilj ove mjere bio bi pomoi malim i
mladim tvrtkama u Hrvatskoj da dou do kapitala. Slini aranmani
postoje u Ujedinjenom Kraljevstvu. Program ulaganja u tvrtke EIS
(Enterprise Investment Scheme) osigurava i olakice poreza na do-
Najnovije izvjee o globalnoj konkurentnosti Hrvatsku stavlja na

75. mjesto od 148 zemalja koje su, ocjenjivane prema inovacijskoj
izvedbi i uinkovitosti, iste. Hrvatska je ispred velikog broja drava
lanica EU-a (Grke, Slovake, Bugarske i Rumunjske) te se moe
klasificirati kao gospodarstvo koje se temelji na uinkovitosti. Hrvatska se smatra umjerenim inovatorom te se nalazi na 25. mjestu od 34 europske zemlje prema rezultatima inovacija, s 44% svih
poduzea u Hrvatskoj koja su klasificirana kao aktivna u pogledu
inovacija, dok ista brojka za EU 27 iznosi 52%. Veina aktivnosti
istraivanja i razvoja u privatnom sektoru (BERD) financirana je
od strane samih poslovnih tvrtki (72% u 2008. godini), dok strani
investitori doprinose poslovnom sektoru s 14,7% za I&R.12 Cilj II.
tematskog stupa je ojaati inovacijski potencijal gospodarstva putem pruanja podrke rastu i osnivanju inovativnih malih i srednjih
poduzea, pruanja podrke poslovnim ulaganjima industriji (malim, srednjim i velikim poduzetnicima), istraivanju, tehnolokom
razvoju i inovacijama, olakavanja pristupa inovativnih poduzea
izvorima financiranja i privlaenja izravnih stranih investicija u visoko-tehnoloke sektore i industrije u nastajanju.
12
UNESCO Science Report 2010: The Current Status of Science around the
World, p. 194
U okviru II. tematskog stupa prepoznato je sljedeih pet prioriteta s odgovarajuim mjerama:
3RGUNDUDVWXLRVQLYDQMXLQRYDWLYQLKPDOLKLVUHGQMLKSRGX]HD
'RGMHODGDURYQLFD]DVWXGLMHL]YHGLYRVWLDSVRUSFLMXWHKQRORJLMHLSURYMHUXLQRYDWLYQRJNRQFHSWD
'RGMHODGDURYQLFD]DVWDUWXSSRGX]HDWHPHOMHQDQD]QDQMX
3URYHGEDSURJUDPDSRGUNHXVYDMDQMXQRUPLLVXVWDYDNYDOLWHWH
'RGMHODGDURYQLFD]DVXGMHORYDQMHQDVDMPRYLPDLL]OREDPD]DSUH]HQWLUDQMHQRYLKSURL]YRGD
WHKQRORJLMDLOLXVOXJD

3RGUNDSRVORYQLPXODJDQMLPD063XLVWUDLYDQMHWHKQRORNLUD]YRMLLQRYDFLMH
'RGMHODGDURYQLFDLOL]DMPRYDVXYMHWQRPRWSODWRP]DLVWUDLYDQMHWHKQRORNLUD]YRMLLQRYDFLMH
'RGMHODGDURYQLFD]DNRPHUFLMDOL]DFLMXLUDQLUDVW
'RGMHODGDURYQLFD]DLQRYDFLMHNRMHQHXNOMXXMXLVWUDLYDQMDLUD]YRMXVOXQHLQRYDFLMHHNRLQRYDFLMH
LGU
'RGMHODGDURYQLFD]DSRGUNXPHXQDURGQLPLQRYDFLMVNLPSURMHNWLPD

3RGUNDSRVORYQLPXODJDQMLPDYHOLNLKSRGX]HWQLNDXLVWUDLYDQMHWHKQRORNLUD]YRMLLQRYDFLMH
'RGMHODGDURYQLFD]DWHPHOMQDLSULPLMHQMHQDLVWUDLYDQMD
'RGMHODGDURYQLFD]DHNVSHULPHQWDOQLUD]YRMLVWXGLMHL]YHGLYRVWL
3RWLFDQMHL]YUVQRVWLLQGXVWULMHNUR]SULPMHQX.(7LQRYLKQDSUHGQLKWHKQRORJLMD

2ODNDYDQMHSULVWXSDLQRYDWLYQLKSRGX]HDILQDQFLUDQMX
-DDQMHSURJUDPDSUXDQMDMDPVWDYDLVXEYHQFLRQLUDQLK]DMPRYD]DLQRYDFLMH
3RGUNDLUD]YRMGRPDHJWULWDSRGX]HWQLNRJNDSLWDODLUD]YRMVLQHUJLMHVHXURSVNLPPHXQDURGQLP
LQLFLMDWLYDPD
2VLJXUDQMHSRGUNHPUHDPDSRVORYQLKDQHOD

3ULYODHQMHL]UDYQLKVWUDQLKLQYHVWLFLMDXYLVRNRWHKQRORNHVHNWRUHLLQGXVWULMHXQDVWDMDQMX
&LOMDQDSURPLGEDVHNWRUDYLVRNHLVUHGQMHYLVRNHWHKQRORJLMH
1DSUHGQHSRVORYQHXVOXJH]DSRWHQFLMDOQHXODJDHXVHNWRULPDYLVRNHLVUHGQMHYLVRNHWHKQRORJLMH
NARODNE NOVINE
1. Podrka rastu i osnivanju inovativnih malih i srednjih poduzea

Svrha
Svrha ovog prioriteta je poveanje inovacijske uspjenosti i inovacijskih kapaciteta malih i srednjih poduzea, poveanje broja novih
inovativnih poduzea koji se koriste novim znanjima i vjetinama
te njihovo ulaganje u istraivanje, razvoj i inovacije u cilju razvoja
novih proizvoda i usluga, primjene novih tehnologija i poveanja
njihove konkurentnosti i uspjenog nastupa na domaem i meunarodnom tritu.
Opravdanost
Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku o inovacijskoj
uspjenosti malog gospodarstva u Hrvatskoj, 79% velikih poduzea primjenjuje inovacije u razvoju proizvoda i usluga, dok se samo
jedna treina malih poduzea bavi inovacijama. to se tie vrsta inovacijskih aktivnosti kojima se mala i srednja poduzea u Hrvatskoj
bave, podaci Dravnog zavoda za statistiku pokazuju kako vie od
80% inovacijskih aktivnosti otpada na nabavu postrojenja, opreme
i softvera, dok je manji dio posveen jaanju inovacijskog kapaciteta, generiranju novog znanja putem istraivanja i razvoja (interno
ili putem vanjskih pruatelja istraivako-razvojnih i inovacijskih
usluga), koje je temelj za stvaranje novih proizvoda i usluga, te aktivnostima trinog plasmana tih proizvoda ili usluga. Potrebno je
napraviti znaajne napore kako bi se poveao broj malih i srednjih
poduzea u inovacijskim aktivnostima.
1.1. Dodjela darovnica za studije izvedivosti, apsorpciju tehnologije i provjeru inovativnog koncepta
Ovom mjerom bit e uspostavljen program darovnica kako bi se
tvrtke potaknule da sudjeluju u inovacijama i testiraju komercijalni
potencijal svojih inovativnih ideja. Program darovnica podrat e sve
oblike inovacija, ukljuujui ne-tehnoloke inovacije. Darovnicama
e se subvencionirati pristup savjetovanju radi izrade studija izvedivosti kako bi se ispitala komercijalna odrivost inovativnih ideja/
koncepata tvrtke. Studije izvedivosti mogu ukljuivati poslovno planiranje, trina istraivanja, ispitivanje trita, pretragu patenata u
odreenim podrujima te preliminarno tehniko i laboratorijsko ispitivanje. Darovnice e takoer biti usmjerene prema aktivnostima
vezanim uz podizanje apsorpcijskih kapaciteta za implementaciju
novih tehnologija, ali i tehniko savjetovanje usmjereno prema prijenosu tehnologije. Novi program darovnica pokrivat e istraivanja koja se provode u suradnji industrije i znanstvene zajednice u
raznim fazama: od temeljnih istraivanja do provjere inovativnog
koncepta i razvoja proizvoda ili nove tehnologije. Budui program
podrke kolaborativnim projektima bit e orijentiran prvenstveno
na trite, a samo projekti koji su jasno dokazali komercijalni potencijal financirat e se kroz ovaj program.
Pojaat e se programi poput uspjenog HAMAG-BICRO-vog programa provjere inovativnog koncepta koji osigurava kapital za tehniko ispitivanje inovativnih koncepata. Aktivnosti koje ispunjavaju
uvjete za financiranje ukljuivat e zatitu intelektualnog vlasnitva,
demonstraciju tehnike izvedivosti i razvoj funkcionalnog prototipa,
te koncepte za neproizvodne i ne-tehnoloke inovacije. Programi e
takoer biti blie povezani s drugim programima koji pruaju financijsku i tehniku podrku nakon faze provjere inovativnog koncepta.
I u konanici, poduzet e se nastojanja da se dodatno angairaju
vanjski izvori financiranja i potaknu privatni ulagai da uloe u
program.
1.2. Dodjela darovnica za start-up poduzea temeljena na znanju

Ovom mjerom osigurat e se darovnice kao podrka start-up tvrtkama utemeljenima na znanju u ranim (eksperimentalnim i pokusnim) fazama njihovog ivotnog ciklusa. Podrka e biti usmjerena
prema mladim tvrtkama i pojedincima s ciljem osnivanja start-up
ili spin out tvrtki. Darovnice e obuhvaati ocjenu i razvoj poetnog
koncepta kao i inicijalne operativne trokove razvoja i uvoenja inovacija. Kako bi se kvalificirali za ovu potporu, svi kandidati e morati
dokazati snani trini potencijal svojih inovacija. Uz to, program e
biti podijeljen u dvije komponente jednu za tehnoloke inovacije, a
drugu za ne-tehnoloke inovacije i inovacije u uslugama. U konanici e se potpore proiriti, te e pokrivati i ranu fazu komercijalizacije
inovacija.
1.3. Provedba programa podrke usvajanju normi i sustava kvalitete
Cilj ove mjere je uvoenje programa sufinanciranja kojom e se
podrati tvrtke koje se odluuju na certificiranje svojih proizvoda
i procesa. Podrka usvajanju meunarodno priznatih normi moe
pogurati tvrtke da postanu inovativnima te da dosegnu te standarde kvalitete. Usvajanje normi takoer moe pomoi u ostvarivanju
pristupa novim tritima. Meutim, certificiranje se moe smatrati
preskupim, posebice za manje tvrtke. Stoga e se osigurati darovnice
kao podrka malim tvrtkama u stjecanju svih oblika proizvodnih i
procesnih certifikata.
1.4. Dodjela darovnica za sudjelovanje na sajmovima i izlobama
za prezentiranje novih proizvoda, tehnologija ili usluga
Uvest e se mjera sufinanciranja kojom e se podrati tvrtke koje
imaju veliki potencijal za plasman inovativnih novih ili izrazito
unaprijeenih proizvoda, tehnologije i usluga na sajmovima i izlobama. Darovnice e se dodjeljivati neovisno o vrsti inovacije bilo
da se radi o tehnolokoj, proizvodnoj ili drugim vrstama inovacija.
2. Podrka poslovnim ulaganjima MSP-a u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije

Svrha
Omoguiti dodjelu darovnica malom i srednjem poduzetnitvu za
ulaganje u istraivanje, tehnoloki razvoj i sve vrste inovacija, rani
razvoj i komercijalizaciju inovacija, te za podrku sudjelovanja i razvoja meunarodnih inovacijskih projekata.
Opravdanost
Najmanje poslovnih ulaganja u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije vidljivo je kod malih poduzetnika. U Hrvatskoj mikro-poduzea predstavljaju samo 1,1% ukupnih ulaganja u istraivanje i
razvoj u poslovnom sektoru, a mala poduzea predstavljaju jo 6,6%.
Te su brojke meu najniim brojkama zabiljeenima za europske
zemlje. Kroz dosadanji sustav darovnica, sredstva za ulaganje u
istraivanje, razvoj i inovacije u velikoj mjeri nisu bila dostupna ili
su darovnice uglavnom dodjeljivane u manjim iznosima i nisu odgovarale potrebama gospodarstva. Potrebno je sustavom poticaja potaknuti aktivnosti istraivanja i razvoja i primjene inovacija u sektoru
malog i srednjeg poduzetnitva kako bi se omoguio razvoj novih
proizvoda i usluga i poveala njihova konkurentnost na domaem i
meunarodnom tritu.
NARODNE NOVINE
2.1. Dodjela darovnica ili zajmova s uvjetnom otplatom za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije
Ovo mjerom osigurat e se izravne potpore ve osnovanim tvrtkama radi financiranja I&R u pred-komercijalnoj fazi. Provedba
istraivanja i razvoja u inicijalnim fazama ukljuuje visoke rizike
i neizvjestan povrat, to znai da privatni kapital nije uvijek dostupan za financiranje. Jedan od naina da se potaknu takve aktivnosti
su darovnice. Predloenim darovnicama financirat e se projekti
istraivanja i razvoja koji predstavljaju tehnoloku novost te imaju
ekonomski potencijal, a cilj im je razvoj novih ili znaajno poboljanje postojeih proizvoda i procesa. Te darovnice takoer bi mogle
pokrivati angairanje istraivakih institucija za provedbu istraivanja i razvoja od strane malih i srednjih tvrtki niskih ili srednjih
tehnolokih kapaciteta. Pomo e imati oblik darovnica ili zajmova
s uvjetnom otplatom, a u sluaju komercijalnog uspjeha zajmovi e
podlijegati beskamatnoj otplati.
2.2. Dodjela darovnica za komercijalizaciju i rani rast
Kroz ovu mjeru ponudit e se darovnice kako bi se podrao razvoj
inovacija u pred-trinoj fazi. Potrebna su kljuna sredstava kako bi
se prototip ili radna ideja razvili u proizvod koji je mogue plasirati
na trite. Ta podrka je usmjerena prema tvrtkama koje ve imaju
inovativni proizvod s potencijalom, ali im je potrebna podrka u aktivnostima kao to su razvoj, potvrda na tritu, strojevi i oprema za
punu proizvodnju i poetnu fazu prodaje. Program e pokrivati fazu
rane komercijalizacije kao i visokorizinu fazu od poetne prodaje
do postizanja stabilnijeg poloaja na tritu.
2.3. Dodjela darovnica za inovacije koje ne ukljuuju istraivanja
i razvoj (uslune inovacije, eko-inovacije, i dr.)
Ovom mjerom ponudit e se darovnice kao potpora ne-tehnolokim
inovacijama ili inovacijama koje nisu rezultat istraivanja i razvoja.
To je posebice vano za MSP koji, za razliku od velikih tvrtki, primarno uvode ne-tehnoloke inovacije. Darovnicama e se podrati
etiri oblika inovacija: (1) inovacije poslovnog modela (odnosno
inovacije vezane uz strategiju, strateke resurse, odnose s partnerima i klijentima, lanac vrijednosti, kanale distribucije i prodaje),
(2) organizacijske i upravljake inovacije (odnosno provedba novih
organizacijskih i upravljakih metoda, mree koje povezuju ljude
i institucije i organizacijski know-how koji poveava uinkovitost
tvrtke), (3) uslune inovacije s naglaskom na inovacije u znanjem
intenzivne usluge (Knowledge intensive services) i (4) inovacije u podruju marketinga i ambalae (odnosno poboljani dizajn,
ambalaa i marketinke strategije). Poseban naglasak stavit e se
na primjenu uslunih inovacija u turizmu koji na taj nain moe
dodatno podii svoju konkurentnost i na inovativne poslovne usluge.
U sektorima koji se odnose na zeleno i odrivo poslovanje poticat
e se primjena eko-inovacija kako bi inovativne zelene ideje to
prije dole do trita. Ovu mjeru moi e, osim malih i srednjih poduzetnika, koristiti i veliki poduzetnici ali s veom stopom vlastitog
financiranja.
2.4. Dodjela darovnica za podrku meunarodnim inovacijskim
projektima
Ovom mjerom ponudit e se darovnice kojima e se MSP-i potaknuti
da se ukljue u suradnju u aktivnostima istraivanja i razvoja s jednim ili nekoliko stranih partnera. Primjeri postojeih programa koji
potiu meunarodnu trino orijentiranu suradnju kod poduzetnika
na istraivanjima i razvoju ukljuujui EUREKU te klastere s oznakom Eurostars i EUREKA. Meu prethodno spomenutim, program
Eurostars posebno je osmiljen za MSP-e koji provode istraivanja

i razvoj, a njihovo e sudjelovanje sufinancirati Europska komisija
kroz HORIZON 2020 i COSME (u programskom razdoblju 2014.2020.).
3. Podrka poslovnim ulaganjima velikih poduzetnika u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije

Svrha
Svrha ovog prioriteta je omoguiti podrku velikim poduzetnicima
koji ele ulagati u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije te poticati njihovo povezivanje sa sektorom malog i srednjeg poduzetnitva
kroz koritenje zajednike inovacijske infrastrukture i centara kompetencije. Posebice e se poticati zajednika suradnja na projektima
koji su od velikog meunarodnog znaaja, ali i projekte koji su od
znaaja za pojedine sektore u Republici Hrvatskoj.
Opravdanost
Hrvatska poduzea ine 42,8% svih ulaganja u istraivanje i razvoj,
dok u EU 28 isti udio iznosi 54,9%. U Hrvatskoj, ulaganja u istraivanje i razvoj koja financira privatni poslovni sektor iznose 0,41%
BDP-a u usporedbi s 1,29% u EU 28. Od ukupnih ulaganja poslovnog
sektora u aktivnosti istraivanja i razvoja veliki poduzetnici sudjeluju s preko 92%. S obzirom na znaaj velikih poduzea za razvoj
hrvatskog gospodarstva i njihove znanstveno-istraivake kapacitete
potrebno je i u budunosti poticati aktivnosti istraivanja i razvoja,
primjenu inovacija i novih tehnologija, a u cilju jaanja konkurentnosti velikih poduzetnika i hrvatskog gospodarstva u cjelini. Pritom
treba voditi brigu oko usklaenosti dodjele poticajnih sredstava s
propisima Europske unije (Pravila za potpore za istraivanje, razvoj
i inovacije).
3.1. Dodjela darovnica za temeljna i primijenjena istraivanja
Osiguravanje dodjele darovnica za temeljna i primijenjena istraivanja velikim poduzetnicima omoguit e poveanje istraivakorazvojnih aktivnosti u okviru poslovnog sektora. Maksimalni intenzitet potpore velikim poduzetnicima u industrijskim istraivanjima
poveat e se u sluaju kolaborativnih istraivanja s partnerima iz
znanstveno-istraivakog i/ili poslovnog sektora.
3.2. Dodjela darovnica za eksperimentalni razvoj i studije izvedivosti
Osiguravanje dodjele darovnica za eksperimentalni razvoj i studije
izvedivosti omoguit e lake i pristupanije financiranje projekata s potencijalom za komercijalizaciju, a koji nisu nuno vezani za
istraivanje. Putem ove mjere planira se financiranje znanstvenih
otkria, postojeih tehnologija i znanja u svrhu nastajanja novih ili
poboljanih proizvoda, procesa i usluga (pilot projekti, izrada prototipa, tehnika poboljanja i slino). Maksimalni intenzitet potpore
velikim poduzetnicima u projektima koji se odnose na eksperimentalni razvoj poveat e se u sluaju kolaborativnih istraivanja s partnerima iz znanstveno-istraivakog i/ili poslovnog sektora.
3.3. Poticanje izvrsnosti industrije kroz primjenu KET i novih
naprednih tehnologija
Primjenom novih tehnologija, a posebno KET tehnologija (biotehnologija, nanotehnologija, mikro i nano elektronika i fotonika, napredni materijali i tehnologije) stvorit e se novi proizvodi i usluge
i vea dodana vrijednost hrvatskog gospodarstva. Posebice se to odnosi na tradicionalne sektore u kojima je primjena novih tehnologija
NARODNE NOVINE
na niskoj razini. Primjenom novih tehnologija u tradicionalnim sektorima, ali i u industrijama u nastajanju, omoguit e se horizontalna primjena novih tehnologija u gospodarstvu to e u konanici
rezultirati njegovom veom konkurentnou i jaanjem izvrsnosti
industrije. U okviru Strategije pametne specijalizacije utvrdit e se
koje KET tehnologije mogu imati primjenu u hrvatskom gospodarstvu. U cilju vee primjene KET i drugih naprednih tehnologija u
hrvatskom gospodarstvu identificirati e se KET tematska platforma
u okviru koje e se identificirati znanstveno-istraivaki kapaciteti RH za aktivnosti primjene KET tehnologija, utvrditi potrebe za
istim u gospodarstvu i napraviti platforma za razvoj kolaborativnih
projekata izmeu znanstveno-istraivakog i poslovnog sektora i
implementaciju pilot linija.
4. Olakavanje pristupa inovativnih poduzea financiranju

Svrha
Svrha ovog prioriteta je omoguiti olakan pristup financiranju
inovativnih poduzea kroz pruanje jamstava i subvencioniranje zajmova, jaanjem mree poslovnih anela, i kroz podrku domaem
tritu poduzetnikog kapitala i umreavanju s europskim i meunarodnim inicijativama u cilju poveanja njihove konkurentnosti.
Opravdanost
Financijska i gospodarska kriza u Hrvatskoj poveala je probleme
s kojima se suoavaju MSP-i u pristupu financijama, posebice s
obzirom na bankovne kredite. U Hrvatskoj se do danas koristilo
relativno malo financijskih sredstava za temeljni kapital te se smatra da razina te vrste financiranja iznosi 1/3 razine u Europi, dok
se financiranje ulaganja u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije
smatra neznatnim. U izvjeu GCR 2013-2014, Hrvatska je na 105.
mjestu od 148 zemalja s obzirom na financiranje kroz lokalno trite kapitala i 112. mjestu po dostupnosti rizinog kapitala. Stoga je
nuno promijeniti stanje dostupnosti kapitala i rizinog kapitala te
omoguiti laki pristup financiranju malog i srednjeg poduzetnitva,
posebice u ranim fazama razvoja.
4.1. Jaanje programa pruanja jamstava i subvencioniranih zajmova za inovacije
Potrebno je pojaati programe jamstava i subvencioniranih zajmova za inovacije koje se nude putem financijskih i drugih potpornih
institucija (HAMAG-BICRO i HBOR). Cilj tih mjera je dati podrku
inovativnim tvrtkama u fazama rasta i irenja. Uz postojee mjere
HAMAG-BICRO-a koje se odnose na upravljanje programom jamstava i HBOR-a koji inovativnim tvrtkama osigurava subvencionirane
zajmove za financiranje dugotrajne materijalne imovine, potrebno
je uvesti i opciju portfeljnog jamstva s ciljem poveanja uinaka.
4.2. Podrka i razvoj domaeg trita poduzetnikog kapitala i
razvoj sinergije s europskim/meunarodnim inicijativama
Poduzetniki kapital moe znaajno pridonijeti razvoju novih i inovativnih brzorastuih tvrtki, osobito u fazama nakon osnivanja i u
fazi irenja u kojoj je najpotrebnije financiranje. Programi kao to
su VENCRO i fondovi za gospodarsku suradnju dobar su pokazatelj
kako javni sektor podrava realni sektor putem financijskih instrumenata. Iako s ogranienim uspjehom, potrebno je nastaviti u navedenom smjeru i omoguiti dugoroan pristup navedenih programa.
Budua nastojanja trebaju se usredotoiti i na sjemenski kapital,
budui da je tamo jaz u financiranju najizraeniji. Uz to, vano je
koordinirati napore i razviti sinergije s drugim inicijativama poput
Programa za razvoj poduzetnitva i inovacije (EDIF) koji obuhvaa

i komponentu poduzetnikog kapitala.
4.3. Osiguranje podrke mreama poslovnih anela
Osigurat e se sustavna podrka mreama poslovnih anela. Ulagai-aneli sve su vie prepoznati kao vaan izvor vlasnikog kapitala u inicijalnim i ranim fazama formiranja tvrtke. Uz to, poslovni
aneli mogu ponuditi rukovoditeljska i tehnika struna znanja te
izloenost poslovnim mreama. U Hrvatskoj je mrea poslovnih anela (CRANE) osnovana 2008. godine i ima oko dvadeset lanova.
Dosad je uloila u 11 start-up projekata u ukupnom iznosu od oko
1 milijun eura. Ulaganja anela dalje e se poticati kroz organizaciju
dogaanja koja slue spajanju poslovnih anela, poduzetnika i drugih relevantnih dionika kao to su pruatelji specijaliziranih usluga
podrke, promicanju koncepta poslovnih anela, lakem stvaranju
mrea poslovnih anela i uspostavi snanijih poveznica izmeu lokalnih ulagaa i potencijalnih ulagaa iz dijaspore.
5. Privlaenje izravnih stranih investicija u visoko-tehnoloke

sektore i industrije u nastajanju
Svrha
Svrha ovog prioriteta je potaknuti priljev (stranih) investicija u
sektore visoke i srednje-visoke tehnoloke razvijenosti, industrije u
nastajanju te usluni sektor s visokom dodanom vrijednosti i multiplikativnim uinkom na druge sektore.
Opravdanost
Izravne strane investicije najee se privlae vrlo mjerljivim vlastitim interesom velikim domaim tritem, dostupnim resursima ili
niim trokovima proizvodnje i ukupnog poslovanja. Da bi Hrvatska
bila uspjena u privlaenju stranih investicija, potrebno je dodatno
unaprijediti svoje napore u kriterijima koji su osnovni preduvjeti
privlaenja stranih investicija: politika stabilnost, stabilnost nacionalne ekonomije, povoljno poslovno okruenje, infrastrukturna
izgraenost i kredibilitet nacionalnih politika. Ograniena poslovna
ulaganja u istraivanja i razvoj te inovacije pridonijela su tome da
se Hrvatska specijalizirala za proizvodnju i izvoz temeljene na niskoj
i srednje-niskoj tehnologiji. Potrebno je poduzeti znatne korake, ne
samo u smjeru pojaanog financiranja istraivanja, razvoja tehnologije i inovacija, ve i u smjeru povezivanja naeg gospodarstva sa
svjetskim ulagaima te promicanjem potencijala koje gospodarstvo
ima u pojedinim sektorima visoke i srednje-visoke tehnologije, bilo
da se radi o proizvodima, uslugama ili znanju.
5.1. Ciljana promidba sektora visoke i srednje-visoke tehnologije
Institucije na nacionalnoj i regionalnoj razini zaduene za poticanje investicija trebat e sve vie usredotoiti na potencijalne ulagae u sektorima visoke i srednje visoke tehnologije i u industrijama
u nastajanju. Cilj je utvrditi nekoliko prioritetnih sektora te tako
razviti poslovna znanja potrebna za razumijevanje konkretnih ulagaa i odgovaranje na njihove potrebe u sektorima visoke i srednje
visoke tehnologije. Promidba se moe provesti putem ciljanih kampanja, kroz izgradnju sinergija s diplomatskim predstavnitvima i
dijasporom, razvojem informativnih paketa prilagoenih pojedinim
sektorima, itd. Ciljana promidba ulaganja takoer e zahtijevati
specijalizaciju djelatnika u okviru tijela dravne uprave na nacionalnoj i regionalnoj razini za pojedine sektore, posebice onih koji
su prepoznati u Strategiji pametne specijalizacije RH.
NARODNE NOVINE
5.2. Napredne poslovne usluge za potencijalne ulagae u sektorima visoke i srednje-visoke tehnologije
Institucije ukljuene u poticanje investicija na nacionalnoj i regionalnoj razini trebat e poveati raspon i kvalitetu usluga koje pruaju potencijalnim ulagaima. Uz pruanje informacija potencijalnim
ulagaima institucije (posebice agencije) za poticanje investicija trebaju promicati zemlju kao privlanu destinaciju za ulaganja kroz
izgradnju imida, pruanje usluga potencijalnim investitorima, pruanje programa skrbi o ve etabliranim investitorima i investicijskim projektima; aktivno raditi na uklanjanju prepreka ulaganjima
zagovarajui odreene politike; te aktivno nastojati traiti investitore
na temelju nacionalnih razvojnih prioriteta. Bit e osmiljen i paket za meko slijetanje koji e novim stranim investitorima nuditi
subvencionirane uredske prostore i mentorstvo lokalnog poslovnog
savjetnika koji moe pruiti specijaliziranu pomo i savjetovanje.
III. tematski stup: Poticanje suradnje i protoka znanja izmeu

poslovnog, javnog i znanstveno-istraivakog sektora
Cilj III. tematskog stupa je razviti snana i dugorona partnerstva
izmeu akademske i znanstveno-istraivake zajednice, gospodarskog i javnog sektora u cilju da se razvijena znanja to uspjenije
pretvore u nove proizvode, procese i usluge putem razliitih alata
poput uvoenja inovacijskih vauera i dodjele darovnica za kolaborativna i ugovorna istraivanja, provedbe klasterskih inicijativa u
okviru klastera, poticanja izvrsnosti industrije kroz primjenu KET i
novih tehnologija, poticanja temeljnih i industrijskih istraivanja s
velikim inovativnim potencijalom u javnim znanstveno-istraivakim institucijama i kroz rjeavanje drutvenih izazova kroz primjenu
inovacija.
U okviru III. tematskog stupa prepoznata su dva prioriteta s odgovarajuim mjerama:
3RWLFDQMHLQWHUDNFLMHL]PHXLQGXVWULMHL]QDQVWYHQRLVWUDLYDNLKLQVWLWXFLMD
8YRHQMHLQRYDFLMVNLKYDXHUD
'RGMHODGDURYQLFD]DNRODERUDWLYQDLVWUDLYDQMD
'RGMHODGDURYQLFD]DXJRYRUQDLVWUDLYDQMD
3URYHGEDNODVWHUVNLKLQLFLMDWLYDXRNYLUXNODVWHUD
3RWLFDQMHWHPHOMQLKLSULPLMHQMHQLKLVWUDLYDQMDVYHOLNLPLQRYDWLYQLPSRWHQFLMDORPX]QDQVWYHQR
LVWUDLYDNLPLQVWLWXFLMDPD

5MHDYDQMHGUXWYHQLKL]D]RYDNUR]SULPMHQXGUXWYHQRNRULVQLKLQRYDFLMD
'RGMHODGDURYQLFD]DYHOLNHLQRYDWLYQHSURMHNWHNRMLRGJRYDUDMXQDGUXWYHQHL]D]RYH
'DYDQMHSRGUNHLQRYDFLMVNRMVXUDGQMLVLQR]HPVWYRPNUR]YRMQRJRVSRGDUVNHSURMHNWH
3RGUNDSULPMHQLLQRYDFLMDXMDYQRPVHNWRUXXSUXDQMXMDYQLKXVOXJD
1. Poticanje interakcije izmeu industrije i znanstveno-istraivakih institucija

Svrha
Jedna od znaajnijih slabosti postojeeg inovacijskog sustava Republike Hrvatske je izrazito slaba interakcija/suradnja izmeu industrije i
znanstveno-istraivakih institucija. Svrha ovog prioriteta je dodatno potaknuti, ubrzati i na djelotvoran nain poboljati komunikaciju i
suradnju izmeu dionika inovacijskog lanca vrijednosti koji dolaze iz privatnog sektora i akademske zajednice. Kroz navedene mjere u okviru ovog prioriteta poveat e se uinkovitost inovacijskog sustava kroz djelotvorno povezivanje kljunih dionika privatnog sektora s jedne
strane i akademske i znanstvene zajednice s druge strane, uz razvoj sinergija podreenih inovacijskim projektima koji imaju velik potencijal
komercijalizacije u industriji.
Za sve procese u okviru inovacijskog lanca vrijednosti koji kreu od znanstveno-istraivakih aktivnosti u javnom sektoru, a zavravaju s
primjenom inovacija u gospodarstvu, potrebno je napraviti poveznicu izmeu znanstveno-istraivakog i gospodarskog sektora, definirati
potrebnu infrastrukturu, financijske instrumente, vrstu partnerskog ugovora i institucionalnu podrku (Prikaz 9).
Prikaz 9. Procesi u sklopu Inovacijskog lanca vrijednosti
NARODNE NOVINE
Opravdanost
Hrvatska akademska i znanstveno-istraivaka zajednica u posljednjem desetljeu pokazuju sve veu sposobnost sudjelovanja u meunarodnim istraivakim projektima i mreama, o emu svjedoi
njihovo sve vee sudjelovanje u FP programu EU. Hrvatska po broju
objavljenih radova po istraivau pokazuje razmjerno visoku produktivnost istraivanja. Meutim, ukupna kvaliteta objavljenih radova daleko je od eljene razine, karakterizira je slab (iako sve vei)
utjecaj citata i nizak razmjerni udio radova i projekata vie kvalitete.
Takoer, hrvatski istraivako-inovacijski potencijal u proteklom desetljeu nije ni priblino dosegao maksimalni potencijal, a emu je
jedan od glavnih razloga slaba i nedjelotvorna komunikacija i suradnja izmeu dionika iz industrijskog sektora i akademske i znanstveno-istraivake zajednice. Rezultati istraivanja vrlo se rijetko pretvaraju u ekonomsku korist, a to kretanje proizlazi iz pristupa koji daje
prednost objavi radova i temeljnih istraivanja koja nisu usmjerena na
stvaranje ekonomske koristi i kasnije na komercijalizaciju rezultata, a
sve na tetu patenata, primijenjenog istraivanja i suradnje s privatnim sektorom. Upravo kroz predloene mjere uvoenja inovacijskih
vauera i darovnica, poticanom suradnjom na zajednikim projektima
kroz klastere, usmjerit e se djelovanje akademske zajednice, ali i nanovo izgraditi povjerenje privatnog sektora koji e i s obzirom na nove
smjernice u financiranju u novim financijskim perspektivama stremiti prema inovativnim proizvodima, procesima i uslugama. Navedene
mjere poluit e i sekundarne uinke poput razvoja poduzetnikih
vjetina i poslovnih potreba kod dionika akademske zajednice, ali i
veeg ulaganja privatnog sektora upravo u podruje istraivanja, razvoja i inovacija ime e se potaknuti prelazak hrvatskog gospodarstva
iz umjerenog u sferu visoko-tehnolokog i inovativnog.
1.1. Uvoenje inovacijskih vauera
Razina suradnje malih i srednjih tvrtki s istraivakim institucijama openito je ispod optimalne razine, uglavnom zahvaljujui pomanjkanju svijesti malih i srednjih poduzea o vrijednosti koja se
moe ostvariti kroz suradnju s akademskom zajednicom. Inovacijski
vaueri osiguravaju mogunost nadvladavanja inherentnih prepreka
suradnji industrije i znanosti te potiu takvu suradnju. Kao nain
djelominog sufinanciranja poetne suradnje izmeu malog gospodarstva i istraivakih institucija pokrenut e se sustav inovacijskih
vauera.
Osnovna pretpostavka za primjenu ove mjere je postojanje uinkovitih ureda za prijenos tehnologije na sveuilitima i javnim znanstvenim institutima putem kojih bi mala i srednja poduzea ostvarivala
suradnju s ciljem poticanja razvoja primijenjenih odnosno industrijskih istraivanja.
1.2. Dodjela darovnica za kolaborativna istraivanja
Dok inovacijski vaueri pokreu suradnju izmeu znanosti i gospodarstva (prvenstveno malih i srednjih poduzetnika) na nain da
poslovni sektor surauje sa znanstvenim i akademskom zajednicom
pri razvijanju novih patenata, darovnice za kolaborativne projekte
mogu osigurati kritini poticaj koji e dovesti do konkretne suradnje i zajednikih projekata istraivanja i razvoja. Dobro zamiljenim
programom darovnica moe se postii poveanje prometa, ak do
60 eura prometa po svakom euru subvencije, to pokazuje primjer
flamanske inovacijske agencije IWT13. Projekti u okviru Programa
e se smatrati kolaborativnim ako ukljuuju najmanje dva neovi13
IWT - Flamanska inovacijska agencija (Agentschap voor Innovatie door
Wetenschap en Technologie)
sna partnera koji zajedniki sudjeluju u dizajnu projekta, doprinose

njegovoj provedbi i dijele financijske, tehnoloke, znanstvene i ostale rizike, kao i rezultate projekta. Uvjeti pravila suradnje u okviru
kolaborativnog projekta, posebno u dijelu snoenja trokova njegove
izrade i provedbe, snoenja rizika, diseminacije rezultata, vlasnitva
nad patentima i dijeljenju rezultata projekta moraju biti definirani
prije poetka provedbe projekta. Ugovorna istraivanja ne smatraju
se vrstom kolaborativnih istraivanja.
1.3. Dodjela darovnica za ugovorna istraivanja
Ovom mjerom osigurat e se izravne potpore industrijskom sektoru
za financiranje istraivakih projekata u okviru znanstveno-istraivakih institucija koji e se naruiti od strane same industrije.
Trenutno ne postoji podrka ugovornim istraivanjima za potrebe
industrije te kao takva ona nisu prihvaena kao osnovna aktivnost
znanstveno-istraivakih institucija u Republici Hrvatskoj. Jedan od
najboljih naina da se potakne uinkovita suradnja privatnog sektora i akademske zajednice je upravo kroz dodjelu darovnica industrijskom sektoru za projekte koji su potreba same industrije. Predloenim darovnicama financirat e se projekti I&R koji predstavljaju
potrebu pojedine tvrtke ili industrijske grane, sadravaju u svojem
razvoju tehnoloku novost te imaju dokazan ekonomski potencijal,
a cilj im je razvoj novih ili znaajno poboljanje postojeih proizvoda i procesa. Pomo e imati oblik darovnica ili zajmova s uvjetnom klauzulom, ukazujui na to da e se jasno definirati provedba
odreenog projekta rokovi projekta, obveze ugovornih dionika te
dokazivanje tehnoloke primjenjivosti i/ili komercijalnog uspjeha.
1.4. Provedba klasterskih inicijativa u okviru klastera
Razvoj klastera u Republici Hrvatskoj mora se razmatrati u kontekstu poloaja Hrvatske kao malog tranzicijskog gospodarstva. Stoga
su prednosti klasterizacije za Republiku Hrvatsku posebice jaanje
konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, jaanje atraktivnosti hrvatskih regija za privlaenje investicija, poboljanje strukture gospodarskih aktivnosti i ostvarivanje vie dodane vrijednosti, poveanje
izvoza i internacionalizacija poslovanja, primjena inovacija i novih
tehnologija te viesektorsko umreavanje.
Podrka razvoju klastera u Republici Hrvatskoj provodi se od 2001.
godine. Ministarstvo poduzetnitva i obrta (MINPO) sufinancira uspostavljanje novih i poslovne aktivnosti postojeih poslovnih
klastera sukladno Strategiji razvoja klastera u Republici Hrvatskoj
2011. 2020. i Akcijskom planu razvoja klastera u Republici Hrvatskoj 2014. 2017. Meutim, potpora koja se prua poslovnim
klasterima, uspostavljenima po principu od dna prema vrhu, vie
je namijenjena povezivanju poslovnih subjekata u cilju unaprjeenja njihovog poslovanja i ne pridonosi u znaajnijoj mjeri stvaranju
odrivih veza izmeu gospodarstva i znanstveno-istraivakih institucija na podruju komercijalizacije inovacija i primjene novih
tehnologija u industriji.
Kako bi se poveala konkurentnost hrvatskog gospodarstva i omoguilo umreavanje javnog, znanstveno-istraivakog i poslovnog
sektora u cilju to uinkovitijeg ulaganja u istraivanje, tehnoloki
razvoj i inovacije, Ministarstvo gospodarstva potaknulo je osnivanje
klastera konkurentnosti za 12 industrijskih sektora14. Kroz izradu
14
Prehrambeno-preraivaki sektor, drvno-preraivaki sektor, automobilski sektor, pomorski sektor (brodogradnja i mala brodogradnja), obrambeni sektor, kreativni sektor, ICT sektor, tekstilni sektor i proizvodnja koe i
obue, graditeljstvo i graevinski sektor, zdravstveni sektor (farmaceutika i
proizvodnja medicinske opreme), kemijski sektor i sektor elektro-energetskih i proizvodnih strojeva i tehnologije.
NARODNE NOVINE
Strategije pametne specijalizacije utvrdit e se sektorske nie u okviru klastera konkurentnosti za koje Republika Hrvatska ima teritorijalni kapital i u kojima moe biti konkurentna na globalnom tritu
te moe odgovoriti na odreene drutvene izazove.
Razvoj klastera konkurentnosti omoguuje umreavanje javnog,
privatnog i znanstveno-istraivakog sektora (eng. triple hellix),
te na taj nain dovodi do poveanja konkurentnosti gospodarstva.
Primarni ciljevi klastera konkurentnosti su sljedei: (i) Jaanje konkurentnosti i stvaranje nove dodane vrijednosti na razini utvrenih
prioritetnih industrijskih sektora; (ii) Razvoj i nadogradnja znanstveno-istraivake infrastrukture i stavljanje u funkciju industrije
putem razvoja inovacijske mree za industriju; (iii) Uspostava zajednike strategije razvoja i postizanje zajednikog vodstva; (iv) Stvaranje zajednikog lanca vrijednosti i ukljuivanje u globalne lance
vrijednosti; (v) Ciljano privlaenje investicija u prepoznate sektore;
(vi) Razvoj ljudskih potencijala; (vii) Brendiranje i promocija sektora; (viii) Lobiranje na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini, te
(ix) Umreavanje i internacionalizacija klastera.
Daljnjim razvojem klastera konkurentnosti i poslovnih klastera putem provedbe klasterskih inicijativa omoguit e se sustavni pristup
unaprjeenju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva koji moe pomoi hrvatskom gospodarstvu da iskoristi svoj teritorijalni kapital i
na taj nain promovira konkurentnost koja se temelji na uinkovitoj upotrebi resursa, te uspjeno integrira hrvatsko gospodarstvo u
Europsku uniju za to e Ministarstvo gospodarstva dati podrku
klasterima konkurentnosti u provedbi klaster inicijativa. Ministarstvo poduzetnitva nastavit e sa davanjem podrke poslovnim klasterima kako bi omoguila jaanje konkurentnosti malih i srednjih
poduzetnika.
Takoer, klasteri konkurentnosti i poslovni klasteri moi e koristiti
sredstva iz EFRR namijenjena inovativnim klasterima kao i sredstva
u okviru HORIZON 2020 i COSME te drugim izvorima financiranja.
1.5. Poticanje temeljnih i primijenjenih istraivanja s velikim
inovativnim potencijalom u znanstveno-istraivakim institucijama
Jedan od osnovnih pokazatelja inovativnosti je uspjeno pretvaranje
znanja u komercijalni uspjeh i profit. Kroz ovu mjeru nastojat e
se iskoristiti postojei potencijali kroz usmjeravanje kapaciteta na
inovacijske projekte koji zadovoljavaju odreenu namjenu i mogu
se primijeniti u industriji i privatnom sektoru.
Utvrivanje prioritetnih sektorskih nia visoke dodane vrijednosti
i velikog izvoznog potencijala kroz Strategiju pametne specijalizacije (S3), omoguit e usmjeravanje temeljnih i ostalih istraivanja
u naim znanstveno istraivakim institucijama. Definiranje razvojnih smjerova istraivanja unutar naih znanstveno-istraivakih institucija temeljenih na zadanim smjerovima industrijskog razvoja,
potaknut e traenu vrstu istraivanja kojoj e osnovni smjer biti
komercijalizacija i svrsishodna primjena rezultata.
Hrvatska bi unutar postojeih znanstveno-istraivakih institucija
trebala dodatno potaknuti integraciju i povezivanje instituta odnosno pojedinih odjela s ciljem optimizacije rada i poveanja kvalitete
znanstvenih istraivanja. Za takve kontaktne centre nije potrebna
dodatna infrastruktura jer je cilj koristiti postojee kapacitete. Takvi
instituti odnosno odjeli za primijenjene tehnologije (organizirani po
primjeru: Instituta Fraunhofer u Njemakoj ili GTS instituta u Danskoj) podravaju i unaprjeuju prijenos znanja izmeu sveuilita i
industrije. Imaju kljunu ulogu pri osiguravanju toga da se rezultati domaih ili inozemnih temeljnih i primijenjenih (industrijskih)
istraivanja mogu pribliiti sferi njihove primjene i komercijalizaci-
je. Oni omoguavaju umreavanje akademske i znanstvene zajednice i poslovnog sektora. U konanici, takvi instituti ili odjeli obino
imaju kljunu ulogu pri osiguravanju opreme kojoj njihovi korisnici
mogu neizravno pristupiti plaanjem usluge ili izravno uzimanjem
opreme u najam.
2. Rjeavanje drutvenih izazova kroz primjenu drutvenokorisnih inovacija

Svrha
Europska unija je u svojoj strategiji Europa 2020 definirala sljedee
drutvene izazove kao kljune u globalnom razvoju drutva u cjelini: klimatske promjene i uinkovito koritenje resursa i sirovina,
ista i dostupna energija, pametni i integrirani transport, dostupnost
hrane, zdravlje i odgovor na starenje stanovnitva, i ukljuivo, inovativno i sigurno drutvo. Odgovor na utvrene izazove mogue je
dati jedino kroz razvijanje novih inovativnih rjeenja. U cilju je ovog
prioriteta da se i inovacijski sustav Republike Hrvatske pridrui traenju rjeenja na utvrene svjetske drutvene izazove
Opravdanost
Hrvatska se lanstvom u EU te postavljanjem cilja o podizanju ukupnih rashoda namijenjenih istraivanju i razvoju na 1,4% BDP-a do
2020. godine, obvezala na usklaivanje i jaanje svojih inovacijskih
potencijala. Prikljuivanjem i prihvaanjem ciljeva Inovacijske unije: (i) jaanje europske baze znanja, (ii) razvijanje akcijskih planova
za pretvaranje dobrih ideja u ekonomski opravdane trine projekte, (iii) uklanjanje socijalnih i zemljopisnih razlika, (iv) razvijanje
udruenih snaga za postizanje kljunih pomaka za europsko drutvo
u cjelini, Hrvatska e lake utvrditi svoje prilike i snage kojima bi
mogla odgovoriti i pomoi Europskoj uniji u rjeavanju definiranih
drutvenih izazova. Usmjerenost na rjeavanje tih drutvenih izazova te razvijanje partnerstva s drugim lanicama EU-a u odgovaranju na iste, RH e dodatno potaknuti razvijanje inovacijske kulture
drutveno-korisnog poslovanja i razmiljanja.
2.1. Dodjela darovnica za velike inovativne projekte koji odgovaraju na drutvene izazove
Darovnice za velike inovativne projekte (projekti drutveno-korisnih
inovacija) koji odgovaraju na pojedine drutvene izazove iz strategije
Europa 2020 osigurat e i pokrivati dio istraivanja kojima e se
Republika Hrvatska nastojati, ili samostalno ili u obliku meunarodnih konzorcija, prikljuiti nastojanjima EU-a u davanju odgovora na
definirane drutvene izazove. Takav program u osnovnim kriterijima za financiranje obavezno e morati sadravati triple (quadruple)
hellix suradnju, usmjerenost na inovativnost i svjetski prepoznate
inovativne projekte, te po mogunosti viesektorsko povezivanje ili
suradnju u sklopu meunarodnih konzorcija.
2.2. Davanje podrke inovacijskoj suradnji s inozemstvom kroz
vojno-gospodarske projekte
lanstvo Republike Hrvatske u NATO-u od 2009. osigurava mogunost hrvatskim tvrtkama i obrtnicima da u suradnji s drugim
lanicama NATO-a sudjeluju na projektima znanosti i tehnologije
u domeni sigurnosti sustava informacijske tehnologije, tehnologije
zatite okolia, istraivanja na podruju energije, geolokih opasnosti (kontrola poplava, gaenje poara, seizmoloke studije, itd.).
Provodit e se razne aktivnosti kako bi se pojaala suradnja na inovacijama u okviru NATO-vih projekata ukljuujui komunikacijsku
kampanju podizanja svijesti u hrvatskim tvrtkama i akademskim
institucijama o mogunosti sudjelovanja u projektima NATO-a. Takoer je potrebno prepoznati i dodatno potaknuti sudjelovanje Re-
NARODNE NOVINE
publike Hrvatske u radu Europske obrambene agencije (EDA) koja

za cilj ima koordinaciju i podupiranje europske obrambene politike
i aktivnosti koje su povezane s inovacijama, istraivanjem i primjenom novih tehnologija te pruanje potpore i osnaivanje industrijsko-tehnoloke osnovice europske obrambene industrije. Podrku je
posebice potrebno pruati projektima zajednike suradnje zemalja
lanica Europske unije a u sklopu rada novoustrojene Direkcije za
europsku sinergiju i inovacije.
e-poslovanja, e-administracije, e-zdravstva, e-javne nabave, ali i

svim ostalim inovacijama u pruanju javnih usluga gdje odreena
inovacija proizvodi ekonomsku aktivnost i korist poput odgovora
na financijsku krizu i traene utede putem rezanja trokova ili
outsourcinga, olakano praenje rasta ICT tehnologija (uenje o
primjenama kroz javne organizacije), odgovora na rastua pitanja
sigurnosti i privatnosti u poslovnom okruenju, omoguava povezivanje s regionalnim i europskim sustavima namijenjenih javnom
sektoru i graanima, i slino tome.
2.3. Podrka primjeni inovacija u javnom sektoru u pruanju

javnih usluga
Usluge i usluni sektor postepeno postaju sve utjecajnija pokretaka snaga u gospodarstvu (primjerice, taj sektor proizvodi vie od 2/3 zaposlenih i bruto dodane vrijednosti u EU). Iako je jasno da je za uspjeno
gospodarstvo potrebna snana industrijska baza i stremljenje tehnoloki
konkurentnoj razini opremljenosti, pa ak i vodstva, uspjena proizvodnja uvelike ovisi i o inovativnim uslugama poput dizajna, marketinga,
logistike te post-prodajnih usluga za odreene proizvode (poput servisa
ili odravanja). Uslune inovacije u biti bi trebale biti pokreta rasta
i strukturnih promjena za cijelo gospodarstvo jer ukljuuju nove ili
znaajno poboljane uslune koncepte i ponudu koju mogu koristiti i
uslune i proizvodne tvrtke ali i javni sektor.
Kroz ovu mjeru nastojat e se podrati razvoj upravo inovacija u pruanju javnih usluga, a u cilju oslobaanja transformacijskog uinka
uslunih inovacija (prethodno opisanih) na tradicionalne i rastue
industrijske sektore, kao i na drutvo u cjelini. Inovacijski projekti
bliski javnim uslugama usmjerili bi se na stvaranje povoljnog trinog i poslovnog okruenja kroz uslune inovacije u segmentima
IV. tematski stup: Jaanje ljudskih potencijala za inovacije i

stvaranje poticajnog okruenja za meunarodno kompetitivne istraivae
Cilj IV. tematskog cilja je ojaati ljudske potencijale u poslovnom,
javnom i znanstveno-istraivakom sektoru za stvaranje i primjenu
inovacija i novih tehnologija. Ovim ciljem i predloenim mjerama
potrebno je razviti i potaknuti razvoj vjetina i znanja koja komplementiraju i nadograuju odreena znanja u pogledu inovacijskih
metoda, pristupa poslovanju ili atraktivnih alata u transferu znanja
sa sveuilita u gospodarstvo. Vrlo je bitno naglasiti da e se strukturna pitanja obrazovanja i obrazovnog sustava Republike Hrvatske
rjeavati kroz Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije koja e
dati odgovore i rjeenja u sustavu visokog obrazovanja, znanosti i
tehnologije. Takoer, potrebno je omoguiti stvaranje atraktivnog
okruenja za izvrsne istraivae (world class) putem pruanja poslovne i institucionalne podrke u podruju istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija te izgradnje sustava utemeljenog na znanstvenoj izvrsnosti i internacionalizaciji.
U okviru IV. tematskog stupa prepoznata su 3 prioriteta s odgovarajuim mjerama:

3RWLFDQMHUD]YRMDQRYLKYMHWLQDSRWUHEQLK]DLVWUDLYDQMHWHKQRORNLUD]YRMLLQRYDFLMH
8NOMXHQRVWJRVSRGDUVWYDXL]PMHQHLSULODJRGEXREUD]RYQLKNXULNXOXPD
3RWLFDQMHLUD]YRMSURJUDPDFMHORLYRWQRJXHQMDXSRGUXMXLVWUDLYDQMDWHKQRORNRJUD]YRMDL
LQRYDFLMDQDPLMHQMHQLKSRVORYQRPVHNWRUX
3RWLFDQMHLUD]YRMSURJUDPDFMHORLYRWQRJXHQMD]DSRGX]HWQLNHYMHWLQHQDPLMHQMHQLKDNDGHPVNRML
]QDQVWYHQRM]DMHGQLFL
3RWLFDQMHSRVOLMHGLSORPVNLKVWXGLMDXSRGUXMLPDUHOHYDQWQLP]DLQGXVWULMX

3UXDQMHVDYMHWRGDYQLKXVOXJDSRGX]HWQLFLPDXSRGUXMXLVWUDLYDQMDWHKQRORNRJUD]YRMDLLQRYDFLMD
5D]YRMVXVWDYDDNUHGLWDFLMHLRVSRVREOMDYDQMD]DSUXDWHOMHXVOXJDQDSRGUXMXLQRYDFLMD
'RGMHODGDURYQLFD063]DGRELYDQMHLQRYDFLMVNLKVDYMHWRGDYQLKXVOXJD
3RWLFDQMHL]JUDGQMHVXVWDYDXWHPHOMHQRJQD]QDQVWYHQRML]YUVQRVWLLLQWHUQDFLRQDOL]DFLML
3RYHDQMHVSRVREQRVWLLVWUDLYDNLKLQVWLWXFLMD]DSULYODHQMHILQDQFLMVNLKUHVXUVD]DLVWUDLYDQMH
3RWLFDQMHPHXQDURGQHPRELOQRVWLXOD]QHLL]OD]QHLVWUDLYDDLVWXGHQDWDWHXNOMXLYDQMHX
PHXQDURGQHSURJUDPHLPUHH
3RWLFDQMHPRELOQRVWLLVWUDLYDDL]PHXMDYQRJLSULYDWQRJVHNWRUD
1. Poticanje razvoja novih vjetina potrebnih za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije

Svrha
Svrha ovog prioriteta je definiranje i razvijanje znanja i vjetina usmjerenih istovremeno i prema znanstveno-istraivakoj zajednici ali i
prema poslovnom sektoru. Poticanje razvoja poslovnog managementa educiranog za razumijevanje i upravljanje istraivakim, razvojnim i
inovacijskim procesima je kljuna stavka za jaanje ljudskih kapaciteta u poslovnoj zajednici. S druge strane znanstveno-istraivaka zajednica mora biti poticana i educirana u smjeru razumijevanja poslovnih procesa, pravila trita i parametara koji utjeu na izbacivanje novih
proizvoda na trite.
NARODNE NOVINE
Opravdanost
U Republici Hrvatskoj prepoznat je nedostatak potrebnih znanja i
kompetencija za razumijevanje i voenje inovacijskih procesa i projekata s oba spektra inovacijskog sustava: znanstveno-istraivakog
i poslovnog. Republika Hrvatska je prepoznala tu kljunu toku te
e se kroz Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije obrazovni
sustav Republike Hrvatske prilagoditi novim trendovima prepoznajui tu prvenstveno potrebu za cjeloivotnim uenjem, boljim
povezivanjem i uvaavanjem potreba gospodarstva, prvenstveno po
pitanju tehnikih zanimanja neophodnih za aktivnosti tehnolokog
razvoja i inovacija.
1.1. Ukljuenost gospodarstva u izmjene i prilagodbu obrazovnih kurikuluma
Pitanja razvoja obrazovnog sustava, definiranja i reforme kurikuluma, uvoenja cjeloivotnog uenja u obrazovni sustav u nadlenosti je Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koja e svojim
mjerama mijenjati pojedine elemente sustava visokog obrazovanja
i znanosti.
Ipak, kako bi i obrazovni sustav dobio im detaljnije i specifinije
upute o potrebama gospodarstva po pitanju odreenih zanimanja
koja se tiu njihovih djelatnosti, predlae se formiranje radne skupine unutar Nacionalnog vijea za obrazovanje, znanost i tehnoloki
razvoj, putem koje bi se imenovani predstavnici poslodavaca sastajali s predstavnicima obrazovnog sustava te raspravljali i predlagali
prilagodbu odreenih kurikuluma i programa obrazovanja sukladno
identificiranim potrebama unutar klastera konkurentnosti.
1.2. Poticanje i razvoj programa cjeloivotnog uenja u podruju istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija namijenjenih
poslovnom sektoru
Cjeloivotno uenje nain je dranja koraka s novim tehnologijama
i razvoja vjetina tijekom karijere pojedinca. Meutim, tek mali dio
radno aktivnog stanovnitva Hrvatske ostvaruje koristi iz redovnog
uenja. Veina poslodavaca u sektoru malog i srednjeg poduzetnitva, a tu spada veina hrvatskih tvrtki, ulae vrlo malo u obrazovanje
svojih zaposlenika te u nedovoljnoj mjeri koristi dravne potpore
kao to su davanja za struno osposobljavanje, porezni poticaji ili
sufinanciranje osposobljavanja.
Potrebno je poticati programe cjeloivotnog uenja za poslovni sektor u cilju razvoja poduzetnikih vjetina usmjerenih prema razumijevanju i voenju istraivakih, razvojnih i inovacijskih vjetina.
Gore navedene dostupne poticaje potrebno je bolje kanalizirati prema programima koji potiu razvoj i educiranje poslovnog sektora
upravo u smjeru razumijevanja koristi uvoenja inovacijskih, istraivakih i razvojnih aktivnosti u svakodnevno poslovanje tvrtki.
1.3. Poticanje i razvoj programa cjeloivotnog uenja za poduzetnike vjetine namijenjenih akademskoj i znanstvenoj
zajednici
Mali broj supsidijarnih spin-out poduzea i patenata iz javnih istraivakih institucija, sukladno istraivanju provedenom od strane
OECD Investment Compact, zasigurno je rezultat nedovoljne educiranosti akademske zajednice i zaposlenih u znanstveno-istraivakim institucijama i organizacijama u pogledu pravila trine utakmice, uvjeta na tritu kapitala te neefikasnim upravljanjem poslovnim
procesima.
Kao to poslovnoj zajednici nedostaju edukacije u pogledu voenja i
razumijevanja istraivako-razvojnih projekata, tako i akademskoj i
znanstvenoj zajednici i zaposlenima u okviru znanstveno-istraivakih institucija mogu biti korisni obrazovni programi i edukacije koji
obuhvaaju poduzetnike vjetine, strategije poslovanja i marketing,
kako bi se obrazovali u vezi s poslovnim izgledima istraivanja i
inovacija. Kroz ovakve programe namijenjene znanstveno istraivakoj zajednici zasigurno bi se poveao i broj spin-out tvrtki koje bi
dolazile sa sveuilita i znanstveno-istraivakih institucija.
1.4. Poticanje poslijediplomskih studija u podrujima relevantnim za industriju
Meunarodna dobra praksa pokazuje da inovacije u gospodarstvu
mogu biti podrane kroz partnerstvo i mobilnost izmeu akademskog i industrijskog sektora. Poslijediplomski obrazovni programi
su sastavni dio suradnje izmeu akademske i znanstvene zajednice
i industrije. Odreeni broj specijalistikih i doktorskih radova pokrit e teme koje su izravno relevantne za industriju, ukljuujui
znaajnu koliinu vremena koje studenti provedu u tvrtkama, kako
bi se poboljala relevantnost njihovog doktorskog rada za poslovnu
strategiju i ciljeve tvrtki.
2. Pruanje savjetodavnih usluga poduzetnicima u podruju

istraivanja, tehnolokog razvoja i inovacija
Svrha
Cilj ovog prioriteta je razvoj i unaprjeenje sustava pruanja poslovne podrke poduzetnicima u podruju istraivanja, tehnolokog
razvoja i inovacija prvenstveno kroz savjetodavne i intelektualne
usluge.
Opravdanost
Hrvatska postie loe rezultate u meunarodnim anketama o kvaliteti poslovnog okruenja. Prema Globalnom indeksu konkurentnosti
Hrvatska zauzima 75. mjesto od ukupno 148 zemalja za razdoblje
2013. 2014., to je est mjesta bolji rezultat u odnosu na prethodno
razdoblje istraivanja ali i dalje gori rezultat od veine drava lanica
EU-a. Nedovoljna kvaliteta poslovnog okruenja i nedostatak konkurentnosti na kljunim tritima nepovoljno djeluju na mogunosti rasta hrvatskog gospodarstva. Promiljajui o budunosti, niska
razina izdataka za istraivanje i razvoj te neuinkovitosti politikih
okvira onemoguuju rast produktivnosti i bri prijelaz na gospodarstvo koje se temelji na znanju.15
2.1. Razvoj sustava akreditacije i osposobljavanja za pruatelje
usluga na podruju inovacija
Kroz ovu mjeru osigurat e se podrka pruateljima usluga na
podruju inovacija (individualnim strunjacima, ustanovama ili
tvrtkama) u obliku profesionalnog osposobljavanja i certificiranja.
Cilj je osigurati postojanje strukturiranog trita kvalificiranih konzultanata kako bi se podrale inovativne tvrtke u Hrvatskoj. Osposobljavanje za pruatelje usluga na podruju inovacija pokrivat e
teme kao to su studije izvedivosti, zatita intelektualnog vlasnitva
i upravljanje intelektualnim vlasnitvom, upravljanje inovacijama,
vrednovanje nematerijalne imovine, i sl.16 Takoer e se planirati
interaktivni internetski portal putem kojeg klijenti mogu ocijeniti
pruatelja poslovnih usluga.
15
Ocjena ekonomskog programa za 2013. za Hrvatsku, Europska komisija,

Bruxelles, 29. 5. 2013.
16
Ova mjera nadovezat e se na HAMAG-ovu/BICRO-vu mreu konzultanata za malo poduzetnitvo koja ve sada obuhvaa edukaciju i certificiranje
konzultanata za malo poduzetnitvo.
NARODNE NOVINE
2.2. Dodjela darovnica MSP za dobivanje inovacijskih savjetodavnih usluga

Unutar ovog cilja osigurat e se darovnice za dobivanje inovacijskih
savjetodavnih usluga namijenjenih MSP-u. Pod inovacijskim savjetodavnim uslugama ubrajaju se trokovi koji se odnose na poslovno
savjetovanje, tehnoloka pomo, usluge transfera tehnologija, obuka, savjetovanje za stjecanje, zatitu i trgovinu prava intelektualnog
vlasnitva te za licenciranje i savjetovanje za koritenje standarda.17
Ministarstvo poduzetnitva i obrta odgovorno je za uspostavljanje
odgovarajueg zakonodavnog okvira i razvoj politika u svrhu pruanja potpore sektoru MSP-a, dok su MINPO i HAMAG-BICRO dravne ustanove koje imaju zadau pruiti potporu sektoru MSP. Veliki
je broj resornih ministarstava iji postupci utjeu na rezultate MSP-a
kao to je Ministarstvo gospodarstva (industrijska politika, inovacijska politika), Ministarstvo turizma (MSP u turizmu), Ministarstvo
regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
3. Poticanje izgradnje sustava utemeljenog na znanstvenoj

izvrsnosti i internacionalizaciji
Svrha
Kako bi se Hrvatska transformirala u gospodarstvo koje se temelji
na znanju potie se izgradnja sustava utemeljenog na znanstvenoj
izvrsnosti i internacionalizaciji. Kvalitetan znanstveni sustav vana
je pretpostavka rasta i napretka cijelog gospodarstva.
Opravdanost
Hrvatska je umjeren inovator, a istraivaki i inovacijski sustav sadri brojne neuinkovitosti. One se uglavnom odnose na nedostatak
suradnje izmeu javnih istraivakih organizacija i privatnog sektora, slabu komercijalizaciju istraivakih rezultata i mehanizme prijenosa tehnologije. Istodobno, okviri politika u podruju istraivanja,
inovacija i industrijske politike nisu dovoljno razvijeni. Nadalje,
ukupna razina izdataka za istraivanje i razvoj u 2013. dosegnula
je 0,81%, to iznosi manje od prosjeka EU-a te je premali iznos za
poticanje prijelaza na gospodarstvo koje se temelji na znanju.
Poticanje izgradnje sustava utemeljenog na znanstvenoj izvrsnosti i
internacionalizaciji provodit e se kroz poveanje sposobnosti istraivakih institucija za privlaenje financijskih resursa za te svrhe,
poveanje meunarodne mobilnosti, kako ulazne tako i izlazne
meu istraivaima i studentima, i ukljuivanje u meunarodne
programe i mree te poticanje mobilnosti istraivaa izmeu javnog
i privatnog sektora, kako bi se poveao postotak primjene izuma i
otkria. Otvorenost za meunarodnu razmjenu iskustava kljuna je
karika u izgradnji kvalitetnog znanstvenog sustava.
3.1. Poveanje sposobnosti istraivakih institucija za privlaenje financijskih resursa za istraivanje, tehnoloki razvoj i
inovacije
Sposobnosti istraivakih institucija bit e ojaane pruanjem usluga
koje osiguravaju profesionalnu i administrativnu podrku znanstvenicima (ukljuujui financijsko upravljanje, pravnu i organizacijsku
podrku) sa svrhom maksimalnog poveanja pristupa sredstvima
za projekte istraivanja i razvoja, a posebice iz vanjskih izvora kao
to je HORIZON 2020 i Europski institut za tehnologiju, te drugih
inozemnih izvora.
17
COMMISSION REGULATION (EC) No 800/2008 of 6 August 2008 declaring certain categories of aid compatible with the common market in
application of Articles 87 and 88 of the Treaty (General block exemption
Regulation)
3.2. Poticanje meunarodne mobilnosti (ulazne i izlazne) istraivaa i studenata te ukljuivanje u meunarodne programe
i mree
Poticat e se sudjelovanje istraivaa i drugih strunjaka povezanih
s aktivnostima istraivanja, razvoja i inovacija u programima mobilnosti za istraivae i studente. Takoer e se poticati sudjelovanje u
europskim i meunarodnim udruenjima, kao i stvaranje udruenja
koja su sposobna predstavljati nacionalne interese na meunarodnoj
sceni. Poticat e se ukljuivanje istraivakih organizacija u meunarodne programe i mree, a posebice one koje vode pokretanju
aktivnosti zajednikih istraivanja, razvoja i inovacija meu njihovim lanovima.
3.3. Poticanje mobilnosti istraivaa izmeu javnog i privatnog
sektora
U suradnji s dionicima, kako iz javnog tako i iz privatnog sektora, razvit e se razni mehanizmi te e isti biti ponueni u smjeru i
javnog i privatnog sektora, kao to su razmjena osoblja i praktino
radno iskustvo. Bit e razvijeni dodatni financijski instrumenti za
posebno odabrane programe mobilnosti, to e olakati sudjelovanje
organizacija u programima mobilnosti. Takoer e se uvesti instrumenti koji e ojaati sudjelovanje istraivaa na poetku karijere u
javnom sektoru u projektima koji su od interesa za industriju. Konano, razvit e se mehanizmi koji omoguuju i stimuliraju prijenos
etabliranih istraivaa iz javnog sektora i sektora visokog obrazovanja u privatni istraivaki sektor, jaajui tako njihove sposobnosti
za provoenje novih istraivanja i studijskih programa, a u skladu
s potrebama trita.
IV. PRAENJE PROVEDBE STRATEGIJE

POTICANJA INOVACIJA REPUBLIKE HRVATSKE
2014. 2020.
Kako bi se omoguila uspjena realizacija ciljeva i prioriteta u okviru
inovacijske politike, potrebno je dobiti uvid u uinkovitost provedbe
mjera za poticanje inovacija.
U cilju to uspjenije provedbe Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske nakon tri godine provest e se srednjorono vrednovanje (eng. interim evaluation) postignutih ciljeva postavljenih
u okviru Strategije. Srednjorono vrednovanje Strategije pokazat e
jesu li strateki ciljevi, prioriteti i mjere bili dobro postavljeni i je li
potrebno revidirati Strategiju. Naknadna (ex-post) evaluacija e se
provesti nakon posljednjeg izvjea o inovacijama za 2020. godinu
i njome e se ocijeniti uinkovitost i djelotvornost provedbe Strategije u cilju dostizanja postavljenih ciljeva i prikazati utjecaj iste
na Nacionalni inovacijski sustav u cjelini. Zadani ciljevi i rezultati
svih mjera trebaju biti jasno iskazani u sintetikom izvjeu koji e
biti dostavljeni Inovacijskom vijeu. Izvjee treba jasno prikazati
poveznicu rezultata svih mjera sukladno zadanim osnovnim pokazateljima (Dodatak 1).
U svrhu praenja i upravljanja inovacijskom politikom i sustavom,
napravit e se niz informatikih rjeenja koja e omoguiti integriran pristup i mjerenje uinkovitosti sustava inovacija ne samo za
upravljake strukture inovacijskog sustava (nacionalna razina), ve
i krajnjih korisnika mjera (mikro razina). Uspostavit e se sredinji
sustav upravljanja i poticanja inovacija i staviti ga na besplatno koritenje korisnicima mjera u cilju transparentnosti i bolje uinkovitosti pojedinih mjera ali i funkcioniranja sustava u cjelini.
NARODNE NOVINE
V. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU

STRATEGIJE
Kada se govori o provedbi aktivnosti u okviru prioritetnih podruja
Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske, nuno je definirati i osnovne izvore financiranja. Budui da su inovacije definirane
kao kljuan imbenik ekonomskog rasta, cilj je da se unutar institucionalnog okvira razraenim viedisciplinarnim mjerama stvori
u Republici Hrvatskoj poticajno okruenje za poticanja istraivanja,
tehnolokog razvoja i inovacija u poslovnom sektoru i realizaciju
inovacijskog potencijala Republike Hrvatske u cilju jaanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. S obzirom da je Strategija poticanja inovacija vie-sektorska, u njezinu se realizaciju trebaju ukljuiti
resorna tijela dravne uprave, relevantne nacionalne i regionalne
agencije, partnerske institucije, podruna (regionalna) i lokalna
samouprava. Temeljni izvor financiranja provedbe Strategije, osim
privatnih izvora financiranja, bit e prorauni resornih tijela dravne
uprave i pripadajuih agencija, upanijski i lokalni prorauni, prorauni partnerskih institucija, te fondovi i programi Europske unije.
Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je dobila mogunost koritenja Europskih strukturnih i investicijskih fondova za financiranje
projekata vezanih za aktivnosti istraivanja, tehnolokog razvoja i
inovacija. Financijska su sredstva planirana u okviru Operativnog
programa Konkurentnost i kohezija 2014. 2020. Dodatne financijske alokacije predviene su u okviru Operativnog programa Uinkoviti ljudski potencijali putem kojeg e se moi financirati aktivnosti
vezane uz unaprjeenje ljudskih potencijala za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije u javnom i privatnom sektoru i u okviru Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda
za pomorstvo i ribarstvo.
Takoer, postoji i niz drugih izvora financiranja kao to su programi EU (HORIZON 2020, COSME) i programi Teritorijalne suradnje
(transnacionalni, meuregionalni i prekogranini programi) koji su
Republici Hrvatskoj dostupni, a koji e takoer pomoi u realizaciji prioritetnih podruja i pripadajuih mjera u okviru Strategije
poticanja inovacija Republike Hrvatske kako bi se stvorili uvjeti za
poveani priljev inovacija i unaprjeenje konkurentnosti hrvatskog
gospodarstva.
Pri koritenju fondova i programa Europske unije i proraunskih
sredstava Republike Hrvatske bit e potrebno voditi brigu o pravilima vezanima uz zatitu trinog natjecanja (usklaenost dodjele
bespovratnih sredstava s horizontalnim potporama EU-a Regionalne potpore i Potpore za istraivanje, razvoj i inovacije).
DODATAK 1.
SUDIONICI IZRADE STRATEGIJE POTICANJA

INOVACIJA REPUBLIKE HRVATSKE 2014. 2020.
Savjetodavni odbor Projekta izrade nacionalne
inovacijske strategije u RH za razdoblje 2013. 2020.:
IME I PREZIME
ILIJA RAI
MARKO LACKOVI
dr. sc. ANTE BAKI
VESELKO IVANKOVI
HRVOJE TUTMAN
MIHOVIL BARANI
TVRTKA/INSTITUCIJA
HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOLJAVANJE
NACIONALNO VIJEE ZA KONKURENTNOST
INETEC- INSTITUT ZA NUKLEARNU TEHNOLOGIJU
KAPSCH TIS D.O.O.
CRANE- CROATIAN BUSINESS ANGEL
NETWORK DOPISNA ADRESA ULICA
GRADA VUKOVARA 269D
dr. JADRANKA VARC
INSTITUT DRUTVENIH ZNANOSTI IVO

PILAR
prof. dr. sc. SRAN NOVAK
CENTARA ZA ISTRAIVANJE, RAZVOJ I
TRANSFER TEHNOLOGIJE
IVO FRIGANOVI
HAMAG-BICRO
prof. dr. sc. ZDRAVKO LENAC
SVEUILITE U RIJECI
prof. dr. sc. LEONARDO MARU- SVEUILITE U ZADRU
I
BELA NEMET
INOVACIJSKO PODUZETNIKI CENTAR IPC
IVAN MID
ZAGORSKA RAZVOJNA AGENCIJA ZARA
IVICA DOLI
RAZVOJNA AGENCIJA SISAKO MOSLAVAKE UPANIJE SI-MO-RA D.O.O.
VLADIMIR SKOLAN
RAZVOJNA AGENCIJA KARLOVAKE UPANIJE, KARLA
NIKOLA KUI
AGENACIJA ZA RAZVOJ VARADINSKE UPANIJE, AZRA
mr. sc. ANDRIJA PETROVI
TEHNOLOKI PARAK VARADIN
mr. sc. DAVOR BEGONJA
TEHNOLOKO INOVACIJSKI CENTAR RIJEKA
BORIS GOLOB
ZNANSTVENO TEHNOLOGIJSKI PARK SVEUILITA U RIJECI STePRi
SAA GROZDANI
TEHNOLOKI PARK ZAGREB RAZVOJNA
AGENCJA ZAGREB -TPZ D.O.O.
SLAANA JAKOPOVI
TEHNOLOKI CENTAR SPLIT
prof. dr. sc. IVAN TEFANI
TEHNOLOGIJSKO RAZVOJNI CENTAR, Osijek
tera tehnopolis
ZRINKA MALEEVI
HRVATSKA AGENCIJA ZA MALO GOSPODARSTVO
prof. dr. sc. EMIRA BEI
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA
I SPORTA
prof. dr. sc. TOMISLAV IVI
GRAEVINSKI FAKULTET
prof. dr. sc. ALEKSANDAR HO- ARHITEKTONSKI FAKULTET
MADOVSKI
prof. dr. sc. JADRANKA MALINA METALURKI FAKULTET
prof. dr. sc. NIKOLAJ LAZI
FILOZOFSKI FAKULTET
dr. sc. ELJKO BAI
GEODETSKI FAKULTET
mr. sc. EFKA HEDER *
SEECEL
MORANA FUDURI
INSTITUT ZA INOVACIJE
doc.dr. sc. TOMISLAV BAKOVI EKONOMSKI FAKULTET
prof. dr. sc. ALEN SLAVICA
VETERINARSKI FAKULTET
GORAN RADONI
HRVATSKI INSTITUT ZA TEHNOLOGIJU
dr. sc. SILVANA RAI MALI
FAKULTET KEMIJSKOG INENJERSTVA I
TEHNOLOGIJE
MARIN HRASTE, AKADEMIK
HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I
UMJETNOSTI
doc.dr. sc. ANTE BILI PRCI EDUKACIJSKO REHABILITACIJSKI FAKULTET
prof. dr. sc. HRVOJE BRKI
STOMATOLOKI FAKULTET
BORIS ORAK
MINISTARSTVO VANJSKIH I EUROPSKIH
POSLOVA
prof. dr. sc. BRANKO BLAEVI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU
I UGOSTITELJSTVU
DARKO PINTARI
MINISTARSTVO OBRANE
ROBERT BUTKOVI
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
MARKO KRITOF
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA
dr. sc. MIROSLAV GOLUB
RUDARSKO-GEOLOKO NAFTNI FAKULTET
TANJA ANTUNOVI
MINISTARSTVO BRANITELJA
STJEPAN RISOVI
UMARSKI FAKULTET
IVANA KUNI
MINISTARSTVO FINANCIJA, DRAVNA RIZNICA,
IVA DODIG
MINISTARSTVO PRAVOSUA
NARODNE NOVINE
Radna grupa za izradu Nacionalne inovacijske strategije:

IME I PREZIME
Alen Leveri
Ivo Radkovi
Darinka Vedrina
Karmelita tambuk Hrnjak
Tatjana Butorac
Marija Rajakovi
Goran Basarac
Matija Derk
Ana Krvari
Tatjana Kova Klemar
Boris Martinez
Bruno Radojica
prof.dr.sc. Saa Zelenika
dr.sc. Hrvoje Metri
Ivan Lako
Renato Vrebac
uro Horvat
eljko Horvat
Sanja Smoljak Kati
Dario Gavranovi
dr. sc. Sandra valjek
dr. sc. Sonja Radas
Barbara Ambru
Srebrenka Letina
Tanja Milovi
TVRTKA/INSTITUCIJA
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU
Tehnix d.o.o.
Tehnix d.o.o.
Ekonomski institut Zagreb
Ekonomski institut Zagreb
Institut za istraivanje razvoja ljudskih potencijala
Institut za istraivanje razvoja ljudskih potencijala
Jela Boli
mr. sc Tajana Kesi -api
Ivan Boac
dr. sc. Sinia Marijan
dr. sc. Ante Elez
dr. sc. Stjepan Car
Vojislav Rauevi
Neven Markovi
Kazimir Mihi
Vjeran Radatovi
Darko Huljeni
Zvonimir Viduka
Darko Barii
Marijana Puljiz
Niko ubela
mr. Luka Vonina
dr. sc. Dario Sambunjak
Tomislav Vrai
Andreja Bakula
prof. dr. sc. Ivan Petrovi
prof.dr.sc. Vedran Bilas
mr. sc. Lino Fui
Mirjana ubri -tefok
doc. dr. sc. Damir Godec
prof. dr. sc. Vladimir Soldo
Mario Obrdalj

Konar-Institut za elektrotehniku d.d
Konar-Institut za elektrotehniku d.d
Udruga inovatora Hrvatske
Udruga inovatora Hrvatske
Hrvatski savez inovatora
Hrvatski savez inovatora
Ericsson d.d
Ericsson d.d
Altpro d.o.o.
Altpro d.o.o.
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo poljoprivrede
Ministarstvo zdravlja
Ministarstvo zdravlja
Ministarstvo uprave
Ministarstvo uprave
Fakultet elektronike i raunarstva
Fakultet elektronike i raunarstva
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Ministarstvo zatite okolia i prostornoga ureenja
DODATAK 2.
Pregled osnovnih pokazatelja Strategije poticanja inovacija RH 2014. 2020.

Tematski stup/Prioritet
I. tematski stup: Razvoj Inovacijskog sustava Republike Hrvatske i unaprjeenje zakonodavnog i fiskalnog okvira za poticanje inovacija
Prioritet 1. Poboljanje uinkovitosti nacionalnog
inovacijskog sustava
Prioritet 2. Razvoj i unaprjeenje inovacijskog lanca vrijednosti
Cilj
Pokazatelj
Poboljanje inovacijske izvedbe Republike Hr- Inovacijski indeks
vatske
Poveanje udjela istraivanja i razvoja u BDP-u
Omoguavanje suradnje svih sudionika u okviru

inovacijskog procesa putem inovacijske mree za
industriju (tematskih inovacijskih platformi)
Razvoj inovacijske infrastrukture i promocija centara kompetencije
Jaanje izvrsnosti znanstveno-istraivakih institucija
Prioritet 3. Uspostava fiskalnog okvira za poticanje Poboljanje sustava poreznih olakica za istraivainovacija
nje, tehnoloki razvoj i inovacije
Uvoenje povoljnih poreznih aranmana radi poticanja zapoljavanja visoko-kvalificiranih strunjaka
Poticanje osnivanja inovativnih poduzea
Poticanje ulaganja u inovativna poduzea
II. tematski stup: Jaanje inovacijskog potenci- Poveanje ulaganja poslovnog sektora u istraijala gospodarstva
vanje, razvoj i inovacije
Udio istraivanja i razvoja u BDP-u

Broj kolaborativnih projekata izmeu znanstvenoistraivakog i poslovnog sektora
Broj izgraene ili unaprijeene inovacijske infrastrukture
Broj kompetencija znanstveno-istraivakih institucija
Broj tvrtki koje koriste porezne poticaje za istraivanje i razvoj
Broj istraivaa i visoko-kvalificirane radne snage
u industriji
Broj inovativnih poduzea
Broj ulagaa u inovativna poduzea
Udio ulaganja poslovnog sektora u ukupnim
ulaganjima u istraivanje i razvoj
Udio prihoda poslovnog sektora od novih proizvoda/usluga u ukupnim prihodima poslovnog
sektora
Izdaci poslovnog sektora za istraivanje i razvoj
(BERD)
Novopredloeni inovacijski indikator EU-a (eng.
Composite Innovation Indicator)
NARODNE NOVINE
Prioritet 1. Podrka rastu i osnivanju inovativnih Poticanje rasta i osnivanja inovativnih MSP-a
malih i srednjih poduzea
Prioritet 2. Podrka poslovnim ulaganjima MSP-a u Poveanje ulaganja MSP-a u istraivanje, tehnoloistraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije
ki razvoj i inovacije radi razvoja novih proizvoda
i usluga
Prioritet 3. Podrka poslovnim ulaganjima velikih
poduzetnika u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije
Prioritet 4. Olakavanje pristupa inovativnih poduzea financiranju
Prioritet 5. Privlaenje izravnih stranih investicija u
visoko-tehnoloke sektore i industrije u nastajanju
III. tematski stup: Poticanje suradnje i protoka
znanja izmeu poslovnog, javnog i znanstveno-istraivakog sektora
Prioritet 1. Poticanje interakcije izmeu industrije

i znanstveno-istraivakih institucija
Prioritet 2. Rjeavanje drutvenih izazova kroz primjenu drutveno-korisnih inovacija
Broj novootvorenih inovativnih poduzea po godini

Udio ulaganja MSP-a u ukupnim ulaganjima poslovnog sektora u istraivanje i razvoj
Broj novih proizvoda i usluga kao rezultat inovacijskog procesa
Poveanje ulaganja velikih poduzetnika u istraiva- Izdaci poslovnog sektora za istraivanje i razvoj
nje, tehnoloki razvoj i inovacije radi razvoja novih (BERD)
proizvoda i usluga
Poveanje ulaganja inovativnih poduzea zbog Broj poduzetnika koji su dobili pristup izvorima
olakanog pristupa izvorima financiranja
financiranja
Ukupna vrijednost ulaganja inovativnih poduzea
Poveanje izravnih stranih investicija u visoko-teh- Priljev FDI-ja u visoko-tehnoloke sektore i indunoloke sektore i industrije u nastajanju
strije u nastajanju
Poveanje primjene bazinih i primijenjenih Broj bazinih i primijenjenih (industrijskih)
(industrijskih) istraivanja u gospodarstvu
istraivanja s inovacijskim potencijalom
Broj inovativnih proizvoda i usluga kao rezultat
kolaborativnih istraivanja
Broj patentnih prijava na milijun stanovnika
Poticanje zajednikih projekata za istraivanje, Broj kolaborativnih projekata
tehnoloki razvoj i inovacije izmeu industrije i Broj iskoritenih inovacijskih vauera
znanstveno-istraivakih institucija
Broj darovnica za ugovorna istraivanja
Broj klasterskih inicijativa
Pronalaenje inovativnih rjeenja za drutvene iza- Broj projekata koji odgovaraju na drutvene izazove
zove i uvoenje inovacija u sustav pruanja javnih Broj projekata koji poboljavaju pruanje javnih
usluga
usluga
Jaanje ljudskih kapaciteta za istraivanje, ra- Broj istraivaa u ukupnom broju zaposlenih u
zvoj i inovacije
gospodarstvu
IV. tematski stup: Jaanje ljudskih potencijala za

inovacije i stvaranje poticajnog okruenja za
meunarodno kompetitivne istraivae
Prioritet 1. Poticanje razvoja novih vjetina potreb- Stjecanje novih vjetina potrebnih za istraivanje, Broj istraivaa upisanih u programe cjeloivotnog
nih za istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije
tehnoloki razvoj i inovacije u znanstveno-istrai- obrazovanja u podruju istraivanja, tehnolokog
vakom i poslovnom sektoru
razvoja i inovacija
Broj dodijeljenih stipendija za poslije-diplomske
studije u industriji
Prioritet 2. Pruanje savjetodavnih usluga podu- Unaprjeenje rada poslovnih potpornih institucija Broj poslovnih potpornih institucija akreditiranih
zetnicima u podruju istraivanja, tehnolokog za pruanje usluga na podruju inovacija
za pruanje usluga na podruju inovacija
razvoja i inovacija
Jaanje sposobnosti MSP-a za inovacije putem do- Broj MSP-a koji su dobili darovnice za inovacijske
bivanja poslovne podrke u podruju istraivanja, savjetodavne usluge
tehnolokog razvoja i inovacija
Prioritet 3. Poticanje izgradnje sustava utemeljenog Jaanje izvrsnosti znanstveno-istraivakih institu- Broj studenata istraivaa koji ulaze/izlaze u RH
na znanstvenoj izvrsnosti i internacionalizaciji
cija i poticanje internacionalizacije
Broj dodijeljenih znanstvenih stipendija
Broj inovacijskih asistenata u MSP-u
NARODNE NOVINE
DODATAK 3.
Grafiki Prikaz Strategije poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. 2020.
Mjera 1.1. Pozicioniranje Hamag Bicro kao krovne
agencije za pruanje podrke

provedbene
inovacijskim programima i projektima
Mjera 1.2. Imenovanje kontakt osoba zaduenih za

inovacijske aktivnosti u tjelima dravne uprave i
trg. drutvima u vlasnitvu RH
Mjera 1.3. Promocija i popularizacija inov. politike
Mjera 1.4. Uspostava sustava za praenje,
vrednovanje i evaluaciju inovacijske politike
3.
3.
3.
3.
DODATAK 4.
Glavne razlike izmeu Republike Hrvatske i prosjeka EU-a

Pokazatelj (Naslov i jedinica mjere)
Financiranje istraivanja i razvoja iz privatnog sektora (BERD kao % GERD-a)*
Ljudski potencijali u znanosti i tehnologiji (HRST kao % radne snage)*
Ukupni izdaci za istraivanje i razvoj (GERD kao % BDP-a)*
Godina
2013.
2013.
2013.
Hrvatska
prosjek
42,8
34,5
0,81
EU 27 prosjek
54,9
43,4
2,02 (procjena)
NARODNE NOVINE
Izdaci za istraivanje i razvoj poslovnog sektora (BERD kao % BDP-a)*

2013.
Znanstvene publikacije meu 10% najcitiranijih svjetskih asopisa**
2009.
Patentne aplikacije u EPO na milijun stanovnika***
2012.
Prihodi od licenci i patenata iz inozemstva**
2012.
Broj istraivaa (FTE) udio u ukupnoj zaposlenosti*
2013.
Broj istraivaa (FTE) u poslovnom sektoru udio u ukupnoj zaposlenosti istraivaa*
2012.
Suradnja sveuilita i gospodarstva****
2013./2014.
Publikacije nastale javno-privatnom znanstvenom suradnjom**
2011.
Inovacijske sposobnosti poduzea****
2013./2014.
Broj doktora znanosti na 1 000 stanovnika u dobi 25 34 godine*
2010.
Udio stanovnitva u % u dobi od 30 34 koje ima tercijarno obrazovanje*
2013.
Zbirni indeks inovacija (Summary Innovation Index)**
2013.
Izvor: * Eurostat (tsc00031, tsc00025, tsc0001, pat_ep_ntot, rd_p_perslf, edat_lfse_07); ** Innovation Union
Commission; *** Eurostat 2009; **** Global Competitiveness Report 2011-2012, World Economic Forum
0,41
1,29 (procjena)
3,2
11,00
6,77
108,05
0,23
0,77
0,43%
0,79
17,4%
46,87%
3,4
4.37
27,4
52,8
3,11
4.02
1,3
1,5
25,6
36,9
0,306
0,554
Scoreboard 2014, European
DODATAK 5.
Rezultati Inovacijske unije: Profil Republike Hrvatske (Prosjek EU 27 = 100)

0
20
40
60
80
100
120
140
20
40
60
80
100
120
140
Novi doktorandi
Mladi od 20-24 godine sa srednjim obrazovanjem
0HXQDURGQH]DMHGQLNH]QDQVWYHQHSXEOLNDFLMH
Doktorandi koji nisu iz EU
Izdaci za R&D u javnom sektoru
ULAGANJA TVRTKI
Izdaci koji nisu vezani uz R&D
Inovacije MSP unutar organizacije
Javno-privatne znanstvene zajednike publikacije
Patnente prijave za ugovore o suradnji na podruju patenta
ig Zajednice
INOVATORI
MSP koja uvode inovacije u marketingu ili organizaciji

Zapoljavanje u djelatnostima intenzivnog znanja
Izvoz usluga intenzivnog znanja
Prihodi od licencija i patenata iz inozemstva
NARODNE NOVINE
DODATAK 6.
Akcijski plan
9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD

,7(0$76.,67835D]YRMQDFLRQDOQRJ,QRYDFLMVNRJVXVWDYDWH]DNRQRGDYQRJLILVNDOQRJRNYLUD]DSRWLFDQMHLQRYDFLMD

3ULRULWHW3REROMDQMH
XLQNRYLWRVWL1DFLRQDOQRJ
LQRYDFLMVNRJVXVWDYD
1RVLWHOMPMHUHSDUWQHUVNHLQVWLWXFLMH
8VSRVWDYDVXVWDYDXSUDYOMDQMD
6WUDWHJLMRPSRWLFDQMDLQRYDFLMD
0,1*2+$0$*%,&52
3R]LFLRQLUDQMH+$0$*
%,&52NDRNURYQHSURYHGEHQH
9ODGD5HSXEOLNH+UYDWVNH055)(8
DJHQFLMH]DSUXDQMHSRGUNH
LQRYDFLMVNLPSURJUDPLPDL
SURMHNWLPD
,PHQRYDQMHNRQWDNWRVRED
]DGXHQLK]DLQRYDFLMVNHDNWLYQRVWL
7'8LGUXWYDXYODVQLWYX5++$0$*
XWLMHOLPDGUDYQHXSUDYHL
%,&52
WUJRYDNLPGUXWYLPDXYODVQLWYX
5+
3URPRFLMDLSRSXODUL]DFLMD
LQRYDFLMVNHSROLWLNH
0,1*2LUHVRUQD7'8

,=5$'$.6D

3529('%$

8VSRVWDYDVXVWDYD]DSUDHQMH +$0$*%,&52XVXUDGQMLVGUXJLP
UHOHYDQWQLP7'8LDJHQFLMDPDWHGUXJLP
GLRQLFLPDLQRYDFLMVNRJVXVWDYD
3529('%$
9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD
YUHGQRYDQMHLHYDOXDFLMX
LQRYDFLMVNHSROLWLNH

863267$9$

3ULRULWHW5D]YRMLXQDSUMHHQMH
LQRYDFLMVNRJODQFDYULMHGQRVWL
8VSRVWDYD,QRYDFLMVNHPUHH
]DLQGXVWULMXLUD]YRMWHPDWVNLK
LQRYDFLMVNLKSODWIRUPL
0,1*2
-DDQMHLQRYDFLMVNH
LQIUDVWUXNWXUHLSURPRFLMDFHQWDUD
NRPSHWHQFLMH
0,1*26$)8
3RWLFDQMHSULPMHQHLQRYDFLMD
NUR]VXVWDYMDYQHQDEDYH

0,1*2LRVWDODWLMHODGUDYQHXSUDYH

3529('%$
863267$9$

3529('%$
-DDQMHL]YUVQRVWL]QDQVWYHQR
LVWUDLYDNLKLQVWLWXFLMDQD
NRQNXUHQWQLPQDHOLPDXVNODGXV
0=26
SRVWRMHLPLVWUDLYDNLP
SULRULWHWLPDLSRWUHEDPDX
SULRULWHWQLPLQGXVWULMVNLP
VHNWRULPD
8VSRVWDYDWUDQVSDUHQWQRJ
VXVWDYDXSUDYOMDQMDSUDYLPD
0=26
LQWHOHNWXDOQRJYODVQLWYDLUHLPD
]DWLWHSUDYDLQWHOHNWXDOQRJ
YODVQLWYD

3529('%$

863267$9$

3529('%$
NARODNE NOVINE
9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD
3ULRULWHW8VSRVWDYDILVNDOQRJ
RNYLUD]DSRWLFDQMHLQRYDFLMD
3REROMDQMHSRVWRMHHJVXVWDYD
SRUH]QLKRODNLFD]DLVWUDLYDQMH
0),10=260,132,0,1*2
8YRHQMHSRYROMQLKSRUH]QLK
DUDQPDQD]D]DSROMDYDQMH
YLVRNRNYDOLILFLUDQLKVWUXQMDND
0),10506
'DYDQMHSRUH]QLKSRWLFDMD]D
QRYRQDVWDODLQRYDWLYQD
SRGX]HD
0),10,132
8YRHQMHSRUH]QLKRODNLFD]D
XODJDHXLQRYDWLYQDPDODL
VUHGQMDSRGX]HDLVWDUWXS
SRGX]HDLVWYDUDQMHILVNDOQRJ
RNYLUD]DSRGX]HWQLNLNDSLWDO
0),10,132

,,7(0$76.,6783-DDQMHLQRYDFLMVNRJSRWHQFLMDODJRVSRGDUVWYD
3ULRULWHW3RGUNDUDVWXL
RVQLYDQMXLQRYDWLYQLKPDOLKL
VUHGQMLKSRGX]HD
'RGMHODGDURYQLFD]DVWXGLMH
L]YHGLYRVWLDSVRUSFLMXWHKQRORJLMH
LSURYMHUXLQRYDWLYQRJNRQFHSWD
'RGMHODGDURYQLFD]DVWDUWXS
SRGX]HDWHPHOMHQDQD]QDQMX
1RVLWHOMPMHUHSURYHGEHQDLQVWLWXFLMD

0,132+$0$*%,&52

0,132+$0$*%,&52

9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD
3URYHGEDSURJUDPDSRGUNH
XVYDMDQMXQRUPLLVXVWDYD
NYDOLWHWH
'RGMHODGDURYQLFD]D
VXGMHORYDQMHQDVDMPRYLPDL
L]OREDPD]DSUH]HQWLUDQMHQRYLK
SURL]YRGDWHKQRORJLMDLOLXVOXJD
3ULRULWHW3RGUNDSRVORYQLP
XODJDQMLPD063XLVWUDLYDQMH
'RGMHODGDURYQLFDLOL]DMPRYD
VXYMHWQRPRWSODWRP]D
LVWUDLYDQMHWHKQRORNLUD]YRML
LQRYDFLMH
0,132+$0$*%,&52
0,132+$0$*%,&52
0,132+$0$*%,&52
'RGMHODGDURYQLFD]D
NRPHUFLMDOL]DFLMXLUDQLUDVW
0,132+$0$*%,&52
'RGMHODGDURYQLFD]DLQRYDFLMH
NRMHQHXNOMXXMXLVWUDLYDQMDL
UD]YRMXVOXQHHNRLQRYDFLMHL
GU
0,132L0,17+$0$*%,&52
'RGMHODGDURYQLFD]DSRGUNX
PHXQDURGQLPLQRYDFLMVNLP
SURMHNWLPD
0,132+$0$*%,&52
3ULRULWHW3RGUNDSRVORYQLP
XODJDQMLPDYHOLNLKSRGX]HWQLNDX
LQRYDFLMH
'RGMHODGDURYQLFD]DWHPHOMQD
LSULPLMHQMHQDLVWUDLYDQMD
0,1*20=26+$0$*%,&52

NARODNE NOVINE
9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD
'RGMHODGDURYQLFD]D
HNVSHULPHQWDOQLUD]YRMLVWXGLMH
L]YHGLYRVWL
3RWLFDQMHL]YUVQRVWLLQGXVWULMH
NUR]SULPMHQX.(7LQRYLK
QDSUHGQLKWHKQRORJLMD
3ULRULWHW2ODNDYDQMHSULVWXSD
LQRYDWLYQLKSRGX]HDILQDQFLUDQMX
0,1*2+$0$*%,&52
0,1*2+$0$*%,&52
-DDQMHSURJUDPDSUXDQMD
MDPVWDYDLVXEYHQFLRQLUDQLK
]DMPRYD]DLQRYDFLMH
0,132+$0$*%,&52+%25
3RGUNDLUD]YRMGRPDHJ
WULWDSRGX]HWQLNRJNDSLWDODL
UD]YRMVLQHUJLMHV
HXURSVNLPPHXQDURGQLP
LQLFLMDWLYDPD
0,132+$0$*%,&52

0,1*20,132$,.+$0$*%,&52

$,.+$0$*%,&52XSDQLMVNHUD]YRMQH
DJHQFLMH

0,132+$0$*%,&52
3ULRULWHW3ULYODHQMHL]UDYQLK
VWUDQLKLQYHVWLFLMDXYLVRNR
WHKQRORNHVHNWRUHLLQGXVWULMHX
QDVWDMDQMX
1DSUHGQHSRVORYQHXVOXJH]D
SRWHQFLMDOQHXODJDHXVHNWRULPD

2VLJXUDQMHSRGUNHPUHDPD
SRVORYQLKDQHOD
&LOMDQDSURPLGEDVHNWRUD
YLVRNHLVUHGQMHYLVRNHWHKQRORJLMH

9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD

YLVRNHLVUHGQMHYLVRNHWHKQRORJLMH

,,,7(0$76.,67833RWLFDQMHVXUDGQMHLSURWRND]QDQMDL]PHXSRVORYQRJMDYQRJL]QDQVWYHQRLVWUDLYDNRJVHNWRUD
3ULRULWHW3RWLFDQMHLQWHUDNFLMH
L]PHXLQGXVWULMHL]QDQVWYHQR
LVWUDLYDNLKLQVWLWXFLMD
8YRHQMHLQRYDFLMVNLKYDXHUD
0,132+$0$*%,&52
'RGMHODGDURYQLFD]D
NRODERUDWLYQDLVWUDLYDQMD
0=260,1*2+$0$*%,&52
'RGMHODGDURYQLFD]D
XJRYRUQDLVWUDLYDQMD
0,1*20,132+$0$*%,&52
3URYHGEDNODVWHUVNLK
LQLFLMDWLYDXRNYLUXNODVWHUD
0,1*2L0,132$,.L+$0$*%,&52
3RWLFDQMHWHPHOMQLKL
SULPLMHQMHQLKLVWUDLYDQMDV
YHOLNLPLQRYDWLYQLPSRWHQFLMDORP
X]QDQVWYHQRLVWUDLYDNLP
LQVWLWXFLMDPD
3ULRULWHW5MHDYDQMHGUXWYHQLK
L]D]RYDNUR]SULPMHQXGUXWYHQR
NRULVQLKLQRYDFLMD
'RGMHODGDURYQLFD]DYHOLNH
LQRYDWLYQHSURMHNWHNRML
RGJRYDUDMXQDGUXWYHQHL]D]RYH
0=26
0,1*2+$0$*%,&52

NARODNE NOVINE
9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD
3UXDQMHSRGUNHLQRYDFLMVNRM
VXUDGQMLVLQR]HPVWYRPNUR]
YRMQRJRVSRGDUVNHSURMHNWH
0,1*2
3RGUNDSULPMHQLLQRYDFLMDX
MDYQRPVHNWRUXXSUXDQMXMDYQLK
XVOXJD
0LQLVWDUVWYRXSUDYH

,97(0$76.,6783-DDQMHOMXGVNLKSRWHQFLMDOD]DLQRYDFLMHLRPRJXDYDQMHVWYDUDQMDDWUDNWLYQRJRNUXHQMD]DZRUOGFODVVLVWUDLYDH
3ULRULWHW3RWLFDQMHUD]YRMDQRYLK
YMHWLQDSRWUHEQLK]DLVWUDLYDQMH 1RVLWHOMPMHUHSDUWQHUVNDLQVWLWXFLMD
8NOMXHQRVWJRVSRGDUVWYDX
L]PMHQHLSULODJRGEXREUD]RYQLK
NXULNXOXPD
3RWLFDQMHLUD]YRMSURJUDPD
FMHORLYRWQRJXHQMDXSRGUXMX
LVWUDLYDQMDWHKQRORNRJUD]YRMDL
LQRYDFLMDQDPLMHQMHQLKSRVORYQRP
VHNWRUX

0=26+83+*.0,1*20,1320506

0=26
3RWLFDQMHSRVOLMHGLSORPVNLK
VWXGLMDXSRGUXMLPDUHOHYDQWQLP
0=260,1*20,132+$0$*%,&52

]DLQGXVWULMX
3ULRULWHW3UXDQMHVDYMHWRGDYQLK
XVOXJDSRGX]HWQLFLPDXSRGUXMX
1RVLWHOMPMHUHSDUWQHUVNDLQVWLWXFLMD
LVWUDLYDQMDWHKQRORNRJUD]YRMDL
LQRYDFLMD
5D]YRMVXVWDYDDNUHGLWDFLMHL
0,132
RVSRVREOMDYDQMD]DSUXDWHOMH
XVOXJDQDSRGUXMXLQRYDFLMD
3RWLFDQMHPRELOQRVWL
LVWUDLYDDL]PHXMDYQRJL
SULYDWQRJVHNWRUD

0,132+$0$*%,&52

9UHPHQVNLRNYLU
0MHUD
3ULRULWHW3RWLFDQMHL]JUDGQMH
VXVWDYDXWHPHOMHQRJQD
]QDQVWYHQRML]YUVQRVWLL
LQWHUQDFLRQDOL]DFLML
3RYHDQMHVSRVREQRVWL
LVWUDLYDNLKLQVWLWXFLMD]D
SULYODHQMHILQDQFLMVNLKUHVXUVD]D
LQRYDFLMH
3RWLFDQMHPHXQDURGQH
PRELOQRVWLXOD]QHLL]OD]QH
LVWUDLYDDLVWXGHQDWDWH
XNOMXLYDQMHXPHXQDURGQH
SURJUDPHLPUHH

0=260,1*20,132+$0$*%,&52
3RWLFDQMHLUD]YRMSURJUDPD
FMHORLYRWQRJXHQMD]D
SRGX]HWQLNHYMHWLQH
QDPLMHQMHQLKDNDGHPVNRML
]QDQVWYHQRM]DMHGQLFL
'RGMHODGDURYQLFD063]D
GRELYDQMHLQRYDFLMVNLK
VDYMHWRGDYQLKXVOXJD

1RVLWHOMPMHUH
0=26
0=26
0=260,132
NARODNE NOVINE
DODATAK 7.
POJMOVNIK
Otkrie
Izum
Pretvorba
Inovacija
Pronalaenje neega to jo nije poznato
Stvaranje ili dizajniranje neega to prije nije postojalo
Pretvorba otkria i/ili izuma u inovacije
Promjene od drutvenog utjecaja koje se temelje na otkriima i/ili izumima
BRUTO DOMAI IZDACI ZA ISTRAIVANJE I RAZVOJ Bruto

domai izdaci za istraivanje i razvoj (eng. GERD: Gross Domestic
Expenditure on R&D) jesu ukupni domai izdaci za istraivanje i razvoj na podruju drave u promatranoj kalendarskoj godini. Sastoje
se od tekuih i investicijskih izdataka u bruto iznosima.
CENTRI KOMPETENCIJE Centri kompetencije predstavljaju specijalizirane poslovne subjekte koji provode istraivake projekte razvojnog ili proizvodnog karaktera i razvijaju kompetencije u pojedinim podrujima, a s kojima drugi poslovni subjekti mogu ugovoriti
usluge istraivanja i razvoja u svrhu jaanja pojedinih gospodarskih/
industrijskih grana. Takvi centri usmjereni su na razvojna i primijenjena istraivanja i njihovu komercijalizaciju te potporu za zatitu
i upravljanje intelektualnog vlasnitva unutar specifinih tematskih
podruja i grana kompetencije.
DRUTVENE INOVACIJE Drutvene inovacije podrazumijevaju
nova i inovativna rjeenja za razne drutvene probleme; sastoje se od
novih strategija, koncepata, poslovnih modela, alata, metodologija
ili politika koje stvaraju nova rjeenja koja ispunjavaju drutvene
potrebe.
EKO-INOVACIJE Eko-inovacije su bilo koji oblik inovacije sa svrhom postizanja znaajnog napretka u dijelovima odrivog razvitka,
na nain da se smanji utjecaj na okoli, povea otpornost na pritiske
i okoli ili radi uinkovitijeg koritenja prirodnih dobara/resursa.
EKSPERIMENTALNI RAZVOJ Eksperimentalni razvoj podrazumijeva stjecanje, kombiniranje, oblikovanje i primjenu postojeeg
znanstvenog, tehnolokog, poslovnog i ostalog znanja i vjetina s
ciljem razvoja novih ili poboljanih proizvoda, procesa ili usluga. To
takoer moe ukljuivati, primjerice, aktivnosti usmjerene na konceptualno definiranje, planiranje i dokumentiranje novih proizvoda,
procesa ili usluga. Eksperimentalni razvoj moe obuhvaati izradu
prototipa, demonstriranje, probe, testiranje i vrednovanje novih ili
poboljanja postojeih proizvoda, procesa ili usluga u sredinama koje
predstavljaju radne uvjete u stvarnom ivotu u kojima je primarni
cilj uiniti daljnja tehnika poboljanja na proizvodima, procesima
ili uslugama koje nisu postavljena odrivo. To moe ukljuivati i
razvoj komercijalno iskoristivog prototipa ili probe koja je nuno konani komercijalni proizvod i koja je preskupa za proizvodnju da bi
se koristila samo za prikazivanja i vrednovanja. Eksperimentalni razvoj ne ukljuuje rutinske ili redovne izmjene postojeih proizvoda,
proizvodnih linija, proizvodnih procesa, usluga i drugih poslova koji

su u tijeku, ak i ako te promjene mogu predstavljati poboljanja.
EK POSLOVNO-INOVACIJSKI CENTRI (eng. EC-BIC) Poslovno-inovacijski centri su potporne organizacije za inovativne
male i srednje poduzetnike. Priznati su putem sustava za certifikaciju kvalitete koji im omoguuje dobivanje oznake EC-BIC. Poslovno-inovacijski centri predstavljaju instrument regionalnog razvoja
koji je prvotno razvila Opa uprava Europske komisije za regionalnu
politiku (eng. DG Regio) sredinom osamdesetih godina, te je nakon
toga prihvaen u cijeloj Europi i ire. Njihova misija podrazumijeva
pridonoenje ukupnom gospodarskom i socijalnom razvoju regija
kroz provedbu usluga potpore za poduzetnike, pomaui im da
ostvare svoje inovativne poslovne ideje, te pruanje usluga po mjeri
za postojea mala i srednja poduzea s ciljem njihove modernizacije i inovativnosti. U tom smislu, poslovno-inovacijski centri nude
usluge po mjeri i integriran sustav usluga koji osigurava provedbu
cjelokupnog inkubacijskog procesa, povezujui njegove usluge i aktivnosti s aktivnostima i uslugama drugih kljunih sudionika regionalnog sustava inovacija.
EUROPSKE TEHNOLOKE PLATFORME Europske tehnoloke
platforme osnovane su tijekom proteklih pet godina kao instrument
za jaanje konkurentnosti europske industrije. Njihova je svrha razviti zajedniku viziju i strategiju za istraivanje, tehnoloki razvoj i
inovacije za sve zainteresirane strane odgovorne za tehnoloke inovacije u odreenom sektoru.
GREENFIELD INVESTICIJE Izrazom greenfield investicije oznaavaju se izravne investicije, u pravilu stranog kapitala. Rije je o
ulaganju kapitala koje rezidenti jedne drave ostvaruju u inozemstvu. To moe biti ulaganje u osnivanje vlastite tvrtke (primjerice
novog trgovakog drutva), ulaganje u osnivanje zajednike tvrtke
(primjerice osnivanje mjeovitog drutva) ili osnivanje, odnosno
otvaranje, podrunice (filijale). Za takav je oblik ulaganja karakteristino da ulaga preuzima kontrolu i aktivno je provodi, a potom
upravlja tvrtkom u koju je uloio. Po tome se izravne investicije razlikuju od takozvanih portfolio investicija.
INDUSTRIJE U NASTAJANJU (eng. emerging industries) Pojam
industrija u nastajanju moe obuhvatiti nove industrijske sektore
ili postojee industrijske sektore u razvoju ili u procesu spajanja u
nove industrije. Najee ih pokreu KET tehnologije, novi modeli
NARODNE NOVINE
poslovanja poput koncepata inovativnih usluga te drutvenih izazova

poput zahtjeva za odrivou koje industrija mora obuhvatiti. Mnogim industrijama u nastajanju, poput kreativnih industrija, mobilne
industrije i industrije mobilnosti ili eko-inovativnih industrija, zajedniko je da izrastaju iz ve postojeih industrija te tako proimaju
razliite tradicionalno definirane sektore u stvaranju novih industrijskih podruja i vrijednosnih lanaca koji integriraju meusektorske
nadlenosti i povezanost.
INDUSTRIJSKO ISTRAIVANJE Industrijsko istraivanje znai
planirano istraivanje ili kritiko ispitivanje u cilju stjecanja novih
znanja i vjetina za razvoj novih proizvoda, procesa ili usluga ili za
dovoenje do znaajnog poboljanja postojeih proizvoda, procesa
ili usluga. To obuhvaa proizvodnju dijelova za sloene sustave, a
moe ukljuivati izgradnju prototipa u laboratorijskim uvjetima ili
u okruenju sa simuliranim sueljem prema postojeim sustavima,
kao i probnih linija malih razmjera za testiranje i provjeru uinkovitost metoda proizvodnje kada je to neophodno za odreeno industrijsko istraivanje a posebno za vrednovanje generike tehnologije.
INKUBACIJA Inkubacija se odnosi na potporu dodijeljenu poduzetniku u fazama od pokretanja tvrtke do njenog irenja. To je
obino srednjoroni proces koji se odvija u prve tri godine aktivnosti
novoosnovane tvrtke, a spomenuto je razdoblje sigurno za utvrivanje uspjenosti poslovnog pothvata te dobrih izgleda za razvoj u
potpuno zrelu tvrtku. Openito, pokrenute radnje ukljuuju pristup
sredstvima, usluge izravnog savjetovanja i mentorske usluge, kao i
usluge najma poslovnih prostora po povoljnim uvjetima te specifinu obuku.
INOVACIJSKI INKUBATOR Inovacijski inkubator je centar za
razvoj poslovanja za nove poduzetnike te mala i srednja poduzea
koja imaju namjeru razviti inovativne ideje. Inkubatori utemeljeni
na inovacijama podupiru inovativne poslovne projekte koji mogu
biti tehnoloki ili ne-tehnoloki orijentirani.
INOVACIJA Pojam inovacija koristi se za opisivanje razliitih pojava, od znanstvenih otkria do jednostavnog razmiljanja izvan
okvira, do kojih se dolazi primjenom kreativnih rjeenja. Inovacijom oznaavamo implementaciju novog ili znaajno unaprijeenog
proizvoda, usluge, procesa, marketinke ili organizacijske metode u
okviru postojeeg poslovnog procesa, radne organizacije ili druge
vrste ugovornog odnosa. OECD (Oslo Manual, tree izdanje) prepoznaje etiri vrste inovacija u tvrtkama: inovativan proizvod, inovativan proces (tehnoloke inovacije), te marketinka ili organizacijska
inovacija (ne-tehnoloke inovacije). Potrebno je imati na umu da
inovacije mogu imati razliite stupnjeve noviteta. On ne mora biti
nov svijetu; ve moe biti nov tritu/sektoru ili jednostavno nov
tvrtki/instituciji.
INOVACIJSKA INFRASTRUKTURA Inovacijska infrastruktura
ukljuuje javne i privatne institucije koje za cilj imaju poticanje
komercijalizacije inovacija i primjene tehnologije u gospodarskom
sektoru, a odnosi se na centre kompetencije, living labove, centre za
razvoj novih proizvoda, centre za ispitivanje kvalitete, dizajn centre
i ostale institucije koje za cilj imaju razvoj novih proizvoda, usluga,
tehnologije, unaprjeenja poslovnih procesa i modela upravljanja.
INOVACIJSKA MREA ZA INDUSTRIJU Inovacijska mrea
za industriju dio je Inovacijskog sustava Republike Hrvatske i za
cilj ima pruanje podrke industriji u komercijalizaciji znanstvenih
istraivanja i primjeni novih tehnologija kroz mapiranje i stavljanje u funkciju znanstveno-istraivake infrastrukture i postojeih
istraivako-razvojnih kapaciteta u javnom i privatnom sektoru za

jaanje konkurentnosti prioritetnih industrijskih sektora u Republici Hrvatskoj. Uspostavljanje Inovacijske mree za industriju rezultat
je suradnje javnog, poslovnog i znanstveno-istraivakog sektora, a
ine ju tematske inovacijske platforme.
INOVACIJSKI LANAC VRIJEDNOSTI Izraz koji se koristi za
opisivanje puta od istraivanja i tehnolokog razvoja do komercijalizacije inovacija i primjene novih tehnologija u cilju podizanja
konkurentnosti i poveanja proizvodnje. Meu sudionicima inovacijskog lanca su znanstveno-istraivake institucije, institucije koje
omoguuju komercijalizaciju inovacija i primjenu novih tehnologija
te mali, srednji i veliki poduzetnici. Pri tom treba naglasiti da se
pod inovacijskim lancem vrijednosti ne podrazumijeva samo linearni proces od ideje do trinih rezultata, ve komplementarnost
dionika, partnerstvo i suradnja s ciljem generiranja novog znanja
koje nuno ne dolazi samo iz znanosti, ve moe biti potaknuto i
od strane drugog poduzea, dobavljaa ili kupca.
INOVACIJSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Inovacijski sustav Republike Hrvatske je skup institucija, pojedinaca, znanja, praksi i sredstava koji svojim meudjelovanjem osiguravaju poznavanje,
promicanje, primjenu i svrhovitu uporabu inovacija.
INOVACIJSKI VAUERI Inovacijski vaueri omoguuju srednjim
i malim poduzeima kupnju strune potpore od znanstveno-istraivakih institucija. Oni se razlikuju od konzultantskih usluga budui
da su vie usmjerene na pomo za razvoj novih proizvoda, usluga i
procesa, nego za rjeavanje postojeih problema u poslovanju.
INTELEKTUALNO VLASNITVO Intelektualno vlasnitvo odnosi se na skup uglavnom iskljuivih prava kojima se tite rezultati
inovativne i kreativne djelatnosti, kao to su tehnoloki izumi, industrijski dizajn ili djela iz podruja knjievnosti, umjetnosti, znanosti
i drugih srodnih podruja, te oznake u trgovakom prometu kojima
se tite izvor, ugled ili zemljopisno podrijetlo proizvoda i usluga, kao
to su igovi i zemljopisne oznake podrijetla. Zatita intelektualnog
vlasnitva usmjerena je na osiguranje pravinog povrata ulaganja u
istraivanje i razvoj novih znanja i tehnologija, odnosno u promociju, kvalitetu i reputaciju proizvoda i usluga na tritu. Patenti su
najei oblik intelektualnog vlasnitva koji se koristi za uspostavljanje iskljuivih prava na koritenje izuma kao rezultata istraivanja i
razvoja novih znanja i tehnologija.
ISTRAIVAI Istraivai su osobe s akademskim stupnjem (doktori i magistri), iznimno osobe sa sveuilinim obrazovanjem koje se
aktivno bave istraivanjem i razvojem.
ISTRAIVAKA ORGANIZACIJA Istraivaka organizacija
predstavlja subjekt (kao to su sveuilita i znanstveni instituti,
agencije/uredi za prijenos tehnologija, posrednici inovacija, subjekti
orijentirani prema istraivanju fizike ili virtualne suradnje), bez obzira na njegov pravni status (ustrojen na temelju javnog ili privatnog
prava), odnosno naina financiranja, iji je primarni cilj samostalno
provoditi temeljna istraivanja, industrijska istraivanja ili eksperimentalni razvoj ili iroko dijeliti rezultate takvih aktivnosti putem
predavanja, publikacija ili prijenosom znanja. Kada takav subjekt
takoer provodi i gospodarske aktivnosti, financiranje, trokovi i
prihodi tih gospodarskih aktivnosti moraju se uzeti u obzir zasebno.
Poduzetnici koji mogu imati odreeni utjecaj nad takvim subjektima, u kvaliteti, primjerice, dioniara ili lanova, ne mogu uivati
povlateni pristup svojim istraivakim kapacitetima i ostvarenim
rezultatima.
NARODNE NOVINE
ISTRAIVAKA INFRASTRUKTURA Istraivaka infrastruktura podrazumijeva objekte, resurse i povezane usluge koji se koriste
od strane znanstvene zajednice kako bi istraivali u svojim podrujima, a obuhvaa glavnu znanstvenu opremu ili skup instrumenata,
resursa utemeljenih na znanju poput zbirki, arhiva i strukturiranih
znanstvenih informacija, to omoguuje infrastrukturi temeljenoj
na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama (npr. pametne
mree, raunarstvo, softver i komunikacije), ili bilo kojem drugom
subjektu jedinstvene prirode provedbu istraivanja. Takva infrastruktura moe biti jednoterenska ili distribuirana (organizirana
mrea resursa)18.
ISTRAIVAKO RAZVOJNI PROJEKT Istraivako-razvojni
projekt znai operaciju koja ukljuuje aktivnosti u rasponu od jedne
ili vie kategorija istraivanja i razvoja definiranih u Okviru za dravne potpore za istraivanje i razvoj i inovacije izdanom od strane
Europske komisije, te da se namjerava ostvariti jedan nedjeljiv zadatak precizne gospodarske, znanstvene i tehnike naravi jasno predefiniranih ciljeva. Istraivako razvojni projekt se moe sastojati od
nekoliko radnih paketa, aktivnosti ili usluga, a ukljuuje jasne ciljeve, aktivnosti koje treba provesti za postizanje tih ciljeva (ukljuujui
i njihove oekivane trokove), jasno utvren predmete isporuke koji
potvruju ishod tih aktivnosti te usporedbu s relevantnim ciljevima.
Kada dva ili vie istraivako razvojnih projekata nisu jasno odvojivi
jedan od drugoga, a osobito kada nemaju neovisne vjerojatnosti za
tehnoloki uspjeh, oni se smatraju kao jedan projekt.
ISTRAIVANJE I RAZVOJ Istraivanje i razvoj ukljuuje sustavan stvaralaki rad usmjeren prema poveanju znanja o prirodi, ovjeku, kulturi i drutvu te primjeni nastalih otkria u praksi. Dijeli
se na temeljna, primijenjena i razvojna istraivanja.
KET (eng. Key Enable Technology) KET tehnologije su pokretaka snaga za prijelaz iz tradicionalne ekonomije prema niskougljinoj
ekonomiji i ekonomiji temeljenoj na znanju. KET tehnologije imaju
vanu ulogu u istraivanju i razvoju te inovacijama i jaanju konkurentnosti industrije. KET tehnologije odnose se na biotehnologiju,
nanotehnologiju, mikro i nano elektroniku te fotoniku, kao i napredne materijale i tehnologije.
KLASTERI Klasteri su pravne osobe, geografske koncentracije
meusobno povezanih poduzea, specijaliziranih dobavljaa, pruatelja usluga, poduzea u povezanim sektorima i povezanih institucija
u podrujima koji meusobno konkuriraju ali i surauju.
KLASTERI KONKURENTNOSTI Klasteri konkurentnosti su
neprofitne organizacije u okviru sektora od stratekog interesa za
razvoj Republike Hrvatske koji povezuju privatne, znanstveno-istraivake i javne institucije (eng. triple-hellix). Klasteri konkurentnosti
koriste se kao instrument za podizanje sektorske konkurentnosti,
instrument za uinkovito koritenje fondova i programa EU-a, instrument za internacionalizaciju i meu-sektorsko umreavanje,
instrument za lobiranje, instrument za promociju i brendiranje sektora i instrument za ciljano privlaenje investicija te stvaranje nove
dodane vrijednosti na razini sektora.
KOLABORATIVNO ISTRAIVANJE Kolaborativno istraivanje
odnosi se na definiranje i upravljanje projektima istraivanja i razvoja zajedno od strane gospodarskog i znanstveno-istraivakog
sektora, na bilateralnoj osnovi ili putem konzorcija, a u cilju razvoja
18
Vidi toku 2. (a) Uredbe (EZ) br 723/2009 od 2009/06/25 na zakonskom

okviru Konzorcija Zajednice za europsku istraivaku infrastrukturu (ERIC),
SL L 206, 2009/08/08, str. 1.
novih proizvoda, usluga ili nove tehnologije kako bi se podigla konkurentnost odreenih gospodarskih subjekata ili odreenog sektora.
LANAC VRIJEDNOSTI Lanac vrijednosti pokriva aktivnosti koje
su potrebne da bi proizvod od njegova poetnog razvoja i dizajna,
podrijetla sirovine i ostalih inputa, njegova marketinga i distribucija
doao do krajnjeg potroaa. Kada se aktivnosti moraju koordinirati
globalno koristi se izraz globalni lanac vrijednosti.
LANAC NABAVE Lanac nabave je mrea povezanih organizacija koje su ukljuene u razliite procese i aktivnosti kojima se za
krajnjeg potroaa slijednim postupkom stvara vrijednost u obliku
proizvoda i usluga. U njemu se koordiniraju materijali, informacije i
financijska sredstva meu poduzeima koja su lanovi lanca.
ORGANIZACIJSKA INOVACIJA organizacijska inovacija oznaava primjenu nove organizacijske metode u uobiajenim poslovnim obiajima poduzetnika, organizaciji radnog mjesta ili vanjskim
odnosima, sve osim promjena koje se temelje na organizacijskim
metodama koje se ve koriste, promjena u strategiji upravljanja,
spajanja i preuzimanja, prestanak koritenja procesa, jednostavne
zamjene kapitala ili proirenje, promjena koje proizlaze iskljuivo iz
promjena cijena faktora, prilagodbu, lokalizacije, redovite, sezonske
i ostale ciklikih promjena i trgovanja novim ili znatno poboljanim
proizvodima.
OTVORENE INOVACIJE Otvorene inovacije podrazumijevaju
postizanje vee inovativnosti kroz kombiniranje unutarnjih ideja
koje dolaze u okviru djelatnosti odreenih subjekata i vanjskih ideja u pogledu razvoja slinih proizvoda ili usluga. Takoer, potrebno je kombinirati i unutarnje lance vrijednosti sa vanjskim kao i
istraivanja trinih pravaca u razvoju novih tehnologija. U saetom
smislu, nastoji se potaknuti subjekte da ne razmiljaju o inovacijama
u okviru postojeih poslovnih modela ve radije da trae poveanje
djelotvornosti i uinkovitosti kroz razne druge inovacijske procese
i ideje.
Ulaganje u suradnju s drugim kompanijama dostupnom ini najveu svjetsku mreu inovatora, kao i bazu znanja razgranatu kroz
razliite industrijske grane i tehnike discipline.
PAMETNA SPECIJALIZACIJA Pametna specijalizacija podrazumijeva definiranje jedinstvenih obiljeja i potencijala svake zemlje i
regije, uz isticanje konkurentskih prednosti te okupljanje regionalnih
dionika i sredstava oko vizije budunosti utemeljene na izvrsnosti.
Ona takoer ukljuuje i jaanje nacionalnog i regionalnih inovacijskih sustava, utvrivanje i razvoj tematskih inovacijskih platformi i
poveanje razmjene znanja, te irenje prednosti inovacija kroz cjelokupno gospodarstvo.
PARKOVI TREE GENERACIJE (eng. Living lab) Parkovi tree
generacije u nastajanju djeluju s interaktivnim modelima inovacija,
ugraenima u razliita urbana okruenja. U takvim podrujima,
mree i sustavi povjerenja, razvoj pojedinih javnih, privatnih ili
znanstvenih partnera, kulture tumaenja i stupnjevi javnog ili institucionalnog sudjelovanja, kao i dostupnost financijskih/pravnih
instrumenata zajedno ine sastavni dio globalne funkcije inovativnog okolia. Lokalna ugraenost vie nije samo opcija ve kljuni
imbenik uspjeha.
POSLOVNI SEKTOR Poslovni sektor obuhvaa poduzea/trgovaka drutva ija je glavna djelatnost proizvodnja roba i usluga za
trite uz ekonomsku cijenu.
NARODNE NOVINE
POST-INKUBACIJA Postinkubacija je povezana s aktivnostima

koje je potrebno izvriti kada tvrtka stupi u fazu zrelosti te je spremna za samostalan rad. Navedeno ukljuuje trenutak kada tvrtka
napusti inkubator ako je fiziki bila u postupku inkubacije. Mala
i srednja poduzea kao podrku u svom poslovanju i dalje mogu
traiti razne usluge, primjerice za poveanje prodaje ili poboljanje
proizvodnih procesa poput usluga internacionalizacije ili uvoenja
inovacija kroz aktivnosti ispitivanja i otkrivanja. Inkubatori pozicionirani kao post-inkubatori ponekad mijenjaju naziv u akceleratori.
PRED-INKUBACIJA Pred-inkubacija se odnosi na ukupne aktivnosti potrebne za potporu potencijalnog poduzetnika u razvijanju
njegovih poslovnih ideja, modela i planova te podizanju izgleda za
uinkovito pokretanje tvrtke. Obino podrazumijeva prvu procjenu
ideja, obuku te izravnu i individualnu pomo potrebnu za stvaranje
uvjeta za klijenta kako bi isti mogao izraditi cjelovit plan poslovanja.
Inkubatori povezani sa sveuilitima obino su pred-inkubatori.
PRED-INKUBATORI Pred-inkubatori nude usluge vezane uz
pred-inkubacijsku fazu same inkubacije. Inkubatori nude struno
miljenje (obuku i izravno savjetovanje) i kapacitete, s ciljem pruanja potpore potencijalnim poduzetnicima u razvijanju njihovih
poslovnih ideja, te u razradi plana poslovanja i pronalaska trita.
PREDKOMERCIJALNA NABAVA Predkomercijalna nabava
oznaava nabavu istraivakih usluga u kojem javni naruitelj ili
ugovorni subjekt ne preuzima sve rizike, rezultate i pogodnosti za
uporabu u obavljanju svojih poslova, ve ih radije dijeli s pruateljima usluga pod trinim uvjetima. Ugovor, iji predmet spada u
jednu ili vie kategorija istraivanja i razvoja definiranih u ovom
okviru, ogranienog je trajanja. Uz iznimku prototipa ili ogranienog
skupa prvih testnih predmeta, nabava proizvoda i usluga razvijenih
na temelju ugovora predkomercijalne nabave ne smije biti predmet
tog istog ugovora.
PRIJENOS ZNANJA Prijenos znanja oznaava svaki proces koji
ima za cilj stjecanje, prikupljanje i razmjena izriitih i preutnih
znanja, ukljuujui vjetine i sposobnosti koritene i u ekonomskim
i ne-ekonomskim aktivnostima kao to su: znanstvena suradnja,
savjetovanje, licenciranje, kreiranja spin-off-a, publikacije i mobilnost znanstvenika i drugih osoba koje sudjeluju u tim aktivnostima.
Osim znanstvenog i tehnolokog znanja, prijenos znanja ukljuuje i
druge vrste znanja poput znanja o koritenju standarda i regulativnih mjera koja podupiru iste standarde, znanja o uvjetima funkcioniranja operativnih okruenja u realnom vremenu kao i metodama
organizacijskih inovacija, te upravljanja znanja koja se odnose na
identifikaciju, preuzimanje, zatitu, tienje i iskoritavanje nematerijalne imovine.
PRIMIJENJENO ISTRAIVANJE Primijenjeno istraivanje je teorijski ili pokusni rad proveden ponajprije u svrhu postignua novih znanja i usmjeren prije svega na ostvarivanje praktinog cilja.
U kontekstu novije terminologije, pojam primijenjenog istraivanja
podrazumijeva industrijsko istraivanje, eksperimentalni razvoj ili
kombinaciju te dvije vrste istraivanja.
PROCESNA INOVACIJA inovacija procesa znai implementaciju
nove ili znaajno poboljane metode proizvodnje ili naina isporuke
(ukljuujui tu znaajne promjene u tehnikama, opremi ili softveru),
iskljuujui manje promjene ili poboljanja, poveanja proizvodnih
ili uslunih kapaciteta kroz dodavanje proizvodnih ili logistikih sustava koji su vrlo slini onima koji su ve u uporabi, prestanak kori-
tenja procesa, jednostavne zamjene kapitala ili proirenja, promjene

koje proizlaze iskljuivo iz promjena cijena faktora, prilagodbu, lokalizacije, redovite, sezonske i druge ciklike promjene i trgovanje
novim ili znatno poboljanim proizvodima.
RADIKALNA INOVACIJA Radikalna inovacija je inovacija koja
ima znaajan utjecaj na trite i gospodarsku aktivnost tvrtki na tom
tritu. Ovaj je koncept usmjeren na utjecaj inovacija za razliku od
njihove novosti.
RAZVOJNO ISTRAIVANJE Razvojno istraivanje je sustavan
rad temeljen na postojeim rezultatima znanstvenog istraivanja i
praktinog iskustva, usmjeren stvaranju novih materijala, proizvoda
ili sustava te uvoenju novih procesa, sustava i usluga ili znatnom
poboljanju postojeih.
SPIN OFF Termin spin off obuhvaa dio poslovanja odvojen od
matine tvrtke kako bi mu se omoguio slobodniji rast i razvoj.
Dok spin off (supsidijarna tvrtka) posluje neovisno o matinoj tvrtki (moe imati nove radne prostorije, djelatnike, robnu marku, itd.),
i dalje je u vlasnitvu i pod upravom matine tvrtke koja je u nju
uloila kapital.
SPIN OUT Spin out je termin koji se koristi kako bi se opisao
proces kojim zaposlenici prepoznaju priliku za komercijalizaciju
elemenata istraivanja ili baze znanja unutar sveuilita. Obino je
eljeni ishod osnivanje novog neovisnog poduzea, iako ono moe
sauvati vrste veze sa sveuilitem s kojeg potjee. Tu takoer mogu
biti potrebni i pravni okviri unutar kojih e se voditi budue koritenje istraivanja, raspolaganje pravima intelektualnog vlasnitva,
itd. Mnoga sveuilita i regije smatraju da je Tehnoloki institut u
Massachusettsu (eng. MIT) u SAD-u jedan od najuspjenijih modela
gdje su spin outi pridonijeli razvoju gospodarstva utemeljenom na
prvoklasnom znanju u svom okruenju.
START UP Start up je termin kojim oznaavamo nove tvrtke
(registrirane u posljednje dvije godine) koje su u inicijalnoj fazi rasta i razvoja odnosno pronalaska trita. Start-up tvrtke su obino
najrizinije za privlaenje investitora jer su na poetku poslovanja
bez jasnog pozicioniranja na tritu te im je u ovoj fazi potrebna
institucionalna i savjetodavna pomo. S druge strane start-upi omoguavaju samozapoljavanje odnosno pokretanje vlastitog posla uz
relativno niske trokove te su temeljena na znanju sa velikim potencijalom rasta.
STRATEGIJA PAMETNE SPECIJALIZACIJE Strategija pametne
specijalizacije preduvjet je za koritenje sredstava iz EFRR za investicije usmjerene u istraivanje, tehnoloki razvoj i inovacije te primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije. Iz tog razloga, nacionalne i regionalne vlasti diljem Europe izradit e strategije pametne
specijalizacije kako bi se EU fondovi mogli uinkovitije iskoristiti,
a sinergija izmeu razliitih europskih, nacionalnih i regionalnih
politika te javnih i privatnih ulaganja pojaati.
STUDIJA IZVODLJIVOSTI Studija izvodljivosti znai procjenu
i analizu potencijala projekta, a iji je osnovni cilj potpora procesu donoenja odluka objektivno i racionalno otkrivajui prednosti
i slabosti, prilike i prijetnje, kao i identificiranje resursa potrebnih
za provoenje odreenog projekta te u konanici njegovih izgleda
za uspjeh.
TEMATSKA INOVACIJSKA PLATFORMA Tematske inovacijske
platforme dio su Inovacijske mree za industriju Republike Hrvatske
NARODNE NOVINE
i naslanjaju se na europske i regionalne tehnoloke platforme. Tematske inovacijske platforme uspostavljaju se za prioritetna tematske podruja i meusektorske teme definirane Strategijom pametne
specijalizacije Republike Hrvatske. Tematsku inovacijsku platformu
ini mrea interesnih partnera iz gospodarstva, javnog i znanstveno-istraivakog sektora povezanih na osnovi razvoja i uinkovite
primjene znanstveno-istraivake infrastrukture, koja omoguuje
primjenu novih tehnologija i komercijalizaciju inovacija u cilju jaanja konkurentnosti jednog ili vie prioritetnih industrijskih sektora i
hrvatskog gospodarstva u cjelini. Institucije u okviru tematskih inovacijskih platformi meusobno su povezane WEB komunikacijskom
platformom.
TEMELJNO ISTRAIVANJE Temeljno (engl. basicili fundamental ili pure ili blue-skies ili frontier) istraivanje znai
eksperimentalni ili teorijski rad namijenjen ponajprije stjecanju novih znanja o temeljnim osnovama pojava i uoljivih injenica, bez
ikakve namjere izravne trine primjene i koristi.
TRADICIONALNA INDUSTRIJA Pojam tradicionalne proizvodne industrije moe obuhvaati sektore ukljuene u procese prerade
i proizvodnje robe i usluga koji postoje due vrijeme bez zastoja ili
promjena te bez suoavanja s velikom pretvorbom zbog spajanja s
ostalim sektorima i suoavanja s izazovima novih poslovnih koncepata i inovacija usluga. Klasini primjeri tradicionalne proizvodne
industrije su automobilska industrija, industrija hrane i pia, tekstilna industrija, industrija robe iroke potronje, kemijskih proizvoda,
proizvodnja metala, itd.
UGOVORNO ISTRAIVANJE Ugovorno istraivanje podrazumijeva aktivnosti znanstveno-istraivakih institucija koje su utemeljene na znanju i iskustvu (eng. know-how) iz podruja znanosti, i
naruene od strane industrije u cilju razvoja novih proizvoda, usluga
ili nove tehnologije.
USLUNA INOVACIJA Usluna inovacija obuhvaa nove ili znaajno poboljane koncepte usluge i ponude kao takve, bez obzira
na to uvode li ih uslune ili proizvodne tvrtke; inovacije u procesu
davanja usluga, infrastrukturi usluga, obradi kupaca, poslovnih modela, komercijalizaciji (prodaja, marketing, isporuka); kao i hibridne
oblike inovacija koji istodobno na razliite naine slue raznim korisnikim grupama.
VIRTUALNI INKUBATORI Inkubator moe i dalje biti inkubator
iako ne prua usluge fizike inkubacije te je usredotoen na virtualnu inkubaciju. Kod virtualne inkubacije usluge se pruaju putem
e-platformi i online pristupa inkubatorima koji raspolau fizikim
prostorima.
ZAJEDNICE ZNANJA I INOVACIJA (KNOWLEDGE AND INNOVATION COMMUNITIES) Zajednice znanja i inovacija su visokointegrirana, kreativna partnerstva, voena izvrsnou koja spajaju
polja edukacije, tehnologije, istraivanja, poslovanja i poduzetnitva
kako bi se stvorile nove inovacije i novi inovacijski model, kako bi
potakli ostale da slijede njihov primjer. Zajednice znanja i inovacija su pravno i financijski strukturirani subjekti meunarodno rasprostranjenih, ali tematski konvergentnih, partnera koji ukljuuju
kljune dionike svih triju strana trokuta znanja: istraivanja, visoke
naobrazbe i inovacijskog poduzetnitva. Zajednice znanja i inovacija grade inovativne mree izvrsnosti s namjerom da se usmjere na
kljune drutvene izazove, a odnose se na dugoronu perspektivu
od 7 do 15 godina.
2894
Na temelju lanka 5. Zakona o jedinstvenom tijelu vjetaenja
(Narodne novine, broj 85/2014), Vlada Republike Hrvatske je na
sjednici odranoj 17. prosinca 2014. godine donijela
UREDBU
O METODOLOGIJAMA VJETAENJA
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovom Uredbom ureuje se nain i postupak vjetaenja u
svrhu ostvarivanja prava u podruju socijalne skrbi, mirovinskog
osiguranja, profesionalne rehabilitacije i zapoljavanja osoba s invaliditetom, prava po osnovi rodiljnih i roditeljskih potpora, zatite ratnih i civilnih rtava rata te u svrhu utvrivanja psihofizikog
stanja djeteta pri ostvarivanju prava u sustavu obrazovanja, te za
potrebe kontrolnih i ponovnih pregleda, kao i u svrhu ostvarivanja
prava u drugim podrujima u kojima se prava ostvaruju na temelju
nalaza i miljenja tijela vjetaenja kada je to propisano Zakonom
o jedinstvenom tijelu vjetaenja (u daljnjem tekstu: Zakon) ili posebnim propisima.
(2) Ovom Uredbom utvruje se tko su ovlateni vjetaci iz lanka 3. stavka 4. Zakona, nain njihova imenovanja, podruje i nain
njihova rada, sadraj nalaza i miljenja, postupanje izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zatite (u daljnjem tekstu: doktor
medicine) te opseg i sadraj medicinske i druge dokumentacije koju
je doktor medicine, koji je lijeio osobu odnosno osiguranika, ili/i
strunjak nekog drugog profila koji je obavio pregled ili ispitivanje
osobe prethodno pripremio i sa svojim nalazom i miljenjem dostavio nadlenom tijelu koje odluuje o pravima u podrujima iz
stavka 1. ovoga lanka.
(3) Vjetaenje se provodi kada nadleno tijelo, koje odluuje u
upravnom postupku o ostvarivanju prava iz stavka 1. ovoga lanka,
za potrebe toga postupka podnese zahtjev za utvrivanje injenica
iz lanka 2. ove Uredbe
lanak 2.
(1) Vjetaenje u smislu ove Uredbe je vjetaenje kojim se
utvruju sljedee injenice:
a) u postupcima za ostvarivanje prava na osnovi Zakona o
mirovinskom osiguranju i posebnim propisima utvrivanje smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelominog
gubitka radne sposobnosti ili potpunog gubitka radne sposobnosti,
neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti, profesionalne nesposobnosti za rad ili ope nesposobnosti za rad, statusa osiguranikainvalide osobe, tjelesnog oteenja, postojanja/nepostojanja potpunog gubitka radne sposobnosti lana obitelji osiguranika;
b) u postupcima za ostvarivanje prava na osnovi Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i lanova njihovih
obitelji (u daljnjem tekstu: Zakon o pravima hrvatskih branitelja)
utvrivanje o postojanju uzrone veze: izmeu smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uslijed bolesti, pogoranja ili pojave bolesti i njegova sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
(u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta RH), izmeu samoubojstva
hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i psihike bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta RH, te izmeu smrti
hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata (u daljnjem
tekstu: HRVI) I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i

Strategija Poticanja Inovacija 2014-2020

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Strategija Poticanja Inovacija 2014-2020

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Strategija Poticanja Inovacija 2014-2020

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STRANICA 74 BROJ 153

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

Bruto domai izdaci za istraivanje i razvoj

Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike

1. Prihvaa se Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske

STRATEGIJA POTICANJA INOVACIJA REPUBLIKE

Agencija za investicije i konkurentnost

Zemlje BRIC-a su: Brazil, Rusija, Indija i Kina

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

BROJ 153 STRANICA 75

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

stvaranja boljeg okruenja za jaanje gospodarstva. Ipak, razina

STRANICA 76 BROJ 153

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

politika koja jasno utvruje ope strateke ciljeve i povezuje ih s

I. POSTOJEE STANJE INOVACIJSKOG SUSTAVA

Republika Hrvatska, kao nova zemlja lanica EU-a, nalazi se

pozicije Republike Hrvatske, a zapostavljanjem proizvodnih sektora

Iako Hrvatska ima izgraene razmjerno snane temelje za

... i hrvatske tvrtke posjeduju izvozne prednosti u itavom nizu

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

BROJ 153 STRANICA 77

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

razvoja, a posebno u podruju farmaceutskih proizvoda te elektrine

... zbog nedostatka inovacijske sposobnosti poslovnog sektora,

Ograniena poslovna ulaganja u istraivanja i razvoj te inovacije

Prema Dravnom zavodu za statistiku (DZS, 2012), u 2010. godini

Izvor: Statistika baza podataka EPO i WIPO, kolovoz 2012.

STRANICA 78 BROJ 153

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

Izvor: Europski ured za patente

Jo jedno kljuno objanjenje za slabe rezultate privatnog sektora na

koje je proveo OECD Investment Compact, tek je manji dio poduzea

Budue prilike Republike Hrvatske nalaze se u integraciji s

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

BROJ 153 STRANICA 79

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

ske promjene, nedostatak sirovina i energije, zdravstveni problemi i

Kako bi okupili sve relevantne industrijske imbenike da razviju zajedniku

STRANICA 80 BROJ 153

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

odriva, osobito s obzirom na sve veu konkurenciju gospodarstava

II. VIZIJA I STRATEKI CILJEVI

i odozdo, povezivanjem razliitih ministarstava te drugih sredinjih

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

BROJ 153 STRANICA 81

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

Glavni pokazatelji kojima e se mjeriti ostvarenje postavljenih stratekih ciljeva su sljedei:

Innovation Union Scoreboard 2013, DG ENT

STRANICA 82 BROJ 153

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

SLUBENI LIST REPUBLIKE HRVATSKE

III. TEMATSKI STUPOVI, PRIORITETI I MJERE

UTORAK, 23. PROSINCA 2014.

BROJ 153 STRANICA 83