OET1 El Strujni Krugovi CB

Sveuilite J. J.
Strossmayera u Osijeku
Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi
Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij
Osnove elektrotehnike I
ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI
Gibanje naboja u vodiu

II. ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI
Elektrina struja
Elektrina struja
+
+
1
+
U12 = 1 2
+
+
vodi
arulja
Pri tom izjednaavanju naboji s tijela na viem

potencijalu potei e kroz spojni vodi na tijelo na
niem potencijalu.
- -
Elektrina struja
Ako dva nabijena vodljiva tijela na razliitom

potencijalu spojimo vodiem, potencijali tijela e se
izjednaiti.
Takvo usmjereno gibanje naboja nazivamo elektrina

struja.
U primjeru smo u seriju sa spojnim vodiem postavili
elektrinu arulju.
Elektrina struja

Elektrina struja
Primjer: Elektrina arulja u seriji sa spojnim vodiem

Pretpostavka:
+
+
+ +
++
+
+
U 12 = 1 2
---
Dva tijela na
razli
razliitim potencijalima
Elektrina struja bi tekla vodiem samo kratko vrijeme,

dok se potencijali tijela ne bi izjednaili.
Ako bi ukupna koliina naboja bila dovoljno velika,

arulja bi nakratko zasvijetlila, i potom se ugasila.
Q1 = Q2
U12 = 1 2
vodi arulja -
Postupak
izjedna
izjednaavanja potencijala
1 = 2
vodi arulja
Elektrostatska energija elektrinog polja se pri tome

pretvori u toplinsku energiju, koja usija arnu nit u
elektrinoj arulji.
Kad je sva elektrostatska energija utroena, strujanje
naboja prestane, i elektrina struja prestane tei.
Izjedna
Izjednaeni potencijali
Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku
Elektrina struja
Elektrina struja
Trajnu elektrinu struju moemo dobiti tako da naboje

na tijelu s viim potencijalom, koji struje prema tijelu s
niim potencijalom, stalno nadomjetamo.
Plinovi pri normalnom pritisku i temperaturi

predstavljanju izolatore. Ako se pritisak jako smanji, ili
temperatura povea, oni se ioniziraju.
To moemo postii ureajem koji openito nazivamo

izvorom elektrine energije.
Pojedine molekule plina izgube pri tome neke

elektrone, i postanu pozitivno nabijene estice, a
slobodni elektroni predstavljaju negativno nabijene
estice. Takvo stanje plina nazivamo plazma.
U metalima elektrina struja se realizira kretanjem

elektrona.
U elektrolitskim vodiima (kiseline, luine ili otopine
soli) elektrina struja predstavlja kretanje pozitivno ili
negativno nabijenih dijelova molekula iona.
Plazma je vodljiva, i takvo stanje imamo npr. u

fluorescentnim sijalicama.
Dakle elektrina struja moe pod odreenim uvjetima
tei i u plinovima.
Elektrina struja
Elektrina struja moe tei i u vakuumu.

U vakuumu nema nosilaca elektrinih naboja, pa bi
prema definiciji struje kao kretanju elektrinih naboja
struja bila nemogua.
Ako izmeu dvije vodljive elektrode ostvarimo u
vakuumu dovoljno jako elektrino polje da pojedine
elektrone otrgne od negativno polarizirane elektrode,
tada emo imati elektrinu struju.
Pri tome je nuno da ostvarimo uvjete da elektroni
trajno naputaju negativnu elektrodu katodu.

Elektrina struja
Takav sluaj imamo npr. u katodnoj cijevi (ekranu)

televizora.
Openito, bilo kakvo usmjereno gibanje elektrinih
naboja nazivamo elektrinom strujom.
U naim razmatranjima ograniit emo se iskljuivo na
takvu vrstu struje tzv. provodnu struju.
Uz provodnu struju postoji i tzv. pomana struja, pri
emu nema gibanja nabijenih estica. Takva se struja
pojavljuje u dielektriku kondenzatora pri njegovom
nabijanju ili izbijanju.

Uinci elektrine struje
Elektrina struja stvara vie uinaka.

Najee se govori o etiri osnovna uinka elektrine
struje:
toplinski uinak,
kemijski uinak,
svjetlosni uinak,
magnetski uinak.
Toplinski uinak elektrine struje

Vodie ponekad dijelimo na dvije grupe:
vodii prve vrste (metali, grafit)
vodii druge vrste (elektrolitski vodii).
Prilikom prolaska elektrine struje kroz vodie prve i

druge vrste, oni se zagrijavaju.
Prolazak elektrine struje kroz plazmu - koja se
ponekad naziva etvrtim agregatnim stanjem takoer zagrijava plazmu.
Tu pojavu moemo razumjeti ako shvatimo da

povienje temperature tijela predstavlja ustvari
poveanje amplitude titranja elementarnih estica
materije od kojeg je tijelo sazdano.
Prolaz elektrine struje kroz vodie poveava
amplitudu titranja molekula materije vodia, i time
podie njenu temperaturu.
Openito, toplinski uinak elektrine struje je pojava
da se neki vodii prilikom prolaska elektrine struje
zagrijavaju.
Pojava ima veliku primjenu u praksi, iako je esto
nepoeljna.
Kemijski uinak elektrine struje je pojava da se

elektrolitski vodii prilikom prolaska elektrine struje
kemijski mijenjaju.
Ta se pojava naziva elektroliza i ima iroku primjenu u
metalurgiji.

Kemijski uinak elektrine struje
Ovim se postupkom moe takoer nanijeti tanak sloj

plemenitog metala na vodljivu povrinu nekog
predmeta.
Taj postupak galvanizacije ima iroku primjenu u
industriji.
Primjer je izrada nakita, ali i predmeta svakodnevne
upotrebe, npr. kromiranje dijelova vodovodnih
instalacija.
Veina metala se u istom stanju dobiva upravo

elektrolizom (bakar, aluminij i mnogi drugi).
Mogue je galvanizirati i predmete iz plastike

(izolatore), ako se na njih najprije nanese sloj
vodljivog grafita.

Svjetlosni uinak elektrine struje

Svjetlosni uinak elektrine struje je pojava da u nekim
sluajevima elektrina struja izaziva pojavu svjetlosti.
Pri tome pojava svjetlosti nije posljedica zagrijavanja
arne niti (kao u elektrinoj arulji), nego je posljedica
promjene energetske razine pojedinih elektrona u
samim atomima materije.
Takva se pojava deava pri prolasku struje kroz
plazmu, ili kroz neke poluvodie.
I ova pojava se esto koristi u praksi.

Magnetski uinak elektrine struje

Magnetski uinak elektrine struje je pojava da se u
okoliu elektrine struje pojavljuje magnetsko polje.
Ova pojava je neraskidivo povezana s elektrinom
strujom, ak i spomenutom pomanom strujom.
Dok se kemijski, toplinski i svjetlosni uinak pojavljuju
samo uz neke dodatne uvjete, elektrina struja uvijek
izaziva magnetsko polje.
Kao i tri ranije navedena uinka, i ova se pojava esto
koristi u praksi.


Jakost i smjer elektrine struje
Jakost elektrine struje

vodi
I=
Q
t
Jakost elektrine struje
U metalnim vodiima, kakvim se najee sluimo,

elektrina struja predstavlja usmjereno gibanje
slobodnih elektrona.

Jakost elektrine struje predstavlja iznos naboja koji

proe presjekom vodia u jedininom vremenskom
intervalu.
Pri tome pojedini elektroni naine vrlo kratak put prije

nego to se sudare s nekim drugim elektronom i
prenesu mu svoju kinetiku energiju, a sami se
zaustave.
Budui da se naboji ponaaju kao nestlaiva tekuina,

u bilo kojem presjeku vodia proe u nekom
vremenskom intervalu jednak iznos naboja.
Gledajui cijeli presjek vodia, u njemu kontinuirano

prolazi neki broj elektrona, odnosno nekakav iznos
naboja.
Drukije reeno, struja ima jednaku jakost cijelom

duljinom vodia kojim tee, bez obzira na njegov
presjek.
Jedinicu mjere za jakost elektrine struje dobijemo iz

definicije jakosti struje:
Ureaj za mjerenje jakosti elektrine struje nazivamo

ampermetar.
[I ] = [Q]
[t ]
C As
=A
=
s
s
(amper)
Shematska
oznaka
ampermetra
Pokazalo se prikladnijim da se umjesto jedinice C/s

kao jedinice za jakost struje, amper definira kao jedna
od osnovnih jedinica meunarodnog sustava jedinica.
U elektrinim shemama ampermetar najee

oznaavamo s krugom i upisanim slovom A.
Naime realizacija ureaja za mjerenje jakosti struje je

jednostavnija nego za mjerenje naboja.
Ampermetar se ukljuuje u seriju s vodiem u kojem

mjerimo jakost elektrine struje.
Smjer elektrine struje
Prema definiciji jakosti struje, ona predstavlja skalarnu

veliinu.
Pri tome smatramo da naboj ima pozitivan predznak.
pozitivna struja
Kretanje naboja u suprotnom smjeru predstavlja

negativan iznos elektrine struje.
negativna struja
Q
I=
Da bismo definirali pozitivnu ili negativnu vrijednost

struje, moramo definirati referentni smjer u vodiu.
Q
t
Referentni smjer moemo proizvoljno odabrati, ali ga

se nakon toga moramo pridravati.
Smjer elektrine struje
Promjena smjera kretanja

ekvivalentna je zadravanju
predznaka naboja.
pozitivnog naboja
smjera i promjeni
U metalnim vodiima kreu se slobodni elektroni, koji

imaju negativan naboj.
To znai da je smjer struje u vodiu suprotan smjeru
kretanja elektrona.
Trenutna vrijednost elektrine struje
Naravno, ako bismo struju realizirali kretanjem

pozitivnih naboja (npr. pozitivnih iona), onda bi smjer
struje odgovarao smjeru kretanja naboja.
Q
i = = konst.
t
dQ = i d t
i = i (t )
i=
dt
t
Promjenljiva jakost struje
Elektrinu struju definirali smo kao koliinu naboja koja

proe kroz povrinu presjeka vodia u jedinici
vremena.
Ako u svakom vremenskom intervalu prolazi vodiem
jednaka koliina naboja, jakost struje je konstantna.
Konstantna jakost struje
dQ
dt
Koliina naboja moe se mijenjati tijekom vremena, pa

tada imamo promjenljivu jakost struje.
U svakom asu jakost struje ima trenutnu vrijednost:
i=
dQ
dt
Im
Im
Sinusoidalna struja u ovisnosti

o vremenu t ...
T 2
t [s]
T 2
0
...ili elektri
elektrinom kutu
2
i = I m sin t
T
Izmjenina struja trokutastog oblika
t [s]
t
Izmjenina struja sinusoidalnog oblika
Budui da promjenljiva struja moe u svakom trenutku

imati drukiju vrijednost, moe i mijenjati smjer.
Recipronu vrijednost trajanja periode, tj. broj peroda

u jedinici vremena zovemo frekvencija:
f =
Takvu struju nazivamo izmjenina struja.

Izmjenina struja moe imati razliite oblike u ovisnosti
o vremenu.
Ako se oblik periodiki ponavlja, tada govorimo o
trajanju periode T, koja se mjeri u sekundama [s].

1
T
Jedinica mjere za frekvenciju je:
[ f ] = [1] = 1 = Hz
[T ] s
(herc)

U praksi se najee
sinusoidalnog oblika.
koristi izmjenina
struja
Uz poznatu frekvenciju f, odnosno periodu T, izraz za

takvu struju je:
2
t = I m sin 2 f t = I m sin t
T
= 2 f naziva se kruna frekvencija.
i = I m sin
Oznaka
Gustoa elektrine struje
Jedinica mjere za krunu frekvenciju:
[ ] = [1] [ f ] = 1
s
Gustoa elektrine struje je jakost struje po jedinici

povrine presjeka vodia:
vodi
J=
Jedinica mjere za gustou struje je:
[J ] = [I ] = A2
[S ] m
I
J=
S
Ova jedinica nije jako praktina, pa se esto koristi

jedinica A/mm2 .
I
S

Vodi openito nema isti presjek cijelom duljinom, pa

gustoa struje openito varira du vodia.
Takoer je mogue da gustoa nije u pojedinom
presjeku vodia svagdje jednaka.
Elektrini otpor
Gustoa struje na pojedinom mjestu presjeka vodia

ovisi o vie veliina, a jedna od njih je i frekvencija.
Ohmov zakon
Pri visokim frekvencijama dolazi do potiskivanja struje

prema povrini vodia. Ta se pojava naziva skin-efekt.
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Ohmov zakon
Pri protjecanju elektronskog plina kroz vodi pojavljuje

se otpor.
Ovisnost razlike potencijala U na krajevima metalnog
vodia konstantnog presjeka pri protjecanju elektrine
struje jakosti I ustanovio je Georg Simon Ohm i ona
glasi:
razlika potencijala
jakost struje
U
= R = konst.
I
Ohm je ustanovio da je ta ovisnost konstantna, i ovaj

se izraz naziva Ohmov zakon.
Ohmov zakon
Jednostavnom
izraz:
algebarskom
operacijom
dobijemo
U = IR
Na krajevima vodia kroz koji tee elektrina struja
pojavljuje se razlika potencijala. Cijeli vodi nije na
istom potencijalu.
Ovo je bitna razlika u odnosu na pojave u
elektrostatici, gdje je cijeli vodi uvijek bio na istom
potencijalu.
Elektrini otpor
Elektrini otpor i elektrina vodljivost
Elektrini otpor
Prema Ohmovom zakonu elektrini otpor vodia

moemo ustanoviti mjerenjem jakosti struje i napona
na krajevima vodia:
R=
U
I
Jedinica mjere za elektrini otpor iznosi:
[R] = [U ] = V =
[I ] A
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Uz elektrini otpor esto se koristi i reciprona

vrijednost otpora, koja se naziva elektrina vodljivost:
G=
1 I
=
R U
Jedinica mjere za elektrinu vodljivost je:
[G ] = [I ] = A = 1 = S
[U ] V
(simens)
(ohm)
Koristei izraze za otpor i vodljivost Ohmov zakon se

moe napisati na nekoliko jednako vrijednih naina:
R=
U
I
I=
U
R
G=
I
U
I = GU
U = IR
U=
I
G
U primjenama koristimo one izraze koji su za odreeni

problem najprikladniji.
Elektrini otpor
Elektrini otpor vodljive ice
Elektrini otpor
U svojim pokusima Ohm je mjerio

potencijala du metalnog vodia (ice).
raspodjelu
Tako je ustanovio i osnovnu zakonitost za odreivanje

otpora metalnog vodia konstantnog presjeka:
R=

gdje su:
l
S
- specifini otpor materijala vodia,

l - duljina vodia,
S - popreni presjek vodia.
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Specifini elektrini otpor
Specifina elektrina vodljivost
Specifini elektrini otpor (otpornost) je elektrini otpor

vodia jedininog presjeka i jedinine duljine.
Za proraun vodljivosti zgodno je koristiti specifinu

elektrinu vodljivost , umjesto specifinog otpora:
Jedinica mjere za specifini elektrini otpor je:
[ ] = [R] [S ] = m
[l ]
m
= m
Ova je jedinica nepraktina, pa se esto koristi:
[ ] = mm
S
l
Specifina elektrina vodljivost je vodljivost vodia

jedininog presjeka i jedinine duljine, pa vrijedi da je
ta vodljivost reciprona vrijednost specifinog otpora:
= 10 6 m
G =
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Jedinica mjere za specifinu elektrinu vodljivost je:
[ ] = [G ] [l ] = S m2 = S =
[S ] m m
m
Sm
= 10 S
=
2
mm
mm2
6
Ovisnost elektrinog otpora o temperaturi
I ovdje je esto praktinije koristiti jedinicu Sm/mm2,

umjesto S/m.
Elektrini otpor
Ohm nije imao dovoljno tone instrumente da bi

mogao ustanoviti da je elektrini otpor metalnog
vodia ovisan o temperaturi vodia.
Kasnija istraivanja su pokazala da se u uobiajenom
rasponu temperatura otpor kod neke temperature t
moe dovoljno tono raunati prema izrazu:
Rt = R20 (1 + )
Elektrini otpor
Temperaturni koeficijent otpora predstavlja relativni

porast otpora za porast temperature od 1oC, pa je
njegova jedinica mjere:
[ ] =
1
C
Razlika temperature (pozitivna ili negativna)

u
odnosu na 20oC mjeri se u oC.
Kao referentna temperatura odabrana je tzv. sobna
temperatura od 20oC, jer ju je lako realizirati i
odravati.
Elektrini otpor
Vodii u elektrinim ureajima su esto na temperaturi

koja je znatno iznad 100oC, pa se ovaj porast otpora u
praksi esto ne smije zanemariti.
Elektrini otpor
Elektrini otpor kod velikih promjena temperature
Rt
Temperaturni koeficijent odreuje se empiriki, i

razliit je za razliite materijale kataloki podatak.
Ovisnost otpora istih metala o temperaturi je obino
vea nego kod legura.
Neki nemetali imaju negativan temperaturni koeficijent
elektrinog otpora.
Elektrini otpor
273.16
20
[ C]
o
Elektrini otpor metalnog vodia pri velikom rasponu temperatura
Elektrini otpor
Supravodljivost
Kod velikog raspona temperatura (npr. arne niti u
elektrinoj arulji) linearna aproksimacija otpora nije
vie dovoljno tona.
Rt
Ponekad se za izraune takvog otpora koriste izrazi

koji ovisnost otpora prikazuju kao parabolu drugog ili
ak treeg stupnja.
Mjerenja pokazuju da veina metala ima i pri
temperaturi apsolutne nule (-273.16oC odnosno 0K)
nekakav malen elektrini otpor.
273.16
20
[ C]
o
Elektrini otpor supravodljivog vodia
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Supravodljivost je pojava da neki vodii u potpunosti

gube elektrini otpor ako im se dovoljno snizi
temperatura.
S pojavom supravodljivosti povezana je i pojava da

unutar supravodia ne moe postojati magnetsko
polje.
Ta je pojava prvo primijeena kod ive.
Supravodii gube svoja supravodljiva svojstva ako se

nau dovoljno jakom magnetskom polju.
Kasnije je ustanovljeno da to svojstvo posjeduju i neki

nemetali.
Prilikom pojave supravodljivosti sva elektrina struja
tee iskljuivo po povrini supravodia.
Gustoa struje unutar supravodia jednaka je nuli.
Ta se pojava naziva quenching. Tako naalost nije

mogue pomou supravodia realizirati po volji jaka
magnetska polja.
Supravodljivost ipak ima svoju primjenu u praksi, iako
navedene nuspojave dosta ograniavaju primjenu.
10
Jouleov zakon
Elektrini otpor
termometar
termos-boca
Jouleov zakon
Elektrini otpor
tekuina
Kalorimetrijski postupak odreivanja koliine topline
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Jouleov zakon
Jedan od uinaka elektrine struje je toplinski uinak.

Kvantifikacija tog
kalorimetrijom.
uinka
moe
se
provesti
Uz poznatu (mjerenu) jakost elektrine struje u

koliina toplinske energije jednaka je:
Jouleov zakon
Koristei se izrazima za Ohmov zakon moemo izraz

za koliinu toplinske energije transformirati:
W = RI 2 t = UIt =
Pri ovom ispitivanju
konstantnu vrijednost.
W = RI 2 t
gdje je R elektrini otpor kroz koji tee struja, I je
jakost struje, a t je vrijeme.
U2
t = GU 2 t
R
elektrina
struja
imala
je
Za prikazani pokus to je nuno, jer inae ne bi bilo

mogue ustanoviti navedenu ovisnost iznosa utroene
elektrine energije.
Elektrini otpor
Rad i snaga elektrine struje
Elektrini otpor
Koliina rada (energije) u jedinici vremena predstavlja

snagu P, pa vrijedi:
P=
W
U2
= RI 2 = UI =
= GU 2
t
R
Svi ovi izrazi vrijede za pretvorbu elektrine energije u

toplinsku.
Meutim izraz P=UI vrijedi za bilo kakvu pretvorbu
elektrine energije u bilo koji drugi oblik energije.
11
Elektrini otpor
Elektrini otpor
Ako struja ima promjenljivu vrijednost, onda se

elektrina snaga stalno mijenja.
Umjesto konanog vremena t moramo promatrati
Uz promjenljivu snagu ukupna je energija jednaka:
infinitezimalno kratke odsjeke vremena dt:
p=
dW
u2
= ui =
dt
R
= i2R
Iako se elektrina struja stalno mijenja, snaga p je u

svakom trenutku jednaka umnoku trenutnih
vrijednosti struje i napona.
W = dW = p d t = ui d t
Elektrini otpor
Elektrina energija jednaka je integralu elektrine

snage, odnosno integralu produkta struje i napona, u
promatranom vremenskom intervalu.
Elektrini otpor
Efektivna vrijednost periodiki promjenljive struje
Ri dt = RI T
2
Ako se struja mijenja s konstantnom frekvencijom, u

svakom e periodu T izvreni rad A biti jednak:
Efektivna vrijednost periodiki promjenljive struje:
A = Ri 2d t
Efektivna vrijednost periodiki promjenljive struje je

ona vrijednost istosmjerne struje I konstantnog iznosa
koja bi u istom periodu T izvrila jednaku koliinu
rada.
Elektrini otpor
Efektivna vrijednost struje uvijek

maksimalnog iznosa struje Im.
je
manja
1 2
i dt
T 0
Ovaj izraz vrijedi za bilo kakvu periodiki promjenljivu

struju.
od
Jedina iznimka je istosmjerna struja, odnosno struja

koja se sastoji od negativnih i pozitivnih impulsa
jednake amplitude.
Najee koritena izmjenina struja je sinusoidalnog
oblika, ija je efektivna vrijednost:
I=
I=
STRUJNI KRUGOVI
Jednostavan strujni krug
Im
2
12
Osnovni elementi strujnog kruga

Spojni vodovi
Spojni vod
Elemente strujnog kruga moramo spojiti, tako da

elektrina struja moe kontinuirano tei.
Spojna toka
Za spajanje nam u realnosti slue ice od vodljivog

materijala (u pravilu bakra), koje nazivamo spojnim
vodovima.
U shemama spojne vodove predstavljamo punim
crtama, koje na mjestu spajanja mogu biti oznaene
ispunjenim ili praznim kruiem.
Krianje dva spojna voda bez elektrine veze
Elektrini izvor
Ako se vodovi u realnosti kriaju bez elektrinog spoja
to moe biti oznaeno shematski tako kao da jedan
vodi zaobilazi drugi.
U naim emo razmatranjima spojne vodove smatrati
idealnima, tj. smatrat emo da nemaju elektrinog
otpora.
Ako spojni vod ima elektrini otpor koji se ne smije
zanemariti, tada e to biti posebno naznaeno.
Sila koja te naboje prenosi s nieg na vii potencijal ne

moe biti Coulombova sila.
Shematski prikaz
elektrinog izvora
E
Elektrini izvor je pretvara neke druge energije
(kemijske, mehanike, svjetlosne) u elektrinu
energiju.
Unutar elektrinog izvora elektrini naboji se s mjesta
nieg potencijala prenose na mjesto s viim
potencijalom.
Troilo
Shematski prikaz
troila
Taj unutarnji napon (razliku potencijala) nazivamo

elektromotorna sila (EMS).
Troilo predstavlja pretvara elektrine energije u

neku drugu energiju.
Smjer elektromotorne sile je od nieg prema viem

potencijalu.
U naim razmatranjima promatrat emo troilo kao

pretvara elektrine u toplinsku energiju, tj. kao
elektrini otpor.
U jednostavnom strujnom krugu s jednim elektrinim

izvorom smjer elektromotorne sile podudarat e se sa
smjerom struje u krugu.
Ureaj koji kao osnovno svojstvo ima elektrini otpor

naziva se otpornik, i obino oznaava s R.
13
Naponska jednadba strujnog kruga
Ako elektrini izvor spojimo vodovima s troilom

dobijemo jednostavan elektrini strujni krug.
U
I=
R
U = IR
R
I
Na troilu e se pojaviti napon, koji e kroz troilo

potjerati elektrinu struju.
Ta struja tee kontinuirano cijelim strujnim krugom.
E = IR
Jakost elektrine struje bit e odreena Ohmovim

zakonom:
I=
U
R

Elektromotorna sila izvora i napon na troilu bit e u

ravnotei dok strujnim krugom tee elektrina struja.
Jednadba koja definira naponske odnose u strujnom
krugu zovemo naponska jednadba strujnog kruga:
Protunapon
E = IR

Protunapon

Dok nekim elektrinim otporom tee struja, na njemu

postoji napon u skladu s Ohmovim zakonom:
U = IR
Taj napon se zove protunapon (pad napona ili napon
na troilu).
Serijski spoj otpora
Protunapon postoji samo ako kroz otpor tee struja.

To je bitna razlika u odnosu na elektromotornu silu na
elektrinom izvoru, koja postoji i ako elektrinim
krugom ne tee struja.
14
U1
U2
R1
R2
U strujnom krugu moemo imati spojeno u seriju vie

otpora.
R=
Struja kroz sve otpore je jednaka, pa openito za n

otpora spojenih u seriju vrijedi:
U = U1 + U 2
I1 = I 2 = I
R = Ri
U U1 + U 2 U1 U 2
=
+
= R1 + R2
=
I
I
I
I
i =1
Naponi na svakom od otpora bit e proporcionalni

iznosu otpora, pa openito za serijski spoj vie otpora
vrijedi:
Realan naponski izvor
U1:U 2:U 3:L:U i :LU n =

= R1:R2:R3:L:Ri :L Rn
Idealan naponski izvor
+
E
Do sada smo o elektrinom izvoru govorili kao o
idealnom elementu, koji nema nikakav elektrini otpor.
R0
E
Nadomjesna shema realnog naponskog izvora
Za shematski prikaz realnog naponskog

sluimo se nadomjesnom shemom.
izvora
U stvarnom svijetu takav izvor nije mogue izraditi.

Realan izvor uvijek pokazuje i svojstvo elektrinog
otpora.
Nadomjesna shema ukljuuje idealni izvor spojen u

seriju s unutarnjim otporom izvora.
15
Taj otpor ne postoji u obliku otpornika, ali realan izvor

pokazuje svojstva kao da se sastoji od idealnog izvora
i otpornika.
To znai da utjecaj unutarnjeg otpora izvora treba
uzeti u obzir pri analizi rada elektrinog kruga.
Strujni krug s realnim naponskim izvorom
Taj utjecaj ima posljedice na iznos elektrine struje

kroz elektrini krug i na energetsku bilancu kruga.
Strujni krug s idealnim

naponskim izvorom
U=E
I=
R
R0
U = E IR0
E
R0 + R
Napon na troilu e iznositi:
Strujni krug s realnim

naponskim izvorom
U strujnom krugu s realnim naponskim izvorom struja

e imati vrijednost:
+
I
U = E IR0
+
E
U strujnom krugu s idealnim naponskim izvorom

elektromotorna sila izvora E bila je jednaka naponu na
troilu.
Ako koristimo realan naponski izvor, struja koja tee
kroz otpor izvora izazvat e napon na otporu IR0, pa
e napon na troilu U biti manji od E.
To smanjenje napona moramo uzeti u obzir pri
odreivanju struje kroz strujni krug.
optereenje
radna toka
U = RI
I=0 A
U = E RI
kratki spoj
U
+
R0 +
prazni hod
R> 0
Ik =
E
R0
U=E
R0 +
Ik
R= 0
I +
U=0
+
R0 +
Strujno-naponski dijagram kruga s realnim naponskim izvorom
16

Teorem maksimalne snage

Grafiki prikaz napona na izvoru i troilu nam daje
dobar uvid u stanje u krugu s realnim izvorom.
Radnu toku odreuje presjecite pravaca koji

predstavljaju napon na stezaljkama izvora i napona na
troilu.
Pmax
P = I 2R =
Pmax =
Ukoliko je otpor troila jednak nuli, krugom e tei

struja kratkog spoja Ik.
Ako je krug otvoren, na stezaljkama e se pojaviti
napon praznog hoda E.
Do ovog zakljuka moemo doi traenjem

maksimuma za iznos snage deriviranjem funkcije
snage i primjenom uvjeta dP/dR=0.
Ako je zadovoljen uvjet R=R0 kae se da je krug
prilagoen po maksimalnoj snazi.
U tom se sluaju jednaka snaga troi na troilu i
unutarnjem otporu izvora.

P=
Korisna snaga (radna):
Snaga gubitaka:
Pg =
Snaga na troilu u ovisnosti o otporu troila

Stupanj djelovanja
Stupanj djelovanja ureaja omjer korisno
upotrijebljene energije W i privedene energije Wu :
W
Wu
Energija privedena ureaju Wu je uvijek vea od

korisno iskoritene energije W za iznos Wg koji se
troi u samom ureaju:
W g = Wu W
W
t
Wg
Stupanj djelovanja ureaja

ukupne snage:
E 2 I0 E
=
4 R0
4
R = R0
Maksimalnu snagu na troilu dobit emo onda kada je

otpor troila R jednak unutarnjem otporu izvora R0.
E2 R
(R0 + R)2
KIRCHHOFFOVI ZAKONI
t
omjer korisne snage i
Prvi Kirchhoffov zakon
P
P + Pg
17
Kirchhoffovi zakoni
Kirchhoffovi zakoni
Prvi Kirchhoffov zakon proizlazi iz injenice da se

elektrini naboj ponaa kao nestlaiva tekuina i glasi:
I5
I1
I4
Ik = 0
k =1
I3
odnosno:
I2
vor s vie struja
Algebarska suma struja u bilo kojem voru elektrine

mree jednaka je nuli.
Prvi Kirchhoffov zakon - algebarska suma struja u

voru elektrine mree jednaka je nuli:
I1 I 2 + I 3 + I 4 I 5 = 0
Pri tome smatramo da struje koje ulaze u vor imaju

jedan, a one koje izlaze iz vora suprotan predznak.

Kirchhoffovi zakoni
I1 + I 3 + I 4 = I 2 + I 5
Kirchhoffovi zakoni
Drugi Kirchhoffov zakon
Potencijalni dijagrami
a
IR
E
+ -
U ac = a c = IR
b = a IR E
U ab = a b = IR + E
Element strujnog kruga
U ac
c
Potencijalni dijagram
Kirchhoffovi zakoni
Naponske prilike u dijelu strujnog kruga moemo

prikazivati pomou potencijalnih dijagrama.
Pri tome na ordinati imamo potencijal, a apscisa nam
slui samo za oznaavanje pojedinih toaka u
strujnom krugu.
Ponekad se dobivene relacije za dio strujnog kruga
nazivaju Ohmovim zakonom za element strujnog
kruga.
Ovaj je naziv opravdan uzme li se u obzir da je Ohm
ustvari mjerio upravo raspodjelu potencijala du
vodia kroz koji je tekla elektrina struja.
- + R4
E1
I4
Kirchhoffovi zakoni
+ I2
+E
- 4
I1 + R1 E2
Zatvorena petlja
sloenog strujnog kruga
R2
3
- + +
+ R3 - I 3
a E1 I1R1 + E2 + I 2 R2 E3 + I3 R3 + E4 I 4 R4 = a
E1 + E2 E3 + E4 = I1R1 I 2 R2 I3 R3 + I 4 R4
18
Kirchhoffovi zakoni
Kirchhoffovi zakoni
Umjesto za element strujnog kruga moemo naponsku

jednadbu napisati za bilo kakvu zatvorenu petlju
sloenog strujnog kruga.
Navedeni rezultat vrijedi sasvim openito i naziva se

drugi Kirchhoffov zakon:
n
U skladu s odabranim smjerovima oznaimo smjerove

padova napona na pojedinim otporima.
U prikazanom primjeru je algebarska suma
elektromotornih sila bila jednaka algebarskoj sumi
napona na otporima pri odabranom smjeru obilaenja
petlje.
R I
Pri tome moemo slobodno odabrati smjerove struja u

pojedinim dijelovima petlje.
k =1
= Ek
k k
k =1
ili rijeima:
U bilo kojoj zatvorenoj petlji sloene elektrine mree
algebarska suma protunapona jednaka je algebarskoj
sumi elektromotornih sila u toj istoj petlji.
Kirchhoffovi zakoni
Paralelni spoj otpora
Kirchhoffovi zakoni
I
I1
I2
Ik
R1
R2 L
Rk
In
Rn
Ekvivalentni otpor
n
I = I1 + I 2 + I 3 + L + I k L + I n = I k
k =1
Ik =
Kirchhoffovi zakoni
U
= UGk
Rk
Kirchhoffovi zakoni
Iznos ekvivalentnog otpora dobije se kao reciprona

vrijednost ekvivalentne vodljivosti:
I = U Gk = UG
k =1
R=
G = Gk
k =1
1
1
=
R k =1 Rk
Pri paralelnom spoju otpora zbrajaju se reciprone
vrijednosti pojedinanih otpora, odnosno vodljivosti.
1
=
G
G
k =1
1
n
R
k =1
Za dva paralelna otpora rauna se prema:
R=
R1 R2
R1 + R2
19

Kirchhoffovi zakoni
Kirchhoffovi zakoni
Kombinirani spoj otpora
Otpori mogu biti spojeni u sloene mree.

Ne postoji opi izraz po kome bi se mogla raunati
vrijednost ekvivalentnog otpora.
Kombinirani spoj otpora
Pri raunanju ekvivalentnog otpora postupak se sastoji

od dva osnovna koraka koji se po potrebi ponavljaju:
serijski spojeni otpori se zbroje,
paralelno spojeni otpori se preraunaju preko vodljivosti.
Pri odreivanju struje kroz pojedine grane postupak se

provodi obrnutim putem.
Kirchhoffovi zakoni
Serijski spoj izvora
Kirchhoffovi zakoni
R01
+ -
- +
+ -
E1
R03
R02
E3
E2
Shematski prikaz tri realna izvora spojena u seriju
R0
E = Eab = E1 + E 2 E3
Kirchhoffovi zakoni
Shema ekvivalentnog
elektrinog izvora
R0 = R01 + R02 + R03

Kirchhoffovi zakoni
Za n u seriju spojenih realnih izvora vrijedi:.

n
R0 = R0k
E = Ek
k =1
k =1
Elektrini izvori mogu biti spojeni u seriju tako da

njihove elektromotorne sile djeluju u istom ili suprotnim
smjerovima.
k
Paralelni spoj izvora
Elektromotornu silu takvog spoja dobijemo kao

algebarsku sumu elektromotornih sila u seriju spojenih
izvora.
Ekvivalentni unutarnji otpor dobijemo kao zbroj svih
unutarnjih otpora pojedinih izvora.
20
Kirchhoffovi zakoni
+ - R01
a
E1
+ E2
I0 =
I0
E1 E 2
R01 + R02
Paralelni spoj dvaju

realnih naponskih izvora
R02
Paralelni spoj dvaju izvora predstavlja ve i u praznom

hodu zatvorenu strujnu petlju.
Budui da nastojimo da unutarnji otpori izvora budu

to manji, struje izjednaenja mogu biti znatne.
U praznom hodu e napon na stezaljkama paralelno
spojenih izvora uvijek biti iznosa izmeu vrijednosti
elektromotornih sila jednog i drugog izvora.
Ako su elektromotorne sile oba izvora jednake, pri
optereenju e struje kroz pojedine izvore biti obrnuto
proporcionalne unutarnjim otporima:
I1 R02
=
I 2 R01
Ako elektromotorne sile E1 i E2 nisu potpuno jednake,

u praznom hodu e tei struja izjednaenja I0.
Kirchhoffovi zakoni
+ -
I2
R02
E2
I = I1 + I 2
E1 E2 + I 2 R02 I1 R01 = 0
R
Kirchhoffovi zakoni
Ako elektromotorne sile oba izvora nisu jednake, pri

optereenju
treba
rijeiti
mreu
primjenom
Kirchhoffovih zakona.
I1
+ E1
+ - R01
Kirchhoffovi zakoni
E1 IR I1 R01 = 0
Paralelni spoj dvaju realnih izvora optereen vanjskim troilom
Pri tome treba napisati dovoljan broj jednadbi da bi

se mogle odrediti sve nepoznate veliine.
U prikazanom primjeru nepoznate su tri razliite struje,
pa su potrebne tri jednadbe.
U nekim se sluajevima moe desiti da kroz neku
granu uope ne tee struja.
Metode rjeavanja
Osnovni pojmovi
Grana elektrine mree dio mree koji se sastoji od
serijski vezanih izvora i otpora kroz koje prolazi struja
iste jakosti.
METODE RJEAVANJA
ELEKTRINIH KRUGOVA
vor elektrine mree toka ili mjesto na mrei gdje

se sastaju tri ili vie grana.
Kontura elektrine mree bilo koji zatvoreni strujni
krug (zamka) koji dobivamo pri obilasku po granama
mree.
Pretpostavka: zadane su elektromotorne sile i otpori
traimo nepoznate struje u granama.
21
Metode rjeavanja
Mrea sadri:
Direktna primjena Kirchhoffovih zakona
I1 +
a
I2 - R2+
+ R
5
E1
b +
I6
R4
I II +
+ - R3 - +
E2
III
E3
I3
c
Elektrina mrea sa
etiri vora i est grana
...
vorova,
n...
nezavisnih kontura (svaka sljedea kontura razlikuje

se od prijanjih barem za 1 granu).
grana,
Za izraun struja u svim granama treba imati g

linearnih nezavisnih jednadbi:
(-1) jednadbi za struje u vorovima (I Kirchhoffov zakon)
n= g-+1 naponskih jednadbi II Kirchhoffovog zakona.
Metode rjeavanja
a ... I1 + I 2 + I 6 = 0
b ... I 2 I 3 + I 5 = 0
c ... I 3 I 4 I 6 = 0
Jednadbe kontura - naponske jednadbe:
Potreban broj jednadbi (=4, g=6):
-1=3 strujne jednadbe I Kirchhoffovog zakona,
n=g-+1=3 naponske jednadbe II Kirchhoffovog zakona.
Metode rjeavanja
g...
Jednadbe vorova strujne jednadbe:
- R+
I4
R1 - I5
+
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
E1 E2 = I1 R1 I 2 R2 I 5 R5
I ...
E3 = I 3 R3 I 4 R4 I 5 R5
II...
E
III ...
2 + E3 = I 2 R2 + I 3 R3 + I 6 R6

Metode rjeavanja
Smjerove struja u vorovima moramo pretpostaviti.

Preporuka:
struje koje ulaze u vor imaju pozitivan predznak,
struje koje izlaze iz vora imaju negativan predznak.
Smjerove kontura moramo pretpostaviti:
napon ima pozitivan predznak, ako pri obilasku konture

prolazimo kroz izvor u smjeru njegovog napona - u
suprotnom ima negativan predznak,
umnoak otpora i jakosti struje je pozitivan ako obilazimo

promatrani otpornik u pretpostavljenom smjeru struje - u
suprotnom ima negativan predznak.
Metoda napona vorova
22
Metode rjeavanja
Metoda napona vorova i druge metode koriste

manje jednadbi.
E1
I1 +
jedan vor se proglasi referentnim, s potencijalom 0V,
postave se jednadbe za struje u ostalim vorovima,
postave se jednadbe potencijala za sve grane i iz njih se

izraze struje,
dobiveni izrazi za struje se uvrste u jednadbe za struje u

vorovima.
Metode rjeavanja
+ R
5
-
E2
-
I6
2+
R4
+
+ - R3
1 I2 - R +
2
Metoda napona vorova sastoji se u sljedeem:
I4
R1 - I5
Direktna primjena Kirchhoffovih jednadbi je

nespretna potrebno je rjeavati sustav jednadbi s
toliko nepoznanica koliko ima grana.
Metode rjeavanja
- +
-
E3
I3
Elektrina mrea sa
R6+
Potreban broj jednadbi ukupno -1:

- -1=3 strujne jednadbe I Kirchhoffovog zakona,
- g=6 jednadbi potencijala za grane iz kojih se izraze struje.
Metode rjeavanja
Jednadbe vorova strujne jednadbe:
1 ...
2 ...
3 ...
I1 + I 2 + I 6 = 0
I 2 I3 + I 5 = 0
I1 + I 4 I 5 = 0
Jednadbe potencijala:
1 = 0 I 6 R6
2 = 0 E3 + I 3 R3
3 = 0 I 4 R4
1 = 2 + E2 I 2 R2
1 = 3 + E1 + I1 R1
2 = 3 I 5 R5
G1 =
Struje:
Umjesto otpora - vodljivosti:
I 6 = 1G6
I 3 = ( 2 + E3 )G3
I 4 = 3G4
I 2 = ( 2 1 + E2 )G2
I 1 = (1 3 E1 )G1
I 5 = ( 3 2 )G5
Metode rjeavanja
1
R1
G2 =
1
R2
1
R6
Dobiju se 3 jednadbe s nepoznanicama 1, 2 i 3:
1 (G1 + G2 + G6 ) 2G2 3G1 = E1G1 + E2G2
1G2 + 2 (G2 + G3 + G5 ) 3G5 = E2G2 E3G3

1G1 2G5 + 3 (G1 + G4 + G5 ) = E1G1
Dobiveni potencijali se uvrste u izraze za struje.
Metode rjeavanja
Uvodimo oznake:
G6 =
Openito vrijedi za k-ti vor:
G11 = G1 + G2 + G6
suma vodljivosti svih grana

prikljuenih na vor 1
G12 = G2
suma vodljivosti izmeu vorova 1 i 2
G13 = G1
suma vodljivosti izmeu vorova 1 i 3
Na jednak nain definiramo G21, G22, G23, G31, G32 G33 slijedi sustav jednadbi:
1G11 2G12 3G13 = E1G1 + E2G2

1G21 + 2G22 3G23 = E2G2 E3G3
1G31 2G32 + 3G33 = E1G1
j =1
jk
j =1
jk
k Gkk jG jk = alg EkjGkj

Gkk
Gkj
- suma vodljivosti svih grana prikljuenih na vor k
Ekj
- suma napona izmeu vorova k i j
- suma vodljivosti izmeu vorova k i j
Elektromotorna sila Ekj je pozitivna ako je njezin napon

usmjeren k voru, u protivnom je negativna.
23
Metode rjeavanja
Metoda konturnih struja
Metode rjeavanja
Metoda konturnih struja takoer smanjuje broj

nepoznanica za odreivanje struja u odnosu na
direktnu primjenu Kirchhoffovih jednadbi.
Metoda konturnih struja sastoji se u sljedeem:
odaberemo nezavisne konture (ukupno n),

odredimo smjer struja svake konture preporuka: u smjeru
kazaljke na satu,
pretpostavimo struju nezavisne grane (grana koja pripada
samo toj konturi) u smjeru struje konture,
za svaku konturu napiemo naponsku jednadbu,
rjeavamo sustav od n jednadbi s n nepoznanica.
Metode rjeavanja
Ia +
j =1
j k
- struja promatrane konture k

- struja bilo koje druge konture j
- suma svih otpora koji se nalaze unutar konture k
- suma svih meanjih otpora izmeu kontura k i j
- suma svih elektromotornih sila konture k
Elektromotorna sila Ekk je pozitivna ako je njezin napon

u smjeru konture, u protivnom je negativna.
E1
I k Rkk I j Rkj = Ekk

Ik
Ij
Rkk
Rkj
Ekk
Id
R1 - Ie
Openito vrijedi za k-tu konturu:
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
+ R4
+ R
5
I II
+ - R3 - +
Ib - R2+
E2
If
b+
III
E3
Ic
Elektrina mrea sa
- R+
6
Struje kontura:
Struje grana:
I ... I1 = I a I a = I1
II ... I 2 = I d I d = I 2
III ... I 3 = I f I f = I 3
I e = I1 I 2
I b = I1 I 3
Ic = I3 I2
Metode rjeavanja
Uvedene oznake:
Jednadbe konturnih struja:
I1 ( R1 + R2 + R5 ) I 2 R5 I 3 R2 = E1 + E2
I1 R5 + I 2 ( R3 + R4 + R5 ) I 3 R3 = E3
I1 R2 I 2 R3 + I 3 ( R2 + R3 + R6 ) = E2 + E3
Sreeno:
I1 R11 I 2 R12 I 3 R13 = E1 + E2

I1 R21 + I 2 R22 I 3 R23 = E3
I1 R31 I 2 R32 + I 3 R33 = E2 + E3
I kontura ...
R11 = R1 + R2 + R5
R12 = R5
R13 = R2
suma svih otpora koji se

nalaze unutar konture I
meanji otpor izmeu kontura I i II
meanji otpor izmeu kontura I i III
II kontura ...
III kontura ...
R21 = R12 = R5
R22 = R3 + R4 + R5
R23 = R3
R31 = R13 = R2
R32 = R23 = R3
R33 = R2 + R3 + R6
24
Metode rjeavanja
Metoda superpozicije
Metode rjeavanja
Metoda superpozicije struja grane g jednaka je sumi

svih pojedinanih struja to bi ih u toj grani
prouzroili pojedini naponi, svaki sam za sebe.
Metoda superpozicije sastoji se u sljedeem:
struju u jednoj grani izraunamo tako da kratko spojimo sve
elektromotorne sile osim jedne,
izraunamo struju u toj grani samo uz taj napon,

izraunamo redom struje kroz tu granu i uz svaki od ostalih
napona,
suma pojedinih struja je traena struja promatrane grane,
postupak treba ponoviti za svaku granu.
Metoda vrijedi samo za linearne odnose u mrei.
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Treba odrediti struju I2

kroz otpornik R2!
E1
R3 I3'
I1' R1
I2'
R2
I2
R2
1. korak: Djeluje samo napon E1!
E1
R3 I3
I1 R1
Zadatak:
2. korak: Djeluje samo napon E2!
R2
Zadana elektrina mrea
E2 = 0
I2''
E1
R R
R1 + 2 3
R2 + R3
R3
I 2 ' = I1 '
R2 + R3
I1 ' =
I3 ' ' =
E2
E2
R R
R3 + 1 2
R1 + R2
I2 ' ' = I3 ' '
I3''
I1''
R1
R1 + R2
3. korak: Ukupna struja je jednaka zbroju pojedinanih struja!
I 2 = I 2 '+( I 2 ' ') = I 2 ' I 2 ' '
Metode rjeavanja
Naponski i strujni izvori
Metode rjeavanja
E
R0
E1 = 0
R3
R1
E2
I
+
R
-
Nadomjesna shema
realnog naponskog
izvora
Optereenje realnih naponskih izvora - napon na

stezaljkama
se
smanjuje
u
odnosu
na
elektromotornu
silu
zbog
protunapona
na
unutarnjem otporu izvora:
U = E IR0
25
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Napon realnog naponskog izvora:
U = E IR0
Idealni naponski izvor definiran je kao izvor konstantnog

napona.
Idealni strujni izvor definiran je kao izvor koji uvijek daje
struju konstantne jakosti, bez obzira na prikljueno
troilo.
Jednadbu podijelimo s R0 i izrazimo struju:
I=
Realne naponske izvore moemo prikazati pomou:
E U
= Ik I0
R0 R0
U prikljueno vanjskom troilu moemo imati istu struju

ako imamo izvor konstantne struje Ik kojem je
paralelno, unutar izvora, prikljuen otpor R0.
idealnih naponskih izvora,

idealnih strujnih izvora.
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
R0
I
+
R
-
R0
Ik
Realni izvor prikazan

idealnim naponskim
izvorom
Kroz unutarnji otpor idealnog strujnog izvora prolazi

struja:
I0 I
R U
Realni izvor prikazan

idealnim naponskim
izvorom
I0 =
U
R0
Na unutarnjem otporu idealnog strujnog izvora je napon:
U = I 0 R0
Realni izvori, predoeni idealnim strujnim izvorima,
mogu se zamijeniti idealnim naponskim izvorima, sa
serijskim unutarnjim otporom R0:
E = I k R0
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Nadomjesni izvor vie naponskih izvora

Serijski spoj vie
postepeno:
naponskih
izvora
rjeava
naponski izvori se pretvore u ekvivalentni naponski izvor,

unutarnji otpori se nadomjeste jednim otporom.
Ekvivalentna
elektromotorna
sila za n izvora:
E = Ei
i =1
Ekvivalentni unutarnji otpor za n

izvora:
R0 = R0i
i =1
se
E1 +- I
R01
+
E2 R02
E3
R03
R U
Serijski spoj 3 naponska izvora
E
R0
R U
Nadomjesni naponski izvor
26
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Paralelni spoj
postepeno:
ekvivalentna unutarnja vodljivost se pretvori u unutarnji

ekvivalentni otpor.
Metode rjeavanja
+
R U
Ik
Nadomjesni strujni izvor
G02 Ik3
G03
G U
I
G01 Ik2
Metode rjeavanja
G0 G U
Paralelni spoj 3 naponska izvora
Ik1
R0
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Openito - ekvivalentni strujni izvor za n strujnih izvora :
Ekvivalentni strujni izvor:
I k = I k1 + I k 2 I k 3
Ekvivalentna unutarnja vodljivost:
I k = I ki
i =1
G0 = G01 + G02 + G03
Ekvivalentni unutarnji otpor:
R U
Paralelni spoj 3 ekvivalentna strujna izvora
Ekvivalentni naponski izvor:
se
ekvivalentni strujni izvor se pretvori u ekvivalentni naponski

izvor,
R0 = R01 + R02 + R03
E1 - E2 - E3
R01
R03
R02
rjeava
strujni izvori se pretvore u ekvivalentni strujni izvor,
izvora
unutarnji otpori se pretvore u vodljivosti,
E = E1 + E2 E3
naponskih
naponski izvori se pretvore u strujne izvore,
Ekvivalentna elektromotorna sila:
vie
Ik
G0
1
R0 =
G0
E=
G0 = G0i
i =1
Ekvivalentni naponski izvor:

Ik
G0
1
R0 =
G0
E=
27
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Nadomjesni izvor vie strujnih izvora

Serijski spoj vie strujnih izvora rjeava se postepeno:
Ik1
strujni izvori se pretvore u ekvivalentni naponski izvor,

ekvivalentni naponski izvor se nadomjesti jednim strujnim
izvorom.
Ik2
Ik3
Pritom treba uzeti u obzir smjerove struja:

struje u jednom smjeru treba uzeti s jednim predznakom,
I +
R01
R02
R U
R03
E
R0
I
+
Ik
Metode rjeavanja
E = I ki R0 i
i =1
E = I k1 R01 + I k 2 R02 I k 3 R03
Openito: ekvivalentna elektromotorna sila za n strujnih

izvora:
elektromotorna
Ekvivalentna
sila:
R U
R0 R U
Serijski spoj 3 strujna izvora
Metode rjeavanja
suprotno usmjerene struje imaju protivan predznak.
R0 = R01 + R02 + R03

E
Ik =
R0
Metode rjeavanja
Ekvivalentni unutarnji otpor za n strujnih izvora:

n
R0 = R0i
i =1
Ik =
E
R0
Metode rjeavanja
Paralelni spoj vie strujnih izvora rjeava se postepeno:
Ik1
G01 Ik2
G02 Ik3
G03
svi strujni izvori se premjeste na jednu stranu mree, a

unutarnje vodljivosti na drugu stranu,
struja ekvivalentnog strujnog izvora je jednaka zbroju struja
svih izvora,
ekvivalentna unutarnja vodljivost jednaka je zbroju unutarnjih
vodljivosti svih izvora.
G U
Paralelni spoj 3 strujna izvora
Ik1
Ik2
Ik3
G U
G01 G02 G03
I+
Preureena shema paralelnog spoja 3 strujna izvora
28
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Ik
G0 G U
Ekvivalentni strujni izvor za n strujnih izvora :

n
I k = I ki
i =1
I k = I k1 I k 2 + I k 3
G0 = G0i
i =1
G0 = G01 + G02 + G03

Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Theveninov teorem
Theveninov teorem:
struja I kroz otpor R neke linearne mree moe se odrediti
tako da se preostali dio mree nadomjesti gledan sa
stezaljki tog otpora jednim naponskim izvorom ET i
unutarnjim otporom RT ,
iz zadane sheme treba odstraniti otpor R tako da stezaljke na
koje je bio prikljuen ostanu otvorene,
Theveninov teorem
napon ET je napon praznog hoda na otvorenim stezaljkama,

otpor RT je otpor cijele preostale mree, gledan sa stezaljki,
kad je R odstranjen, a sve elektromotorne sile mree
premotene (unutarnji otpori moraju ostati), a strujni izvori
odspojeni.
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Theveninov teorem
E1 +R2
R1
R3
E1 +R2
R1
Theveninov teorem
Theveninov napon:
ET =
b
a
+
ET = U ab
R3
b
Theveninov napon na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
R1
E1
R2
R1 + R2
RT
R2
R3
b
Theveninov otpor na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
Theveninov otpor:
RT =
R1 R2
+ R3
R1 + R2
29
Metode rjeavanja
Theveninov teorem
Metode rjeavanja
a
ET
RT
I
+
Nadomjesni Theveninov izvor
Nortonov teorem
Struja kroz otpor:
I=
ET
RT + R
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Nortonov teorem
Nortonov teorem:
struja I kroz otpor R neke linearne mree moe se odrediti
tako da se preostali dio mree nadomjesti gledan sa
stezaljki tog otpora jednim strujnim izvorom IN i unutarnjim
paralelnim otporom RT ,
iz zadane sheme treba odstraniti otpor R i kratko spojiti
stezaljke na koje je bio prikljuen,
struja IN je struja koja tee kroz kratko spojene stezaljke,
otpor RT je Theveninov otpor - otpor cijele preostale mree,
gledan sa stezaljki, kad je R odstranjen, a sve
elektromotorne sile mree premotene (unutarnji otpori
moraju ostati), a strujni izvori odspojeni.
Metode rjeavanja
Nortonov teorem
E1 +R2
R1
E1 +R2
R1
IN =
R1
E1
R2
R2 R3 R2 + R3
R1 +
R2 + R3
a
RT
R2
R3
Theveninov otpor:
R R
RT = 1 2 + R3
R1 + R2
a
IN
R3
b
Nortonova struja kroz kratko spojene stezaljke (bez otpora R)
Metode rjeavanja
Nortonov teorem
IN
RT R U
Nortonov strujni izvor
Struja kroz otpor:
b
Theveninov otpor na otvorenim stezaljkama (bez otpora R)
R3
Nortonov teorem
Nortonova struja:
I = IN
RT
RT + R
30
Metode rjeavanja
Millmanov teorem
Metode rjeavanja
Millmanov teorem:
ako imamo vie paralelno spojenih grana, a samo dva vora a
i b, onda moemo odrediti napon izmeu ta dva vora,
Millmanov teorem
pomou tog napona odredimo struje u pojedinim granama.
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Millmanov teorem
E G
Ej
Gj
U ab =
G
j =1
a
j
E1 +- E2 +- E3
R1
R3
R2
I1
Napon izmeu vorova:
j =1
n
Millmanov teorem
- suma elektromotornih sila j te grane
I4
R4 U ab
-
Paralelni spoj 4 grane
- vodljivost j te grane
Napon izmeu vorova:

Struja j-te grane:
U ab =
I j = (E j U ab ) G j
Metode rjeavanja
Millmanov teorem
E1G1 + E2G2 E3G3

G1 + G2 + G3 + G4

Metode rjeavanja
Struja prve grane:
I1 = (E1 U ab ) G1
Transfiguracija zvijezde i trokuta
Struja etvrte grane:
I 4 = ( U ab ) G4
Struja etvrte grane ima negativan predznak tee u
suprotnom smjeru od pretpostavljenog!
31
Metode rjeavanja
Metode rjeavanja
Transfiguracija trokuta u zvijezdu

U elektrinim shemama mogu otpori biti tako spojeni da
se njihov rezultantni otpor ne moe jednostavno
odrediti.
Takve kombinacije otpora treba transfigurirati.
Najee su transfiguracije trokuta otpora u zvijezdu i

zvijezde u trokut.
R2
R12
Transformacijom se ne smiju promijeniti niti strujne, niti

naponske prilike u ostatku mree.
R1
R1 =
0
R13
R23
R3
R31 R12
R12 + R23 + R31
R12 R23
R12 + R23 + R31
R23 R31
R3 =
R12 + R23 + R31
R2 =
Metode rjeavanja
Transfiguracija zvijezde u trokut
R2
R12
R1
R1 R2
R3
R2 R3
R22 = R2 + R3 +
R1
R23
R3 R1
R3 R31 = R3 + R1 + R
2
R12 = R1 + R2 +
0
R13
32

OET1 El Strujni Krugovi CB

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

OET1 El Strujni Krugovi CB

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveuilite J. J.

Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Pri tom izjednaavanju naboji s tijela na viem

Ako dva nabijena vodljiva tijela na razliitom

Gibanje naboja u vodiu

Takvo usmjereno gibanje naboja nazivamo elektrina

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

Primjer: Elektrina arulja u seriji sa spojnim vodiem

Elektrina struja bi tekla vodiem samo kratko vrijeme,

Ako bi ukupna koliina naboja bila dovoljno velika,

Elektrostatska energija elektrinog polja se pri tome

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

Trajnu elektrinu struju moemo dobiti tako da naboje

Plinovi pri normalnom pritisku i temperaturi

To moemo postii ureajem koji openito nazivamo

Pojedine molekule plina izgube pri tome neke

U metalima elektrina struja se realizira kretanjem

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

Plazma je vodljiva, i takvo stanje imamo npr. u

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Elektrina struja moe tei i u vakuumu.

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

Takav sluaj imamo npr. u katodnoj cijevi (ekranu)

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

Gibanje naboja u vodiu

Elektrina struja stvara vie uinaka.

Uinci elektrine struje

Sveuilite J. J. Strossmayera u Osijeku

Milica Puar, Ivan Mandi, Marinko Boi

Elektrotehniki fakultet Osijek Struni studij

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Uinci elektrine struje

Toplinski uinak elektrine struje

Prilikom prolaska elektrine struje kroz vodie prve i

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Gibanje naboja u vodiu

Uinci elektrine struje

Tu pojavu moemo razumjeti ako shvatimo da

ELEKTRINI STRUJNI KRUGOVI

Kemijski uinak elektrine struje je pojava da se

Gibanje naboja u vodiu

Uinci elektrine struje

Kemijski uinak elektrine struje

Gibanje naboja u vodiu

Ovim se postupkom moe takoer nanijeti tanak sloj