STANOVNICI GRKE

U 2.tisuljeu prije krista u Grku su doselila mnoga indoeuropska plemena Ahejci, Jonjani, Eonjani,
Dorani koji su se pomjeali sa domorocima Pelegazima. Pokorili su staro stanovnitvo ali su preuzeli
jezik, kulturu, religiju
Grci su ivjeli u RODOVIMA vie rodova inilo je BRATSTVO, a vie BRATSTAVA PLEME.
Rodovske starjeine zvali su se GERONTI, a pelmenske BAZILEJI
Nakon raspada pelemenskog sustava osnovna teritorijalna jedinica postala je SEOSKA OPINA
DEMA. U to vrijeme slobodnima su se smatrali samo punoljetni mukarci i oni su se nazivali DEMOS
(narod) robovi ene i starci nisu imali politika prava
S vremenom je glavna politika zajednica postao POLIS grad drava.
Budui da je plodne zemlje bilo malo Grci su se poeli iseljavati na podruja gdje je bilo vie boradive
zemlje. Ta KOLONIZACIJA trajala je od 9. Do 5. Stoljea prije krista
SPARTA I ATENA najvaniji grki polisi gradovi drave
SPARTA je bila najvaniji i najpoznatiji DORANA nalazila se na poluotoku Peleponezu. Spartanci
su bili vjeti ratnici. Dijelili su se na tri stalea: slobodne spartance, perijeke (pokorene Ahejce) i
helote (robove)
Na elu Sparte bilo je VIJEE STARACA GERUZIJA
Izvrnu vlast obavljala su dva kralja koje je birala Geruzija
ATENA smjestila se u dolini Atike.
Nju je prema legendi oko 1000 godine prije krista utemeljio TEZEJ.
U poetku je bila monarhija, a kasnije je tijekom vremena prerasla u demokratsku republiku.
Najvaniji politiki reformatori bili su Drakon, Solon, Pizistrat i Klisten
Atenjani su puno ulagali u odgoj i obrazovanje djece, a tijekom vremena vanu ulogu u Ateni steklo
je govornitvo
PERZIJSKO CAARSTVO NOVA SILA NA SREDOZEMLJU
Sredinom prvog tisuljea pr.k. na podruju PREDNJE AZIJE pojavila se mona drava PERZIJA.
Perzijski su vladari osvojili Mezopotamiju i Egipat, a krajem 6. Stoljea prije krista Perzija je
zavladala i grkim gradovima u Maloj Aziji ime je u pitanje dovedena dominacija Grga na
Sredozemlju.
Za vrijeme DARIJA (522 486) Perzija je bila na vrhuncu moi snaga i mo Perzijskog carstva
poivali su na odlinoj organizaciji drave i monoj plaenikoj vojsci.
GRKO-PERZIJSKI RAT
Grci koje su pokorili Perzijanci digli su budu protiv perzijske vlasti. Nakon toga perzijanci su poslali
glasnike koji su od Grka traili zemlju (po kojoj e hodati) i vodu (po kojoj e ploviti).
Spartanci su to brzo rijeili- perzijance su bacili u bunar i rekli da tamo ima i zemlje i vode. Nakon
toga izbio je rat koji je ujedinio grke polise
PRVI RAT izmeu grka i perzijanaca poeo je 490 i trajali su do 449. g.p.k. Atenjani su kod
Maratona porazili Perzijance u spomen na tu pobjedu i glasnika koji je trao kako bi dono u Atenu
dobru vijest tri se maraton najtea atletska utrka.
DRUGI RAT grci su najprije perzijancima sruili pontonski most na Dardanelima, pa je spartanski
vojskovaoa Leonida sa samo 300-tinjak ratnika porazio tisue perzijskih ratnika, a kod otoka
Salamine perzijska mornarica je doivjela veliki poraz od Atenjana. Nakon toga perzijanci nisu vie
ugrozili Grko tlo

PERIKLO ZLATNO DOBA ATENE

Nakon grko perzijskih ratova grci su dogovorili da svaki grki polis daje u zajedniku blagajnu
odreeni novac kako bi zajedno izgradili veliku ratnu mornaricu. Tako je osnovan ATENSKI
POMORSKI SAVEZ (zato to je dogovoreno da Atena vodi izgradnju mornarice),
a blagajna se nalazila na otoku Delu.
PERIKLO atenski vojskovoa i veliki reformator blagajnu je preselio u Atenu.
Novac saveza koristio je za razvoj kulture i razvoj politike u Ateni. Okupio je najbolje kipare i slikare
koji su gradili hramove, mnoge druge graevine, isklesali najljepa djela grkog kiparstva. U
Periklovo doba su radili mnoge i danas poznate osobe FIDIJA, MIRON (kipari), filozof SOKRAT,
ARISTOFAN pisac tragedija i komedija
PERIKLO je napravio moda i najvaniju reformu uveo je plae za obavljanje dravnih drunosti i
dozvolio da te poslove mogu obavljati svi slobodni Atenjani a ne samo plemii
PELEPONESKI RAT
Sparti nije odgovaralo bogaenje Atene, a nestankom perzijske opasnosti Atenski pomorski savez
izgubio je svrhu. Atena je i iskoritavala svoj vodei poloaj u tom savezu. Tako je izbio rat izmeu
samih grkih polisa , a nasuprot Ateni upravo je kao glavna stala Sparta.
Rat je s prekidima trajao od 431. do 404. Godine prije krista.
Objema stranama nanio je taj rat velike i ljudske i materijalne gubitke.
Prva je popustila Atena jer je peleponeski rat (zato jer se najvie bitaka odvilo na Peleponezu)
zaustavio kulturni razvoj Atene.
Atena je od velesile postala ruevina, a nakon poraza njome su vladali Sparti odani ljudi.
No taj rat je oslabio i druge grke polise to je olakalo uspon nove sile koja se pojavila na sjeveru
MAKEDONIJE
FILIP I ALEKSANDAR MAKEDONSKI; HELENIZAM
Makedonija, sjeverna susjeda grkih gradova bila je u to doba pod velikim utjecajem Grke. Bogati
makedonci unajmljivali su gre uitelje da im ue djecu.
irenje utjecaja Grka ilo je preko Soluna i Pele (makedonskog grada). Vladarski sloj grada Pele toliko
se obogatio da je njihov vladar FILIP II okupio sve Makednoce pod svoju vlast.
Filip je reorganizirao vojsku, uveo je novi bojni red falangu, produio koplja i ustrojio jako
konjanitvo.
U to doba ponovo jaa Perzija to je Filip iskoristio i nametnuo se Grcima kao njihov zatitnik.
Dio Grka nije stao uz Filipa, a voa im je bio najvei grki govornik DEMOSTEN. On je takozvanim
FILIPIKAMA (govorima protiv Filipa) poticao Grke na slobodu i otpor Makedoncima
Izbio je RAT izmeu grka i makedonaca u kojem je pobijedio Filip. On nije spalio i opljakao Grku
ve je zajedno sa Grccima odluio pobijediti Perziju. U tijeku priprema za taj rat Filip je otrovan, a
nasljedio ga je njegov sin ALEKSANDAR.
Od oca je nasljedio odlinu vojsku, a od Aristotela najbolje obrazovanje. Aleksandar Makedonski je
krenuo u osvajanja i irenje grke kulture. Pokorio je mnoge zemlje. U zemljama koje je osvojio
osnivao je gradove koje je razvijao. U njima je osnivao knjinice i u njima se prikupljalo svo tadanje
znanje.
Budui da je cijelim ovim razdobljem dominirala grka kultura koju su i Makedonci irili to razdoblje
nazivamo doba HELENIZMA (rimljani su grke zvali helenima)
Nakon smrti Aleksandra njegovo se carstvo raspalo.