Professional Documents
Culture Documents
Ekonomika Preduzeća I Kolokvijum
Ekonomika Preduzeća I Kolokvijum
PRVI KOLOKVIJUM
1. Definii ekonomiku preduzea i ukratko objasni ta izuava kao teoriska, a ta
kao nauna disciplina?
Ekonomika preduzea predstavlja naunu i nastavnu disciplinu, koja se bavi
ekonomskim problemima preduzea i njegovim ponaanjem na tritu.
Kao nauna disciplina istrauje:
Nastanak, delovanje i prestanak preduzea
Pojave, pravila i zakonitosti
Uslove, naine i merila za uspeno poslovanje
Kao nastavna disciplina istrauje:
Saznaje za nova nauna dostignua
Prihvata proverene naune spoznaje
Poduava o svemu to je neosporno i od znaaja za savremeno obrazovanje
ekonomista.
Ekonomika preduzea je istovremeno teoriska i praktina disciplina. Teoriski znaaj
je u tome to nastoji da proiri postojee i doe do novih spoznaja, a praktini znaaj
je u tome to polazi od postojeih ekonomskih problema preduzea i da u njihovoj
praksi proverava ispravnost predpostavki i spoznaja.
2. ta predstavlja predmet a ta cilj izuavanja ekonomike preduzea?
Predmet ekonomike preduzea je odreen njenim nazivom, a zatim i optim
ekonomskim problemima i spoznajama bitnim za sva preduzea bez obzira na razlike
meu njima po delatnosti, organizacionom obliku, karakteru vlasnitva, veliini itd.
Ekonomika preduzea se bavi problemima poslovne orijentacije preduzea, izbora
potrebnih resursa, rastom i razvojem preduzea, efektima primene novih tehnolokih i
radnih metoda, problemima obrauna i smanjivanja trokova, internim i eksternim
faktorima vee poslovne efikasnosti i efektivnosti.
Cilj ekonomike preduzea je da kao nauna disciplina podstie i razvija istraivaki
rad i time poboljava kvalitet poslovanja, kao i da koluje i stvara ekonomiste i
menadere za potrebe preduzea, organizacija i ustanova.
3. Navedi i ukratko objasni najvanije racionalistike metode koje koristi
ekonomika preduzea.
Za ove metode karakteristina je misaona aktivnost i logiko zakljuivanje, a u njih
spadaju:
Analiza: ralanjivanje celine na delove, radi to boljeg upoznavanja celine i
svih njenih elemenata, sve do faze kada se mogu sagledati veze izmeu
pojava, uzroka i posledica.
Sinteza: sjedinjavanje pojedinanog u opte, uz zanemarivanje pojedinanog i
isticanje zajednikog, bitnog u dinamici odreene pojave.
POLITIKI
SISTEM
PROIZVODN
OT
EHNIKI
SISTEM
PRIVREDNI
SOCIOKULTURNI
SISTEM
SISTEM
PREDUZEE
PRAVNI
SISTEM
marketin
g
Komercij
alni
poslovi
Upravlja
nje
ekonoms
ko
finansisk
im
tokovim
a
Upravlja
nje
preduze
em
razvoj
proizvo
dnja
PREDUZEE
Integral
na
sistems
ka
podrka
Opti
poslovi
Sm
Bm
Si
Bi
Dl
Sl
Ds
Tm
Q
Ti
D
Shema razvijenog ciklusa reprodukcije
S suma angaovanih sredstava
Sm,Si,Sl suma angaovanih sredstava u materijalu, sredstvima za rad i zaradama
radnika
B angaovana sredstva u poetnom robnom obliku
Bm,Bi blokiranje sredstava u materijalu i sredstvima za rad
M utroci predmeta rada (materijal)
I utroci sredstava za rad
L utroci radne snage
Q fiziki izraen proizvod
Drutveni
Tehniki
Prirodni faktori
10
11
Radna snaga kao element proizvodnje definie se kao skup fizikih i umnih
sposobnosti oveka da radi, odnosno da se ispoljava u svrsishodnoj delatnosti.
Analogno troenje ostala dva elementa proizvodnje, radna snaga se troi u vidu
gubljenja upotrebnih svojstava. U tom smislu naturalno izraeno troenje radne snage
predstavlja njene utroke, to uslovljava potrebu njenog obnavljanja.
Kako je proces reprodukcije u preduzeu determinisan tehnikom podelom rada,
odnosno obnavljanjem pripremno-zavrnih od proizvodnih poslova, razlikujemo:
Utroke radne snage izrade
Utroke radne snage na pomonim poslovima
Utroke radne snage na pripremno-zavrnim radnim mestima
Troenje radne snage u procesu rada se odvija pod dejstvom niza faktora objektivne i
subjektivne prirode. Cilj preduzea je da taj proces izvodi na nivou dejstva
objektivnih faktora. Da bi se to postiglo potrebno je objektivizirati pojedine
subjektivne elemente procesa troenja radne snage. Ti elementi su:
Kvalifikovanost radne snage
Intenzitet rada
Uslovi rada
Diskontinuitet rada
25.
Kao i kod vrednosti, odnosno cena sredstava za proizvodnju zarade predstavljaju izraz
drutvenog priznanja vrednosti utroene radne snage. Obzirom da se troenje radne
snage manifestuje kao gubitak bioenergije potroaa u procesu rada, zarada se
posmatra kao vrednost koja je potrebna da se reprodukuje utroena radna snaga.
Drugim reima, zarada je reprodukciona vrednost utroaka radne snage u procesima
rada.
Formiranje zarada moemo predstaviti kroz formulu:
Tl=L*Cl
Pri emu je:
Tl = troak radne snage
L = utroak radne snage
Cl = objektivno uslovljena zarada za izvreni rad po jedinici vremena
12
13