Mare Sic

HRVATSKI DIJALEKTOLOKI ZBORNIK 16 (2010)
UDK 811.163.42'282(497.5 Molve)
Jela Maresi
Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 3. X. 2003.
Prihvaen za tisak 7. III. 2005.
Zavod za lingvistika istraivanja

Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Ante Kovaia 5, HR-10000 Zagreb
jmaresic@hazu.hr
GOVOR I RJENIK MOLVI

U radu je opisan fonoloki i morfoloki sustav govora Molvi koji pripada podravskim kajkavskim govorima s ogranienim mjestom naglaska.
Osim toga, na izabranim se primjerima daje osnovni pregled leksikih slojeva toga govora. Na kraju rada pridodan je abecedni rjenik koji sadri oko
2000 leksema obraenih jednim od uobiajenih naina u hrvatskoj dijelekatnoj leksikografiji.
Predgovor
Opis govora i rjenik Molvi nastao je u okviru rada na projektu Istraivanje
hrvatskih dijalekata u Zavodu za lingvistika istraivanja Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti koji vodi akademik Milan Mogu. Na projektu se
izrauju opisi pojedinih mjesnih govora, a posebna se pozornost poklanja
prikupljanju dijalekatnoga leksika. U dosadanjem je radu, izmeu ostaloga,
objavljeno nekoliko rjenika akavskih i kajkavskih govora.
Sva je dijalekatna graa za ovaj opis i rjenik skupljena tijekom mojih viekratnih terenskih boravaka u Molvama. Prvi sam put tamo boravila 1996.
radi terenskoga izvianja, a 1998. godine radi prikupljanja grae za doktorsku
disertaciju u kojoj sam opisala morfologiju podravskih kajkavskih govora. Disertacija obuhvaa i opis molvarskoga morfolokoga sustava. Naknadna sam
istraivanja molvarskoga govora proirila na fonologiju, leksik i tvorbu. Pri ispunjavanju upitnika za fonoloki i morfoloki opis te u prikupljanju leksika ispitanici su mi bili Ana Bogat, Katarina ufika, Ana i Ivan Jakovi kojima se
lijepo zahvaljujem.
Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124
0. Uvod
Molve se nalaze u Podravini nedaleko od Koprivnice. U neposrednoj su
blizini rijeke Drave i dravne granice s Maarskom. Danas to mjesto broji oko 1600 stanovnika koji se veinom bave poljodjelstvom, po tradiciji glavnom djelatnou toga kraja.
U najstarijim je povijesnim izvorima ime Molvi zabiljeeno u jedninskom
obliku Molua (1366.), a 1507. zabiljen je mnoinski oblik Molwe, 1673. opet
Molua, a 1690. Molve. Nakon toga u izvorima se biljei samo mnoinski oblik1,
a tako je i u dananjem molvarskom govoru Mlve, G mn. Mlv. Ktetik, pridjev tvoren od imena mjesta je molvrski, -a, -, stanovnik Molva je Mlvrec,
a stanovnica Mlvrka.
Molvarski govor pripada podravskim kajkavskim govorima s ogranienim
mjestom naglaska na posljednja dva sloga rijei ili akcenatske cjeline. Toj grupi, osim Molvi, pripadaju jo govori Drnja, Botova, Sigetca, Gotalova, Gole,
Podravskih Brega, Jagnjedovca, Novigrada Podravskoga, Virja, Kalinovca,
Ferdinandovca, Podravskih Sesveta te drugih manjih okolnih sela.
Osim akcentuacije, najvanije jezine osobine koja povezuje tu grupu govora u jedinstvenu cjelinu, molvarski govor ima i niz drugih zajednikih obiljeja s drugim podravskim govorima (glasovnih, morfolokih, leksikih itd.).
Po kontinuantama stranjega nazala * i samoglasnoga * molvarski govor
pripada podravskim kajkavskim govorima koji na mjestu tih starih glasova
imaju refleks o. To su govori: Drnja, Botova, Gotalova, Sigetca, Podravskih
Brega, Jagnjedovca, Virja, Miholjanca, emovaca, urevca, Hampovice i
Rakitnice. Govori na istoku podruja podravskih kajkavskih govora, a to su
Ferdinandovec, Kalinovec, Mietinec, Sveta Ana i Podravske Sesvete, imaju
refleks u. Govori Novigrada Podravskoga i Gole imaju takoer u, ali uz velik
broj iznimaka. Molvarskom su govoru najsliniji govori Virja, Miholjanca,
Hampovice i Rakitnice (npr. po realizaciji glasova e-tipa). Po morfolokim
kriterijima (npr. po tvorbi imperativa) bliski su mu jo i govori Brega,
Novigrada Podravskoga, emovaca i Jagnjedovca. Bez obzira na mogue
razlike svi podravski kajkavski govori s ogranienim mjestom naglaska na
posljednja dva sloga rijei ili akcenatske cjeline ine jedinstveno dijalekatno
podruje.
Heller 1978: 157158.
Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi
1. Glasovi
1.1. Samoglasnici
Samoglasni sustav molvarskoga govora u kratkom naglaenom te u dugom naglaenom i nenaglaenom slogu obuhvaa est, a u kratkom nenaglaenom pet samoglasnika od kojih neki mogu imati poloajno uvjetovane varijante.
Realizacija samoglasnika:
kratki naglaeni slog
i
o
a
kratki nenaglaeni slog

i
e
dugi naglaeni i nenaglaeni slog

i
Realizacija fonema /o/ ovisi iskljuivo o duini sloga i naglasku. U dugom

se naglaenom i nenaglaenom slogu te u kratkom nenaglaenom, ostvaruje
zatvorena varijanta [] (npr. na pt, na mst, G jd. f crkv, N mn. blki).
Realizacija fonema e-tipa poprilino je sloena. Kakva e biti dijelom ovisi
o njihovu podrijetlu, meutim vaniju ulogu imaju duina sloga i naglasak:
1. Realizacija fonema // u kratkom naglaenom slogu moe biti otvorenija tako da se pribliava srednjem [e], pa imamo dublete, npr. stara /
stara, tla / tla, dk / dk, dska / dska, smla / smla (m. r. sml).
Meutim ee se ostvaruje zatvoreno, kao [] (npr. zdla, lt itd.).
2. U kratkom nenaglaenom slogu takoer moe doi do neutralizacije te
se i u tom poloaju mogu ostvariti fonetske varijante [e] i []. U prednaglasnom se slogu obino ostvaruje zatvoreno, npr. Perkvi, Lvkvi,
srdna. U zanaglasnom poloaju, u primjerima u kojima // potjee od
poluglasa i jata, oekivali bismo da e se ostvariti zatvoreno, meutim,
3
uglavnom se ostvaruje u otvorenijoj varijanti, kao [e] (npr. dnes, stlec,

svtec, be, strec, zdnec, vrbec). Jedino u primjerima u kojima nije nepostojano, obinija je zatvorena relizacija (npr. brc, brca, cvk,
crvka), meutim, i tu su mogue dvojake realizacije (npr. ljbec / ljbc,
lncek / lnck, cvtek / cvtk).
3. U kratkom se naglaenom slogu fonem // ako potjee od prednjega nazala * i etimolokoga *e realizira vrlo otvoreno (npr. jzik, na, pi i sl.). U
nenaglaenom je slogu izgovor priblino jednak srednjem [e] (npr. dem,
dset).
4. U dugom naglaenom i nenaglaenom slogu imamo dvije fonetske realizacije fonema //:
a) kao zatvoreno [] (npr. pre, r, ms, rbra, sup. gldt, gl. pridj.
rad. m. mn. zstli, G mn. sl). Ako je kontinuanta jata, u dugom se naglaenom i nenaglaenom slogu redovito tako i ostvaruje.
b) ako je kontinuanta prednjega nazala * i etimolokoga *e, u tom se
sluaju // moe ralizirati i kao srednje [e] (npr. G jd. ls, d nsk, A
jd. v zm, pt), ali je potpuno obian i ostvaraj sa zatvorenim [] (npr.
ls, v zm, pt, prje).
Fonem // izgovorom je izmeu fonema // i /i/. Redovito se pojavljuje u
gramatikim morfemima kao to je G mn. (npr. lp, dbr, ng, sakakv, f n,
sliv).
Sloenost fonetske realizacije fonema e-tipa moemo vidjeti na zabiljeenim primjerima nekih oblika glagola: npr. inf. sjti, sup. sjat, prez. 1. jd., sjem,
prez. 3. mn. sj.
Fonem // izgovorom se pribliava samoglasniku /i/.
Fonetska je vijednost samoglasnika /a/ u molvarskom govoru ista kao i samoglasnika /a/ u hrvatskom knjievnom jeziku, ali se u dugom slogu moe,
iako vrlo rijetko, ostvariti kao zatvoreno [] (npr. kla, vrta).
1.2. Suglasnici
Suglasniki sustav obuhvaa 24 suglasnika: p, t, k, b, d, g, c, , (), , f, s, , h,
z, , j, l, , m, n, , r, v.
U sustavu je jedna bezvuna i jedna zvuna palatalna afrikata koje se izgovaraju kao srednje [] i [], po fonetskoj su realizaciji izmeu fonema // i //
te // i //. Fonem // potpuno je periferan, zato se u popisu suglasnika navodi
u zagradama. U cijeloj je grai potvren samo u primjeru gr odozgo.
Zvuni se suglasnici na kraju rijei obino ostvaruju poluzvuno, npr. br,

s. Uobiajeni su neki oblici impt. u kojima nije potpuno obezvuen krajnji
zvuni suglasnik, npr. j, jte, d, dte. No, mogue je i tipino kajkavsko
obezvunje brk, st itd.
S obzirom da je u izdvojeno izgovorenoj rijei ipak najei poluzvuni
ostvaraj u svim je primjerima opisa govora, natuknicama u rjeniku i njihovim egzemplifikacijama oznaen kvaicom ispod slova (npr. h, G mn. hi,
gl, G mn. glba)2.
Suglasnik se /h/ u pravilu ostvaruje u sustavu i to u svim poloajima u rijei (npr. hm, Ha, khti, vh, shi, prehdil je), meutim, kao i u mnogim
drugim hrvatskim govorima i dijalektima njegov je poloaj specifian. Nerijetko se zamjenjuje suglasnicima /v/ i /j/ ili izostaje tamo gdje bismo ga oekivali
(npr. rj, z rji, stja potiho, tjati, mrva, Lbne Hlebine), a pojavljuje
se u nekim rijeima na mjestu suglasnika /v/, (npr. krh krov, G mn. krha,
sha sova). Na mjestu prefiksa v- pojavljuje se fakultativno, npr. vml / hml.
Obino se izgovara kao mekonepano (velarno) [x]. U ovom je radu biljeeno
grafemom h.
Suglasnik /f/ (npr. nft, G jd. nfta), bezvuni je parnjak suglasnika /v/ kada
se nae u poloaju ispred bezvunih umnika (G jd. pfca, lfka).
Suglasnik se /n/ ispred /i/ kod glagola koji zavravaju na -niti zamjenjuje s
// (npr. eti /se/), a sporadino i u nekim izdvojenim leksemima.
Suglasnik se // redovito pojavljuje u sustavu (npr. kra). Meutim, u
nekim se rijeima depalatalizira (npr. Ledenki Ledenjaci), a redovno kada
se nae ispred suglasnika /k/ (npr. Lek, G jd. Lnka, nzek, G jd.
nznka zimski prai, stek, G jd. stnka, snkti sanjkati, dsnkti, pridj.
m. r. tek, . r. tnka, s. r. tnk).
Suglasnik se /l/ u odreenim poloajima i rijeima palatalizira u //, primjerice u krgi, pga te u glagolima s doetkom -liti (npr. seti /se/, teit se, gti).
Zabiljeen je i pokoji sluaj umekana izgovora /l/ ispred /i/ (npr. velm).
Suglasnik se // ostvaruje u sustavu (npr. di, va, dpeti), ali se u nekim sluajevima depalatalizira (npr. gl. pridj. . r. jd. zaklla, klvti, kln,
lt, lska). Primjeri sugeriraju da do depalatalizacije // obino dolazi ispred samoglasnika //, meutim, s druge strane imamo npr. razlpvti, zafavat
2 Od takvoga se biljeenja odstupa u sandhiju ispred bezvunih suglasnika jer u tom poloaju u govoru dolazi ili do obezvuenja, slivenoga izgovora ili potpunoga ispadanja, npr.
penn [tpenn], slam [clam], sasa [casa], tga [tga], me tmi [metmi]
i dr. U tom su poloaju biljeeni bezvuni parnjaci (t penn, t slam, t sasa, t tga, met
tmi). Obezvuenje se obino ne provodi kod proklitika kad sljedea rije poinje vokalom ili sonantom (pd blk, pd jk).
se, pdr, di, to pokazuje da to nije pravilo. Zabiljeeni su i primjeri nepromijenjenih skupova pj, bj, mj, vj (npr. gl. pridj. trp. m. jd. zablen, . jd.
drpjna, prez. 1. jd. drpjem, ali grbe, Jalve, snpe i sl.).
Suglasnik /j/ u intervokalnom poloaju moe ispasti (npr. ma mma), a
ako ispadne izmeu dva ista samoglasnika, oni se kontrahiraju (npr. d krja
> d kra > d kr).
Palatalno se r ouvalo u nekim rijeima kao skup rj, npr. krja, verja,
depalatalizirano je na kraju rijei, a esto i u intervokalnom poloaju (npr.
vr, G jd. vra, zra).
U raspodjeli suglasnika u molvarskom govoru vrijede neka ogranienja
koja su uobiajena u kajkavskom narjeju. Ispred inicijalnoga u i o < * dolazi protetsko v (npr. vdrti, vpn se, vpra, vlca, vzda uzda, vski, vr,
vglen). U pojedinanim se sluajevima ispred inicijalnih samoglasnika ukljuujui i samoglasno , kao protetski glas moe pojaviti i h (npr. hga, htva,
h, ha, he). Protetsko j pojavljuje se samo u ogranienom broju leksema
(npr. jk, jsa, jtec, jge, japatka, jpek).
Neki se suglasniki skupovi pojednostavnjuju. Suglasnik se /t/ gubi u skupu str (npr. san strljen), a /v/ u skupovima: tvr (npr. etti, ettek, t), svr
(npr. srka svraka, sbe svrbe), svl (npr. slti).
1.3. Prozodija
U dosadanjim je dijalektolokim radovima podravska akcentuacija opisana
kao specifina u hrvatskim narjejima. Ve je Franjo Fancev3 opisujui
virovski govor uoio najvaniju prozodijsku osobinu toga govora, a to je
ogranienje mjesta naglaska na posljednja dva sloga rijei ili akcenatske cjeline.
Osim toga, uoio je duljenje kratkih slogova u nekim kategorijama, primjerice
kod dvoslonih imenica . r. kao to su svra, slga, u N jd. im. kao to su tost,
lof, u L jd. pstu, krpu. On razlikuje tri silazna naglaska: dugi , poludugi
i kratki . Poludugi ili tromi naglasak, kako ga naziva S. Ivi4, fonetska je
realizacija kratkosilaznoga naglaska.
Dananji su sustavi podravskih kajkavskih govora s ogranienim mjestom
naglaska na posljednja dva sloga u osnovi dvoakcenatski. Pri izgovoru pojedinane rijei, izdvojene iz konteksta redovito se ostvaruju silazni naglasci
(kratki i dugi). Akut kajkavske realizacije moe se ostvariti na pretposljednjem
dugom slogu rijei, ali obino u svezi s reeninom intonacijom. Promjena
intonacije u govoru nema utjecaja na promjenu znaenja rijei. Intonacija je
3
Fancev 1907: 337362.

Vidi Ivi 1936: 66.
fonoloki irelevantna. Takav akcenatski sustav ima i molvarski govor.5

Za razliku od intonacije, duine su vrlo vano prozodijsko razlikovno sredstvo. Razlikovnu funkciju imaju dugi i kratki naglaeni slogovi, ali isto tako
i nenaglaena duina i kraina (npr. kpti kopati kpti kupati). Nenaglaena se duina moe realizirati samo ispred naglaenoga sloga (npr. lce,
dem. od lce), a zanaglasne su duine pokraene kao i openito u kajkavskom
narjeju (npr. mslim). U vie morfolokih kategorija dolazi do pomicanja naglaska na gramatiki morfem (npr. u G jd. im. . r. e vrste krav, I jd. kravm,
G mn. ng, L mn. kravj).6 Kada se naglasak s dugoga samoglasnika pomie prema kraju rijei, na njemu ostaje prednaglasna duina, npr. gska, G jd.
gsk, rka, G jd. rk.
Po Ivievoj podjeli kajkavskoga narjeja prema akcentuaciji na etiri osnovne skupine, molvarski govor pripada krievako-podravskoj grupi i to podgrupi IV8 (zajedno s govorima Brega, Novigrada, Virja, urevca, Podravskih Sesveta i dr.). Ti su se govori najvie udaljili od osnove kajkavske akcentuacije7 i to zbog navedenih prozodijskih osobina. U podravskim kajkavskim govorima s ogranienim mjestom naglaska, pa tako i u molvarskom govoru, metatonijsko duljenje kao jedna od vanih prozodijskih osobina kajkavskoga narjeja moe izostati. U nekim kategorijama gdje bismo oekivali, kao primjerice
u prezentu, veinom ga nema (npr. mslim, rem). Moe se pretpostaviti da je
to zbog rubnoga poloaja tih govora u kajkavskom narjeju.
5 U ovome se radu na dugim naglaenim slogovima biljei samo znak , iako se, ako je
dugi naglaeni slog na pretposljednjem mjestu u rijei, moe realizirati i akut .
6 irenje dugih nastavaka moe se uoiti i u drugim kategorijama, npr. u GDLI mn. im.
m. r. Dugi su nastavci u navedenim padeima potpuno prevladali u najistonijim podravskim
kajkavskim govorima (Podravskim Sesvetama, Ferdinandovcu i Kalinovcu) pa je primjerice u
Podravskim Sesvetama: G mn. ovk, D mn. ovkm, LI mn. ovk.
7 Vidi Ivi 1936: 8485.
2. Oblici
2.1. Imenice
2.1.1. A vrsta
2.1.1.1. Imenice mukoga roda
Pregled nastavaka:
N
G
D
A
V
L
I
Jednina
-, -
-a
-
= G, N
=N
-
-m, (-em)8
Mnoina
-i
-, -, -, -e
-m, -m, -m, -em
-e
=N
-, -i
-i, -, -
Za deklinaciju imenica mukoga i srednjega roda (a vrsta) moemo rei da

sadri veinu opekajkavskih osobina, od inventara nastavaka do nekih akcenatskih pojava tipinih za kajkavtinu.
A vrsti pripadaju imenice m. r. koje u N jd. zavravaju nastavkom - (npr.
vek, stl i sl.), a takoer i imenice m. r. koje u N jd. zavravaju na -, npr.
dk, Mrk i sl.
U A jd. imamo morfoloko izjednaivanje s G jd. kod svih tipova imenica
bez obzira na razliku ivo / neivo, osim kad se A jd. rabi s prijedlogom (npr.
na n). Kod odreenoga broja imenica u tom padeu naglasak moe prijei
na proklitiku. Obino su to jednoslone imenice koje u N jd. imaju kratkosilazni naglasak (npr. n stl).
DL jd. imaju nastavak -. U L jd. dolazi do duljena osnovnoga samoglasnika
kod nekih imenica to je opekajkavska pojava (npr. p stl, na mst, na krh).
V jd. morfoloki je izjednaen s N jd. kao i u veini kajkavskih govora.
Nema potvrda za uporabu posebnoga nastavka za taj pade za razliku od nekih drugih podravskih kajkavskih govora u kojima, iako rijetko, imamo potvrde vokativa na -e9.
U I jd. kod palatalnih i kod nepalatalnih osnova prevladao je nastavak -m
(npr. s peplm, s ktm). U grai se nala samo jedna potvrda s nastavkom
-em (ptem).
8
Nastavak -em potvren je samo kod imenice pt (ptem).

Potvreni su oblici kao, npr. kme, Be u Drnju, Kalinovcu i Podravskim Sesvetama.
N mn. ima samo kratke oblike (npr. bki, ni), a ako osnova zavrava suglasnicima k, g ili h, oni ostaju bez promjene (npr. vki, plgi, krhi). Rijetki su
primjeri kada dolazi do sibilarizacije (npr. se kad k s vrzi).
Na nepalatalne osnove u G mn. dolazi nastavak - (npr. vk, tekt) ili
njegova kraa varijanta - (tlipn, glasnk, rj), a palatalne i osnove
koje zavravaju na c obino imaju nastavak - ili e (npr. k, kte).
Meutim, na palatalne osnove i osnove koje zavravaju na c, mogu doi i
o-nastavci (npr. fti, n, kt, zjc). Raspodjelu dugih i kratkih
nastavaka teko je podvri odreenom pravilu jer mogu doi na iste osnove
kao ravnopravne dublete (npr. pfc / pfc). U govoru je prisutna tendencija
prevladavanja nastavka - kod svih osnova. Nastavak - u G mn. imenica m.
r. potvren je samo u jednom primjeru (G mn. z, prema N mn. zbi usta).
Stanje u D mn. uglavnom se poklapa sa stanjem u G mn. u pogledu distribucije nastavaka s obzirom na palatalni / nepalatalni zavretak osnove. U
tom padeu mamo nastavke -m, -m, -m, -em (npr. vkm, nftm, ktm
/ ktm, km, dm, skem). Moe se primijetiti da razvoj ide u smjeru
prevladavanja nastavka -m.
U LI mn. vidljiva je tendencija morfolokoga izjednaivanja tih dvaju padea, tako da je stari sustav u kojem su se razlikovala tri mnoinska padea
(DLI) djelomino naruen. U L mn. imamo:
a) nastavak - koji je odraz starijega stanja (< -x) (npr. na brg, na fti),
b) nastavak -i koji je prodro iz I mn. (npr. na vki, na ki).
U I mn. takoer su uobiajena oba nastavka: -i stari nastavak instrumentala i nastavak - iz L mn.: pret Trci, z vki, z ni, pd brg, s klc, s fti, s
traktr / s traktri, s kt / s koti. Rjee se javlja dugi nastavak - (npr. med
dk). Morfoloka se razlika mnoinskih padea bolje sauvala u e vrsti.
Kod nekih se imenica a vrste u I mn. sauvao reliktni nastavak -m iz u- i
i-promjene (npr. z dm).
Primjeri deklinacija:

deklinacija imenice nft
deklinacija imenice vk
N
G
D
A
L
I
Jednina
nft
nfta
nft
nfta, nft
nft
nftm
Mnoina
nfti
nft
nftm
nfte
nft
nft
N
G
D
A
L
I
Jednina
vk
vka
vk
vka
vk
vkm
Mnoina
vki
vk
vkm
vke
vki
vki
9
deklinacija imenice ft
N
G
D
A
L
I
Jednina
ft
fta
ft
fta
ft
ftm
Mnoina
fti
nfti
ftim
fte
fti
fti
deklinacija imenice di
N
G
D
A
L
I
Mnoina
di
d
dm
de
d
dm
2.1.1.2. Imenice srednjega roda

Pregled nastavaka:
N
G
D
A
V
L
I
Jednina
-, -e
-a
-
=N
=N
-
-m, -em
10
Mnoina
-a
-, -
-m
=N
=N
-i
-i, (-m)10
Imenice s. r. kojima osnova zavrava nepalatalnim suglasnikom u N jd. dobivaju nastavak - (npr. zn, ms), a palatalne osnove -e (npr. prje, ze).
GDL jd. imenica srednjega roda imaju nastavak kao i imenice m. r. (G jd.
sna, msa, D jd. k sl, L jd. na mst).
A jd. jednak je N jd. (npr. za sme). U I jd. uglavnom se uva raspodjela nastavaka prema zavretku osnove. Palatalne osnove imaju nastavak -em (npr. z
em), a nepalatalne -m (npr. z mlkm).
U N mn. dolazi do duljenja osnovnoga samoglasnika karakteristinoga za
kajkavsko narjeje (npr. rbra, imna).
G mn. ima nastavak - (npr. sl, imn, mst, kl, vrt), a ako osnova zavrava
suglasnikim skupom tada je nastavak - kao u e vrsti (npr. jjc) ili nastavak
-, s tim da se u suglasniki skup umee -e- (npr. jjec, rber, bte).
D mn. ima nastavak -m kao i imenice m. r. a vrste (npr. klm, k vrtm).
U LI mn. zabiljeen je nastavak -i (npr. L mn. na jjci, na kli, na vrti, I
mn. s kli, z vrti).
10
10
Taj je nastavak potvren samo kod imenice sna.
Zanimljiva je deklinacija imenice sna saonice. G i L imaju nastavke kao

imenice e vrste: G sn, L snj, a I sanm koji je vjerojatno spoj nastavka -mi iz
u- i i-promjene i nastavka - iz L mn. o-promjene11.
Imenice tipa jjce u jednini imaju proirenu osnovu (G jd. jajcta, I jd.
jajctm), a u mnoini je osnova neproirena (N mn. jjca, G mn. jjec / jjc,
L mn. jjci). Takvo proirenje osnove imaju i imenice tipa tle, G jd. telta, a u
mnoini imaju oblike m. r. tli.
Primjeri deklinacije:

deklinacija imenice rbr
deklinacija imenice jjce
N
G
D
A
L
I
Jednina
rbr
rbra
rbr
rbr
rbr
rbrm
Mnoina
rbra
rber
rbrm
rbra
rbri
rbri
N
G
D
A
L
I
Jednina
jjce
jajcta
jajct
jjce
jajct
jajctm
Mnoina
jjca
jjec / jjc
jjcm
jjca
jjci
jjci
2.1.2. E vrsta
Pregled nastavaka:
N
G
D
A
V
L
I
Jednina
-a
-
-i
-
= N, -
-i
-m
12
Mnoina
-e
-, -
-m
-e
=N
-j
-ami, (-m)12
Po e vrsti dekliniraju se imenice enskoga i mukoga roda koje u N jd. zavravaju na -a te zbirne imenice kao npr. mladna perad, dca, bra.
G jd. zavrava nastavkom - koji se u govoru moe realizirati u neto otvorenijoj izgovornoj varijanti samoglasnika //, pa mu se izgovorna vrijednost
pribliava srednjem [e]. Taj je nastavak uvijek dug i naglaen. Ako je prethodni slog s kojega se naglasak pomaknuo bio dug, na njemu, nakon pomicanja
11 U govoru oblinje Rakitnice, koji takoer pripada podravskim govorima s ogranienim
mjestom naglaska, zabiljeene su ak tri inaice instrumentala te imenice: san, san, sanm.
12 Nastavak m rijetko se pojavljuje.
11
naglaska, ostaje duina (npr. N jd. glva, G jd. glv).

DL jd. imaju nastavak -i (npr. kaplci, pri crkvi). Taj nastavak u DL jd.
prevladava u veini podravskih kajkavskih govora s ogranienim mjestom naglaska. Jedino govor urevca i nekih manjih mjesta u njegovoj neposrednoj
blizini imaju nastavak -. Openito je u kajkavskom narjeju situacija obrnuta
jer u veini kajkavskih govora u tim padeima prevladava nastavak - dok je
nastavak -i rjei.13 U L jd. kod nekih imenica dolazi do metatonijskoga duljenja osnovnoga samoglasnika (npr. v vdi) to je opekajkavska osobina.
A jd. ima nastavak - (npr. za v, krv, kd). U tom padeu takoer
moe doi do duljenja osnovnoga samoglasnika (npr. v zm). S druge strane,
kod nekih se imenica u A jd. dugi slog pokratio, ako je imenici anteponiran
prijedlog s kojega se naglasak naknadno pomaknuo prema pretposljednjem
slogu naglasne cjeline (npr. na glv).
V jd. morfoloki je izjednaen s N jd. Potvren je tek pokoji primjer posebnoga oblika vokativa (npr. papc! hip. od ppa otac, tc!).
I jd. ima nastavak -m s generaliziranim naglaskom na nastavku kao i u G
jd. (npr. z rkm, z jabkm, z rakijm). Taj je nastavak u I jd. . r. tipian za sve
podravske kajkavske govore s ogranienim mjestom naglaska to je jo jedna
potvrda da se radi o jedinstvenoj, genetski povezanoj grupi govora.
U G mn. uva se stari nastavak -, meutim, on obino dolazi na osnove
koje ne zavravaju suglasnikim skupom (npr. bh, n, rnc). U tom se padeu proirio nastavak - koji moe doi na sve osnove bez distribucijskih ogranienja, pa je u dananjem molvarskom govoru dominantniji od nastavka -.14
Svaka imenica koja u G mn. ima nastavak -, moe imati i dubletu s nastavkom - (npr. bh / bh, n / ng, rnc / rnic, vr / vr). Kod nekih se imenica, ipak, ee rabi kratki oblik (npr. kod imenice na G mn. je obino n).
Imenice kojima osnova zavrava suglasnikim skupom i one koje u osnovi
imaju dugi samogasnik u G mn. obino imaju - (npr. er, crkv, pra, G
mn. pr, glva, G mn. glv)), a neke od njih mogu imati dublete, npr. rk /
rek, kn / kn i sl.
Mnoinski padei DLI dobro uvaju stare odnose u kojima se oni morfoloki razlikuju (npr. D mn. glvm, gricm, krjm, L mn. v gricj, f krjj,
I mn. z rkmi, z gricmi, s krjmi). Naruavanje odnosa vidimo tek u pokojem primjeru (npr. I mn. z vrm).
13
14
12
Vidi Zeevi 1992: 259261.

F. Fancev je za virovski govor utvrdio slinu raspodjelu nastavaka.
Primjeri deklinacija:

deklinacija imenice dska
N
G
D
A
L
I

Jednina
dska
dsk
dski
dsk
dski
dskm
Mnoina
dske
dsk
dskm
dske
dskj
dskmi
deklinacija imenice crkva

N
G
D
A
L
I
deklinacija imenice rka

N
G
D
A
L
I
Jednina
rka
rk
rki
rk
rki
rkm
Mnoina
rke
rk
rkm
rke
rkj
rkmi
Jednina
crkva
crkv
crkvi
crkv
crkvi
crkvm
Mnoina
crkve
crkv
crkvm
crkve
crkvj
crkvmi
deklinacija imenice glva

N
G
D
A
L
I
Jednina
glva
glv
glvi
glv, glv
glvi
glvm
Mnoina
glve
glv
glvm
glve
glvj
glvmi
2.1.3. I vrsta
Pregled nastavaka:
15
N
G
D
A
L
I
Jednina
-
-i
-i
=N
-i, (-)15
-jm
Mnoina
-i
-, -, (-, -)
-jm, (-m)
=N
-jj, (-)
-jami, (-)
Po i vrsti dekliniraju se imenice . r. koje u N jd. imaju nastavak -, a u G

jd. -i, kao npr. l, G jd. li, r, G jd. ri.
DL jd. imaju nastavak -i (npr. k pi, f klti). Imenica n ima dugi nastavak u L jd. (v n).
I jd. ima nastavak -jm koji ne jotira osnovu (npr. mastjm, pejm,
15
Nastavak u L jd. potvren je samo kod imenice n, a nastavci za GDLI mn. koji su
navedeni u zagradama, potvreni su samo u promjeni imenice kk.
13
pmjm).
U G mn. uz nastavak - (npr. pr kp), potvren je i nastavak - to je utjecaj a vrste (npr. pe / pe, n / n, pno r). Osim toga, potvreni su i nastavci - i -, ali samo kod imenice kk, G mn. kk / kk.
U L mn. potvreni su nastavci -jj (npr. pejj) i - (npr. kk), a u I mn.
-jami (npr. z lajmi, pejmi) i - (npr. s kk).
Imenica kk ima zanimljivu promjenu jer moe imati oblike kao imenice i vrste (npr. G jd. kki, L jd. na kki, I jd. kkjm), kao imenice e vrste (npr. G mn. kk / kk, te kao imenice a vrste (G mn. kk, LI mn.
kk), D mn. ima nastavak -m (kkm / kkm) kao imenica di (D
mn. dm).
Primjer deklinacije:

deklinacija imenice p
N
G
D
A
L
I
Jednina
p
pi
pi
p
pi
pejm
Mnoina
pi
pe / pe
pejm
pi
pejj
pejmi
2.2. Pridjevi
Pregled nastavaka:
N
G
D
A
L
I
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
- -e
-, -i
-oga, -ga
-om, -m
= G, N
-m, -em
-m
enski
rod
-a
-
-i
-
-i
-m
Muki
rod
-i
-e
Mnoina
Srednji
enski
rod
rod
-a
-e
-
-m
-a
-e
-
-mi
Nastavci odreene i neodreene promjene djelomino su se sauvali, i to

u N jd. m. r. (npr. tp tpi). Razlika izmeu odreenih i neodreenih oblika pridjeva moe biti izraena i prozodijski (npr. m. r. glbk glbki, . r.
14
glbka glbka). Bez obzira na te morfoloke i fonoloke razlike u uporabi

se ne razlikuju ta dva lika. ei je odreeni lik, meutim rabi se i neodreeni,
osobito kada je dio imenskoga predikata (npr. j je vr grh, t je b) ili kada
je sastavni dio nekih ustaljenih sveza rijei (npr. cl dn). Meutim, i u takvim
se primjerima rabi i odreeni oblik (npr. krp je vrli, cvrki s vrli).
Nepalatalne osnove u GD jd. m. r. dobivaju o-nastavke (npr. G jd. grvga,
D jd. grvm), a palatalne e-nastavke (npr. G jd. vrga, D jd. vrm).
Tako je i u L jd. nepalatalne osnove imaju nastavak -m, a palatalne -em (npr.
na glbkm, na pltvm, na vrem).
A jd. izjednaen je s G jd., osim kad pridjevu i imenici prethodi prijedlog
(npr. na cni kapt).
I jd. m. r. ima nastavak -m (npr. strm, s tpm).
Pridjevi u jednini . r. imaju iste nastavke kao i imenice e vrste: u G jd. -
(npr. grv), u DL jd. -i (npr. grvi, vri, f pltvi), u A jd. - (npr. f cl) te u
I jd. -m (npr. s tnkm).
G mn. za sva tri roda ima nastavak - (npr. grv, bl), D mn. -m (npr.
ptnm, tnkm), L mn. - (npr. na krtk), a I mn. -mi (npr. s tnkmi, z
dgmi).
Primjeri pridjevske deklinacije:

deklinacija pridjeva gra / grvi mrav
Jednina
Srednji
rod
N
G
D
A
L
I
Muki
rod
gra /
grv
grvi
grvga
grvm
grvga grv
grvm
grvm
enski
rod
Muki
rod
Mnoina
Srednji
rod
grva
grvi
grva
grve
grve
grv
grvm
grva
grv
grvmi
grve
grv
grvi
grv
grvi
grvm
enski
rod
15
deklinacija pridjeva vrli kipui
N
G
D
A
L
I
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
vrli
vrle
vrlga
vrlm
vrlga
vrle
vrlem
vrlm
enski
rod
vrla
vrl
vrli
vrl
vrli
vrlm
Muki
rod
vrli
vrle
Mnoina
Srednji
rod
vrla
vrl
vrlm
vrla
vrl
vrlmi
enski
rod
vrle
vrle
2.2.1. Komparacija pridjeva

Komparacija pridjeva u molvarskom govoru obiljeena je formantom -koji je proiren u cijelom kajkavskom narjeju.
Komparativ se pridjeva tvori:
a) nastavkom -i (npr. jk jki, mk mki, lp lpi, rk ri);
b) nastavkom -i (npr. sirmen sirmani, ven vani, str
stari, pamten pametni, drben drbni, dren drni, mden
mdni spor sporiji, bdast bedasti);
c) alternacijom osnove i nastavkom -i (npr. tek tni, dgek dki,
mli mni, vlik vki, glbk glpi dubok dublji, rk ri);
d) alternacijom osnove i nastavkom -i (npr. vsk vii, b bri,
skp skpi skup skuplji, dbel debi, nzek nii);
e) alternacijom osnove i nastavkom -ji (npr. krtek krji, sldek slji);
f) supletivnim oblicima (npr. zlest gri, dber bli).
2.3. Zamjenice
2.3.1. Osobne zamjenice
N
G
D
A
L
I
16
j
mne
mni, mi
mne, me
mni
mnm
m
ns
nm
ns
ns, nm
nmi
Primjeri uporabe nenaglaenih oblika osobnih zamjenica: s mi b ml

be, de p me, vr me bd, n me.
U lokativu su potvreni stariji oblici (npr. pri ns, pri vs), ali se uz njih pojavljuju i dubletni oblici nm, vm koji su prodrli iz dativa.
Deklinacija osobne zamjenice za 3. lice n on:
N
G
D
A
L
I
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
n
n
ga, ga
m, m
ga, ga
em
m
enski
rod
na
, je
, i
, j
Mnoina
Muki
Srednji
enski
rod
rod
rod
ni
na
ne
j, , ji, i
m, m, im, jm
j
mi
Primjeri uporabe nenaglaenih oblika zamjenice n: A jd. m. r. pst ga, G

mn. im i pn, D mn. kj im mrem.
U A jd. naglasak obino prelazi na proklitiku, npr. A jd. . r. v . L jd. m.
r. potvren je samo u nenaglaenom obliku, npr. n em.
Oblik j u L mn. stoji prema L mn. imenica e vrste npr. pri j, na j.
2.3.2. Pokazne zamjenice
Deklinacija zamjenice t taj:
N
G
D
A
L
I
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
t
t
tga
tm
tga, t
t
tm
tm
enski
rod
t
t
t
t
t
tm
Muki
rod
t / t
t
Mnoina
Srednji
rod
t
t
tm
t
t
tmi
enski
rod
t
t
Morfoloki su izjednaeni oblici za GL mn. (t) to je nastavak starih odnosa u deklinaciji zamjenica (i u prasl. ta su dva padea imala isti oblik tx16).
Meutim, oblik t imamo i u N mn. m. i . r. to bi mogao biti utjecaj dualnih
16
Vidi Ivi 1970: 222.
17
oblika NA. Za N mn. m. r. potvren je i oblik t.

Kao t sklanjaju se i zamjenice ovaj i n onaj.
N
G
D
A
L
I
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
n
n
nga
nm
nga
n
nm
nm
enski
rod
n
n
ni
n
ni
nm
Muki
rod
n
ne
Mnoina
Srednji
rod
n
n
nm
na
n
nmi
enski
rod
n
n
U rjeoj je uporabi zamjenica ven, ven, ven koja se rabi kada se govornik ne moe sjetiti ili ne eli rei ije ime (onaj). Prema toj je zamjenici tvorena i posvojna zamjenica veng, vengva, vengv. Te se zamjenice danas
osjeaju kao arhaizmi.
Osim dominantnoga, starijega oblika pokazne zamjenice t pojavljuje se i
noviji dubletni oblik tj. Kao i kod imenica a vrste m. r. u akuzativu se oblik
t, koji je jednak nominativu, rabi s prijedlogom (npr. t de na t nin), a
oblik tga izjednaen je s genitivom te se rabi bez prijedloga (npr. tkpli tga
kpa).
Kad zamjenici u akuzativu i lokativu prethodi prijedlog, naglasak obino prelazi na njega (npr. A v t sme, v t zdl, n t, L p tm, v tm, pr
tm, p ti pi).
U L mn. moe doi do pomicanja naglaska na zamjenicu i u tom sluaju na
proklitici ostaje duina, npr: v t papr.
2.3.3. Posvojne zamjenice
N
G
D
A
L
I
18
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
mj
mje
mjga
mjm
mjga
mje
mjem
mjm
enski
rod
mja
mj
mji
mj
mji
mjm
Muki
rod
mji
mje
Mnoina
Srednji
rod
mja
mj
mjm
mja
mj
mjmi
enski
rod
mje
mje
Deklinacija zamjenice vs sav
N
G
D
A
L
I
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
vs
s
sga
sm
sga
s
sem
sm
enski
rod
s
s
s
s
s
sm
Muki
rod
s
s
Mnoina
Srednji
rod
s
sj, s
sm
s
sj, s
smi
enski
rod
s
s
2.3.4. Upitne zamjenice

Upitna zamjenica za ivo je t tko (< *hto < *kto), ali se sporadino rabi
i oblik k.
N
G
D
A
L
I
t (k)
kga
km
kga
km
km
U L naglasak prelazi na proklitiku, npr. p km, km.

Upitna zamjenica za neivo u nominativu u znaenju to ima vie dubletnih oblika kj / k / kj / kj / k.
N
G
D
A
L
I
kj / k / kj / kj / k
sa (ga)
m
kj / k / kj / kj / k
em
m
U genitivu je redovito potvren stariji oblik sa, ali se moe pojaviti i novije ga.
Upitno-odnosna zamjenica potvrena je u tri inaice u N jd. m. r. kj / kji
/ kj, . r. glasi kj, a s. r. kj.
19
2.3.5. Neodreene zamjenice

Neodreene zamjenice tvorene od zamjenice kj dekliniraju se kao i ta zamjenica, npr. nisa, sasa, isa, a rijetko se pojavljuju oblici niga, saga,
iga.
Potvrena je i neodreena zamjenica nt uz nkaj.
Neodreene zamjenice ne, ne, se, e dekliniraju se kao i zamjenica t tko, npr. ne, G nikga, I z nikm.
2.4. Brojevi
U molvarskom se govoru obino dekliniraju brojevi od jedan do pet. Morfoloki su izjednaeni genitiv i lokativ (npr. G d dvj, L na dvj).17
Deklinacija broja j(de)n:
N
G
D
A
L
I
Jednina
Muki
Srednji
rod
rod
j(de)n
j(d)n
jen(d)nga
je(d)nm
je(d)nga j(d)n
j(d)nm
je(d)nm
enski
rod
j(d)na
je(d)n
j(d)ni
j(d)n
j(d)ni
je(d)nm
Muki
rod
j(d)ni
j(d)ne
Mnoina
Srednji
rod
j(d)na
je(d)n
je(d)nm
j(d)na
je(d)n
je(d)nmi
enski
rod
j(d)ne
j(d)ne
Deklinacija broja dv, dv:

N
G
D
A
L
I
Muki i
enski rod
srednji rod
dv
dv
dvj
dvm
dv
dv
dvj
dvmi
Kao broj dv dekliniraju se i brojevi tr, etri i pt / pt, a takoer i bdv,

bdv (npr. G bdvj, D bdvm, L v bdvj, I pred bdvmi). Brojevi vei od pet obino se ne dekliniraju.
17 I u prasl. su jeziku bili izjednaeni GL u dualu imenica i u mnoini pridjevsko-zamjenike promjene (usp. S. Ivi, Slavenska poredbena gramatika, str. 184. i dalje.), pa je dananje stanje u deklinaciji brojeva u molvarskom govoru nastavak tih starih odnosa.
20
2.5. Glagoli
2.5.1. Infinitiv
Infinitiv zavrava nastavcima -ti i -i (npr. ssti, ti, pkzti, slagti,
pdgti, printi, smti, mi, pmi, vli itd.).
2.5.2. Supin
U veini kajkavskih govora uz glagole kretanja rabi se supin, poseban glagolski oblik. U molvarskom govoru taj oblik imaju samo nesvreni glagoli
(npr. dem vdit, dem trst, de vgavat), a kod svrenih se glagola supin izjednaio s infinitivom (npr. dem si ssti, dem si pjsti).18 Supin nekih glagola ima
naglasak razliit od infinitiva jer dolazi do duljenja osnovnoga samoglasnika
(npr. pti pt, jsti jst, klti klt, spti spt).
2.5.3. Prezent
Prezent se tvori od gl. osnove i sljedeih nastavaka:
1. -em, -e, -e, -m, -te, -
2. -m, -, -, -m, -t, -j
3. -im, -i, -i, -im, -ite, -
4. -m, -, -, -m, -te, -
5. -(j)em, -(j)e, -(j)e, -(j)m, -(j)te, -(j)
6. -am, -a, -a, -am, -ate, -aj
2.5.3.1. Raspodjela prezentskih nastavaka po glagolskim vrstama19
Prvoj vrsti pripadaju sljedei tipovi glagola:
1. razred: prsti, ssti U prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. prdem,
prde). U 3. mn. imaju nastavak - (npr. cvt, trs, plet, ps, prd).
2. razred: stpsti, zpsti U prezentu imaju nastvke -em, -e (npr. zbem,
zbe). U 3. mn. imaju nastavak - (npr. zb).
3. razred: pi, vli U prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. pem,
vlem). U 3. mn. imaju nastavak - (npr. pe, vl).
4. razred: vmrti U prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. vmrjem,
vmrje). U 3. mn. imaju nastavak - (npr. vmrj).
5. razred: klti, vti U prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. klnem, 3.
18 U svim podravskim kajkavskim govorima s ogranienim mjestom naglaska supin imaju samo nesvreni glagoli.
19 Navedena je podjela glagola na vrste i razrede uvjetna, a uvedena je radi lakega snalaenja u grai pri odreivanju raspodjele nastavaka.
21
mn. kln) i -m, - (npr. vm, v).

6. razred: pti, zbti istui U prezentu imaju nastavke -jem, -je... (npr.
pjem, zbjem). U 3. mn. imaju nastavak -j (npr. pj).
7. razred: brti, zvti U prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. brem,
zvem). U 3. mn. imaju nastavak - (npr. ber).
Drugoj vrsti pripadaju glagoli koji u infinitivu zavravaju na -noti (npr.
printi, ftnti). Oni su svi svreni osim rijetkih izuzetaka, kao npr. tnti. U
prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. razgnem). U 3. mn. imaju nastavak -
(npr. razgn, ftn).
Treu vrstu ine glagoli koji u infinitivu zavravaju na -ti (npr. sdti).
Prezent tvore nastavcima -m, - (npr. sdm). U 3. mn. imaju nastavak -
(npr. vid, crn, sd).
etvrta vrsta obuhvaa glagole koji zavravaju na -iti (npr. pti, stti /se/,
jati). U prezentu imaju nastavke -im, -i (npr. stim /se/, mslim, msim, 3.
mn. mse) te -m, - (npr. pndm, vgasm, bdm, 3. mn. pnd). Kod glagola te vrste obino dolazi do promjene l > ispred i (npr. mti, pti).
Petu vrstu ine glagoli koji u infinitivu zavravaju na -ati. Glagoli toga razreda vrlo su brojni, a prema tvorbi prezenta moemo ih podijeliti u 4 razreda:
1. razred: bjat se, drti U prezentu imaju nastavke -m, - (npr.
drm, vrim, bjm se). U 3. mn. imaju nastavak - (npr. bj, dr,
vri).
2. razred: sjti U prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. sjem). U 3.
mn. imaju nastavak - (npr. sj).
3. razred: cpti, slagti U prezentu imaju nastavke -(j)em, -(j)e Glas j
mijenja osnovu po jotacijskim pravilima (npr. rem, slem, glem).
U 3. mn. imaju nastavak -(j) (npr. r, sla, v, gl).
4. razred: kpti, bti... U prezentu imaju nastavke -am, -a
(npr. kpam, bam). U 3. mn. imaju nastavak -aj (npr. vj,
dnj).
estu vrstu ine glagoli koji u infinitivu zavravaju na -vati (npr.
napakvti). U prezentu imaju nastavke -em, -e (npr. razlepjem). U 3. mn.
imaju nastavak - (npr. zafaj, zapakj).
Glagoli s posebnom promjenom:
bti: a) 1. jd. jsem / sem, 2. jd. jsi / si, 3. jd. j / je, 1. mn. jsm / sm, 2. mn. jste
/ ste, 3. mn. js / s.; b) 1. jd. bdem / bm / bm, 2. jd. bde / b / b, 3.
jd. bde / b / b, 1. mn. bm, 2. mn. bte, 3. mn. bd / bd.
22
ti: 1. jd. dem, 2. jd. de, 3. jd. de, 1. mn. idm, 2. mn. idte, 3. mn. id, s negacijom: 1. jd. ndem, 2. jd. nde, 3. jd. nde, 1. mn. ndm, 2. mn. ndte,
3. mn. nd.
pvdti: 1. jd. pvm, 2. jd. pv, 3. jd. pv, 1. mn. pvm, 2. mn. pvste,
3. mn. pvd.
spti: 1. jd. spm, 2. jd. sp, 3. jd. sp, 1. mn. spm, 2. mn. spte, 3. mn. sp.
smti: 1. jd. smm, 2. jd. sm, 3. jd. sm, 1. mn. smm, 2. mn. smte, 3. mn.
smd.
djti: 1. jd. djdem / djem, 3. jd. djde / dje, 3. mn. djd / dj.
Kao gl. djti konjugiraju se i drugi glagoli nastali kojim prefiksom + iti
(njti, *pjti) te takoer mogu imati dvojnost (jd / j), npr. 3. mn. pjd / pj.
U 1. mn. prez. svih vrsta i razreda naglasak je na pretposljednjem slogu
(npr. dlm, slavm, scdmo, djm, pjm, sprvm), a tako je i u 2. mn.
(npr. vmrjte, sdte). Nastavak -aj za 3. mn. ogranien je uglavnom samo na
glagole 4. r. V. vrste.
2.5.4. Imperativ
Imperativ se tvori od gl. osnove i sljedeih nastavaka:
2. jd.
-i
-j
-
2. mn.
-te
-jte
-te
Nastavci -i, -te rabe se za tvorbu imperativa veine glagola I. vrste (npr.
prdi, prdte, vli, vlte, pi, pete, vgi, vgte), II. vrste (npr. mkni,
mknte), III. vrste (kmi, kmte), IV. vrste (npr. pli, plte, psti, pstte,
rni, rnte) te dio glagola V. vrste (npr. pli, plte).
Nastavci -j, -jte rabe se za tvorbu imperativa glagola kojima infinitiv zavrava na -ati, a prezent na -am To su glagoli 4. r. V. vrste te neki glagoli I. vrste
(npr. brbkaj, brbkjte, dlaj, dljte, zbraj, zbirjte, dj, djte).
Nastavci -, -te rabe se za tvorbu imperativa atematskih glagola (npr. j,
jte, d, dte). Tim nastavcima imperativ tvore i glagoli kojima osnova zavrava suglasnikom j, a to je dio glagola 1. i 2. r. V. vrste koji u infinitivu imaju doetak -jati (npr. prilj, priljte, sj, sjte) i svi glagoli VI. vrste (npr. zafaj,
zafajte).
U opisu tvorbe imperativa nekih glagola 5. r. I. vrste kojima prezent zavrava na -jem postoji dvojba kako interpretirati krajnje j (npr. bj, bjte),
pripada li ono osnovi (pa su u tom sluaju nastavci -, -te) ili je j nastavak za
23
tvorbu imperativa. To pitanje dolazi do izraaja osobito kod nekih glagola navedene skupine kod kojih su mogue dublete, npr. pj / p, pte / pjte, / j,
te / jte).
Imperativ za 1. lice mnoine uglavnom vie nije iva kategorija. Zapovijed
se za to lice izrie:
1. prezentom glagola kretanja i supinom (za nesvrene glagole), (npr.
idm plsat, idm pt, idm vl).
2. prezentom glagola kretanja i infinitivom (za svrene glagole), (npr.
idm se mknti s pta, idm zakmti).
3. konstrukcijama kao to su, primjerice, djte da + prezent i jde da +
prezent (npr. djte da jm, jde da jm).
4. prezentom (npr. pstim ga).
5. vrlo se rijetko rabi pravi oblik za to lice (npr. drm ga).
U drugom se licu jednine esto rabi konstrukcija dvaju imperativa: impt.
glagola dati (dj / dj) te impt. glavnoga glagola. Time se izrie poticanje (npr.
dj pdgi, dj prni, dj gldi, dj mi prilj).
Za tree se lice jednine i mnoine imperativ izraava opisno: nk + prezent
(npr. nk ple, nk pje, nk ga dr, nk zamr, nk pl).
Zabrana se izrie takoer opisno, konstrukcijom nj, njte + infinitiv (npr.
nj ga mti, njt ga mti, nj se mknti s pta, njt se mknti s pta, pzi,
nj ptti, nj pripvdti).
Zabrana izreena rijecom ne i imperativom (npr. ne mikvajt se s pta, ne
brbkaj p ti vdi) ima pojaano znaenje. Izrie se kad se kome to otrije zabranjuje.
2.5.5. Glagolski pridjev radni
Glagolski se pridjev radni tvori od gl. osnove i nastavaka:
Jednina
Mnoina
m. r.
-
-i
. r.
-a
-e
s. r.
-
-a
Primjeri:
Jednina
a) muki rod: dl, zl, skrl, pol, razvzal, vml / hml, prl, prival,
pdrl.
b) enski rod: slla, stkla, psla, plla plivala, ccla, pkla, pndla,
ptla.
24
c) srednji rod: stvrl otrovalo, prl, vl, dll, rbl, psl, dl,
mrl.
Mnoina
a) muki rod: tpli, bli, mtkli, kli, spkli, zamtli, zbli, plli
plivali.
b) enski rod: tkle, sdle, razdle, stle.
c) srednji rod: bla, tkla, zvla, mrla, pkla.
Metatonijsko duljenje, koje je uobiajeno kod kajkavaca u gl. pridj. radnom, u molvarskom se govoru ostvaruje neredovito (npr. pl, khal, ali
fel, pdal, prel itd.).
2.5.6. Glagolski pridjev trpni
Glagolski se pridjev trpni tvori od gl. osnove i sljedeih nastavaka:
m. r.
-(e)n
-en
-jen
-t
Jednina
. r.
-na
-na
-jna
-ta
s. r.
-n
-n
-jn
-t
m. r.
-ni
-ni
-jni
-ti
Mnoina
. r.
-ne
-ne
-jne
-te
s. r.
-na
-na
-jna
-ta
Primjeri:
Jednina
a) muki rod: pen, skben oerupan, natren, zakpan, ntkrit.
b) enski rod: drpjna, zakpna, zarzna, trna, skbna,
prna.
c) srednji rod: zapsn, psjn, ptrbn, pnn, zavzn, natkrt,
napt / napt, zgvn.
Mnoina
a) muki rod: peni, ini, nafni, zgvni, zakpni, natkrti.
b) enski rod: strgne, pene, nafne, zakpne, natkrte.
c) srednji rod: nacpna, pena, nafna, zakpna, natkrta.
2.5.7. Glagolski prilog sadanji
Glagolski se prilog sadanji rijetko rabi, a tvori se od nesvrenih glagola nastavcima -, -j, - (npr. id, igraj se, stj, le, klek, mr).
25
2.5.8. Perfekt
Perfekt je sloeno glagolsko vrijeme koje se tvori od glagolskoga pridjeva
radnog i nenaglaenih oblika prezenta glagola biti (npr. skrl sem, stkla sm se,
zbl sem, prl je, psl je, pazil s). Nenaglaeni oblik prezenta glagola biti
moe biti anteponiran gl. pridj. radnom (npr. s stli). Obino je postponiran te
tada dolazi do pomicanja naglaska na pretposljednji slog naglasne cjeline (npr.
pazil s, zstali sm se) to je u skladu s opim pravilom o mjestu naglaska.
Kad stoji s negacijom nenaglaeni oblik glagola biti moe biti postponiran
nenaglaenom obliku zamjenice (npr. ni pca n m je dla).
2.5.9. Futur
Govor Molvi, kao i drugi govori kajkavskoga narjeja, ima samo jedno budue vrijeme koje se tvori od prezenta glagola biti i glagolskoga pridjeva radnog (npr. bm trsel, b stl, b stla, bm stli, bde tl be rdti, bm z
mrkfcm mastli, m bm jli, n b n te d pdal).
Budue se vrijeme moe izraziti i prezentom svrenih glagola (npr. b f
si, pjem ztra, ni pjd, k pjte v, pjm i m, psadm gredc mrkfc
kj bde za Vlk m ta jha, db p pc).
2.5.10. Pluskvamperfekt
Pluskvamperfekt se tvori od perfekta glagola biti i glagolskoga pridjeva
radnog (npr. bil s vki dli, bil s je grl rn).
2.5.11. Kondicional I.
Kondicional I. tvori se od oblika bi (petrificirani nenaglaeni oblik aorista
glagola biti) koji je jednak za sva tri roda jednine i mnoine te glagolskoga pridjeva radnog (npr. kakv bi t bla kva?; t bi jk pn fal; t n na zmi
vrdl kj tj n bi pdrl). Druga je mogunost tvorbe kondicionala I. od oblika bi i dvaju infinitiva (npr. ma tga kj bi jdva nabrjti mi; t ma kj n
bi mi pdti; bi smti jati n em, tk je tp).
2.5.12. Kondicional II.
Kondicional II. tvori se od kondicionala I. glagola biti (tvorenoga od oblika
bi i glagolskoga pridjeva radnog bl, bla, bl, bli, ble, bla) i glagolskoga pridjeva radnog glagola koji se spree (npr. s bi bl dbr rdl da n ta ptkla)
ili kondicionala I. glagola biti i infinitiva (npr. da sem imla nfce, j bi si bla
kpti prv za strst).
26
2.6. Prilozi
Mjesni:
a) gdje: gd / d, ngdi, ngd / ngdi, sgdi, vntr, vn, kl, blz, dl,
dli, dma, gre / gri itd.
b) kamo: (v)nter, vn, dm, nkam, nkam, skam itd.
c) kuda: sak, t, k itd.
d) otkuda: t, tk / tk, dn, gr odozgo, zdla odozdo itd.
Vremenski:
a) kada: gd, v / v sada, navk, prdi, ksn, tki brzo, ubrzo, p poslije, nakon, dnes, ra juer, predfer prekjuer, pretsnkm preksino, snka sino, ztra sutra itd.
b) otkada: zdva odavno itd.
c) dokada: dlna / dln do tada, do toga vremena itd.
Uzroni:
zato: zkaj, zt itd.
Nainski:
kako: nagls, drga, skpa, glasn, bz, dbr, gst, jk, jednstvn,
jdva, kmaj jedva, lk, lp, navelk, skpa, stja tiho, dnkle itd.
Koliinski:
koliko: klk, pn, f, dsti, dtmr puno, u velikoj koliini, pr nekoliko, pl pola, prve previe itd.
Ostali: tak ipak, tprlik, sm itd.
Prilozi koji su tvoreni od pridjeva imaju komparaciju. Komparativ se priloga tvori nastavcima -, -e, -je uz alternaciju osnove ili bez nje (npr. glasn,
ksn, stij, da, dke, lpe, krje itd.).
2.7. Prijedlozi
Najei su prijedlozi: , f / v / v, k, zna, m, na, , , p, pprk,
pr, pri, s / z / z / / , sprm itd.
2.8. Veznici
Najei su veznici: i, e / k, n, nt / nti, pk, dk te veznici koji su nastali od priloga (npr. kk).
27
3. Iz tvorbe
Opepoznato je da je uporaba deminutiva u kajkavskim govorima vrlo esta. Zbog toga se razvilo pravo bogatstvo sufiksa za njihovu tvorbu. Tako je i
u govoru Molvi.
Najei sufiksi za tvorbu deminutiva od imenica mukoga roda su:
a) -c: lavrc, blc, kkc, lnc, pfc.
b) -k: cvtk, ktk, nftk.
c) -i, -: ni, gmbi, k, prt, stp.
d) -ek: avlek, eek, drek, lnek.
e) -k: zajk, erepk, zdenk.
Tvorba deminutiva od imenica enskoga roda najea je sljedeim sufiksima:
a) -ica: cdca, crkvca, dca, kca, gca.
b) -ka: lptka, pstka, katka, kpka, palka.
c) ka: deklka, glavka, hika.
d) -ka: ka.
e) -ca: klpca, granca.
f) -ca: jabca.
Tvorba deminutiva od imenica srednjega roda najea je sufiksima:
a) -ce: drfce, klnce, krce, pismce, zrclce.
b) -ce, -ce: jjce, snce, lce, jkce, klpce, srce.
c) -nce: vnce.
d) -k: msk, vnk, vvk.
e) -c: mlkc.
f) -e: gse.
Tvorba zbirnih imenica najea je sufiksom -je, -j (npr. cvtje, grzdje,
tsje, lstje, ke, grbe, prje, pzdrje, smetj). Taj tip imenica moe imati deminutivne oblike tvorene sufiksom -ie (npr. grzde, zdrve, e, grbe).
Imena blagdana najee se tvore sufiksom -ov / -v (npr. Antnv,
Mrkv, Pvlv, Petrv, Tlv, Vnkv, Vidv, barjv, rv).
Neto su rjei drugi sufiksi: - (npr. Lk blagdan sv. Luke), -nec (npr.
Lvrnec blagdan sv. Lovre), -je (npr. Mrte, tfe, Jakpe), -e (npr.
Mikle), -ica (npr. Pepelnca, Svnca, Sadvenca Blagovijest). Uobiajena su i dvolana blagdanska imena (npr. Bla neda / Mtkna neda, Mla
ma, Vlka ma, Svta Jna, Svta Klra, Svti Brtl, Svti Bck, Tr kra,
alsna Marja, Nv lt itd.).
28
4. Iz leksika
esto je u radovima koji se bave leksikim istraivanjima istican nedostatak suvremenih kajkavskih dijalekatnih rjenika. Da bi se stekao bolji uvid u
kajkavski leksik te utvrdio njegov udio u temeljnom hrvatskom leksikom
fondu vrlo je vano izraditi to vie rjenika pojedinih mjesnih kajkavskih govora, ali i veega rjenika koji bi obuhvaao temeljni leksik cijeloga kajkavskoga narjeja. Rjenik molvarskoga govora koji se nalazi u drugom dijelu ovoga
rada mali je prilog kajkavskoj dijalekatnoj leksikografiji i boljem poznavanju
hrvatskoga kajkavskoga leksika. U rjeniku je zabiljeen uglavnom opi leksik koji obuhvaa razliite semantike skupine. Velik dio toga leksika nalazimo u svim trima hrvatskim narjejima, naravno, sa specifinim fonolokim i
morfolokim obiljejima karakteristinim za odreeno narjeje, dijalekat i govor u kojem je pojedini leksem potvren. Taj je leksiki sloj veinom iz praslavenskoga razdoblja. To je, primjerice, leksik koji oznauje dijelove tijela (npr.
glva, jzik, jk, kln, lket, rka, nga), zoonimi (npr. bha, gl, gska,
jsa, m, vk, ba), fitonimi (npr. jabka, jmen, jagda, kk, lbda, ze)
zatim leksik koji se odnosi na poljoprivredu i gospodarstvo (npr. btv, jrem,
nstir, rti, pl, slma, sme) itd. Osim toga praslavenskoga nasljea, od ostalih leksikih slojeva valja istaknuti starohrvatski leksik, pa i naknadna inojezina naslojavanja, gemanizme i hungarizme koji daju odreenu boju kajkavskim govorima. S obzirom da leksik sadri gotovo neogranien broj jezinih
jedinica, ovdje e se samo radi ilustracije navesti po nekoliko primjera iz pojedinih leksikih slojeva molvarskoga govora koji zavrjeuju pozornost.
4.1. Starohrvatski leksik

Vrlo je zanimljiv leksiki sloj koji je zajedniki akavskom i kajkavskom
narjeju te zapadnotokavskim govorima tokavskoga narjeja. Povezanost
akavskoga, kajkavskoga te zapadnotokavskoga leksika ve je isticana u literaturi i argumentirana odgovarajuim primjerima. Takoer je utvreno da je
taj dijalekatni leksik znatno arhainiji u odnosu na suvremeni hrvatski knjievni leksik. U hrvatskom se knjievnom jeziku utemeljenom na novotokavskom narjeju vie ne rabe mnogi stari leksemi ili se rabe kao stilski i regionalno obiljeeni.
Jedan je od takvih leksema imenica dr u znaenju motka koju, osim u
molvarskom, imamo zabiljeenu i u drugim kajkavskim govorima, npr. u Turopolju drk u znaenju dugo drvo (ojat 1982: 446), Ivancu drg motka
(Hrg 1996: 57), Varadinu drk dugaak tap (Lipljin 2002: 135), urevcu
drg (Maresi 1999: 201), Podravskim Sesvetama drg (Maresi 1996: 165). U
nekim je govorima zabiljeena s neto promijenjenim znaenjem, npr. u Oz29
lju drgk u znaenju kolac kojim se potiskuje amac (Teak 1981: 352), Brestu
kod Duge Rese drgk u slinu znaenju kolac za vonju amcem po plitkoj rijeci, motka za suenje rublja ili noenje sijena te njena tvorenica drac motka za noenje sijena (Teak 1981: 184).
U dosadanjim je istraivanjima utvreno da postoji znatan dio leksika koji
je zajedniki kajkavcima i gradianskim Hrvatima (Neweklowsky 1983: 257
263.). Tako i navedenu rije drug biljei Gradianskohrvatski rjenik u znaenju batina, tap, toljaga (GH rjenik 1991: 122). Ta se stara rije sauvala i u
nekim drugim slavenskim jezicima (npr. rus., e., polj.), a proirila se i u neke
neslavenske (npr. u ma. dorong, Skok I.: 445).
Stara je rije i pridjev drbni koji je u Molvama potvren u odreenom
obliku. Biljee ga stari hrvatski rjenici (Vraniev, Della Bellin, Belostenev,
Jambreiev i dr.), a Akademijin rjenik biljei brojne potvrde iz djela starih
hrvatskih akavskih i tokavskih pisaca (sv. 8: 786788). Zabiljeen je i u
suvremenim kajkavskim i akavskim govorima, npr. u Turopolju drben (ojat
1982: 446), Goli drbn20, Varadinu drbn (Lipljin 2002: 135), Hedeinu i
Homoku u Maarskoj drbni (Houtzagers 1999: 244), Fuinama drban
(Bujan-Kovaevi 1999: 12), Ozlju drbn (Teak 1981: 352), Vrgadi drban
(Jurii 1973: 53) itd. U suvremenom se hrvatskom knjievnom jeziku sve vie
gubi iz uporabe21.
Rije dr u suvremenom je knjievnom jeziku potisnuta hungarizmom
korov (< ma. kr) te je zabiljeena kao regionalizam ili etnoloka rije u rjenicima knjievnoga jezika (npr. u Anievu Rjeniku hrvatskoga jezika te Rjeniku hrvatskoga jezika, ur. J. onje). U kajkavskom je narjeju jo uvijek dobro ouvana. Osim u Molvama, potvrena je u Goli (Veenaj Lonari 1997:
50), urevcu (Maresi 1999: 201), Turopolju (ojat 1982: 445), Ivancu (Hrg
1996: 56) i Varadinu (Lipljin 2002: 129), a osim toga u djelima hrvatskih pisaca, u starim rjenicima (Belostenevu, Jambreievu, Habdelievu i dr.), povijesnom Akademijinu rjeniku (sv. 8.: 734) te u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga
knjievnog jezika (sv. 3: 482). P. Skok etimologiju te rijei tumai prema drijeti (od praslavenskoga *derti) s prvobitnim znaenjem ono to dere te navodi
da se brojni pridjevi izvedeni prema dra danas vie ne uju, npr. draan, draast, draav, draev (Skok I.: 428).
Stara je i rije lsa (< *ls, Skok II.: 335336) koja je u Molvama zabiljeena
u znaenju velika ulazna dvorina vrata. Nalazimo ju u kajkavskom narjeju, npr. u Varadinu lsa dvorina vrata (Lipljin 2002: 364), Podravskim Se20 U golskom je rjeniku zabiljeeno vie tvorenica od korijena te rijei, npr. drb, drbti,
drbij, drblti (Veenaj Lonari 1997: 53).
21 Ipak ga biljee rjenici suvremenoga hrvatskoga jezika (npr. Rjenik hrvatskoga jezika,
ur. J. onje).
30
svetama lsa (Maresi 1996: 180), u kajkavskim govorima Hedeina i Homoka

lsa (Houtzagers 1999: 271) te u gradianskohrvatskom jeziku ljesa u znaenju ljesa, vrata, portal, ulaz (GH rjenik 1991: 288). Rjenici suvremenoga hrvatskoga knjievnog jezika biljee tu rije, ali u suenom znaenju22, dok ju u
opem znaenju iz uporabe istiskuju tuice.
Slino je i s rijei pste koja je uobiajena u kajkavskom narjeju, npr. u
Turopolju pstel postelja, krevet (ojat 1982: 464), urevcu pstl (Maresi
1999: 229), Varadinu pstla (Lipljin 2002: 698), gradianskohrvatskom jeziku postelja (GH rjenik 1991: 486), dok se u suvremenom hrvatskom knjievnom jeziku u stilski neutralnu znaenju rabi rije krevet.
Rije b sauvana je u kajkavskom narjeju. Osim u Molvama nalazimo
ju, primjerice, u Varadinu bt (Lipljin 2002: 517), dok je u suvremenom hrvatskom knjievnom jeziku potiskuje rije ruak.
Rije blazna perina uva se u kajkavskom narjeju, npr. u Podravini (Maresi 1996: 156), Turopolju (ojat 1982: 441), Ivancu (Hrg 1996: 49), Ozlju (Teak 1981: 341), gradianskohrvatskom jeziku (GH rjenik 1991: 59), dok je u
rjenicima suvremenoga hrvatskoga jezika obino oznaena kao regionalizam
ili provincijalizam (npr. u Anievu Rjeniku hrvatskoga jezika te u Etimologijskom rjeniku P. Skoka). Znaenje joj nije uvijek isto, moe znaiti: 1. perina na
kojoj se lei, 2. jastuk, 3. pokriva od perja. U molvarskom govoru, kao i openito u Podravini, ima znaenje perina na kojoj se lei.
Rije svra u znaenju sranica, osim u Molvama, potvrena je i u drugim govorima u Podravini (Maresi 1996: 214) te u Turopolju (ojat 1982:
473), Ivancu (Hrg 1996: 107), Ozlju (Teak 1981: 402), umberku, Slavoniji
(Skok III.: 374) i dr.
U kajkavskim je govorima vrlo proiren glagol peljati i njegove tvorenice
(obino s prefiksima do-, is-, na-, od-, po-, pre-, pri-). Glagoli s korijenom -peljpotvreni su u Molvama napeti, urevcu doplti (Maresi 1999: 201), Turopolju dopelti (ojat 1982: 445), Varadinu plti (Lipljin 2002: 611), u gradianskohrvatskim kajkavskim govorima pjat, dopjal, otpjat (Houtzagers
1999: 294), u Ozlju peljti (Teak 1981: 386), posavskim tokavskim govorima
(Ivi 1913: 139), akavskim govorima (npr. u Senju dopeljt Mogu 2002: 23,
Orbaniima u Istri peljt Kalsbeek 1998: 516) te u pisanim izvorima (npr. u
Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika, sv. 7: 82 i Gradianskohrvatskom rjeniku, 438).
Areal rasprostiranja pridjeva zden te njegovih tvorenica takoer je vrlo
irok u hrvatskim narjejima. U Molvama je potvreno zdnec zdenac i
22U
Rjeniku hrvatskoga jezika (ur. J. onje) ljesa ima znaenje plot ili vrata od prua na
ogradi, plotu.
31
zdva hladnoa, Virju zden, zdenec, (Herman 1973: 98), Podravskim Sesvetama zdnc (Maresi 1996: 224), urevcu zdn, zdnc, zdjnva, zdno,
zdnc (Maresi 1999: 250), Turopolju zdnc, zdnni koji pripada zdencu
(ojat 1982: 480), Ozlju zdni bunarski, koji je iz zdenca (Teak 1981: 418),
Hedeinu i Homoku zdn, zdnc, ozdnit s (Houtzagers 1999: 336), gradianskohrvatskom jeziku zdenac, zdenar, zdenan (GH rjenik 1991: 812813).
U slavonskim je tokavskim govorima pridjev zden zabiljeio S. Ivi, a nalazimo ga i u djelima slavonskih pisaca (ARj. sv. 93: 44.), a zdenac biljee stari hrvatski rjenici (Mikaljin, Vitezoviev i dr., v. ARj. sv. 93: 44) te rjenici suvremenoga hrvatskoga jezika (Hrvatski enciklopedijski rjenik, Rjenik hrvatskoga
jezika ur. J. onje i Aniev Rjenik hrvatskoga jezika).
U molvarskom su govoru u svakodnevnoj uporabi pridjev zamsan prljav
te glagol zamsti (se) uprljati se. Areal rasprostiranja tih leksema obuhvaa kajkavske govore, npr. Turopolje zamsan prljav (ojat 1982: 480), Varadin zamsati te imenica istoga korijena zamsanc (Lipljin 2002: 1183.), Ivanec zamu:sti zaprljati, zamazati, zamsunec prljavac (Hrg 1996: 120), Virje
zamsan (Herman 1973: 97), Podravske Sesvete zamsan (Maresi 1996: 223),
Gola zamsti (Veenaj Lonari 1997: 452). Pridjev musav u znaenju neist, crn biljei Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika s primjerom
iz Krleinih Balada Petrice Kerempuna: Kam tee ta krv? vrua, sirasta,
kak tenta musava karv? (sv. 7.: 8). Akademijin rjenik navodi musav s primjerima iz Slavonije. U tom je rjeniku napomenuto da je postanje te rijei tamno
(dio VII.: 164). P. Skok u Etimologijskom rjeniku takoer nita ne kae o njenoj etimologiji, a navodi potvrde iz Slavonije (musav) i kajkavskih krajeva (zamsan) u znaenju prljav, uprljan, (Skok II.: 487), dok F. Bezlaj pretpostavlja ie. korijen te rijei *meu- zamazati, istiti (Bezlaj II.: 207). Podravski likovi
zamsan i zamsti mogli bi navesti na zakljuak da je na mjestu o nekada bilo
*, meutim to opovrgavaju primjeri iz Turopolja i Ivanca jer je u tim govorima * dalo o pa bismo i u njima oekivali likove s istim refleksom, ali se iz
primjera vidi da nije tako. Gradianskohrvatski rjenik navodi lekseme musla neista pjena, talog, muslati muljati, tijetiti / gnjeiti groe muslav neist, zamazan, kaljav muslavac zamazanac, prljavac, muslavost neistoa, prljavost, prljavtina (GH rjenik 1991: 319) koje moemo dovesti u vezu s likovima musav i zamsan / zamsan. Pridjev musav biljee i suvremeni rjenici hrvatskoga jezika: Hrvatski enciklopedijski rjenik, Rjenik hrvatskoga jezika (ur.
J. onje) te Aniev s naznakom da se radi o regionalizmu.
Rije krti koja je potvrena u Molvama prasl. je postanja, a na hrvatskom ju podruju nalazimo jo u Turopolju krti loiti (oganj) (ojat 1982:
453), Ivancu ku:rti loiti, paliti vatru (Hrg 1996: 72), u kajkavskim govorima
Hedeinu i Homoku u Maarskoj krit dimiti, kaditi, loiti (pe), nakrit,
32
zakrit naloiti (pe) (Houtzagers 1999: 269), u Ozlju kriti loiti, paliti (Teak 1981: 372), u akavskim govorima, npr. u Senju krt loiti vatru, puiti,
dimiti (Mogu 2002: 62), u Hrvatskom Grobu u Slovakoj krit loiti (Vuli
Petrovi 1999: 84), u gradianskohrvatskom knjievnom jeziku kuriti grijati, loiti, dijal. kuriti (GH rjenik 1991: 272) te u tokavskim govorima (Jaki 2003: 123). Zabiljeena je u Hrvatskom enciklopedijskom rjeniku, a kao regionalna rije u Rjeniku hrvatskoga jezika (ur. J. onje), dok ju u Anievu rjeniku ne nalazimo.
Glagol zbti zibati, ljuljati te imenica zpka zipka, kolijevka proireni
su na kajkavskom podruju, npr. u Turopolju: zbti, zpka (ojat 1982: 481),
Virju zibti se ljuljati se, zpka (Herman 1973: 98), Hedeinu i Homoku zba
s, zpka (Houtzagers 1999: 337), u akavskim govorima, npr. u Senju zbt,
zbica (Mogu 2002: 176), Vrbniku na Krku zibelj (ARj. sv. 94: 849), u gradianskohrvatskom jeziku zibati (se), zipka (GH rjenik 1991: 819820). Likovi
zipka i zibaa zabiljeeni su u Slavoniji (Varo kod Slavonskoga Broda, ARj.
sv. 94: 848). Rije zibati biljee svi znaajniji stariji hrvatski rjenici (Mikaljin,
Vitezoviev, Della Bellin, Belostenev, Jambreiev i dr.), ali i rjenici suvremenoga hrvatskoga knjievnog jezika (Hrvatski enciklopedijski rjenik, Rjenik
hrvatskoga jezika ur. J. onje i Aniev rjenik).
Rije spa dah koja je, osim u Molvama, potvrena i drugdje u Podravini, npr. Podravskim Sesvetama spa (Maresi 1996: 207), Virju spa (Herman
1973: 92), ali i u Ivancu spa (Hrg 1996: 100), Varadinu spa (Lipljin 2002:
896), Hedeinu i Homoku u Maarskoj spa (Houtzagers 1999: 308), akavskim govorima, npr. u Orbaniima u Istri spa (Kalsbeek 1998: 542), Slavoniji,
gradianskohrvatskom jeziku, u slovenskom jeziku, a korijen te rijei nalazimo i u drugim slavenskim jezicima (Skok III.: 202, Bezlaj III.: 218).
Zanimljiva je i rije prl u znaenju rupa koju redovito nalazimo u podravskim govorima, osim u Molvama, takoer i u Virju (Herman 1973: 90),
Podravskim Sesvetama (Maresi 1996: 200), urevcu (Maresi 1999: 230) i
Goli (Veenaj Lonari 1997: 295). U nekim kajkavskim govorima ima sueno znaenje, npr. u Turopolju prla znai rupica na dimnjaku (ojat 1982:
465). Povijesni Akademijin rjenik navodi tu rije u znaenju otvor, rupa s potvrdama iz Belosteneva rjenika, iz djela J. S. Reljkovia te iz radova S. Ivia koji ju je zabiljeio u slavonskim tokavskim govorima aptinovca, Orahovice i okolice Vinkovaca. U znaenju prijelaz na plotu S. Ivi ju je zabiljeio
u Kupincu, a u tom znaenju nalazi se i u Habdelievu rjeniku (ARj. sv. 49:
582, 583). Dok Akademijin rjenik navodi da je postanje te rijei tamno, P. Skok
pretpostavlja da je prefiksalna izvedenica na -lo od prasl. korijena glagola ii
*pr- + -d + -lo (Skok III.: 33).
33
Zanimljivo je navesti nekoliko zoonima uobiajenih u molvarskom govoru

kojima etimologija nije uvijek pouzdano utvrena, ali je uoljiv areal njihova
rasprostiranja. Tako je primjerice rije brka / brka u znaenju ovca proirena u sjeverozapadnim hrvatskim krajevima (Meimurje, Podravina), a nalazi
se i u slovenskom, slovakom, ekom, poljskom, staroruskom i ukrajinskom
jeziku. Iz slavenskih se jezika proirila u maarski. Etimoloki rjenici tumae
da je onomatopejskoga postanja (Skok I.: 156, Bezlaj I.: 22).
U kajkavskom je narjeju proirena rije ka u znaenju zmija. U Podravini je, osim u Molvama, zabiljeena u Podravskim Sesvetama (Maresi 1996:
173), Goli (Veenaj Lonari 1997: 121) i Virju (Herman 1973: 83), zatim u
Varadinu (Lipljin 2002: 269), Turopolju (ojat 1982: 450), Ozlju (Teak 1981:
366.), a uobiajena je i u slovenskom jeziku. Potvrena je u Gradianskohrvatskom rjeniku (225) te u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika (sv. 4: 223224). Etimoloki rjenici navode da je nejasna postanja (Skok II.:
10, Bezlaj II.: 8).
Slian je areal rasprostiranja i rijei rca patka, a etimologija je takoer nejasna23. Uobiajena je u kajkavskom narjeju, npr. u Podravini (Herman 1973:
91, Maresi 1996: 204, Maresi 1999: 232), Ozlju (Teak 1981: 393), Turopolju
(ojat 1982: 467), Zagorju (Hrg 1996: 96, Lipljin 2002: 817), Hedeinu i Homoku (Houtzagers 1999: 303), gradianskohrvatskom jeziku (GH rjenik 1991:
562.), slovenskom, a nalazimo ju i u nekim neslavenskim jezicima (Skok III.:
92).
Stara rije lva kornjaa prasl. je korijena, a potvrena je u u Molvama,
Podravskim Sesvetama lva (Maresi 1996: 227), Virju eljva (Herman 1973:
98), Turopolju lva (ojat 1982: 482), Varadinu lva (Lipljin 2002: 1273) i
dr. Povijesni Akademijin rjenik donosi niz potvrda (biljei likove elva, eva,
elv) iz starih hrvatskih rjenika (Habdelieva, ulekova, Belosteneva, Ivekovieva, Jambreieva, Hirtzova, Stulieva) te drugih izvora (ARj. sv. 96: 289,
314). Hrvatski enciklopedijski rjenik navodi naziv lve kao vrstu morskih kornjaa, dok se u opem znaenju kornjaa u suvremenom hrvatskom knjievnom jeziku ta rije ne rabi. Ne biljee ju ni Aniev ni Rjenik hrvatskoga jezika.
Rije plav zadnja rakija iz kotla koja sadri mali postotak alkohola, osim
u Molvama, zabiljeena je jo i u Goli plav (Veenaj Lonari 1997: 265),
Podravskim Sesvetama splav (potvrda iz vlastitih biljeaka), Ivancu plav
(Hrg 1996: 90), Varadinu plav (Lipljin 2002: 633), Ozlju plav (Teak 1981:
387) i dr. Tvorbeno je povezana s rijei splaviti, plaviti u znaenju isplahnuti,
isprati. Jedna je od leksikih poveznica sa slovenskim dijalektima jer je potvr23
34
P. Skok ju objanjava lat. rijeju ratis skela, amac (Skok III.: 92).
ena, primjerice, u zapadnotajerskom plav (Bezlaj III.: 52). Pitanja leksikih

odnosa hrvatskih dijalekata, osobito kajkavskih i sjevernoakavskih, sa slovenskim jezikom i njegovim dijalektima ve su isticana u kajkavskoj dijalektolokoj literaturi24, a zavrjeuju i daljnja istraivanja.
4.2. Germanizmi
Znatan je broj leksema u molvarskom govoru njemakoga porijekla25. Germanizmi su u kajkavske govore prodirali na razne naine i tijekom dugoga
vremenskog razdoblja tako da je ponekad teko identificirati polaznu njemaku rije od koje potjee odgovarajua kajkavska posuenica. Ponajvie je rijei u kajkavske govore dolo iz junih dijalekata njemakoga jezika. Neke su od
tih posuenica vrlo stare i nalazimo ih proirene u vie slavenskih jezika.
Opeproireni su nazivi nekih gospodarskih zgrada koji potjeu iz njemakoga govornog podruja. Jedna je od tih rije tla staja koja je, osim u u
Molvama, zabiljeena i u drugim podravskim govorima (Pikorec 2005: 209),
turopoljskim (ojat 1982: 474), gradianskohrvatskim kajkavskim govorima
(Houtzagers 1999: 320), ozaljskom (Teak 1981: 405), gradianskohrvatskom
knjievnom jeziku (GH rjenik 1991: 685), u starim hrvatskim rjenicima (npr.
Vranievu, Habdelievu, Belostenevu) i dr. P. Skok ju tumai kao posuenicu iz nvnjem. Stall (Skok III.: 411).
Proirena je i rije prma sjenik. Nalazimo ju u Podravini (Pikorec 2005:
147), Turopolju (ojat 1982: 461), Varadinu (Lipljin 2002: 601), Ozlju (Teak
1981: 385), Gradiu (GH rjenik 1991: 433), slovenskom jeziku (Slovar slovenskega knjinega jezika III.: 533) i dr. Prema Skoku to je posuenica iz stvnjem.
barn jasle, stog, tagalj (Skok II.: 610).
Njemaka je posuenica i rije lpa upa. Nastala je prema stvnj. louba u
znaenju zatitni krov, koliba; dvorana, predvorje, srvnj. loube zgrada ispred
druge zgrade; dvorana; hodnik; galerija; itnica (Pikorec 2001.: 291). F. Bezlaj
ju takoer slino tumai (iz stvnj. louba, louppea, srvnj. loube, nvnj. Lube pokrita vea, hodnik, Bezlaj II.: 150). Biljei ju Akademijin rjenik s potvrdama iz
Toplovca i okolice Karlovca (dio VI.: 285) te Gradianskohrvatski rjenik (GH
rjenik 1991: 285). Nije potvrena u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika.
U Molvama rije tge znai gospodarske zgrade openito, dok u vei24 Niz je izoleksi s kajkavskoga, sjevernoakavskoga te slovenskoga podruja koje su potvrene u gorskokotarskim govorima naveo J. Lisac u disertaciji Delniki govor i govor Gornih
Turni u svjetlosti goranskih kajkavskih govora u poglavlju Leksik (Zadar 1986.).
25 Germanizame je u podravskim govorima vrlo iscrpno istraio i opisao Velimir Pikorec u knjizi Germanizmi u govorima ureveke Podravine, Zagreb 2005. Njegovo je istraivanje obuhvatilo i govor Molvi.
35
ni podravskih govora znai sjenik (Pikorec 2001: 389), isto kao i u turopoljskim tgl spremite za sijeno (ojat 1982: 474), u ozaljskom tglj starinski sjenik (Teak 1981: 405), gradianskohrvatskom jeziku tagalj sjenik, tagalj (GH rjenik 1991: 684). Posuenica je od njem. Stadel (Pikorec 2001: 389,
Skok III.: 411).
Rije nr lud posuenica je iz bav. austr. Narr (Skok II.: 524, Bezlaj II.: 227,
Pikorec 2001: 306.), a vrlo je proirena na kajkavskom podruju, npr. u Turopolju nr (ojat 1982: 459), Ozlju nr (Teak 1981: 382), Varadinu nri (Lipljin 2002: 509), u gradianskohrvatskom knjievnom jeziku (GH rjenik
1991: 376) itd.
Njemakoga je podrijetla i rije rna cikla. U tom je znaenju zabiljeena
u ozaljskom govoru rna (Teak 1981: 396) i slovenskom jeziku, dok u nekim
krajevima znai blitva (Lika, Karlovac, Varadin, Skok III.: 158). F. Bezlaj tumai ju kao posuenicu iz nvnjem. Rohne, austr. nj. Rane, Rone cikla (Bezlaj
III.: 193), a P. Skok doputa i furlansko podrijetlo (Skok III.: 158).
Rije kda stara je njem. posuenica prema Schaden (Skok III.: 400401),
a vrlo je proirena u hrvatskim govorima svih triju narjeja, npr. u Varadinu (Lipljin 2002: 1016), Ozlju (Teak 1981: 403), Istri (Kalsbeek 1998: 560), Senju (Mogu 2002: 143), Vrgadi (Jurii 1973: 207), Gradiu u Austriji (Vuli
Maresi 1997: 389 i Vuli Maresi 1998: 521), Hrvatskom Grobu u Slovakoj
(Vuli Petrovi 1999: 100) i dr.
4.3. Hungarizmi
U govoru Molvi jedan leksiki sloj ine posuenice iz maarskoga jezika.
Strukturne i genetske razlike izmeu hrvatskoga i maarskoga jezika su
znatne, no bez obzira na tu injenicu postojali su meujezini utjecaji, i to
prvenstveno zbog jakih dugogodinjih politikih i administrativnih veza.
Hungarizmi su se ponajvie udomaili u kajkavskom narjeju, a prodirali su
uglavnom posredno preko administrativnoga jezika, putem raznih isprava,
sudskih spisa, tubi i sl. Budui da su podravski kajkavski govori u blizini
maarske granice, neke su od maarskih posuenica mogle ui u te govore i
neposrednim posuivanjem od izvornih govornika.
Maarske su se posuenice prilagodile i uklopile u jezine sustave pojedinih podravskih govora, pa osim zajednikih kajkavskih osobina, sadre i one
koje su znakovite samo za pojedini mjesni govor. Govornici ih esto i ne osjeaju kao strane elemente. Tijekom vremena broj se hungarizama smanjuje,
jer je maarski jezini i kulturni utjecaj prestao raspadom zajednike drave.
Novi hungarizmi ne ulaze u kajkavske govore, a broj starih opada jer iz uporabe nestaju predmeti, narodni obrti, zanimanja, obiaji, pa tako i rijei koje ih
36
oznauju. Izdvojit emo nekoliko rijei maarskoga porijekla od kojih se neke

redovito rabe u svakodnevnom molvarskom govoru, a neke su arhaizmi.
Arhaizmom u molvarskom govoru moemo oznaiti rije cp u znaenju
pekarski bijeli kruh, a dolazi od ma. cip hljeb kruha. Znaju je uglavnom jo
samo stariji govornici. Maarski je samoglasnik zamijenjen skupom -ov kao
primjerice u rijeima hintov koija (od ma. hint koija), forgov okretna karika u lancu (od ma. forg 1. okretan, koji se okree. 2. vrtlog, vir)26 itd. Hungarizam cipov bio je proiren na hrvatskom prostoru te potvren u vie likova
(cipov, cipovka, cipovec, cipovica) u starim kajkavskim tekstovima i rjenicima
(v. Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika sv. 2, 1985: 256), ali i u tokavskim (Srijem, Baka i Banat) i gradianskohrvatskim izvorima, u ispravama feuda Zrinskih i Frankopana itd. (Hadrovics 1985: 168). Potvrde nalazimo,
osim u podravskim, i u drugim suvremenim kajkavskim govorima, primjerice u Turopolju cpov vrsta bijeloga kruha (ojat 1982: 443).
Od hungarizama koji se jo uvijek rabe moemo izdvojiti imenicu frek
koja u molvarskom govoru znai kratko, debelo drvo; klada. Nastala je od
ma. furk batina. Osim u Podravini, zabiljeena je i u nekim drugim kajkavskim govorima, npr. u Turopolju frk kratak, debeo komad otpiljenoga drveta (ojat 1982: 447) te u djelima hrvatskih kajkavskih pisaca i leksikografa
(v. Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika sv. 3, 1986: 577, Hadrovics 1985: 238).
Rije hegde violina (od ma. heged violina) koju nalazimo u molvarskom govoru proirena je u kajkavskom narjeju u vie fonolokih i morfolokih varijanti. Zabiljeene su i potvrde izvedenica te rijei u suvremenim kajkavskim govorima, npr. u Turopolju jagad / jeged gusla, violinist (ojat
1982: 449, 450), Varadinu hgde uz gsli (Lipljin 2002: 227) te u djelima kajkavskih pisaca i leksikografa (v. Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika sv. 3, 1986: 712). Potvrene su i izvan kajkavskoga podruja, kao primjerice u Slavoniji (Hadrovics 1985: 262).
Maarska posuenica kn ukras, ures te glagol izveden prema toj imenici knti kititi (od ma. kincs) este su u kajkavskim govorima, npr. u Ivancu (Hrg 1996: 69), Varadinu (Lipljin 2002: 289), u djelima kajkavskih pisaca
i leksikografa27, gradianskohrvatskom (GH rjenik 1991: 235) i slovenskom
jeziku (Bezlaj II.: 32).
Rije trmn hren (od ma. torma u istom znaenju) zabiljeena je u Molvama te u drugim podravskim govorima, npr. u urevcu (Maresi 1999:
26
Primjeri su iz vlastitih biljeaka iz Virja i Podravskih Sesveta.

Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika, sv. 5, 1989: 285. Zabiljeena je u
vie znaenja: 1. dragocjenosti; nakit 2. ukras, ures 3. fig. ponos, dika
27Vidi
37
244), Podravskim Sesvetama (Maresi 1996: 218) i Goli (Veenaj Lonari

1997: 402). Tu rije biljei Akademijin rjenik (u likovima torma i torman) s potvrdama iz Mikaljina i Belosteneva rjenika te potvrdom iz Virovitice (ARj.
sv. 77: 488).
Pridjev hitvlen slab, krljav (od ma. hitvny) potvren je u Podravini
u Molvama, Podravskim Sesvetama itvlen (Maresi 1996: 171), Goli hitvln
(Veenaj Lonari 1997: 104) te u Maimurju (Frani 1997: 241). U znaenju lo zabiljeen je u Rjeniku hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika (sv.
4: 7) s primjerom iz Pergoieva Decretuma iz 1574. g. Osim u najsjevernijim
kajkavskim krajevima nema potvrda na irem hrvatskom prostoru. Nije zabiljeen u Akademijinu rjeniku, a L. Hadrovics u knjizi Ungarische Elemente im
Serbokroatischen biljei isti primjer iz Pergoia (265) kao i Rjenik hrvatskoga
kajkavskoga knjievnog jezika.
Maarske posuenice nisu dolazile samo iz maarskoga knjievnog jezika
nego, iako puno rjee, i iz njegovih dijalekata. Jedna je od takvih maarskih
dijalekatnih rijei czurka u znaenju krvavica. Nalazimo joj potvrde u Molvama rka, Goli (Veenaj Lonari 1997: 39), Podravskim Sesvetama (Maresi 1996: 162), Varadinu rka (Lipljin 2002: 90). Potvrena je u Rjeniku
hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika (sv. 2: 326) s primjerom iz pjesme F.
Galovia na peteranskoj kajkavtini: Kobase, meso i urke gde so, stalno veseli
bomo i mi. Tu posuenicu nalazimo u Bezlajevu Etimolokom slovaru slovenskega jezika (Bezlaj I.: 92) s primjerom iz slovenskoga prlekog dijalekta. Nema
potvrda u starijim hrvatskim rjenicima niti u Akademijinu rjeniku, a ne navodi ju ni L. Hadrovics u Ungarische Elemente im Serbokroatischen. Oito je
ograniena samo na usko najsjevernije hrvatsko kajkavsko podruje te na pojedine slovenske dijalekte.
Posuenice iz drugih jezika, iako ih nema u velikom broju, takoer su svjedokom razliitih povijesnopolitikih, jezinih i kulturnih veza s drugim narodima. Osim germanizama i hungarizama, najeih inojezinih elemenata u molvarskom govoru, u rjeniku su zabiljeeni i neki romanizmi, kao to
je npr. rije kpca, proirena u kajkavskom narjeju, npr. u Turopolju (ojat
1982: 447, 453), Varadinu (Lipljin 2002: 161, 345), zatim msti (fr. moustache), fazn (lat. phasianus), ek (lat. cicer), filce (lat. viola), gamilca (lat. chamomilla) i dr.
38
5. Rjenik
Rjenik Molvi sadri oko 2000 natuknica poredanih abecednim redom.
Pri izradi rabio se jedan od uobiajenih leksikografskih postupaka za dijalekatne rjenike. Natuknice su navedene u polaznom obliku, imenice u N jd.
ili u N mn., ako imaju samo mnoinske oblike, glagoli u infinitivu, zamjenice i brojevi koji se dekliniraju u N jd., pridjevske su natuknice dane u neodreenom obliku N jd. m. r., ako je potvren, a ako nije u odreenom. Uz imenike se natuknice redovito navodi G jd., uz glagolske 1. lice jd. prez., uz pridjevske se natuknice navodi N jd. . i s. r. Popratni morfoloki oblici nisu navedeni ako nije bilo njihovih potvrda, a nisu se sa sigurnou mogli predvidjeti. Osim navedenih uobiajenih oblika, uz natuknice se navode i drugi, ako su
po emu zanimljivi. Uz svaku je natuknicu navedena morfoloka odrednica,
uz imenice oznaka roda, uz glagole kratica kojom je oznaen vid glagola, a uz
ostale natuknice kratice vrste rijei. Znaenja rijei dana su na suvremenom
hrvatskom knjievnom jeziku i to:
a) U obliku ekvivalenta, ako se znaenje zabiljeeno u molvarskom govoru u potpunosti poklapa s knjievnojezinim (npr. ka ka f. zmija.
pazl je k. Kad bi ka la.).
b) Ako je rije vieznana navode se svi prijevodni ekvivalenti (npr. ha
/ ha hi / h f. 1. kua. Bl e blagsl h. Bl je pri hi. 2. soba.
T je pva ha. Pva ha d dvra. F pvi hi sp.).
c) Ponekad se uz prijevodni ekvivalent navodi i popratna definicija da bi
se pojasnio ekvivalent, kako kod jednoznanih, tako i kod vieznanih
rijei (npr. bd -a n. brdo, dio tkalakoga stana, jrec -rca m. 1. ovan,
mujak ovce. ma i jrca. Jrec e napdti. 2. jarac, mujak koze. I t
kz je jrec.). Uz natuknice koje nemaju knjievnojezinoga ekvivalenta, navodi se definicija znaenja (npr. plav -a m. zadnja rakija iz
kotla koja sadri mali postotak alkohola. Zmi dsta plava!).
d) Kod vieznanih rijei kojima se samo neka znaenja poklapaju s knjievnojezinim, najprije se navodi knjievnojezina rije, a zatim se potvrena znaenja razgraniuju i oznaavaju slovima (npr. stti stjm,
3. mn. stj impf. stajati a) biti u uspravnu poloaju ne miui se. Njte
stti! b) biti na jednom mjestu, ne kretati se. Stj f mi. Nmj ni gd
stti na nm plc. c) mirovati. Stj jdn vrme. Dg je t stl.).
e) Za prenesena se znaenja navodi kratica fig. (npr. brehti brem
impf. 1. kaljati. Bre jk. Nj v nikga brehti, dn si rk pred zbe!
2. fig. govoriti gluposti. Ee, nj brehti!).
Uz znatan se broj natuknica navodi jedan ili vie primjera uporabe u kon39
tekstu. Na alost, zbog ogranienosti grae egzemplifikacije nisu dane za sve

rijei i za sva znaenja. Ponekad se u zagradama navodi prijevod cijele egzemplifikacije, ako njeno znaenje nije razumljivo, npr. pod natuknicom mj
Stj krj mj. (Stoje kraj mojih.). U rjeniku nisu biljeene sve mogue fonetske realizacije fonema, nego samo one koje su potvrene u grai (npr. u natuknici pt / pt num. navode se dvije fonetske varijante, a u natuknici pti
samo jedna jer *pti nije potvreno).
40
A
e konj. ako. e bde kji del, pk lk ml krmpra i jh skhm.
k konj. ako. k pjte v, pjm i m, k n, ne pje ne.
aldn -a m. natkriveni ulaz u kuu. Pd aldnm n b n te d pdal.
ambrla ambrl f. kiobran
Amrka Amrik f. Amerika
Antunv -a n. usp. Jantnv, blagdan sv. Antuna Padovanskoga (13. 6.)
B
bba bab f. baba
Bbin kt Babinga kta m. top. ime predjela u blizini Molvi
bbek -nka m. kvrga, izboina. Tga bbnka dri. Sme bbnke dla.
Bdak Badka m. Badnjak (24. 12.). T je stl d Badka.
balfe balafta n. pej. nedoraslo, nezrelo dijete
bpca bpic f. zjenica
bpka bpk f. lutka. Tk je i bpka bla. S imj bpk sakakv.
bril barla m. bavica, baril
bti bem impf. 1. blejati. Brka be. 2. glasno plakati. Cl n be v
zpki.
bdast bedsta, bedst adj. glup. n je j bedasti.
bl -a, - adj. bijel. T je kkra z bl m.
Bla neda Bl ned f. usp. Mtkna neda, Bijela nedjelja, prva nedjelja
po Uskrsu
blt se blm se impf. bijeljeti se. Bl se rba.
bltak bltka m. velika drvena posuda za izbjeljivanje rublja
blta blt f. bjelina. Db blt.
Bevne Bevn f. mn. top. ime predjela u blizini Molvi. Bl sem na
Bevinj.
bti bim impf. izbjeljivati. Bim pltn.
Brek Berka m. top. ime predjela u blizini Molvi
brsa brs f. birsa, vinska srije
btv -a n. stabljika, batvo. mam pedest bte paprik, jl b sa n i, jl
41
nisa!?
bz -a m. bazga
bti bm impf. 1. bjeati. J bm t tga. 2. trati. B f krj!
bicklin biciklna m. bicikl. til je z mjm biciklnm v dn i nigdr ga
dekti.
bk -a m. bik. Bk je z rgm kpal.
brka / brka brk / birk f. ovca. Brka be.
Bstra Bstr f. hidr. ime potoka u blizini Molvi. T je jden rkvec d
Bstr.
Bistrca Bistric f. top. ime mjesta u Hrvatskom zagorju, Marija Bistrica
bti jsem / sem, 3. jd. j / je, bdem / bm / bm, 3. jd. bde / b / b impf. i pf.
biti. Marja b f crkvi. T se je rkl da ne bd kki nsle. Jl t b, jl n
b? M ne bm li. T b njprdi.
blagsl blagslva m. blagoslov. Bl e blagsl h.
blagslven blagslvna, blagslvn adj. blagoslovljen
blnda blnd f. plivaa koica na nogama nekih ptica i peradi. Na j ma
blnde. Blnda je zarzna. J sem svj zarzvla na dsni ngi blnd.
blnduvti blndjem impf. plandovati, ljenariti. Mrte blndvti. n se n
b psla prijl, ng ri blndje.
blt -a n. blato. T je tkv blt dk pne d.
blazna blazin f. G mn. blazn / blazin f. perina na kojoj se spava. Sp na
debl blazinj. Kk bi dla d svj blazn. mam j t blazn.
blaznka blaznk f. dem. od blazna, blazinica
bl -a, - adj. blijed. Bl je kk kpa.
blz adv. blizu, u blizini. T je blz. Dk s dli blz Mlv, t s jm kvi
ppadli. Blz na.
bluza blz f. bluza, gornji dio enske odjee
bcka bck f. batak. D bck je mba.
bgat bgta, bgt adj. bogat. Bgt je, sga ma.
bgat -a m. bogata. S je vml bgat mlvrski.
bgataca bgataic f. bogataica. T je prva bgataca.
bgec -kca m. 1. siromah. T je bgec. 2. prosjak. Bgec prsi.
bgki -a, - adj. sirotinjski, siromaan. Bkja bgka, kj b?
bgca bgc f. sirota, sirotica. Bgca nma nkej jsti.
bha bh f. buha. ma pn bh. ma pn bh. Vgrizle s me bhe.
42
bja bj f. boja. T je bl bj.

bjat se bojm se impf. bojati se. n se bj ni. n se bj sasa.
bkja bkij f. siromatvo. Bkja bgka, kj b?
bl -i f. bol. T je strna bl bla.
bli / bli -a, -e adj. komp. od dber, bolji. ni s mi bli. n je t krna
bl ble.
Blte Blt f. mn. top. ime predjela u blizini Molvi. Bil sem na Bltj.
Bnifci Bnifcja m. blagdan sv. Bonifacija (14. 5.). t Pankrcja d
Bnifcja.
br bra m. bor. Br se kni.
bs -a, - adj. bos, koji nema obuu. U sv. ti na bs ng ii u obui bez arapa. de na bs ng v zmi.
bta bt f. tap. ma bt dgk.
btka btk f. dem. od bta, mali tap
Bi Ba m. Boi (25. 12.). T se pno pj ez Bi.
bja kravca bj kravic f. boja kravica, boja ovica
bji -a, -e adj. boji. Bja va.
brt -a m. brat. ma dv brta.
brti brem impf. brati. Brem krz. Ber grha. Brl sem paprke.
brbukti brbkam impf. brbotati, klokotati. Ve ne brbka.
bd -a n. brdo, dio tkalakoga stana
br brga, I jd. brgm, N mn. brgi, D mn. brgm m. brijeg. Dol sm pd
br. Med breg. Na brg. ma pn brg.
brh -a m. kaalj. ma jkga brha.
brehti brem impf. 1. kaljati. Bre jk. Nj v nikga brehti, dn si rk
pred zbe! 2. fig. govoriti gluposti. Ee, nj brehti!
brnca brnic f. dem. od brnka, bavica
brnka brnk f. manja drvena bava. Brnka za vn.
brska brsk f. breskva. Jl ma brsk? Jl s brske zrle?
brskca brskic f. dem. od brska, breskvica. Presdi t brskc!
brc brca m. dem. od br, brjei, brijeak. dem prk brca.
Brzvce Brzvc f. mn. top. ime predjela u blizini Molvi
b -i f. brv. de prk bvi.
b -a, - adj. brz. T je b, a n j bri. n brt, n je j bri.
43
Brzdeva Brzdeev f. top. ime predjela u blizini Molvi. Bil sem na

Brzdevi.
bz adv. brzo. Bz dbi i dnsi vd!
budti bdm impf. buditi. Vr me bd.
bulta blt f. oznaka u obliku okrugle ploice. Blta je na cck.
C
cdua cd f. mali list papira za biljeenje, cedulja
cduca cdic f. dem. od cda, ceduljica. mam cdc.
cl -a, -, odr. cli, adj. cijel. J vism cl dn na blk i kam svte. Cl
vlc.
centimter -tra m. centimetar, mjera za duinu. ma dv centimtra.
cpti cpem, 3. mn. cp impf. cijepati, rasijecati. Dva cpti. t je b
cpal?
cpci cpc m. mn. cijep, mlat, drvena naprava za mlaenje ita i graha. dem
s cpci sti grha.
cigartin cigartna m. cigareta. Nigdr m ve ns przne, navk je
cigartin v zb.
Ciglna Ciglen f. top. ime predjela u blizini Molvi. Bil sem na Ciglni.
cpel cipla, N mn. cipli m. cipela. vi cipli s dbri, a vi ns.
cipla cipel f. cipela
cipel -a m. cipela
cp cipva m. penini kruh dugoljasta oblika. Bm cipva dbli. B cp
kal na stl.
crkva crkv, I jd. crkvm, N mn. crkve, G mn. crkv, D mn. crkvm, L
mn. crkvj, I mn. crkvmi f. crkva. de f crkv. F crkvi. S kk sm dli
s crkv, prehdil je med nmi f kaplci. de s crkv vn. V bdvj
crkvj.
crkvca crkvic f. dem. od crkva, crkvica
cprja cprij f. vradbina, arolija, aranje
crlemprka crlemprk f. slatkovodna riba crvenperka
crln -a, - adj. crven. Pk je i crln kl. nda s je crlni papr zl. v je
crln stl.
cn -a, - adj. crn. v je cn bl.
44
cnt se crnm se impf. crnjeti se. Crn se. Crn se.

c -a m. crv
cvk crvka, G mn. cvk m. dem. od c, crvi
cucek -cka m. pas. Imm dv ccka.
cugel -gla, N mn. cgli m. uzda
cukr ckra / ckra m. eer. F ckr se va. de ml ckra vnter. Ml
ckra. S ckrm. Ckr je stal.
curti crm impf. curiti. B mi crl p rki.
cvt -a m. usp. ra, cvijet. T cvti. (Ti cvjetovi.)
cvta cvta f. cvjetaa
cvtk / cvtek cvtka / cvtka m. dem. od cvt, usp. cvtk, cvjeti. mam
lpe dv cvtka na blk.
cvtje -a n. zbir. od cvt, cvijee. mam vp cvtja.
Cvtn neda Cvetn ned f. Cvjetnica, Cvjetna nedjelja. Gd je t bl?
na Cvtn ned. t Cvtn ned d Vzma je vlki tijden.
cvetk -a m. dem. i hip. od cvt, usp. cvtk, cvjeti. mam cvtka.
cvrti (se) cvrm (se) impf. rastapati (se), topiti (se). Cvrm slann. n se
cvr.
cvrtj - n. zbir. peena jaja. Cvrtj pe.
mba mb f. aporak. Da b dv kki zakem, ni mb me ne zapne.

t sm sem mb jh skhla, k n nisa drgga bl, al je bla ng
t sm mrkfc. D bck je mba.
pa ap f. aplja
s -a m. trenutak. Vel da se t zarsl t s. T s sem napravla. Il m je d
rk, t s sem napravla.
sna sn f. usp. japatca, redovnica, asna sestra
a a f. aa. am.
vel -vla, N mn. vli m. avao
avlek -ka m. dem. od vel, avli
brca bric f. posuda u kojoj se uva mast
a f. sestra, obino starija. Nmam . a, kj dla? Jna drgi
bn a gvri, a pgtv stari. mi dem i j.
45
ka k f. dem. i hip. od a, sestrica

ehua / ehua eh f. eanj. Jna eha. ekva eha.
jna jan f. ehanje perja
kti kam impf. ekati. Tk sm kli. Pk ka d gdin. B cp kal
na stl.
eti im impf. 1. tresti plodove sa stabla. i slve. 2. izbijati zrnje, mlatiti, vriti. eil sm t. S skmbajnrj slm, nd je s smlta, a negd
sm eli t i imal sm t slam rtka.
pti epm impf. uati. n ep.
ra adv. juer. ra d tr vre ppldn nsem ni mislla da bm la km. er
je bl vre.
erp -a m. crijep
era er, I mn. ermi f. trenja. ma pn er. ma er.
ervec -fca m.vrsta biljke. erfca zba ma.
erv -a n. trbuh
esl -a n. esalo, naprava za eljanje stoke. mam j esl, al je pvk
zaprgel.
esti (se) em (se), 3. mn. e (se) impf. eljati (se). e dte. J se em.
B se esla.
e -a m. ealj
eek -ka m. dem. od e, elji
k eka, N mn. eki m. enjak. mam dv glve eka. t
eka.
ek ekva, ekv adj. enjakov. ekva eha.
etri num. etiri. etirmi kravmi.
ettek -tka m. etvrtak
etti -a, - num. etvrti. J dvdset i ett s napravne. Nsm ni f ettm
rzrd imli.
etvr num. etvero. etvr dc ma.
prep. kroz. Gldi ez blk! J se nalkvam ez blk na pt.
adv. tijekom, u vrijeme. es pn lt. de ez lt. T se pn pj ez
Bi.
ek -ka m. usp. trce, iak, biljka s bodljikavim izraslinama
r -a m. ir na elucu. Na elc je r, a v zvna t s mzli.
stec istca m. neoploeno jaje. stec n tk smdel, a lapek smrd dk se
46
ptre. t istca nigdr pita. Rnim tr pfca, a smi istci.

st -a, - adj. ist. T je sta slma, rvna. t st vd.
itti tam, 3. mn. itj impf. itati. Zn itti.
ma im, I mn. immi f. izma
kmti kmm impf. utjeti. Sm km.
lek -nka, N mn. lnki m. zglob na ruci i prstima. Bm te p lnk! t
lnka d krja psta.
mla ml f. pela. Rj se mle.
be / b f. mn. pej. usne. ma be kj bi pge na j sil.
n -a m. un. n se ftpa.
ni na m. dem. od n, uni. mam mlga na.
vk / vek vka m. 1. ovjek, ljudsko bie. Dk se vk ne naj, nmre
nda bti jk. Lp vek sli. 2. mukarac. t tga vka k nm. 3. mu,
suprug. Tca d mjga vka.
udtvrni -a, - adj. odr. udotvorni. V ste rkli kk se zn da je dtvrni
kp?
upa p f. up. Il s za p mlka dlat.
uti jem / jem impf. i pf. 1. uti, osjetiti sluhom. M jm. Mji s dbr
j. Al j jem. l sem. t je t. 2. osjetiti okusom. T se je kk je
sln.
uvti vam, 3. mn. vj impf. uvati. J sem j rkla t vjte.
ve v f. mn. pej. usne. Nigdr m ve ns przne, navk je cigartin v
zb.
vati vim impf. pej. puiti. vi dk krv ne zavi.
vrkti vkam impf. cvrkutati, cvrati. n je vkal, vkal
D
dalk adv. daleko. de dalk.
dlk adv. vrlo daleko. Dlk je t.
da adv. komp. od dalk dalje. v je j da.
Dma Dama m. top. ime predjela u blizini Molvi
dani -a, -e adj. dananji
dti dm pf. dati. T se ne d. Dj t . (Daj to njoj.) V dste. Nsm m dla.
Dl je.
47
d adv. usp. gd, gdje, na kojem mjestu. A d s ble? D bi v vja nli? D

ste psjli penc?
dbel debla, debl, odr. m. N jd. debli, f. DL jd. debli, I jd. deblm, m. .
n. L mn. debl, I mn. deblmi adj. debeo. Z deblm dkm. Na debl
blazinj. T si debi. je j debi.
dc dca m. djeak
dk -a, D mn. dkm m. mladi. Kaj ji tak dk piavi! Med
dk.
dda dd m. usp. jpek, djed. Ddi s je gvorl jpek.
dka1 dk f. dekagram, mjerna jedinica za teinu. etrdesetpt dka sla. Dv
dke, tk tprlik.
dka2 dk, N mn. dke, G mn. dk, D mn. dkm f. pokriva, deka. mam
sm jdn debl dk. Z dvmi dblmi dekmi. Na jni dki. Na dkj.
dkla dkl f. djevojka. A ngda dk s ble vlke dkle, dki, t je bl kl
pri crkvi.
dklka dklk f. djevojica
dklna kta dklin kit f. gladiola, ukrasna biljka
dlti dlam, 1. mn. dlmo, 3. mn. dlj impf. raditi. k se b dll.
dl -a n. djelo, rad, posao. Nj se nalkvti, di za dlm!
Dic Dca m. top. ime predjela u blizini Molvi. dem na Dic.
dn dnva, N mn. dnvi m. dan. I t me b sla na preesn dnve.
dn -a m. dan. Pr dn.
dnes adv. danas a) u ovom danu. Dnes je lp vrme. b) u dananje vrijeme.
Dnes se t ve nde. Dnes id sm ml dca.
dni -a, -e adj. dananji
dset num. deset. Z desetmi.
dska dsk, DL jd. dski, I jd. dskm, N mn. dske, G mn. dsk, L mn.
dskj, I mn. dskmi f. daska. Z dskm sem zagrdil prl.
dca dic f. dem. od dska, daica
dte dtta, N mn. dca n. dijete. Nma dtta. Dca z dcm id.
dte deta m. djetao. Zlgli s se deti. Detei s se v zlgli. J sem zvadla
dv deta trg.
deta dete, A jd. det f. djetelina. Nmka deta.
dti dnem, 3. mn. dn, impt. 2. jd. dni pf. staviti. Da s dli bl kj j n bi
znla, k ne vdim. Dnem mlka. Dnem jjce. Kk dnem tk i j.
48
devedest num. devedeset

dvet num. devet
d da m. kia. de d.
dgni -a, - adj. odr. koji je od dizanoga tijesta. T je d dganga tsta. T je
za dgn kkr. U sv. dgni kol kola od dizanoga tijesta (s orasima, makom, pekmezom i sl.); orehnjaa; makovnjaa
dlka dlak f. dlaka
dn dn n. dno. Na dn.
dba -a n. doba. Dl je mdrn dba, ve tga nma.
dber -bra, -br adj. dobar. J je bli. ni s mi bli.
dbti dbm pf. dobiti. Nsm ranli klk nvc bm dbli.
dbr adv. dobro. Dbr dlaj! ni znad dbr plti.
dekti dkam pf. doekati. til je z mjm biciklnm v dn i nigdr
ga dekti.
d -a, - adj. dug. T s tikvce, dge, tnke za jsti. Z dgmi rkvi. n je
dki.
dgek -ka, -k adj. dugaak. ma rge dgke. T je bla psma dgka.
Dgki pt.
dg adv. dugo. km st se tk dg spmle?
dgdit se 3. jd. dgd se pf. dogoditi se. A dgdil s je na zgvr i kjekkva
slia. Idm gldt kj se je t km dgdl. Dgd se skak.
dhti dham, 3. mn. dhj impf. dolaziti. Ski tijden dha.
djti djdem / djem, 3. mn. djd / doj, impt. 2. jd. djdi, 2. mn. djdte pf.
doi. Dk djdte, dneste, dk djm pripravte! Zas djde. Tki dje
zma. Znad mje djti. Dl s. Djem d st. B dla.
dk konj. 1. dok. Zmi dk si t. 2. kad, kada. Djdi dk e.
dkzti dkem pf. dokazati. Dkzan je.
dke adv. komp. dg, due. T je na dke.
dl adv. u sv. na dl prema dolje. Id na dl.
dlazti dlzim impf. dolaziti
dli adv. dolje. Gldi dli!
dlna adv. usp. dlne, dotada. Tk s i drgi dlna tli f kaplc. Dlna
b vdla.
dlne adv. usp. dlna, dotada. V je dlne imla faln rk.
dli -a, -e adj. donji. Na dli strni.
49
dma adv. doma, kod kue, u kui. Sm je dma. Veknm sem dma.
dm adv. doma, prema domu, kui, prema kui. J sem dla dm. Sakji
se r dm.
dmi -a, -e adj. domai. T je dma izrda. T nje dme.
dnkle adv. donekle, do neke mjere. Sd bi dnkle mgli.
dnsti / dnsti dnsem / dnsem pf. donijeti. Dnsi d! Dnes mi t!
Dnsi vd! Dnsem j. Dnse mi za p nalgti. F crkv dnes, pk
dn na vlki ltr.
dpeti dpam pf. dovesti. Takv je frke dpal, sm t je b rasplil i
rascpal!? Na sanj sm dpeli. va sna dpaj!
dpjti dpjam impf. dopijati
dsnkti dsnem pf. dosanjkati, dovui sanjkajui
dspti / dspti dspm pf. 1. dospjeti, doi na vrijeme. Mram dspti. 2.
snai, dogoditi se to loe. Nkaj m je dspl.
dstti dstjm pf. dostajati, dotei, biti dovoljno. Kaj m je dstl.
dsti adv. dosta a) dovoljno. Ml ve pk b dsti. b) prilino. Kk je dsti
pamtna.
dtmr adv. puno, u velikoj koliini. Dtmr m je natrcla.
de adv. komp. od dg, due. De dv tijna.
dr -a m. dra, korov. Gldi kj b skla sm dra, kj n b pskla
kkrz!
drpti drpjem / drpem, 3. mn. drpj / drp impf. grepsti. Drpj na vt.
Bi mrla nfte psi kj n bi mgla drpti p gredci.
drebnti drbne pf. dirnuti. Em te nsem ni drbnl!
drfce -a n. dem. od drv, drvce. Drfce itvln.
drvni -a, - adj. odr. drveni. T je drvna klt.
drv - n. zbir. od drv, drvee. Na s mki nafni p drv pzti.
drv -a n. drvo a) stablo. Drv ma krke. Zr se drv. b) drveni predmet. Igla s je dla v drv jdn.
drkti dem impf. skitati, hodati. De p sl.
drben -bna, -bn adj. droban, sitan. T je j drbni. Drbni nfci.
dr -a m. dugo tanko drvo, drug, motka
drpte -a n. zbir. mrvice
drek -ka m. dem. od dr, mali drug, motka
dru adj. u sv. dr pt drugi, sljedei put. Dk dr pt djte, bte d krja.
50
drugda adv. u drugo doba, drugda. Ngda drgda.

drugi -a, - num. drugi. Drg va. A v se drg msi.
drutv -a n. obitelj, druina. Drtva je bl p dvanjst petnjst pri hi.
dva d n. mn. drva. Nmam dsta d. Drv mi sj n bm se imla m
grti. J se grjem na dva. J se grjem z drv.
drvrnca drvrnic f. drvarnica. Na kraj je drvrnca gd dva stj.
drvni -a, - adj. odr. drveni. Drvni plt.
drvcp drvcpa m. drvocjep, mjesto gdje se cijepaju i pile drva. di dnsi
dva, tm s na drvcp!
dre -a n. drak, ruica, dralo. Dre na mtki. Dra t skir. ma rvn
dre.
drti (se) drm (se), 3. mn. dr (se) impf. 1. drati (se), uhvatiti (se) rukom.
Dr rac v rkj. Drm lfk. n se dr za rke. 2. oslanjati se na to.
S se dr za npis.
dun -a m. trgovina. til je z mjm biciklnm v dn i nigdr ga dekti.
duha dh f. vonj. Imal s dh p nem.
duhn -a m. duhan. stl sem bez dhna.
dulncja dlncij f. 1. odlije, medalja. B dbla dlncj. 2. privjesak.
Ccek ma dlncj na vrt. 3. donji dio krijeste. n pd vrtm t s
dlncje.
dulncijca dlncijic f. dem. od dlncja. ma lp dlncijc na lnck.
dua d f. pokriva od perja, dunja. Idm z d slit nvlk. Z dm.
Pd dm. Da s prjem gskinm.
duplr -a m. svijea, svjetiljka. dem dplra vgti.
dua d f. dua
dv dv num. dva. Na dvj klc. mam na dvj nft tke. Z dvmi
kravmi. d dvj n.
dvajspt num. dvadeset i pet
dvjst num. dvadeset
dvanjst num. dvanaest. b dvanjst prma psla. nda s je p dvanjst
sastvl.
dvst num. dvjesto
dvr -a m. dvorite. Pn dvr kk. Tak vm je t v dvr, ne sm nt
stavti.
dvrti dvrim impf. posluivati, dvoriti
51
ltca ltic f. top. ime predjela u blizini Molvi. dem v ltc.

n -a m. potplat. Nma cli t n.
urvec -fca m. top. ime mjesta u Podravini, urevec
urv -a n. blagdan sv. Jurja (23. 4.)
E
t excl. eto
Eurpa Erp f. Europa
v excl. evo
F
f prep. usp. v, v, u. T je f kaplci ma.
fla fl f. hvala. Del sm vam ri fla. Fla lpa vel, dk km za pkln
dm.
fldca fldic f. nabor na odjei
fati fam impf. nedostajati. Centimter mi nje fel kj bi bla zakpna. T
bi jk pn fal. Fa mi. Ln s fale.
faen -na, -n adj. koji ima nedostatak
fti fim impf. hvaliti. Fi mje kle.
famlja famlij f. usp. famlja, rodbina. Dje famlja koj je de.
famlja famlij f. usp. famlja, rodbina
frba frb f. boja. F cni frbi.
fnki fenk m. mn. 1. poklade. U sv. ti p fnki ii u poklade. nd s
le p fnki. Il sem p fnki. 2. krabulje. Id fnki. Bil s fnki pri
nm. Bes fenk.
faek -nka m. pokladni utorak. Za faek. Dk je faek prel.
fazn -a m. fazan. Fazn let.
fla fl f. vrsta. Klk fl ma prba?
fijlce fijlc f. mn. ljubice. mam pn lp maahc i fijlc, tlipn, sakakv.
mam i fijlce.
fn -a, - adj. 1. otmjen, uglaen. Fna gspa. 2. gladak, njean. Fn pltn.
52
3. dobar, ukusan. Al je jk fni krh t tga. 4. koji je od dobroga materijala. N bl fn kl.

fljbaz fljbza m. olovka
fla fla f. boca
frma frm f. oblik. T je na t frm napravn.
frj indekl. slobodan, bez obveza. Sm kj s ne ble frj.
fen -na, -n adj. ivahan, okretan. Frn je.
frki -a, - adj. svje, nov
friidr -a m. hladnjak. Dnm v friidr.
frtuke -ka m. doruak
ftun frtna m. pregaa. M berm v frtne.
frtunec -nca m. dem. od ftn, pregaica
fssti fsnem pf. osuiti se, uvenuti, usahnuti. T je fsl.
ftpat se ftp se impf. utapati se. Ftp se.
ft -a, DL jd. ft, G mn. fti, D mn. ftim, LI mn. fti m. usp. t, ptica.
Sm s fti dli i pjli grce. Ftim je namkl prje.
ftnti ftnem pf. utonuti, propasti u to. Cla zma mi je ftnla v Drv.
Ftnl je.
ftvti ftvam impf. tonuti, propadati u to. T je ftovl vnter.
ftpit se ftpm se pf. utopiti se. Ftpil s je.
fti ftgnem pf. slomiti. Ftrgla s je rk.
furek -rka m. debelo, kratko i oblo drvo. Takv je frke dpal, sm t je b
rasplil i rascpal!?
G
ge g f. mn. gae. de f krtk gaj.
Gajc -a m. top. ime predjela u blizini Molvi
gamilca gamilic, N mn. gamilce f. kamilica, ljekovita biljka. T sem pk
nabrla gamilc.
gek -nka m. hodnik. T je gek.
grvan grvna, N mn. grvni m. gavran
gzda gazd m. gospodar, domain. Ns nekji gzdi dli klti sve
B.
gdagdi adv. kadgod, koji put, katkad. Gdagdi dje.
53
gd adv. usp. d, 1. gdje, na kojem mjestu. Gd s? Na kraj je drvrnca gd

dva stj. nd je gvn gd stj kla. Gd bde kj pastr? 2. da; kako.
Pn ma tga gd se je svt zagvril.
grma grm f. kvasac
glden -dna, -dn adj. gladan. Jsi glden? Znm da je glden.
glasti glsam impf. glasovati, glasati, davati glas na izborima. El si la
glsat?
glasn adv. komp. od. glsn, glasnije. Glasn ri, ne jem te dbr!
glasnk -a m. asopis, glasnik. mam j prk st lt star glasnk.
glsn adv. glasno. Ri glsn!
glva glv, I jd. glvm, N mn. glve, G mn. glv, D mn. glvm, L mn. glvj,
I mn. glvmi, f. glava a) dio tijela. Dni na glv. T je na glvi. S se lpli
z glvmi kj je pkl. Glv me bl. b) dio stroja. Glv je bla strgna.
glavce glavc f. mn. biljne sjemenke obla oblika
glavka glavk f. dem. od glva, glavica
glzba glazb f. glazba. Bil je glzba svatvsk.
gldti gldm, sup. gldet / gldt / glt, impt. 2. jd. gldi impf. gledati. I j id
gldt sda. Ns za gldti kk s drne. de k matri gldet. de glt. Kj
n b za gldti. Gldi tm!
gle -a, N mn. gli m. gleanj. El b gle namkal kaj t se ne
ras?!
glsta glst f. glista
glva gliv, G mn. gliv / gl f. gljiva
glbna glbn f. dubina
glbk glbka, glbk adj. dubok. Vd je glbka. Tm je j glpa. je
glpi. Kanl je pltvi, a tm je de glbk. Na glbkm kanl. Glbki
kanl.
gl -a m. glog, grmolika biljka
gzd gzd, G mn. gzd f. gnijezdo. v gzda. Pna gzda jjec.
Napravil je gzd.
gdna gdin f. godina. D prl gdin.
gde adv. godinje, u godini. Slavm tr pt gde t pre.
gdva gdva f. imenjakinja
gdvk -a m. imenjak
Gla Gl f. top. ime mjesta u Podravini, Gola. tkt ste v? - Z Gl.
54
gl glba, N mn. glbi m. golub. Gl i glbca.

glbca glbic, N mn. glbce f. golubica. Gl i glbca.
gm -a m. puce, gumb. N zna ni gmba priti, ni lknc napravti, a il bi
v zm?! T je bl gm d gmba.
gmbr -a, N mn. gmbri m. bumbar
gmbi gmba m. dem. od gm, putace, gumbi
gre adv. gore, na mjestu koje je iznad drugoga mjesta. V sna i gre t.
gri adv. gore, prema gore. Ndi j gri.
grce grc D mn. gricm, L mn. gricj, I mn. gricmi f. mn. vinograd. T
je blz grc. jde vzat grce!
grir -a m. vinogradar, onaj koji obrauje vinograd. T s griri pri klti
gli.
Gra uma Gr m f. top. ime mjesta u Podravini, Gornja uma. V
Gri mi.
gri -a, -e adj. gornji. T je z nkj sl gr.
gri adj. komp. od zlest, gori. T je gri.
gsk -a m. gusak
gse gsta n. gue
gsenca gsenic f. gusjenica
gsak gska m. gusinjak, nastamba za guske
gska gsk f. guska. Za Bi s je gska pkla, rbra svinsk i kbasca.
gskin gskna, gskn adj. guskin. Z gskinga prja.
gst -a m. gost, posjetitelj, uzvanik. mam gsta.
gst -a, - adj. gust. Gst je jha.
gst adv. esto. Gst dha.
gca gic f. dem. od gska, guica
gi ga, N mn. gi m. usp. gse, gue. Z gskm s bli gi.
gvdna gvdin f. govedina
gvrncja gvrncij f. govorancija, dug i dosadan govor. nd s ble
gvrncje.
gvrti gvrim impf. govoriti. Tk s gvrli.
gr gr m. usp. grh, grj, grah. Jl ma kj gr? A bm dli i nkej gr.
grh -a m. usp. gr, grj, grah. Jl ma j grha? ma grha.
grj grja m. usp. gr, grh, grah. Nabrl sm grja.
55
grna grn f. grana, dio kronje drveta. dri grne!

granca granc f. dem. od grna, granica. Granca bra.
gra - n. zbir. od grna, granje
grek -ka m. graak, biljka mahunarka. Il sem p grka.
Gbe Grba m. top. ime predjela u blizini Molvi
grben grbna m. greben, orue za grebenanje, proeljavanje lanenoga i konopljinoga vlakna.
gredca gredic f. gredica, lijeha. Gredc lka psadm.
grhta grht f. grijeh
grti (se) grjem (se) impf. grijati (se) a) isijavati toplinu. Snce je grl. b) izlagati se toplini. Drv mi sj, n bm se imla m grti. J se grjem na
dva. n se grje.
grva griv f. griva
grlca grlic f. grlica
grlva grlva f. rupa u tlu. Ba s ji prv snk dli, gd s sme
grlve. Grlve ili trge.
gm -a, N mn. gmi m. grm
gme -a n. zbir. od gm, grmlje. Sm gme.
grbe -a m. groblje. dem na grbe.
grz -a m. grozd
grzde grzda n. zbir. 1. dem. od grzdje. 2. groice
grzdje -a n. zbir. od grzd, groe. Ber grzdje.
guti gim impf. guliti. T s griri pri klti gli.
gu -a m. pokriva, prostira nainjen od krpa
gurvi -a, -, m. n. G jd. grvga, L jd. grvm, I jd. grvm, f. G jd. grv,
A jd. grv, L jd. grvi, I jd. grvm, m., f., n. G mn. grv, D mn.
grvm, L mn. grv, I mn. grvmi adj. odr. mrav. Na grvi krvi
sma dlka pi. de z grvmi ki na pjac. ma st grv kr. je
gravi.
guar gra m. guter
guvn -a n. gumno, mjesto uz sjenik gdje se spremaju orua, kola i sl., a prije
se je mlatilo i vrilo ito. nd je gvn, gd stj kla.
56
H
hajdna hajdn f. heljda, biljka itarica
halt -a m. orue. dem nametti halta f prprmi.
hm -a, N mn. hmi m. ham, konjska zaprena oprema
hambr -a m. itnica, gospodarska zgrada u koju se sprema ito. Hambr s
bli. Bl je f hambr.
hegde heg / heged f. mn. violina. Bes heged nma plsa. Petre hegde.
Ha He f. top. ime predjela u blizini Molvi
Herra Herr f. top. ime predjela u blizini Molvi. Tt se de f Herr.
hga hg f. dio zaprenih kola
Hinzua Hinz f. top. ime predjela u blizini Molvi. Il sm f Hinz. Dl
sm s Hinz. Kpal sm f Hinzi.
hitti htim pf. baciti. J sem tga tka hitla.
hitvlen -lna, -ln adj. slab, iscrpljen. Hitvlna je kj n za gldti.
ha / ha hi / h f. 1. kua. Bl e blagsl h. Bl je pri hi. 2. soba. T
je pva ha. Pva ha d dvra. F pvi hi sp.
hika hik f. dem. od ha, 1. kuica. 2. sobica. T je t hika.
hdti hdam impf. hodati, ii. M sm hdle.
hdti / hdti / hdti hdim / hdim impf. hodati, koraati. Nje hdla.
htva htv f. otava, trava druge konje
hek -ka m. hrak
ha hr f. hra
Hravca Hravic f. top. ime predjela u blizini Molvi. Il sem na Hravc.
Dl sm s Hravic. Kpal sm na Hravci.
h -a m. posuda izraena od okrugle tikve kojom se grabi tekuina. H je za
grabti vn. H je s tnm rkm.
hnec -nca m. rilo. ma hnca. Skam svjga hnca ftkne.
hrzti hem / hem impf. hrzati. K he. K he.
h / h -i ra. H je drga gsta, msna
hrni -a, - adj. raeni. Vli ma hrnga krha. Hrnga krha jm.
hutvjda htvjd f. zajedniki panjak. Ni ls ni vrt, k na htvjdi.
57
I
gla igl f. igla. Igla s je dla v drv jdn. Dj mi napaj t gl, j ne
vdim!
igrat se igrm se, 3. mn. igraj se impf. igrati se
imti mam impf. imati, posjedovati. mam h.
me imna, N mn. imna, G mn. imn n. ime. ma pn t imn mekt. (Ima
puno tih imena njiva.)
sti -a, - adj. isti
tak adv. ipak. St s di tak vervli.
ti dem, 3. mn. id impf. ii, kretati se. Id s traktr. Pn de svta. Sm
nde za Vzmni pndek ni Trojki ng za Velk m. Ndte nkej!
Ndem. Ndm. Nd ni ni.
itvlen -lna, -ln adj. slab, krljav
ve -a n. blagdan sv. Ivana Krstitelja (24. 6.)
ivk -a m. ivovo grmlje, ivik
zna prep. iznad. T je prma zna tal gd je mrva.
J
j mne pron. ja. K mni de. de z mnm. de p me.
jabca jabc f. dem. od jabka, jabuica. T mla jabca.
jabka jabk f. jabuka
Jabuta Jabat f. top. ime mjesta na Bilogori, Jabuata
jmen jamna m. jeam. Psjal sem jamna.
jfkti jfem impf. jaukati. Kj jfe?
jglac jaglca, N mn. jaglci m. jaglac
jagda jagd f. jagoda
jjce jajcta, N mn. jjca, G mn. jjec / jjc, D mn. jjcm n. jaje. Bm dnsla
jjce. T je kl smmi jjci. V tm jajct. Sel je na jno jjce. de dvajspt
dka rj, dvjst dka ckra i sdem jjec vnter. Dv jjce.
jjce -a n. dem. od jjce, jajace
jk jk, jk adj. jak. T si jki. n je njjki.
jk adv. jako, veoma. T jk pn dlzi svta. T je jk skp. J sem imla
jk v itti. Bre jk.
58
Jakupe -a n. blagdan sv. Jakova (25. 7.)

Jalve -a n. zbir. top. ime predjela u blizini Molvi
jla jl f. pelargonije, geranije, ukrasno bilje. Zmed jl.
jma jam f. jama, rupa u zemlji. Napravil s jm.
Jantunv -a n. usp. Antnv, blagdan sv. Antuna Padovanskoga (13. 6.)
japatka japatk f. ljekarna
japatca japatic f. usp. sna, redovnica, asna sestra. T je prje bl
japatce.
jpek japka m. usp. dda, djed. S sm imli japka. Japk je bl dda. Jpek i
mjkca.
jrec -rca m. 1. ovan, mujak ovce. ma i jrca. Jrec e napdti. 2. jarac, mujak koze. I t kz je jrec.
jrek -rka m. jarak. V jrk je bl.
jrem -rma m. jaram. Krav s imle jrma za v.
jrmen jarmna m. jarmen, biljka
Jesenvec -fca m. top. ime ume u blizini Molvi. m se zve Jesenvec.
jslce jslc / jslic f. mn. dem. jaslice. T s jslce.
jstre jstrba m. jastreb. Dv jstrba. Vidl sem prvga jstrba.
jati jim impf. jahati
jzvc jzvca m. jazavac. Jzvci imj jm.
jden jdna, jdn num. usp. jn, jedan. Na jdnm klc. Z jednm.
jedenjst num. jedanaest. d jedenjst vr.
jednstvn adv. jednostavno. Jednstvn s kpa zakpli v zm i tli v
rt.
jdva adv. jedva, teko. Jdva dem. T s ble snve, vitlnke, klvrti,
klpnce, bd, mialnce m, velm, ma tga kj bi jdva nabrjti
mi.
jl -a n. jelo. Fn jl.
jempt adv. jedanput, jednom. Navk s tle vjti i vjti, dk jempt ns
vle.
jn jna, jn num. usp. jden, jedan. Jn vek i jna na. Il sem d m z
jenm enm pak mi s je sga nalajla. Na jnom mst.
Jendrtna Jendrtin f. top. ime predjela u blizini Molvi. Il sem v
Jendrtn.
jsen jesni f. jesen
59
jsti jm, sup. jst impf. jesti. Idm jst. Mrm jsti. B s jmo. dem jst.
Jte i v!
jzik jezka m. jezik a) dio tijela smjeten u ustima. b) sustav glasova i pravila
za sporazumijevanje ljudi. T je v drg jezik.
jge -ga m. oganj, vatra. Dj pdgi t slm i naprvi jga!
jj excl. joj. Jj, jdna mka, mka jdna!
jkce -a n. dem. od jk, okace
jk -a N mn. f. ji, G mn. j n. oko. T m je slka pred j.
jsa js f. osa. Bil s jse tm.
j adv. jo. Nma vka j. Nm ga j. T je j drbni. T si j mni.
jtec jca m. otac
juha jh f. juha. Jh nsam khla dnes. stne za tar jh.
K
k pron. usp. kj / kj, kj, k, to. K si rkel?
ka ka f. zmija. pazl je k. Kad bi ka la.
kda adv. kao da. Kad bi ka la.
kdti (se) kadm (se) impf. dimiti (se). Nj mi kdti! Kad se.
kj / kj sa, usp. k, kj, k, pron. to. mam pedest bte paprik, jl b sa
n i, jl nisa!? m spva? N em sp? N znam v em. t es je
t napravn? m? sa?
kk adv. 1. kako. Kk se tm vel? S kk sm dli s crkv, prehdil je med
nmi f kaplci. 2. kao. Tk je, vli, kk je krmpr. Pprk je sva kk da
slnga krpa ne ppje. Kk kmri kj let.
kk konj. kako. Ve nma tga kk je bl. I Marja ma tk na lc kk je z
rgm ml drpjna. Za Vzm s bli sakkvi fni kli, a za Trjke bil
s trki, dgni, z mkm, z rji, kk je k mal.
kak / kk pron. kakav. Nj se zamsti, kak b el z mnm!? Kakv
bi t bla kva?
km adv. kamo. Km de? Km se km trnge kpe.
kanl -a m. potok. T s je namakl p kanl.
kp -i f. kap. Kp vd.
kapti kpim impf. kopati. Kpim rb.
kapla kapl f. kapela. T je bla stra kapla.
60
kaplca kaplic, I jd. kaplicm f. dem. od kapla, kapelica. Dl s d

dtvrn kaplic, t pri grb.
ka ka f. kaa. Kham k kkrzn.
Katalna Kataln f. blagdan sv. Katarine (25. 11.)
katalnke katalnk f. mn. margarete, ukrasno cvijee. ma katalnk sakakv
bj.
katlki -a, - adj. katoliki
ku kaa m. kau. N bl ka.
kva kv f. kava. Jl b pla kv?
kazta kazt f. kazeta, tonska vrpca. Kazte dbvam t slp.
k pron. usp. kj / kj, k, kj, to
kj pron. usp. kj / kj, k, k, to
kks -a m. keks. Ne rnm je s kks.
k -a m. kelj. Ke sem psadla.
ksn adv. komp. od ksn, kasnije. Kj gdn ksn.
kica kiic f. kist. Napravila s je jna kica.
kla kil f. kilogram. T de kl ptra i kl m.
knti knim impf. ukraavati, kititi. Kni bra.
kp -a m. kip, statua. nd s dkle nsle v nrdni ni tga kpa v vlk
crkv.
kpti kipm impf. kipjeti. Kip vda.
kta kit, N mn. kte f. pletenica
kte kit f. mn. uskrsni kola. Mlje ne ni ne znad kte dlti. Kj n b bes
kit. Napekl sem kit vp. Kte t je vzmni kl. Kte za Vzem t je
bavzni kl bl. T kte nsim za Vzem.
klank -a m. donji dio kolovrata koji se pritie nogom. Klank je kj se
gzi.
klda klad f. klada
klnec -nca m. klanac. P tm klnc b del.
kle -a n. klanje. Svne za kle.
kls -a m. klas. S klsm. Kls prk klsa. T s klsi.
klti kem, 3. mn. k, sup. klt impf. 1. klati. Km pnce. 2. napadati.
Pvec drgga ke.
kltit se kltm se impf. skitati. Klt se kt trba i ne trba.
61
klt klti f. klijet, kuica u vinogradu. de kl klti. Na klti. F klti.

klti klnem impf. kleti, psovati. M ne klnm. n klne. Prve e klti.
Kll je. Sm kln, nkej drg ni ne znad.
kltu adv. dogodine, sljedee godine. T s je mrl zti kj je bl sme za
klt.
klca klic f. klica. Nma nikakv klic. Na klicj.
kln -a m. klin
klp -i, N mn. klpi f. klupa
klpce -a n. dem. od klpk, klupi
klpnca klpnic f. drvena kutija u kojoj stoje klupka ispredena konca
pri izradi domaega platna na tkalakom stanu. T s ble snve, vitlnke,
klvrti, klpnce, bd, mialnce m, velm, ma tga kj bi jdva
nabrjti mi.
klpca klpc, N mn. klpce f. dem. od klp, klupica. N ti klpci.
klpk -a n. klupko. Klpk vn.
klu -a m. klju. T je kl.
klun -a m. kljun
kluvti kljem impf. kljuvati. Pnci klj.
kmca kmic f. tmina, tama, mrak
kga kig f. knjiga. T s pe f kigj.
kbasca kbasic f. kobasica. Kbasic bi jla?
kbla kbil f. 1. kobila, enka konja. Prdi s ki bli i kble. 2. drvena naprava na kojoj se tue ito, obrauje drvo i sl. D dnsi kbl! Kbla za
gti ke.
kbilca kbilic f. skakavac
kcka kck f. kocka
kckca kckic f. dem. od kcka, kockica
k adv. kuda. K de p blt?
kda kd f. kudjelja. Prde dkla kd.
kj -a, -e pron. usp. kj, koji
kj -, - pron. usp. kj, koji. Gd kj brka bde?
kk -a kuk. Kk me bol.
kk kka m. kukolj
kk kki, DL jd. kki, I jd. kkjm, G mn. kk / kk, D mn.
kkm, LI mn. kk f. koko. Mram dti kkm jsti. ma pn
62
tekt na kk. Dv kki.

kkak kkka m. kokoinjac
kkji -a, -e adj. kokoji. ma slzi kkj.
kkka kkk f. dem. od kk, kokica. ma pn kkk.
kkruzni -a, - adj. kukuruzni. Bm kkrzn kkr jli. Kham k
kkrzn.
kkrua kkra f. usp. zlvnka, zlijevanka, zlijevka, jednostavan kola od lijevana tijesta. T je bla kkra. Bm kkrzn kkr
jli. T je za dgn kkr. Bka, gd b pkla kkr? El si dla
bl m za kkr?
kla kl, D mn. klm, LI mn. kli n. mn. zaprena kola. Id kla t crkv
pna kla prer i pret kaplicm s stli. stal je na kli cl n. Il
sm na kli. Il sm s kli. Krav s jle s kl.
kl -a, N mn. kli, DL jd. kl, G mn. kle / kl, D mn. klm,
LI mn. kli m. kola. Za Vzm s bli sakkvi fni kli, a za Trjke bil
s trki, dgni, z mkm, z rji, kk je k mal.
klec -lca, DL jd. klc, I jd. klcm, G mn. klc, D mn. klcm, LI mn.
klc m. kolac. Lpil j je s klcm. Na jdnm klc.
klnce -a n. dem. od kln, koljence
kln -a, N mn. klna n. koljeno. Bil je pn kln na vpi.
klv klvza m. kolovoz
klvrat klvrta m. kolovrat, naprava za predenje. n je mral dnsti
klvrta i prslc kj bde tl be rdti vlkn knpe i ln. T se
nda na klvrt prl.
ke -a n. zbir. od klec, kolje. Na ke sem pstla parglna. Na k.
kmdi kmada m. dem. komadi, djeli. Ski dn kj s kmada zrle.
kmaj adv. jedva. Kmj sem mgel zgvrti r.
kmr -a m. usp. kmrec, komarac. Kk kmri kj let.
kmrec -rca, N mn. kmrci m. usp. kmr, komarac. ma kmrc.
knec -nca m. konac
knpa knp, N mn. knpe f. konoplja. T je t knp.
k -a, I jd. km, N mn. ki, G mn. k, D mn. km, LI mn. ki
m. konj. Km se km trnge kpe. Na dv ka. Dv pra k. de z
grvmi ki na pjac.
k -a m. dem. od k, konji
63
kpa kpa f. kopanja, dugaka i uska posuda za hranjenje domaih ivotinja. S kpa jd.
kpti kpam / kpam impf. kopati. Il s kpat. T je kpal rn.
kpna kpin f. kupina, grmolika bodljikava biljka
kpink -a m. kupinjak, kupinovo grmlje
kpink kpinkva, kpinkv adj. koji se odnosi na kupinjak
kpt -a, N mn. kpta n. kopito
Kprvnca Kprvnic f. top. ime grada, Koprivnica. S Kprvnic. F
Kprvnci.
kpuvti / kpuvti kpjem / kpjem impf. kupovati. Nemr kpvti.
kren krna m. korijen. Trmn ma glbkga krna, a alta mm gr.
krce -a n. dem. od krt, koritace
kristti (se) kristm (se) impf. koristiti (se), rabiti (se). Kristm ga. Ne krist
se.
krt -a n. korito. Krta za sve parti.
krzma krizm f. korizma, vrijeme posta etrdeset dana prije Uskrsa. Dk
je dla krzma, nda s je s se rbl s peplm.
krnvna krnvin f. grmolika bodljikava biljka: ma i krnvin, t je k
za Issv krn.
kruza krz f. kukuruz. Psadl sem krz. Nma krz.
k -a m. ko, kukuruzana, spremite za kukuruz nainjeno od prua, letvica i sl. K za krz.
krja krj, I jd. krjm, G mn. krj, L mn. krjj, I mn. krjmi f.
koara. Zmi n zln krj! ma pn napleten krj. Jna krja.
kca kic, N mn. kce, I mn. kicmi f. kotica, unutarnji tvrdi dio
ploda. T s kce d vank.
knca knic f. konica. ma pt knc ml.
ka k f. konja, kosidba
Ktadinv pe Ktadinvga pa n. top. ime predjela u blizini Molvi.
Il sm na Ktadinv pe kpat.
ktti ktam impf. i pf. kuati. Ktjte kla!
kt -a m. kut. di f kt!
kt -a DL jd. kt, I jd. ktm, N mn. kti, G mn. kt, D mn.
ktm / ktm, LI mn. kti / kt m. kota. Na kti s pce
strgne. Na kt. S kti. S kt. Na kli ma ve kt za ppravti.
64
K nm ktm.
ktec kca, N mn. kci m. svinjac, kotac, nastamba za domae ivotinje. Pn
je ktec tekt.
ktk ktka m. dem. od kt, kuti
ktel -tla m. kotao
kza kz f. koza
kzji -a, -e adj. kozji. I kzjm velm jrec.
ka k f. koa. Dni na k!
kca kic f. dem. od ka, koica
kr kr m. usp. krj, kraj, svretak. D kr. (Do kraja.) Pk ztra bte d kr.
krj -a m. usp. kr, kraj, svretak. Dk dr pt djte, bte d krja.
krje adv. komp. od krtk, krae. T je na krje.
krsti krdem impf. krasti. Be nk da krd.
krtek -tka, -tk, m. N jd. odr. krtki adj. kratak. st, sm je n bl krtki, a
knpe, n s ble i dv mtra dgke. n je krji.
krtti krtim impf. kratiti, skraivati. Sem krtla vrme.
krtk adv. kratko. Pim na krtk.
krva krav, A jd. krv, G mn. kr, D mn. kravm, L mn. kravj, I mn.
kravmi f. krava. Na kravj se je rl. Kr je bl.
Krbun -a m. top. ime predjela u blizini Molvi. Bl sem na Krbnu.
kr -a m. kri. Nsil s kra.
Krie -a n. top. ime predjela u blizini Molvi. Imm livd f Kri.
krci krc m. mn. kria, donji dio kraljenice. t krc me bl.
krh -a, N mn. krhi m. krov. S pd stm krhm. T je bl tlk krh
dk si pgldal z Grga grda na Zgre. Na krh. T ppva na krh.
Na krh.
krmpr -a m. krumpir. Tk je, vli, kk je krmpr.
krp -a m. krop, kipua voda. Preljem z vrm krpm. Pprk je sva kk
da slnga krpa ne ppje.
kpa krp f. krpa. dem njt si kp.
k -a m. grmolika biljka. Dni tm f k vd kj se ne stp!
kruh -a m. kruh. Krh je t penn m.
kruna krn f. kruna
kuhni -a, - adj. odr. kuhani. Sm zalvam s khnm sltkm vhem. ma
65
khnga vna.
kuhe -a n. kuhanje. T je za khe.
kuhti / kuhti kham, 3. mn. khj impf. kuhati. T se khl i s tm se
mastl. T se navelk pe, kha Mram m khti.
kukec -kca m. 1. kukac. T kkec mli. 2. crv. Pn s ere kkc.
kukurka kkrka m. hripavac, zarazna bolest
kulk adv. koliko. Klk pri ma? Klk trba?
kum -a m. kum. Djde km ili strc ibm jj, nj, barjev je!
kuma km f. kuma. Il sem s kmm. dem s kmmi.
kuna kn f. kuna a) grabeljiva ivotinja. Pdlil sm, t zn jl se b vlvla
kna? b) hrvatska novana jedinica. Imm pn kn. mam dset kn.
kupana kpan f. kupaonica
kupca kpic f. aa
kupka kpk f. dem. od kpca, aica
kupti kpim impf. kupiti, doi u vlasnitvo ega plaanjem. Da sem imla
nfce, j bi si bla kpti prv za strst. Rdi kpim. (Radi njih kupim.)
kupti (se) kpim (se) impf. skupljati (se). Kpim slm. T se jk pn svta
kpi.
kurti krim impf. loiti. Krim p.
kunti knem pf. poljubiti. Knle s me.
kutja ktij f. kutija
kuvti kvam impf. kuhati. Kvam sltk vd.
kvr -a m. teta. e i kvra napravti. F kvr tti.
L
laka lak f. dem. od lt, 1. klipi kukuruza. 2. klasi
lge -gva m. bava
ljbec / ljbc ljbca m. prsluk
lket -kta, I jd. lktm, N mn. lkti, G mn. lkt m. lakat. Stkla sm si lkta.
ln lna m. usp. ln, lan. T je, velm, t knp, a d lna, d ga je j
tne.
lncek / lnck lncka m. lani. ma lp dlncijc na lnck.
lndrti lndram impf. skitati
66
lski -a, - adj. lanjski, prologodinji. Pripvda lskm sng.

ls -i m. vlas
lsi las m. mn. vlasi. Tla bez las. T je bl zba kk s ni pesni
lsi.
lstavca lstavic f. lastavica. Kk lstavce na dnv.
lt -i f. 1. klip kukuruza. 2. klas ita
latj - n. zbir. od lt, 1. klipovi kukuruza. Pbre latj. 2. klasje
lavr -a m. lavor, posuda za umivanje
lavrc lavrca f. dem. od lavr, lavori
l -i, I jd. lajm f. la
Lbne Lbn / Lbn f. mn. ime mjesta u Podravini, Hlebine
li (se) lgnem (se) impf. lei (se) a) leei na jajima donositi mlade. Lgne
pke. b) izlaziti iz jajeta. T s se lgli pri ns f klti.
li (si) lgnem (si) pf. lei, zauzeti vodoravan poloaj. Legn si!
lka lk f. klopka, zamka. Lka za tvrce, stakre i me.
Ledni svci m. mn. usp. Ledeki, Zdni svci, Ledenjaci (Pankracij, Servacij, Bonifacij, 12.-14. 5.). Ledni svci n s f svb.
Ledeki Ledek m. mn. usp. Ledni svci, Zdni svci, Ledenjaci (Pankracij, Servacij, Bonifacij, 12.-14. 5.).
lk adv. lako, na lagan nain. Lk kpim.
ln lna m. usp. ln, lan. Sam s je na ln skdl sme.
lp -a, - adj. lijep. T je bla lpa. Lp je dkla. T je lpi.
lp adv. lijepo, na lijep nain. Lp dla. Lp vek sli.
lpe / lpe adv. komp. od lp, ljepe. V svj p je lpe dti.
lsa ls f. ljesa, velika dvorina vrata. Lsa ma i vrca.
lsca lsic f. lisica. Vidl sem pn lsc.
lrba lerb f. mala uljna svjetiljka
letti letm impf. letjeti. Kk kmri kj let.
lt -a, N mn. lta n. 1. ljeto, godinje doba. Lta s la. 2. godina, vramensko razdoblje od 12 mjeseci. Str je jdn lt. J sem bla dv lte stra. T
n bl prje dvst lt.
leti lem impf. leati
lce -a n. lice. I Marja ma tk na lc kk je z rgm ml rpjna. ma pn
lce piaj.
67
le -a n. zbir. liko, vlaknasti dio kore drvenastih biljaka koji se rabi za zavezivanje
lce -a n. dem. od lce, lice
limni -a, - adj. odr. limeni. Limna glzba.
lpa -pa m. lipanj
lisirka lisirk f. lisiarka, lisiica, jestiva gljiva
lst -a m. list a) zeleni dio biljaka. Rst lst. b) tanak dio ega. de dvet
lst.
listeri lister m. mn. kolai od sala. T zvm listeri.
lstje -a n. zbir. od lst a), lie. ma crln lstje.
listp -a m. listopad
ltra litr f. litra, mjera za tekuinu. Lnec d litr.
livda livad f. livada. Id p t livadj.
lbda lbd f. loboda. lbd jsti.
ldic ldca m. eljezna ipka na jarmu. Krav si pripal i dl glv v jrem i
dl ldca kj n mgla glv zvadti vn z jrma. Ldic t je pka elzna.
elzni ldci.
lgr -a m. lugar
ljtra ljtr f. 1. ljestve. Il je ljtr vl. 2. bona ograda na zaprenim kolima.
Dge ljtre i dga svra s za sn vzti.
Lka Lk f. top. ime predjela u blizini Molvi. Bl sem v Lki. Kpal sm v
Lki. dem z Lk.
lnec lnca m. dem. od lnec, loni. Pje z lnca.
lnek -ka m. dem. od lnec, usp. lnc, loni. Lnc ili lnek. Dj mi
prilj z lnkm!
lnec -nca m. lonac
lpa lp f. mala gospodarska zgrada koja slui za spremanje orua, drva i sl.
Lp je mgla bti sma za seb, a prprmi je pri tg. Drv s v lpi, trlce,
stpa za knpe, grben, r
lpta lpat f. lopata. Nmam lpt. d mj lpat je slb dre. S tmi
lpatmi.
lptka lptk f. dem. od lpta, lopatica
lv -a m. lovica, djeja igra. Lva se igrj.
lvti lvm impf. loviti. n s lvli.
Lvrnec -nca m. blagdan sv. Lovre (10. 8.). d Lvrnca ska vda zdnca.
68
Lek -nka m. top. ime predjela u blizini Molvi. dem v Lek.

luca lic f. lukovica. T je t st lic.
luk -a m. luk. Gredc lka psadm.
Luk -a m. blagdan sv. Luke (18. 10.). T je na Lka.
luknca lknic f. rupica u koju se zakopava puce, gumb. N zna ni gmba
priti, ni lknc napravti, a il bi v zm?!
luska lsk f. ljuska

lue -a n. zbir. ljuske, komuina. Le grajv. L je s skpa.
luti (se) lim (se) impf. ljutiti (se). Lm. Li se.
lut -a, - adj. ljut. Lk je lt n ga mi jsti.
udi d, D mn. dm, L mn. d, I mn. dm m. mn. 1. ljudi. M sm di. 2.

mukarci. Bil s sme ne, nikakv d. Bil s smi di, nje bl nikakv
n. Z dm i enmi. Dkle nso le, sam s li dki, di i snhe.
M
m -a, N mn. mi m. ma
maha maah f. maeha. Maah je maha.
maahce maahc f. mn. mauhice. mam pn lp maahc i fijlc, tlipn
sakakv.
mek1 -ka m. 1. maka, domaa ivotinja iz porodice maaka. T sem
mkm dla. 2. maak, mujak make. Cni mek.
mek2 -ka m. vrsta biljke
mka mk f. enska jedinka make
mke mk f. mn. ivovo grmlje, ivik
mk mkva, mkv adj. 1. makin, koji je od make. 2. makov, koji je
od maka. Mkva dlka.
Mkva Mkv f. top. ime oranice u predjelu Mkve. Na Mkvi.
Mkve Mkv f. mn. top. ime predjela u blizini Molvi. Na Mkovj.
Mjka Bja Mlvrska Mjk Bj Mlvrsk f. Majka Boja Molvarska,
zatitnica Molvi
mjkca mjkic f. baka. Jpek i mjkca.
69
mjstr mjstra m. majstor. Mjstr je dl pte.

mk -a m. mak. Kl z mkm.
mkti mem impf. umakati
Mla ma Ml m f. Mala Gospa (8. 9.)
mli -a, - adj. mali. T je mla kaplca. T si j mni.
mlk adv. vrlo malo. nda s se pk sti tkvi pkli kli, mlk bli.
ml adv. malo a) u maloj koliini. Dne mrkfc, ml petrja, a mastli
bm psle kla. Ppj si ml vna! b) u nekoj mjeri, donekle. Mal m je
ppstl. d) neko vrijeme. Idm si ml ssti. c) rijetko. Ml ne k nekm
de.
maslak maslka m. posuda u kojoj se uva maslo
mm / mm adv. odmah. Ak s je dl sn na pjt, rl si mm f tl.
Mm je rbla.
mma mam f. mama. Ppa i mma. U sv. stra mma baka
Mnkas Manksa m. top. ime predjela u blizini Molvi. Bil sem na Manks.
Marja Bistrka Marij Bistrik f. Majka Boja Bistrika, zatitnica Marije Bistrice. nda d s dli d Marij Bistrik i prsil s da bi im skinla
kve.
Mrkv -a n. blagdan sv. Marka (25. 4.). Na Mrkv se t svet.
Mrtin Martna m. osobno ime
Mrte -a n. blagdan sv. Martina (11. 11.)
mrva mrv f. zbir. stoka, blago. T je prma zna tal gd je mrva. T je
mrva psla.
msa mas f. masa, koliina. ma svj ms.
msl -a n. maslo. Msl t je t ptra mst.
mst -i f. usp. ma, mast. Z mastjm jm.
msten msna, msn adj. mastan
mastti mastm impf. mastiti, stavljati mast. S tm s je mastl.
ma m f. usp. mst, mast. Z mm jm.
mti matri f. mati. zna mti.
matca matic f. matica, sredinji, najdublji dio rijeke
mtke -a n. obiaj uzajamnoga darivanja pisanica na Bijelu nedjelju. T se
zve mtke i t se zve Mtkna neda.
mtkat se mtkm se impf. uzajamno darivati pisanice. Dki i dkle s se
mtkli, dvli jden drgm psanc.
70
Mtkna nda Mtkin ned f. usp. Bla neda, Bijela nedjelja, prva nedjelja po Uskrsu. Neda za Vzma, pva neda m t zvm Mtkna
neda.
m prep. 1. izmeu, odreuje prostor izmeu jednoga i drugoga mjesta. Med
mektmi. Med brg. 2. meu, izrie da se netko ili neto nalazi unutar
dvaju ili vie lanova. S kk sm dli s crkv, prehdil je med nmi f
kaplci. Met tmi strc.
ma me f. mea, granica izmeu zemljinih posjeda. stavil sem cl m
gamilc.
mgla mgl f. magla
mhuna / mehuna mhn / mehn f. biljna ljuska u kojoj su sjemenke.
Nabrl sem mhne d visibab. T je iml lpe mhne. Mehna d grja.
mehue -a n. zbir. od mhna, mahune, ljuske. Grajv mehe.
mk -a, - adj. mek, mekan. T je mki.
mknti (se) mknem (se) pf. maknuti (se). Mkni t! Mkn se s pta!
mekta mekt, A jd. mekt, I jd. mektm f. usp. zma 2., njiva, oranica. Tm
imm mekt. Dv mekte. Pt mekt. ma ve mekt. ma pn mekt.
Med mektmi. Kkrza rste na mekti. Kkrza mi je na sj mektj.
ma m, A jd. m f. brano. Nt je bl m za kle. T je kkra z
bl m.
meva mev f. samljeveno ito. Pmeljec preva mev.
min mena m. mlin
menec -nca m. mlinac
mra mr, A jd. mr f. mjera
msec msca m. mjesec, dvanaesti dio godine. sti msec.
msk -a n. dem. i hip. od ms, mesce, mesace
ms -a n. meso. Bl ms. Bez msa.
mst -a, N mn. msta n. mjesto, dio prostora. nd je dl napravti nv
kapl, dan, na stm mst. V dv mste. Sk lt v drgm mst.
ma m / m f. misa. Bm pri mi. Il sm d m. Tm je ma v dset.
Il si k mi. dem na m.
mter -tra m. metar. ma mter i pl.
mtca mtic f. metvica. Negd je vrdl nabrti mtc i dti v nekkv p
na stl i mha n dla f h.
mtla metl f. metla. Mtle dlj. Mgle s se mtle s tga dlti. Fraz. bti kk
je mtla biti vrlo mrav. T je bla kk je mtla.
71
m ns pron. mi. de z nmi. Med nmi. Tk sm m navk pvzni z stm

jlm.
mialnca mialnic f. dio tkalakoga stana
Mihe -a n. blagdan sv. Mihovila (29. 9.). Mihe rt zake.
Mikule -a n. blagdan sv. Nikole (6. 12.)
minta mint f. minuta. Stj petnjst minta.
mislti mslim impf. misliti. Ne mslim.
m -a m. mi. Mi p tm id.
mlen -na, -n adj. mlak, mlaan. Pljem z mlnm vdm. Mlna
vda.
ml -a, - adj. mlad. Mld s.
mladna mladn f. perad
mladnski -a, - adj. koji se odnosi na perad. Mladnsk ms.
mltti mltim impf. mlatiti, izbijati zrnje iz itarica. Mltti h.
mlc mlca m. maslaak. ma mlca tr vste.
mlden -dna, -dn adj. slab, iscrpljen. J je mldna, rdil je. I zem je bla
mldna.
mlkc -a n. dem. i hip. od mlk
mlk -a n. mlijeko. Il s za p mlka dlat. Dnem mlka. Nma mlka.
mlti mem impf. mljeti. T se s tm me.
ml -a m. mlije, slatkovodna riba
mlar, mlra m. mlinar. Mlar je v men.
mnna mnn f. mnoina. Sm nli i mnn.
mi mrem impf. moi. J t mrem. ni t mr napravti dk , al n.
M morm.
mdrni -a, - adj. odr. moderni
mdrcvt -a m. razliak
mj mja, mje pron. moj. Tca d mjga vka. Stj krj mj. (Stoje kraj
mojih.) M prva. Nma mj. J sem dlla i ma mma. de k mji sstri.
de k mjm. Dla z mjm brtm.
mker -kra, -kr adj. mokar. Vs je bl mker, jl d rs, jl d da, t zn?
mltva mlitv f. molitva. T stre mltve.
Mlvrec -rca m. stanovnik Molvi, Molvarac
Mlvrka Mlvrk f. stanovnica Molvi, Molvarka. J pt lt da vte na
72
Mlvj, gvril bi p mlvrski kk sakja Mlvrka.

mlvrski -a, - adj. molvarski, koji se odnosi na Molve. Mlvrski pt.
Mlve Mlv f. mn. top. ime mjesta, Molve. vem na Mlvj.
mti (se) mim (se) impf. moliti (se). Mi i prsi. Da s je mla ski dn
Mjki Marji Mlvrski.
mrti mram, 1. mn. mrm, 3. mn. mrj impf. morati. Mrj ti na
Mlve.
mst -a m. most. Na mst.
Mstan kt Mstainvga kta m. top. ime predjela u blizini Molvi
mkrec -rca, N mn. mkrci m. mukarac
mtat se mtm se impf. motati se. Kj se mta?
mtica mtiic f. dem. od mtka, motiica
mtka mtik f. motika, orue za kopanje. Kpam z mtikm.
mtti mtim impf. mutiti
mtvnka mtvnk f. arena podsuknja
mzl mzla m. ir na koi. ma pne rke mzl.
m -a m. mu, suprug
mr -a m. visoka drvena posuda u kojoj se tue mak
mik -a, N mn. miki m. svira
mravca / mrvca / mravca mravic / mrvic / mravc f. mrav. T so
mravce. Mravce. Mravca me vgrzla.
mrcie -a n. ivotinjsko groblje. de na mrcie.
mrkfca mrkfc f. mrkva. Tlik je mrkfc nametla kj n bl mi jsti.
Dne mrkfc, ml petrja, a mastli bm psle kla. Bm z mrkfcm
mastli. Psadm gredc mrkfc kj bde za Vlk m ta jha.
muden -dna, -dn adj. spor. n je mdni.
muha mh f. muha. Pn mh. ma mh. ma pn mh. ma mh cli rj.
Bm mhe tkla.
muka mk f. muka. J sem dbla tkv mk.
musti mst m. mn. brkovi
muzj -a m. muzej. Rk, t je za v mzj.
73
N
na prep. na. Na mst. V sem b nadla na ga. J se nalkvam ez blk
na pt. T sm natvarli na sna i dsnkli.
nabrti nabrem, impt. 2. mn. naberte pf. nabrati. Nabrl sem mhne d
visibab.
nabrjti nabrjim pf. nabrojiti
nabrusti nabrsim pf. nabrusiti
nabruen nabrna, nabrn adj. nabruen
nin nna m. nain. Na t nin.
nadti naddem, 2. mn. naddte pf. naii, sluajno doi. V sem b nadla
na ga. Ne nadde na kg bi trbal. Nmre nadti na kg bi tl. t je
nadel? Ak nadde, zavn se! Nj ekti dk b nadla, djdi!
nafkan nafrkna, nafrkn adj. namotan. T je bl nafrkn.
nagls adv. naglas, glasno. Nagls ri!
najst se najm se pf. najesti se
njprdi / njprdi adv. najprije. Njprdi kmra djde gd se ri, a sda i
me t. T je bl njprdi. T b njprdi. Njprdi se je t rastpl.
njti njdem pf. nai. Zpri kk si nel! Njd se. Sm nli i mnn.
nalgti nalem impf. loiti, potpaljivati. Dnse mi za p nalgti.
nalajat se naljm se pf. 1. nalajati se. Ccek se nalje. 2. pej. nabrbljati se, napriati se. Il sem d m z jenm enm pak mi s je sga nalajla.
nlek -ka m. neuvren predmet. Sm nlke sle.
nalti nalim pf. prisloniti, staviti u nestabilan poloaj. Nj sm nalti!
Sam si nalil.
nalti (se) nalim (se) pf. zaprljati (se). B j nalil. B se nalil.
nalukvat se nalkvm se impf. nagledavati se, provirivati, viriti. J se
nalkvam ez blk na pt. Sam se na blk cl ppldn nalkva. Nj
se nalkvti, di za dlm!
namakti namem impf. namakati, moiti
nametti nemem pf. staviti, naslagati, nametati. dem nametti halta f
prprmi.
napdti napdam impf. napadati, navaljivati, nasrtati. Jrec e napdti.
napi napem pf. napei. Napekl sem kit vp.
napeti napam pf. udjenuti. Napaj gl!
74
naptti napem pf. ugurati

napt adv. napeto. Prve napt dr.
npis npsa m. oporuka. ekj npsa.
napit se napjm se pf. napiti se. St se lp napj.
napjti napjim pf. napojiti, dati vode. J sem sm jsti dla, a t sm
napji.
napravti naprvim pf. napraviti, izraditi. T je mj tta naprvil. t es je
t napravn?
npak nprka m. naprstak. Z nprkm se t dla.
napv adv. sprijeda. T de napv.
napukti napem pf. naupati. T s napkli.
narnti narnim pf. nahraniti. Krav sem narnla.
narzti narem pf. narezati
nrdni -a, - adj. narodni
narudti nardam pf. nakovrati. Mram dti svje lsi nardti.
naruti narm pf. sruiti u dovoljnoj mjeri. Nari pnga ska slam
za nastrti!
nasen nasana, nasan adj. nasaen, nataknut
naslaguvti (se) naslagjem (se) impf. pripremati (se), ureivati (se)
naspmat se naspmm se pf. narazgovarati se, napriati se. Sm se
zstle i naspmle sem i sem.
nstir nstra m. stelja, nastor za stoku. Mm si nastral, ak je bl nstir.
nastrti nastram impf. stavljati stelju, nastor za stoku, nastirati. Mm si
nastral, ak je bl nstir.
n na, ne pron. na. dem z nami dm. na.
natkrti natkrjem pf. natkriti, staviti krov. T je natkrt.
natpti natpm pf. natopiti, obilno navlaiti. J sem natpla vt z em.
natvarti natvrim pf. natovariti, staviti tovar, teret. T sm natvarli na
sna i dsnkli.
natrsti natrsem pf. natresti. ma pn natren sl.
natructi natrcam pf. okriviti, optuiti u velikoj mjeri. Dtmr m je
natrcla.
naver adv. naveer. Naver b spl.
navk adv. uvijek. Navk ma. Navk je ne mal nekga. Tk sm m navk
pvzni z stm jlm.
75
navelk adv. naveliko, u velikoj mjeri. T kpj navelk. T se navelk

pe, kha
nvlka nvlak f. navlaka. Idm z d slit nvlk.
navli navlem pf. navui. t je t navlkel?
nazj adv. 1. natrag. dem nazj. I nda na Vlk m ppldn sm nsli
nazj. 2. opet, ponovo. Nazj dla. Velesnm s ji nazj ble zdrve.
nzek nznka, N mn. nznki m. zimski praii do 50 kg
nebska rdst nebsk radsti f. jaglac
neda ned, A jd. ned f. nedjelja
n konj. nego
ngda adv. nekada. T s bli ngda. S ma, al ngda n bl.
ngdi adv. negdje. Ml ngdi nkej.
nekak nekkva, nekkv pron. nekakav. mam tablt nekakv.
nsti nsem impf. nesti, davati jaja. Ns nsle jjca.
ne nekga pron. netko. Navk je ne mal nekga. Ml ne k nekm
de. T nfce ne dje.
natpti natpem impf. natresati, rahliti. n je natpal sn.
ntk pron. netko. T je ntk ngda skrl pret Trci.
nevsta nevst f. nevjesta
nigdr adv. nikada. t istca nigdr pita. Nigdr m ptna r na zde
z.
ngd adv. nigdje. Ngd n zapsn.
ngdi adv. nigdje. nma ngdi. T n ngdi zapsn.
nkaj nisa pron. usp. nkej, nita. T n nisa bl. Pripvda sem i nem.
nikak nikkva, nikkv pron. nikakav. T n nikak gzda, s m je
razgran.
nkej pron. usp. nkaj, nita. T nam n bl nkej zanimv.
nsk adv. nisko. Snc je nsk, blat je klsk
n adv. usp. nt, nita, nimalo. T je vrdl, a v stvarla, skp s, a n ne
vrde.
ne nikga pron. nitko. N bi ne t mgel. Z nikm.
nt pron. nita. Ne smm nt stavti.
nt adv. usp. n, nita, nimalo. Nt ne vidm.
nt konj. usp. nti, niti. Nt je bl m za kle.
76
nti konj. usp. nt, niti. Nti se ti, nti je za vzti.

nzek nska, nsk adj. nizak. n je nii.
n -i f. no. Dvet n. Lk n.
nfci nvc m. mn. novac. Imla j nvc T nfce ne dje. Nsm ranli
klk nvc bm dbli.
nft -a, DL jd. nft, I jd. nftm, N mn. nfti, G mn. nft, D mn. nftm,
LI mn. nft m. nokat. P nft. til m je blt pd nfte.
nftk nftka, N mn. nftki m. dem. od nft, nokti
nga ng, DL jd. ngi, I jd. ngm, N mn. nge, G mn. n / ng, D mn.
ngm, L mn. ngj, I mn. ngmi f. noga. Bk je z ngmi kpal, ral n
tm mst. Kk se ns t nge razdle, j n znam. ngj.
nr -a, - adj. lud. U sv. nra glva gljiva otrovnica
nse ns f. mn. nosila. nd se pakje na nse i nsi f crkv tj kp.
nsti (se) nsim (se) impf. nositi (se). Ns ga kkm. Sm sm m nsle.
2. fig. bjeati. Ns se t!
na n f. nonja, nain oblaenja. nd s dkle nsle v nrdni ni
tga kpa v vlk crkv.
nter adv. usp. vnter, unutra. Dni nter! Mr se pkme dti nter.
nvi -a, - adj. odr. novi
nvne nvn f. mn. novine. mam pakta nvn spraven.
Nv lt Nvga lta n. Nova godina (1. 1.)
n -a, DL jd. n, I jd. nm, N mn. ni, G mn. n, D mn. nm, L
mn. n, I mn. ni m. no. Blz na. Negda s je z nm strgl.
O
b prep. o, oko, izrie vrijeme radnje. Pa zna d je b Vlki mi f kapli ma.
b dvanjst prma psla.
ba bda, N mn. bdi m. obad. Bil je pn bad.
bdlvti bdlvam impf. obraivati
bti bam pf. obeati. bam, a n bm mgla k mi n dbr.
b bda m. objed, ruak. Idm k bd. Bte na bd.
bdv bdv, L mn. bdvj, I mn. bdvmi num. obadva. Pred bdvmi
crkvmi. Na bdvj rkj. K bdvm rkm.
bsti bsim pf. objesiti. T s bsli sit.
77
blek -ka m. dem. od blak, oblaak

blait se 3. jd. bla se impf. oblaiti se, prekrivati se oblacima, postajati
oblano
blak blka, N mn. blki m. oblak
blvti blvam impf. oblijevati. Pl me je znj blvti.
blc blca f. dem. od blk, prozori
blk blka, N mn. blki m. prozor. Na blk.
cdti cdm pf. ocijediti. Mst sm cdli.
ct / ct -a m. ocat. Z ctm plj.
cvrek -rka, N mn. cvrki m. varak. cvirk s vrli. Pparila sm se z
vrlmi cvirk.
e f. mn. naoale. Na j.
emerit se 3. jd. emer se pf. ugnojiti se. Sv si z rakijm da t se ne
emer.
en ina, in adj. oien
d prep. od. T je bla pta d rj. t Pankrcja d Bnifcja. T je
napravn d drva i papra. t istca nigdr pita. t tn me nkaj
prebda. T s kce d vank.
dbti dbm pf. otrati. Bz dbi i dnsi vd!
dnsti / dnsti dnsem / dnsem, 3. mn. dns, impt. 2. jd. dnsi pf. odnijeti
dn adv. odonuda, iz onoga smjera. de dn.
drpti drpim pf. ogrepsti. T je drpjna.
drsti drstem pf. odrasti. n je f mi drsla.
drzti drem pf. odrezati. dri grne!
drinti drnem pf. odgurnuti. drni kla!
drvti (se) drvam (se) impf. odravati (se), obnaati (se). drvam t
sk lto. Tk se t drva.
duren -rna, -rn adj. oduran, gadan, neukusan. J je drni. drni
gr adv. odozgo. gr s dli. Trmn ma glbkga krna, a alta mm
gr.
grda grad f. ograda
gradti gradm pf. ograditi, staviti ogradu. T n bl gran.
grti gram impf. 1. zagrtati, ogrtati biljke. Bil s je grl rn. 2.
skupljati pele u konicu u vrijeme rojenja. grl sem mle, rjile s se.
78
kaljsti (se) kaljsam (se) pf. zaprljati (se). B me kaljsal. B se

kaljsal.
klu adv. okolo, unaokolo. Let kl. Dk se zamri nd se de s kpm
kl.
klu prep. okolo, oko. kl tga. de kl klti.
kpti kpam pf. okopati. Djem dk kpam.
k kva, A mn. kve m. okov. T s kvi i sda na Mlvj f kaplci v
jdnem kvr.
krugi -a, -e adj. odr. okrugli. Tk je lpa krga, vli, sigd je ma. krga je
za nsti vn na pe.
kvr -a m. okvir. T s kvi i sda na Mlvj f kaplci v jdnem kvr.
ldti ladm pf. ohladiti. Mram ldti mlk.
lfka lfk f. olovka
ltr -a m. oltar. T je kp na ltr tm bl.
e -a n. ulje. J sem natpla vt z em.
e -a n. dem. od e. Ml a dni!
msti msim pf. umijesiti. S tm se slm msi!
msti mtem pf. omesti, poistiti metenjem
mtti mtam pf. omotati, zamotati. nda s je jjce v t mtl i dl v
t crlni papr.
1
n na, n pron. on. Nm ga j. Nm ji j. (Nema ih jo.) sem dla,
a m nsem. (Njoj sam dala, a njemu nisam.) Hdam de be . dem
mi. (Idem s njima.) Kak sm e pkla? (Kako sam ih pekla?) mam pedst
bte paprik, jl b sa n i, jl nisa!? Pr em. Tk je b bl. dem
p em. Tak je stla. (Tako joj je stajala.) n je f kaplci. P j. (Po njima.) Pri j. Velm j . (Velim ja njoj.). mi. (S njima.)
2
n na, n pron. onaj. Spmale sm se vi ssdi, a ni se nsm.
Nsem dla vi ni t, ng ni tm. nm se nsm spmle. Z nm
je mtal.
nak nkva, nkv pron. onakav
nda adv. onda, u ono vrijeme. nd je dla.
nda konj. onda, nakon toga. Dk je dla krzma nda s je s se rbl s
peplm.
pasna pasin f. pasica na odjei
psti pnem pf. pasti. T je tkv blt dk pne d.
79
pazti pzim pf. opaziti

pkuhti pkham pf. opkuhati. pkhal je.
plek -ka m. opleak, gornji dio enske odjee
prti (se) prem (se) pf. oprati (se). J sem lpe prla. pri nge! per si
rke! Bil je prve prna. T s je prl.
prva prav f. odjea, oprava. Da sem imla nfce, j bi si bla kpti prv
za strst.
prstti prstm pf. oprostiti. B m s prn. Kk mre prstti?
psi psem pf. odsjei. Bi mrla nfte psi kj n bi mgla drpti p
gredci.
rti rjem, 3. mn. rj impf. orati. ma pn vklink, tek se rje.
rj rja, I mn. rji m. orah. T je bla pta d rj.
rbti rbem pf. izribati. Mm je rbla.
semdest num. osamdeset
sjk -a m. osjak, bodljikava biljka. M velm sjk.
slpti slpm pf. oslijepjeti. T je slpel.
stajti stjem impf. ostajati
stti stnem pf. ostati. Navk sem t bla i stla.
stavti stvim pf. ostaviti
stvti stvam impf. ostavljati. T s se za sme stvle.
stvrti (se) stvrim (se) pf. otrovati (se). Pzi kj se stvri!
suti sm pf. osuiti. Dk s je sl.
svtit se svtm se pf. osvetiti se. Ne svtit se.
arabti arabim impf. okopati plugom. arabil sem kkrz.
tr adv. otro. tr je nabren.
ti tknem pf. otei, natei. Ji s m tkle.
trak trka m. runik. P starnski je trak.
tti tdem pf. otii. til je pod vd. Na vrca se prdi tde.
tkpti tkpam, sup. tkpat impf. otkopavati
tk / tk adv. otkuda. tk je t? tk de?
tkpti tkpam pf. otkopati
t adv. otuda. Dk s t stri di bli pret Trci, nd s t dtvrni
kp zakpli.
tpluti tpljem pf. otplivati. Idm tplti pprk!
80
tprlik adv. otprilike. Dv dke, tk tprlik.

tpti tprem, 3. mn. tpr pf. otvoriti. El ste v tpli t, nste?
tr trva m. otrov. N bl trva.
va v pron. usp. vj, ovaj. v je stajl v rkj. Spmale sm se vi
ssdi, a ni se nsm. Nsem dla vi ni t, ng ni tm.
vj v, v pron. usp. , ovaj
vak vkva, vkv pron. ovakav
vti vam pf. razvaljati, razvui valjkom. vti tst.
zdrave -a n. ozdravljenje
zpsti zbem pf. ozepsti, promrznuti. Sm zbli.
ujek -jka m. oujak
P
padti pdam impf. padati. Ns padle.
pahuca pahic, A jd. pahc f. pahuljica, sitno i mekano pero.
pjtin pjtna m. paromlin. Il sem s kli na pjtin.
pk adv. opet, ponovo. Pk se rase.
pk konj. pa. e bde kji del, pk lk ml krmpra i jh skhm. mam
ve pfc pk se k.
pakt -a m. 1. paket, potanska poiljka. Dbil sem pakta. Kk pakt
zapakvti i nda stj. 2. sveanj. mam pakta nvn spraven.
pakuvti pakjem impf. pakirati, slagati u paket ili koveg
plec -lca m. palac. Bl me plec.
palka palk f. dem. palica. ma jk palk.
pamten -tna, -tn adj. pametan. Kk je dsti pamtna. T si pametni.
Pankrci Pankrcja m. blagdan sv. Pankracija (12. 5.). t Pankrcja d
Bnifcja.
ppa pap m. otac, tata. Ppa i mma.
papr -a m. papir. T je napravn d drva i papra. V t papr ma sga.
T je t papra.
papca papic m. hip. od ppa, tatica. Tta je bl papca. Papca i mamca.
Ppc!
paprka paprik f. paprika. kpal sem paprk.
pr adv. par, nekoliko. Pr dn.
81
pr -a m. par, dva predmeta ili dvije jedinke koje ine cjelinu. ma sdem
pr.
parti prim impf. drati na pari
prma prm f. usp. pjta, sjenik iznad staje. T je prma zna tal gd je
mrva. T je prma km se sprva sn.
partizn -a m. ambrozija, vrsta biljke. S je pn partizna.
pasmna pasmn, N mn. pasmne f. pasmina
psti psem impf. psti, jesti pau, biti na pai. Pse trv. Ps trv. K je
psel trv. K s psli trv. Krva pse.
pastr -a m. pastir. Gd bde koj pastr?
pa pa f. ispaa, paa. Na pa s li di s kravmi. de s kravmi na p.
T je ssd bk bl na pi.
Pin zbt Pinga zibta m. ime predjela u blizini Molvi
paura par f. vika, galama, uzbuna. Digl je cl par, a nje bl nt.
Pvlv -a n. top. ime predjela u blizini Molvi. dem s Pvlva.
pvk pvka, N mn. pvki m. pauk. Se m je pvk zaprgel.
pe -a m. papak. Krve imj pe. I svne ma pa i brka.
p -i, I mn. pejmi f. pe. dem k pi. Kh se na pi. mam psla s tm
pejm. Kham na dvj pejj. mam sakakv pe. ma pno pe.
penka penk f. peenka, meso peeno u penici
pi pem impf. pei. Pem kla. Pe krmpra. Pekl sem kla. Kl
je pen. Kl s peni.
pedest num. pedeset. Pedest lt ma.
pfc pfca m. dem. od pvec, pjetli
pga pg f. glaalo. Ns se s pgm pgle, ng skm.
pgti pgam, 1. mn. pgm impf. glaati. Pm pgat.
pgca pgic f. dem. od pga, glaalce
Pklnca Pklnic f. ime predjela u blizini Molvi. T se zve Pklnca.
pkme pekmza m. pekmez. Mr se pkme dti nter.
pm / pm 1. jd. prez., p / p, 3. jd. prez. impf. ii u. Pm v zdnec p vd.
Pm pgat. Dk vmrj ne ne p, t nma dc.
ppel pepla, DL jd. pepl, I jd. peplm m. pepeo. N bl prka kk s, ng
s peplm se je pkhl.
Pepelnca Pepelnic f. Pepelnica, ista srijeda
prce -a n. dem. od pr, perce
82
perjna perjn f. ehanje, usitnjavanje perja

prje -a n. zbir. od pr, perje. Psn, rn prje. Z gskinga prja.
pr -a n. pero. Kkje pr.
pertnca pertnic f. gornji dio kolovrata na kojem se vrti svitak
peruka perk, N mn. perke f. 1. krilo ptica, peradi. S perkmi let. 2. osueno krilo peradi koje se rabi u domainstvu. Dj mi perk kj mtem p
ti pi!
psek -ska m. pijesak. S pska.
psji luk psjga lka m. vrsta biljke koja ima lukovice. Psji lk ma lkvce.
Pski Psk m. top. ime predjela u blizini Molvi. T se zve Pski.
psma psm f. pjesma. T je bla psma dgka. Z moj psm. V t psmj.
pt / pt num. pet. Pt dka m. Pt metr. Pt lt. S petmi kravmi.
pta / pta pt / pt f. peta, stranji dio stopala. Za ptm. Za ptmi.
ptek -tka m. petak. Fraz. nmti ni svtka ni ptka raditi bez odmora
pti -a, - num. peti. Devedest pt.
ptca ptic f. dem. od pta, mala peta, petica. A kk sm ptc drzle.
petca petic f. petica, najvia ocjena. S peticm je prel.
petnjst num. petnaest. Nma dset petnjst lt.
Petrv -a n. blagdan sv. Petra i Pavla (29. 6.)
petrij petrja m. perin. Nabrl sem petrja.
pvec -fca, N mn. pfci, G mn. pfc / pfc m. pijetao. mam deblga
pfca. mam lpe vlke deble pfce. mam ve pfc pk se k. mam ve
pfc.
pjac pijca m. sajam. Kj ns mgli p pijac ti.
pijrk pijrka, N mn. pijrki m. narcis, ukrasna biljka. mam i
pijrk.
pikti pem impf. bosti, zabadati. J pem.
pilimpr -a, G mn. pilimpr m. leptir
plti plim impf. piliti. Dva plti.
pirka pirik f. pirika, vrsta draa
psni -a, - adj. odr. usp. rni, areni, raznobojni
psanca psanic f. pisanica, obojeno, ukraeno jaje. Psance m na Vzem ne
dlm. M sm psance na Bl ned dlli. Psance pe.
psti pem, 2. mn. pte, impt. 2. jd. pi, 2. mn. pte impf. 1. pisati. T pe v
83
debl kigj. V pte. Pt mi! 2. arati, bojati. Psanic sm psle sme,

z vjskm t ml.
pismce -a n. dem. od psm, pisamce
psm -a n. pismo
paj pija m. prit. ma pn lce piaj.
piavi -a, - adj. odr. pritavi. Kaj ji tak dk piavi?
pe pita n. pile. t istca nigdr pita. Jdn pe.
pnec -nca m. 1. pile. Pnci klj. 2. mladi pijevac, pjetli. Jeden m je
pnec tel za k.
pinka pink f. mlada koko
pki pk m. mn. pilii
pta pit f. pita, vrsta kolaa. T je bla pta d rj.
pti pjem impf. piti. Pj! Pjte!
plc -a m. 1. prazan prostor. 2. trg. 3. trnica
pl -a m. pla. Na jden pt vrska i pl nagls f kaplci.
plti plam impf. plaati. Gd bi t plal?
plafksti -a, - adj. odr. plavkasti, plaviasti. Na plafkst s vlkle.
plakat se plm se impf. plakati. Jdna se na ple i nsi dte.
pltn -a n. platno. T je pltn dme.
plav -a m. zadnja rakija iz kotla koja sadri mali postotak alkohola. Zmi
dsta plava.
pla pl n. mn. lea. Jj, na pla je pal! D pl. Na pli m je nkaj narsl,
nakkva znamnka.
ple -a n. rame. Na bdv ple.
plsti pltem, 3. mn. plet impf. plesti. J pltem krj. Mji plet.
plter pletra m. pleter, ograda od pletena prua
plitv -a m. pliak. Dl sm na plitv kj sm mgli gazti. Tm je plitv.
pltvi -a, - adj. odr. plitki. Tj je kanl pltvi. Vd je pltva. Prl sem rbe f
pltvi vdi. Na pltvm kanl.
plt -a m. plot, ograda. Drvni plt.
plua pl n. mn. plua. Na pli.
plu -a, N mn. plgi m. plug. Vel da n bl plga.
pluti pljem impf. plivati. Kji n zna plti, t se ftpa. J pljem. J sem pll
prk Drv. n je plla. ni znad dbr plti. ni plj skpa.
84
p prep. 1. po. P tbi. P s mektj sm kkrz psadli. Db p pc.

dem p vr. B mi crl p rki. 2. nakon. nd je mral ti p tf
mm drgi dn klt.
pbi pbgnem pf. pobjei. Jedv sem pbgla da se n zrl n me.
pbrti pbrem, impt. 2. mn. pberte pf. 1. ubrati, pobrati. ma pn stepn
sl, mram je pbrti. 2. uzeti. Pbral m je t.
pcuknka pcknk f. podsuknja
pculca pclic, N mn. pclce f. dio enske narodne nonje koji se stavlja
na glavu, poculica
ptek -tka m. poetak. Na ptk va.
pti pf. poeti. B je pl. Pl je.
pint se pinm se pf. odmoriti se, poinuti. Pien sem.
pkmi -a, -e adj. odr. utljiv, mualjiv. Pkma dkla.
pdegti pdgem pf. potpaliti. Dj pdgi t slm i naprvi jga!
pdigat se pdim se poustajati. Sat sm se m pdigle.
pdlti pdlim pf. postaviti zamku. Pdlli sm, t zn jl se b vlvla
kna.
pduti pdm pf. poguiti, uguiti. T ma kj n bi mi pdti.
pga pga f. pogaa, kola s orasima, makom i sl. Tk vj pt pga n
bl. Pe pg z rji, z mkm
pgsti pgsne pf. ugasiti, utrnuti. T je pgsl.
pgledti pgldam pf. pogledati
pjas, pjsa m. pojas
pjsec -sca m. dem. od pjas, pojasac. Sat s je d nga kj n val naprvil
pjsec i t prevzl v dv mste.
pjta pjat f. usp. prma, sjenik iznad staje. T je pjta. Ak s je dl sn
na pjt, rl si mm f tl.
pjsti pjm pojesti. T se pno pj ez Bi.
*pjti pjem, 2. jd. pje, 1. mn. pjm, 3. mn. pj / pjd impf. ii u. Ne
pjm. Mislil je da pjem. Km pje? M pjm. ni pjd. k pjte v,
pjm i m, k n, ne pje ne.
pkzti pkem pf. pokazati. Da t mam km pkzti.
pklti pkem pf. poklati. Pk re i pke.
pkleknti pklknem pf. pokleknuti, kleknuti. Da je pklkel na jnm mst
i pl kpti zm.
85
pkln pklna m. poklon, dar. Db pklna.

pkjni -a, - adj. pokojni. T mj pkjni Mrtin.
pkrvec -vca m. pokriva za stoku. T pkrfci za ke i krve.
pl adv. pola. Dj mi pl.
pldn m. podne. Psle pldn je blagsl dc.
pldanca pldanic f. prijepodnevna upna misa. de tm pret pldanc v
ned.
pljti pljem impf. politi. S tm mre gnce pljti.
pli pla m. boca od pola litre, poli.
plni -a, - adj. odr. koji sadri pola litre. Plna fla.
plnka plnk f. polnoka, ponona boina misa. Idm na plnk.
pmeljec -jca m. vozar koji skuplja i vozi zaprenim kolima vree ita u
mlin, a samljeveno ito razvozi vlasnicima. Pmeljec preva mev.
pm pmi f. pomo. Trbam pm. Nm m pmi. Z bjm
pmjm.
pmi pmgnem pf. pomoi
pmrti pmrjem, 1. mn. pmrjm, 2. mn. pmrjte, 3. mn. pmrj pf. poumirati, pomrijeti. M pmrjm.
pndek -ka m. ponedjeljak
pndti pndm pf. ponuditi. Tak sm m pndli ere. M pndm.
Dk pndm, nd je pnn.
pnti pnam impf. nuditi. J sem sakm t pnla.
pva pv f. veliki prostira na kojem se sui ito. Pv je n za t,
vlka.
ppadti ppdam pf. popadati
pparti (se) pprim (se) pf. popariti (se) a) politi (se) vrelom vodom. Sem
j pparla. b) opei (se) vrelom tekuinom ili parom. Pparila sm se z
vrlm mastjm. Pparila sm se z vrlm krpm.
ppvti ppvam, 3. mn. ppvj impf. pjevati. Rn ppva.
ppti ppjem pf. popiti. Ppj si ml vna. Nk si ml ppje.
ppldn adv. popodne. I nda na Vlk m ppldn sm nsli nazj.
ppravti pprvim pf. popraviti
pprk adv. 1. poprijeko, preko cijele irine. Pprk s arge. Idm tplti
pprk. 2. sasvim, potpuno. Pprk je sva kk da slnga krpa na ppje.
3. preko, s druge strane. T je pprk pta. 4. kraim putem, preacem. de
86
pprk.
pprk prep. preko. de pprk vta.
ppukti ppem pf. poupati. dem j ga ppkti.
pput adv. poput. T je zn ppt enic.
przti (se) prem (se) pf. porezati (se). Przal g je. Nj se przti!
printi prnem pf. pogurnuti, pogurati. Dj prni ml!
pru prba m. porub, porubljeni dio odjevnoga predmeta. Klk fl ma
prba? Klk t prb ma!
pruti prm pf. poruiti
psadti psadm pf. posaditi. P s mektj sm kkrz psadli. Tm je
krza psana.
Pscnec -nca m. top. ime brijega u blizini Molvi. Pscnec t je brc.
psbn adv. posebno a) osobito, na osobit, poseban nain. mam psbno
napravn. b) izdvojeno. T s psbn rsle.
psjti psjem impf. posijati
psje psj / psj f. mn. mekinje
pskti pskam impf. podsijecati. Bm mrli ti pskat, pn je kkrza
dra.
psel -sla m. posao. Gtv sem z smi psl. T je t psel. Dl se ski drgi
psel. U sv. prijti / prijti psla zaposliti se. Prijl je psla s.
pstti pstim pf. posjetiti
psip pspa m. prah za posipavanje. S pspm pspam.
psipti pspam pf. posipati. S pspm pspam.
pslti pem pf. poslati. Pslal sem.
psl prep. poslije, nakon. Psl spvdi.
pslunti pslnem pf. posluati. Dj ml pslni kej t se vel!
psprvti psprvam impf. pospremati. Psprvam rb.
pst psta m. post. N bl ve psta.
pstti pstjm, 3. mn. pstoj pf. odstajati, odleati. Ml pstj i f ckr
se vj.
pste psti / pste, DL jd. psti, I jd. pstem, N mn. pste, L mn.
pstej, I mn. pstemi f. postelja, krevet. Spm na pstej. S sem pste
pvlkla na srdn.
pstka pstk f. dem. od pste, posteljica, kreveti
pten ptna, ptn adj. poten
87
pt adv. put(a). Dv pt, tr pt, dvet pt. Slavm tr pt gde t pre.

vj pt nsem j slagla.
pt -a, I jd. ptem, N mn. pti m. put. Pti s ini. de ptem. m sem pta
prla.
ptic ptca m. dem. od pt, puti
ptni -a, - adj. putni, koji se odnosi na put i putovanje. de k vrtm ptnm.
Ptna vrta.
ptrti ptrm pf. potroiti. Jdva ptrm.
ptti ptrem pf. razbiti. er sem kpla tkv lp zdl zmn i dnes sm
j v ptla. Pzi, nj ptti! Dk ptrem, v je prl, a dk trem
ptskubvti ptskbvam impf. djelomino upati perje peradi. Ptskbv
se gska i rca.
pvdti pvdam impf. priati, pripovijedati, govoriti. T sm pvdle kk
sm nle. Ne jem kaj m se pvda.
pvdti pvm, 1. mn. pvm pf. rei. Pvm . (Rei u njoj.) Pvte
de! Nk pvd nvst! V pvte kj bd znli! Pvte! Pve! Sm
pvte! B svjmu gzdi pvdla.
pvsm -a n. povjesmo, sveanj kudjelje ili lana to se stavlja na preslicu
pvzan pvzna, pvzn adj. povezan
pvli pvlem pf. povui. S sem pste pvlkla na srdn.
pzdrje -a n. pozder, otpatci od konoplje. T se zvl pzdrje.
pdi pdrva, pdrv adj. prodrljiv
pdru -a m. prodrljivac
pdti pdrem pf. poderati. T n na zmi vrdl kj tj n bi pdrl.
pti pem pf. poeti. it s je pl.
preitti pretam pf. proitati. T bi j mgla dti za preitti.
pra pr f. pralja. Znalo ns je bti pr jdna d drg.
prse prasta n. prase
pri pri m. mn. praii. Klk pri ma?
prek -ka m. praak. Prek za pre.
prti / prti prem impf. prati. Kk sm t rh prle. N b t prl.
przen -zna, -zn adj. prazan. Nigdr m ve ns przne, navk je cigartin
v zb.
prebdti prebdam impf. probadati. t tn me nkaj prebda.
pr prep. pred, ispred. Pred vrti. T m je slka pred j.
88
predbileti (se) predbilim (se), impt. 2. mn. predbilete (se) pf. predbiljeiti (se)
predfer adv. prekjuer. T je bl predfer.
prdi adv. usp. prje, prije. Prdi bi k pkel n t pretgel. Kk sm s prdi
rkli. Prdi s ki bli i kble.
pregazti pregzim pf. pregaziti. Nemrm pregazti, glbk je.
pregledti pregldam pf. progledati. n je tm pregledla.
prehdti prehdim pf. prohodati, poeti hodati. S kk sm dli s crkv,
prehdil je med nmi f kaplci.
preksn adv. prekasno. Djem preksn.
prekrti prekrjem pf. prekriti
preljti preljem pf. preliti. Preljem z vrm krpm.
prl -a rupa. nd se na srdni rpa naprvi prl d nprka.
prensti prensem pf. prenijeti. Dl je prensti t Marj f crkv.
prepsti prepnem pf. propasti, pasti u to. trg s, pk prepne.
prepluti prepljem pf. preplivati. n je preplla Drv.
prerzti prerem pf. prerezati. Preri vnce!
presauvti presajem impf. presaivati. Presajem cvtje.
prslca prslic f. preslica, naprava za predenje. Ngda dk je dkla la zm
mral je sebm dnsti klvrta i prslc.
prslke prslik f. mn. zumbuli. mam rzne i plve prslke. mam pn
prslik.
prsti prdem, 1. mn. prdm, 2. mn. prdte, 3. mn. prd impf. presti. Djte t
lpe prdte! Lpe prdi! J sem pn prla. n je prl. Prde dkla kd.
presti prestgnem pf. prestii. Prestign me d vrt.
prstran prestrna, prestrn adj. prostran, udoban. v s prestrni.
presvtti presvtim pf. 1. zasvijetliti, poeti svijetliti. 2. prosvijetliti, urazumiti
preencja preencij f. procesija. de preencja.
preesn -, - adj. proli, minuli. I t me b sla na preesn dnve.
pretrti pretram pf. 1. protjerati, istjerati. Jel s je mrti t pretrla? 2. pretjerati, prevriti mjeru. Nj pretrti!
preti pretgnem pf. slomiti, prelomiti. Prdi bi k pkel n t pretgel.
pretsnkm adv. preksino
prevti prevam impf. prevoziti. Pmeljec preva mev.
89
prve adv. previe, vie nego je potrebno. Bil je prve prna. Prve e
klti.
prevr -a, -e adj. prevru. Vd je prevra.
prezrlti prezrlm pf. prezreti, previe sazreti. T je prezrll.
pregnka pregnk f. pregana juha
pga prg f. prga, prgica, umijeen i osuen sir u obliku maloga stoca. Pga
sra. ma be kj bi pge na j sil.
prehti preham impf. ponestajati. Drv mi prehj.
pri prep. 1. pri, pokraj, u blizini. T pri grb. pa pri tg je prprmi. 2.
kod. Pr em. Bl je pri hi. Bil sem pri ssdi, Lvkvi, Perkvi Bil s
fnki pri nm. 3. na. Bm pri mi.
prifti (se) prifm (se) pf. priviknuti (se), prilagoditi (se). Prif j. B se
prfil.
prje adv. usp. prdi, prije. T je prje bl japatce.
prje prep. prije. T n bl prje dvst lt. Sk re prje zr.
prijti (se) / prijti (se) prmem (se) pf. primiti (se) a) uhvatiti, primiti rukom.
Tk sem j ga prijla da ne pne. b) prihvatiti se, zapoeti to. n se n b
psla prijl, ng ri blndje.
priljti priljem pf. doliti. Priljem vd. T mi prilj mlka!
prmti prmam impf. primati, dobivati. Prma pm.
prprmi prparma m. upa, spremite uz gospodarske zgrade. pa pri
tg je prprmi. dem s prparma.
pripeti pripam pf. dovesti, privesti. Pripam kla.
pripvdti pripvdam impf. pripovijedati, priati. Nj pripvdti!
pripravti priprvim, impt. 2. mn. pripravte pf. pripremiti, prirediti. Dk
djdte, dneste, dk djm pripravte!
prisnt se 3. jd. prisn se pf. prisniti se, sanjati. B m se prisnl.
pripnti pripnem pf. priapnuti
priti prijem pf. priiti, zaiti. N zna ni gmba priti, ni lknc napravti,
a il bi v zm?!
pritpti pritpm pf. zagrijati, ugrijati. Pritp vd.
pk -a, - adj. prhak. T se pk tst msi.
prki prk / prke m. mn. kolai od prhkoga tijesta
prdti prdm pf. prodati. Nmam, seg sem prdla. ma i za prdti. ma
kkrz za prdti.
90
prklca prklic f. prokulica, kelj pupar

prsnec -nca m. prosinac
prsti prsim impt. 2. mn. prste impf. 1. prositi, traiti milostinju. Bgec
prsi. 2. moliti. nda d s dli d Marij Bistrik i prsil s da bi im
skinla kve.
prst -a, - adj. 1. jednostavan. Prsti koli. 2. loe kakvoe. Prst pltn. 3.
nepristojan. Tk je prst, sm klne.
prer -a, G mn. prer m. sudionik u protenju, crkvenoj svetkovini. Tm se skpe preri.
pre -a n. protenje, svetkovina u ast sveca zatitnika, crkveni god. Bil
sem sak na pr, al mi n ngd bl tk lp kk na mlvrskm.
prt -a m. prut. Trsem slve kj se ns dle stpsti bes prta.
prt -a m. dem. od prt, pruti
psa ps n. mn. prsa. Na prs.
pst -a m. prst. Dv psta.
pstk prstka m. dem. od pst, prsti
pvi -a, - adj. prvi. T je prvi.
pvi -a, - num. prvi. Sedemdest pv.
penca penic f. usp. enca, penica. Sjem penc.
penni -a, - adj. penini. Krh je t penn m.
pui pknem pf. slomiti. Prdi bi k pkel n t pretgel.
pukti pem impf. upati. T s je pkl z rkmi. Ba s je pkl.
pukta pkt f. buket, struak cvijea. Takv je lp pkt napravla.
pun -a, - adj. pun. V je pn k.
pun adv. puno, u velikoj koliini, u velikom broju. ma pn sn na pt.
Pn rk. ma pn stvarl.
pura pr f. pura. Pra i prn.
purn -a m. puran. Pra i prn.
pustti pstim pf. pustiti. Psti kk na jrek, a n se i slga prme.
puter -tra m. usp. ptro, maslac
putra ptr, N mn. ptre f. zemljana posuda za vodu. Ptra je za vd nsti.
putr -a n. usp. pter, maslac. Ptr rastpm.
puzti pzam impf. penjati se. Na s mki nafni p drv pzti.
91
R
rca rac f. patka
rce rcta n. pae
racak racka m. nastamba za patke
ri ri m. mn. paii. Pk re i pke.
raunti ranam impf. raunati. Nsm ranli klk nvc bm dbli.
rde adv. u sv. imti rde voljeti. Tak s me rde imle.
rdj -a m. radio. j se na rdj.
rd adv. rado, sa zadovoljstvom
rakja rakij f. rakija. Sm rakj pje.
rna ran f. rana, ozljeda. mam rn na rki.
ranlka ranlk f. hranilica, naprava za hranjenje ivotinja. Ranlka vis.
rnti rnim impf. hraniti. Ne rnm je s kks.
re -a n. rano jutro. Sk re prje zr.
raenk -a, N mn. raenki m. hranjenik, tovljenik, svinja za klanje. Rnm
dv raenka.
raca raic f. plitka posuda za peenje. Pem v raicj. Trb mi lca i
raca.
rascpti rascpem pf. rascijepati. J raspim, a n nk rascpe.
rshe rsh f. mn. vile, poljoprivredno orue
raspti raspim pf. raspiliti. Takv je frke dpal, sm t je b raspil i
rascpal!?
raspti rsprem pf. otvoriti. Rsprem drg.
rst -a m. hrast
rastpsti rastpem pf. 1. rastepsti, rasipati. n je mni sme rastpla. 2. rastresti. Rastpi sn!
rsti rstem impf. rasti. T s psbn rsle.
rastpti rastpm pf. rastopiti. Ptr rastpm.
rastrajti rastrjam pf. olako potroiti, spiskati. T se pn rastrja ez Bi.
rasukti rasem pf. razvaljati. Pk se rase.
rasuit se rasm se pf. rasuiti se. Ras se brnka. El b gle namkal
kaj t se ne ras?!
rek -ka m. naprava za namotavanje pree
92
rt -a m. rat. de z rta.
rven -vna, -vn adj. ravan. Dk se i, vdi se rvna slma.
razdti (se) razdrem (se) pf. 1. istroiti (se), poderati (se). Nj razdti rb.
Rbaa s je razdla. 2. fig. izgubiti snagu, iscrpsti se. Kk se ns t nge
razdle, j n znam?!
razgrnti razgnem pf. razgrnuti. Razgrnti zm.
razt se razdm se pf. 1. razii se, otii svatko na svoju stranu. Njte da se
razdm! 2. rastaviti se. M sm se razli.
razlpuvti razlpjem impf. odljepljivati. T se razlpje.
rzlka rzlik, A jd. rzlk f. razlika. Nma rzlik.
rzre rzrda m. razred. Nsm ni f ettm rzrd imli.
razvrati razvram impf. rastjerivati, tjerati svakoga na svoju stranu.
Nemrm je razvrati.
razvti razvam pf. razvaljati, razvui valjkom. nd se razva.
rbr -a, N mn. rbra, G mn. rber, D mn. rbrm, I mn. rbri n. rebro. Rbra
svinsk.
r -i f. rije. Pn r.
ri rem pf. rei. Rekl sm. Del sm vam ri fla.
r / r -a m. red
rka rk f. rijeka. Rka Drva.
rp -a m. rep
rpa rp f. repa. Tk sem krsn rp imla.
ret -a n. reeto. mam tr rete.
ri adv. komp. od rd, rae. n se n b psla prijl, ng ri blndje.
rtki -a, - adj. odr. rijetki
rznc rzanca m. prkos, ukrasno cvijee. mam rzanca sakakv bj.
rzti rem impf. rezati. Ne rzti, tp je. nd se zvzdce r. J sem t
krjmi rzla kk nfte.
rbi rba m. ribi. Rbi je bl.
ribzla ribzl f. ribiz
rbak rbka m. ribnjak
r -a m. orue za proeljavanje lanenoga i konopljinoga vlakna. R za
lkn.
rtek -tka m. ravna slama (obino raena) koja slui za pokrivanje krovova,
vezanje snoplja i sl. Dlj rtka. Rvna slma t je rtek, a n zgvn je
93
slma. Rtek za pkrvti krhe, za vze snpa.

rba rb f. roba. d rb.
rba rba f. koulja. Sli t zamazn rb!
rbe rb / rba f. mn. rublje
rbec -pca, N mn. rpci m. rubac. mam rpce.
rca ric f. rukovet. T je bla rca kn.
rda rd f. roda. Dl s rde. Vidl sem rd.
rdti rdm impf. i pf. roditi a) donositi plod. Slve dbr rd. b) poroditi.
Rdil je dca.
r -a, I jd. rgm m. rog, ronata izraslina na glavi nekih sisavaca. ma rge
dgke. S tmi rg.
rj rja m. roj. Rj ml.
rjit se rj se impf. rojiti se. Rj se mle. grl sem mle, rjile s se.
rka rk, DL jd. rki, I jd. rkm, A jd. rk, N mn. rke, G mn. rk, D mn.
rkm, L mn. rkj, I mn. rkmi f. ruka. Dr v rkj. Pn rk. Bil s kk
je rka. Fraz. ti d rk ii lako, ii od ruke. Il m je d rk, t s sem
napravla.
rk -a m. rukav. Tk s bli krtki rkvi.
rkvec -fca m. rukavac, ogranak rijeke ili potoka koji se odvaja od glavnoga
toka. T je jden rkvec d Bstr.
rkca rkic f. dem. od rka, ruica
rna rn, N mn. rne f. cikla
rnca rnic f. dem. od rna, ciklica
rsa rs f. rosa. Vs je bl mker, jl d rs, jl d da, t zn?
rk -a, N mn. rki m. hrut. Nal sem rka.
ruti rm impf. 1. mukati. Bk je ral. 2. glasno plakati, derati se plaui.
Kj r?
ruka rk f. ruka, drak
run adv. runo, rukama. Kpm rn. T je kpal rn.
ru -a m. rudo, prednji dio zaprenih kola u koji se upree stoka. Rt se ve
na kte.
rudsti -a, - adj. odr. kovrav. ma rdste lsi.
ruh -a n. rublje. Kk sm t rho prle.
ruti rm impf. ruiti
ruka rk f. kruka. Rk s zrle. Jl ma kj rk?
94
Ruka Rk f. top. ime predjela u blizini Molvi. Bil sem na Rki.

rua r f. 1. usp. cvt, cvijet. ma r. 2. krijesta. Ra na glvi pfc i
kki.
ruca ric f. dem. od ra, 1. cvjeti. 2. krjestica.
S
s prep. usp. , z, , z 1. s, oznauje a) mjesto. Mkn se s pta! Vargi s tka.
b) drutvo. Bil je ssda s tm. a) sredstvo. dem s cpci sti grha. S kli n
bl mi, il sm sanm. Ns se s pgm pgle, ng skm. 2. iz, oznauje mjesto odakle tko ili to izlazi ili dolazi. dem s Tplv. S kk sm
dli s crkv, prehdil je med nmi f kaplci.
s adv. sad, sada. S ma, al ngda n bl. S nma.
sadti sadm impf. saditi. Pk se je tk sadl, ski dn jna zma, mekta kk
sm rkli.
sadj - n. zbir. voe. ma sadj.
Sadvenca Sadvenic f. Blagovijest (25. 3.)
sti sam impf. 1. izlaziti. Sa vn. 2. nicati. Kkrza sa zem. Kkrza
mi ne sa, nm je. 3. ponestajati. Drv mi sj n bm se imla m
grti.
sakak sakkva, sakkv pron. ma sakakv fn.
skej sasa pron. svata. F strh si t sasa. Pripvda sem i sem.
ski -a, - pron. svaki. Ski dn.
sak adv. svukud, svuda. Bl je sak.
sakji -a, -e pron. svaki, svakoji
sl -a n. salo, masna naslaga. t sal se t dlj kli.
sm -a, - pron. sam. Jl je t bl sm slp st, jl n?
sm adv. samo. Gldi kj b skla sm dra, kj n b pskla kkrz!
Sm zalvam s khnm sltkm vhem. J sm p sli dni! Sm
zbrkva.
sna sn, L mn. snj, I mn. sanm n. mn. saonice. S kli n bl mi, il sm
sanm. T sm natvarli na sna i dsnkli. ma pn sn na pt. Vzil
s na snj. Na sanj sm dpeli. va sna dpaj.
snkat se snm se impf. sanjkati se. Bm se snkli. J se snem. Sn
se.
sak -a m. put u snijegu ugaen saonicama. Na sak je bl pn sn.
95
spa sap f. dah. Mi je sp zapl.

sasti (se) sasm (se) pf. smiriti (se), umiriti (se). Ssi t dte! Ss se ml!
se sasti?!
sastvti sastvam impf. sastavljati
se sakga pron. svatko. A mgl bi ti se na Bistrc.
scti (se) scam (se) impf. cijediti (se). T s scli. Sra scam. Sr se
sca.
scurti scrm pf. iscuriti. T je scrl.
sa s f. ivica, ograda od grmlja
sti (se) sam (se) impf. 1. podsjeati na koga ili to. I t me b sla na
preesn dnve. 2. sjeati se. S se.
se sna m. sijeanj. Tr kra s stga sna.
si sem impf. sjei. Gldi kj b skla sm dra, kj n b pskla
kkrz!
sdem num. sedam
sdti sdm, 3. jd. sd, 1. mn. sdm, 2. mn. sdte, 3. mn. sd impf. sjediti.
S sd. Kj sd, di idm na psel?! Bil je dbr sdti na j, na dkj.
Da s ne sdle na pt, ne ngda. S ne n tm sdle.
sdmi -a, - num. sedmi
sjti sjem, 1. mn. sjm, 3. mn. sj impf. sijati. Sjm knpe. Sjal s je
ln. dem sjat. Sjti trba t.
skra skir f. sjekira
sekirsti -a, - adj. odr. koji je u obliku sjekire. ma skirst r.
skulnska trva sklnsk trv f. vrsta biljke. ma sklnsk trv.
sl -a, G mn. sl n. selo. t sj sl.
sme smna n. sjeme. Js imle ne sme, al t se stvl psbn. T je bl
za sme.
sme -a n. zbir. sjemenje. n je mni sme rastpla.
sn sn m. san, spavanje. Pvi sn zaspm. Pvi sn me vlv. Nmam sn.
snca snc f. sjenica, ptica pjevica
sn -a n. sijeno. Rastpi sn!
sa s f. san, snivanje. Jko t sem s sla.
sti sam impf. sanjati. T sem sla.
sak ska m. ograeno mjesto u staji u kojem stoji sijeno ili slama.
Nari pnga ska slam za nastrti.
96
Servci Servcja m. blagdan sv. Servacija (13. 5.)

ssti sdnem pf. sjesti. Pa sdne. Ne sdne dle. Dte s je sl. d si ssti, kj b
stl!? Idm si ml ssti. Dj si ml sdni! Sedt si, njte stti!
sstra sstr f. sestra. Nmam sstr. Dv sstre. Pt sstr. dem k sstri.
Sesvte Sesvt f. mn. Svi sveti (1. 11.)
stit se stit se pf. sjetiti se. Nemrm se stti. J dk se t stim, gd sm m t
napravli. Bi znla, bi se zt stla.
sfati 3. jd. sfa pf. ponestati. Sfal m je.
sgdi adv. svuda, posvuda. Tk je lpa krga, vli, sigd je ma.
Sigtec Sigca m. top. ime mjesta u Podravini, Sigetec
sla sil f. sila. U sv. na sl na silu. Nje na sl del.
sn -a m. sin. Iml je sna.
sinka sink f. sjenokoa
sr -a m. sir. Sra scam.
srek -rka m. sirak, biljka od koje se izrauju metle
sire -a n. mrvice koje nastanu topljenjem maslaca u maslo
st -a, - adj. sit, koji se dovoljno najeo
st -a n. sito
situcja sitcij f. situacija
s -a, - adj. siv. Sva bja.
skdti (se) skadm (se) pf. 1. zadimiti se. Tk se skdl. 2. fig. pej. ispustiti
plin. Ne je skdel. 3. fig. slagati, rei la. Al je skdel!
skti skem impf. jaukati, stenjati. Ske. Nj skti!
skinti sknem pf. skinuti
skpti skipm pf. pokipjeti. Skip mlk.
skmbajnrti skmbajnram, 3. mn. skmbajnrj pf. ovriti ito kombajnom
skmpsti skmpsam pf. zamrsiti, zaplesti. Nj skmpsti! S je skmpsal.
T je skmpsn d da.
skp -a, - adj. skup, koji ima visoku cijenu. T je bl dk s jjca bla skpa.
T je jk skp. Skp je t. T je skpe. ma j skpga.
skrti skrjem pf. sakriti. t je t skrl?
skuhti (se) skham (se) pf. skuhati (se). e bde kji del, pk lk ml
krmpra i jh skhm. nd se b skhl.
97
skula skl f. 1. krasta, osuena rana. Ne tgaj skl, b si rn naprvil! 2. fig.

potekoa, problem. Prdl je ivne, st si b f skl zakpal.
skupa adv. skupa, zajedno. L je s skpa. T je skpa psjn.
skupit se skpm se pf. skupiti se, doi na odreeno mjesto. Tm se skpe
preri.
skupsti (se) skbem (se) impf. 1. upati, erupati, skidati perje. nd se skbe.
2. upati (se), vui (se) za kosu. Skb me, kj dla!? I za ls se skbe. J
se skbem.
slti (se) slim (se) impf. svlaiti (se), skidati (se). Idm z d slit nvlk.
Nj se slti!
sldek -tka, -tk, odr. m. N jd. sltki adj. sladak. Sm zalvam s khnm
sltkm vhem. Kham sltk kv. ma i slajga.
slagti slem impf. 1. pripremati, prireivati. T se i za Vzem j sle. J
cl lt slem k je friidr. 2. slagati, redati. T ni t sla.
slk -a m. slak, biljka penjaica
slma slam f. slama. Rzlka je d dn slam i ngda. S skmbajnrj
slm, nd je s smlta, a negd sm eli i imal sm t slam rtka.
sln -a, - adj. slan. Dni f sln vd.
slp -a, - adj. slijep. Kazte dbvam t slp.
slpi slpa, N jd. slpi m. sljepi, guter slian zmiji
slpta slpt f. sljepoa
slka slik f. slika. st slik.
slva sliv, G mn. sl / slv f. ljiva. ma sl pn.
sl -a m. gredica, lijeha. Psti kk na jrek, a n se i slga prme.
slti slim pf. sloiti. Lp vek sli.
sluti slam impf. sluati. Slam i Gls Amrik i Slbdna Erpa. Nj t
slti!
slu -i f. sluz. ma slzi kkj.
smh -a m. smijeh
smti smm impf. smjeti. Ne smm nt stavti. Ne sm se. Ne smm pvdti.
T ne sm ne znti. ni smd znti. Nsem sml. T n sml bti. B
sml. B smla.
smetj - n. zbir. smee. ti na smetj!
Smtni kt Smtnga kta m. top. ime predjela u blizini Molvi. Dl sm
Smtnga kta.
98
smrti (se) smrim (se) pf. smiriti (se), umiriti (se). Mrm ga smrti. Smr
se!
smlti smem pf. samljeti
smti (se) smim (se) pf. smoiti (se). Se s je dte sml. (Sve se je dijete smoilo.)
smtti smtam pf. smotati, namotati. Smt se t pgca.
smek -ka m. cvrak. ma pn smrk.
smdti smrdm impf. smrdjeti. stec n tk smdel, a lapek smrd dk se
ptre. T smrd.
snjt se snjdm se pf. snai se, prilagoditi se, izvui se iz potekoa. Snjd
se sm.
sn snga m. snijeg. Pda sn.
snha snh, N mn. snhe f. udata ena. Dkle nso le, sam s li dki, di
i snhe.
snka adv. sino. J sem bla snka.
snp -a, N mn. snpi m. snop
snpi snpa, G mn. snpi m. dem. od snp, snopi
snpe -a n. zbir. od snp, snoplje
snva snva f. snovaa, dio tkalakoga stana na koji se namata prea za
tkanje
snvati snjem impf. snovati, namatati preu za tkanje. Snvti, tkti
sbta sbt f. subota
sha sh f. sova
sja sj f. soja, biljka mahunarka
s -i f. sol. gnci s bli sm.
snka snk f. soljenka, posuda za sol
sti sim impf. soliti. T se n ni sl.
snce -a n. 1. Sunce, nebesko tijelo. Snc je nsk, blat je klsk. Snce dk
presvti. 2. sunce, suneva svjetlost i toplina. Na snc. Na snce nmrem.
snat se snm se impf. sunati se. Sn se.
snce -a n. dem. od snce, sunace. Fraz. snce te ne grl! bolje da te
nema!
snenca snenic, N mn. snence f. suncokret
spun spna, I jd. spnm m. sapun
sse / ss / ss ssda / ssda m. susjed. de ss k nm. t ssda d
99
ssd.
ssda ssd f. susjeda. dem k ssdi. Bil sem pri ssdi, Lvkvi, Perkvi
Bil je ssda s tm.
ssd ssdva, ssdv adj. susjedov. Pd mjm mektm je ssdva
mekta.
sza sz f. suza
spjtlti spjtlam pf. samljeti u paromlinu. T se spjtll.
spti spm impf. spavati. ni sp v. ni sp v drgi hi. M spm.
spi (se) spem (se) pf. ispei (se). Spi kle. nda s se spkli dgni z
rji, z mkm, mazance i kakv je t mgel.
spmat se spmm se impf. razgovarati. Cli veer sm se em spmli.
Spmale sm se vi ssdi, a ni se nsm.
spve spvdi f. ispovijed. de na spve. Psl spvdi.
sprm prep. nasuprot, naspram. Sprm blka stj.
spravti sprvim, impt. 2. mn. spravte pf. spremiti, pohraniti
sprvti sprvam, 1. mn. sprvm, 3. mn. sprvj impf. spremati, pohranjivati. Drbn t sprva. Na Mlvj sprvj. Dete sprvm p cl
lt, kk je kj dla.
sprven spravna, spravn adj. spremljen, pohranjen. mam pakta nvn
spraven.
sprebrti sprebrem pf. probrati. n sprebre.
spukti spem pf. iupati. T s je njprje spkl, nda s je namakl v
vdi, f kanl.
spuvti spvam impf. ispunjavati. m spva? nda s je
spvl.
srka srk G mn. srk f. svraka
sbe srba m. svrbe
sce -a n. srce
srce -a n. dem. od sce, srdace
sba srb f. srdba, ljutnja. D srb.
srda srd f. srijeda
srdna srdn f. sredina, sredinji dio. S sem pste pvlkla na srdn. T
se sl dne f srdn.
spa -pa m. srpanj
san srna, N mn. srni m. strljen. Vdim j da je t san.
100
stkr stakra m. takor. Lka za tvrce, stakre i me.

stek -ka m. stalak
str stra, str, odr. m. N jd. stri adj. star. ma takv str pn. (Ima takvih
starih puno.) mam j prk st lt star glasnk. de s tm strm. Str
kapl, dl je zrti. J sem na strm.
Stra sa Str s f. top. ime predjela u blizini Molvi. Bl sem f Stri si.
dem Str s.
strac strca, N mn. strci m. usp. strec, starac. Met tmi strc.
strec strca m. usp. strac, starac. Hri, hri, strec bb gi!
starnski -a, - adj. starinski. Starnske he.
strst starsti f. starost. Da sem imla nfce, j bi si bla kpti prv za
strst.
stti stjm, 3. mn. stj impf. stajati a) biti u uspravnu poloaju ne miui se.
Njte stti. b) biti na jednom mjestu, ne kretati se. Stj f mi. Nmj ni
gd stti na nm plc. c) mirovati. Stj jdn vrme. Dg je t stl.
stti stnem pf. 1. stati, zaustaviti se. Vjec, stante! 2. prestati to initi. Svin
je stl jsti.
stebeka stebeik f. stabljika. Stebeka d jagd.
stbl -a n. stablo
stgn -a n. stegno, dio noge od kuka do koljena. Jden pt je bl b na stgn.
F stgn.
stkl -a n. staklo
stek -nka m. stijenj
stpti stpem impf. tresti. Stpal sem slve. B stpal. B stpla.
stpsti stpem pf. 1. istresti. dem stpsti. 2. stresti. Kj se n b dl stpsti bm
trsel z drgm.
strti stram pf. istjerati, potjerati. Strti kki.
strvti strvam impf. tjerati, otjerivati. T znm strvti. T strvam.
stza stz f. staza
stzca stzic f. dem. od stza, stazica
stja adv. tiho, potiho. Stja gvri, glasn ri!
stij adv. komp. od stja, tie. Stij gvri, j dbr jem!
Stska Stsk f. top. ime predjela u blizini Molvi. Bil sem f Stski. dem f
Stsk.
stini -a, - adj. odr. stisnuti. Naprvi s tmi stinmi.
101
st num. sto
sti stem pf. istui, izlupati. J sem tga stkla.
stl -a m. stol. Na stl. P stl.
stlnca stlnic f. krpa od domaega platna za pokrivanje i brisanje, mali stoljnjak
stak stka m. stolnjak. Stak na stl.
stp -a, G mn. stp m. stup. Dv stpa.
stpa stp f. stupa a) naprava na kojoj se tue konoplja i lan. b) naprava na
kojoj se tuku buine kotice za izradu ulja. T s je na stpj tkl.
stp -a m. 1. dem. od stp, stupi. 2. dio kolovrata
stpti (se) stpm (se) pf. zagrijati (se), ugrijati (se). Zb me za rke, nemrm
je stpti. Dni tm f k vd kj se ne stp!
strh -a m. strah. N znam dlti d nekakvga strha. F strh si t sasa.
strn -i f. usp. strna, strana. t krna na jn strn, a d vha na drg strn.
de na n strn.
strna strn f. usp. strn, strana. Z jen i drg strn s brgi.
strbti (se) strbim (se) pf. oistiti (se) od nametnika. T s je strbil.
strgti (se) stgam (se) pf. potrgati (se), slomiti (se). Glv je bla strgna. Dre
mi se je strgl.
strc -a m. stric
strna strin f. strina
stmec -mca m. strmac, rijena obala. Na stmc je pt bl. Pt stmcom.
stren -na, -n adj. straan, velik, golem. T je strna bl bla.
Stru -a m. top. ime predjela u blizini Molvi. dem f Str.
strugnka strgnk f. dem. od strga, manja izdubena drvena posuda slina koritu.
struga strga f. velika drvena izdubena posuda slina koritu.
strugti strem impf. strugati
strusti stnem pf. istrunuti. n je sm t sbe strl.
studni stdnga m. studeni
stvr -i f. stvar, predmet. Za t stvri.
stvarl -a, N mn. stvarla n. otrov. T je vrdl, a v stvarla, skp s, a n
ne vrde. ma pn stvarl.
stvre -a n. stvorenje. T bi v j stvre mgl bti v.
102
suh -a, - adj. suh, koji nema vlage. T je sh. U sv. shi koli kolai od prhkoga tijesta. T s shi kli.
suk -a, I jd. skm m. 1. drveni valjak kojim se glaa platno. Ndem ska
skat. Ns se s pgm pgle, ng skm. 2. valjak za tijesto. M velm
sk za tst.
sukti sem impf. valjati, razvlaiti tijesto. nda se dvet pt mra skti m
velm skti skm.
suka sk f. suknja. Cna ska, a dgka.
sukka skk f. dem. od ska, suknjica
sua s f. 1. sua, dugotrajno razdoblje bez kie. Bil je sa cl lt. 2. natkriveno mjesto na koje ne moe padati kia. B f si.
Sune Sn f. mn. top. ime predjela u blizini Molvi. Il sm na Sne.
Sprval sm sn na Snj.
suti sm impf. suiti. T s bsli sit.
svti svt / svt m. mn. svatovi
svatvsk -, - adj. svatovski, koji se odnosi na svatove. Bil je glzba
svatvsk.
sva sv, I mn. svmi f. svijea
svc sveca m. nezapovijedani blagdan. Svec s Antnv, Aljzijv,
Katalna
sveenk -a, N mn. sveenki m. sveenik
svee - n. blagoslov. dem na svee.
Svnca Svnic f. blagdan Svijenica (2. 2.)
svednstv -a n. svjedoanstvo
svdk svdka m. svjedok. T je, t, na vi svdk.
svt -a m. narod, puk. Pn ma tga gd se je svt zagvril.
Svta Jna Svt Jn f. blagdan sv. Ane (26. 7.)
Svta Klra Svt Klr f. blagdan sv. Klare (11. 8.). Svta Klra msl
sprva.
svtec svca m. 1. svetac. Svc s svti Lka, svti Fr 2. fig. trpljenik,
patnik. Pa t s svci kj s zaslli svtst pr tm psl.
svtek -tka m. blagdan. v ns katlki svtki, fnki i t. Fraz. i f ptek i f
svtek uvijek, svaki dan.
Svti Brtl Svtga Bartla m. blagdan sv. Bartolomeja (24. 8.)
Svti Bck Svtga Bcka m. blagdan sv. Brcka (7. 11.)
103
svetti svetm impf. 1. blagoslivljati, davati blagoslov, posveivati. Na Mrkv

se t svet. 2. tovati. M t ne svetm.
svtl -a n. svjetlo. J sem f kpani vgla svtl.
svtst svtsti f. svetost. Pa t s svci kj s zaslli svtost pr tm psl.
svzti svem pf. svezati, zavezati. Svi rpca!
svba / svba svba m. svibanj. Ledni svci n s f svb.
svinsk -, - adj. svinjski, koji se odnosi na svinje. Jm mladnsk i svinsk,
rbra svinsk.
svne svinta n. svinja. Svin je stl jsti.
sve sv / svi f. mn. svinje
svj svja, svje pron. svoj. ma svj ms. de s tm svjmi. de k svji mmi.
de k svjm. n vel svji ni.
prep. usp. s, z, , z 1. s. mi dem i j. Dl sm vlimn i prehitili sm se

nm. 2. iz. Zvdi bric! 3. od. es si naprvil?
ka ak f. aka. Prdi bi k pkel n t pretgel.
alta alt f. salata
aca aic f. alica
raf arfa m. vijak
arge arg f. mn. prednja ili stranja ograda na zaprenim kolima
ran arna m. aran, slatkovodna riba
rni -a, - adj. odr. usp. psni, areni
-a m. a, movarna biljka
ek aka m. dem. od , ai. ma tk lpe tnke vsnke kaj da b je
akm prerzal.
asti -a, - adj. odr. koji izgleda kao a. asti gm.
va av f. napoj za svinje. vak je gd se nsi va.
vij vja m. ljekovita biljka. D bi v vja nli?
vak vka m. posuda u koju se stavlja i nosi napoj za svinje. Bi mral
imti glv kk je vak. vak je gd se nsi va.
jan jna, jn adj. poderan, podrapan. t str jan sk.

eti im pf. 1. otresti plodove. i slve! 2. izbiti zrnje. Dk se i, vdi
se rvna slma.
104
pec -pca m. 1. vrak prsta, jagodica prsta. Db p pc. 2. mala koliina ega koja se moe zahvatiti dvama prstima. Da j prsi, tk je kta, ni
pc ti n b dla. N pca n m je dla.
pa ip f. usp. pec 2. mala koliina ega koja se moe zahvatiti dvama
prstima. Jna pa sli. J sm p sli dni!
r -a m. ir, dra na oranicama. ra ma.
uka k f. tuka, slatkovodna riba. Vlvl sem k.
f -a m. posuda izraena od dugake tikve koja slui za izvlaenje vina iz bave. f je za vadti vn. S fm se vadl vn.
kutr ktra m. lan crkvenoga odbora. Nso ve ktri f stlnci t
nsli t s je sven nsl f kapl.
mvci m. mn. top. ime mjesta u Podravini, emovci. F mfc.
enca enic, A jd. enc f. penica. T je zn ppt enic.
enka enk f. dem. od enca, peniica
st num. est. Z s st kr.
sti -a, - num. esti. k st sdm.
ba ib f. iba. Djde km ili strc ibm jj, nj, barjev je!
barjv -a n. Nevina djeica (28. 12.). Djde km ili strc ibm jj, nj,
barjev je!
ibca ibic f. ibica a) dem. od ba. T je z jedn jedn ibic zrsl. b) igica. ibce kpi v dn!
ibka ibk f. dem. od ba, ibica.
rk irka, irk adj. irok. mam irk. J je ri. J sem nla trk irk.
T je irk.
vti vam impf. ivati. J znm vti. B se vl.
krje krj f. mn. kare. J sem t krjmi rzla kk nfte.
katua kat f. kutija
katuka katk f. dem. od kata, kutijica
klecti klcam, 3. mn. klecj impf. klecati, tresti se u koljenima. Tca
klca.
klecnti klcnem pf. uganuti. klecnl je ng.
klzek -ska, -sk adj. sklizak. Blat je klsk.
klpec -pca, N mn. klpci m. krpelj, nametnik na ivotinjama i ljudima. J
sem ra dbla klpca. Da n klpec?
kda kd f. teta. kda m je vga.
105
kdti kdm impf. tetiti. T n nkej kdl. ak m je i kdla.

krka krak f. ralje, krakovi drveta izrasli iz jedne grane ili debla. Drv
ma krke.
kra kri f. krinja. Za kr.
kvrec -rca, G mn. kvrc m. vorak. Nma kvrc.
lapek -ka m. muak, pokvareno jaje. stec n tk smdel, a lapek smrd
dk se ptre.
luf lafa m. gumena cijev za vodu, vino i sl. nd s dli lafi.
pga pg f. tanko ue, vrpca, uzica
pgca pgic f. dem. od pga, uzica
pjza pjz f. smonica. pjz je bla.
prglin parglna m. mahune, biljka mahunarka koja ima plod mahunu.
Psadil sem parglna.
pca pic f. bica, dio kotaa
pti pim impf. trati. Na grvi krvi sma dlka pi.
parva parv f. top. usp. parve, ime oranice u predjelu parve.
Bil sem na parvi.
parve parv f. mn. top. usp. parva, ime predjela u blizini Molvi.
pua p f. cijev na koju se namotava ue, ica, konac i sl.
tge -ga m. gospodarske zgrade. T s skpa tla, gvn, prma zv se
tge. Pri tg.
tla tal f. staja. T je tla gd s krve.
trnga trng, N mn. trnge f. dio konjske opreme, ue za vuu
tdti tdim impf. tedjeti. tdil s je i n tm.
tfe -a n. blagdan sv. Stjepana (26. 12.)
tnga tng, N mn. tnge f. stuba, stepenica
tti impf. htjeti. Svne n tl jsti. Ne i ne. T ni n. Mji .
tglc tiglca m. eljugar, ptica pjevica. tiglec s drg. Dv tiglci.
tija tija f. lopata za prekopavanje zemlje, tihaa
tijti tjam, 1. mn. tijm impf. kopati tihaom
t kga pron. tko. t je del? S km s se spmal? km st se tk dg
spmle? Nm ga, kg sem ekla.
tmf -a m. arapa. Bil s kk tmfi na ngj.
trga trg f. 1. duplja, rupa u stablu. J sem zvadla dv deta trg. 2. ma106
nja jama, rupa u tlu. Mre trga bti i v zmi. trg s, pk prepne.
truki trk m. mn. savijaa, kola od savijenoga tijesta s raznim nadjevima. trki srm t s bli veknm.
unka nk f. unka. mam nk.
T
tablta tablt f. tableta. mam tablt nekakv.
tj t, t pron. usp. t, taj. T je tkv blt dk pne d. nda se pakje na
nse i nsi f crkv tj kp. Tj je kanl pltvi.
tk adv. tako a) na taj nain. Tk de. Tk s gvrli. b) u toj mjeri, toliko. Nje
t tk zaprn. c) u velikoj mjeri, jako. Kk mre tk vle jsti?! Tk me
znj zabilzi.
tki adv. brzo, ubrzo. vek tki vmrje. Tki dje zma.
tk / tak -kva, -kv pron. takav. J sem f tkvi sitcji. Kaj ji tak
dk piavi. T s je mrl znti klk ma takv snpi. S takvmi
immi. T je tkv blt dk pne d.
tla talva, talv adj. koji je bez kose, pljeiv, elav. Tla bez las.
tm adv. tamo a) u tom smjeru. Tm gldi. b) na tom mjestu. di dnsi dva,
tm s na drvcp! Tm je j glpa. c) na to mjesto. Dni tm f k vd
kj se ne stp!
tar -a m. tanjur. stne za tar jh.
tta tat m. otac, tata. T je mj tta naprvil.
tvan tavna m. tavan. T je la na tvan.
t t, t pron. usp. tj, taj. T je t kaplca i t je t kp. Bl je s tm. Bil je s tm.
N tm. T s psbn rsle. S tmi kli. T je t. (To je taj.) de p t.
tm.
tca tec, A jd. tc f. teta. mam dv tce. dem s tecm na vlk. dem s tecmi.
Ns tte, nk s tce. Tca nma dc.
teca teic f. dem. i hip. od tca, tetica
tg -a m. drveni valjak kojim se glaa, poravnava platno
tkt tekta m. tekut, nametnik na kokoima. Pn je ktec tekt. Tr tekta.
televzor televzra m. televizor. N bl televzr, nk s klpi ble na pt.
Tlv -a n. Tijelovo
teit se tm se impf. teliti se. Te se krva.
107
tnk adv. tanko

te adv. komp. od tnk, tanje. Mr se na te.
tek tnka, tnk, D mn. tnkm adj. tanak. T je tni. Z dvmi tnkmi.
Bil s tnke pa sm zbli. ma tk lpe tnke vsnke kaj da b je akm
prerzal.
tsen -sna, -sn adj. tijesan. Ciple stre, koj s ble tsne. Mal mi js
tsni.
tst -a n. tijesto. T je f tst.
tne tn f. mn. slabine. t tn me nkaj prebda.
tk adv. teko. Tek je t.
tta tt f. teta
tek -a m. teak, nadniar. mam pn tek.
t -a, G mn. ti / ti m. usp. ft, ptica. Na je mka vlvla ta. ma
pn ti.
tijden tijna m. tjedan. Ski tijden dha.
tikva tikva f. usp. vnka, tikva
tkti tkm impf. tkati. Lp tk.
ti tem impf. tui. Tkle s se kce na stpi. T s je nda tkl. T s
tkli.
tka tk f. toka
t adv. tuda. T de. Tt se de f Herr.
tnti tnem impf. tonuti. M tnm. n tne.
tp -a, - adj. tup. Jk je tp. Bi smti jati n em, tk je tp.
tpel -pla, -pl adj. topao. Za tplm. F tplm.
tplna tpln f. toplina
Tplva Tplv f. top. ime predjela u blizini Molvi. Bl sem na Tplvi.
dem na Tplv. dem s Tplv.
tpre -a n. drak na sjekiri, motici i sl. Tpre na mtki.
Tranva Tranv f. top. ime predjela u blizini Molvi. dem f
Tranv.
Trc Trca m. top. ime mjesta u Podravini, Torec
trce trc f. mn. usp. ek, iak, biljka s bodljikavim izraslinama. ma pn
trc.
trk -a m. utorak. Ski trk.
trmn -a m. hren. Trmn ma glbkga krna, a alta mm gr.
108
ttaj ttja m. vrsta draa, korova

trka trak f. traka. J sem nla trk, irk.
trktr traktra, I mn. traktri m. traktor. Id s traktri i s kjem.
trapcij trapcja m. trputac, ljekovita biljka
trve -va m. travanj
tek -ka m. panj. J sem tga tka hitla. Bl je tek na tk.
tka trk f. trka, ptica koja ivi u niskom raslinju
trkat se trkm se impf. udarati se. T se stln tka.
t -a, - adj. tvrd. T je pretd.
trbti trbam impf. trebati. Ve ne trba tga tm.
trsti trsem impf. tresti. nd se trse s prtm. dem trst. M trsm. ni
trs.
tr num. tri. S trmi kravmi.
Tr kra m. mn. blagdan Sveta tri kralja (6. 1.)
trdset num. trideset. ma tidesti tm.
trlca trlic f. trlica, drvena naprava za obradu konoplje i lana. Fraz. bti kk
trlca biti vrlo mrav. T je kk trlca.
Trjki pndek m. Duhovski ponedjeljak
Trjki Trjk m. mn. Duhovi
tsje -a n. zbir. trsje
Trstj - n. zbir. top. ime predjela u blizini Molvi. Bil sem f Trstj.
tti trem impf. razbijati. J trem jjce.
trul trla, trl adj. truo. T je drgi trl.
truskve trskv f. mn. mrvice koje nastanu topljenjem maslaca u maslo. D
s gnci stli bes trskv.
tu adv. 1. tu, na tome mjestu. Dk s dli blz Mlv, t s jm kvi ppadli.

T je mrva psla. 2. ovdje, na ovom mjestu. Dk vmrj ne ne p, t
nma dc. T je bl pnik. Navk sem t bla i stla. 3. ovamo, na ovo mjesto. T jk pn dlzi svta.
tulk adv. toliko a) u toj mjeri. Tlk da se bl. b) u velikoj koliini, u velikom broju. T je bl tlk krh dk si pgldal z Grga grda na
Zgre.
tulipn -a m. tulipan. mam pn lp maahc i fijlc, tlipn sakakv.
tua t f. velik ravan komad leda. S se tli lp na ti.
tuat se tm se impf. klizati se na komadu leda, tunji. S se tli lp na
109
ti.
Turci m. mn. Turci. T je ntk ngda skrl pret Trci.
turka trki f. vrsta jestive tikve
tvj tvja, tvje pron. tvoj. Tv prva.
tvrrka tvrrk f. klopka za tvorove.
tvrec -rca m. tvor, grabeljiva ivotinja. Lka za tvrce, stakre i me. J,
tvrc je. (Da, tvor je.)
U
ute ita m. uitelj
uiteca iteic f. uiteljica
uslie -a n. uslienje, ispunjenje molbe, molitve. A dgdil s je na zgvr
i kjekkva slia.
V
v prep. usp. v, f, u. Cl n be v zpki. ma vlc v zmi. Pm v zdnec p
vd. mam grce v Zibt.
vadti vdim impf. vaditi. Dk se i, vdi se rvna slma. T se mra ti
vdit.
vnka vank, N mn. vnke f. usp. tikva, tikva. T s kce d
vank.
vati vam impf. valjati, biti dobar. El v ne va. Sat s je d nga kj n
val naprvil pjsec i t prevzl v dv mste.
varg -a m. vrganj, jestiva gljiva. Vargi s tka.
vta vat f. vata. J sem natpla vt z em.
v / v adv. usp. sad, sada. Kj bi v j? T je vrdl, a v stvarla, skp s,
a n ne vrde. T bi v j stvre mgl bti v. V sem b nadla na
ga.
v adv. ve. V s dv vre. Detei s se v zlgli.
ver vera m. veer. Cli veer sm se em spmli.
verja verj f. veera. Verja je gtva, idm jst!
vdrca vdric f. posuda za vodu s jednom rukom
vdrka vdrk f. dem. od vdrca
110
vja vja f. drvena lopata za odgrtanje snijega. Vja za sn.

veknm adv. veinom, ponajvie, uglavnom. Veknm sem dma.
velesni velesnga m. upnik. Velesnm s ji nazj ble zdrve.
vlik velka, velk adj. velik. J je vki. T je vlki.
Vlka Gspa, Vlik Gsp f. usp. Vlka ma, blagdan Velika Gospa (15.
8.). Prje Vlik Gsp.
Vlka ma Vlik m f. blagdan Velika Gospa (15. 8.). Pa zna d je b
Velki mi f kapli ma.
va va f. veljaa
ven ven, ven pron. onaj. Ven dte.
vnec -nca m. vijenac
veng vengva, vengv pron. neodr. koji pripada onomu. Vengv
dte.
vrti vrm impf. vreti, kljuati. Vda vr.
veruvti verjem impf. vjerovati. St s di tak vervli.
vs / vs s / s, s pron. sav. Pk je vre, pk sem vs mker. Vs je bl mker,
jl d rs, jl d da, t zn? t sj n. de z sm. Gtv sem z sm
pslm. P s mektj sm kkrz psadli. Na sj mektj sm kkrz
psadli. S bi bl dbr rdl da n ta ptkla. Sm kravm sem dla
jsti. t sh.
vstca vstic f. dem. pleteni odjevni predmet na kopanje, vesta
vter -tra m. vjetar
vtri vtra m. dem. od vter, vjetri
veverca veveric f. vjeverica
v -a m. usp. vezk, grmolika biljka koja slui za vezanje
vezka vezk f. usp. vezl, vezilo, vez, vezaljka, vrpca ili sl. to slui za vezanje
vzti vem, 3. mn. v, impt. 2. jd. vi impf. vezati. Vt si i v drgi! T
s vzli. jde vzat grce!
vezk -a m. usp. v, grmolika biljka od koje se izrauje vezilo za vezanje
vezl -a n. usp. vezka, vezilo, vez, vezaljka, vrpca ili sl. to slui za vezanje
vgrsti vgrznem pf. ugristi. Vgrizle s me bhe. Mravic me vgrzla.
vidti vdim / vidm, 1. mn. vdm, 3. mn. vid, impt. 2. mn. vidte, impf. i pf.
vidjeti. B vdla. El vidte? Vdi da me ne. Al ga n vdla jsti. J sem
vdla itti. Vdim . (Vidim njih.) Vdim t ne. Nt ne vidm.
111
Vidv -a n. blagdan sv. Vida (15. 6.)

vka vik f. vika, galama. d n vik.
vkti vem impf. vikati. n je vkal, vkal
vlan vilna m. plahta. Vlan za pste.
vnk -a n. dem. od vn, vince
Vnkv -a n. blagdan sv. Vinka (22. 1.)
vn -a n. vino. Vn vr. krga je za nsti vn na pe.
visti vism, 3. mn. vis impf. visjeti a) biti zakvaen za kakvo uporite. Mrti
vis. Za nvga i st na kln vis. Ranlka vis. b) stajati u zraku. T se je tk
blal z Babinga kta kj s blki d zem vsli. c) fig. uporno biti na
jednom mjestu. J vism cl dn na blk i kam svte. ni vis.
visibba visibab f. visibaba, proljetna lukoviasta biljka. Nabrl sem mhne
d visibab.
vsk viska, visk adj. visok. je j vii.
ve adv. vie a) u veoj koliini. Ml ve pk b dsti. b) nekoliko, neodreena koliina ega. mam ve vr. ma ve mekt. mam ve pfc pk se
k. Na kli ma ve kt za ppravti. c) ve neko vrijeme. Nma zna
ve. Dl je mdrn dba, ve tga nma. Dnes se t ve nde. N bl
ve psta. Nma ve.
va v, I mn. vmi f. vinja. Plazl sem na v.
vitlnka vitlnk f. vitlo, naprava za namotavanje vune, prediva i sl. T s ble
snve, vitlnke, klvrti, klpnce, bd, mialnce m, velm, ma tga
kj bi jdva nabrjti mi.
vlga vlag, A jd. vlg f. vlaga
vlk -a m. vlak, prijevozno sredstvo
vlkn -a n. vlakno, konasta tvar u tkivu nekih biljaka od koje se izrauje
predivo i platno. ma rvna vlkna.
vli vlem impf. vui. T se mra vli.
vlvti vlvm pf. 1. uloviti, lovei uhvatiti. Pdlli sm, t zn jl se b
vlvla kna? Vlvl sem k. Na je mka vlvla ta. 2. obuzeti. Pvi
sn me vlv.
vmrjen vmrjna, vmrjn adj. ubijen
vmrti vmrjem, 3. mn. vmrj pf. umrijeti. vek tki vmrje. Dk vmrj
ne ne p, t nma dc.
vnter adv. usp. nter, unutra, smjer unutar ega se to stavlja ili kree. Dni
vnter! de ml ckra vnter. dem vnter.
112
vntr adv. unutra, mjesto unutar ega je to. Vntr s.

vda vd f. voda. F pltvi vdi. P vdi.
vgel -gla m. ugao. Vgel t stla.
vglen vglna m. ugalj
vglek -ka m. dem. od vgel, ugli
vhek -hka, -hk adj. usp. vk, vlaan
vjka vjk, N mn. vjke f. uzda
vjsk -a m. vosak. Psance sm psle sme z vjskm t ml. T se je v vjsk
mkl.
vk -a, DL jd. vk, I jd. vkm, N mn. vki, G mn. vk, D mn. vkm, LI
mn. vki m. vuk. Vidl sem vka. pazil s vka. Bil s vki dli.
vk -a, - adj. usp. vhek, vlaan. Jj, vk je j t!
Vkva Vkv f. top. usp. Vkve, ime oranice u predjelu Vkve. dem na
Vkv. D ste psjli penc? Na Vkvi.
Vkve Vkov f. mn. top. usp. Vkva, ime predjela u blizini Molvi. Na
Vkvj.
vl vla m. vol
va v f. volja. J sem imla jk v itti.
vna / vna vn f. vuna. S nma vn.
vnka vnk f. preslica, poljska biljka. T je vnka.
v vza m. voz, sijeno, slama i sl. koji se natovare i voze na zaprenim kolima. V sna i gre t.
vzek -ska, -sk, odr. m. N jd. vski adj. uzak. Jj, t je vsk!
vzel -zla m. uzao. Ve vzla.
vzti vzim impf. voziti. Vzim na grvm k. Nit se ti, nit je za
vzti.
vr -a m. uar, onaj koji izrauje uad
ve -a m. ue. Ve t knp.
vnce -a n. dem. od ve, malo ue
va v f. vonja
vrbec -pca, N mn. vrpci, G mn. vrpc m. vrabac
vrca vrc n. mn. dem. od vrta, vrataca. Na vrca se prdi tde.
vrtv -a n. lijek. Z t ma vrtva.
vrna vrn, G mn. vrn f. vrana
113
vrt -a m. vrat, dio tijela. n pd vrtm t s dlncje.

vrta vrt, D vrtm, LI vrti n. mn. vrata. Mkn se d vrt! Pred vrti. Na
vrti.
vba vb f. vrba
vrbk -a m. vrbik. V tm vrbk.
Vrbnske Vrbnsk f. mn. top. usp. Vrbnska, ime predjela u blizini Molvi.
Bl sem na Vrbnskj.
Vrbnska, Vrbnsk f. top. usp. Vrbnske, ime oranice u predjelu Vrbnske.
Bl sem na Vrbnski.
vrdti vrdim, 3. mn. vrde impf. vrijediti a) imati vrijednosti. T pn vrdi.
b) koristiti, biti od koristi. T je vrdl, a v stvarla, skp s, a n ne vrde.
Negd je vrdl nabrti mtc i dti v nekkv p na stl i mha n dla
f h.
vrl vrla, vrl adj. vreo, vru. Vrla vda.
vrli -a, -e adj. odr. kipui, vreo, koji vrije. Vrl je t. Krp je vrli.
Pparila sm se z vrlm krpm. Kk mre tk vrle jsti?!
vrme vrmna n. vrijeme. Sem krtla vrme. Jn vrme je stl.
vretn -a n. vreteno
vrti vrm, 3. mn. vr impf. vreti a) kljuati, biti na temperaturi vrelita. Vda
vr. b) mijenjati se pod utjecajem tvari koje izazivaju vrenje (kvasca, enzima i sl.). Slve vr. Pl s vrti. Vn vr.
vgrsti vgrznem pf. ugristi. n je mne vgrzel.
vh -a m. vrh. Z vhm.
vhe -a n. usp. ve, vrhnje. Sm zalvam s khnm sltkm vhem.
vrska vrisk f. vriska, vritanje
vlec -lca m. rovac, kukac koji ivi u tlu i hrani se korijenjem. ma vlc v
zmi.
ve -a n. usp. vhe, vrhnje
vr -a, -e adj. vru, vreo. Vr je grh. Preljem z vrm krpm. T je vri
krp.
vre adv. vrue. El je vre?
vpa vrp f. hrpa, gomila, velika koliina ega. mam vp cvtja. Napekl sem
kit vp.
vt -a m. vrt. dem z vta.
vtni -a, - adj. odr. vrtni. N je dvr dgek kj se nahdim t ptn d vtn
ls.
114
vu prep. usp. v, f, u. T s v vlci.

vu ti (se) vm (se) impf. 1. uiti (koga), poduavati. V ga. 2. uiti. V se.
vudrti vdrim pf. udariti. Vdril g je.
vugrek -rka, N mn. vgrki, G mn. vgrk m. krastavac. Dv vgrka.
vujec m. ujak. Vjec, stante!
vujti pf. pobjei. Navk s tle vjti i vjti, dk jempt ns vle.
vuklek -nka, N mn. vklnki m. red na oranici krai od ostalih. ma pno
vklink, tek se rje. T s vklnki.
vulca vlic f. ulica. T je z na vlic. Na krj jedn vlic.
vulka vlk f. dem. od vlca, uliica
vulimn -a m. vir. Dl sm vlimn i prehitili sm se nm.
Vuki Vk m. mn. top. ime predjela u blizini Molvi. dem na
Vke.
vun adv. van. Zvdi vn!
vun adv. vani. Vn le.
vua v f. ujna
vupnt se vpnm se pf. uprti se. Vpn se, prni!
vupra vpr, N mn. vpre f. dio zaprenih kola koji povezuje boni dio
kola s osovinom kotaa, potporanj, upornjak
vura vr, DL jd. vri, I jd. vrm f. sat a) jedinica raunanja vremena. V s
dv vre. b) naprava za mjerenje vremena. mam vr sakakv. mam ve
vr. dem p vr.
vusnca vsnic, N mn. vsnce, G mn. vsnic / vsnc f. usna
vusnka vsnik f. dem. od vsnca, usniica. ma tk lpe tnke vsnke kaj
da b je akm prerzal.
vu -i, N mn. vi f. u, nametnik na biljkama, ivotinjama i ljudima
vuvk -a n. dem. od vv, uhace
vuv -a n. uho
vuzda vzd f. uzda
Vuzem -zma m. Uskrs. Za Vzem se j nka, jjca, kli
vuzmni -a, - adj. uskrsni. Kte t je vzmni kl.
Vuzmni pndek Vzmnga pndka m. Uskrsni ponedjeljak. Na
Vzmni pndek je pre bl.
vugti vgem pf. 1. upaliti, ugati. dem dplra vgti. 2. ukljuiti. J sem
f kpani vgla svtl.
115
Z
z prep. usp. s, , , z 1. s, oznauje a) smjer. Idm z d slit nvlk. b)
mjesto. T je bl tlk krh dk si pgldal z Grga grda na Zgre.
c) drutvo. de z mnm. Dca z dcm id. d) sredstvo. Preljem z vrm
krpm. til je z mjm biciklinm v dn i nigdr ga dekti. e) nain
te druge okolnosti vrenja glagolske radnje. Z bjm pmjm. M sm
z ngmi zamtli. f) svojstvo. Zlvnka z jajctm. J, negda s se pkle
zvzdce, pta z rji i prki. 2. od, oznauje od ega je to izraeno. T je
kkra z bl m. Z gskinga prja. 3. iz, oznauje mjesto odakle tko
ili to izlazi ili dolazi. tkt ste v? Z Gl. T je z nkj sl gr. Krav
si pripal i dl glv v jrem i dl ldca kj n mgla glv zvadti vn z
jrma. dem z Lk.
zas adv. zaas, vrlo brzo. Zas kpm.
zavati zavim pf. potroiti na puenje. vi dk krv ne zavi.
zadvti zadvam impf. stajati na putu, smetati
zadrpti zadrpim pf. zagrepsti. Najmpt mne zadrpi.
zadrmti zadrmem pf. zadrijemati. Mm zadrmem.
zafauvat se zafajm se impf. zahvaljivati se. ma kj se zafaj.
zagtti zagtim pf. uguiti, udaviti. T bi zagtil vka.
zgvr zgvra m. zavjet, zavjetno obeanje ili rtva vjernika. A dgdil s
je na zgvr i kjekkva slia.
zagvrit se zagvrm se pf. zavjetovati se, dati zavjetno obeanje
zagrti zagrm pf. sagrijeiti. Da je ptek bi i zagrli.
zahrkat se zahrkm se pf. utopiti se. Zahrkal s je.
zak -a m. grmolika biljka
zak zakva, zakv adj. koji pripada zaiku
zajtna zajtin f. zeetina, zeje meso. Jm zajtn.
zajk -a m. dem. i hip. od zjec, zei
zjec -jca, N mn. zjci, G mn. zjc, D mn. zjcm, I mn. zjci m. zec. Zjci s
mi na brgi. Kj bm s tmi zjci? ma dvst zjc. Zjec i zajca.
zajca zajc f. zeica. Zjec i zajca.
zkej adv. zato. Zkej stj?
zaklti zakem pf. zaklati. Mastli bm dk se zake.
zakpti zakpam pf. zakopati. Jednstvn s kpa zakpli v zm i tli
v rt.
116
zakuhti zakham pf. zakuhati. J sem zakhla v em.

zalvti zalvam impf. zalijevati, polijevati. Sm zalvam s khnm sltkm
vhem.
zaslani -a, - adj. odr. zaslaeni. T je zaslan mlk.
zamzan zamazna, zamazn adj. uprljan, prljav, zamazan. Sli t
zamazn rb!
zamazti (se) zamem (se) pf. zaprljati (se), zamazati (se). Si zamzal rb.
Nj se zamazti!
zamtti zamem impf. zatrpavati, prekrivati to. M sm z ngmi
zamtli.
zamsan zamsna, zamsn adj. uprljan, zamusan
zamsat se zamsm se pf. uprljati se. Nj se zamsti, kak b el z
mnm!?
zm adv. u sv. ti v zm udavati se. N zna ni gmba priti, ni lknc
napravti, a il bi v zm?!
zamrti (se) zamrim (se) pf. 1. zamraiti, uiniti mranim. Zamri h!
2. smraiti se, postati mraan. Dk se zamri nd se de s kpm kl.
zamuit se zamm se pf. prekriti se muljem. St se je t zaml.
zanmi zanimva, zanimv adj. zanimljiv
zabilazti zabilzim impf. obilaziti, obuzimati. Tk me znj zabilzi!
zapakuvti zapakjem pf. zapakirati, zamotati u paket. T zapakj, dn f
ktj i dns.
zapmtti zapmtim pf. zapamtiti, zadrati u sjeanju. Bde zapmtla.
zaparti zaprim, impt. 2. jd. zapri pf. 1. preliti vrelom vodom. 2. izloiti djelovanju pare.
zapsti zapem pf. zapisati. N zapsla. T n ngdi zapsn.
zapm se zapmgnm se pf. domoi se, doi do ega. S tga sem se j
zapmgla.
zapri zaprgnem pf. prekriti pauinom. mam j esl, al je pvk zaprgel.
S m je pvk zaprgel. Nje t tk zaprn.
zapti zprem pf. 1. zatvoriti. Zpri kk si nel! 2. zaustaviti. Mi je sp
zapl.
zarst se zarstm se pf. zarasti, zacijeliti. Vel za dv tijdna da i s je
zarsl.
zarbenk -a, N mn. zarbenki m. zarobljenik
zasluti zaslim pf. 1. zasluiti, stei radom i zalaganjem. Zaslti nfce. 2.
117
zavrijediti. Pa t s svci kj s zaslli svtost pr tm psl.

zaspti zaspm pf. zaspati. Pvi sn zaspm. J sem zaspla.
zasuit se zas se pf. osuiti se, zasuiti se, postati suh. Zas se.
zaben zarbna, zarbn adj. tup, koji je zatupljen. S s ni
zarbni.
zt adv. 1. zato, stoga. Zto ptam. 2. ipak, suprotno od oekivanja. Bi znla,
bi se zt stla.
zaveuvti zavejem impf. zavezivati. v s zavevli.
zavrti zavrm pf. zavreti, uzavreti. Dk zavr, dni!
zbti zbjem pf. istui. Sem ga zbla ibm.
zbldti zbldm pf. izblijedjeti, postati blijed. T je zbldla.
zbrkvti (se) zbrkvam (se) impf. 1. nevoljko jesti. Sm zbrkva. 2. biti
previe izbirljiv u hrani. Zbrkvat se.
zdva adv. odavna
zdla zdl f. zdjela. B m na glv zdl dla, kj b k jla. I m sm
nabrli zdl er.
zdn -a, - adj. hladan, zden. Zdna vda.
zdenk -a m. dem. i hip. od zdnec, zdenac
zdnec -nca m. zdenac. Pm v zdnec p vd. Glbki zdnec.
Zdni svci m. mn. usp. Ledeki, Ledni svci, Ledenjaci (Pankracij, Servacij, Bonifacij, 12.-14. 5.)
zdva zdav f. hladnoa. Zb na zdvi.
zdi zdgnem pf. podii
zdihvti zdihvam impf. uzdisati. km i sm zdihva.
zdla adv. odozdo. dem zdla.
zdr zdrva, zdrv adj. zdrav. ma zdrve rke. v zdrv.
zdrve -a n. zdravlje
zdrve -a n. dem. i hip. od zdrve
z prep. usp. z, s, , sa. de z sm. Gtv sem z sm pslm. Z s st kr.
zbirti zbram impf. izabirati, birati. Zbirjte kj je kak!
zeln -a, - adj. zelen. T je zeln.
ze -a n. zelje, kupus
zma zem f. 1. zemlja; tlo. Cna zma. 2. usp. mekta, oranica, njiva. T
zme kl, t se zve Zbt. I cl zm s, rl dv, zametli z ngmi.
3. drava. Na zma.
118
zpsti zbem impf. zepsti, osjeati jaku hladnou. Zb me za rke, nemrm je

stpti. Zb na zdvi.
zskupsti zskbem pf. poupati (perje, kosu i sl.). E, te bm zskbla, sm
nj slti!
zstat se zstanm se pf. sastati se. Sm se zstle i naspmle sem i sem.
Zstali sm se.
zti pf. uzeti. n s zli. T s za nekk znk zli, pli kpti i tkpli
tga kpa.
zgat se zgm se impf. gaati se. Ne zgam se.
zgazti zgzim pf. zgaziti. Zgaz ga!
zgldti zgldam impf. usp. zgldti, izgledati. Kk t b zgldl?
zgldti zgledm impf. usp. zgldti, izgledati. dem gldet kk t zgld.
zgl -a m. zglob. Zgl me bol.
zgdn adv. zgodno, prikladno. Zgdn stoj.
zgtvti zgtvim pf. zavriti, zgotoviti. T n mi zgtvti.
zgvan zgvna, zgvn adj. izguvan. Zgvan se stepla vn. n
zgvn je slma.
zbti zbem impf. ljuljati, zibati. Zbala sm ga.
zbt zibta m. ivo blato. Nma zibt.
Zbt Zibta m. top. ime predjela u blizini Molvi. T zme kl, t se zve
Zbt. Bl sem v Zibt. mam grce v Zibt.
zma zm f. zima, godinje doba. Tki dje zma.
zimca zimic f. groznica. Zimca za zimicm.
zimna zimin f. zimnica. Kpa i nsi zimn v jm.
zpka zpk f. zipka, kolijevka. Cl n be v zpki. pl je zpk dle.
zti zdem pf. 1. izai. Nigdr m ptna r na zde z. 2. potroiti se. nda
v n bl ni m, s je zl. 3. sii. Nikk dle zti.
zl se zlgnm se pf. izlei se, izai iz jajeta. Detei s se v zlgli.
zlvnka zlvank f. usp. kkra, zlijevanka, zlijevka, jednostavan kola
od lijevana tijesta. Zlvnka z jajctm.
zlest zlsta, zlst adj. zloest. T je j zlesti.
znamnka znamnk f. znamenka, mala izraslina na tijelu. Na pli m je
nkaj narsl, nakkva znamnka.
znti znm, 3. mn. znad impf. znati. Ntk nje znl gd je kp zakpan.
znj znja m. znoj. Pl me je znj blvti. Tk me znj zabilzi!
119
znjit se znjm se pf. znojiti se. t psla s je znjla.

z -a m. zub. Krva ma zbe.
z -i f. zob. Sjem z.
zbe zb / zba f. mn. grablje, orue sa zupcima kojim se skuplja sijeno, slama i sl.
zbae -a n. drak na grabljama, zubaama
zbtti zbem impf. grabljati, skupljati grabljama. Il s zbtat.
zbi z m. mn. usta. Nje kla dl v zbe. Nj v nikga brehti, dn si rk
pred zbe! Nigdr m ve ns przne, navk je cigartin v zb. Kj m
z zde. Nigdr m ptna r ne zde z.
zra zr f. zora. V je zra.
zrti zrjem pf. uzorati, izorati, zavriti oranje. Zrji mekt!
zrsti zrstem pf. izrasti. Nje zrsl.
zrclce -a n. od zrcl, zrcalce
zrcl -a n. zrcalo
zrl zrla, zrl adj. zreo. Rk s zrle.
zn -a n. zrno, sitan plod nekih biljaka. J sem imla sm t zn. Nma
zna ve.
zruti (se) zrm se pf. sruiti (se). Zrm drv. Zrm se.
zutra adv. sutra. Pk ztra bte d kr. (Sutra ete do kraja.)
zuvti zvam pf. izuvati, skidati s nogu. T j zvam naver.
zvadti zvdim pf. izvaditi. J sem zvadla dv deta trg.
zvna adv. izvana, s vanjske strane. Na elc je r, a v zvna t s
mzli.
zvti (se) zvem (se), 3. mn. zv (se) impf. 1. zvati, dozivati. Zv ga. 2. zvati se, imati ime, imati naziv. m se zve Jesenvec. T se zve mtke i t
se zve Mtkna neda.
zvzdce zvzdc / zvzdic f. mn. kolai od prhkoga tijesta izraeni u obliku
zvjezdica. J, negda s se pkle zvzdce, pta z rji i prki.
zvirk -a m. izvor. Na zvirk bm zagrabli vd.
zvnc zvnca, N mn. zvnci m. zvoni, biljka koja ima cvijet u obliku zvonia.
zvrti zvrim pf. ugrijati tako da postane vrue. Idm vam zvrti ms.
120
prep. usp. s, , z, z s. dem mi.

ba ab f. aba
lec -lca m. alac. Pstl je lca.
alsna Marja alsn Marij f. blagdan alosne Gospe (15. 9.)
elzni -a, - adj. odr. eljezni. T je na jnm elznm .
eldec elca m. eludac. Na elc je r, a v zvna t s mzli.
lva elv f. kornjaa
na en, I jd. enm, N mn. ne, G mn. n, D mn. enm, L mn. enj, I
mn. enmi f. ena a) odrasla enska osoba. Sm kj s ne ble frj. Bil s
sme ne, nikakv d. b) supruga. ma n i etvr dc.
p -a m. dep. V svj p je lpe dti.
erbe erbta n. usp. rbe, drijebe
erpk -a m. dem. i hip. od erbe, drjepi
ti em impf. eti. em t.
gnci gnc m. mn. ganci, pura. S tm mre gnce pljti.
t -a n. 1. ito. Drbn t sprva. Na Mrkv se t svet. 2. ra. eil
sm t.
-a, - adj. iv. je i zdr.
lca lic f. lica. lca vd.
lki lak m. mn. linjaci, tjestenina za juhu koja se izrauje licom
-i f. u
k -a, - adj. gorak, uk. Nje k. Ne vlim k kv.
na n f. una, ptica iz porodice djetlia
t -a, - adj. ut. t i crln cvtje.
rbe n. usp. erbe, drijebe
t -i f. debela dugaka motka za uvrivanje sijena na zaprenim kolima.
V sna i gre t.
upnik pnka m. upnik. T je bl pnik. pnk s ji tkle.
urit se rm se impf. uriti se. Sakji se r dm. rt se!
ve v / va f. mn. 1. vale, konjske usne. K ma ve. 2. pej. usne. ma
ve kj k.
121
Literatura i izvori
Ani, Vladimir 1998. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber.
Bezlaj, France 1976.1995. Etimoloki slovar slovenskega jezika, sv. I.-III. Ljubljana.
Bory, Wiesaw 1982. Prilozi prouavanju ostataka arhainog slavenskog
(praslavenskog) leksika u kajkavtini. Hrvatski dijalektoloki zbornik 6, Zagreb, 6976.
Bujan-Kovaevi, Zlata 1999. Fuinarski kaj, Fuine: Matica hrvatska Delnice, Podrunica Fuine.
Fancev, Franjo 1907. Beitrge zur serbokroatischen Dialektologie. Archiv
fr slavische Philologie 29, Berlin, 305389.
Frani, Anela 1997. Maarski elementi u prezimenima Meimurja. Prvi
slavistiki kongres, Zbornik radova I. Zagreb, 241247.
Gradianskohrvatsko-hrvatsko-nimki rjenik, Zagreb Eisenstadt 1991.
Hadrovics, Lszl 1985. Ungarische Elemente im Serbokroatischen. Budapest:
Akadmiai Kiad.
Heller, Georg 1978. Comitatus Crisiensis. Mnchen.
Herman, Josip 1973. Prilog poznavanju leksikoga blaga u govoru Virja (Podravina). Filologija 7, Zagreb, 7399.
Houtzagers, Peter 1999. The Kajkavian Dialect of Hidegsg and Ferthomok. Amsterdam Atlanta: Rodopi.
Hrg, Franjo 1996. Ivaneki govor i rjenik. Ivenec: Narodno sveuilite uro
Arnold.
Hrvatski enciklopedijski rjenik, Zagreb 2002.
Ivi, Stjepan 1913. Dananji posavski govor. Rad JAZU 196, Zagreb, 9138,
124254, 197.
Ivi, Stjepan 1936. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48, Zagreb, 47
88.
Ivi, Stjepan 1970. Slavenska poredbena gramatika. Zagreb: kolska knjiga.
Jaki, Martin 2003. Divanimo po slavonski. Zagreb, Pergamena.
Jurii, Bla 1973. Rjenik govora otoka Vrgade, II. dio. Biblioteka Hrvatskoga dijalektolokog zbornika 1, Zagreb.
Lipljin, Tomislav 2002. Rjenik varadinskoga kajkavskog govora. Varadin:
Garestin.
Lisac, Josip 1986. Delniki govor i govor Gornih Turni u svjetlosti goranskih kajkavskih govora. Disertacija, poglavlje Leksik. Zadar, 210229.
Lisac, Josip 1998. Leksika norma i hrvatska narjeja. Kolo 1, Zagreb, 3139.
Lonari, Mijo 1996. Kajkavsko narjeje. Zagreb: kolska knjiga.
122
Lonari, Mijo 1998. Molvarski govor. upa i opina Molve Izabrane teme,
ur. D. Feletar. Koprivnica, 172179.
Maresi, Jela 1999. ureveki rjenik. Hrvatski dijalektoloki zbornik 11,
Zagreb, 187254.
Maresi, Jela 1996. Rjenik govora Podravskih Sesveta. Filologija 27, Zagreb, 153228.
Mogu, Milan 2002. Senjski rjenik. Zagreb Senj: HAZU Matica hrvatska Senj.
Neweklowsky, Gerhard 1982. O kajkavskim osobinama u nekajkavskim
govorima Gradia. Hrvatski dijalektoloki zbornik 6, Zagreb, 257263.
Perui, Marinko 1993. Rjenik akavsko-kajkavskih govora karlovako-dugorekog kraja. Karlovac: Tiskara Peari-Radoaj.
Pikorec, Velimir 2001. Germanizmi u podravskom dijalektu. Disertacija, Zagreb.
Pikorec, Velimir 2005. Germanizmi u govorima ureveke Podravine. Zagreb: FF press.
Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, JAZU, Zagreb 1881.1976.
Rjenik hrvatskoga jezika, ur. Jure onje, Zagreb 2000.
Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika, sv. 1.-9., Zagreb 1984.2002.
Skok, Petar 1971.1973. Etimologijski rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika, sv.
I.-III., Zagreb.
Slovar slovenskega knjinega jezika, sv. III., Ljubljana 1979.
ojat, Antun 1982. Turopoljski govori. Hrvatski dijalektoloki zbornik 6, Zagreb, 317496.
Teak, Stjepko 1981. Dokle je kaj prodro na akavsko podruje. Hrvatski dijalektoloki zbornik 5, Zagreb, 169200.
Teak, Stjepko 1981. Ozaljski govor. Hrvatski dijalektoloki zbornik 5, Zagreb,
203428.
Veenaj, Ivan Mijo Lonari 1997. Rjenik govora Gole. Zagreb: Institut
za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Vuli, Sanja Bernardina Petrovi 1999. Govor Hrvatskoga Groba u
Slovakoj. Korabljica 5, Zagreb.
Zeevi, Vesna 1992. Iz kajkavske morfologije (o DL jd. im. . roda). Rasprave Zavoda za hrvatski jezik 18, Zagreb, 259266.
123
The subdialect of Molve

Summary
The author describes the phonological and morphological system of the
Molve subdialect. This subdialect belongs to the Kajkavian dialects of the
Podravina region and has a restricted stress position. A basic overview of the
lexical layers of the subdialect has also been given and at the end of the article an alphabetic lexicon has been added, which includes about 2000 lexemes
analysed in one of the standard ways in Croatian dialectal lexicography.
Klune rijei: kajkavski dijalekt, Molve, fonologija, morfologija, rjenik
Key words: Kajkavian dialect, Molve, phonology, morphology, lexicon
124

Mare Sic

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Mare Sic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

HRVATSKI DIJALEKTOLOKI ZBORNIK 16 (2010)

UDK 811.163.42'282(497.5 Molve)

Izvorni znanstveni lanak

Zavod za lingvistika istraivanja

GOVOR I RJENIK MOLVI

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

Heller 1978: 157158.

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

kratki nenaglaeni slog

dugi naglaeni i nenaglaeni slog

Realizacija fonema /o/ ovisi iskljuivo o duini sloga i naglasku. U dugom

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

uglavnom se ostvaruje u otvorenijoj varijanti, kao [e] (npr. dnes, stlec,

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Zvuni se suglasnici na kraju rijei obino ostvaruju poluzvuno, npr. br,

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

Fancev 1907: 337362.

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

fonoloki irelevantna. Takav akcenatski sustav ima i molvarski govor.5

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

Za deklinaciju imenica mukoga i srednjega roda (a vrsta) moemo rei da

Nastavak -em potvren je samo kod imenice pt (ptem).

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

2.1.1.2. Imenice srednjega roda

Taj je nastavak potvren samo kod imenice sna.

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Zanimljiva je deklinacija imenice sna saonice. G i L imaju nastavke kao

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

naglaska, ostaje duina (npr. N jd. glva, G jd. glv).

Vidi Zeevi 1992: 259261.

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

deklinacija imenice crkva

deklinacija imenice rka

deklinacija imenice glva

Po i vrsti dekliniraju se imenice . r. koje u N jd. imaju nastavak -, a u G

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

Nastavci odreene i neodreene promjene djelomino su se sauvali, i to

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

glbka glbka). Bez obzira na te morfoloke i fonoloke razlike u uporabi

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

deklinacija pridjeva vrli kipui

2.2.1. Komparacija pridjeva

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Primjeri uporabe nenaglaenih oblika osobnih zamjenica: s mi b ml

Primjeri uporabe nenaglaenih oblika zamjenice n: A jd. m. r. pst ga, G

Vidi Ivi 1970: 222.

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

oblika NA. Za N mn. m. r. potvren je i oblik t.

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Deklinacija zamjenice vs sav

2.3.4. Upitne zamjenice

U L naglasak prelazi na proklitiku, npr. p km, km.

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

2.3.5. Neodreene zamjenice

Deklinacija broja dv, dv:

Kao broj dv dekliniraju se i brojevi tr, etri i pt / pt, a takoer i bdv,

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

mn. kln) i -m, - (npr. vm, v).

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124

Jela Maresi: Govor i rjenik Molvi

Hrvatski dijalektoloki zbornik, knj. 16, 2010, str. 1124