Eurocode 7 - NRHRN en 1997-2

EN 1997-2
Stranica 1/165
EN 1997-2
EUROPSKA NORMA
EUROPEAN STANDARD
NORME EUROPENNE
EUROPISCHE NORM
ICS 91.060.01; 91.120.201
oujak 2007.
Zamjenjuje norme ENV 1997-2:1999, ENV 1997-3:1999
Engleska verzija
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje

2. dio: Istraivanje i ispitivanje temeljnoga tla
Eurocode 7: Geotechnical design

Part 2: Ground investigation and
testing
Eurocode 7: Calcul gotechnique

Partie 2: Reconnaissance des
terrains et essais
Eurocode 7: Entwurf, Berechnung

und Bemessung in der Geotechnik
Teil 2: Erkundung und
Untersuchung des Baugrunds
1
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Ovaj broj odnosi se na Akustiku u zgradama i zvunu izolaciju. Ispravno je
ICS 91.010.30; 93.020.
Prijevod: Vlasta Szavits-Nossan, oujak 2009. Struna redakcija: Draen Anii, oujak 2009. Unijete izmjene i ispravci nakon
sastanka PO7 01-04-2011 (VSN). NELEKTORIRANO.
EN 1997-2
Stranica 2/165
Sadraj
Predgovor
1
Openito
1.1 Podruje primjene
1.1.1 Podruje primjene Eurokoda 7
1.1.2 Podruje primjene norme EN 1997-2
1.2 Upuivanje na druge norme
1.3 Pretpostavke
1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene
1.5 Definicije
1.5.1 Nazivi zajedniki svim eurokodovima
1.5.2 Nazivi zajedniki za Eurokod 7
1.5.3 Posebne definicije za normu EN 1997-2
1.6 Rezultati ispitivanja i izvedene vrijednosti
1.7 Veza izmeu norma EN 1997-1 i EN 1997-2
1.8 Simboli i jedinice
2
Planiranje istraivanja temeljnoga tla
2.1 Ciljevi
2.1.1 Openito
2.1.2 Temeljno tlo
2.1.3 Graevni materijali
2.1.4 Podzemna voda
2.2 Redoslijed istraivanja temeljnoga tla
2.3 Prethodna istraivanja
2.4 Istraivanja za projekt
2.4.1 Terenska istraivanja
2.4.2 Laboratorijska ispitivanja
2.5 Kontrola i praenje ponaanja
3
Uzorkovanje tla i stijene i mjerenja podzemne vode
3.1 Openito
3.2 Uzorkovanje buenjem
3.3 Uzorkovanje iskopom
3.4 Uzorkovanje tla
3.4.1 Kategorije metoda uzorkovanja i laboratorijski razredi kvalitete uzoraka
3.4.2 Raspoznavanje tla
3.4.3 Planiranje uzorkovanja tla
3.4.4 Rukovanje, prijevoz i pohranjivanje uzoraka
3.5 Uzorkovanje stijene
3.5.1 Kategorije metoda uzorkovanja
3.5.2 Raspoznavanje stijene
3.5.3 Planiranje uzorkovanja stijene
3.6 Mjerenje podzemne vode u tlima i stijenama
3.6.1 Openito
3.6.2 Planiranje i izvoenje mjerenja
3.6.3 Vrednovanje rezultata mjerenja podzemne vode
4
Terenska ispitivanja tla i stijene
4.1 Openito
4.2 Opi zahtjevi
4.2.1 Planiranje odreenog programa ispitivanja
4.2.2 Izvoenje
EN 1997-2
Stranica 3/165
4.2.3 Vrednovanje
4.3 Ispitivanje statikim prodiranjem i statikim prodiranjem s mjerenjem tlaka porne vode (CPT,
CPTM, CPTU)
4.3.1 Svrha
4.3.2 Posebni zahtjevi
4.3.3 Vrednovanje rezultata ispitivanja
4.3.4 Upotreba rezultata ispitivanja i izvedene vrijednosti
4.4 Ispitivanje presiometrom (PMT)
4.4.1 Svrha
4.5 Ispitivanje savitljivim dilatometrom (FDT)
4.5.1 Svrha
4.6 Ispitivanje standardnim prodiranjem (SPT)
4.6.1 Svrha
4.7 Ispitivanje dinamikim prodiranjem (DP)
4.7.1 Svrha
4.8 Ispitivanje prodiranjem pomou utega (WST)
4.8.1 Svrha
4.9 Ispitivanje terenskom krilnom sondom (FVT)
4.9.1 Svrha
4.10 Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT)
4.10.1 Svrha
4.11 Ispitivanje optereenjem ploom (PLT)
4.11.1 Svrha
5
Laboratorijska ispitivanja tla i stijene
5.1 Openito
5.2 Opi zahtjevi za laboratorijska ispitivanja
5.2.1 Opi zahtjevi
5.2.2 Postupci, oprema i prikaz
5.3 Priprema ispitnih uzoraka tla za ispitivanje
5.3.1 Svrha
EN 1997-2
Stranica 4/165
5.3.2 Zahtjevi
5.4 Priprema ispitnih uzoraka stijene za ispitivanje
5.4.1 Svrha
5.4.2 Zahtjevi
5.5 Razredbena ispitivanja, raspoznavanje i opis tla
5.5.1 Openito
5.5.2 Zahtjevi za sva razredbena ispitivanja
5.5.3 Odreivanje sadraja vode
5.5.4 Odreivanje ukupne gustoe mase
5.5.5 Odreivanje gustoe mase estica
5.5.6 Granulometrijska analiza
5.5.7 Odreivanje granica konzistentnih stanja
5.5.8 Odreivanje indeksa zbijenosti zrnatoga tla
5.5.9 Odreivanje disperzivnosti tla
5.5.10 Podlonost zamrzavanju
5.6 Kemijsko ispitivanje tla i podzemne vode
5.6.1 Zahtjevi za sva kemijska ispitivanja
5.6.2 Odreivanje sadraja organske materije
5.6.3 Odreivanje sadraja karbonata
5.6.4 Odreivanje sadraja sulfata
5.6.5 Odreivanje pH vrijednosti (kiselost i lunatost)
5.6.6 Odreivanje sadraja klorida
5.7 Ispitivanje indeksa vrstoe tla
5.7.1 Svrha
5.7.2 Zahtjevi
5.7.3 Upotreba rezultata ispitivanja
5.8 Ispitivanje vrstoe tla
5.8.1 Svrha i podruje primjene
5.8.2 Opi zahtjevi
5.8.3 Vrednovanje i upotreba rezultata ispitivanja
5.8.4 Jednoosno tlano ispitivanje
5.8.5 Nekonsolidirano nedrenirano troosno tlano ispitivanje
5.8.6 Konsolidirano troosno tlano ispitivanje
5.8.7 Konsolidirano ispitivanje izravnim posmikom
5.9 Ispitivanje stiljivosti i deformiranja tla
5.9.1 Openito
5.9.2 Edometarsko ispitivanje stiljivosti
5.9.3 Troosno ispitivanje deformabilnosti
5.10 Ispitivanje zbijenosti tla
5.10.1 Podruje primjene
5.10.2 Ispitivanje zbijenosti
5.10.3 Ispitivanje kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR)
5.11 Ispitivanje propusnosti tla
5.11.1 Svrha
5.11.2 Zahtjevi
5.12 Razredbena ispitivanja stijena
5.12.1 Openito
5.12.3 Raspoznavanje i opis stijene
5.12.5 Odreivanje gustoe mase i poroziteta
5.13 Ispitivanje bujanja stijenskog materijala
5.13.1 Openito
5.13.2 Opi zahtjevi
EN 1997-2
Stranica 5/165
5.13.4 Indeks tlaka bujanja bez promjene obujma

5.13.5 Indeks deformacije bujanja osno optereenih ispitnih uzoraka sa sprijeenim bonim
irenjem
5.13.6 Deformacija bujanja ispitnog uzorka sa slobodnim bonim irenjem
5.14 Ispitivanje vrstoe stijenskog materijala
5.14.1 Openito
5.14.2 Zahtjevi za sva ispitivanja vrstoe
5.14.4 Ispitivanje jednoosne tlane vrstoe i deformabilnosti
5.14.5 Ispitivanje vrstoe u toki
5.14.6 Ispitivanje izravnim posmikom
5.14.7 Brazilsko ispitivanje
5.14.8 Troosno tlano ispitivanje
6
6.1
6.2
6.3
6.4
Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla

Opi zahtjevi
Prikaz geotehnikih podataka
Vrednovanje geotehnikih podataka
Utvrivanje izvedenih vrijednosti
Dodatak A (obavijesni) Popis rezultata ispitivanja geotehnikih norma za ispitivanje

Dodatak B (obavijesni) Planiranje geotehnikih istraivanja
Dodatak C (obavijesni) Primjer odreivanja tlaka podzemne vode na temelju modela i
dugoronih mjerenja
Dodatak D (obavijesni) Ispitivanje statikim prodiranjem s mjerenjem i bez mjerenja tlaka
porne vode
Dodatak E (obavijesni) Ispitivanje presiometrom (PMT)
Dodatak F (obavijesni) Ispitivanje standardnim prodiranjem (SPT)
Dodatak G (obavijesni) Ispitivanje dinamikim prodiranjem (DP)
Dodatak H (obavijesni) Ispitivanje prodiranjem pomou utega (WST)
Dodatak I (obavijesni) Ispitivanje terenskom krilnom sondom (FVT)
Dodatak J (obavijesni) Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT); primjer korelacija EOED i
rezultata DMT-a
Dodatak K (obavijesni) Ispitivanje optereenjem ploom (PLT)
Dodatak L (obavijesni) Detaljni podaci o pripremi ispitnih uzoraka tla za ispitivanje
Dodatak M (obavijesni) Detaljni podaci o razredbenim ispitivanjima, raspoznavanju i opisu tla
Dodatak N (obavijesni) Detaljni podaci o kemijskom ispitivanju tla
Dodatak O (obavijesni) Detaljni podaci o ispitivanju indeksa vrstoe tla
Dodatak P (obavijesni) Detaljni podaci o ispitivanju vrstoe tla
Dodatak Q (obavijesni) Detaljni podaci o ispitivanju stiljivosti tla
EN 1997-2
Stranica 6/165
Dodatak R (obavijesni) Detaljni podaci o ispitivanju zbijenosti tla

Dodatak S (obavijesni) Detaljni podaci o ispitivanju propusnosti tla
Dodatak T (obavijesni) Priprema ispitnih uzoraka za ispitivanje stijenskog materijala
Dodatak U (obavijesni) Razredbena ispitivanja stijenskog materijala
Dodatak V (obavijesni) Ispitivanje bujanja stijenskog materijala
Dodatak W (obavijesni) Ispitivanje vrstoe stijenskog materijala
Dodatak X (obavijesni) Literatura
EN 1997-2
Stranica 7/165
Predgovor
Ovaj dokument, EN 1997-2: 2007, pripremio je tehniki odbor CEN/TC 250 "Structural Eurocodes
ije se tajnitvo nalazi u BSI-ju.
Ova europska norma mora dobiti status nacionalne norme publiciranjem istovjetnoga teksta ili
prihvaanjem najkasnije do rujna 2007. a oprene nacionalne norme moraju se povui najkasnije
do oujka 2010.
Ovaj dokument zamjenjuje norme ENV 1997-2:1999 i ENV 1997-3:1999.
CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove.
U skladu s unutranjim propisima CEN/CENELEC-a ovu su europsku normu obvezne primijeniti
nacionalne organizacije za norme sljedeih zemalja: Austrije, Belgije, Bugarske, Cipra, eke
Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve,
Luksemburga, Maarske, Malte, Nizozemske, Norveke, Njemake, Poljske, Portugala,
Rumunjske, Slovake, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Povijest programa eurokodova
Godine 1975. Komisija Europske zajednice odluila je, na temelju lanka 95. Ugovora, o programu
djelovanja u podruju graevinarstva. Predmet programa bio je uklanjanje tehnikih prepreka
trgovini i usklaivanje tehnikih specifikacija.
U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklaenih tehnikih
pravila za proraun graevina koja bi, u prvoj fazi, sluila kao druga mogunost uz vrijedea
nacionalna pravila u dravama lanicama, a u konanoj ih fazi zamijenila.
Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomo Upravnog odbora s predstavnicima drava lanica
razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina.
Godine 1989. Komisija i drave lanice EU-a i EFTA-e odluili su, na temelju sporazuma2 izmeu
Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza mandata
kako bi im se osigurao budui status europskih norma (EN). To ustvari povezuje eurokodove s
odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije u vezi europskih norma (npr. s
Direktivom Vijea 89/106/EEZ o graevnim proizvodima (CPD) i Direktivama Vijea 93/37/EEZ,
92/50/EEZ i 89/440/EEZ o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTA-e
pokrenutim sa svrhom uspostave unutarnjeg trita).
Program konstrukcijskih eurokodova sadri sljedee norme koje se openito sastoje od vie
dijelova:
EN 1990, Eurokod: Osnove projektiranja konstrukcija
EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na konstrukcije
EN 1992, Eurokod 2: Projektiranje betonskih konstrukcija
EN 1993, Eurokod 3: Projektiranje elinih konstrukcija
EN 1994, Eurokod 4: Projektiranje spregnutih elino-betonskih konstrukcija
Sporazum izmeu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proraun
zgrada i inenjerskih graevina (BC/CEN/03/89).
EN 1997-2
Stranica 8/165
EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

EN 1996, Eurokod 6: Projetkrianje zidanih konstrukcija
EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje
EN 1998, Eurokod 8: Projektiranje potresne otpornosti konstrukcija
EN 1999, Eurokod 9: Projektiranje aluminijskih konstrukcija
Eurokodovi potvruju odgovornost vlasti svake drave lanice i osiguravaju njihovo pravo
odreivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini
kada se ona mijenjaju od drave do drave.
Status i podruje primjene eurokodova
Drave lanice EU-a i EFTA-e potvruju da eurokodovi slue kao poredbeni (referencijski)
dokumenti za sljedee svrhe:
- kao sredstvo potvrivanja usklaenosti zgrada i inenjerskih graevina s bitnim zahtjevima
Direktive Vijea 89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanika otpornost i stabilnost i
bitnim zahtjevom br. 2 - Sigurnost u sluaju poara
- kao osnova pri specificiranju ugovora za graevine i pripadajue inenjerske usluge
- kao okvir za izradu usklaenih tehnikih specifikacija za graevne proizvode (europske norme,
EN i europska tehnika doputenja, ETA).
Eurokodovi su, u mjeri u kojoj se odnose na same graevine, u izravnome odnosu s Temeljnim
dokumentima3 navedenim u 12. lanku Direktive (CPD), iako je njihova priroda drukija od
usklaenih norma za proizvode4. Stoga, tehnika pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti
prikladno razmotrena na tehnikim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na
normama za proizvode s ciljem postizanja pune spojivosti tih tehnikih specifikacija s
eurokodovima.
Norme - eurokodovi osiguravaju zajednika pravila prorauna konstrukcija za svakodnevnu
upotrebu pri proraunu cijelih konstrukcija i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode.
Neobini oblici graenja ili uvjeti prorauna nisu posebno obuhvaeni pa se u takvim sluajevima
projektant upuuje na dodatno savjetovanje sa strunjacima.
Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi
Nacionalne norme kojima se provode eurokodovi sadravat e cjelovit tekst eurokodova
(ukljuujui sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna
stranica i nacionalni predgovor i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak.
Nacionalni dodatak smije sadravati samo podatke o onim parametrima za koje je u eurokodu
ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju "nacionalno odreeni parametri"
3
U skladu s lankom 3.3 CPD-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nune
povezanosti izmeu bitnih zahtjeva i mandata za usklaene EN-ove i ETAG/ETA-e.
4
U skladu s lankom 12. CPD-a, temeljni dokumenti moraju:
a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklaivanjem nazivlja i tehnikih osnova te naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje
je to nuno;
b) naznaiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehnikim specifikacijama, npr. metode prorauna i provjere, tehnika
pravila projektiranja itd.;
c) posluiti kao osnova uspostave usklaenih norma i smjernica za Europska tehnika doputenja. Eurokodovi, ustvari, imaju slinu
ulogu u podruju bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2.
EN 1997-2
Stranica 9/165
(NOP) a upotrebljavaju se pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u dotinoj
dravi, tj. kao:
- vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogunosti
- vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol
- podatke specifine za neku dravu (zemljopisni, klimatski), npr. kartu snijega
- postupak koji e se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogui postupci
a smiju jo sadravati:
- odluke o primjeni obavijesnih dodataka
- upuivanja na neoprene dopunske podatke radi pomoi korisniku pri primjeni eurokoda.
Veze izmeu eurokodova i usklaenih tehnikih specifikacija za proizvode (europskih
norma i europskih tehnikih doputenja)
Postoji potreba dosljednosti izmeu usklaenih tehnikih specifikacija za graevne proizvode i
tehnikih pravila za graevine5. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaivanje znakom CE
graevnih proizvoda koji upuuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno odreeni
parametri uzeti u obzir.
Dodatni podaci posebni za Eurokod 7
Norma EN 1997-2 daje smjernice za planiranje i tumaenje geotehnikih laboratorijskih i terenskih
ispitivanja koja se upotrebljavaju za geotehniko projektiranje zgrada i inenjerskih graevina.
Norma EN 1997-2 namijenjena je investitorima, projektantima, geotehnikim laboratorijima,
terenskim laboratorijima za ispitivanje i javnim upravnim tijelima.
Predvieno je da se norma EN 1997-2 upotrebljava zajedno s normom EN 1997-1.
Pri primjeni norme EN 1997-2 treba obratiti posebnu pozornost na osnovne pretpostavke i uvjete
navedene u toki 1.3.
est poglavlja norme EN 1997-2 dopunjena su s 24 obavijesna dodatka.
Nacionalni dodatak uz normu EN 1997-2
Nacionalna norma kojom se provodi norma EN 1997-2 treba imati nacionalni dodatak koji sadri
sve podatke koji se odnose na primjenu norme EN 1997-2 u odgovarajuoj dravi.
Vidjeti lanke 3.3 i 12 Direktive kao i toke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
EN 1997-2
Stranica 10/165
Openito
1.1 Podruje primjene

1.1.1 Podruje primjene Eurokoda 7
(1) Norma EN 1997 namijenjena je za upotrebu zajedno s normom EN 1990:2002, koja uspostavlja
naela i zahtjeve za sigurnost i uporabljivost, opisuje osnove projektiranja i provjere te daje
smjernice za odgovarajue aspekte pouzdanosti konstrukcije.
(2) Norma EN 1997 namijenjena je za primjenu na geotehnike kategorije prorauna zgrada i
inenjerskih graevina. Podijeljena je na razliite odvojene dijelove (vidjeti toku 1.1.2).
(3) Norma EN 1997 bavi se zahtjevima za vrstou, stabilnost, uporabljivost i trajnost konstrukcija.
Ostali zahtjevi, npr. oni koji se bave toplinskom i zvunom izolacijom, ne razmatraju se.
(4) Brojane vrijednosti djelovanja na zgrade i inenjerske graevine, koje treba uzeti u obzir u
proraunu, dane su u normi EN 1991 za razne tipove gradnji. Prisilna djelovanja temeljnoga tla,
kao to su tlakovi tla, moraju se proraunati u skladu s pravilima norme EN 1997.
(5) Zasebne su europske norme predviene za upotrebu za pitanja izvedbe i ljudskoga rada. One
su naznaene u odgovarajuim poglavljima.
(6) Izvedba je obuhvaena u normi EN 1997 u onoj mjeri koliko je nuno da se ispune
pretpostavke pravila projektiranja.
(7) Norma EN 1997 ne obuhvaa posebne zahtjeve koji se odnose na geotehniko seizmiko
projektiranje. Norma EN 1998 daje dodatna pravila za geotehniko potresno projektiranje, koja
dopunjavaju ili prilagoavaju pravila ove norme.
1.1.2 Podruje primjene norme EN 1997-2
(1) Norma EN 1997-2 predviena je za upotrebu zajedno s normom EN 1997-1 i daje dodatna
pravila u odnosu na normu EN 1997-1 koja su povezana s:
- planiranjem i izvjetavanjem o istraivanju temeljnoga tla
- opim zahtjevima za niz uobiajenih laboratorijskih i terenskih ispitivanja
- tumaenjem i vrednovanjem rezultata ispitivanja
- odreivanjem vrijednosti geotehnikih parametara i koeficijenata.
Dodatno su dani primjeri primjene rezultata terenskih ispitivanja na projektiranje.
NAPOMENA: Utvrivanje karakteristinih vrijednosti obuhvaeno je u normi EN 1997-1.
(2) Ovaj dokument ne daje posebne odredbe za zatitu okolia pri terenskim istraivanjima.
(3) U ovoj su normi obuhvaena samo uobiajena geotehnika laboratorijska i terenska ispitivanja.
Ona su odabrana na temelju njihove vanosti u geotehnikoj praksi, dostupnosti u komercijalnim
geotehnikim laboratorijima i postojanju prihvaenih postupaka ispitivanja u Europi. Laboratorijska
ispitivanja tla uglavnom su primjenjiva na zasiena tla.
EN 1997-2
Stranica 11/165
NAPOMENA: Oekuje se da e nadopune ove norme postupno ukljuivati laboratorijska i terenska

ispitivanja koja obuhvaaju dodatne vidove ponaanja tla i stijene.
(4) Odredbe se ove norme ponajprije primjenjuju na projekte geotehnike kategorije 2, prema
definiciji iz toke 2.1 norme EN 1997-1:2004. Zahtjevi za istraivanje temeljnoga tla za projekte
kategorije 1 obino su ogranieni jer e se provjere esto zasnivati na lokalnome iskustvu. Za
projekte geotehnike kategorije 3, opseg zahtijevanog istraivanja obino e biti bar jednak onome
koji je u sljedeim poglavljima naznaen za projekte geotehnike kategorije 2. Moda e biti nuna
dodatna istraivanja i naprednija ispitivanja, vezana uz okolnosti radi kojih je projekt svrstan u
kategoriju 3.
(5) Odreivanje vrijednosti parametara na temelju terenskih ispitivanja odnosi se ponajprije na
projektiranje temelja na pilotima i plitkih temelja, kao to je detaljno opisano u dodacima D, E, F i G
norme EN 1997-1:2004.
1.2 Upuivanje na druge norme
(1) Sljedei normativni dokumenti sadre odredbe koje, upuivanjem u ovom tekstu, ine odredbe
ove europske norme. Za datirano se upuivanje ne primjenjuju njihove naknadne izmjene ili
preradbe. Meutim, strane sporazuma osnovanih na ovoj europskoj normi potiu se da istrae
mogunost primjene najnovijih izdanja dolje navedenih normativnih dokumenata. Za nedatirano se
upuivanje primjenjuje zadnje izdanje odgovarajueg normativnog dokumenta.
EN 1990:2002
Eurocode Basis of structural design
EN 1997-1:2004
Eurocode 7 Geotechnical design Part 1: General rules
EN ISO 14688-1
Geotechnical investigation and testing Identification and classification of

soil Part 1: Identification and description
EN ISO 14688-2

soil Part 2: Classification principles
EN ISO 14689-1

rock Part 1: Identification and description
EN ISO 22475-16
Geotechnical investigation and testing Sampling by drilling and excavation

and groundwater measurements Part 1: Technical principles of execution
EN ISO 22476-17
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 1: Electrical

CPT and CPTU cone and piezocone penetration tests
EN ISO 22476-2
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 2: Dynamic

probing
EN ISO 22476-3
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 3: Standard

penetration test
EN ISO 22476-47
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 4: Mnard

pressuremeter test
EN ISO 22476-57
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 5: Flexible

dilatometer test
6
7
u pripremi
u pripremi
EN 1997-2
Stranica 12/165
EN ISO 22476-67
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 6: Self boring

pressuremeter test
EN ISO 22476-77
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 7: Borehole jack

test
EN ISO 22476-87
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 8: Full

displacement pressuremeter test
EN ISO 22476-97
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 9: Field vane

test
EN ISO 22476-127
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 12: Mechanical

CPT
EN ISO 22476-137
Geotechnical investigation and testing Field testing Part 13: Plate

loading test
NAPOMENA: Bibliografija predstavlja niz tehnikih specifikacija koje donose CEN i ISO (CEN ISO/TS) koje
daju podatke o postupcima, opremi, vrednovanju i prikazu nekih terenskih i laboratorijskih ispitivanja. Te e
tehnike specifikacije kroz neko vrijeme moda postati europske/ISO norme. Nacionalno tijelo za normizaciju
smije odluiti da e svoje nacionalne norme zadrati na snazi tijekom trajanja nekog CEN ISO/TS-a.
Nacionalni dodaci normi EN 1997-2 smiju ukljuivati podatke o odgovarajuoj nacionalnoj praksi.
1.3 Pretpostavke
(1) Upuuje se na toku 1.3 norme EN 1990:2002 i toku 1.3 norme EN 1997-1:2004.
(2) Odredbe ove norme zasnivaju se na sljedeim pretpostavkama:
- podatke potrebne za projekt prikupljaju, biljee i tumae osobe odgovarajuih kvalifikacija
- konstrukcije projektiraju osobe odgovarajuih kvalifikacija
- izmeu osoba zaduenih za prikupljanje podataka, projektiranje i graenje postoje prikladni
kontinuitet i komunikacija.
1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene
(1) Ovisno o znaaju pojedine toke, u normi EN 1997-2 postoji razlika izmeu naela i pravila
primjene.
(2) Naela sadre:
- ope odredbe i definicije za koje nema druge mogunosti
- zahtjeve i analitike modele za koje nisu doputene druge mogunosti osim ako to nije izriito
navedeno.
(3) Ispred naela nalazi se slovo P.
(4) Pravila primjene primjeri su opepriznatih pravila koja slijede naela i udovoljavaju njihovim
zahtjevima.
EN 1997-2
Stranica 13/165
(5) Dopustiva je upotreba drugih mogunosti u odnosu na pravila primjene koja su dana u ovoj
normi, ako se moe pokazati da su druga pravila u skladu s odgovarajuim naelima i da su, sa
stajalita sigurnosti, uporabljivosti i trajnosti konstrukcije, bar istovrijedne onome to bi se oekivalo
upotrebom eurokodova.
NAPOMENA: Ako se umjesto pravila primjene upotrebljava druga mogunost, projekt koji iz toga proizlazi
ne moe se smatrati u potpunosti usklaenim s normom EN 1997-2, iako takav projekt ostaje u skladu s
naelima norme EN 1997-1. Ako se norma EN 1997-2 upotrebljava u pogledu svojstva navedenog u
Dodatku Z norme proizvoda ili Smjernici za europsko tehniko doputenje, upotreba druge mogunosti za
pravilo projektiranja ne mora biti prihvatljiva za oznaivanje s CE.
(6) Pravila primjene su u normi EN 1997-2 oznaena brojem u zagradama, npr. kao u ovoj toki.
1.5 Definicije
1.5.1 Nazivi zajedniki svim eurokodovima
(1)P Nazivi zajedniki svim eurokodovima definirani su u normi EN 1990.
1.5.2 Nazivi zajedniki za Eurokod 7
(1)P Posebni nazivi za normu EN 1997 definirani su u toki 1.5.2 norme EN 1997-1:2004.
1.5.3 Posebne definicije za normu EN 1997-2
1.5.3.1
izvedena vrijednost
vrijednost geotehnikog parametra dobivena iz rezultata ispitivanja teorijom, korelacijom ili
empirijski (vidjeti toku 1.6)
1.5.3.2
poremeeni uzorak
uzorak u kojem su struktura tla, sadraj vode i/ili sastojci promijenjeni tijekom uzorkovanja
1.5.3.3
mjerena vrijednost
vrijednost koja je izmjerena tijekom ispitivanja
1.5.3.4
prirodni ispitni uzorak
ispitni uzorak nainjen iz dostupnog (poremeenog, neporemeenog, pregnjeenog) uzorka
1.5.3.5
razred kvalitete
razredba prema kojoj se u laboratoriju ocjenjuje kvaliteta uzorka tla
NAPOMENA: Za svrhe laboratorijskog ispitivanja, uzorci tla se dijele na pet razreda kvalitete (vidjeti toku
3.4.1).
1.5.3.6
pregnjeen uzorak
uzorak tla ili stijene ija je struktura potpuno poremeena
1.5.3.7
pregnjeen ispitni uzorak
potpuno poremeen ispitni uzorak pri prirodnom sadraju vode
EN 1997-2
Stranica 14/165
1.5.3.8
ispitni uzorak pripremljen zbijanjem
ispitni uzorak propremljen u kalupu pomou malja ili pod eljenim statikim stanjem naprezanja
1.5.3.9
pripremljen ispitni uzorak
ispitni uzorak pripremljen u laboratoriju; za sitnozrnata je tla pripremljen kao kaa (pri ili iznad
granice teenja) a zatim konsolidiran (sedimentiran); za krupnozrna je tla sipan ili kien u suhom
(osuenom) ili vlanom stanju i zbijan ili je konsolidiran
1.5.3.10
ispitni uzorak pripremljen konsolidacijom
ispitni uzorak ugraen u kalup ili eliju pod statikim tlakom uz doputeno dreniranje
1.5.3.11
uzorak
komad tla ili stijene izvuen iz temeljnoga tla uzorkovanjem
1.5.3.12
ispitni uzorak
dio uzorka tla ili stijene koji se upotrebljava za laboratorijsko ispitivanje
1.5.3.13
ispitivanje indeksa vrstoe
ispitivanje koje daje naznaku o posminoj vrstoi a ne mora dati njezinu reprezentativnu
vrijednost
NAPOMENA: Rezultati ovakvog ispitivanja nose nesigurnost.
1.5.3.14
bujanje
poveanje obujma prouzroeno smanjenjem efektivnog naprezanja radi smanjenja ukupnog
naprezanja ili upijanja (openito) vode pri konstantnom ukupnom naprezanju
NAPOMENA 1: Bujanje je pojava suprotna od stlaivanja i konsolidacije.
1.5.3.15
neporemeen uzorak
uzorak u kojem nije dolo do promjene znaajka tla od praktinog znaaja
1.6 Rezultati ispitivanja i izvedene vrijednosti
(1) Rezultati ispitivanja i izvedene vrijednosti tvore osnovu za odabir karakteristinih vrijednosti
svojstava temeljnog tla koje e se upotrijebiti za proraun geotehnikih konstrukcija u skladu s
tokom 2.4.3 norme EN 1997-1:2004.
NAPOMENA: Proces geotehnikog projektiranja sastoji se od nekoliko uzastopnih faza (vidjeti sliku 1.1), od
kojih prva obuhvaa istraivanje lokacije i ispitivanje, dok je sljedea posveena odreivanju karakteristinih
vrijednosti, a zadnja faza obuhvaa proraune za provjeru projekta. Pravila za prvu fazu dana su u ovoj
normi. Odreivanje karakteristinih vrijednosti i proraun konstrukcije obuhvaeni su u normi EN 1997-1.
EN 1997-2
Stranica 15/165
Vrsta ispitivanja
F=teren L=laboratorij
F1
C1
Korelacije
Rezultati ispitivanja i
izvedene vrijednosti
F2
L1
L2
C2
norma EN 1997-2
norma EN 1997-1
Podaci iz ostalih
izvora o lokaciji,
tlima i stijenama
i projektu
Oprezan odabir
Geotehniki model i karakteristine

vrijednosti geotehnikih svojstava
Primjena parcijalnih
koeficijenata
Proraunske vrijednosti
geotehnikih svojstava
Slika 1.1 - Opi okvir za odabir izvedenih vrijednosti geotehnikih svojstava

(2) Rezultati ispitivanja mogu biti eksperimentalne krivulje ili vrijednosti geotehnikih parametara. U
Dodatku A dan je popis rezultata ispitivanja koji slui za upuivanje na norme ispitivanja8.
(3) Izvedene vrijednosti geotehnikih parametara i/ili koeficijenata dobivaju se iz rezultata
ispitivanja teorijom, korelacijama ili empirijski.
NAPOMENA 2: Primjeri korelacija koje se upotrebljavaju za odreivanje izvedenih vrijednosti, dani u
dodacima 4. poglavlja ove norme preuzeti su iz literature. Te korelacije smiju povezati vrijednost
geotehnikog parametra ili koeficijenta s rezultatom ispitivanja, kao to je vrijednost qc dobivena iz ispitivanja
statikim prodiranjem (CPT). One takoer smiju povezivati geotehniki parametar s rezultatom ispitivanja s
pomou teorijskih razmatranja (primjerice, za odreivanje vrijednosti kuta unutarnjeg trenja iz rezultata
ispitivanja presiometrom ili iz indeksa plastinosti).
NAPOMENA 3: U nekim se sluajevima odreivanje geotehnikih parametara s pomou korelacija ne
provodi prije odreivanja karakteristine vrijednosti, ve nakon to su rezultati ispitivanja popravljeni ili
pretvoreni u konzervativne procjene.
1.7 Veza izmeu norma EN 1997-1 i EN 1997-2

(1) Slika 1.2 prikazuje opi ustroj CEN-ovih norma povezanih s problemima geotehnikog
inenjerstva i onih koje su izravno vezane uz normu EN 1997. Projektiranje je obuhvaeno
normom EN 1997-1. Ova norma daje pravila za istraivanje temeljnoga tla i dobivanje vrijednosti
geotehnikih parametara ili koeficijenata koji e se upotrijebiti za odreivanje karakteristinih
vrijednosti (kao to je navedeno u normi EN 1997-1). Takoer daje obavijesne primjere metoda
prorauna plitkih i dubokih temelja. Primjena norme EN 1997 zahtijeva podatke koji se zasnivaju
na drugim normama, posebno na onima koje su povezane s istraivanjem temeljnoga tla i
izvedbom geotehnikih radova.
8
CEN/TC 341 priprema geotehnike norme za ispitivanja iz kojih proizlaze ti rezultati.
EN 1997-2
Stranica 16/165
Norma EN 1997-1
Pravila prorauna
- Opi okvir za geotehniki proraun
- Definicija parametara temeljnog tla
- Karakteristine i proraunske vrijednosti
- Opa pravila za istraivanje lokacije
- Pravila za proraun glavnih tipova geotehnikih konstrukcija
- Neke pretpostavke za postupke izvedbe
Norma EN 1997-2
Geotehniko istraivanje i ispitivanje
- Detaljna pravila za istraivanje lokacije
- Ope specifikacije ispitivanja
- Odreivanje svojstava temeljnog tla i geotehnikog modela lokacije
- Primjeri metoda prorauna na osnovi terenskih i laboratorijskih ispitivanja
Norme za ispitivanje (CEN/TC 341)

Norme za
- Metode buenja i uzorkovanja i mjerenje podzemne vode
- Laboratorijska i terenska ispitivanja tala i stijena
- Ispitivanja konstrukcija ili njihovih dijelova
- Raspoznavanje i razredba tala i stijena
Izvedba geotehnikih radova (CEN/TC 288)

Norme za izvedbu
- Posebna pravila prorauna (obavijesni dodaci)
- Posebni postupci ispitivanja
Slika 1.2 Opi ustroj CEN-ovih norma koje su povezane s normom EN 1997
1.8 Simboli i jedinice
(1) Sljedei se simboli upotrebljavaju u normi EN 1997-2.
NAPOMENA: Oznake i simboli koji se upotrebljavaju zasnivaju se na normi ISO 3898:1997.
Latinina slova
Cc
indeks stiljivosti
efektivna kohezija
cfv
nedrenirana posmina vrstoa iz ispitivanja terenskom krilnom sondom
cu
nedrenirana posmina vrstoa
Cs
indeks bujanja
cv
koeficijent konsolidacije
koeficijent puzanja
EN 1997-2
Stranica 17/165
Dn
veliina zrna od koje je n % teine zrna manje po veliini, npr. D10, D15, D30, D60 i D85
Youngov modul elastinosti
drenirani (dugoroni) Youngov modul elastinosti
EFDT
modul savitljivog dilatometra
EM
modul Mnardovog presiometra
Emeas
energija mjerena tijekom umjeravanja
Eoed
edometarski modul
EPLT
modul iz ispitivanja optereenjem ploom
Er
omjer energije (= Emeas/ Etheor)
Etheor
teorijska energija
Eu
nedreniran Youngov modul elastinosti
E0
poetni Youngov modul elastinosti
E50
Youngov modul elastinosti koji odgovara 50 % najvee posmine vrstoe
IA
indeks aktivnosti
IC
indeks konzistencije
ID
indeks zbijenosti
IDMT
indeks materijala iz ispitivanja plosnatim dilatometrom9
IL
indeks teenja
IP
indeks plastinosti
KDMT
koeficijent horizontalnog naprezanja iz ispitivanja plosnatim dilatometrom
koeficijent propusnosti
ks
koeficijent reakcije podloge
mv
koeficijent stiljivosti
broj udaraca za prodiranje od 300 mm u ispitivanju standardnim prodiranjem (SPT)
Nk
faktor iljka za ispitivanje statikim prodiranjem (CPT; vidjeti jednadbu (4.1))
Nkt
faktor iljka za ispitivanje statikim prodiranjem s mjerenjem tlaka porne vode (CPTU;
vidjeti jednadbu (4.2))
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u redoslijedu simbola u naredna tri reda izvornika ovdje je ispravljena.
EN 1997-2
Stranica 18/165
N10L
broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem laganom sondom

(DPL)
N10M
broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem srednje tekom

sondom (DPM)
N10H
broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem tekom sondom

(DPH)
N10SA
broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem vrlo tekom

sondom tipa A (DPSH-A)
N10SB

sondom tipa B (DPSH-B)
N20SA

sondom tipa A (DPSH-A)
N20SB

sondom tipa B (DPSH-B)
N60
broj udaraca u ispitivanju standardnim prodiranjem (SPT) popravljen za gubitke energije
(N1)60 broj udaraca u ispitivanju standardnim prodiranjem (SPT) popravljen za gubitke energije i
normaliziran za efektivno vertikalno naprezanje od nadslojeva
pLM
Mnardov granini tlak
qc
otpornost statikom prodiranju iljka
qt
otpornost statikom prodiranju iljka popravljena za uinke tlaka porne vode
qu
jednoosna tlana vrstoa
wopt
optimalni sadraj vode
Grka slova
faktor korelacije za EOED Eoed i qc (vidjeti jednadbu (4.3))
kut unutarnjeg trenja
efektivni kut unutarnjeg trenja
popravni faktor za odreivanje cu iz cfv (vidjeti jednadbu (4.4))
d;max najvea gustoa mase suhoga tla

C
jednoosna tlana vrstoa stijene
efektivno naprezanje prekonsolidacije ili efektivno vertikalno naprezanje poputanja in situ
vlana vrstoa stijene
v0
ukupno poetno vertikalno ukupno naprezanje
EN 1997-2
Stranica 19/165
v0
efektivno vertikalno naprezanje
Poissonov omjer
Skraenice
CPT
elektrino ispitivanje statikim prodiranjem
CPTM
mehaniko ispitivanje statikim prodiranjem
CPTU
ispitivanje statikim prodiranjem s mjerenjem tlaka porne vode
DMT
ispitivanje plosnatim dilatometrom
DP
dinamiko prodiranje
DPL
dinamiko prodiranje laganom sondom
DPM
dinamiko prodiranje srednje tekom sondom
DPH
dinamiko prodiranje tekom sondom
DPSH-A
dinamiko prodiranje vrlo tekom sondom tipa A
DPSH-B
dinamiko prodiranje vrlo tekom sondom tipa B
FDP
presiometar bez predbuenja
FDT
ispitivanje savitljivim dilatometrom
FVT
ispitivanje terenskom krilnom sondom
MPM
Mnardov presiometar
PBP
presiometar s predbuenjem
PLT
ispitivanje optereenjem ploom
PMT
ispitivanje presiometrom
RDT
ispitivanje stijene dilatometrom
SBP
samobuei presiometar
SDT
ispitivanje tla dilatometrom
SPT
ispitivanje standardnim prodiranjem
WST
ispitivanje prodiranjem pomou utega
(2) Za geotehnike proraune preporuuju se sljedee jedinice ili njihovi viekratnici:

- sila
kN
EN 1997-2
Stranica 20/165
- moment
kNm
- gustoa mase
kg/m3
- gustoa teine
kN/m3
- naprezanje, tlak, vrstoa i krutost
kPa
- koeficijent propusnosti
m/s
- koeficijent konsolidacije
m2/s
Planiranje istraivanja temeljnoga tla
2.1 Ciljevi
2.1.1 Openito
(1)P Geotehnika istraivanja moraju se planirati tako da se u raznim fazama projekta osigura
dostupnost vanih geotehnikih podataka i injenica. Geotehniki podaci moraju biti primjereni za
upravljanje prepoznatim i oekivanim rizicima projekta. U prijelaznim i konanim fazama graenja,
podaci i injenice moraju biti pribavljeni za obuhvaanje rizika od nezgoda, kanjenja i oteenja.
(2) Ciljevi geotehnikog istraivanja utvrivanje su uvjeta u tlu, stijeni i podzemnoj vodi,
odreivanje svojstava tla i stijene i prikupljanje dodatnih vanih saznanja o lokaciji.
(3)P Geotehnike se podatke mora paljivo prikupiti, biljeiti i tumaiti. Ti podaci moraju, prema
njihovoj vanosti, ukljuivati uvjete u temeljnome tlu, geologiju, geomorfologiju, seizminost i
hidrologiju. U obzir se moraju uzeti pokazatelji o promjenjivosti temeljnoga tla.
(4) Uvjete u temeljnome tlu, koji mogu utjecati na odabir geotehnike kategorije, treba odrediti
tijekom istraivanja to je mogue ranije.
NAPOMENA: Kao rezultat geotehnikih istraivanja, moe biti nuno promijeniti geotehniku kategoriju
projekta (vidjeti toku 1.1.2(4)).
(5) Geotehnika istraivanja trebaju sadravati istraivanja temeljnog tla i ostala istraivanja
lokacije, kao to su:
- procjena postojeih gradnji, npr. zgrada, mostova, tunela, nasipa i kosina
- povijest izgradnje na lokacije i oko nje.
(6) Prije izrade programa istraivanja treba prouiti dostupne podatke i dokumente prethodnim
prouavanjem.10
(7) Primjeri podataka i dokumenata koji se mogu upotrijebiti su:
- topografske karte
10
Nacionalna biljeka : U izvorniku: desk study. Prema podacima s interneta: A desk study is the collation and review of
information already available about a site, and is carried out at an early stage of site appraisal to inform and guide the
remainder of the site investigation. Desk studies generally include a visual inspection of the site and its surrounding area
(usually called a walkover survey). The desk study is often described as Phase 1 of a site investigation and forms the basis of
the preliminary risk assessment. Desk study reports form the essential first part of the Ground Report so should be seen as
part of a living document which is added to through the course of the project.
EN 1997-2
Stranica 21/165
- stare karte naselja koje opisuju prethodnu upotrebu lokacije

- geoloke karte i opisi
- inenjersko-geoloke karte
- hidrogeoloke karte i opisi
- geotehnike karte
- zrane fotografije i tumaenja postojeih fotografija
- zrano-geofizika istraivanja
- prethodna istraivanja na lokaciji i u njezinoj okolini
- prethodna iskustva iz podruja istraivanja
- lokalni klimatski uvjeti.
(8) Istraivanje temeljnoga tla treba, prema potrebi, ukljuivati terenska istraivanja, laboratorijska
ispitivanja, dodatna prouavanja i kontrole i praenje ponaanja.
(9)P Prije izrade programa istraivanja, lokacija se mora vizualno pregledati a nalazi zabiljeiti i
usporediti s podacima prikupljenim prethodnim prouavanjem.
(10) Program istraivanja temeljnoga tla treba revidirati nakon to rezultati postanu dostupni kako
bi se poetne pretpostavke mogle provjeriti. Posebno treba:
- poveati broj toaka istraivanja ako se to smatra nunim za dobivanje tonog uvida u sloenost i
promjenjivost temeljnoga tla na lokaciji
- provjeriti dobivene parametre kako bi se utvrdilo da se oni uklapaju u dosljedan nain ponaanja
tla i stijene. Treba zadati dodatno ispitivanje ako je to nuno
- uzeti u obzir sva otkrivena ogranienja u podacima u skladu s tokom 3.4.3(1) norme EN 19971:2004.
(11) Posebnu pozornost treba obratiti na lokacije koje su prethodno bile u upotrebi, gdje je moglo
doi do poremeenja prirodnih uvjeta u temeljnome tlu.
(12)P U laboratoriju, na terenu i u inenjerskom uredu mora biti postavljen primjeren sustav za
osiguravanje kvalitete, a kontrolu se kvalitete mora struno provoditi u svim fazama istraivanja i
njihovog vrednovanja.
2.1.2 Temeljno tlo
(1)P Istraivanja temeljnoga tla moraju osigurati opis uvjeta u temeljnome tlu koji su vani za
predloene radove i utvrditi osnovu za ocjenjivanje geotehnikih parametara koji su vani za sve
faze graenja.
(2) Dobiveni podaci trebaju omoguiti ocjenjivanje sljedeih kategorija, ako je to mogue:
- pogodnost lokacije s obzirom na predloenu gradnju i razinu prihvatljivih rizika
EN 1997-2
Stranica 22/165
- deformiranje temeljnoga tla prouzroeno konstrukcijom ili graevinskim radovima, njegova

prostorna raspodijeljenost i ponaanje tijekom vremena
- sigurnost s obzirom na granina stanja (npr. uleknue, hidrauliko izdizanje tla, izdizanje radi
uzgona, klizanje tla i stijenskih masa, izvijanje pilota itd.)
- optereenja prenesena s temeljnoga tla na konstrukciju (npr. boni tlakovi na pilote) i mjera u
kojoj ona ovise o proraunu i graenju
- metode temeljenja (npr. poboljanje tla, je li mogu iskop, mogunost zabijanja pilota, drenaa)
- redoslijed radova na temeljenju
- uinci konstrukcije i njezine upotrebe na okolinu
- sve dodatne zahtijevane konstrukcijske mjere (npr. podupiranje iskopa, sidrenje, ugradnja
zatitne kolone za buene pilote, odstranjivanje zapreka)
- uinci radova graenja na okolinu
- vrsta i razmjer zagaenja temeljnoga tla na lokaciji i u njezinoj blizini
- uinkovitost mjera poduzetih za ograniavanje ili otklanjanje zagaenja.
2.1.3 Graevni materijali
(1)P Geotehnika istraivanja tla i stijene koji e se upotrijebiti kao graevni materijali moraju
osigurati opis tih materijala i utvrditi njihove vane parametre.
(2) Dobiveni podaci trebaju osigurati ocjenjivanje sljedeih kategorija:
- pogodnost za predvienu namjenu
- rasprostiranje naslaga
- je li mogue izvaditi i obraditi materijale te moe li i kako nepodoban materijal biti izdvojen i
odstranjen
- budue metode poboljanja tla i stijene
- obradivost tla i stijene tijekom graenja i mogue promjene njihovih svojstava tijekom prijevoza,
ugradnje i daljnje obrade
- uinci koje na temeljno tlo mogu imati promet tijekom graenja i teki tereti
- budue metode odvodnjavanja i/ili iskopa, uinci oborina, otpornost na troenje i podlonost
skupljanju, bujanju i raspadanju.
2.1.4 Podzemna voda
(1)P Istraivanja podzemne vode moraju osigurati sve vane podatke o podzemnoj vodi koji su
potrebni za geotehniki proraun i graenje.
(2) Istraivanja podzemne vode trebaju, prema potrebi, osigurati podatke o:
EN 1997-2
Stranica 23/165
- dubini, debljini, rasprostiranju i propusnosti vodonosnih slojeva u temeljnome tlu i sustavu

pukotina u stijeni
- razini povrine podzemne vode ili piezometarskoj povrini vodonosnika i njezinoj promjeni s
vremenom i trenutanim razinama podzemne vode ukljuujui mogue ekstremne razine i njihove
periode pojavljivanja
- raspodjeli tlakova porne vode
- kemijskom sastavu i temperaturi podzemne vode.
(3) Dobiveni podaci trebaju biti dovoljni za ocjenjivanje sljedeeg, tamo gdje je to vano:
- podruje primjene i priroda radova za sniavanje razine podzemne vode
- mogui tetni uinci podzemne vode na iskope ili kosine (npr. rizik od hidraulikoga sloma,
prekomjernog tlaka od procjeivanja vode ili erozije)
- sve nune mjere za zatitu konstrukcije (npr. vodonepropusnost, drenaa i mjere protiv agresivne
vode)
- uinci sniavanja razine podzemne vode, isuivanja, ograivanja vode itd. na okolinu
- sposobnost temeljnoga tla da upije vodu injektiranu tijekom graenja
- je li mogue upotrijebiti lokalnu podzemnu vodu, uzevi u obzir njezin kemijski sastav, za potrebe
graenja.
2.2 Redoslijed istraivanja temeljnoga tla
(1)P Sastav i razmjer istraivanja temeljnoga tla mora se zasnivati na oekivanoj vrsti i projektu
gradnje, npr. vrsti temelja, metodi poboljanja ili potpornoj konstrukciji, poloaju i dubini gradnje.
(2)P Pri odabiru metoda i lokacija istraivanja moraju se uzeti u obzir rezultati prethodnih
prouavanja i pregleda lokacije. Istraivanja moraju biti usmjerena na one toke koje predstavljaju
promjenu uvjeta u temeljnome tlu za tlo, stijenu i podzemnu vodu.
(3) Istraivanja temeljnoga tla obino treba provoditi u fazama ovisno o problemima koji su uoeni
tijekom planiranja, prorauna i graenja projekta. Sljedee se faze odvojeno obrauju u 2.
poglavlju:
- prethodna istraivanja za postavljanje i projektiranje idejnog projekta konstrukcije (vidjeti toku
2.3)
- istraivanja za projekt (vidjeti toku 2.4)
- kontrola i praenje ponaanja (vidjeti toku 2.5)
NAPOMENA: Odredbe u ovom dokumentu zasnivaju se na pretpostavci da su rezultati istraivanja, koji su
preporueni u jednoj fazi, dostupni prije poetka sljedee faze.
(4) U sluajevima kada se sva istraivanja provode istodobno, toke 2.3 i 2.4 treba zajedno
razmotriti.
NAPOMENA: Razne faze istraivanja temeljnoga tla, ukljuujui laboratorijske i terenske radove i proces
vrednovanja parametara tla i stijene, mogu slijediti programe dane u tokama B.1 i B.2.
EN 1997-2
Stranica 24/165
2.3 Prethodna istraivanja

(1) Prethodna istraivanja treba planirati tako da se dobiju primjereni podaci, ako je to vano, za:
- ocjenjivanje sveukupne stabilnosti i ope prikladnosti lokacije
- ocjenjivanje prikladnosti lokacije u usporedbi s drugim moguim lokacijama
- ocjenjivanje prikladnog postavljanja konstrukcije
- vrednovanje moguih uinaka predloene graevine na okolinu, kao to su susjedne zgrade,
konstrukcije i lokacije
- utvrivanje pozajmita
- razmatranje moguih metoda temeljenja i svih poboljanja temeljnoga tla
- planiranje istraivanja za projekt i kontrolnih istraivanja, ukljuujui utvrivanje rasprostiranja
temeljnog tla koje moe imati znaajan utjecaj na ponaanje konstrukcije.
(2) Prethodno istraivanje temeljnog tla treba osigurati procjene podataka o tlu koji se odnose, ako
je to vano, na:
- vrstu tla ili stijene i njihovu uslojenost
- razinu podzemne vode ili raspodjelu tlaka porne vode
- preliminarna svojstva vrstoe i deformiranja tla i stijene
- mogue pojavljivanje zagaenja temeljnog tla ili podzemne vode koje bi moglo biti tetno za
trajnost graevnog materijala.
2.4 Istraivanja za projekt
2.4.1 Terenska istraivanja
2.4.1.1 Openito
(1)P U sluajevima kada prethodna istraivanja ne osiguraju nune podatke za ocjenjivanje
kategorija navedenih u toki 2.3, moraju se provesti dodatna istraivanja tijekom faze istraivanja
za projekt.
(2) Ako je to vano, terenska istraivanja u fazi projektiranja trebaju sadravati:
- buenje i/ili iskop (ispitne jame ukljuujui rovove i okna) za uzorkovanje
- mjerenja podzemne vode
- terenska ispitivanja.
(3) Primjeri raznih vrsta terenskih istraivanja su:
- terenska ispitivanja (npr. ispitivanje statikim prodiranjem (CPT), ispitivanje standardnim
prodiranjem (SPT), ispitivanje dinamikim prodiranjem, ispitivanje prodiranjem pomou utega
EN 1997-2
Stranica 25/165
(WST), ispitivanje presiometrom, ispitivanje dilatometrom, ispitivanje optereenjem ploom,

ispitivanje terenskom krilnom sondom i ispitivanje propusnosti)
- uzorkovanje tla i stijene za opis tla ili stijene i laboratorijska ispitivanja
- mjerenja podzemne vode za odreivanje njezine razine ili raspodjele tlaka porne vode i njihovih
promjena
- geofizika istraivanja (npr. seizmiki profili, georadar, mjerenja otpornosti i biljeenje brzine
valova niz buotinu (down hole)
- ispitivanja u velikom mjerilu, primjerice za odreivanje nosivosti ili ponaanja izravno na
prototipovima poput sidara.
(4) Za razvoj strategija planiranja terenskih istraivanja, moe se upotrijebiti tablica 2.1 kao
smjernica za primjenjivost terenskih istraivanja obuhvaenih u 3. i 4. poglavlju.
NAPOMENA: Vidjeti takoer toku B.2.
(5)P Ako se oekuje zagaenje temeljnoga tla ili plinovi u tlu, moraju se prikupiti podaci iz
odgovarajuih izvora. Ti se podaci moraju uzeti u obzir pri planiranju istraivanja temeljnoga tla.
(6)P Ako se tijekom istraivanja temeljnoga tla otkrije njegovo zagaenje ili plinovi u tlu, o tome se
mora izvijestiti investitora i odgovorna upravna tijela.
2.4.1.2 Program terenskog istraivanja
(1)P Program terenskog istraivanja mora sadravati:
- plan s poloajem toaka istraivanja ukljuujui vrste istraivanja
- dubinu istraivanja
- vrste uzoraka (kategorija itd.) koji e se izvaditi, ukljuujui zadavanje broja i dubine s koje e se
izvaditi
- zadavanje mjerenja podzemne vode
- vrste opreme koja e se upotrijebiti
- norme koje e se primijeniti.
EN 1997-2
Stranica 26/165
Tablica 2.1 Pojednostavnjen pregled primjenjivosti metoda terenskog istraivanjaa) obuhvaenih u 3. i 4. poglavlju
Mogue dobivanje rezultata
Terenska ispitivanja
Uzorkovanje
RDT
Savitljivi
dilatometar
SPT
DPL/DPM
DPH/DPSH
WST
FVT
DMT
PLT
Otvoreni sustav
Zatvoreni sustav
Stijena
R2
R3
C3 F3
C3 F3
C2 F1
C2 F2
C3 F3
C1 F2
C3 F3
C1 F2
F2
C2 F2
C2 F1
C2
C3 F3
R3
R3
C3 F3
C2 F2
F3
R2 C1
F2
R2 C1
F2
R1 C1
F1
R1 C1
F1
R2
C2 F2
C2 F1
C1 F1
C2 F1
C2 F2
F2
C2 F2
C2 F3
C2
C2 F3
C2
C2 F3
C2
F1
C2 F2
C2 F1
R1
F1
C2 F2 C2 F2 C2 F2
C2 F2
R2 srednja za stijenu
C2 srednja za krupnozrnato tlo
F2 srednja za sitnozrnato tlo
C2
R3
R2
C1 F1
C1 F1
Kategorija C
Kategorija A
Kategorija B
Kategorija C
CPT & CPTU
C1 F1
C1 F1
C2 F2
C3 F3
R1
R1
R1
R1
R2
R2
C2 F2
e)
R3
C1 F1
Tlak porne vode
Geotehnika svojstva
Veliina zrna
Sadraj vode
Atterbergove granice
Gustoa mase
Posmina vrstoa
C1 F1
C1 F1
F1
C2 F1
C2 F1
C1 F1
C2 F1
F1
C3 F3
C3 F3
R1
R1
R1
R1
R1
R1
R1
R1
C1 F2 C1 F1
R1
C3 F2 F3
R1
R1
velika za stijenu
*)
velika za krupnozrnato tlo
*)
velika za sitnozrnato tlo
nije primjenjivo
Stiljivost
C2 F1
Propusnost
C2 F1
Kemijska ispitivanja
C1 F1 C1 F1
a)
za nazivlje vidjeti 3. i 4. poglavlje
b)
u horizontalnom i vertikalnom smjeru
c)
ovisi o vrsti presiometra
d)
uz pretpostavku da je uzorak zadran
e)
samo za meku stijenu
R1
C1
F1
d)
Kategorija B
C1 F1
C1 F1
Osnovni podaci
Vrsta tla
Vrsta stijene
Granice rasprostiranja
b)
slojeva
Razina podzemne vode
Presiometar
Kategorija A
Tlo
Mjerenja
podzemne vode
c)
Metode terenskog
a)
istraivanja
C2 F1
C2 F3
mala za stijenu
C3 mala za krupnozrnato tlo
F3 mala za sitnozrnato tlo
*)
Primjenjivost:
C2 F2
glavne grupe tla krupnozrnato i sitnozrnato u skladu s normom ISO 14688-1

NAPOMENA: Ovisno o uvjetima u temeljnome tlu (kao to je vrsta tla, podzemna voda) i planiranom proraunu, odabir metoda
istraivanja e se mijenjati i moe odstupati od ove tablice.
Prijevod: Vlasta Szavits-Nossan, oujak 2009. Struna redakcija: Draen Anii, oujak 2009. Unijete izmjene i ispravci nakon sastanka PO7 01-04-2011 (VSN). NELEKTORIRANO.
EN 1997-2
Stranica 27/165
2.4.1.3 Poloaj i dubina toaka istraivanja

(1)P Poloaj toaka istraivanja i dubine istraivanja moraju se odabrati na temelju prethodnih
istraivanja kao funkcija geolokih uvjeta, dimenzija konstrukcije i karaktera ukljuenih inenjerskih
problema.
(2) Pri odabiru poloaja toaka istraivanja, treba se pridravati sljedeeg:
- toke istraivanja trebaju biti rasporeene tako da se uslojenost temeljnoga tla moe ocijeniti
preko cijele lokacije
- toke istraivanja za zgradu ili konstrukciju trebaju biti postavljene na kritinim tokama u odnosu
na oblik, ponaanje konstrukcije i oekivanu raspodjelu optereenja (npr. na uglovima plotine
temelja)
- za linijske konstrukcije, toke istraivanja trebaju biti rasporeene na primjerenim udaljenostima
od sredinje linije, ovisno o ukupnoj irini konstrukcije, kao to je irina nasipa u noici ili irina
usjeka
- za konstrukcije na kosinama i usjecima (ukljuujui iskope) ili u njihovoj blizini, toke istraivanja
takoer trebaju biti rasporeene izvan projektirane plotine i postavljene tako da se moe ocijeniti
stabilnost kosine ili iskopa. Ako se ugrauju sidra, u obzir treba uzeti vjerojatna naprezanja u
podruju gdje e ona prenijeti optereenje
- toke istraivanja trebaju biti rasporeene tako da ne predstavljaju opasnost za konstrukciju,
radove graenja ili okolinu (npr. kao posljedica promjena koje one mogu prouzroiti uvjetima u
temeljnome tlu ili podzemnoj vodi)
- podruje, koja se razmatra za istraivanja za projekt, treba se protezati u susjedno podruje do
udaljenosti gdje se ne oekuje tetan utjecaj na njega
- za toke mjerenja podzemne vode, u obzir treba uzeti mogunost upotrebe opreme postavljene
tijekom istraivanja temeljnoga tla za nastavak praenja ponaanja tijekom i nakon razdoblja
graenja.
(3) Ako su uvjeti u temeljnome tlu relativno jednoliki ili je poznato da temeljno tlo ima
zadovoljavajua svojstva vrstoe i krutosti, smije se postaviti manje toaka istraivanja ili na
veim meusobnim udaljenostima. U svakom sluaju, ovakav odabir treba opravdati lokalnim
iskustvom.
(4)P U sluajevima gdje se na danoj lokaciji planira provesti vie od jedne vrste istraivanja (npr.
ispitivanje statikim prodiranjem (CPT) i uzorkovanje cilindrom s klipom), toke istraivanja moraju
biti razdvojene na primjerenoj udaljenosti.
(5) U sluaju kombinacije, primjerice, ispitivanja statikim prodiranjem (CPT-a) i buotina, CPT-ove
treba provesti prije buotina. Najmanja meusobna udaljenost toaka istraivanja tada treba biti
takva da se buotina ne kria ili se smatra malo vjerojatnim da e se kriati s lokacijom na kojoj se
provodi CPT. Ako se prvo izvodi buenje, CPT treba provesti na horizontalnoj udaljenosti od
najmanje 2 m od buotine.
(6)P Dubina istraivanja mora obuhvatiti sve slojeve koji e utjecati na projekt ili na koje e utjecati
graenje. Za brane, ustave i iskope ispod razine podzemne vode i tamo gdje su ukljueni radovi
odvodnje, dubina istraivanja takoer mora biti odabrana kao funkcija hidrogeolokih uvjeta.
Kosine i usjeci moraju se istraiti do dubina ispod svih moguih kliznih ploha.
EN 1997-2
Stranica 28/165
NAPOMENA: Vrijednosti dane u toki B.3 mogu se upotrijebiti kao smjernica za odreivanje meusobne
udaljenosti toaka i dubina istraivanja.
2.4.1.4 Uzorkovanje
(1)P Kategorije uzorkovanja (vidjeti toke 3.4.1 i 3.5.1) i broj uzoraka koji e se izvaditi moraju se
zasnivati na:
- svrsi istraivanja temeljnoga tla
- geologiji lokacije
- sloenosti geotehnikog zahvata.
(2)P Bar jedna buotina ili istrana jama s uzorkovanjem mora biti dostupna za raspoznavanje i
razredbu temeljnoga tla. Uzorci se moraju izvaditi iz svakog pojedinanog sloja temeljnoga tla koji
utjee na ponaanje konstrukcije.
(3) Uzorkovanje se smije zamijeniti terenskim ispitivanjem ako je lokalno iskustvo dovoljno za
korelaciju terenskih ispitivanja s uvjetima u temeljnome tlu za osiguravanje nedvojbenog tumaenja
rezultata.
(4) Uzorkovanje se detaljnije opisuje u 3. poglavlju.
2.4.1.5 Podzemna voda
(1)P Mjerenja podzemne vode moraju se planirati i provoditi u skladu s tokom 3.6.
2.4.2 Laboratorijska ispitivanja
2.4.2.1 Openito
(1) Prije sastavljanja programa ispitivanja treba utvrditi oekivanu uslojenost na lokaciji i odabrati
slojeve koji su vani za odabrani projekt kako bi se za svaki sloj mogli zadati vrsta i broj ispitivanja.
Utvrivanje uslojenosti treba biti funkcija geotehnikog problema, njegove sloenosti, lokalne
geologije i parametara potrebnih za projektiranje.
2.4.2.2 Vizualni pregled i prethodni profil temeljnoga tla
(1) Uzorke i ispitne jame treba vizualno pregledati i usporediti s terenskim zapisima buenja tako
da se moe uspostaviti prethodni profil temeljnoga tla. Za uzorke tla, vizualni pregled treba
potkrijepiti jednostavnim runim ispitivanjem za raspoznavanje tla i dobivanje prvoga dojma o
njegovoj konzistenciji i mehanikom ponaanju.
(2) Ako se utvrde jasne i znaajne razlike u svojstvima raznih dijelova jednoga sloja, treba dodatno
podijeliti prethodni profil tla.
(3) Ako je to mogue, trebalo bi prije provedbe laboratorijskih ispitivanja ocijeniti kvalitetu uzorka.
Razredi kvalitete uzoraka tla definirani su u tablici 3.1.
2.4.2.3 Program ispitivanja
(1)P Pri sastavljanju programa laboratorijskih ispitivanja moraju se uzeti u obzir vrsta zahvata,
vrsta i uslojenost temeljnoga tla i geotehniki parametri potrebni za proraune projekta.
EN 1997-2
Stranica 29/165
(2) Program laboratorijskog ispitivanja djelomino ovisi o tome postoji li usporedivo iskustvo. Za
odreeno tlo ili stijenu treba utvrditi opseg i kvalitetu usporedivoga iskustva. Takoer treba
upotrijebiti rezultate terenskih opaanja susjednih konstrukcija, ako su dostupni.
(3)P Ispitivanja se moraju provesti na ispitnim uzorcima koji su reprezentativni za odreeni sloj.
Razredbena ispitivanja moraju se upotrijebiti za provjeru jesu li uzorci i ispitni uzorci
reprezentativni.
NAPOMENA: Ta se provjera moe provesti iterativnim putem. U prvom se koraku provode razredbena
ispitivanja i ispitivanja indeksa vrstoe na to je mogue vie uzoraka za odreivanje promjenljivosti
indeksnih svojstava sloja. U drugom se koraku, usporedbom rezultata razredbenih ispitivanja i ispitivanja
indeksa vrstoe uzoraka s rezultatima razredbenih ispitivanja i ispitivanja indeksa vrstoe sloja, moe
provjeriti koliko su uzorci upotrijebljeni za ispitivanje vrstoe i stiljivosti reprezentativni za sloj.
(4) Treba razmotriti potrebu za naprednijim ispitivanjem ili dodatnim istraivanjem lokacije kao
funkcije geotehnikih problema u projektu, vrste tla, promjenljivosti tla i proraunskog modela.
2.4.2.4 Broj ispitivanja
(1)P Nuan broj ispitnih uzoraka za ispitivanje mora se utvrditi u ovisnosti o homogenosti
temeljnoga tla, kvaliteti i opsegu usporedivoga iskustva s temeljnim tlom i geotehnikoj kategoriji
problema.
(2) Kada god je to mogue, dodatni ispitni uzorci trebaju biti na raspolaganju za sluajeve
problematinoga tla, oteenih ispitnih uzoraka i ostalih imbenika.
(3) Najmanji broj ispitnih uzoraka treba odrediti ovisno o vrsti ispitivanja.
NAPOMENA: Preporueni najmanji broj za neke vrste ispitivanja moe se uzeti iz tablica u Dodacima L do
W (osim Dodataka O i T). Dodaci se takoer mogu upotrijebiti za kontrolu je li opseg ispitivanja bio dovoljan.
(4) Najmanji se broj ispitivanja smije smanjiti ako geotehniki projekt ne treba optimalizirati i ako se
u njemu upotrebljavaju konzervativne vrijednosti parametara tla ili ako se moe primijeniti
usporedivo iskustvo ili kombinacija s terenskim podacima.
2.4.2.5 Razredbena ispitivanja
(1) Razredbena ispitivanja tla i stijene treba provesti za odreivanje sastava i indeksnih svojstava
svakog sloja. Uzorke za razredbu treba odabrati tako da su ispitivanja priblino jednoliko
raspodijeljena preko cijelog podruja i cijele dubine slojeva koji su vani za projekt. Stoga, rezultati
trebaju dati raspon indeksnih svojstava vanih slojeva.
(2) Rezultate razredbenih ispitivanja treba upotrijebiti za provjeru je li opseg istraivanja bio
dovoljan ili je potrebna druga faza istraivanja.
(3) Prikladna rutinska razredbena ispitivanja uzoraka temeljnog tla s raznim stupnjevima
poremeenja prikazana su u tablici 2.2. Rutinska se ispitivanja openito provode u svim fazama
istraivanja temeljnoga tla (vidjeti toku 2.2(3)).
2.4.2.6 Ispitivanja uzoraka
(1)P Uzorci za ispitivanje moraju se odabrati tako da se obuhvati raspon indeksnih svojstava
svakog vanog sloja.
EN 1997-2
Stranica 30/165
(2) Za nasipani materijal ili za sloj pijeska ili ljunka, smiju se ispitivati pripremljeni ispitni uzorci.
Pripremljeni ispitni uzorci trebaju imati priblino isti sastav, gustou mase i sadraj vode kao in situ
materijal.
Tablica 2.2 Razredbena ispitivanja tla
Vrsta tla
Prainasto tlo
Glinovito tlo
Parametar
Vrsta ispitnog uzorka

Neporemeen
X
Poremeen
X
Pregnjeen
X

Nepore
-meen
X
Poremeen
X
Pregnjeen
X
Pjeskovito,
ljunkovito tlo
Vrsta ispitnog
uzorka
PorePremeen
gnjeen
X
X
Geoloki opis
i razredba tla
Sadraj vode
X
(X)
(X)
X
(X)
(X)
(X)
(X)
Ukupna gustoa mase
X
(X)
X
(X)
Najmanja i najvea
(X)
(X)
(X)
X
X
gustoa mase
Atterbergove granice
X
X
X
X
X
X
(gran. konzistencije)
Granulometrijski
X
X
X
X
X
X
X
X
sastav
Nedrenirana posmina
X
(X)
vrstoa
Propusnost
X
X
(X)
(X)
(X)
(X)
Osjetljivost
X
X = obino se odreuje
(X) = mogue odrediti, nije nuno reprezentativno
= nije primjenljivo
NAPOMENA: Za neke vrste tla smiju se u obzir uzeti daljnja ispitivanja, primjerice, odreivanje sadraja
organskih materija, gustoe mase zrna i aktivnosti
(3) Laboratorijska ispitivanja za odreivanje parametara za geotehnike proraune dana su u

tablici 2.3.
(4) Prikladna rutinska laboratorijska ispitivanja za uzorke stijene, koja daju nunu osnovu za opis
stijenskog materijala su:
- geoloka razredba
- odreivanje gustoe mase ili ukupne gustoe mase ()
- odreivanje sadraja vode (w)
- odreivanje poroziteta (n)
- odreivanje jednoosne tlane vrstoe (C)
- odreivanje Youngovog modula elastinosti (E) i Poissonovog omjera ()
- ispitivanje indeksa vrstoe u toki (Is,50)
(5) Razredba uzoraka stijenske jezgre obino ukljuuje geoloki opis, postotak jezgre, indeks
kvalitete stijenske mase (RQD), stupanj tvrdoe, zapis o izlomljenosti, troenje i raspucanost. Osim
rutinskih ispitivanja navedenih u toki 2.4.2.6(4) za stijene, ostala se ispitivanja smiju odabrati za
EN 1997-2
Stranica 31/165
razne svrhe, npr. za odreivanje gustoe mase zrna, odreivanje brzine irenja valova, brazilsko
ispitivanje, odreivanje posmine vrstoe stijene i pukotina, ispitivanja osjetljivosti na kalavost,
ispitivanja bujanja i ispitivanja povrinskog troenja.
(6) Svojstva stijenske mase, ukljuujui uslojenost i raspucanost ili nepravilnosti, smiju se
neizravno istraivati tlanim ispitivanjem i ispitivanjem posmine vrstoe du pukotina. Za meke
stijene, smiju se provesti dodatna terenska ispitivanja ili laboratorijska ispitivanja blok-uzoraka u
velikom mjerilu.
Tablica 2.3 Laboratorijska ispitivanja za odreivanje geotehnikih parametara
Geotehniki parametar
Pijesak
Edometarski modul (Eoed);

indeks stiljivosti (Cc)
[jednodimenzijska stiljivost]
Youngov modul (E);
modul posmika (G)
Drenirana (efektivna) posmina
vrstoa (c), ()
Rezidualna posmina vrstoa
(cR), (R)
Nedrenirana posmina vrstoa
(cu)
(OED)
(TX)
(OED)
(TX)
(OED)
(TX)
(OED)
(TX)
(OED)
(TX)
Treset
organska
glina
(OED)
(TX)
TX
TX
TX
TX
TX
TX
TX
SB
RS
(SB)
TX
SB
RS
(SB)
TX
SB
RS
(SB)
TX
DSS
SIT
Ukupna gustoa mase ()

Koeficijent konsolidacije (cv)
BDD
BDD
TXCH
PSA
TXCH
PSA
BDD
OED
TX
PTC
TXCH
(PTF)
TX
SB
RS
(SB)
TX
DSS
(SB)
SIT
BDD
OED
TX
TXCH
(PTF)
(OED)
TX
SB
RS
(SB)
TX
DSS
(SB)
SIT
BDD
OED
TX
TXCH
(PTF)
(OED)
TX
SB
RS
(SB)
TX
DSS
(SB)
SIT
BDD
OED
TX
TXCH
(PTF)
(OED)
Propusnost (k)
Prah
Vrsta tla
NC glina
ljunak
OC glina
= nije primjenljivo
( ) = samo djelomino primjenljivo; za detalje vidjeti 5. poglavlje
Skraenice laboratorijskih ispitivanja:
BDD
odreivanje ukupne gustoe mase
DSS
ispitivanje izravnim jednostavnim posmikom
OED
edometarsko ispitivanje
PTF
ispitivanje propusnosti permeametrom s padajuom razlikom hidraulikog potencijala
PTC
ispitivanje propusnosti permeametrom sa stalnom razlikom hidraulikog potencijala
RS
kruni posmik (ispitivanje posmikom sa zaokretanjem)
SB
ispitivanje posmikom s pomakom
SIT
ispitivanje indeksa vrstoe (obino se provodi samo u prethodnoj fazi)
PSA
granulometrijska analiza
TX
troosno ispitivanje
TXCH
ispitivanje propusnosti sa stalnom razlikom hidraulikog potencijala u troosnoj eliji (ili ureaj za
11
mjerenje propusnosti sa savitljivom opnom )
2.5 Kontrola i praenje ponaanja

(1)P Ako je to vano, mora se provesti odreeni broj provjera i dodatnih ispitivanja tijekom
graenja i izvedbe projekta, kako bi se provjerilo jesu li uvjeti u temeljnome tlu u suglasju s onima
11
Nacionalna biljeka: opna = membrana (stari naziv)

EN 1997-2
Stranica 32/165
koji su odreeni tijekom istraivanja za projekt i odgovaraju li svojstva isporuenih graevnih

materijala i radovi gradnje onima koji su pretpostavljeni ili zadani.
NAPOMENA: Takoer vidjeti 4. poglavlje norme EN 1997-1:2004.
(2)P Moraju se primijeniti sljedee kontrolne mjere:

- provjera profila temeljnoga tla tijekom iskopa
- pregled dna iskopa.
(3) Smiju se primijeniti sljedee ope kontrolne mjere:
- mjerenja razine podzemne vode ili tlaka porne vode i njihove promjene
- mjerenja ponaanja susjednih gradnji, instalacija ili inenjerskih graevina
- mjerenja ponaanja tekue gradnje.
NAPOMENA: Kontrola i praenje ponaanja od primarne su vanosti kada se upotrebljava metoda opaanja
(vidjeti toku 2.7 norme EN 1997-1:2004).
(4)P Rezultati kontrolnih mjera moraju se prikupiti, zabiljeiti i provjeriti u odnosu na zahtjeve
projekta. Odluke se moraju donositi na temelju tih nalaza.
3
Uzorkovanje tla i stijene i mjerenja podzemne vode
3.1 Openito
(1)P Uzorkovanje tala i stijena buenjem i iskopima i mjerenja podzemne vode moraju se provoditi
tako opseno da se dobiju nuni podaci za geotehniki proraun.
3.2 Uzorkovanje buenjem
(1)P Opremu za buenje mora se odabrati u skladu sa:
- zahtijevanim kategorijama uzorkovanja, kao to je definirano u tokama 3.4.1 i 3.5.1
- dubinom koju treba dosei i zahtijevanim promjerom uzorka
- zahtijevanim funkcijama garniture za buenje, npr. zapisivanjem parametara buenja,
automatskim ili runim podeavanjem.
(2)P Moraju se slijediti zahtjevi norme EN ISO 22475-1.
3.3 Uzorkovanje iskopom
(1)P Ako se uzorci vade iz pokusnih jama, okana ili rovova, moraju se slijediti zahtjevi norme
EN ISO 22475-1.
3.4 Uzorkovanje tla
3.4.1 Kategorije metoda uzorkovanja i laboratorijski razredi kvalitete uzoraka
EN 1997-2
Stranica 33/165
(1)P Uzorci moraju sadravati sve mineralne sastojke sloja iz kojeg su izvaeni. Ne smiju biti
zagaeni nikakvim materijalom iz ostalih slojeva ili dodacima upotrebljenim tijekom postupka
uzorkovanja.
(2)P Moraju se razmotriti tri kategorije metoda uzorkovanja (norma EN ISO 22475-1), u ovisnosti o
eljenoj kvaliteti uzorka, kako slijedi (za kvalitetu uzorka vidjeti tablicu 3.1):
- metode uzorkovanja kategorije A: mogu se dobiti uzorci 1. do 5. razreda kvalitete
- metode uzorkovanja kategorije B: mogu se dobiti uzorci 3. do 5. razreda kvalitete
- metode uzorkovanja kategorije C: mogu se dobiti samo uzorci 5. razreda kvalitete.
(3) Uzorci 1. ili 2. razreda kvalitete mogu se dobiti samo metodama uzorkovanja kategorije A.
Namjera je dobiti uzorke 1. ili 2. razreda kvalitete ija se struktura samo lagano ili nimalo
poremetila tijekom postupka uzorkovanja ili rukovanjem uzorcima. Sadraj vode i koeficijent pora
tla odgovaraju onima in situ. Nije dolo ni do kakve promjene sastojaka ili kemijskoga sastava tla.
Neke nepredviene okolnosti, kao to su promjene geolokih slojeva, mogu dovesti do dobivanja
loijih razreda kvalitete uzorka.
(4) Upotrebom metoda uzorkovanja kategorije B onemoguava se dobivanje uzoraka boljih
razreda kvalitete od 3. Namjera je dobiti uzorke koji sadre sve sastojke tla in situ u njihovim
izvornim omjerima i zadrati prirodni sadraj vode tla. Moe se utvrditi opi raspored raznih slojeva
tla ili njihovih sastojaka. Struktura tla je poremeena. Neke nepredviene okolnosti, kao to je
promjena geolokih slojeva, mogu dovesti do dobivanja loijih razreda kvalitete uzorka.
(5) Upotrebom metoda uzorkovanja kategorije C, ne mogu se dobiti uzorci boljih razreda kvalitete
od 5. Struktura tla u uzorku potpuno je promijenjena. Izmijenjen je opi raspored raznih slojeva tla
ili njihovih sastojaka tako da se slojevi in situ ne mogu tono utvrditi. Sadraj vode uzorka ne
predstavlja nuno prirodni sadraj vode uzorkovanoga sloja tla.
(6)P Uzorci tla za laboratorijska ispitivanja podijeljeni su u pet razreda kvalitete obzirom na
svojstva tla za koja se pretpostavlja da e ostati nepromijenjena tijekom uzorkovanja, rukovanja
uzorcima, njihovog prijevoza i pohranjivanja. Ti su razredi opisani u tablici 3.1 zajedno s
kategorijom uzorkovanja koju treba upotrijebiti.
Tablica 3.1 Razredi kvalitete uzoraka tla za laboratorijsko ispitivanje i kategorije
uzorkovanja koje treba upotrijebiti
Svojstva tla / razred kvalitete
Nepromijenjena svojstva tla
veliina estica
sadraj vode
gustoa mase, indeks zbijenosti, propusnost
stiljivost, posmina vrstoa
Svojstva koja se mogu odrediti
slijed slojeva
granice slojeva iroke
granice slojeva uske
Atterbergove granice, gustoa mase estica, sadraj organskih tvari
sadraj vode
gustoa mase, indeks zbijenosti, porozitet, propusnost
stiljivost, posmina vrstoa
Kategorija uzorkovanja prema normi EN ISO 22475-1
B
C
EN 1997-2
Stranica 34/165
3.4.2 Raspoznavanje tla

(1)P Raspoznavanje tla na temelju pregleda izvaenih uzoraka, mora biti sukladno s normom
EN ISO 14688-1.
3.4.3 Planiranje uzorkovanja tla
(1)P Razred kvalitete i broj uzoraka koje treba izvaditi moraju se zasnivati na ciljevima istraivanja
tla, geolokim uvjetima lokacije i zahtjevnosti geotehnike konstrukcije i gradnje koju treba
projektirati.
(2) Za uzorkovanje buenjem smiju se slijediti dvije razliite strategije:
- Buenje s ciljem dobivanja cijelog stupca tla s uzorcima izvaenim bueom opremom niz
buotinu i posebnim uzorkivaima na odabranim dubinama na dnu buotine
- Buenje za vaenje uzoraka samo na prethodno odreenim dubinama, npr. posebno provedenim
ispitivanjima prodiranjem.
(3)P Kategorije uzorkovanja moraju se odabrati uzimajui u obzir eljene laboratorijske razrede
kvalitete, kao to je podrobno prikazano u tablici 3.1, oekivane vrste tla i uvjete podzemne vode.
(4)P Za odabir metoda buenja ili iskopa i opreme za uzorkovanje primjerene za odreenu
kategoriju uzorkovanja tla, moraju se slijediti zahtjevi norme EN ISO 22475-1.
NAPOMENA: Vaenje potpuno neporemeenih uzoraka praktiki je nemogue radi, meu ostalim
imbenicima, mehanike poremeenosti prouzroene aktivnostima uzorkovanja i neizbjenog smanjenja
naprezanja tijekom vaenja uzorka. Uinak tih imbenika na stupanj poremeenosti ovisi o upotrebljenoj
kategoriji uzorkovanja i vrstama tla koje se uzorkuje. Vrsta tla koja se uzorkuje ima odluujui utjecaj na
stupanj poremeenosti uzoraka dobivenih istim metodama uzorkovanja. Zato su vrlo osjetljiva tla podlona
poremeenju, dok manje osjetljiva tla, kao to je veina krutih glina, mogu zahtijevati manje stroge metode
uzorkovanja za dobivanje prilino neporemeenih uzoraka. S druge strane, svaki problem zahtijeva razliit
stupanj tonosti parametara tla koji e se upotrijebiti. Zato, pri pripremi programa uzorkovanja, u obzir treba
uzeti gore spomenute imbenike, kako bi se odluilo o prihvatljivom stupnju poremeenosti, prema tome i
zahtijevanim metodama uzorkovanja.
(5) Za dani se projekt moe zahtijevati posebna oprema za uzorkovanje unutar kategorija
uzorkovanja odreenih u toki 3.4.1. Primjerice, to je sluaj ako na neporemeenim uzorcima treba
odrediti module deformiranja (krutost) pri malim deformacijama.
(6)P Dimenzije uzoraka koji e se izvaditi moraju biti u skladu s vrstom tla i vrstom i brojem
ispitivanja koja e se provesti.
NAPOMENA: Vidjeti 5. poglavlje i Dodatke L, M, N, P, Q, R i S.
(7) Uzorke treba izvaditi na svakoj promjeni sloja i na zadanim razmacima, koji obino nisu vei od
3 m. U nehomogenom tlu ili ako se zahtijeva podrobno odreivanje uvjeta u temeljnom tlu, treba
provesti neprekinuto uzorkovanje buenjem ili vaditi uzorke na vrlo malim razmacima.
(1)P Rukovanje, prijevoz i pohranjivanje uzoraka moraju se provesti u skladu s normom
EN ISO 22475-1.
NAPOMENA: Za rukovanje i pohranjivanje u laboratoriju vidjeti 5. poglavlje.
EN 1997-2
Stranica 35/165
3.5 Uzorkovanje stijene

3.5.1 Kategorije metoda uzorkovanja
(1)P Uzorci moraju sadravati sve mineralne sastojke sloja iz kojeg su izvaeni. Ne smiju biti
zagaeni nikakvim materijalom iz ostalih slojeva ili dodacima upotrebljenim tijekom postupka
uzorkovanja.
(2)P Diskontinuiteti i odgovarajui ispunski materijali koji postoje u stijenskoj masi esto upravljaju
karakteristikama vrstoe i deformiranja cijeloga materijala. Zato ih se mora to je mogue blie
odrediti tijekom aktivnosti uzorkovanja, ako treba utvrditi te karakteristike.
(3)P Ovisno o kvaliteti uzorka, moraju se uzeti u obzir tri kategorije metoda uzorkovanja (vidjeti
normu EN ISO 22475-1):
- metode uzorkovanja kategorije A
- metode uzorkovanja kategorije B
- metode uzorkovanja kategorije C.
(4) Primjenom metoda uzorkovanja kategorije A, namjera je dobiti uzorke u kojima struktura stijene
nije poremeena ili je samo lagano poremeena tijekom postupka uzorkovanja ili rukovanjem
uzorcima. Svojstva vrstoe i deformiranja, sadraj vode, gustoa mase, porozitet i propusnost
uzorka tla odgovaraju vrijednostima in situ. Nije dolo ni do kakve promjene sastojaka ili
kemijskoga sastava stijenske mase. Neke nepredviene okolnosti, kao to su promjene geolokih
slojeva, mogu dovesti do vaenja uzorka nie kvalitete.
(5) Primjenom metoda uzorkovanja kategorije B namjera je dobiti uzorke koji sadre sve sastojke
stijenske mase in situ u njihovim izvornim omjerima, s dijelovima stijene koji zadravaju svoja
svojstva vrstoe i deformiranja, sadraj vode, gustou mase i porozitet. Primjenom metoda
uzorkovanja kategorije B, moe se utvrditi opi raspored diskontinuiteta u stijenskoj masi. Struktura
stijenske mase je poremeena, to utjee na svojstva vrstoe i deformiranja, sadraj vode,
gustou mase, porozitet i propusnost same stijenske mase. Neke nepredviene okolnosti, kao to
je promjena geolokih slojeva, mogu dovesti do vaenja uzorka nie kvalitete.
(6) Metode uzorkovanja kategorije C vode do potpuno promijenjene strukture stijenske mase i
njezinih diskontinuiteta. Stijenski materijal moe biti zdrobljen. Moe doi do nekih promjena
sastojaka ili kemijskoga sastava stijenskog materijala. Mogu se utvrditi vrsta stijene i njezin vezivni
materijal, tekstura i sastav.
3.5.2 Raspoznavanje stijene
(1)P Vizualno raspoznavanje stijene mora se zasnivati na pregledu stijenskih masa i uzoraka,
ukljuujui sva opaanja raspadanja i diskontinuiteta. Raspoznavanje mora biti sukladno s normom
EN ISO 14689-1.
(2)P Razredba troenja mora biti povezana s geolokim procesima i mora obuhvatiti stupnjeve
izmeu svjee stijene i stijene koja se raspala u tlo. Razredba mora biti sukladna s tokama 4.2.4 i
4.3.4 norme EN ISO 14689-1:2003.
(3)P Diskontinuiteti, kao to su meuslojne plohe, pukotine, raspukline, kalavosti i rasjedi, moraju
se kvantificirati obzirom na njihov raspored, razmak i nagib s pomou jednoznanih naziva. Ta
kvantifikacija mora biti sukladna s tokom 4.3.3 norme EN ISO 14689-1:2003.
EN 1997-2
Stranica 36/165
(4)P Moraju se odrediti indeks kvalitete stijenske mase (RQD), ukupan postotak jezgre (TCR) i
postotak vrste jezgre (SCR), koji su definirani u normi EN ISO 22475-1.
3.5.3 Planiranje uzorkovanja stijene
(1)P Karakteristike i broj uzoraka koje treba izvaditi moraju se zasnivati na cilju istraivanja
lokacije, geolokim uvjetima u podruju i zahtjevnosti geotehnike konstrukcije i gradnje koju treba
projektirati.
(2)P Kategorija metoda uzorkovanja koja e se zadati mora se odabrati u skladu s karakteristikama
stijene koje treba sauvati, kao to je podrobno opisano u toki 3.5.1, i oekivanim uvjetima u
stijeni i podzemnoj vodi.
(3)P Za odabir metoda buenja ili iskopa i opreme za uzorkovanje, moraju se slijediti zahtjevi
norme EN ISO 22475-1.
(4) Moda e se za dani projekt zahtijevati posebna oprema i metode uzorkovanja unutar
kategorija uzorkovanja stijene odreenih u toki 3.5.1.
(1)P Nakon uzorkovanja i vizualnog pregleda, dobivene se jezgre moraju sauvati, njima se mora
rukovati i pohraniti ih u skladu s normom EN ISO 22475-1.
3.6 Mjerenje podzemne vode u tlima i stijenama
3.6.1 Openito
(1)P Mjerenja podzemne vode moraju biti sukladna s tokom 2.1.4.
(2)P Odreivanje razine podzemne vode ili tlakova porne vode u tlima i stijenama mora se provesti
ugraivanjem otvorenih ili zatvorenih sustava za mjerenje podzemne vode u temeljno tlo.
NAPOMENA: Toka 3.6 primjenjuje se na mjerenje pozitivnih tlakova porne vode u odnosu na atmosferski
tlak. Ne razmatraju se mjerenja negativnih tlakova porne vode.
3.6.2 Planiranje i izvoenje mjerenja

(1)P Ako je vano, mjerenja podzemne vode i uzorkovanje moraju se provoditi u skladu s normom
EN ISO 22475-1.
(2)P Vrsta opreme koju e se upotrijebiti za mjerenja podzemne vode mora se odabrati u skladu s
vrstom i propusnou temeljnoga tla, svrhom mjerenja, zahtijevanim vremenom promatranja,
oekivanim promjenama razine podzemne vode i vremenom odziva opreme i temeljnoga tla.
(3) Postoje dvije glavne metode za mjerenje tlaka podzemne vode: otvoreni i zatvoreni sustavi. U
otvorenim sustavima piezometarska visina podzemne vode mjeri se u bunaru za promatranje koji
je obino opskrbljen otvorenom cijevi. U zatvorenim sustavima tlak podzemne vode izravno se
mjeri osjetilom za tlak u odabranoj toki.
(4) Otvoreni su sustavi najprikladniji za tla i stijenu relativno velike propusnosti (vodonosnici i
propusni granini slojevi vodonosnog horizonta), npr. pijesak, ljunak ili jako raspucanu stijenu. Za
tla i stijene male propusnosti, oni mogu dovesti do pogrenih tumaenja radi vremenskog zastoja
tijekom punjenja i pranjenja tlane cijevi. Upotreba filtara na vrhu, povezanih s cijevi malog
promjera u otvorenim sustavima, smanjuje vremenski zastoj.
EN 1997-2
Stranica 37/165
(5) Zatvoreni se sustavi mogu upotrijebiti u svim vrstama tla ili stijene. Treba ih upotrijebiti u tlima i
stijenama vrlo male propusnosti (djelomino nepropusni slojevi), npr. glini ili stijeni male
raspucanosti. Zatvoreni se sustavi takoer preporuaju u sluaju velikog artekog tlaka vode.
(6)P Ako treba pratiti ponaanje vrlo kratkoronih promjena ili brzih promjena porne vode, u svim
se vrstama tala i stijena mora upotrijebiti neprekinuti zapis pomou osjetila i sustava za zapis
podataka.
(7)P U sluajevima kada je otvorena voda unutar ili blizu podruja istraivanja, za tumaenje
mjerenja podzemne vode ta se razina vode mora uzeti u obzir. Takoer se mora zapisati razina
vode u bunarima i pojava izvora i arteke vode.
(8)P Broj, poloaj i dubina mjernih postaja moraju se odabrati uzimajui u obzir cilj mjerenja,
topografiju, stratigrafiju i uvjete u tlu, naroito propusnost temeljnoga tla ili utvrenih vodonosnika.
(9)P Za projekte praenja ponaanja, npr. sniavanje razine podzemne vode, iskope, nasipe i
tunele, poloaj se mora odabrati prema oekivanim promjenama koje treba pratiti.
(10) Za odreivanje referentne vrijednosti, mjerenje prirodnih promjena razine podzemne vode
treba provesti, ako je to mogue, izvan podruja utjecaja dotinog projekta.
(11)P Za dobivanje mjerenja koja odraavaju tlak porne vode u traenoj toki sloja tla ili stijene,
mora se osigurati da je mjerna toka primjereno brtvljena u odnosu na ostale slojeve ili
vodonosnike, u skladu s normom EN ISO 22475-1.
(12)P Broj i uestalost oitanja i trajanje mjerenja za dani projekt moraju se planirati uzimajui u
obzir svrhu mjerenja i razdoblje stabilizacije.
(13) Nakon poetnog razdoblja, usvojena mjerila treba prilagoditi prema promjenama promatranih
oitanja.
(14)P Ako se namjerava ocijeniti promjena razine podzemne vode, mjerenja se moraju provesti u
intervalima kraim od prirodnih promjena koje treba istraiti i kroz dulje vrijeme.
(15) Tijekom procesa buenja, opaanje razine vode na kraju dana i poetku sljedeega dana
(prije nastavka buenja) dobar je pokazatelj uvjeta u podzemnoj vodi i treba ga zapisati. Takoer
treba zapisati svaki nagli dotok ili gubitak vode tijekom buenja jer moe osigurati dodatne korisne
podatke.
(16) Tijekom prvih faza terenskih istraivanja, neke buotine smiju biti opremljene otvorenim
perforiranim cijevima zatienim filtrima. Oitanja razine vode dobivena tijekom narednih dana daju
prethodni pokazatelj uvjeta u podzemnoj vodi ali su podlona ogranienjima navedenim u stavku
3.6.2 (4). U obzir treba uzeti opasnosti od povezanosti raznih vodonosnika i sve odgovarajue
propise za zatitu okolia.
3.6.3 Vrednovanje rezultata mjerenja podzemne vode
(1)P Za vrednovanje mjerenja podzemne vode u obzir se moraju uzeti geoloki i geotehniki uvjeti
lokacije, tonost pojedinih mjerenja, promjena tlaka porne vode u vremenu, trajanje opaanja,
godinje doba kroz razdoblje mjerenja i klimatske uvjete tijekom i prije tog razdoblja.
(2)P Vrednovani rezultati mjerenja podzemne vode moraju ukljuiti najviu i najniu opaenu
razinu vode ili tlakova porne vode i odgovarajue razdoblje mjerenja.
(3)P Ako se moe primijeniti, vrijednosti gornje i donje granice za ekstremne i uobiajene okolnosti
moraju se odrediti iz mjerenih vrijednosti dodavanjem ili oduzimanjem oekivanih promjena ili
EN 1997-2
Stranica 38/165
njihovog dijela za ekstremne odnosno uobiajene okolnosti. Pomanjkanje pouzdanih podataka za

tu vrstu mjerenja kroz dulja vremenska razdoblja esto e zahtijevati da izvedene vrijednosti budu
oprezna procjena zasnovana na ogranienim dostupnim podacima.
(4) Tijekom terenskih istraivanja i u izvjetaju o istraivanju temeljnoga tla treba ocijeniti potrebu
provedbe dodatnih mjerenja ili ugradnje dodatnih mjernih postaja.
NAPOMENA: U Dodatku C prikazan je primjer statistike metode vrednovanja uvjeta u podzemnoj vodi ako
su dostupna dugorona mjerenja u referentnoj cijevi u podruju i ako su provedena mjerenja kroz kratko
razdoblje na samoj lokaciji.
Terenska ispitivanja tla i stijene
4.1 Openito
(1)P Kada se provode terenska ispitivanja, ona moraju biti povezana s uzorkovanjem iskopom i
buenjem kako bi se prikupili podaci o uslojenosti temeljnoga tla i dobili geotehniki parametri ili
izravni podaci za metode prorauna (vidjeti takoer toku 3.3 norme EN 1997-1:2004).
(2)P Terenska se ispitivanja moraju planirati uzimajui u obzir sljedee ope stavke (vidjeti takoer
2. poglavlje):
- geoloki uvjeti/uslojenost temeljnoga tla
- vrsta konstrukcije, mogui nain temeljenja i predvieni radovi tijekom gradnje
- vrsta zahtijevanih geotehnikih parametara
- metoda prorauna koja e se usvojiti.
(3) Ispitivanja ili njihovu kombinaciju treba odabrati izmeu sljedeih vrsta koje su sadrane u
dijelovima norme EN ISO 22476 i obuhvaene u ovom poglavlju:
- ispitivanje statikim prodiranjem
- ispitivanje presiometrom i dilatometrom
- ispitivanje standardnim prodiranjem
- ispitivanje dinamikim prodiranjem
- ispitivanje prodiranjem pomou utega
- ispitivanje terenskom krilnom sondom
- ispitivanje plosnatim dilatometrom
- ispitivanje optereenjem ploom.
Tablica 2.1 daje iroki pregled primjenljivosti ispitivanja za razne uvjete u temeljnome tlu.
(4) Smiju se upotrijebiti ostale dopunske, meunarodno priznate metode istraivanja, primjerice,
geofizike metode.
4.2 Opi zahtjevi
EN 1997-2
Stranica 39/165
4.2.1 Planiranje odreenog programa ispitivanja

(1)P Osim preporuka danih u toki 2.4 i zahtjeva iz toke 2.4 i stavka 4.1(2), moraju se utvrditi
sljedei podaci:
- oekivani profil temeljnoga tla
- eljena ukupna dubina istraivanja
- kota povrine temeljnoga tla i, ako je primjenljivo, razina podzemne vode.
(2)P Kada se sastavlja program istraivanja temeljnoga tla, odabir vrste terenskih ispitivanja i
opreme mora imati za cilj dobivanje najboljeg tehnikog i ekonominog rjeenja za namjeravanu
svrhu.
NAPOMENA: Vidjeti takoer tablicu 2.1 i toku B.2.
4.2.2 Izvoenje
(1)P Za ispitivanja obuhvaena u ovom poglavlju, oprema i postupci moraju odgovarati zahtjevima
norma EN ISO 22476-1, EN ISO 22476-8, do EN ISO 22476-9, EN ISO 22476-12 i EN ISO 2247613.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju ispitivanja prodiranjem pomou utega i
ispitivanja plosnatim dilatometrom mogu se nai u normi CEN ISO/TS 22476-10 odnosno normi
CEN ISO/TS 22476-11.
(2)P Ako rezultati dobiveni tijekom danog istraivanja ne odgovaraju poetnim podacima (vidjeti 2.
poglavlje) o lokaciji ispitivanja i/ili cilju istraivanja, u obzir se moraju uzeti dodatne mjere kao to
su:
- dodatna ispitivanja
- promjena metoda ispitivanja.
(3) Ako se ne dosegne eljena dubina istraivanja, o tome odmah treba obavijestiti investitora.
4.2.3 Vrednovanje
(1)P Pri vrednovanju rezultata terenskih ispitivanja, naroito u kontekstu odreivanja vrijednosti
geotehnikih parametara/koeficijenata iz rezultata, moraju se razmotriti svi dodatni podaci o
uvjetima u temeljnome tlu.
(2)P Pri vrednovanju rezultata ispitivanja moraju biti dostupni i moraju se upotrijebiti rezultati svih
uzorkovanja buenjem i iskopom u skladu s 3. poglavljem.
(3)P Pri vrednovanju rezultata ispitivanja u obzir se moraju uzeti mogui geotehniki utjecaji i
utjecaji opreme na mjerene parametre. Ako je sloj tla ili stijene anizotropan, mora se posvetiti
pozornost na os optereenja u odnosu na anizotropnost.
(4)P Ako se korelacije upotrebljavaju za odreivanje vrijednosti geotehnikih parametara
/koeficijenata, za svaki se pojedini projekt mora razmotriti njihova prikladnost.
(5)P Pri upotrebi Dodataka D do K, mora se osigurati da su uvjeti u temeljnome tlu na lokaciji
istraivanja (vrsta tla, koeficijent jednolikosti, indeks konzistencije itd.) spojivi s rubnim uvjetima
danim za korelaciju. Lokalno se iskustvo mora upotrijebiti za potvrdu, ako je dostupno.
EN 1997-2
Stranica 40/165
NAPOMENA 1: Dodaci D do K daju primjere korelacija za utvrivanje izvedenih vrijednosti i primjenu

rezultata ispitivanja na metode prorauna.
NAPOMENA 2: Toka X.3 sadri primjere korelacija za utvrivanje izvedenih vrijednosti iz rezultata
ispitivanja i izravnu upotrebu rezultata ispitivanja u proraunu.
4.3 Ispitivanje statikim prodiranjem i statikim prodiranjem s mjerenjem tlaka porne vode
(CPT, CPTM, CPTU)
4.3.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja statikim prodiranjem (CPT) odreivanje je otpornosti tla i meke stijene
prodiranju iljka i odreivanje lokalnoga trenja na platu.
(2)P CPT se sastoji od utiskivanja zailjene sonde vertikalno u tlo pomou niza ipki za utiskivanje.
Zailjena sonda u tlo se mora utiskivati konstantnom brzinom prodiranja. Zailjena sonda sastoji se
od iljka i, ako je primjereno, cilindrinog plata ili plata na trenje. Mora se mjeriti otpornost iljka
statikom prodiranju (qc) i, ako je primjereno, lokalno trenje na platu.
(3)P Za elektrine CPT-ove, sva se mjerenja moraju provesti pomou osjetila smjetenih u
zailjenoj sondi.
(4) Za mehanike CPT-ove, mjerenja se obino provode na mjestu udaljenom od sonde.
(5) Ispitivanje statikim prodiranjem s mjerenjem tlaka porne vode, CPTU, elektrini je CPT koji
sadri dodatne instrumente za mjerenje tlaka porne vode tijekom prodiranja na razini osnovice
iljka.
(6) Rezultate CPTU-a uglavnom treba upotrijebiti za odreivanje profila tla zajedno s rezultatima
uzorkovanja buenjem i iskopima u skladu s 3. poglavljem ili usporedbom s ostalim terenskim
ispitivanjima.
(7) Rezultati se takoer smiju upotrijebiti za odreivanje geotehnikih parametara kao to su
svojstva vrstoe i deformiranja tla i meke stijene ako je mogue prodiranje i za izravne ulazne
podatke za metode prorauna, openito u krupnozrnatom i sitnozrnatom tlu ali mogue takoer i u
ostalim naslagama.
(8) Rezultati se takoer smiju upotrijebiti za odreivanje duljine pilota i njihove tlane ili vlane
otpornosti ili dimenzija plitkih temelja.
(1)P Ispitivanja se moraju provoditi i o njima izvijestiti u skladu s metodom koja je sukladna sa
zahtjevima danim u normi EN ISO 22476-1 za elektrini CPT i CPTU ili u normi EN ISO 22476-12
za mehaniki CPTM.
(2)P Ako se za projekt planira program ispitivanja, osim zahtjeva iz toke 4.2.1, mora se odluiti o:
- vrsti zahtijevanog ispitivanja statikim prodiranjem u skladu s normom EN ISO 22476-1 ili
normom EN ISO 22476-12
- dubini i trajanju ispitivanja smanjenja tlaka porne vode, ako se moe primijeniti.
(3)P Svako se odstupanje od zahtjeva danih u normi EN ISO 22476-1 ili normi EN ISO 22476-12
mora obrazloiti i o tome izvijestiti. Naroito se mora komentirati svaki utjecaj na rezultate.
EN 1997-2
Stranica 41/165

(1)P Osim zahtjeva iz toke 4.2, za potrebe vrednovanja moraju se upotrijebiti terenski izvjetaj i
izvjetaj o ispitivanju u skladu s normom EN ISO 22476-1 i normom EN ISO 22476-12.
(2)P Pri vrednovanju rezultata ispitivanja moraju se razmotriti mogui geotehniki utjecaji na
otpornost statikom prodiranju, npr. u glinama, za vrednovanje treba upotrijebiti otpornost
statikom prodiranju iljka popravljenu za uinke tlaka porne vode (qt).
4.3.4.1 Nosivost i slijeganje plitkih temelja
(1)P Ako se iz rezultata CPT-a izvodi vrijednost nosivosti ili slijeganja plitkog temelja, mora se
upotrijebiti poluempirijska ili analitika metoda prorauna.
NAPOMENA: Vidjeti, primjerice, Dodatke D ili F norme EN 1997-1:2004.
(2)P Ako se upotrebljava poluempirijska metoda, u obzir se moraju uzeti sva obiljeja te metode.
NAPOMENA: Ako se, primjerice, poluempirijska metoda upotrebljava za odreivanje slijeganja plitkih
temelja iz rezultata CPT-a (vidjeti toku D.3), u ovoj se metodi upotrebljava samo vrijednost Youngovog
modula elastinosti izvedena iz qc, kao to je pokazano u primjeru.
(3) Ako se upotrebljava ogledna analitika metoda za nosivost iz Dodatka D norme EN 19971:2004, nedreniranu posminu vrstou sitnozrnatoga tla (cu) smije se odrediti za CPT iz:
cu =
qc v0
Nk
(4.1)
ili, u sluaju CPTU-a, iz:

cu =
qt v0
Nkt
(4.2)
gdje je:
qc
otpornost statikom prodiranju iljka
qt
otpornost statikom prodiranju iljka popravljena za uinke tlaka porne vode
Nk i Nkt koeficijenti procijenjeni iz lokalnoga iskustva ili pouzdanih korelacija
v0
poetno vertikalno ukupno naprezanje od nadslojeva na dubini koja se razmatra.
(4) Ako se upotrebljava ogledna analitika metoda za proraun nosivosti iz Dodatka D norme
EN 1997-1:2004, kut unutarnjeg trenja () smije se odrediti iz otpornosti statikom prodiranju iljka
(qc) na temelju lokalnoga iskustva, uzimajui u obzir uinke dubine, ako je vano.
NAPOMENA 1: Primjer raspona vrijednosti za procjenu iz qc za kvarcne i feldspatske pijeske dan je u
toki D.1 za procjenu nosivosti plitkih temelja ako uinke dubine ne treba uzimati u obzir.
NAPOMENA 2: Dodatno se u toki D.2 daje primjer korelacije i qc za slabo graduirane pijeske. Za
korelaciju danu u toki D.2 treba smatrati da daje konzervativnu procjenu.
(5) Naprednije metode, koje u obzir uzimaju vertikalno efektivno naprezanje, stiljivost i omjer
prekonsolidacije, takoer se smiju upotrebljavati za odreivanje iz qc.
EN 1997-2
Stranica 42/165
(6) Ako se prilagoena metoda elastinosti upotrebljava za proraun slijeganja plitkih temelja iz
rezultata CPT-a, korelacija otpornosti statikom prodiranju iljka (qc) i dreniranog (dugoronog)
Youngovog modula elastinosti (E) ovisi o prirodi metode: poluempirijske metode elastinosti ili
teorijske metode elastinosti.
NAPOMENA: Prilagoena metoda elastinosti dana je u Dodatku F norme EN 1997-1:2004.
(7) Poluempirijske metode smiju se upotrijebiti za proraun slijeganja u krupnozrnatom tlu.

NAPOMENA: Jedan je primjer dan u toki D.3.
(8) Ako se upotrebljava teorijska metoda elastinosti, drenirani (dugoroni) Youngov modul
elastinosti (E) smije se odrediti iz otpornosti statikom prodiranju iljka (qc) na temelju lokalnoga
iskustva.
NAPOMENA: U Dodatku D.1 dan je primjer oglednih vrijednosti za kvarcne i feldspatske pijeske za procjenu
vrijednosti E iz qc.
(9) Korelacije edometarskog modula (Eoed) i otpornosti statikom prodiranju iljka (qc) takoer se
smiju upotrijebiti za proraun slijeganja plitkih temelja. esto se usvaja sljedei odnos izmeu Eoed i
q c:
Eoed = qc
(4.3)
gdje je faktor korelacije koji ovisi o lokalnom iskustvu.

NAPOMENA: Primjer korelacije dan je u toki D.4.
(10) Ako se teorijska metoda elastinosti upotrebljava za proraun slijeganja plitkih temelja, smije
se, na temelju qc, upotrijebiti edometarski modul (Eoed) koji ovisi o naprezanju.
NAPOMENA 1: Za primjere teorijskih metoda elastinosti vidjeti Dodatak F norme EN 1997-1:2004.
NAPOMENA 2: Primjeri korelacija qc i Eoed dani su u toki D.5. Korelacije dane u toki D.5 treba smatrati
konzervativnim procjenama.
4.3.4.2 Nosivost pilota

(1)P Ako se vrijednost najvee tlane ili vlane otpornosti pilota u skladu s tokama 7.6.2.3 ili
7.6.3.3 norme EN 1997-1:2004 izvodi iz rezultata CPT-a, moraju se upotrebljavati pravila
prorauna na temelju lokalno uspostavljenih korelacija rezultata statikih pokusnih optereenja i
rezultata CPT-a.
NAPOMENA 1: Primjer takvih korelacija za krupnozrnato tlo prikazan je u toki D.6.
NAPOMENA 2: U toki D.7 dan je primjer za ocjenjivanje tlane otpornosti jednoga pilota na temelju
vrijednosti qc iz CPT-a.
4.4 Ispitivanje presiometrom (PMT)

4.4.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja presiometrom mjerenje je in situ deformiranja tla i meke stijene prouzroenog
irenjem cilindrine savitljive opne pod tlakom.
EN 1997-2
Stranica 43/165
(2)P Ispitivanje se sastoji od umetanja sonde koja sadri cilindrinu savitljivu opnu u temeljno tlo, u
prethodno izvedenu buotinu, samobuenjem ili bez predbuenja. Na prethodno odreenoj dubini
opna se pod tlakom iri i biljee se tlak i irenje dok se ne dosegne najvee irenje za odreeni
ureaj.
NAPOMENA: irenje se mjeri na temelju radijalnog pomaka ili se prorauna iz promjene obujma cilindrine
opne.
(3) Ispitivanje treba upotrebljavati za odreivanje vrijednosti parametara vrstoe i/ili deformiranja
temeljnoga tla ili posebnih parametara presiometara.
(4) Rezultati se smiju upotrijebiti za odreivanje krivulja odnosa naprezanja i deformacija za
sitnozrnata tla i meke stijene.
(1)P Pri planiranju programa ispitivanja za projekt, mora se zadati vrsta presiometra koji e se
upotrijebiti.
(2)P Openito su dostupne etiri razne vrste ureaja i za njih se moraju upotrebljavati
odgovarajue norme:
- presiometri s predbuenjem (PBP), npr. ispitivanje savitljivim dilatometrom (FDT), u skladu s
normom EN ISO 22476-5
- Mnardov presiometar (MPM), poseban oblik PBP-a, u skladu s normom EN ISO 22476-4
- samobuei presiometar (SBP), u skladu s normom EN ISO 22476-6
- presiometar bez predbuenja (FDP), u skladu s normom EN ISO 22476-8.
NAPOMENA: PBP i MPM sputaju se u ispitnu rupu koja je napravljena posebno za ispitivanje
presiometrom. SBP se bui u temeljno tlo pomou integralne glave za rezanje na njegovom donjem kraju
tako da sonda zamjenjuje materijal koji uklanja, stvarajui tako svoju vlastitu ispitnu rupu. FDP se obino
utiskuje u temeljno tlo integralnim iljkom na njegovom donjem kraju, stvarajui tako svoju vlastitu ispitnu
rupu. MPM se u nekim sluajevima smije utiskivati ili zabijati u temeljno tlo. PBP, SBP i FDP sonde smiju
imati nekoliko oblika u skladu s vrstom sustava za njihovo umetanje i mjerenje.
(3) Smiju se upotrebljavati dva razliita osnovna postupka ispitivanja:

- postupak za dobivanje modula presiometra (EM) i graninog tlaka (pLM) koji se smije uporijebiti u
postupcima prorauna postavljenim za Mnardov presiometar
- postupak za dobivanje ostalih parametara krutosti i vrstoe.
(4)P Ispitivanja se moraju provoditi i o njima se mora izvijestiti u skladu s metodom ispitivanja koja
je sukladna sa zahtjevima za odreenu vrstu instrumenta koji e se upotrijebiti (vidjeti stavak
4.4.2 (2)P).
(5)P Svako odstupanje od zahtjeva danih u odgovarajuoj normi mora se obrazloiti i naroito se
mora komentirati njegov utjecaj na rezultate.
(1)P Ako je nuno, primijenjeni se tlak mora popraviti za krutost opne kako bi se dobio stvarni tlak
primijenjen na cilindrinu dodirnu plohu s temeljnim tlom oko sonde.
EN 1997-2
Stranica 44/165
(2)P Ako se upotrebljava vrsta presiometra s radijalnim pomakom, oitanja pomaka moraju se
pretvoriti u deformaciju upljine i, ako se ispituje slaba stijena, popraviti za stiljivost opne i njezino
stanjivanje.
(3)P Ako se upotrebljava vrsta presiometra s obujamskim pomakom (npr. MPM), oitanja obujma
moraju se popraviti za irenje sustava.
(4)P Osim zahtjeva danih u toki 4.2, kao osnova za svako daljnje vrednovanje moraju se
upotrijebiti terenski izvjetaj i izvjetaj o ispitivanju u skladu s normama EN ISO 22476-4,
EN ISO 22476-5, EN ISO 22476-6 i EN ISO 22476-8 za odreenu vrstu ispitivanja.
(5) Osim dijagrama koji se zahtijevaju u normi za ispitivanje pojedinom opremom, treba razmotriti
popis dodatnih dijagrama iz tablice 4.1.
Tablica 4.1 Popis dodatnih dijagrama
Sonda
Vrsta
temeljnog
tla
Vrsta s radijalnim pomakom
Samobuea,
sve
utiskivana
S predbuenjem
sve
Samobuea
sve
Sve
sve
Sve
glina
Sve
pijesci
Apscisa
Ordinata
deformacija upljine za svaku dionicu
primijenjeni tlak
deformacija upljine za svaki par dionica

poetna deformacija upljine za svaku
dionicu
deformacija upljine za ciklus rastereenjaoptereenja za svaku dionicu
logaritam deformacije upljine za svaku
dionicu
prirodni logaritam tekue deformacije
upljine za svaku dionicu
primijenjeni tlak
primijenjeni tlak
primijenjeni tlak
primijenjeni tlak
prirodni logaritam
primijenjenog
efektivnog tlaka
Vrsta s obujamskim pomakom (osim MPM-a)

S predbuenjem
sve
promjena obujma
S predbuenjem
sve
brzina promjene obujma
a
Za ispitivanja MPM-om, na apscisi se ucrtava tlak a na ordinati promjena obujma.
primijenjeni tlak
primijenjeni tlak

4.4.4.1 Opa mjerila
(1)P Ako se upotrebljava neizravna ili analitika metoda prorauna, vrijednosti geotehnikih
parametara posmine vrstoe i modula posmika moraju se izvesti iz krivulje presiometra s
pomou odgovarajuih metoda za odreenu vrstu ispitivanja i opreme.
(2)P Ako se upotrebljava izravna ili poluempirijska metoda prorauna, u obzir se moraju uzeti sva
obiljeja metode.
NAPOMENA: Postupci izravnog prorauna temelja izravno upotrebljavaju mjerenja iz terenskih ispitivanja
umjesto konvencionalnih svojstava tla.
(3)P Ako se, primjerice, za odreivanje slijeganja plitkih temelja iz rezultata MPM-a upotrebljava
poluempirijska metoda, u toj se metodi smije primijeniti samo modul (EM) odreen iz rezultata
ispitivanja Mnardovim presiometrom.
NAPOMENA: Primjeri prorauna slijeganja mogu se nai u toki E.2.
EN 1997-2
Stranica 45/165
4.4.4.2 Nosivost plitkih temelja

(1)P Ako se upotrebljava poluempirijska metoda, potrebno je slijediti sve aspekte koji se odnose na
tu metodu, posebno odredbu o vrsti presiometra upotrijebljenoj za utvrivanje metode. Mora se
slijediti norma EN ISO 22476-4.
NAPOMENA 1: Poluempirijska metoda prema Mnardu dana je u Dodatku E norme EN 1997-1:2004.
NAPOMENA 2: Primjer prorauna nosivosti dan je u toki E.1.
(2) Ako se upotrebljava analitika metoda, vrstoa tla smije se odrediti s pomou empirijskih i
teorijskih metoda ali samo na temelju lokalnoga iskustva.
NAPOMENA: Primjeri analitikih metoda dani su u Dodatku D norme EN 1997-1:2004.
(3) Kut unutarnjeg trenja () smije se odrediti iz ispitivanja SBP-om u krupnozrnatom tlu s pomou
teorijskih metoda i iz ispitivanja FDP-om i PBP-om s pomou empirijskih korelacija ali samo na
temelju lokalnoga iskustva.
4.4.4.3 Slijeganje plitkih temelja
(1) Slijeganje plitkih temelja smije se odrediti iz ispitivanja MPM-om s pomou poluempirijske
metode.
NAPOMENA: Primjer prorauna dan je u toki E.2.
(2) Ako se upotrebljava analitika metoda, krutost tla smije se odrediti s pomou teorijskih modela
za tumaenje ispitivanja presiometrom ali samo na temelju lokalnoga iskustva.
NAPOMENA: Primjeri analitikih metoda dani su u Dodatku F norme EN 1997-1:2004.
4.4.4.4 Nosivost pilota

(1) Vrijednost najvee tlane otpornosti pilota smije se izravno izvesti iz ispitivanja sa zadanim
naprezanjem.
NAPOMENA: Primjer prorauna najvee tlane otpornosti dan je u toki E.3.
(2) Ako se vrijednost najvee tlane ili vlane otpornosti pilota neizravno izvodi iz rezultata
ispitivanja presiometrom, analitika se metoda smije primijeniti za odreivanje vrijednosti otpornosti
na osnovici i platu ali samo na temelju lokalnoga iskustva.
4.5 Ispitivanje savitljivim dilatometrom (FDT)
4.5.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja savitljivim dilatometrom mjerenje je in situ deformabilnosti stijene (ispitivanje
stijene dilatometrom, RDT) i tla (ispitivanje tla dilatometrom, SDT) mjerenjem radijalnog irenja
presjeka buotine pod poznatim jednolikim radijalnim tlakom primijenjenim pomou cilindrine
sonde dilatometra.
(2)P Ispitivanje se sastoji od umetanja cilindrine sonde s vanjskom savitljivom opnom koja se
moe iriti u buotinu i mjerenja radijalnog pomaka buotine u odabranim vremenskim intervalima
ili na poluneprekidni nain tijekom napuhavanja sonde pod poznatim radijalnim tlakom.
EN 1997-2
Stranica 46/165
(3) RDT treba upotrebljavati uglavnom u mekim i tvrdim formacijama stijene dok SDT treba
upotrebljavati ponajprije u mekim do vrstim tlima za dobivanje profila promjenjivosti
deformabilnosti s dubinom.
(4) Rezultati ispitivanja cilindrinim dilatometrom smiju se upotrijebiti za odreivanje in situ
svojstava deformiranja i puzanja ako se ispituje netaknuta stijena.
(5) U lomljivoj ili glinovitoj stijeni i u slomljenim formacijama ili onim s gustim pukotinama, gdje je
postotak jezgre mali ili nedovoljan za svrhu dobivanja reprezentativnih uzoraka za laboratorijsko
ispitivanje, ispitivanje cilindrinim dilatometrom smije se upotrebljavati za brzi zapis indeksnih
svojstava buotina i usporedbe relativne deformabilnosti raznih slojeva stijene.
(1)P Pri planiranju programa ispitivanja za projekt, moraju se zadati posebni zahtjevi ureaja koji
e se upotrijebiti.
(2)P Ispitivanja se moraju provoditi i o njima se mora izvijestiti u skladu s metodom ispitivanja koja
je sukladna s normom EN ISO 22476-5.
(3)P Svako odstupanje od zahtjeva danih u normi EN ISO 22476-5 mora se obrazloiti i naroito se
(1)P Osim zahtjeva danih u toki 4.2, koje se mora ispuniti, u svrhu vrednovanja moraju se
upotrijebiti terenski izvjetaj i izvjetaj o ispitivanju u skladu s normom EN ISO 22476-5.
(2) Tumaenje ispitivanja savitljivim dilatometrom zahtijeva da je Poissonov omjer tla ili stijene
poznat ili pretpostavljen.
(1) Rezultati ispitivanja dilatometrom smiju se upotrijebiti za kontrolu granice uporabljivosti plitkih
temelja na tlu ili stijeni uz analizu deformiranja.
(2) Ako se provodi analiza deformiranja, Youngov modul elastinosti (E) smije se uzeti jednak
modulu dilatometra (EFDT) uz pretpostavku da je tlo ili stijena linearno elastina i izotropna.
(3)P Ako se upotrebljava neizravna analitika metoda prorauna, vrijednosti geotehnikih
parametara modula posmika moraju se izvesti iz krivulje dilatometra s pomou odgovarajuih
metoda za odreenu vrstu ispitivanja.
4.6 Ispitivanje standardnim prodiranjem (SPT)
4.6.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja standardnim prodiranjem odreivanje je otpornosti tla na dnu buotine
dinamikom prodiranju rasklopne jezgrene cijevi (ili vrstog iljka) i dobivanje poremeenih
uzoraka za raspoznavanje tla.
(2)P Uzorkiva se u tlo mora utiskivati pomou malja mase 63,5 kg koji pada na nakovanj ili
potisnu glavu s visine od 760 mm. Broj udaraca (N) nunih da se dosegne prodiranje uzorkivaa
od 300 mm (nakon njegova prodiranja pod djelovanjem gravitacije i ispod dubine poetnog
zabijanja) otpornost je prodiranju.
EN 1997-2
Stranica 47/165
(3) Ispitivanje treba upotrebljavati uglavnom za odreivanje svojstava vrstoe i deformiranja

krupnozrnatoga tla.
(4) Vrijedni dodatni podaci takoer se mogu dobiti u ostalim vrstama tla.
(1)P Ispitivanja se moraju provoditi i o njima se mora izvijestiti u skladu s normom
EN ISO 22476-3.
mora komentirati njegov utjecaj na rezultate ispitivanja.
(2)P Postojee metode prorauna temelja s pomou rezultata SPT-ova empirijske su naravi. Za
dobivanje pouzdanijih rezultata usvojene su operativne metode povezane s opremom. Zato se za
tumaenje rezultata mora razmotriti primjena primjerenih popravnih faktora (vidjeti normu
EN ISO 22476-3).
(3)P Ako e se rezultati upotrebljavati za kvantitativno vrednovanje temelja ili usporedbu rezultata,
mora biti poznat omjer energije (Er) za opremu. Er se definira kao omjer stvarne energije Emeas
(energije mjerene tijekom umjeravanja) prenesene s udarnog sklopa na ipku ispod nakovnja i
teorijske energije (Etheor) koja je proraunana za udarni sklop. Mjereni broj udaraca (N) mora se
prema tome popraviti (vidjeti normu EN ISO 22476-3).
(4) Za pijeske treba prema tome u obzir uzeti gubitke energije prouzroene duljinom ipke i uinak
efektivnog naprezanja od nadslojeva (vidjeti toke A.2 i A.4 norme EN ISO 22476-3:2005).
(5) Treba razmotriti ostale popravke, kao uzimanje u obzir upotrebe vodilica (vidjeti toku A.3
norme EN ISO 22476-3:2005) ili upotrebe vrstog iljka.
4.6.4.1 Opa mjerila
(1) Ako se radi o pijescima, dostupno je opseno empirijsko iskustvo s upotrebom tog ispitivanja,
kao to je ono za kvantitativno vrednovanje indeksa zbijenosti, nosivosti i slijeganja temelja, iako
rezultate treba smatrati samo grubom procjenom. Veina se postojeih metoda jo uvijek zasniva
na nepopravljenim ili djelomino popravljenim vrijednostima.
(2) Nema opeg suglasja o upotrebi rezultata SPT-a u glinovitom tlu. Naelno, nju treba ograniiti
na kvalitativno vrednovanje profila tla ili kvalitativnu procjenu svojstava vrstoe tla.
(3) Rezultati SPT-a ponekad se u glinovitom tlu smiju upotrijebiti na kvantitativni nain pod dobro
poznatim lokalnim uvjetima, ako ih se izravno korelira s ostalim primjerenim ispitivanjima.
4.6.4.2 Nosivost plitkih temelja u pijescima
(1) Ako se za proraun nosivosti upotrebljava analitika metoda, vrijednost efektivnog kuta
unutarnjeg trenja () smije se izvesti iz rezultata SPT-a.
NAPOMENA: Za primjere analitikih metoda prorauna nosivosti vidjeti Dodatak D norme EN 1997-1:2004.
EN 1997-2
Stranica 48/165
(2) Vrijednost smije se empirijski izvesti iz:

- izravnih korelacija s rezultatima SPT-a
- korelacija s indeksom zbijenosti, ako se vrijednost indeksa zbijenosti odreuje iz rezultata SPT-a.
NAPOMENA 1: Vidjeti, primjerice, toke F.1 i F.2.
NAPOMENA 2: Odnosi dani u toki F.1 mogu se upotrijebiti za odreivanje indeksa zbijenosti ID iz N60 ili
(N1)60 (vidjeti normu EN ISO 22476-3).
(3) Otpornost pijeska deformiranju esto se poveava s duljinom geolokog razdoblja

konsolidacije. Ovaj se uinak starenja odraava u veem broju udaraca i treba ga uzeti u obzir.
(4) U obzir treba uzeti prekonsolidaciju jer ona poveava broj udaraca za iste vrijednosti ID i v0.
NAPOMENA 1: U toki F.1 prikazani su neki primjeri korelacija s pomou kojih se uinci starenja i
prekonsolidacije mogu uzeti u obzir.
NAPOMENA 2: Ako se upotrebljavaju popravci za uinke prekonsolidacije i starenja, korelacije iz toke F.2
daju izvedene vrijednosti s pomou indeksa zbijenosti, koje mogu biti konzervativne.
4.6.4.3 Slijeganje plitkih temelja u pijesku

(1) Ako se upotrebljava samo elastina metoda prorauna, vrijednost dreniranog Youngovog
modula elastinosti (E) smije se izvesti iz vrijednosti N uz empirijske korelacije.
(2) Kao druga mogunost, vrijednost indeksa zbijenosti smije se odrediti na temelju vrijednosti N60.
Tada se smije upotrijebiti primjerena korelacija za dobivanje E iz indeksa zbijenosti.
(3) Izravne metode prorauna zasnivaju se na usporedbi vrijednosti N i rezultata ispitivanja
optereenjem ploom ili zapisa mjerenih slijeganja temelja. Doputena nosivost za najvee
slijeganje od 25 mm ili slijeganje koje odgovara danom primijenjenom tlaku moe se dobiti uz
odgovarajue postupke s obzirom na irinu temeljne stope, njezinu ukopanost u temeljno tlo i
poloaj vodnoga lica.
NAPOMENA: Ogledna metoda prorauna slijeganja prouzroenih plitkim temeljima u pijesku dana u toki
F.3. smije se upotrebljavati.
4.6.4.4 Nosivost pilota u pijesku

(1)P Ako se vrijednost najvee tlane ili vlane otpornosti pilota izvodi iz rezultata SPT-a u skladu s
tokama 7.6.2.3 ili 7.6.3.3 norme EN 1997-1:2004, moraju se upotrebljavati pravila prorauna na
temelju lokalno uspostavljenih korelacija rezultata statikih pokusnih optereenja i rezultata SPT-a.
4.7 Ispitivanje dinamikim prodiranjem (DP)
4.7.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja dinamikim prodiranjem odreivanje je in situ otpornosti tla i meke stijene
dinamikom prodiranju iljka.
(2)P Za zabijanje iljka mora se upotrijebiti malj dane mase i visine s koje pada. Otpornost
prodiranju definirana je kao broj udaraca zahtijevanih za zabijanje penetrometra uz definirani
razmak. Mora se osigurati neprekidni zapis u odnosu na dubinu. Uzorci se ne vade.
EN 1997-2
Stranica 49/165
(3) Rezultate ispitivanja treba naroito upotrebljavati za odreivanje profila tla zajedno s
rezultatima uzorkovanja buenjem i iskopom u skladu s 3. poglavljem ili kao relativnu usporedbu s
ostalim in situ ispitivanjima.
(4) Rezultati se takoer smiju upotrijebiti za odreivanje svojstava vrstoe i deformiranja tla,
openito krupnozrnatoga tla ali takoer mogue i za sitnozrnato tlo uz primjerene korelacije.
(5) Rezultati se takoer mogu upotrijebiti za odreivanje dubine do vrlo zbijenih slojeva temeljnoga
tla ukazujui, primjerice, na duljinu pilota oslonjenih na stopu.
(1)P Za planiranje odreenog programa ispitivanja za projekt, osim zahtjeva danih u toki 4.2.1
koje se mora ispuniti, mora se donijeti odluka o vrsti zahtijevanog DP ispitivanja u skladu s
normom EN ISO 22476-2.
(2)P Ispitivanja se moraju provoditi i o njima se mora izvijestiti u skladu s normom
EN ISO 22476-2.
NAPOMENA: Prema normi EN ISO 22476-2, dostupno je pet postupaka koji obuhvaaju iroki raspon
specifinog rada po udarcu: DPL, DPM, DPH, DPSH-A i DPSH-B.
- Dinamiko prodiranje laganom sondom (DPL): ispitivanje s donjom granicom raspona masa sondi. Broj
udaraca: N10L
- Dinamiko prodiranje srednje tekom sondom (DPM): ispitivanje sa sredinom raspona masa sondi. Broj
udaraca: N10M
- Dinamiko prodiranje tekom sondom (DPH): ispitivanje sa srednje do vrlo tekih sondi unutar raspona
masa. Broj udaraca: N10H
- Dinamiko prodiranje vrlo tekom sondom (DPSH-A i DPSH-B): ispitivanja s gornjom granicom raspona
masa sondi usko povezanih s dimenzijama SPT-a. Broj udaraca: N10SA ili N20SA, N10SB ili N20SB.
NAPOMENA: Odstupanja postoje u odnosu na:
- visinu pada i masu malja
2
- dimenzije iljka: npr. plotina od 10 cm DPM iljka, umjesto 15 cm kako je zadano u stavku 4 norme
EN ISO 22476-2:2005.
(4) Na lokacijama gdje je posebno otean pristup, smiju se upotrebljavati laka oprema i drugaiji
postupci od onih koji su zadani u normi EN ISO 22476-2.
(2)P Pri vrednovanju rezultata ispitivanja, moraju se razmotriti mogui geotehniki utjecaj i utjecaj
opreme na otpornost prodiranju u skladu s tokom 5.4 norme EN ISO 22476-2:2005.
EN 1997-2
Stranica 50/165
(1) Za krupnozrnato tlo mogue je dobiti korelacije s nekim geotehnikim parametrima i terenskim
ispitivanjima. Korelacije se smiju upotrijebiti u kvantitativnom vrednovanju za proraun temelja uz
uvjet da je trenje du ipki zanemarivo ili pravilno popravljeno.
(2) Za sitnozrnato tlo, kvantitativnu upotrebu rezultata treba upotrijebiti samo pod dobro poznatim
lokalnim uvjetima i poduprijeti je odreenim korelacijama. Tijekom ispitivanja te vrste tla treba
obratiti posebnu pozornost na trenje na platu i treba ga pravilno uzeti u obzir.
(3) Uspostavljeno je nekoliko korelacija izmeu raznih ispitivanja dinamikim prodiranjem te
izmeu njih i ostalih ispitivanja ili geotehnikih parametara. U nekim je sluajevima trenje du ipki
uklonjeno ili popravljeno ali se nije mjerila stvarna energija prenesena na sondu. Zato ih se ne
moe smatrati openito valjanima.
NAPOMENA 1: Primjeri takvih korelacija ukljueni su u Dodatak G.
NAPOMENA 2: Korelacije dane u Dodatku G treba smatrati konzervativnim procjenama.
(4) Ako se za nosivost plitkih temelja upotrebljava analitika metoda, kut unutarnjeg trenja ()
krupnozrnatog tla smije se odrediti korelacijama iz broja udaraca i odgovarajueg indeksa
zbijenosti (ID).
NAPOMENA 1: Primjer analitike metode dan je u toki D.4 norme EN 1997-1:2004.
NAPOMENA 2: Takve su korelacije za odreivanje dane kao primjeri u tokama G.1 i G.2.
(5) Ako se za proraun slijeganja plitkih temelja primjenjuje teorijska metoda elastinosti, smije se
upotrijebiti vrijednost edometarskog modula (Eoed) izvedena iz broja udaraca.
NAPOMENA 1: Primjeri teorijskih metoda elastinosti dani su u Dodatku F norme EN 1997-1:2004.
NAPOMENA 2: Odgovarajui primjeri korelacija za odreivanje edometarskog modula dani su u toki G.3.
(6) Ako se dobro uspostavljene korelacije najvee tlane otpornosti iz ispitivanja statikim
pokusnim optereenjem pilota (vidjeti toku 7.6.2.3 norme EN 1997-1:2004) i otpornosti statikom
prodiranju iljka (qc) u krupnozrnatom tlu upotrebljavaju za proraun, qc se smije procijeniti iz
vrijednosti N10 ili N20 s pomou uspostavljenih izraza.
NAPOMENA 1: Primjeri DPH korelacija dani su u toki G.4
NAPOMENA 2: Primjer korelacija rezultata raznih ispitivanja dinamikim prodiranjem dani su u toki G.5.
4.8 Ispitivanje prodiranjem pomou utega (WST)

4.8.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja prodiranjem pomou utega odreivanje je otpornosti in situ tla statikom i/ili
rotacijskom prodiranju vrha u obliku vijka.
(2)P Ispitivanje prodiranjem pomou utega mora se provoditi kao statiko prodiranje u mekom tlu
ako je otpornost prodiranju manja od 1 kN. Ako otpornost premai 1 kN, sonda se mora runo ili
mehaniki zaokrenuti i mora se zapisati broj poluokretaja za danu dubinu prodiranja. Osigurava se
neprekidni zapis obzirom na dubinu ali se uzorci ne vade.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju WST-a mogu se nai u normi
CEN ISO/TS 22476-10 (vidjeti toku X.3.5).
EN 1997-2
Stranica 51/165
(3) Ispitivanje prodiranjem pomou utega ponajprije treba upotrebljavati za dobivanje neprekidnoga
profila tla i pokazatelja slijeda slojeva. Prodiranje je dobro ak i u krutim glinama i zbijenim
pijescima.
(4) Ispitivanje prodiranjem pomou utega takoer se smije upotrebljavati za procjenu indeksa
zbijenosti krupnozrnatoga tla.
(5) Rezultati se takoer mogu upotrijebiti za odreivanje dubine do vrlo zbijenih slojeva temeljnoga
tla ukazujui na duljinu pilota oslonjenih na stopu.
(1) Ispitivanja treba provoditi i o njima treba izvijestiti u skladu s priznatom metodom.
(2)P Svako odstupanje od zahtjeva metode iz stavka (1) mora se obrazloiti i naroito se mora
komentirati njegov utjecaj na rezultate ispitivanja.

(1)P Za vrednovanje rezultata ispitivanja moraju se slijediti zahtjevi dani u toki 4.2.
(2) Dodatno se u svrhu vrednovanja trebaju upotrijebiti terenski izvjetaj i izvjetaj o ispitivanju u
skladu s metodom iz stavka 4.8.2 (1).
(23) Na vrednovanje rezultata mogu utjecati sljedee okolnosti:

- promjene otpornosti s dubinom mogu ovisiti o promjenljivosti slijeda slojeva tla
- u vrlo mekim do vrstim glinama, otpornost je esto manja od 1 kN ili priblino konstantna i manja
od 10 poluokretaja za 0,2 m prodiranja
- budui da osjetljivost gline takoer utjee na otpornost prodiranju, vrstoa gline ne moe se
izravno odrediti iz otpornosti prodiranju bez umjeravanja za svaku lokaciju
- u vrlo rahlim do rahlim naslagama praha i pijeska dobivaju se prilino male i konstantne
otpornosti prodiranju
- u srednje zbijenim do zbijenim prahovima i sitnozrnatim pijescima dobivaju se vee otpornosti (10
do 30 poluokretaja za 0,2 m prodiranja) koje ostaju priblino konstantne s dubinom
- u naslagama pijeska i ljunka, promjena otpornosti prodiranju raste s veliinom zrna
- u prahovitim pijescima i krupnozrnatom ljunku, velika otpornost prodiranju ne odgovara uvijek
veoj gustoi mase ili svojstvima vrstoe i deformiranja.
(1)P Ako se vrijednost nosivosti ili slijeganja plitkog temelja izvodi iz rezultata ispitivanja
prodiranjem pomou utega, mora se upotrijebiti analitika metoda prorauna.
EN 1997-2
Stranica 52/165
(2) Ako se za nosivost upotrebljava analitika metoda, kut unutarnjeg trenja smije se odrediti iz
korelacija s otpornou dobivenom ispitivanjem prodiranjem pomou utega.
(3) Takve se korelacije trebaju zasnivati na usporedivome iskustvu koje je vano za dotinu
proraunsku situaciju.
NAPOMENA: Dodatak H prikazuje primjer korelacije izvedene za kvarcne i feldspatske pijeske u jednom
europskom podruju.
(4) Ako se prilagoena metoda elastinosti upotrebljava za proraun slijeganja plitkih temelja iz
rezultata ispitivanja prodiranjem pomou utega, drenirani (dugoroni) Youngov modul elastinosti
(E) smije se odrediti iz otpornosti dobivene ispitivanjem prodiranjem pomou utega na temelju
lokalnoga iskustva. U sluaju kvarcnih i feldspatskih pijesaka, primjerice, kut unutarnjeg trenja ()
smije se procijeniti iz otpornosti dobivene ispitivanjem prodiranjem pomou utega.
NAPOMENA 1: Jedna takva prilagoena metoda elastinosti dana je u Dodatku F norme EN 1997-1:2004.
NAPOMENA 2: Primjeri korelacijea za procjenu dreniranog (dugotrajnog) Youngovog modula elastinosti
(E) i kuta unutarnjeg trenja () kvarcnih i feldspatskih pijesaka dani je su u Dodatku H.
(5) U krupnozrnatom tlu, otpornost dobivena ispitivanjem prodiranjem pomou utega takoer se
smije upotrijebiti za izravnu procjenu nosivosti plitkih temelja i pilota.
(6) U sitnozrnatom tlu, otpornost dobivena ispitivanjem prodiranjem pomou utega smije se
upotrijebiti za procjenu nedrenirane posmine vrstoe tla na temelju lokalnoga iskustva, uzimajui
u obzir osjetljivost tla i uvjete u vodi u buotini.
4.9 Ispitivanje terenskom krilnom sondom (FVT)
4.9.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja terenskom krilnom sondom mjerenje je otpornosti okretajima krilne sonde
postavljene in situ u mekom sitnozrnatom tlu za odreivanje nedrenirane posmine vrstoe i
osjetljivosti.
(2)P Ispitivanje terenskom krilnom sondom mora se provoditi s pravokutnom krilnom sondom koja
se sastoji od etiri ploe uvrene jedna u odnosu na drugu pod kutom od 90 a utiskuje se u tlo
do eljene dubine i okree.
(3) Ispitivanje terenskom krilnom sondom takoer se smije upotrijebiti za odreivanje nedrenirane
posmine vrstoe u krutim glinama, prahovima i glacijalnim glinama. Pouzdanost rezultata
ispitivanja mijenja se u ovisnosti o vrsti tla.
(4) Nakon viekratnog okretanja krilne sonde, kada tlo du plohe sloma postaje temeljito
pregnjeeno, moe se mjeriti vrijednost posmine vrstoe pregnjeenoga tla i proraunati njegova
osjetljivost.
(1) Ispitivanja treba provoditi i o njima treba izvijestiti u skladu sa zahtjevima danim u normi
EN ISO 22476-9.
EN 1997-2
Stranica 53/165
(2) Rezultati ostalih terenskih ispitivanja, npr. CPT-a, SPT-a, WST-a ili DP-a, ako su provedena,
trebaju biti dostupni i razmotreni.
(1)P Ako se otpornost tla ispod plitkog temelja, najvea tlana ili vlana otpornost pilota, ili
stabilnost kosina odreuje na temelju rezultata ispitivanja terenskom krilnom sondom, mora se
upotrijebiti analitika metoda prorauna.
(2)P Za dobivanje izvedenih vrijednosti nedrenirane posmine vrstoe iz rezultata ispitivanja
terenskom krilnom sondom, rezultat ispitivanja (cfv) mora se popraviti s pomou izraza:
cu = cfv
(4.4)
Popravni faktor mora se odrediti na temelju lokalnoga iskustva.

(3) Postojei popravni faktori obino su povezani s granicom teenja12, indeksom plastinosti,
vertikalnim efektivnim naprezanjem ili stupnjem konsolidacije.
NAPOMENA: Dodatak I daje primjere takvih popravnih faktora.
4.10 Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT)

4.10.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja plosnatim dilatometrom odreivanje je in situ svojstava vrstoe i deformiranja
tla irenjem tanke krune eline opne poravnane s jednom plohom eline sonde u obliku sjeiva
koja se vertikalno utiskuje u temeljno tlo.
(2)P Ispitivanje se sastoji od mjerenja tlakova kada je opna poravnana sa sjeivom i upravo se
poinje pomicati i kada pomak u tlo dosegne 1,10 mm u sreditu opne. Ispitivanje se mora
provoditi na odabranim dubinama ili na poluneprekidan nain.
(3) Rezultati DMT-a smiju se upotrijebiti za dobivanje podataka o uslojenosti tla, in situ stanju
naprezanja, svojstvima deformiranja i posminoj vrstoi.
(4) DMT ponajprije treba upotrebljavati u glinama, prahovima i pijescima gdje su estice male u
odnosu na veliinu opne.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju DMT-a mogu se nai u normi
CEN ISO/TS 22476-11 (vidjeti toku X.3.7).

(1) Ispitivanja se trebaju provoditi i o njima treba izvijestiti u skladu s priznatom metodom.
12
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nedostaje zarez.

EN 1997-2
Stranica 54/165
(2)P Svako odstupanje od zahtjeva danih u metodi iz stavka (1) mora se obrazloiti i naroito se

(1)P Za vrednovanje rezultata ispitivanja moraju se slijediti zahtjevi dani u toki 4.2.
(2) U svrhu vrednovanja dodatno treba upotrijebiti terenski izvjetaj i izvjetaj o ispitivanju u skladu
s metodom iz stavka 4.10.2 (1).

4.10.4.1 Nosivost i slijeganje plitkih temelja
(1)P Ako se vrijednost nosivosti plitkih temelja izvodi iz rezultata DMT-a, mora se upotrijebiti
analitika metoda prorauna.
(2) Ako se upotrebljava analitika metoda, izvedena vrijednost nedrenirane posmine vrstoe (cu)
glina bez cementacije, za koje rezultati DMT-a pokazuju indeks materijala IDMT < 8, smije se
odrediti iz sljedeeg izraza:
cu = 0,22 v0 (0,5 KDMT)1,25
(4.5)
gdje je KDMT omjer horizontalnog naprezanja ili je iz bilo kojeg drugog dobro dokumentiranog izraza
na temelju lokalnoga iskustva.
(3) Ako se primjenjuje prilagoena metoda elastinosti, jednodimenzijsko slijeganje plitkih temelja
smije se proraunati s pomou vrijednosti jednodimenzijskog tangentnog modula (Eoed) odreenog
iz rezultata DMT-ova. U sitnozrnatom tlu, takve postupke treba primjenjivati samo ako je zbroj
efektivnog naprezanja od nadslojeva i poveanja naprezanja prouzroenog optereenjem temelja
manji od naprezanja prekonsolidacije.
NAPOMENA 1: Takva je prilagoena metoda elastinosti dana u Dodatku F norme EN 1997-1:2004.
NAPOMENA 2: Primjer takvog odreivanja slijeganja prikazan je u Dodatku J.
4.10.4.2 Otpornost pilota

(1)P Ako se vrijednost najvee tlane ili vlane otpornosti pilota izvodi iz rezultata DMT-a, za
odreivanje vrijednosti otpornosti na stopi i platu mora se primijeniti analitika metoda prorauna.
4.11 Ispitivanje optereenjem ploom (PLT)
4.11.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja optereenjem ploom odreivanje je vertikalnog deformiranja i svojstava
vrstoe tla i stijenskih masa in situ biljeenjem optereenja i odgovarajueg slijeganja kada kruta
ploa koja predstavlja temelj optereuje temeljno tlo.
EN 1997-2
Stranica 55/165
(2)P Ispitivanje optereenjem ploom mora se provoditi na temeljito poravnatoj i neporemeenoj

povrini na razini povrine temeljnoga tla, na dnu iskopa na odreenoj dubini ili dnu buotine
velikoga promjera, istranoga rova ili galerije.
(3) Ispitivanje se primjenjuje u svim tlima, nasipima i stijeni ali obino ga ne treba upotrebljavati za
vrlo meko sitnozrnato tlo.
(1)P Ispitivanje se mora provoditi i o njemu se mora izvijestiti u skladu s normom EN ISO 2247613.
(2)P Svako odstupanje od zahtjeva danih u normi EN ISO 22476-13 mora se obrazloiti i naroito
se mora komentirati njegov utjecaj na rezultate.
NAPOMENA: Odstupanja postoje, primjerice, u odnosu na veliinu ploe i postupak ispitivanja (inkrementalno
optereenje, konstantna brzina deformiranja).

(1)P Osim zahtjeva danih u toki 4.2, u svrhu vrednovanja moraju se upotrijebiti terenski izvjetaj i
izvjetaj o ispitivanju u skladu s normom EN ISO 22476-13.
(1) Rezultati PLT-a smiju se upotrijebiti za predvianje ponaanja plitkih temelja.
(2) Za odreivanje vrijednosti geotehnikih parametara homogenog sloja (za upotrebu u
neizravnim metodama prorauna), taj sloj ispod ploe treba imati debljinu od najmanje dvostruke
irine ili promjera ploe.
(3) Rezultati PLT-a smiju se upotrijebiti za izravne metode prorauna samo ako:
- je veliina ploe odabrana uzimajui u obzir irinu planiranog plitkog temelja (u kojem se sluaju
promatranja izravno transformiraju)
- postoji homogeni sloj do dvostruko deblji od irine planiranog plitkog temelja (u kojem se sluaju
rezultati ploa manjih veliina ne uzimajui u obzir irinu planiranog temelja upotrebljavaju za
transformaciju rezultata do stvarne veliine temelja na empirijskoj osnovi).
(4) Ako se za nosivost upotrebljava analitika metoda prorauna, vrijednost nedrenirane posmine
vrstoe (cu) smije se izvesti iz PLT-a provedenog konstantnom brzinom prodiranja, dovoljno brzo
da se praktiki sprijei svako dreniranje.
NAPOMENA 1: Primjeri
EN 1997-1:2004.
analitikih
metoda
prorauna
nosivosti
dani
su
Dodatku
norme
NAPOMENA 2: Primjer izraza koji se upotrebljava za odreivanje vrijednosti cu dan je u toki K.1.
(5) Ako se za vrednovanje slijeganja upotrebljava prilagoena metoda elastinosti, vrijednost

Youngovog modula elastinosti (E) smije se izvesti iz modula slijeganja ploe (EPLT) na temelju
uspostavljenog iskustva.
NAPOMENA 1: Takva prilagoena metoda elastinosti za vrednovanje slijeganja dana je u Dodatku F
norme EN 1997-1:2004.
EN 1997-2
Stranica 56/165
NAPOMENA 2: Odreivanje EPLT prikazano je u toki K.2.
(6) Vrijednost koeficijenta reakcije podloge (ks) za vrednovanje deformiranja smije se izvesti iz
rezultata ispitivanja inkrementalnim optereenjem.
NAPOMENA: Primjer prorauna ks dan je u toki K.3.
(7) Za izravni proraun, rezultati PLT-a smiju se izravno prenijeti na problem temeljenja bez
upotrebe bilo kojih geotehnikih parametara.
(8) Iz rezultata PLT-a smiju se izvesti vrijednosti slijeganja temeljnih stopa u pijesku.
NAPOMENA: Jedan je primjer dan u toki K.4.
Laboratorijska ispitivanja tla i stijene
5.1 Openito
(1)P Program laboratorijskog ispitivanja mora se uspostaviti zajedno s ostalim dijelovima programa
istraivanja temeljnoga tla (za vie podrobnosti vidjeti 2. poglavlje).
(2) Kada god je to mogue, za odabir ispitnih uzoraka treba upotrijebiti podatke dobivene
terenskim ispitivanjima i sondiranjima (vidjeti toku 2.4.1.3).
5.2 Opi zahtjevi za laboratorijska ispitivanja
5.2.1 Opi zahtjevi
(1) Zahtjeve dane u ovom poglavlju treba smatrati najmanjima.
(2) Mogu se zahtijevati dodatne specifikacije, dodatni zahtjevi za prikaz ili dodatno tumaenje, koji
su primjereni za uvjete u temeljnome tlu ili geotehnike aspekte od interesa.
(3)P Moraju se zadati pojedinosti ispitivanja koja se zahtijevaju za odreivanje parametara
potrebnih za proraun.
5.2.2 Postupci, oprema i prikaz
(1)P Ispitivanja se moraju provoditi i o njima se mora izvijestiti u skladu s postojeim dokumentima
norma EN i EN ISO.
NAPOMENA: Dokumenti norma CEN ISO/TS dostupni su za nekoliko laboratorijskih ispitivanja. Neki su
dokumenti norma EN ISO u pripremi.
(2) Uz uvjet da su ispunjeni zahtjevi ove norme, smiju se odabrati neke druge metode ispitivanja i
neki drugi postupci.
(3)P Moraju se provesti kontrole da je laboratorijska opreme primjerena, odgovarajua za danu
svrhu, umjerena i unutar zahtjeva umjeravanja.
(4) Treba kontrolirati pouzdanost opreme i postupaka usporedbom rezultata ispitivanja s podacima
dobivenim na usporedivim vrstama tla ili stijene.
(5)P O metodama i postupcima ispitivanja mora se izvijestiti zajedno s rezultatima ispitivanja. Mora
se izvijestiti o svakom odstupanju od uobiajenog postupka ispitivanja i obrazloiti ga.
EN 1997-2
Stranica 57/165
(6) Ako je primjereno, rezultate laboratorijskih razredbenih ispitivanja treba prikazati zajedno s
profilom tla na dijagramu koji saeto prikazuje opis tla i sve rezultate razredbenih ispitivanja.
(7) Ako je mogue i ako se zahtijeva, na istom dijagramu treba oznaiti poloaj uzoraka za ostala
laboratorijska ispitivanja (kao to su edometarska i troosna ispitivanja).
(1) Zahtjevi za vrednovanje rezultata laboratorijskih ispitivanja dani su u toki 6.3.
(2) Rezultate pojedinih ispitivanja treba usporediti s rezultatima ostalih ispitivanja za kontrolu da
nema proturjeja meu dostupnim podacima.
(3) Rezultate ispitivanja treba kontrolirati s pomou vrijednosti iz literature, korelacija s indeksnim
svojstvima i usporedivog iskustva.
5.3 Priprema ispitnih uzoraka tla za ispitivanje
5.3.1 Svrha
(1) Svrha pripreme tla za laboratorijska ispitivanja osiguravanje je ispitnih uzoraka koji su to je
mogue vie reprezentativni za tlo iz kojeg su izvaeni.
(2) Za svrhu pripreme, razlikuju se pet vrsta ispitnih uzoraka: poremeeni i neporemeeni ispitni
uzorci, ispitni uzorci pripremljeni zbijanjem, pregnjeeni ispitni uzorci i ispitni uzorci pripremljeni kao
kaa.
5.3.2 Zahtjevi
5.3.2.1 Koliina tla
(1)P Ispitni uzorak tla koji se upotrebljava za ispitivanje mora biti dovoljno veliki da se uzme u
obzir:
- veliina najveih zrna prisutnih u znatnoj koliini
- prirodna obiljeja kao to su struktura i tkivo (npr. diskontinuiteti).
NAPOMENA: Najmanje mase poremeenog tla za razredbena ispitivanja i ispitivanja ispitnih uzoraka
pripremljenih zbijanjem i mase tla zahtijevane za pripremu neporemeenih ispitnih uzoraka za ispitivanje
vrstoe i stiljivosti dane su u Dodatku L.
5.3.2.2 Rukovanje i obrada

(1)P Moraju se potivati zahtjevi norme EN ISO 22475-1.
(2)P Svi uzorci moraju biti jasno i jednoznano oznaeni.
(3)P Uzorci tla moraju sve vrijeme biti zatieni od oteenja, propadanja i prekomjernih promjena
temperature. Posebno se tijekom pripreme ispitnih uzoraka mora paziti da se sprijei izoblienje
neporemeenih uzoraka i gubitak vode. Materijal od kojeg su izraeni spremnici za uzorke ne
smije reagirati s tlom koje je u spremniku.
(4)P Tlu se ne smije dopustiti suenje prije ispitivanja ako gubitak vlage moe utjecati na rezultate
ispitivanja.
EN 1997-2
Stranica 58/165
(5) Neporemeene uzorke treba pripremati pod uvjetima kontrolirane vlage. Ako se priprema
prekine, ispitni uzorak treba zatititi od promjena sadraja vode.
(6)P Ako se primjenjuju postupci razdvajanja zrna, mora se sprijeiti razbijanje pojedinih zrna. Ako
se zahtijeva posebna obrada vezanog i cementiranog tla, to se mora naznaiti.
(7)P Metode podjele moraju osigurati da su dobiveni reprezentativni dijelovi, izbjegavajui
izdvajanje velikih zrna.
5.4 Priprema ispitnih uzoraka stijene za ispitivanje
5.4.1 Svrha
(1) Svrha pripreme ispitnih uzoraka za ispitivanje stijene osiguranje je ispitnih uzoraka koji su to je
mogue vie reprezentativni za formaciju stijene.
NAPOMENA: Dodaci T do W i toka X.2 daju vie pojedinosti o pripremi ispitnih uzoraka stijene za
ispitivanje i neke smjernice.
5.4.2 Zahtjevi
(1)P Moraju se zadati upute za pripremu ispitnog uzorka stijene. Ako se te specifikacije ne mogu
ispuniti, ispitni se uzorak mora pripremiti to je mogue blie uputama i mora se zabiljeiti kako je
ispitni uzorak pripremljen.
(2)P Svi ureaji i sklopovi za odreivanje ravnosti po pravcu, ravnosti po povrini i okomitosti
rubnih povrina, u evidentiranim terminima moraju se redovito kontrolirati, s doputenim
odstupanjima koja postiu bar zahtjeve odreenih ispitivanja stijene.
(3)P Mora se zadati:
- uvjete pohranjivanja uzoraka stijene (kratkorono i/ili dugorono pohranjivanje)
- uvjete vlage ispitnih uzoraka u vrijeme ispitivanja
- metodu pripreme ispitnih uzoraka jezgre stijene
- metodu odreivanja doputenih odstupanja dimenzija i oblika.
(4)P Treba izbjegavati svaku promjenu sadraja vode. Ako doe do promjene prirodnog sadraja
vode, tom se uinku mora protudjelovati tijekom pripreme za ispitivanje, ako je to vano.
(5) Treba zabiljeiti uzrok i uinak svake promjene sadraja vode.
(6)P Potrebu ponovnog jezgrovanja do zadane dimenzije mora se definirati uz upuivanje na
metodu laboratorijskog jezgrovanja, primijenjeno rashladno sredstvo i potrebu za ponovnim
zasienjem ispitnih uzoraka.
(7) Zajedno s podacima i rezultatima pojedinog ispitivanja, treba zabiljeiti i izvijestiti o:
- izvoru ispitnog uzorka, ukljuujui dubinu/razinu i usmjerenost u prostoru
- datumima pripreme i ispitivanja ispitnog uzorka
- komentarima o reprezentativnosti ispitivanog(ih) ispitnog(ih) uzorka(aka)
EN 1997-2
Stranica 59/165
- svim mjerenjima dimenzija i oblika, ukljuujui ispunjenje zahtjeva

- sadraju vode uzorka/ispitnog uzorka (pri primitku, tijekom pripreme, zasien)
- uvjetima suenja (suenje na zraku ili u suioniku, pod tlakom ili djelominim vakuumom).
(8) Za tumaenje rezultata ispitivanja treba dati sljedee podatke o uzorcima:
- fiziki opis ispitnog uzorka ukljuujui vrstu stijene (kao pjeenjak, vapnenac, granit itd.), poloaj
i usmjerenost svojstvenih obiljeja strukture stijene i sve diskontinuitete i depove ili
nehomogenosti
- crte ispitnog uzorka ili fotografija u boji za sve osim monotono homogenih vrsta stijena
- postotak jezgre i indeks kvalitete jezgre, gdje je mogue
- podatke koji potkrijepljuju kontrole doputenih odstupanja od pravog cilindrinog oblika ispitnog
uzorka, ravnosti rubnih nosivih povrina i okomitosti rubnih povrina u odnosu na os jezgre.
5.5 Razredbena ispitivanja, raspoznavanje i opis tla
5.5.1 Openito
(1)P Razredba, raspoznavanje i opis tla moraju se provesti u skladu s normama EN ISO 14688-1 i
EN ISO 14688-2.
NAPOMENA: Dodatak M daje vie pojedinosti o pojedinim razredbenim ispitivanjima i njihovom tumaenju i
smjernice za najmanji broj uzoraka i ispitivanja za jedan sloj.

(1) Za sva razredbena ispitivanja posebnu pozornost treba posvetiti odabiru temperature suenja u
suioniku, jer previsoka temperatura moe imati tetne uinke na mjerenu vrijednost.
5.5.3.1 Svrha i zahtjevi
(1) Svrha ispitivanja odreivanje je sadraja vode tla. Sadraj vode definiran je kao omjer mase
slobodne vode i mase suhoga tla.
(2) Ispitni uzorci tla za mjerenje sadraja vode trebaju biti bar 3. razreda kvalitete u skladu s
tokom 3.4.
(3) Ako uzorak sadri vie od jedne vrste tla, sadraje vode treba odrediti na ispitnim uzorcima koji
predstavljaju razliite vrste tla.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju za odreivanje sadraja vode mogu se nai
u normi CEN ISO/TS 17892-1 (vidjeti toku X.4.1.2).
5.5.3.2 Vrednovanje rezultata ispitivanja

(1)P Pri vrednovanju rezultata mora se uzeti u obzir prisutnost znatnih koliina gipsa, tla s velikim
udjelom organskih sastojaka, materijala u kojima porna voda sadri rastopljene estice i tla sa
zatvorenim porama ispunjenim vodom, ako je to vano.
EN 1997-2
Stranica 60/165
(2) Treba kontrolirati razmjer do kojeg je u laboratoriju mjeren sadraj vode tla pri primitku
reprezentativan za in situ vrijednost. Pri ovom ocjenjivanju u obzir treba uzeti uinke metode
uzorkovanja, prijevoza i rukovanja, metode pripreme ispitnog uzorka i laboratorijskog okruja.
(3) Za tlo koje se spominje u stavku (1)P, temperatura suenja od oko 50 C moda je primjerenija
od obino propisane temperature od (105 5) C, ali dobivene rezultate treba oprezno razmotriti.
5.5.4 Odreivanje ukupne gustoe mase
(1) Ispitivanje se upotrebljava za odreivanje ukupne gustoe mase tla, ukljuujui sve sadrane
tekuine ili plinove.
(2) Ispitni uzorci trebaju biti bar 2. razreda kvalitete u skladu s tokom 3.4.
(3)P Mora se zadati metoda ispitivanja koja e se upotrijebiti.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju za odreivanje ukupne gustoe mase mogu
se nai u normi CEN ISO/TS 17892-2 (vidjeti toku X.4.1.3).
5.5.4.2 Vrednovanje i upotreba rezultata ispitivanja

(1) Za vrednovanje rezultata ispitivanja treba razmotriti mogue poremeenje uzorka.
(2) Osim u sluaju posebnih metoda uzorkovanja, laboratorijsko odreivanje gustoe mase
krupnozrnatoga tla openito je samo priblino.
(3) Ukupna gustoa mase moe se upotrijebiti za utvrivanje proraunskih vrijednosti djelovanja
izvedenih iz tla i za obradu rezultata ostalih laboratorijskih ispitivanja.
(4) Ukupna gustoa mase takoer se moe upotrijebiti za vrednovanje ostalih znaajki tla.
Primjerice, za proraun gustoe mase suhoga tla s pomou sadraja vode.
5.5.5 Odreivanje gustoe mase estica
(1) Svrha ispitivanja odreivanje je gustoe mase vrstih estica tla s pomou konvencionalne
metode.
(2)P Pri odabiru metode ispitivanja mora se u obzir uzeti vrsta tla.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju za odreivanje gustoe mase estica mogu
se nai u normi CEN ISO/TS 17892-3 (vidjeti toku X.4.1.4).

(1)P Ako za odreeni sloj, mjerene vrijednosti gustoe mase estica nisu unutar obino oekivanog
raspona od (2 500 do 2 800) kg/m3, moraju se kontrolirati mineraloki sastav tla, njegov sadraj
organskih materija i njegovo geoloko podrijetlo.
5.5.6 Granulometrijska analiza
EN 1997-2
Stranica 61/165
(1) Svrha ispitivanja odreivanje je postotka mase pojedinih raspona veliina zrna koja se nalaze u
tlu.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju granulometrijske analize mogu se nai u
normi CEN ISO/TS 17892-4 (vidjeti toku X.4.1.5).
(2)P Dvije se metode moraju upotrijebiti za granulometrijsku analizu, u skladu s veliinom zrna:
- metoda prosijavanja za zrna > 63 m (ili najblieg otvora dostupnog sita)
- metoda taloenja pomou areometra ili pipete za estice 63 m (ili najblieg otvora dostupnog
sita).
(3) Smiju se upotrijebiti istovrijedne metode, uz uvjet da su umjerene dvjema metodama
navedenim u stavku (2)P.
(4)P Ispitni se uzorci sitnozrnatoga tla ne smiju suiti prije taloenja.
(5) Treba upotrijebiti postupke za odstranjivanje organske materije, soli i karbonata prije
prosijavanja i taloenja ili za popravke kako bi se u obzir uzela prisutnost karbonata, soli i organske
materije13, ako je primjereno.
NAPOMENA: Karbonati i organska materija mogu imati povezujui ili zgruavajui uinak i utjecati na
granulometrijsku raspodjelu.
(6) Treba uzeti u obzir da za neka tla, primjerice, za kredasto tlo, obrada za odstranjivanje
karbonata nije prikladna.
(1)P U izvjetaju se mora spomenuti:
- upotrijebljena metoda suenja
- jesu li organske materije, soli i karbonati odstranjeni i kojom metodom
- sadraj karbonata i/ili organskih materija, ako je vano
- jesu li udjeli mase prikazani u odnosu na ukupnu masu (ukljuujui karbonate i organske
materije).
(2) Veliina zrna od koje je n % zrna po teini manje, moe se oznaiti s Dn. Veliine zrna D10, D30 i
D60 mogu se upotrijebiti za odreivanje koeficijenta jednolikosti i koeficijenta zakrivljenosti.
(3) Veliine zrna D15 i D85 mogu se upotrijebiti za mjerila filtara za tlo.
5.5.7 Odreivanje granica konzistentnih stanja
(1) Granice konzistentnih stanja (Atterbergove granice) obuhvaaju granicu teenja, granicu
plastinosti i granicu skupljanja. Ovdje je obuhvaeno samo odreivanje granice teenja i granice
plastinosti.
13
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Umjesto matter pie material.

EN 1997-2
Stranica 62/165
(2) Granice konzistentnih stanja upotrebljavaju se za oznaavanje ponaanja glina i prainastoga

tla kada se njihov sadraj vode mijenja. Razredba glina i prainastoga tla uglavnom se zasniva na
granicama konzistentnih stanja.
(3)P Mora se zadati metoda ispitivanja koja e se upotrijebiti za odreivanje granice teenja
(padajui iljak ili Casagrandeov ureaj).
(4) Openito treba dati prednost metodi padajueg iljka u odnosu na Casagrandeovu metodu za
granicu teenja. Metoda padajueg iljka daje pouzdanije rezultate, naroito za tlo niske
plastinosti.
(5) Ispitni uzorci trebaju biti bar 4. razreda kvalitete u skladu s tokom 3.4, ako se oekuje da
rezultati ispitivanja oznauju tlo in situ.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju za odreivanje granica konzistentnih stanja
mogu se nai u normi CEN ISO/TS 17892-12 (vidjeti toku X.4.1.6).
5.5.7.2 Vrednovanje i upotreba rezultata

(1) Vrijednosti raznih geotehnikih svojstava, primjerice, stiljivosti ili optimalnog sadraja vode,
mogu se izvesti iz korelacija s granicom teenja ili granicom plastinosti.
(2) Vrijednost indeksa plastinosti IP moe se proraunati iz granice teenja i granice plastinosti.
IP se moe upotrijebiti za razredbu tla i u korelacijama s nekim geotehnikim svojstvima tla,
primjerice, s vrstoom tla.
(3) Vrijednost indeksa konzistencije IC (ili indeksa teenja IL) moe se proraunati iz granice
teenja i granice plastinosti i trenutnog sadraja vode u tlu. Moe se upotrijebiti za predstavljanje
konzistencije tla i u korelacijama s nekim geotehnikim svojstvima.
(4) Indeks aktivnosti IA moe se proraunati iz IP i postotka estica gline. (IA) se moe upotrijebiti za
razredbu tla i u korelacijama s raznim geotehnikim svojstvima tla, primjerice, s vrstoom tla.
5.5.8 Odreivanje indeksa zbijenosti zrnatoga tla
(1) Indeks zbijenosti povezuje koeficijent pora uzorka tla s referentnim vrijednostima odreenim
uobiajenim laboratorijskim postupcima. Daje pokazatelj stanja zbijenosti zrnatoga tla sa
slobodnim dreniranjem.
(2)P Mora se zadati ili kontrolirati:
- koliina i kvaliteta uzoraka
- vrsta postupka ispitivanja koji e se primijeniti
- metoda pripreme svakog ispitnog uzorka.
(3) Ispitivano tlo treba sadravati manje od 10 % sitnih estica (estice koje prolaze kroz sito
otvora 0,063 mm) i manje od 10 % ljunka (zrna zadrana na situ otvora 2 mm).
(4)P Rezultati ispitivanja indeksa zbijenosti moraju u izvjetaju biti zajedno s dostupnim rezultatima
granulometrijske analize, prirodnog sadraja vode, gustoe mase estica i postotka udjela
EN 1997-2
Stranica 63/165
prevelikih zrna (ovo zadnje ako je primjenljivo). Mora se izvijestiti o svakom odstupanju u odnosu
na stavak (3).
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju za odreivanje indeksa zbijenosti mogu se
nai u toki X.4.1.7.

(1) Pri vrednovanju indeksa zbijenosti, u obzir treba uzeti da najvea i najmanja gustoa mase,
dobivene u laboratoriju ne predstavljaju nuno granine gustoe mase. Takoer je openito
uvrijeeno da ova ispitivanja daju gustoe mase s velikim stupnjem promjenljivosti.
(2) Indeks zbijenosti moe se upotrijebiti za oznaavanje posmine vrstoe i stiljivosti
krupnozrnatoga tla.
5.5.9 Odreivanje disperzivnosti tla
5.5.9.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja utvrivanje je znaajki disperzivnosti glinovitoga tla. Uobiajena razredbena
ispitivanja tla za inenjerske svrhe ne utvruju znaajke disperzivnosti tla. Ispitivanja disperzivnosti
provode se na glinovitom tlu, ponajprije za zemljane nasipe, mineralna brtvljenja i ostale
geotehnike konstrukcije u dodiru s vodom.
(2) Razmatraju se etiri vrste ispitivanja (vidjeti toku M.7):
- pinhole ispitivanje, koje modelira djelovanje vode koja tee du pukotine
- ispitivanje s dvostrukim areometrom, koje usporeuje disperziju estica gline u obinoj vodi bez
mehanikog mijeanja s onom dobivenom pomou disperzivne otopine i mehanikog mijeanja
- ispitivanje mrvljenja koje pokazuje ponaanje razmrvljenog tla u blagoj otopini natrijevog
hidroksida
- odreivanje topljivih soli u pornoj vodi, koje omoguuje korelaciju postotka natrija i ukupno
rastopljenih soli u zasienoj otopini.
5.5.9.2 Zahtjevi
- pohranjivanje uzoraka tako da im se ne dopusti suenje prije ispitivanja
- postupak ispitivanja koji e se primijeniti
- metoda pripreme ispitnog uzorka.
(2)P Rezultati ispitivanja disperzivnosti moraju se povezati s granulometrijskom raspodjelom i
granicama konzistentnih stanja uzorka.
(3) Za pinhole ispitivanje treba zadati uvjete zbijanja ispitnih uzoraka tla, primjerice, vie ili manje
vlano od optimuma i vodu za mijeanje (npr. destilirana voda u odnosu na vodu iz rezervoara) .
(4) Za ispitivanje dvostrukim areometrom, smije se zadati trei areometar ako se pokae nunim
prouavanje uinka vode iz rezervoara na tlo u suspenziji.
EN 1997-2
Stranica 64/165
(5) Za ispitivanje raspucavanja, uz otopinu natrijevog hidroksida smije se zahtijevati jo i upotreba

destilirane vode.
5.5.10 Podlonost zamrzavanju
5.5.10.1 Svrha
(1) Podlonost zamrzavanju tla ima vanu ulogu u projektiranju temelja iznad razine zamrzavanja u
tlu podlonom zamrzavanju.
(2) Ceste, uzletita, eljeznike pruge, zgrade na plitkim temeljima, ukopani cjevovodi, brane i
ostale konstrukcije mogu biti izloene izdizanju prouzroenom zamrzavanjem tla podlonog
zamrzavanju kojemu voda ima dostup. Tlo podlono zamrzavanju moe se upotrijebiti u svom
prirodnom stanju ili kao izgraena osnovica za konstrukcije.
(3) Rizik od izdizanja prouzroenog zamrzavanjem moe se procijeniti iz korelacije s razredbenim
svojstvima tla (granulometrijska raspodjela, visina kapilarnog dizanja i/ili sadraj sitnih estica) ili iz
laboratorijskih ispitivanja prirodnih uzoraka ili uzoraka pripremljenih zbijanjem, konsolidacijom ili
kao kaa.
NAPOMENA: Jedan se primjer moe nai u tokama M.8 i X.5.
5.5.10.2 Zahtjevi
(1) Ako procjena podlonosti zamrzavanju na temelju razredbenih svojstava tla ne ukazuje jasno
da nema rizika od izdizanja tla prouzroenog zamrzavanjem, treba u laboratoriju provesti
ispitivanja izdizanja tla prouzroenog zamrzavanjem. Primjeri vrsta tla koje ukazuju na potrebu
laboratorijskih ispitivanja uz korelacije s razredbenim svojstvima, ukljuuju organsko tlo, treset,
salinino tlo, umjetno tlo i krupnozrnato tlo sa irokim rasponom veliina zrna.
(2) Treba ispitivati prirodne uzorke za odreivanje podlonosti zamrzavanju tla u njegovom
prirodnom stanju. Za procjenu podlonosti zamrzavanju izgraenog nasipa, ispitivanja izdizanja tla
prouzroenog zamrzavanjem treba provoditi na ispitnim uzorcima pripremljenim zbijanjem i zatim
konsolidiranim ili na ispitnim uzorcima pripremljenim kao kaa.
(3) Laboratorijsko ispitivanje podlonosti zamrzavanju ispitivanje je izdizanja tla prouzroenog
zamrzavanjem. Ako treba ispitati rizik slabljenja tla prouzroenog odmrzavanjem, nakon
odmrzavanja ispitnog uzorka treba provesti ispitivanje kalifornijskog indeksa nosivosti. Ispitni uzorci
pripremljeni zbijanjem ili kao kaa, prije ispitivanja trebaju biti izloeni jednom ili vie ciklusa
zamrzavanja i odmrzavanja.
(1) Rezultate treba tumaiti u ovisnosti o vrsti graevine, pravilima upotrijebljenih u proraunu i
dostupnom usporedivom iskustvu, razmatrajui posljedice uinaka zamrzavanja.
5.6 Kemijsko ispitivanje tla i podzemne vode
5.6.1 Zahtjevi za sva kemijska ispitivanja
5.6.1.1 Podruje primjene
(1) Iako je podroban kemijski sastav tla esto od ogranienog interesa za graevinarstvo,
prisutnost nekih kemijskih sastojaka u tlu moe biti vrlo znaajna, primjerice, za trajnost
geotehnike konstrukcije.
EN 1997-2
Stranica 65/165
(2) Rutinsko kemijsko ispitivanje u laboratoriju za ispitivanje tla obino je ogranieno na sadraj
organskih materija (gubitak arenjem, ukupni sadraj organskih materija, organska materija),
sadraj karbonata, sadraj sulfata, pH vrijednost (kiselost ili lunatost) i sadraj klorida. Ova se
norma bavi samo s tih pet kemijskih ispitivanja.
NAPOMENA 1: Dodatak N daje vie podrobnosti o svakom kemijskom ispitivanju i njegovom tumaenju i
neke smjernice.
NAPOMENA 2: Neki ostali kemijski sastojci mogu prouzroiti da okoli bude vrlo agresivan za elik i beton,
primjerice, sulfid, magnezij i amonijak. Odgovarajua kemijska ispitivanja nisu obuhvaena u ovoj normi.
NAPOMENA 3: Korozivnost elinih konstrukcija u tlu obino se vrednuje s pomou ispitivanja elektrinog
14
otpora i odreivanja redoks potencijala (nije obuhvaeno u ovoj normi), pH vrijednosti, klorida i sulfata.
5.6.1.2 Svrha
(1) Svrha kemijskih ispitivanja koja su ovdje opisana razredba je tla i ocjenjivanje tetnih uinaka
tla i podzemne vode za beton, elik i samo tlo. Ispitivanja nisu namijenjena za svrhu ouvanja
okolia.
5.6.1.3 Zahtjevi
(1)P Za sva se kemijska ispitivanja moraju zadati sljedei zahtjevi:
- uzorci koji e se ispitati
- broj uzoraka koji e se ispitati
- postupci ispitivanja koji e se primijeniti
- prethodne obrade ukljuujui obradu prevelikih zrna (tj. D > 2 mm)
- broj ispitivanja po sloju i broj dvostrukih ispitivanja
- broj odvojenih ispitivanja za odreivanje srednje vrijednosti
- format izvjetaja
- zahtijevana dodatna razredbena ispitivanja za svako ispitivanje ili niz ispitivanja.
(2)P Strogo se moraju slijediti ispravni postupci mijeanja, mukanja i etvrtanja kako bi se izbjegli
nedosljedni rezultati.
(3) Poremeeni uzorci tla smiju se upotrijebiti za kemijska ispitivanja, ali veliina zrna i sadraj
vode trebaju biti reprezentativni za uvjete na terenu (1. do 3. razreda kvalitete).
(4) Za odreivanje sadraja organske materije, granulometrijska raspodjela treba biti samo
reprezentativna (4. razred kvalitete).
NAPOMENA: Preporueni postupci ispitivanja dostupni su u Dodatku N.

14
Privremena nacionalna biljeka (prema Wikipediji): Reduction potential (also known as redox potential, oxidation / reduction
potential or ORP) is the tendency of a chemical species to acquire electrons and thereby be reduced. Each species has its
own intrinsic reduction potential; the more positive the potential, the greater the species' affinity for electrons and tendency to
be reduced.
EN 1997-2
Stranica 66/165
(1)P Rezultati ispitivanja moraju se pregledavati zajedno s geolokim opisom i prevladavajuim

okoliem.
(2)P Ako je primjereno, u obzir se mora uzeti priznata razredba u odnosu na mjereni parametar.
5.6.2 Odreivanje sadraja organske materije
5.6.2.1 Svrha
(1) Ispitivanja sadraja organske materije upotrebljavaju se za razredbu tla. U tlu s malo ili nita
estica gline i sadraja karbonata, sadraj organske materije esto se odreuje gubitkom arenjem
pri zadanoj temperaturi. Ostala se prikladna ispitivanja takoer mogu upotrijebiti. Primjerice,
sadraj organske materije moe se odrediti iz mase izgubljene obradom vodikovim peroksidom
(H2O2), koja daje odreeniju mjeru organskih materija.
(2) Prisutnost organske materije moe imati neeljene uinke na inenjersko ponaanje tla.
Primjerice, radi sadraja organske materije smanjuje se nosivost, poveavaju stiljivost i potencijal
bujanja i skupljanja. Prisutnost plina moe dovesti do velikih trenutanih slijeganja i moe utjecati
na vrijednosti koeficijenta konsolidacije i posmine vrstoe izvedenih iz laboratorijskih ispitivanja.
Organska je materija tetna za stabilizaciju tla upotrijebljenog za ceste i obino je povezana s
malom pH vrijednou i ponekad s prisutnou sulfata koji mogu imati negativni uinak na temelje.
5.6.2.2 Zahtjevi
(1)P Za svako se ispitivanje ili niz ispitivanja, osim popisa iz toke 5.6.1.3, mora zadati:
- temperatura suenja
- temperatura arenja
- zahtijevani popravci za vezanu vodu, karbonate itd.
- faktor upotrebljen za pretvaranje sadraja karbonata u sadraj organske materije.
(2)P Nehomogeni uzorci zahtijevaju vee ispitne uzorke i primjereni ureaj. Zato se moraju
upotrijebiti odgovarajue vee posude.
(3)P Gubitak arenjem mora se prikazati kao postotak originalne suhe materije, takoer dajui
temperaturu suenja, temperaturu arenja i trajanje suenja i arenja.
(4)P Sadraj organske materije mora se prikazati kao postotak originalne suhe materije, takoer
dajui metodu odreivanja.
(1) U glinama i prainastome tlu s blagim sadrajem organske materije, pogreke vezane uz
popravak za vezanu vodu ili karbonate mogu biti tako velike da su nune posebne metode
ispitivanja.
5.6.3 Odreivanje sadraja karbonata
5.6.3.1 Svrha
(1) Sadraj karbonata upotrebljava se kao indeks za razredbu prirodnog karbonatnog tla i stijene ili
kao pokazatelj koji ukazuje na stupanj povezanosti.
EN 1997-2
Stranica 67/165
(2) Mjerenje sadraja karbonata ovisi o reakciji sa solnom kiselinom (HCl) koja oslobaa ugljini
dioksid. Obino se pretpostavlja da je kalcijev karbonat (CaCO3) jedini prisutni karbonat. Sadraj
karbonata prorauna se iz sadraja ugljinog dioksida mjerenog obradom tla s HCl.
5.6.3.2 Zahtjevi
(1)P Prije odabira primjerene predobrade, tlo se mora vizualno ocijeniti.
(2) Ako je primjereno, mogu se upotrijebiti veliki poetni uzorci radi prevladavanja nehomogene
raspodjele karbonata u tlu i stijeni. Reprezentativni ispitni uzorci mogu se dobiti drobljenjem i
mukanjem.
(3)P Sadraj karbonata mora se prikazati kao postotak izvorne suhe materije.
(1)P Neki karbonati, npr. dolomiti, ne rastope se nuno pomou standardne otopine solne kiseline
tijekom zadanog vremena. Za vrste tla ili stijene koje sadre takve karbonate moraju se upotrijebiti
posebne metode.
5.6.4 Odreivanje sadraja sulfata
5.6.4.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja odreivanje je sadraja sulfata kao pokazatelja moguih tetnih uinaka tla na
elik i beton. Svi sulfati koji se prirodno pojavljuju, s rijetkim izuzecima, topljivi su u solnoj kiselini.
Neki su topljivi u vodi.
(2) Sadraj sulfata topljivog u kiselini naziva se ukupnim sadrajem sulfata, za razliku od sadraja
sulfata topljivog u vodi. Vano je ocijeniti koja je vrijednost vana.
(3) Podzemna voda koja sadri otopljene sulfate, naroito natrijeve i magnezijeve sulfate, moe
napasti beton i ostale materijale postavljene u temeljno tlo ili na njegovoj povrini. Zato je nuna
razredba tla i podzemne vode prema sadraju sulfata kako bi se mogle poduzeti prikladne mjere
predostronosti, ako se to zahtijeva.
5.6.4.2 Zahtjevi
(1)P Osim popisa iz toke 5.6.1.3, za svako se ispitivanje ili skupinu ispitivanja mora zadati
zahtijeva li se ispitivanje sulfata topljivog u kiselini ili vodi.
(2)P Nehomogeno tlo koje sadri vidljive kristale gipsa zahtijeva velike uzorke, koje se mora
zdrobiti, promijeati i promukati kako bi se osigurala reprezentativnost ispitnih uzoraka. Prije
odabira primjerene metode pripreme ispitnog uzorka, nuno je vizualno ocjenjivanje uzorka.
(1)P Sadraj SO32 ili SO42 mora se prikazati kao postotak suhe materije ili u gramima po litri, uz
naznaku sulfata topljivih u kiselini ili vodi.
5.6.5 Odreivanje pH vrijednosti (kiselost i lunatost)
5.6.5.1 Svrha
EN 1997-2
Stranica 68/165
(1) pH vrijednost podzemne vode ili otopine tla u vodi upotrebljava se za ocjenjivanje mogunosti
prekomjerne kiselosti ili lunatosti.
5.6.5.2 Zahtjevi
(1)P Osim opih zahtjeva za kemijsko ispitivanje, za svako se ispitivanje ili skupinu ispitivanja mora
zadati:
- hoe li se tlo suiti
- omjer tla i vode.
(2)P Za umjeravanje mjeraa pH vrijednosti moraju se upotrijebiti uobiajene stabilizirajue
otopine.
(3)P Mora se izvijestiti o pH vrijednosti suspenzija tla ili podzemne vode. Mora se navesti metoda
ispitivanja.
(1) Pri vrednovanju treba uzeti u obzir da za neka tla oksidacija moe utjecati na mjerene
vrijednosti.
5.6.6 Odreivanje sadraja klorida
5.6.6.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja odreivanje je sadraja klorida topljivog u vodi ili kiselini tako da se moe
ocijeniti salinitet porne vode ili tla. Rezultati daju pokazatelj za mogui uinak podzemne vode na
beton, elik, ostale materijale i tlo.
5.6.6.2 Zahtjevi
(1)P Osim popisa iz toke 5.6.1.3, za svako se ispitivanje ili skupinu ispitivanja mora zadati:
- hoe li se odrediti kloridi topljivi u vodi ili kiselini
- hoe li se tlo suiti.
(2)P Nakon suenja, tlo se mora temeljito promijeati kako bi se preraspodijelila sva sol koja se
mogla premjestiti i oblikovati povrinsku koru.
(1)P Sadraj klorida mora se prikazati u gramima po litri ili kao postotak suhe mase tla. U
postupcima ispitivanja mora se navesti jesu li odreeni kloridi topljivi u vodi ili kiselini.
5.7 Ispitivanje indeksa vrstoe tla
5.7.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja indeksa vrstoe odreivanje je nedrenirane posmine vrstoe cu glinovitoga
tla na brz i jednostavan nain.
(2) Ova norma obuhvaa sljedea ispitivanja indeksa vrstoe:
EN 1997-2
Stranica 69/165
- laboratorijsko ispitivanje krilnom sondom

- ispitivanje padajuim iljkom.
5.7.2 Zahtjevi
(1)P Ispitivanja se moraju provoditi na neporemeenim ispitnim uzorcima 1. razreda kvalitete.
NAPOMENA 1: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju ispitivanja indeksa vrstoe mogu se nai
u normi CEN ISO/TS 17892-6 (vidjeti toku X.4.3).
NAPOMENA 2: Dodatak O daje podatke o razmatranim ispitivanjima indeksa vrstoe i kontrolni popis
postupaka ispitivanja za ta ispitivanja.
5.7.3 Upotreba rezultata ispitivanja

(1) Treba uzeti u obzir da vrijednosti cu predstavljaju nedreniranu posminu vrstou tla u
njegovom stanju u laboratoriju. One ne predstavljaju nuno nedreniranu vrstou tla in situ.
(2) Ovisno o znaajkama tla i odreenom odabranom ispitivanju indeksa vrstoe, rezultati
ispitivanja mogu biti samo priblina procjena cu.
(3) Ispitivanja indeksa vrstoe treba upotrebljavati samo za projekt za koji postoji dobro
dokumentirano usporedivo iskustvo sa slinim tlom.
(4) Ako postoje dobro dokumentirani usporedivi pokazatelji, vrijednost nedrenirane posmine
vrstoe izvedena iz ispitivanja indeksa vrstoe smije se upotrijebiti ako se primijeni ogledna
analitika metoda iz toke D.3 norme EN 1997-1:2004.
(5) Rezultati ispitivanja smiju se upotrijebiti za kontrolu promjenljivosti nedrenirane posmine
vrstoe u sloju.
5.8 Ispitivanje vrstoe tla
5.8.1 Svrha i podruje primjene
(1) Svrha ispitivanja utvrivanje je parametara drenirane i/ili nedrenirane posmine vrstoe.
(2) Obuhvaena su sljedea ispitivanja vrstoe:
- jednoosno tlano ispitivanje
- nekonsolidirano nedrenirano troosno tlano ispitivanje
- konsolidirano troosno tlano ispitivanje
- ispitivanje izravnim posmikom i ispitivanje posmikom s torzijom (kruni posmik).
(3) Ispitivanje posmikom s pomakom i torzijom treba upotrebljavati za ispitivanje tla u dreniranim
uvjetima.
NAPOMENA: Za gline vrlo male propusnosti pod velikom brzinom deformacije moe se ponekad smatrati da
su optereene u nedreniranim uvjetima za obje vrste ispitivanja posmikom. Ispitivanje tada daje pokazatelj
nedrenirane vrstoe.
(4) U ovom se poglavlju obrauju samo ispitivanja vrstoe potpuno zasienog ili suhog tla.
EN 1997-2
Stranica 70/165
5.8.2 Opi zahtjevi

(1) Za odreivanje posmine vrstoe gline, praha i organskog tla treba upotrebljavati
neporemeene uzorke (1. razreda kvalitete). Za neka tla ili posebne svrhe, ispitivanja se mogu
provoditi na pregnjeenim ispitnim uzorcima ili onima pripremljenim kao kaa.
(2) Za krupnozrnate prahove i pijeske, ispitni uzorci smiju biti pripremljeni zbijanjem ili kao kaa.
Treba paziti da se odabere metoda pripreme koja e to je mogue blie reproducirati strukturu i
gustou mase koje su vane za dotini projekt.
(3)P Za ispitne uzorke pripremljene zbijanjem ili kao kaa, moraju se zadati sastav, gustoa mase i
sadraj vode pripremljenih ispitnih uzoraka koji odgovaraju in situ uvjetima i metoda pripreme
ispitnog uzorka.
(4)P Za ispitivanje vrstoe mora se vrednovati ili zadati:
- broj zahtijevanih ispitivanja
- odabir poloaja ispitnih uzoraka u izvaenim uzorcima
- zahtijevana kvaliteta uzorka
- metoda pripreme ispitnog uzorka
- usmjerenost ispitnog uzorka
- vrsta ispitivanja
- razredbena ispitivanja koja treba provesti
- konsolidacijska naprezanja (ako je primjenljivo)
- trajanje konsolidacijskih inkremenata (ako je primjenljivo)
- brzina posmika
- mjerila sloma
- mjerila za okonanje ispitivanja (npr. deformacija pri kojoj se ispitivanje mora zaustaviti)
- mjerila prihvatljivosti (npr. zasienje, rasap)
- tonost mjerenja
- format prikaza rezultata ispitivanja
- svaki dodatni upotrijebljen postupak u odnosu na postupke navedene u prihvaenoj normi.
(5) Posminu vrstou uzorka treba odrediti iz skupine od tri ili vie ispitivanja pod razliitim
normalnim naprezanjima.
(6)P Pri odreivanju posmine vrstoe sloja tla mora se uzeti u obzir:
- vrsta posmika
EN 1997-2
Stranica 71/165
- metoda pripreme ispitnog uzorka

- potreba za dodatnim razredbenim ispitivanjima.
(7) Ako se ispituju uzorci 2. razreda kvalitete, pri tumaenju rezultata treba razmotriti uinke
poremeenosti uzorka.
NAPOMENA: Dodatak P daje smjernice za najmanji broj uzoraka i ispitivanja za jedan sloj, kao i dodatne
podatke o ispitivanju i njegovom vrednovanju.

(1)P Prikaz rezultata ispitivanja mora ukljuivati, ako je primjenljivo:
- putove efektivnog naprezanja
- Mohrove krunice
- krivulje odnosa naprezanja i deformacije
- parametre tlaka porne vode.
NAPOMENA: Linearna ekstrapolacija rezultata ispitivanja moe dati pogrene vrijednosti vrstoe tla budui
da anvelopa sloma openito nije pravac, naroito pri malim normalnim naprezanjima.
(2)P Mora se dati raspon naprezanja za koji su odreeni parametri vrstoe.

(3) Postoji nekoliko metoda za dobivanje parametara odnosa naprezanja i deformacije i vrstoe
tla u laboratoriju i in situ. Ako je primjereno, pri vrednovanju rezultata ispitivanja treba usporediti
rezultate tih raznih ispitivanja.
(4) Rezultate treba vrednovati uzimajui u obzir brzinu deformacija tijekom ispitivanja.
(5) Tlano ispitivanje i ispitivanje izravnim posmikom obino daju prihvatljive parametre vrstoe
koji se smiju primijeniti za rutinske metode prorauna, ali koji nisu nuno primjenljivi za ostale
analize.
(6) Treba uzeti u obzir da jednoosno tlano ispitivanje i nekonsolidirano nedrenirano tlano
ispitivanje ne prikazuju nuno nedreniranu vrstou tla in situ.
5.8.4 Jednoosno tlano ispitivanje
5.8.4.1 Zahtjevi
(1) Jednoosno tlano ispitivanje treba provoditi na ispitnim uzorcima tla koji imaju dovoljno malu
propusnost da se zadre nedrenirani uvjeti tijekom ispitivanja.
(2) Treba izbjegavati vremenske razmake izmeu obrade uzorka i ispitivanja kako bi se sprijeila
promjena sadraja vode u ispitnim uzorcima.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju jednoosnog tlanog ispitivanja mogu se
nai u normi CEN ISO/TS 17892-7 (vidjeti toku X.4.4.1).

(1) Rezultat ispitivanja priblina je vrijednost jednoosne tlane vrstoe ispitanoga tla.
EN 1997-2
Stranica 72/165
(2) Nedrenirana posmina vrstoa cu smije se odrediti kao polovica mjerene jednoosne tlane
vrstoe.
(3) Efektivna naprezanja u laboratorijskom ispitnom uzorku moda odstupaju od efektivnih
naprezanja in situ. Radi te razlike, rezultat ispitivanja ne predstavlja nuno nedreniranu vrstou tla
in situ.
5.8.5 Nekonsolidirano nedrenirano troosno tlano ispitivanje
5.8.5.1 Zahtjevi
(1)P Ispitivanje se mora provoditi bez doputanja ikakvog dreniranja iz ispitnih uzoraka.
(2)P Tijekom pripreme i ispitivanja, ne smije se dopustiti da ispitni uzorci tla imaju dostup vodi (npr.
iz drenanih prikljuaka ili osjetila za tlak porne vode itd.)
(3)P Za svaki se ispitni uzorak moraju odrediti sadraj vode prije i nakon ispitivanja i ukupna
gustoa mase prije ispitivanja.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju nekonsolidiranog nedreniranog troosnog
tlanog ispitivanja mogu se nai u normi CEN ISO/TS 17892-8 (vidjeti toku X.4.4.2).

(1) Rezultat ispitivanja nedrenirana je vrstoa cu ispitanoga tla.
(2) Efektivna naprezanja u laboratorijskom ispitnom uzorku moda odstupaju od efektivnih
naprezanja in situ. Radi te razlike, rezultat ispitivanja ne predstavlja nuno nedreniranu vrstou tla
in situ.
5.8.6 Konsolidirano troosno tlano ispitivanje
5.8.6.1 Zahtjevi
(1)P Ispitivanja se moraju provoditi na neporemeenim ispitnim uzorcima 1. razreda kvalitete.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju konsolidiranog troosnog tlanog ispitivanja
(2)P Za konsolidirano troosno tlano ispitivanje, dodatno se u odnosu na toku 5.8.2 mora
vrednovati ili zadati:
- metoda zasienja i mjerilo zasienja
- zahtijevan pozadinski tlak15
- svaki dodatni upotrijebljen postupak u odnosu na postupke navedene u prihvaenoj normi (npr.
podmazane osnovice uzorka, lokalna mjerenja deformacija ili tlaka porne vode).
(3)P Za konsolidirana nedrenirana troosna ispitivanja, moraju se zadati zahtjevi za mjerenje
tlakova porne vode i put naprezanja za posmik.
15
Nacionalna biljeka: pozadinski tlak = back-pressure

EN 1997-2
Stranica 73/165
(4)P Za konsolidirana drenirana ispitivanja, moraju se zadati ureaj za mjerenje promjene obujma i
put naprezanja za posmik.
(5)P Za svaki se ispitni uzorak moraju odrediti sadraj vode prije i nakon ispitivanja i ukupna
gustoa mase prije ispitivanja.
(6) Za grupu troosnih ispitivanja u jednom sloju treba provesti jedno odreivanje granica
konzistentnih stanja i granulometrijsku analizu.
(7)P Rezultati moraju jasno naznaiti vrstu provedenog ispitivanja, koji se parametri vrstoe daju,
brzinu posmika i mjerilo sloma upotrijebljeno za odabir posmine vrstoe (npr. vrno devijatorsko
naprezanja, najvei omjer naprezanja).
(8)P Izvjetaj mora ukazati na svako poznato odstupanje od uobiajenog postupka ispitivanja,
primjerice, u stupnju zasienosti ispitnih uzoraka, postupcima ispitivanja, sastavu ispitnog uzorka ili
bilo kojem drugom aspektu.
(9) Sukladno sa stavkom 2.4.2.3 (4), treba razmotriti naprednija laboratorijska ispitivanja vrstoe,
kao to su troosna vlana ispitivanja, ispitivanja jednostavnim posmikom, tlana i vlana ispitivanja
s ravninskim deformacijama, prava troosna ispitivanja, ispitivanja usmjerenim posmikom, sva s
mogunou anizotropne umjesto izotropne konsolidacije.
(1) Pri vrednovanju rezultata ispitivanja treba uzeti u obzir da poremeenost uzorka utjee na
parametre nedrenirane posmine vrstoe, parametre tlaka porne vode i odnose naprezanja i
deformacija u veoj mjeri nego na parametre drenirane vrstoe.
NAPOMENA: Pouzdane vrijednosti modula krutosti, naroito u sluaju krutoga tla, mogu se dobiti samo iz
naprednih ispitivanja s posebnim postupcima za tono mjerenje deformacija i uzdune sile (vidjeti toku 5.9).
(2) Ovisno o vrsti ispitivanja, smije se izvesti vrijednost drenirane ili nedrenirane vrstoe tla. To su
vrijednosti efektivnog kuta unutarnjeg trenja () i efektivne kohezije (c) ili nedrenirane posmine
vrstoe (cu).
(3) Vrijednosti se mogu upotrijebiti u dreniranim i nedreniranim analizama stabilnosti.
NAPOMENA: Vidjeti Dodatak D norme EN 1997-1:2004.
5.8.7 Konsolidirano ispitivanje izravnim posmikom

5.8.7.1 Zahtjevi
(1)P Ispitivanja se moraju provoditi na neporemeenim uzorcima 1. razreda kvalitete.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju konsolidiranog ispitivanja izravnim
posmikom mogu se nai u normi CEN ISO/TS 17892-10 (vidjeti toku X.4.4.4).
(2)P Oprezno se moraju razmotriti poloaj i usmjerenost ispitnog uzroka kako bi se to je mogue
blie preslikali uvjeti in situ. Pri ispitivanju izravnim posmikom i torzijom, slom se prisilno dogaa na
horizontalnoj ravnini ili blizu nje u sredini ispitnog uzorka.
(3)P Tijekom ispitivanja moraju se izbjegavati negativni ili pozitivni tlakovi porne vode prouzroeni
posmikom jer ih se ne moe mjeriti ni uzeti u obzir pri tumaenju ispitivanja. Za odravanje
dreniranih uvjeta, brzina posmika mora biti dovoljno mala kako bi se tlakovi porne vode mogli
smanjiti.
EN 1997-2
Stranica 74/165
5.8.7.2 Utvrivanje i upotreba vrijednosti

(1) Rezultati normativnog ispitivanja posmikom predstavljaju vrstou u dreniranim uvjetima.
Vrijednosti su efektivni kut unutarnjeg trenja i efektivna kohezija (vidjeti NAPOMENU u stavku
5.8.1 (3)).
(2) Vrijednosti se mogu upotrebljavati u analizama stabilnosti.
NAPOMENA: Vidjeti Dodatak D norme EN 1997-1:2004.
5.9 Ispitivanje stiljivosti i deformiranja tla

5.9.1 Openito
(1) Ova norma obuhvaa zahtjeve za mjerenje znaajki deformiranja tla u troosnom ureaju i
edometru.
5.9.2 Edometarsko ispitivanje stiljivosti
5.9.2.1 Svrha
(1) Cilindrini ispitni uzorak u edometru ima sprijeeno bono irenje i podvrgava ga se odabranim
inkrementima vertikalnog uzdunog optereenja ili rastereenja a doputa mu se uzduno
dreniranje. Obuhvaeno je edometarsko ispitivanje stiljivosti i bujanja i vrednovanje podlonosti
tla uruavanju.
(2) Kao druga mogunost, smije se provesti ispitivanje s konstantnim optereenjem (konstantnom
brzinom deformacije).
(3) Svrha edometarskog inkrementalnog ispitivanja stiljivosti i bujanja odreivanje je znaajki
stiljivosti, konsolidacije i bujanja tla.
(4) Svrha ispitivanja podlonosti uruavanju utvrivanje je parametara stiljivosti tla u nezasienom
stanju i vrednovanje dodatnog slijeganja prouzroenog uruavanjem strukture tla nakon njegova
potapanja.
5.9.2.2 Zahtjevi
(1)P Za odreivanje stiljivosti sloja gline, praha ili organskoga tla, moraju se upotrebljavati
neporemeeni uzorci (1. razreda kvalitete).
NAPOMENA: Moduli tla pri malim deformacijama (npr. moduli pri deformaciji manjoj od 1 % za meke do
srednje krute gline) vrlo su osjetljivi na sve poremeaje tijekom uzorkovanja. Prema stavku 3.4.3 (3)P, smiju
se upotrijebiti posebna oprema za uzorkovanje i metode, primjerice blok-uzorkovanje, uzorkovanje cilindrom
s nepominim klipom ili bilo koja druga metoda za koju se zna da daje najbolje rezultate za tlo koje e se
ispitivati.
(2)P Za ispitne uzorke pripremljene zbijanjem, moraju se zadati sastav, gustoa mase i sadraj
vode pripremljenih ispitnih uzoraka koji odgovaraju in situ uvjetima i metoda pripreme ispitnog
uzorka.
(3)P Pri odreivanju znaajki stiljivosti sloja tla, u obzir se mora uzeti:
- postojee rezultate terenskih istraivanja
EN 1997-2
Stranica 75/165
- postojea mjerenja slijeganja sa susjednih lokacija

- broj i kvalitetu uzoraka
- broj i vrstu terenskih ispitivanja
- posebne okolnosti potrebne za osjetljive i cementirane uzorke
- pripremu ispitnog uzorka
- potrebu za dodatnim razredbenim ispitivanjima.
(4) Smije se razmotriti provoenje drugih moguih ispitivanja u odnosu na inkrementalno
edometarsko ispitivanje, primjerice edometarska ispitivanja s konstantnom brzinom deformacije.
(5)P Poetno vertikalno naprezanje ne smije premaiti in situ vertikalno efektivno naprezanje.
NAPOMENA: Primjerice, za gline sa svojstvom omekanja, poetno naprezanje od jedne etvrtine in situ
vertikalnog efektivnog naprezanja moe se smatrati primjerenom vrijednou.
(6) Pri ispitivanju stiljivosti, najvee primijenjeno vertikalno naprezanje treba znatno premaiti
najvee vertikalno efektivno naprezanje koje e se vjerojatno ostvariti in situ. Pri ispitivanju bujanja,
raspon smanjenja vertikalnog naprezanja tijekom ispitivanja treba ukljuivati raspon naprezanja
koja e se vjerojatno primijeniti in situ.
(7)P Pri ispitivanju podlonosti uruavanju, ispitni se uzorci moraju odabrati s primjerenim
razmatranjem postojeeg znanja o ponaanju tla kada ga se izloi potapanju. Naprezanje na ispitni
uzorak pri kojem e se provesti potapanje mora biti povezano s rasponom vertikalnih naprezanja
koja e se vjerojatno ostvariti in situ.
NAPOMENA 1: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju edometarskog ispitivanja stiljivosti mogu
se nai u normi CEN ISO/TS 17892-5 (vidjeti toku X.4.5).
NAPOMENA 2: Dodatak Q daje smjernice za najmanji broj uzoraka i ispitivanja za jedan sloj kao i dodatne

(1) Rezultati edometarskog ispitivanja smiju se upotrijebiti za procjenu naprezanja poputanja
(naprezanje prekonsolidacije) za gline, organsko i prainasto tlo.
(2) Treba uzeti u obzir da poremeenje uzorkovanjem moe u velikoj mjeri utjecati na naprezanje
prekonsolidacije odreeno edometarskim ispitivanjem.
(3) Najuobiajenije vrijednosti koje oznaavaju stiljivost su edometarski modul (Eoed), koeficijent
stiljivosti (mv), indeks stiljivosti (Cc) i naprezanje prekonsolidacije (p). Rastereenje i ponovno
optereenje mogu se prikazati indeksom bujanja (Cs). Sve te vrijednosti izravno se izvode iz
odgovarajuih dijelova edometarskih krivulja rezultata ispitivanja.
(4) Slijeganja prouzroena puzanjem mogu se proraunati s pomou koeficijenta puzanja (C).
(5) Vrijednost koeficijenta konsolidacije cv moe se izvesti s pomou teorije jednodimenzijske
konsolidacije.
EN 1997-2
Stranica 76/165
(6) Bilo koji parametar iz stavka 5.9.2.3 (3) moe se upotrijebiti za jednostavni proraun slijeganja
plitkih temelja.
(7) Ako se primjenjuju ogledne metode, smije se upotrijebiti edometarski modul.
NAPOMENA: Primjeri takvih oglednih metoda dani su u tokama F.1 i F.2 norme EN 1997-1:2004.
5.9.3 Troosno ispitivanje deformabilnosti

5.9.3.1 Svrha
(1) Svrha troosnog ispitivanja deformabilnosti tla odreivanje je modula deformiranja (parametara
krutosti).
(2) Ovisno o putu optereenja mogu se mjeriti razne krutosti.
(3) Mogu se odrediti drenirani ili nedrenirani moduli E ili Eu u skladu s uvjetima dreniranja.
(4) Radi nelinearnosti ponaanja tla, pri raznim razinama naprezanja ili deformacije smiju se
definirati razni moduli, npr. tangentni i/ili sekantni modul.
5.9.3.2 Zahtjevi
(1)P Za odreivanje krutosti sloja tla moraju se upotrebljavati neporemeeni uzorci (1. razreda
kvalitete).
NAPOMENA: Moduli tla pri malim deformacijama (npr. moduli pri deformaciji manjoj od 1 %) vrlo su osjetljivi
na sve poremeaje tijekom uzorkovanja. Prema stavku 3.4.3 (3)P, smiju se upotrijebiti posebna oprema za
uzorkovanje i metode, primjerice blok-uzorkovanje, uzorkovanje cilindrom s nepominim klipom ili bilo koja
druga metoda za koju se zna da daje najbolje rezultate za tlo koje e se ispitivati.
(2)P Za odreivanje krutosti pri razinama deformacije manjim od 0,1 %, mora se upotrijebiti
posebni pribor koji moe mjeriti naprezanja i deformacije s velikom razluljivou.
NAPOMENA: Za odreivanje modula pri vrlo malim deformacijama, mogu se upotrijebiti postupci zasnovani
na irenju posminih valova ili ostale dinamike metode.
(3)P Ako se odreuju znaajke krutosti sloja tla, mora se razmotriti:

- kvaliteta uzoraka
- osjetljivost, zasienost, stanje konsolidacije i povezanost tla
- priprema ispitnog uzorka
- usmjerenost ispitnog uzorka.
(1) Krutost se smije naznaiti potpunom krivuljom ili konvencionalnim vrijednostima. Primjerice,
poetnim Youngovim modulom elastinosti (E0) ili E50 koji odgovara 50 % najveeg posminog
naprezanja itd.
(2) Youngov modul i krivulje odnosa naprezanja i deformacije mekog, normalno konsolidiranog tla
u nekim se sluajevima smiju odrediti iz uobiajenih troosnih ispitivanja vrstoe.
EN 1997-2
Stranica 77/165
5.10 Ispitivanje zbijenosti tla

5.10.1 Podruje primjene
(1) Ova norma obuhvaa ispitivanja zbijenosti (Proctorova ispitivanja) i ispitivanje kalifornijskog
indeksa nosivosti.
NAPOMENA: Dodatak R daje smjernice za najmanji broj ispitnih uzoraka koje treba ispitati za jedan sloj,
kao i dodatne podatke o ispitivanju i njegovom vrednovanju.
5.10.2 Ispitivanje zbijenosti

5.10.2.1 Svrha
(1) Ispitivanja zbijenosti tla (Proctorova ispitivanja) slue za odreivanje odnosa izmeu gustoe
mase suhoga tla i sadraja vode kada se primijeni dana energija zbijanja.
5.10.2.2 Zahtjevi
- rukovanje tlom s udjelom prevelikih zrna
- obrada krutog sitnozrnatog tla
- priprema i sazrijevanje ispitnog uzorka
- postupci ispitivanja i energija zbijanja koji e se primijeniti
- je li upotrijebljena oprema (kalupi i maljevi) u skladu s normom(ama).
(2) Za posebne vrste tla treba razmotriti mogunost provoenja in situ ispitivanja umjesto
laboratorijskih ispitivanja.
(1)P O znaajkama zbijenosti tla mora se izvijestiti zajedno s granulometrijskim krivuljama i
omjerom mase suhog materijala s prevelikim zrnima s popravkom, ako je primjereno.
(2) Optimalni sadraj vode (wopt) i odgovarajua najvea gustoa mase suhoga tla postignuta uz
primijenjenu energiju zbijanja (d,max) mogu se upotrijebiti za vrednovanje kvalitete zbijenih nasipa.
5.10.3 Ispitivanje kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR)
5.10.3.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja odreivanje je kalifornijskog
neporemeenog uzorka.
indeksa nosivosti (CBR)
zbijenog
ili
(2) Vrijednost CBR-a dobiva se kao postotak uobiajenog optereenja koje odgovara uobiajenom
prodiranju kada cilindrini klip uobiajene plotine poprenog presjeka prodire u materijal tla.
5.10.3.2 Zahtjevi
EN 1997-2
Stranica 78/165
- metoda pripreme svakog ispitnog uzorka

- koliko ispitivanja treba provesti na grupi ispitnih uzoraka
- rukovanje tlom s udjelom prevelikih zrna (D > 16 mm)
- sazrijevanje ispitnih uzoraka
- je li ispitni uzorak namakan
- ako se upotrebljava namakanje, treba li mjeriti bujanje
- dodatno optereenje koje treba primijeniti za namakanje i ispitivanje
- sadraj vode pri kojem ispitne uzorke treba pripremiti zbijanjem
- gustoa mase suhoga tla ili energija zbijanja
- je li upotrijebljena oprema (kalupi i maljevi) u skladu s normom
- treba li ispitivanje provesti na jednoj ili obje osnovice ispitnog uzorka.
(1)P O rezultatima CBR ispitivanja mora se izvijestiti zajedno s granulometrijskom raspodjelom i
udjelom mase suhog materijala s prevelikim zrnima, ako je vano.
(2) Vrijednost CBR-a moe se upotrijebiti kao osnovni parametar za proraun savitljivih kolnika.
Moe se upotrijebiti za vrednovanje mogue vrstoe materijala podloge, tampona i nosivog sloja
(ukljuujui reciklirane materijale) za podupiranje kolnika cesta i uzletita i gornjeg ustroja
eljeznica.
5.11 Ispitivanje propusnosti tla
5.11.1 Svrha
(1) Svrha ispitivanja utvrivanje je koeficijenta propusnosti (hidraulike provodljivosti) za
procjeivanje vode kroz tlo zasieno vodom.
5.11.2 Zahtjevi
(1)P Pri odreivanju koeficijenta propusnosti sloja tla, mora se razmotriti:
- poeljna vrsta ispitivanja za odreivanje propusnosti
- potreba za dodatnim razredbenim ispitivanjima.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju ispitivanja propusnosti mogu se nai u
normi CEN ISO/TS 17892-11 (vidjeti toku X.4.7).
(2)P Ovisno o uvjetima u kojima e se upotrebljavati rezultati ispitivanja, mora se zadati:

a) Za glinu, prah i organsko tlo:
EN 1997-2
Stranica 79/165
- uvjeti naprezanja pod kojim e se ispitni uzorak ispitivati

- mjerilo za dosezanje i odravanje uvjeta stacionarnog strujanja vode
- smjer procjeivanja kroz ispitni uzorak
- hidrauliki gradijent pod kojim e se ispitni uzorak ispitivati
- potreba za pozadinskim tlakom i zahtijevani stupanj zasienja
- kemijski sastav tekuine koja struji.
b) Za pijesak i ljunak
- indeks zbijenosti na koji ispitni uzorak treba pripremiti
- hidrauliki gradijent pod kojim e se ispitni uzorak ispitivati
- potreba za pozadinskim tlakom i zahtijevani stupanj zasienja.
(3) Hidrauliki gradijent u laboratoriju treba biti blizu onome na terenu, osim ako se drukije
zahtijeva radi odreenog problema.
(4)P Pri odabiru hidraulikog gradijenta mora se kontrolirati jesu li gradijent u laboratorijskom
ispitivanju i onaj in situ unutar podruja primjene Darcyevog zakona.
(5) U izvjetaju treba navesti svako poznato odstupanje od uobiajenog postupka ispitivanja,
primjerice, u stupnju zasienosti ispitnih uzoraka, postupcima ispitivanja, sastavu ispitnog uzorka ili
bilo kojem drugom aspektu.
(6) Za ispitivanja propusnosti gline, praha ili organskoga tla treba upotrebljavati samo ispitne
uzorke 1. ili 2. razreda kvalitete.
(7) Za pjeskovite i ljunkovite materijale smiju se upotrebljavati ispitni uzorci 3. razreda kvalitete i
pregnjeeni uzorci tla ili oni pripremljeni zbijanjem.
(8) Treba kontrolirati da promjene obujma prouzroene konsolidacijom ispitnog uzorka samo
zanemarivo malo utjeu na mjerenu propusnost.
NAPOMENA: Dodatak S daje smjernice za najmanji broj uzoraka i ispitivanja za jedan sloj, kao i dodatne

(1) Vrednovanjem treba ocijeniti:
- razmjer do kojeg rubni uvjeti (stupanj zasienosti, smjer procjeivanja, hidrauliki gradijent, uvjeti
naprezanja, gustoa mase i uslojenost, bono curenje i gubitak hidraulikog potencijala u filtru i
cijevima) utjeu na rezultate ispitivanja
- koliko se dobro ovi uvjeti podudaraju sa situacijom na terenu.
(2) Za djelomino zasieno tlo, mogu biti vaee mnogo manje vrijednosti od onih mjerenih u
sluaju potpune zasienosti.
(3) Treba pozorno razmotriti treba li primijeniti popravak za temperaturu.
EN 1997-2
Stranica 80/165
(4) Koeficijent propusnosti moe se proraunati iz podataka ispitivanja pod pretpostavkom da

vrijedi Darcyev zakon.
(5) Koeficijent propusnosti moe se upotrijebiti za proraun iskopa i zemljanih brana, procjenu
protoka, ocjenjivanje opravdanosti upravljanja razinom podzemne vode (sputanja), proraun
zidova od murja, procjenu tlakova procjeivanja itd.
5.12 Razredbena ispitivanja stijena
5.12.1 Openito
(1) Sljedea su ispitivanja ukljuena u ovu normu:
- raspoznavanje i opis stijene
- sadraj vode
- gustoa mase i porozitet.
(2) Razredba se odnosi na podjelu utvrene stijene na posebne vrste definirane za odreene
graevinske svrhe. Razredba je povezana s mineralokim sastojcima, strukturom, tvrdoom,
gustoom mase stijene, sadrajem vode, porozitetom i vrstoom stijene.
NAPOMENA: Dodatak U daje vie podrobnosti i smjernice za razredbena ispitivanja.

(1)P Rezultati razredbenih ispitivanja moraju se pregledavati zajedno sa zapisima buenja,
odgovarajuim geofizikim zapisima, fotografijama jezgri i usporedivim iskustvom i moraju se s
njima usporediti.
(2) Razredbu tla i stijene treba usporediti s dostupnim podacima o geolokim uvjetima kako bi se
izradio inenjersko geoloki model.
(3) Geoloke karte treba upotrebljavati kao smjernice za razredbu stijene i stijenskih masa, kada
god su dostupne.
(4) Moe se zahtijevati miljenje druge osobe i upotreba tipinih primjera s usporedbama stijene
kako bi se postigao dosljedan opis.
5.12.3 Raspoznavanje i opis stijene
(1) Raspoznavanje i opis stijenskog materijala i mase provode se na temelju mineralokog
sastava, prevladavajue veliine zrna, genetske skupine, strukture, tronosti i ostalih komponenti.
Opis se smije provoditi na izbuenim jezgrama i ostalim uzorcima prirodne stijene i stijenskim
masama in situ.
(2)P Laboratorijski postupak mora biti sukladan normi EN ISO 14689-1.
(3) Smije se primijeniti podrobniji opis stijene. Tada treba zadati:
- sustav razredbe stijene
EN 1997-2
Stranica 81/165
- potrebu za naprednim geolokim analizama

- format izvjetaja.
(4) Raspoznavanje i opis stijene treba provesti na svim uzorcima koji su primljeni u laboratorij,
neovisno o homogenosti stijene, jer raspoznavanje i opis predstavljaju okvir za sva ispitivanja i
vrednovanja.
5.12.3.2 Vrednovanje rezultata
(1) Za utvrivanje diskontinuiteta i moguih upljina, razredba stijenske mase s pomou jezgri
treba se zasnivati na najveem moguem postotku jezgre.
(2) Treba vrednovati poremeenost jezgre prouzroenu procesom buenja jer je veina
pokazatelja kvalitete stijenske mase povezana s ispucanou jezgri i njihovom kvalitetom.
(1)P Osim za stijene navedene u stavku 5.12.4.2 (2), sadraj vode u stijeni mora se odrediti
suenjem u suioniku na (105 5) C.
(2)P Moraju se zadati mjere za zadravanje vode tijekom uzorkovanja i pohranjivanja, ako je to
vano.
- odabir uzoraka za ispitivanje
- pohranjivanje u laboratoriju prije ispitivanja
- mogue ponovno zasienje osuenih uzoraka s pomou postupka zasienjem vakuumom
- broj ispitivanja po slojevima
- broj ispitivanja koje treba provesti usporedno s ostalim ispitivanjima iz iste formacije
- broj kontrola tonosti koje treba provesti.
(4) Treba upotrijebiti najmanji uzorak od bar 50 g ili dio jezgre dimenzije bar 10 puta vee od
veliine najveeg zrna mineralnih sastojaka.
(5)P U izvjetaju se mora navesti odgovara li mjereni sadraj vode onome in situ.
NAPOMENA: Budui da trenutno nije dostupna nijedna norma ISO/CEN za ispitivanje stijene, mogu se
primijeniti laboratorijske metode opisane u toki U.3 s upuivanjem na toku X.4.9.2.

(1) Rezultate odreivanja sadraja vode treba usporediti sa sadrajem vode potpuno zasiene
stijene ovisno o gustoi mase (ili porozitetu) ispitnog uzorka. Nepravilne rezultate treba istraiti
ponovljenim ispitivanjem.
EN 1997-2
Stranica 82/165
(2) Vrste stijene sa znatnim koliinama gipsa treba ispitivati pri 50 C jer vezana voda moe
djelomino ispariti pri 105 C.
(3) Za vrste stijene u kojima porna voda sadri rastopljene soli ili one sa zatvorenim porama,
sadraj vode o kojem se izvijesti treba vrednovati u tom smislu.
(4) Sadraj vode treba upotrijebiti za korelaciju vrstoe i znaajki deformiranja vrsta stijena u
buotinama i na lokacijama ispitivanja.
(5) Treba provesti usporedbe s dostupnim korelacijama sadraja vode i vrste stijene.
5.12.5 Odreivanje gustoe mase i poroziteta
(1) Ispitivanje se upotrebljava za odreivanje ukupne gustoe mase i gustoe mase suhe stijene za
dobivanje poroziteta i s njom povezanih svojstava uzorka stijene. Vrijednosti ukupne gustoe mase
i gustoe mase suhe stijene izvode se na temelju vaganja uz uvjet da je dostupan pouzdano
odreen obujam uzorka.
(2) Obujam pora smije se proraunati na temelju gustoe mase suhe stijene i gustoe mase zrna
odreenih s pomou istih metoda kao za tlo, uz uvjet da u ispitnom uzorku stijene nema zatvorenih
pora. Porozitet je omjer obujma pora i ukupnog obujma.
- odabir uzoraka za ispitivanje
- uvjete pohranjivanja prije ispitivanja
- treba li osuene uzorke ponovno zasititi i kojim postupkom
- broj zahtijevanih ispitivanja po formaciji
- treba li provesti usporedna ispitivanja na istoj formaciji.
(4) Treba ispitati ispitni uzorak od bar 50 g s najmanjom dimenzijom koja je 10 puta vea od
veliine najveeg zrna mineralnih sastojaka.
NAPOMENA: Budui da trenutno nije dostupna nijedna norma ISO/CEN za ispitivanje stijene, mogu se
primijeniti laboratorijske metode opisane u toki U.4 s upuivanjem na literaturu iz toke X.4.9.3.

(1)P Gustou mase i porozitet treba uklopiti u izvjetavanje o opisu stijene i utvrenim znaajkama
vrstoe i deformiranja vrsta stijene u buotinama i na lokacijama ispitivanja.
(2) Rezultate gustoe mase i poroziteta treba upotrijebiti za usporedbu svojstava vrstoe i
deformiranja stijene i utvrivanje korelacija za razne vrste stijene.
(3) Postojanje zatvorenih pora moe utjecati na porozitet. Odreivanje ukupnog obujma pora treba
zasnivati na gustoi mase zrna uzorka pretvorenog u prah.
NAPOMENA: Dodatni podaci o postupku, prikazu i vrednovanju odreivanja gustoe mase i poroziteta
EN 1997-2
Stranica 83/165
5.13 Ispitivanje bujanja stijenskog materijala

5.13.1 Openito
(1) Ova se norma bavi sljedeim ispitivanjima za odreivanje potencijala bujanja stijene izloene
moenju i suenju ili rastereenju u blizini vode:
- indeks tlaka bujanja bez promjene obujma
- indeks deformacije bujanja osno optereenih ispitnih uzoraka sa sprijeenim bonim irenjem
- deformacija bujanja ispitnog uzorka stijene sa slobodnim bonim irenjem.
NAPOMENA: Neki stijenski materijali, posebno oni s velikim sadrajem gline, podloni su bujanju, slabljenju
i raspadanju nakon moenja i suenja ili rastereenja u blizini vode. Indeksno ispitivanje daje pokazatelj za
procjenu svojstava bujanja u dobro kontroliranim uvjetima. Ispitivanja se obino provode na mekem
stijenskom materijalu poput glinenca i ejla. Ispitivanja se mogu upotrijebiti za oznaavanje tvrih stijena
izloenih troenju.
(2) Za stijene koje se raspadnu tijekom ispitivanja treba dodatno provesti razredbu s pomou
odgovarajuih razredbenih ispitivanja za tlo, kao to su granice skupljanja, teenja i plastinosti,
granulometrijska raspodjela i vrsta i sadraj minerala gline.
NAPOMENA: Dodatak V daje vie podrobnosti za svako ispitivanje bujanja i njegovo tumaenje, kao i neke
smjernice.
5.13.2 Opi zahtjevi

(1) Ispitni uzorci trebaju u potpunosti biti u skladu s praksom preporuenom za prave valjke i
pravokutne prizme. Veliina uzorka treba dopustiti pripremu ispitnih uzoraka ponovnim
jezgrovanjem i/ili obradom u strugu, s osi za jedan smjer mjerenja bujanja okomitom na
meuslojnu plohu ili raslojavanje.
NAPOMENA: Za preporuke za prave cilindre i pravokutne prizme vidjeti toku X.4.8.

- odabir ispitnih uzoraka
- priprema ispitnih uzoraka, njihova usmjerenost i dimenzije
- broj zahtijevanih ispitivanja po formaciji
- metoda ispitivanja, oprema i umjeravanja
- voda koja e se upotrijebiti (prirodna ili destilirana voda, kemijski sastav vode)
- razdoblje biljeenja
- potreba za krivuljama tlaka bujanja ili pomaka u ovisnosti o vremenu proteklom od potapanja
- odabir zahtijevanih dodatnih parametara
- zahtjevi za izvjetaj.
EN 1997-2
Stranica 84/165
(1)P Rezultati se moraju pregledati u svjetlu opisa i moraju se utvrditi razredbeni parametri.
(2) Vrijednost upotrebljenu u proraunu, izvedenu iz laboratorijskih ispitivanja, treba usporediti s
terenskim iskustvom s usporedivim vrstama stijene pod slinim klimatskim uvjetima i slinim
uvjetima optereenja i moenja.
(3) Kratkoroni i naroito dugoroni procesi troenja prouzroeni bujanjem, slabljenjem ili
raspadanjem radi moenja i suenja mogu se samo djelomino preslikati laboratorijskim
ispitivanjima, ak i za sline uvjete optereenja i sadraja vode, zbog utjecaja, izmeu ostalog,
prirodne raspucanosti, naprezanja, dreniranja i kemijskog sastava porne vode.
5.13.4 Indeks tlaka bujanja bez promjene obujma
(1) Ispitivanje slui za mjerenje tlaka koji je nuan da se neporemeeni ispitni uzorak stijene zadri
pri konstantnom obujmu nakon to ga se uroni u vodu.
(2) Ispitivanje se smije upotrijebiti za procjenu tlaka bujanja in situ usporedbom dokumentiranog
iskustva za taj sloj stijene.
(3)P Ispitni se uzorak mora jezgrovati s pomou metoda uzorkovanja kategorije A.
NAPOMENA: Ispitivanje se moe provesti slijedei preporuke dane u toki V.2.

(1)P Primijenjena sila za zadravanje uvjeta konstantnog obujma mora se popraviti za deformiranje
samog sustava elije za ispitivanje (kuglasti leajevi i nagnutost filtarskih kamenova prema rubnim
ploama).
(2) Najvei tlak bujanja pod konstantnim obujmom treba upotrijebiti kao gornju granicu tlaka
bujanja pod zadanim laboratorijskim uvjetima.
(3) Prije nego li se u laboratoriju odreen najvei tlak bujanja upotrijebi u proraunu, u obzir treba
uzeti terenske pokazatelje povezane s kratkoronim i naroito dugoronim procesima troenja
prouzroenim bujanjem, slabljenjem ili raspadanjem radi moenja i suenja, uvjetima optereenja,
sadrajem vode i kemijskim sastavom porne vode.
5.13.5 Indeks deformacije bujanja osno optereenih ispitnih uzoraka sa sprijeenim bonim
irenjem
(1) Ispitivanje slui za mjerenje osne deformacije bujanja koja se razvija pri konstantnom osnom
optereenju nakon to se neporemeeni ispitni uzorak stijene sa sprijeenim bonim irenjem uroni
u vodu.
(2)P Ispitni se uzorak mora jezgrovati s pomou metoda uzorkovanja kategorije A.
NAPOMENA: Ispitivanje se moe provesti slijedei preporuke dane u toki V.3.
EN 1997-2
Stranica 85/165
(1)P Mjerena deformacija pod primijenjenom silom tijekom faza ispitivanja mora se popraviti za
deformiranje samog sustava elije za ispitivanje (kuglasti leajevi i nagnutost filtarskih kamenova
prema rubnim ploama).
(2) Osnu deformaciju bujanja pod konstantnim osnim optereenjem treba upotrijebiti za procjenu
potencijala bujanja in situ uzimajui u obzir dokumentirano iskustvo za taj sloj stijene.
(3) Ovisno o primijenjenom vertikalnom naprezanju, ispitivanje daje podlogu za vrednovanje
vertikalnog izdizanja ili bonog deformiranja spojne povrine izmeu stijene i konstrukcije.
5.13.6 Deformacija bujanja ispitnog uzorka stijene sa slobodnim bonim irenjem
(1) Ispitivanje slui za mjerenje deformacije bujanja koja se razvija nakon to se neporemeeni
ispitni uzorak stijene sa slobodnim bonim irenjem uroni u vodu.
(2)P Ispitivanje se smije primijeniti samo na ispitne uzorke koji su pripremljeni metodama
uzorkovanja bar kategorije B koji ne mijenjaju znatno svoja geometrijska svojstva tijekom
ispitivanja.
(3) Preporua se da se manje trajne stijene, podlone kalavosti, ispituju sa sprijeenim bonim
irenjem.
NAPOMENA: Ispitivanje se smije provoditi slijedei preporuku danu u toki V.4.
(4)P U izvjetaju se mora jasno naznaiti da je ispitni uzorak imao slobodno bono irenje tijekom
ispitivanja bujanja.
(1) Ispitivanje se smije upotrijebiti za procjenu potencijala bujanja in situ usporedbom s
dokumentiranim iskustvom za taj sloj stijene.
(2) Deformacije bujanja sa slobodnim bonim irenjem i njihov smjer u odnosu na meuslojne
plohe ili raslojavanje treba upotrebljavati samo kao procjenu potencijala bujanja in situ.
5.14 Ispitivanje vrstoe stijenskog materijala
5.14.1 Openito
(1) Ova norma ukljuuje pet laboratorijskih metoda za odreivanje vrstoe stijene:
- ispitivanje jednoosne tlane vrstoe i deformabilnosti
- ispitivanje vrstoe u toki
- ispitivanje izravnim posmikom
- brazilsko ispitivanje
- troosno tlano ispitivanje.
NAPOMENA: Dodatak W daje vie podrobnosti o svakom ispitivanju vrstoe i njegovom tumaenju.
5.14.2 Zahtjevi za sva ispitivanja vrstoe

EN 1997-2
Stranica 86/165

- uzorke koji e se ispitivati
- priprema ispitnog uzorka
- broj ispitivanja po formaciji
- sve zahtijevane dodatne parametre
- metode ispitivanja.
NAPOMENA: Dodatak W daje smjernice za najmanji broj ispitnih uzoraka koje treba ispitati za jednu
formaciju za ispitivanja jednoosne tlane vrstoe, brazilska i troosna ispitivanja za projekte 2. geotehnike
kategorije u odnosu na standardne devijacije mjerene vrstoe i usporedivo iskustvo.

(1) Vrednovanje rezultata ispitivanja treba ukljuiti usporedbu s priznatim bazama podataka kako bi
se pomoglo pronai podatke s nepravilnim rezultatima, uzimajui u obzir prirodni raspon
parametara tlane vrstoe i deformiranja stijene i korelacije s rezultatima razredbenih ispitivanja.
(2) Sve rezultate ispitivanja treba prikupiti i analizirati u odnosu na geoloki opis i razredbena
svojstva s pomou statistikih metoda, ako je primjereno.
(3) Vrijednosti se mogu upotrijebiti za vrednovanje in situ svojstava vrstoe i deformiranja i
razredbu svojstava dijelova stijene i stijenske mase.
5.14.4 Ispitivanje jednoosne tlane vrstoe i deformabilnosti
(1) Ispitivanje jednoosne tlane vrstoe mjeri tlanu vrstou, Youngov modul elastinosti i
Poissonov omjer valjkastog ispitnog uzorka stijene.
(2) Ispitivanje slui za razredbu i oznaavanje netaknute stijene.
(3)P Osim zahtjeva iz toke 5.14.2, mora se zadati:
- usmjerenost i dimenzije ispitnog uzorka
- metoda ispitivanja
- ako je vano, definicija modula (tangentni, prosjeni ili sekantni) i Poissonovog omjera u ovisnosti
o naprezanju ili deformaciji.
(4)P Ispitni se uzorci moraju pripremiti iz jezgri izvaenih uzorkovanjem kategorije A.
(5) Treba slijediti preporuke za ispitivanje jednoosne tlane vrstoe i deformabilnosti.
NAPOMENA: Preporuke za takva ispitivanja dana su u Dodatku W.
EN 1997-2
Stranica 87/165
(1) Jednoosnu tlanu vrstou treba odrediti kao najvee vertikalno naprezanje dobiveno tijekom
tlanog ispitivanja.
(2) Modul elastinosti, definiran kao omjer promjene osnog naprezanja i odgovarajue osne
deformacije, treba odrediti s pomou jedne od sljedee tri definicije:
- tangentni Youngov modul elastinosti mjeren pri fiksnom postotku najvee vrstoe (tj. 50 %)
- srednja vrijednost Youngovog modula elastinosti linearnog dijela krivulje odnosa osnog
naprezanja i deformacije
- sekantni modul mjeren od ishodita (naprezanje je nula) do nekog fiksnog postotka vrstoe (tj.
50 %).
(3) Poissonov omjer treba odrediti iz kuta nagiba krivulje odnosa bone deformacije i osne
deformacije.
(4) Youngov modul elastinosti i Poissonov omjer treba proraunati za isti interval vertikalnih
naprezanja.
(5) Rezultate ispitivanja treba vrednovati u odnosu na svojstva razredbe stijene i nain sloma
ilustriran crteom ispitanog ispitnog uzorka stijene.
(6) Jednoosna tlana vrstoa (C) moe se upotrijebiti kao razredbeni parametar za kvalitetu
netaknute stijene i mogla bi se upotrijebiti u kombinaciji s rezultatima troosnog tlanog ispitivanja u
Mohrovom dijagramu za definiranje Mohr-Coulombovih parametara sloma, kuta unutarnjeg trenja
() i kohezije (c).
NAPOMENA: Youngov modul elastinosti E i Poissonov omjer smiju se upotrijebiti za proraun slijeganja
u skladu s Dodatkom F norme EN 1997-1:2004.
5.14.5 Ispitivanje vrstoe u toki

(1) Ispitivanje vrstoe u toki slui kao ispitivanje indeksa vrstoe za razredbu stijenskih
materijala. Rezultati ispitivanja takoer se mogu upotrijebiti za procjenu vrstoe stijena iste
razredbene skupine.
(2) Ispitivanje vrstoe u toki nije izravan nain mjerenja vrstoe stijene ve je indeksno
ispitivanje. U svakom sluaju treba dokumentirati korelaciju rezultata ispitivanja vrstoe u toki i
vrstoe.
(3)P Osim zahtjeva iz stavka 5.14.2 (1)P, moraju se zadati metode ispitivanja s upuivanjem na
jezgre, blokove i nepravilne grumene.
(5) Ispitni uzorci blokova i nepravilnih grumena izvaeni iz jama smiju se upotrijebiti uz uvjet da se
o tome izvijesti i da su ispitni uzorci izvaeni uzorkovanjem kategorije B.
(6) Treba slijediti preporuke za ispitivanje vrstoe u toki.
NAPOMENA: Preporuke za takvo ispitivanje dane su u toki W.2.

EN 1997-2
Stranica 88/165
(1)P Radi velike promjenljivosti, vrednovanje oznaavanja stijene i predvianje ostalih parametara
vrstoe moraju se zasnivati na statistikom pristupu. Iz podataka ispitivanja koja se sastoje od bar
10 pojedinanih ispitivanja, moraju se iskljuiti dvije najvee i dvije najmanje vrijednosti prije
prorauna srednje vrijednosti iz preostalih podataka.
(2) Za razredbu uzoraka ili slojeva s pomou srednje vrijednosti indeksa vrstoe iz ispitivanja u
toki, najmanji broj ispitivanja treba biti pet.
(3) U ispitivanju vrstoe u toki mjeri se indeks vrstoe ispitnih uzoraka stijene i njihov indeks
anizotropnosti koji je jednak omjeru vrstoa iz ispitivanja u toki u onim smjerovima koji daju
najveu i najmanju vrijednost.
5.14.6 Ispitivanje izravnim posmikom
(1) Ispitivanjem izravnim posmikom mjeri se vrna i rezidualna izravna posmina vrstoa ovisno o
naprezanju normalnom na ravninu posmika.
(2) Ova se norma bavi laboratorijskim ispitivanjem za odreivanje osnovnih parametara posmine
vrstoe i povrinskih znaajki diskontinuiteta koji ima utjecaj na vrstou.
(3) Ako su povrinske znaajke diskontinuiteta koji ima utjecaj na vrstou odreene, treba
napraviti njihov toan opis ukljuujui vrstu i hrapavost pukotine, vrstu i debljinu ispunskog
materijala i prisutnost vode u pukotini.
(4)P Osim zahtjeva iz stavka 5.14.2 (1)P, mora se zadati:
- specifikacije stroja za ispitivanje
- brzina posminog pomaka tijekom ispitivanja
- odabir normalnog naprezanja koje e se zadrati tijekom pojedinog ispitivanja posmikom.
(5)P Ispitni se uzorci moraju pripremiti iz jezgri izvaenih uzorkovanjem kategorije A ili blokova
izvaenih iz jame uzorkovanjem bar kategorije B.
(6) Treba slijediti preporuke za ispitivanje izravnim posmikom.

(1) Vrednovanje rezultata ispitivanja, odnosa posmine vrstoe i naprezanja okomitog na ravninu
sloma, treba ukljuivati prouavanje ravnine posmika kako bi se u obzir uzeli meuslojna ploha i
kriljavost, kalavost ispitnog uzorka stijene, svojstva spojne povrine izmeu stijene i betona ili
onog to je ispitano.
(2) Parametri posmine vrstoe, kut unutarnjeg trenja () i kohezija (c), smiju se utvrditi s pomou
nekoliko ispitivanja posmikom raznih ispitnih uzoraka iz sloja stijene s pomou Mohr-Coulombovog
mjerila sloma. Kao druga mogunost, rezidualni se parametri smiju odrediti s pomou viestrukog
ispitivanja s razliitim normalnim naprezanjima na utvrenoj plohi sloma.
EN 1997-2
Stranica 89/165
(3) Ispitivanjem se mjeri posmina vrstoa na prisilnoj ravnini sloma pod odreenim naprezanjima
okomitim na ravninu sloma. Moe se utvrditi vrna i rezidualna posmina vrstoa nakon
odreenog posminog deformiranja. Obino se ravnina sloma namjerno utvruje du poznatog
diskontinuiteta.
(4) Ispitivanje slui za razredbu vrstoe i oznaavanje netaknute stijene i ne treba ga
upotrebljavati bez geolokih korelacija i razredbe stijene za terenske uvjete.
5.14.7 Brazilsko ispitivanje
(1) Brazilsko ispitivanje slui za neizravno mjerenje jednoosne vlane vrstoe cilindrinog ispitnog
uzorka stijene.
(2)P Osim zahtjeva is stavka 5.14.2 (1)P, mora se zadati:
- metoda ispitivanja.
(3) Radi promjenljivosti rezultata ispitivanja, moraju se provesti dvostruka ispitivanja usporedno
odrezanih ispitnih uzoraka.
(4) Za ejlove i ostale anizotropne stijene, preporua se ispitne uzorke rezati usporedno i okomito
na meuslojne plohe. Za ispitne uzorke rezane usporedno, mora se zadati smjer optereenja u
odnosu na meuslojne plohe.
(6) Treba slijediti preporuke za brazilsko ispitivanje.

(1) Za vrednovanje vlane vrstoe u obzir treba uzeti da prisutnost skrivenih slabih ravnina u
ispitnom uzorku moe poremetiti rezultate a ravninu sloma nakon ispitivanja treba nacrtati i
vrednovati.
(2) Ispitivanje omoguava neizravno odreivanje vlane vrstoe T na prisilnoj ravnini sloma.
(3) Vlana vrstoa (T) smije se upotrijebiti kao razredbeni parametar za kvalitetu netaknute
stijene i Mohrov dijagram pri odgovarajuem najveem naprezanju 1, zajedno s Mohrovim
krunicama iz jednoosnih ili troosnih tlanih ispitivanja za odreivanje Mohr-Coulombovih
parametara vrstoe, kuta unutarnjeg trenja () i kohezije (c).
(4) Ispitivanje slui za razredbu vrstoe i oznaavanje netaknute stijene a rezultate ispitivanje ne
treba upotrebljavati bez geolokih korelacija i razredbe stijene za terenske uvjete.
5.14.8 Troosno tlano ispitivanje
EN 1997-2
Stranica 90/165
(1) Troosno tlano ispitivanje slui za mjerenje vrstoe cilindrinih ispitnih uzoraka stijene pod
troosnim tlaenjem. Nekoliko ispitivanja daje vrijednosti nune za odreivanje anvelope sloma u
Mohr-Coulombovom dijagramu. Iz te se anvelope smiju odrediti kut unutarnjeg trenja i kohezija.
NAPOMENA: Obino se ne osigurava dreniranje porne vode ni mjerenje tlaka porne vode. Za neke vrste
stijena (npr. ejlove i porozni vapnenac i kredu) i pod nekim uvjetima, tlak porne vode moe utjecati na
rezultate. Za takve vrste stijena nuni su napredni sustavi troosnog ispitivanja koji doputaju mjerenje tlaka
porne vode i obujamskih deformacija. Takvo ispitivanje smije ukljuivati sline postupke mjerenja kao to su
oni koji se upotrebljavaju za jednoosnu tlanu vrstou u skladu s tokom W.1.
(2)P Osim zahtjeva iz stavka 5.14.2 (1)P, moraju se zadati usmjerenost i dimenzije ispitnog uzorka
koje odraavaju metodu ispitivanja.
(4) Trebaju se slijediti preporuke za troosno tlano ispitivanje.
NAPOMENA: Preporuke za takva ispitivanja dane su u toki W.5.

(1) Troosno se ispitivanje sastoji od niza tlanih ispitivanja provedenih pod razliitim elijskim
tlakovima. Anvelopa sloma na krunice elijskog tlaka i osnog naprezanja pri slomu moe se
upotrijebiti za utvrivanje Mohr-Coulombovih parametara vrstoe, kuta unutarnjeg trenja () i
kohezije (c).
(2) Za utvrivanje ispitnih parametara treba vrednovati homogenost niza ispitnih uzoraka na
temelju geolokog opisa i razredbenih parametara stijene.
(3) Parametri vrstoe koji se odrede, odnose se na neoteeni uzorak stijene. In situ svojstva
mogu se utvrditi samo uzimajui u obzir odnos izmeu ispitivanja dijela netaknute stijene i
svojstava mase stijene in situ.
6
Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla
6.1 Opi zahtjevi

(1)P Rezultati geotehnikog istraivanja moraju se sabrati u izvjetaju o istraivanju temeljnoga tla
koji mora initi dio geotehnikog projekta.
(2)P Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla mora sadravati:
- prikaz svih primjerenih geotehnikih podataka ukljuujui geoloka obiljeja i odgovarajue
podatke
- geotehniko vrednovanje podataka uz navoenje pretpostavki pri tumaenju rezultata ispitivanja.
(3) Podaci se smiju prikazati u jednom izvjetaju ili u odvojenim dijelovima.
(4) Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla smije sadravati izvedene vrijednosti.
(5)P U izvjetaju o istraivanju temeljnoga tla moraju se navesti poznata ogranienja rezultata, ako
je primjereno.
EN 1997-2
Stranica 91/165
(6) U izvjetaju o istraivanju temeljnoga tla treba preporuiti nuna daljnja terenska i laboratorijska
istraivanja uz komentare koji opravdavaju potrebu za tim dodatnim poslom. Takve prijedloge treba
pratiti podrobnim programom za daljnja istraivanja koja treba provesti.
6.2 Prikaz geotehnikih podataka
(1)P Prikaz geotehnikih podataka mora sadravati injenini iskaz svih terenskih i laboratorijskih
istraivanja.
(2) injenini iskaz treba, prema potrebi, ukljuivati sljedee:
- svrhu i podruje primjene geotehnikog istraivanja ukljuujui opis lokacije i njezinu topografiju,
opis planirane konstrukcije i fazu planiranja na koju se iskaz odnosi
- razredbu konstrukcije u geotehniku kategoriju
- imena svih savjetnika i podizvoaa
- datume izmeu kojih su terenska i laboratorijska istraivanja provedena
- obilazak terena na lokaciji projekta i okolnog podruja, posebno navodei:
a) prisutnost podzemne vode
b) ponaanje susjednih konstrukcija
c) izloenosti u kamenolomima i pozajmitima
d) podruja nestabilnosti
e) sve izloenosti rudarenju na lokaciji i u susjedstvu
f) potekoe tijekom iskopa
g) povijest lokacije
h) geoloke uvjete na lokaciji, ukljuujui rasjede
i) geodetske podatke s nacrtima koji pokazuju konstrukciju i poloaj svih istranih toaka
j) podatke sa zranih fotografija
k) lokalno iskustvo u podruju
l) podatke o seizminosti podruja.
(3)P Prikaz geotehnikih podataka mora ukljuivati dokumentaciju o metodama, postupcima i
rezultatima, ukljuujui sve vane kategorije:
- prouavanja
- terenskih istraivanja, poput uzorkovanja, terenskih ispitivanja i mjerenja podzemne vode
- laboratorijskih ispitivanja.
EN 1997-2
Stranica 92/165
(4)P Rezultate terenskih i laboratorijskih istraivanja mora se prikazati i o njima izvijestiti u skladu
sa zahtjevima definiranim u normama EN i/ili ISO primijenjenim u istraivanjima.
6.3 Vrednovanje geotehnikih podataka
(1)P Vrednovanje geotehnikih podataka mora se dokumentirati i mora ukljuivati, ako je
primjereno:
- rezultate terenskih istraivanja i laboratorijskih ispitivanja vrednovane u skladu s 3. do 5.
poglavljem ove norme
- pregled rezultata terenskih i laboratorijskih istraivanja i svih ostalih podataka popisanih u toki
6.2
- opis geometrijskog oblika slojeva
- podrobne opise svih slojeva ukljuujui njihova fizikalna svojstva i znaajke deformiranja i
vrstoe, upuujui na rezultate istraivanja
- komentare o nepravilnostima poput upljina i podruja prekida u rasprostiranju materijala.
(2)P Ako je primjereno, mora se dokumentirati:
- da su rezultati tumaeni uzimajui u obzir razinu podzemne vode, vrstu temeljnoga tla, metodu
buenja, metodu uzorkovanja, prijevoz, rukovanje i pripremu ispitnih uzoraka
- da je podjela slojeva pretpostavljena prethodnim prouavanjem i pregledom lokacije ponovno
razmotrena nakon dobivenih rezultata.
(3) Dokumentacija o vrednovanju geotehnikih podataka treba ukljuivati, ako je primjereno:
- tablini i grafiki prikaz rezultata terenskih istraivanja i laboratorijskog ispitivanja u poprenim
presjecima temeljnoga tla koji pokazuju odgovarajue slojeve i njihove granice i ukljuuju razinu
podzemne vode u odnosu na zahtjeve projekta
- vrijednosti geotehnikih parametara za svaki sloj
- pregled izvedenih vrijednosti geotehnikih parametara (vidjeti toku 6.4).
(4) Prosjene vrijednosti mogu prikriti prisutnost slabijih podruja i treba ih upotrebljavati oprezno.
Vano je utvrivanje slabijih podruja. Promjene geotehnikih parametara ili koeficijenata mogu
ukazivati na znatne promjene uvjeta na lokaciji.
(5) Dokumentacija za svaki geotehniki parametar treba sadravati usporedbe odreenih rezultata
s iskustvom uz posebno razmatranje nepravilnih rezultata za dani sloj u usporedbi sa svim
rezultatima ostalih vrsta laboratorijskih i terenskih ispitivanja kojima se moe izmjeriti isti
geotehniki parametar.
(6) Dokumentacija o vrednovanju treba potkrijepiti sljedee: slojevi u kojima se parametri
temeljnoga tla tek malo razlikuju smiju se smatrati jednim slojem.
(7) Niz slojeva sitnozrnatoga tla vrlo razliitog sastava i/ili mehanikih svojstava smije se smatrati
jednim slojem ako je vano sveukupno ponaanje a ponaanje se moe primjereno prikazati
parametrima temeljnoga tla odabranim za taj sloj.
EN 1997-2
Stranica 93/165
(8) Za granice izmeu raznih slojeva temeljnoga tla i razinu podzemne vode smije se upotrebljavati
linearna interpolacija izmeu istranih toaka ako je njihov razmak dovoljno mali i geoloki su uvjeti
dovoljno homogeni. Treba izvijestiti o primjeni linearnih interpolacija i za njih dati obrazloenje.
6.4 Utvrivanje izvedenih vrijednosti
(1)P Ako su za odreivanje vrijednosti geotehnikih parametara ili koeficijenata upotrijebljene
korelacije, te se korelacije i njihova primjenljivost moraju dokumentirati.
EN 1997-2
Stranica 94/165
Dodatak A
(obavijesni)
Popis rezultata ispitivanja u geotehnikim normama za ispitivanje
(1) U tablici A.1 popisana su terenska i laboratorijska ispitivanja zajedno s odgovarajuim
rezultatima ispitivanja, koje treba prikazati u Izvjetaju o istraivanju temeljnoga tla (ako je
primjenljivo).
Tablica A.1 Popis rezultata ispitivanja u geotehnikim normama
a
Terensko ispitivanje
CPT
CPTU
Dinamiko prodiranje
SPT
Ispitivanje Mnardovim presiometrom
Ispitivanje savitljivim dilatometrom

Sva ostala ispitivanja presiometrom
Ispitivanje terenskom krilnom sondom
Ispitivanje prodiranjem pomou utega
Ispitivanje optereenjem ploom

Ispitivanje plosnatim dilatometrom
Laboratorijsko ispitivanje
Sadraj vode (tlo)
Ukupna gustoa mase (tlo)
Gustoa mase estica (tlo)
Granulometrijska analiza (tlo)
Granice konzistentnih stanja (tlo)
Indeks zbijenosti (tlo)
Sadraj organskih materija (tlo)
Sadraj karbonata (tlo)
Sadraj sulfata (tlo)
Sadraj klorida (tlo)
pH (tlo)
Rezultati ispitivanja
- Otpornost statikom prodiranju iljka (qc)
- Lokalno trenje na platu (fs)
- Omjer trenja (Rf)
- Popravljena otpornost statikom prodiranju iljka (qt)
- Lokalno trenje na platu (fs)
- Mjereni tlak porne vode (u)
- Broj udaraca N10 za sljedea ispitivanja: DPL, DPM, DPH
- Broj udaraca (N10) ili (N20) za ispitivanje DPSH
- Broj udaraca N
- Popravak energije Er
- Opis tla
- Modul presiometra (EM)
- Tlak puzanja (pf)
- Granini tlak (pLM)
- Krivulja irenja
- Modul dilatometra (EFDT)
- Krivulja deformiranja
- Krivulja irenja
- Nedrenirana posmina vrstoa (nepopravljena) (cfv)
- Pregnjeena nedrenirana posmina vrstoa (crv)
- Krivulja odnosa okretnog momenta i rotacije
- Neprekidni zapis otpornosti u ispitivanju prodiranjem
pomou utega
- Otpornost u ispitivanju prodiranjem pomou utega je:
- dubina prodiranja za normativno optereenje
- ili broj poluokretaja zahtijevanih za svako prodiranje od
0,2 m pri uobiajenom optereenju od 1 kN
- Najvee naprezanje na tlo (pu)
- Popravljeni poetni tlak (p0)
- Popravljeni tlak irenja (p1) pri 1,1 mm
- Modul dilatometra (EDMT), indeks materijala (IDMT) i omjer
horizontalnog naprezanja (KDMT)
- Vrijednost (w)
- Vrijednost ()
- Vrijednost (s)
- Granulometrijska krivulja
- Vrijednosti granice plastinosti (wP) i granice teenja (wL)
- Vrijednosti emax, emin i ID
- Vrijednost sadraja organskih materija Gubitak arenjem
(COM)
- Vrijednost sadraja karbonata (CCaCO3)
22- Vrijednost sadraja sulfata (CSO4 ) ili (CSO3 )
- Vrijednost sadraja klorida (CCl)
- pH vrijednost
EN 1997-2
Stranica 95/165
Edometarska stiljivost (tlo)
Laboratorijska krilna sonda (tlo)

Padajui iljak (tlo)
Jednoosno tlaenje (tlo)
Nekonsolidirano nedrenirano tlaenje
(tlo)
Konsolidirano troosno tlaenje (tlo)
Konsolidirani izravni posmik (tlo)
Kalifornijski indeks nosivosti (tlo)

Propusnost (tlo)
Sadraj vode (stijena)

Gustoa mase i porozitet (stijena)
Bujanje (stijena)
Jednoosno tlaenje i deformabilnost

(stijena)
Ispitivanje vrstoe u toki (stijena)
Ispitivanje izravnim posmikom (stijena)
Brazilsko ispitivanje (stijena)

Troosno tlano ispitivanje (stijena)
a
b
- Krivulja stiljivosti (razne mogunosti)

- Konsolidacijska krivulja (razne mogunosti)
- Krivulja sekundarne stiljivosti (krivulja puzanja)
- Vrijednosti Eoed (raspon naprezanja) i p ili Cs, Cc, p
- Vrijednost C
- Vrijednost indeksa vrstoe (cu)
- Vrijednost indeksa vrstoe (cu)
- Vrijednost indeksa vrstoe qu = 2cu
- Vrijednost nedrenirane posmine vrstoe (cu)
- Krivulja(e) odnosa naprezanja i deformacije i krivulja tlaka
porne vode
- Putovi naprezanja
- Mohrove krunice
- c, ili cu
- Promjene cu sa c
- Parametar(i) deformiranja (E) ili (Eu)
- Krivulja odnosa naprezanja i pomaka
- Dijagram -
- c,
- Rezidualni parametri
- Vrijednost CBR indeksa (ICBR)
- Vrijednost koeficijenta propusnosti (k):
- iz izravnog laboratorijskog ispitivanja propusnosti
- iz terenskih ispitivanja propusnosti
- iz edometarskog ispitivanja
- Vrijednost w
- Vrijednosti i n
- Indeks deformacije bujanja
- Tlak bujanja
- Slobodno bujanje
- Bujanje pod konstantnim optereenjem
- Vrijednost C
- Vrijednost modula deformiranja (E)
- Vrijednost Poissonovog omjera ()
- Indeks vrstoe Is50
- Krivulja odnosa naprezanja i pomaka
- Mohrov dijagram
- c,
- Rezidualni parametri
- Vlana vrstoa (T)
- Krivulja(e) odnosa naprezanja i deformacije
- Putovi naprezanja
- Mohrove krunice
- c,
- Vrijednost modula deformiranja (E) i Poissonovog omjera ()
Vidjeti 4. poglavlje
Vidjeti 5. poglavlje
EN 1997-2
Stranica 96/165
Dodatak B
(obavijesni)
Planiranje geotehnikih istraivanja
B.1 Faze istraivanja temeljnoga tla za geotehniko projektiranje, izvoenje radova i
upotrebu konstrukcije
STRATEGIJA PROJEKTIRANJA
Predloena konstrukcija
Geologija
Postojei podaci i iskustvo
Dijelovi 1-2 EC7
Strategija za geotehniko projektiranje
GEOTEHNIKA ISTRAIVANJA
PROJEKTIRANJE
Planiranje i ponovno vrednovanje

programa istraivanja
Dijelovi 1-2 EC7
Geologija
Predloena konstrukcija
Geoloki model
Terenska istraivanja
Terensko uzorkovanje
i norme za ispitivanje
Vrednovanje
geotehnikih
parametara i
koeficijenata
Geotehniki model
EC7
1. i 2. dio
Laboratorijska istraivanja
Laboratorijske norme
Izvjetavanje
Izvjetaj o istraivanju
temeljnoga tla
Geotehniki projekt
Projektiranje
- geotehniko
- konstrukcijsko
Specifikacije
EC7 1. dio
Glavni projekt
Program za pregled, nadzor
i praenje ponaanja
Raspisivanje natjeaja na osnovi projekta

IZVOENJE RADOVA
Analize izvoenja
Pregledi, nadzor i praenje
ponaanja tijekom gradnje
Izvedbeni projekt
Izvjetaj o pregledu, nadzoru
i praenju ponaanja
Primopredaja konstrukcije
UPOTREBA KONSTRUKCIJE
Pregledi i praenje
ponaanja za odravanje
Izvjetaj o pregledu, nadzoru

i praenju ponaanja
EN 1997-2
Stranica 97/165
B.2 Odabir metoda istraivanja temeljnog tla u raznim fazama

Tablica B.1 Primjer odabira metoda istraivanja temeljnog tla u raznim fazama
Prethodna istraivanja
Sitnozrnato tlo
CPT, SS, DP ili SPT
Uzorkovanje (PS, TP, CS, OS)
PMT, GW
Poetak
Prethodno
prouavanje
topografskih,
geolokih i
hidrogeolokih
karata.
Tumaenje zranih
fotografija.
Arhivi
Pregled lokacije
Istraivanja za projekt
Temelj na pilotima
SS, CPT, DP, SPT ili SR
Uzorkovanje (PS, OS, CS) FVT,
Preliminarni
PMT, GWC (PIL)
odabir metode
temeljenja
Plitki temelj
SS ili CPT, DP, uzorkovanje (PS, OS,
CS, TP), FVT, DMT ili PMT, BJT, GW
Temelj na pilotima
CPT, DP ili SPT
Uzorkovanje (PS, OS, AS), FVT,
DMT, GWO, (PIL)
Krupnozrnato tlo
SS, CPT, DP ili SPT, SR
Uzorkovanje (AS, OS, SPT,
TP)
PMT, DMT, GW
Preliminarni
odabir metode
temeljenja
Plitki temelj
CPT+DP, SPT
Uzorkovanje (PS, OS, AS, TP)
mogue PMT, BJT ili DMT, (PLT),
GWO
Temelj na pilotima ili plitki temelj
SR s MWD, kartiranje pukotina za
TP, CS, RDT (PMT, BJT za tronu
stijenu), GWO
Kontrolna istraivanja
Temelj na pilotima
PIL, ispitna zabijanja pilota
Mjerenja brzine valova
Konani odabir
naprezanja
metode
GWC, slijeganja
temeljenja
Inklinometri
Proraun
Plitki temelj
Kontrola vrste tla
Kontrola krutosti (CPT)
Slijeganja
Temelj na pilotima
Mjerenja brzine valova
naprezanja
GWC, slijeganja
Inklinometri
Plitki temelj
Konani odabir
Kontrola vrste tla
metode
temeljenja
Slijeganja
Proraun
Temelj na pilotima
Kontrola dodira iljaste
osnovice pilota i povrine
stijene
Kontrola raspucanosti
povrine stijene. Curenje
vode
Plitki temelj
Kontrola nagiba i
raspucanosti povrine stijene
EN 1997-2
Stranica 98/165
Prethodna istraivanja
Prethodno
prouavanje
topografskih,
povijesnih, geolokih
i hidrogeolokih
karata
Istraivanja za projekt
Temelj na
pilotima
Sitnozrnato tlo
CPT, SS, DP, SE
FVT ili SPT
OS TP, PS, OS
Plitki temelj
GW
Vaenje minerala
Tumaenje zranih
fotografija
Arhivi prethodnih
graevina i
istraivanja
Pregled lokacije
Preliminarna
geofizika
istraivanja
Preliminarna
prodorna istraivanja
Krupnozrnato tlo
SS, CPT, DP, SR
SPT
Preliminarni
odabir
metode
temeljenja
Temelj na
pilotima
AS, OS, TP
Plitki temelj
GW
Stijena
SR, CPT, MWD
PLT
CS, AS, TP
GW
Temelj na
pilotima ili plitki
temelj
SS, CPT, DP, SR

FVT, SPT, PIL
PS, OS, CS,PMT
GWC
SS ili CPT, DP
FVT, DMT ili PMT, BJT
PS, OS, CS, TP
GWC
CPT, DP, SR
SPT,DMT,PIL
OS, TP
GWO
CPT, DP
SPT, PMT, BJT, DMT, PLT
OS, TP
GWO
SR, MWD, kartiranje

diskontinuiteta
RDT, PMT, BJT
TP, CS
GWO
Kontrolna istraivanja
PIL, ispitna zabijanja pilota,
mjerenja brzine valova
naprezanja
GWC, slijeganja,
inklinometri
Kontrola vrste tla
Slijeganja, inklinometri,
GWC
Mogunost promjene
obujma radi promjene
sadraja vode
Provjera
odabira metode Mjerenja brzine valova
temeljenja i
naprezanja
postupka
GWC, slijeganja,
prorauna,
inklinometri
kontrola
Kontrola vrste tla
poboljavanja
Kontrola krutosti (CPT, DP,
tla i stabilnosti
SPT)
tijekom gradnje Slijeganja
Kontrola nagiba i
diskontinuiteta stijenske
mase i njezine povrine
Kontrola dodira iljaste
osnovice pilota / temelja i
povrine stijenske mase
Kontrola uvjeta vode
obzirom na procjeivanje i
tlak
EN 1997-2
Stranica 99/165
Tablica B.1 (nastavak)

Skraenice
Terensko ispitivanje
BJT
Ispitivanje tijeskom u buotini
DP
Dinamiko prodiranje
SR
Sondiranje tla/stijene
SS
Statiko sondiranje (npr. ispitivanje prodiranjem pomou utega, WST)
CPT(U)
Ispitivanje statikim prodiranjem (sa zapisom tlaka porne vode)
SPT
Ispitivanje standardnim prodiranjem
PMT
Ispitivanje presiometrom
DMT
Ispitivanje dilatometrom
FVT
Ispitivanje terenskom krilnom sondom
PLT
Ispitivanje optereenjem ploom
MWD
Mjerenje tijekom buenja
SE
Seizmika mjerenja
PIL
Pokusno optereenje pilota
RDT
Ispitivanje stijene dilatometrom
Napomene:
Tla obuhvaaju prirodne i antropogenetske naslage
U ovoj tablici nisu ukljuena geodetska mjerenja ni zapisivanje
U ovoj tablici nisu prikazana laboratorijska ispitivanja
Uzorkovanje
PS Uzorkiva s klipom
CS Uzorkiva jezgre
AS Uzorkiva sa svrdlom
OS Otvoreni uzorkiva
TP Uzorkovanje u ispitnoj jami
Mjerenja podzemne vode

GW
Mjerenja podzemne vode
GWO Mjerenja podzemne vode otvorenim sustavom
GWC Mjerenja podzemne vode zatvorenim sustavom
EN 1997-2
Stranica 100/165
B.3 Primjeri preporuka za razmake i dubinu istraivanja

(1) Sljedee razmake toaka istraivanja treba upotrijebiti kao smjernice:
- za visoke i industrijske konstrukcije, mrea toaka na razmaku od 15 m do 40 m
- za konstrukcije na irokom podruju, mrea toaka koje nisu razmaknute vie od 60 m
- za linijske konstrukcije (ceste, pruge, kanale, cjevovode, nasipe, tunele, potporne zidove), razmak
od 20 m do 200 m
- za posebne konstrukcije (npr. mostove, dimnjake, temelje strojeva), dvije do est toaka
istraivanja po temelju
- za brane i ustave, razmak od 25 m do 75 m du odgovarajuih presjeka.
(2) Za dubinu istraivanja za, sljedee vrijednosti treba upotrijebiti kao smjernice. (Referentna
razina za za najnia je toka temelja konstrukcije ili konstrukcijskog elementa ili dno iskopa.) Ako je
zadano vie od jedne mogunosti za utvrivanje za, treba primijeniti onu koja daje najveu
vrijednost.
NAPOMENA: Za vrlo velike ili vrlo sloene projekte, neke se toke istraivanja obino proteu do veih
dubina od onih koje su zadane u tokama B.3 (5) do B.3 (13).
(3) Uvijek treba odabrati vee dubine istraivanja, ako se oekuju nepovoljni geoloki uvjeti kao to
je mekan ili stiljiv sloj ispod sloja vee nosivosti.
(4) Ako se konstrukcije iz toaka B.3 (5) do B.3 (8) i B.3 (13) grade na slojevima koji zadovoljavaju
u pogledu nosivosti, dubina istraivanja moe se smanjiti na za = 2 m, osim ako su geoloki uvjeti
jednolini, u kojem sluaju bar jedna buotina treba dosegnuti do dubine od najmanje za = 5 m.
Ako se vrsta stijena nalazi na dubini predviene osnovice konstrukcije, tu dubinu treba uzeti kao
referentnu za za. U suprotnom se za odnosi na povrinu vrste stijene.
(5) Za zgrade ili inenjerske graevine treba primijeniti veu vrijednost iz sljedeih dvaju uvjeta
(vidjeti sliku B.1 a)):
- za 6 m
- za 3,0 bF
gdje je bF duljina krae strane temelja.
(6) Za temeljne ploe i konstrukcije s vie elemenata temelja, za koje se uinci u dubljim slojevima
zbrajaju:
za 1,5 bB
gdje je bB duljina krae strane konstrukcije (vidjeti sliku B.1 b)).

a) temelj
b) konstrukcija
Slika B.1 Visoke konstrukcije i projekti inenjerskih graevina

(7) Za nasipe i usjeke, treba primijeniti veu vrijednost iz sljedeih uvjeta (vidjeti sliku B.2):
a) nasip
b) usjek
EN 1997-2
Stranica 101/165
Slika B.2 Nasipi i usjeci

a) Za nasipe16:
- 0,8 h < za < 1,2 h
- za 6 m
gdje je h visina nasipa.
b) Za usjeke:
- za 2,0 m
- za 0,4 h
gdje je h dubina usjeka17.
(8) Za linijske konstrukcije, treba primijeniti veu vrijednost iz sljedeih uvjeta (vidjeti sliku B.3):
a) cesta
b) rov
Slika B.3 Linijske konstrukcije

a) Za ceste i uzletita:
za 2 m ispod predviene razine gradnje
b) Za rovove i cjevovode, vea vrijednost od:

- za 2 m ispod dna rova
- za 1,5 bAh
gdje je bAh irina iskopa.
c) Ako je primjereno, treba slijediti preporuke za nasipe i usjeke.
(9) Za male tunele i pilje (vidjeti sliku B.4):
bAb < za < 2,0 bAb
gdje je bAb irina iskopa.

Takoer treba uzeti u obzir uvjete podzemne vode opisane u toki (10) b).
Slika B.4 Tuneli i pilje
(10) Za iskope (vidjeti sliku B.5):
a) Ako su slobodno vodno lice i razina podzemne vode ispod dna iskopa, treba primijeniti veu
vrijednost iz sljedeih uvjeta:
16
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Umjesto brana treba stajati nasip.
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Suvine su rijei visina brane ili.
17
EN 1997-2
Stranica 102/165
- za 0,4 h
- za (t + 2,0) m
gdje je:
t dubina ukopanog zatitnog sustava
h dubina iskopa.
b) Ako su slobodno vodno lice i razina podzemne vode iznad dna iskopa, treba primijeniti veu
vrijednost iz sljedeih uvjeta:
- za (1,0 H + 2,0) m
- za (t + 2,0) m
gdje je:
H visina razine podzemne vode iznad dna iskopa
t dubina ukopanog zatitnog sustava.
Ako se do ovih dubina ne nalazi slabo propustan sloj koji je slabo propustan na podzemnu vodu:
za t + 5 m.
(Napomena prevoditelja: nova slika iz EN 1997-2:2007/AC:2010 (E), str.6)
Legenda
1 podzemna voda
Slika B.5 Iskopi

(11) Za brane, za treba zadati kao funkciju predviene razine zahvaene vode, hidrogeolokih
uvjeta i metode gradnje.
(12) Za vododrive zavjese (vidjeti sliku B.6):
- za 2 m ispod povrine nepropusnog sloja.
Slika B.6 Vododriva zavjesa
(13) Za pilote (vidjeti sliku B.7), treba ispuniti sljedea tri uvjeta:
- za 1,0 bg
- za 5,0 m
- za 3 DF
gdje je:
DF promjer osnovice pilota
bg kraa strana pravokutnika koji obuhvaa skupinu pilota za temelj na razini osnovice pilota.
Slika B.7 Skupine pilota
EN 1997-2
Stranica 103/165
Dodatak C
(obavijesni)
Primjer odreivanja vrijednosti tlaka podzemne vode na temelju modela
i dugoronih mjerenja
(1) Prirodni tlak podzemne vode dio je hidrolokog ciklusa na koji utjeu oborine, isparavanje,
otapanje snijega, povrinsko otjecanje vode itd.
(2) Za utvrivanje modela stanja podzemne vode za lokaciju i okolno podruje zgrade ili
inenjerske graevine, treba prikupiti dostupne hidrogeoloke podatke i usporediti ih s tekuim
mjerenjima podzemne vode. Ti bi podaci mogli biti:
- promjene razine vode
- hidrogeoloke karte
- prethodna mjerenja u okolini
- tipine razine povrinske vode ili vode u bunarima
- dugorona mjerenja u slinim vodonosnicima.
(3) Mjerenja podzemne vode za projekt obino sadre samo kratke nizove mjerenja. U tim je
sluajevima vano predvidjeti oekivani tlak podzemne vode za dotinu projektnu situaciju i
lokaciju. To se predvianje moe zasnivati na gore navedenom modelu i dugoronim mjerenjima
podzemne vode u slinom vodonosniku u istom podruju kao projekt, u kombinaciji s kratkoronim
mjerenjem na lokaciji.
(4) Upotrebom statistikih metoda, postalo je mogue predvidjeti tlak podzemne vode unutar
nekoliko kPa na temelju 15-godinjih mjerenja u referentnom sustavu i tromjesenog razdoblja
mjerenja na dotinoj lokaciji (vidjeti sliku C.1).
(5) Takoer je s pomou konceptualnog modela mogue simulirati promjene razine podzemne
vode. Oborine i temperatura zraka mogu se upotrijebiti kao ulazne veliine za model. Odziv
podzemne vode umjerava se s pomou dugorono mjerenih promjena razine podzemne vode u
tom podruju.
NAPOMENA: Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.2.
A) referentna cijev
B) cijev za predvianje
Legenda
1 najvee razine podzemne vode mjerene u referentnoj cijevi tijekom 15 godina
2 najmanje razine podzemne vode mjerene u referentnoj cijevi tijekom 15 godina
3 razine podzemne vode mjerene u referentnoj cijevi tijekom iste godine kao i izvrena opaanja u cijevi za
predvianje na dotinoj ispitnoj lokaciji
4 predviena najvea razina podzemne vode u cijevi za predvianje na dotinoj ispitnoj lokaciji
5 predviena najmanja razina podzemne vode u cijevi za predvianje na dotinoj ispitnoj lokaciji
6 vrijednosti razine podzemne vode mjerene na ispitnoj lokaciji u cijevi za predvianje od vremena t0 do t1.
NAPOMENA: Dijagram na lijevoj strani predstavlja najveu i najmanju razinu podzemne vode u referentnoj
cijevi. Dijagram na desnoj strani predstavlja tekua mjerenja zajedno s predvienom najveom/najmanjom
razinom podzemne vode.
Slika C.1 Mjerene i predviene razine podzemne vode

EN 1997-2
Stranica 104/165
Dodatak D
(obavijesni)
Ispitivanje statikim prodiranjem s mjerenjem i bez mjerenja tlaka porne vode
D.1 Primjer odreivanja vrijednosti efektivnog kuta unutarnjeg trenja i dreniranog
Youngovog modula
(1) Tablica D.1 daje primjer koji se moe upotrijebiti za odreivanje vrijednosti efektivnog kuta
unutarnjeg trenja () i dreniranog (dugoronog) Youngovog modula elastinosti (E) za kvarcni i
feldspatski pijesak iz vrijednosti qc, za proraune nosivosti i slijeganja plitkih temelja.
(2) Taj je primjer dobiven korelacijom srednje vrijednosti qc u sloju sa srednjim vrijednostima i E.
Tablica D.1 Primjer odreivanja vrijednosti efektivnog kuta unutarnjeg trenja () i
dreniranog Youngovog modula elastinosti (E) za kvarcni i feldspatski pijesak
iz otpornosti statikom prodiranju iljka (qc)
Indeks zbijenosti
Otpornost statikom
Drenirani Youngov
Efektivni kut unutarnjeg
a
b
prodiranju iljka (qc)
trenja ()
modul (E)
(iz CPT-a)
MPa
MPa
Vrlo rahli
0,0 2,5
29 32
< 10
Rahli
2,5 5,0
32 35
10 20
Srednje zbijeni
5,0 10,0
35 37
20 30
Zbijeni
10,0 20,0
37 40
30 60
Vrlo zbijeni
> 20,0
40 42
60 90
a
Dane vrijednosti vrijede za pijeske. Za prainasto tlo treba oduzeti 3 . Za ljunke treba dodati 2.
b
E je aproksimacija za sekantni modul koji ovisi o naprezanju i vremenu. Dane vrijednosti dreniranog
18
modula odgovaraju slijeganjima nakon 10 godina. Dobivene su uz pretpostavku da raspodjela
vertikalnog naprezanja slijedi aproksimaciju 2:1.
Nadalje, neka istraivanja ukazuju da te vrijednosti mogu biti 50 % manje u prainastom tlu a 50 %
vee u ljunkovitom tlu. Za prekonsolidirana krupnozrna tla, modul moe biti znatno vei. Ako se
slijeganja proraunavaju za tlakove temeljnog tla vee od 2/3 proraunske nosivosti u graninom
stanju nosivosti, vrijednosti modula iz ove tablice treba prepoloviti.
NAPOMENA: Ovaj su primjer objavili Bergdahl i dr. (1993). Za dodatne podatke i dokumente koji daju
primjere, vidjeti toku X.3.1.
D.2 Primjer korelacije otpornosti statikom prodiranju iljka i efektivnog kuta unutarnjeg
trenja
(1) Slijedi primjer odreivanja efektivnog kuta unutarnjeg trenja () za pijeske iz CPT otpornosti
iljka statikom prodiranju (qc).
(2) Deterministika korelacija glasi:
= 13,5 x lg qc + 23
gdje je:
efektivni kut unutarnjeg trenja u
qc otpornost statikom prodiranju iljka u MPa.
18
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Umjesto za treba stajati nakon.

EN 1997-2
Stranica 105/165
Ovaj odnos vrijedi za slabo graduirane pijeske (CU < 3) iznad podzemne vode i otpornost statikom
prodiranju iljka u rasponu od 5 MPa qc 28 MPa.
NAPOMENA 1: Ovaj je primjer uspostavljen iz ispitivanja elektrinim statikim prodiranjem i laboratorijskih
troosnih ispitivanja.
NAPOMENA 2: Ovaj su primjer objavili Stenzel i dr. (1978) a objavljen je i u DIN 4094-1 (2002). Za dodatne
podatke i dokumente koji daju primjere, vidjeti toku X.3.1.
D.3 Primjer metode za odreivanje slijeganja plitkih temelja

(1) Slijedi primjer poluempirijske metode za proraun slijeganja plitkih temelja u krupnozrnatom tlu.
Vrijednost Youngovog modula elastinosti (E) izvedenog iz otpornosti statikom prodiranju iljka
(qc), koju treba upotrijebiti u ovoj metodi je:
- E = 2,5 qc za osno simetrine (krune i kvadratne) temelje
- E = 3,5 qc za ravninske temelje (temeljni trakovi).
(2) Slijeganje (s) temelja pod optereenjem (q) proraunava se iz:
s = C1 C2 ( q v 0 )
z1
Iz
dz
3 E
C
0
gdje je:
C1 1 0,5 v 0 ( q v 0 )
C2
C3
v0
t
zi
Iz
1,2 + 0,2 lg t
popravni faktor za oblik plitkog temelja:
- 1,25 za kvadratni temelj
- 1,75 za temeljni trak s L > 10 B
poetno vertikalno efektivno naprezanje na razini temelja
vrijeme u godinama
dubina utjecaja optereenja temeljem, odnosno irina, u m
faktor utjecaja deformacije (vidjeti dolje).
(3) Slika D.1 daje raspodjelu faktora utjecaja vertikalne deformacije (Iz) za osno simetrine (krune
i kvadratne) plitke temelje i ravninske temelje (temeljni trakovi).
NAPOMENA 1: U ovom primjeru, otpornost statikom prodiranju iljka (qc) proizlazi iz mjerenja elektrinim
statikim prodiranjem.
NAPOMENA 2: Ovaj su primjer objavili Schmertmann (1970) i Schmertmann i dr. (1978). Za dodatne
podatke i primjere vidjeti toku X.3.1.
Legenda
x faktor utjecaja vertikalne deformacije Iz za krutu temeljnu stopu
y relativna dubina ispod temeljne stope
1 osno simetrino (L/B = 1)
2 ravninsko (L/B > 10)
3 B/2 (osno simetrino); B (ravninsko)
4 dubina do Izp
Slika D.1 Dijagrami za faktor utjecaja deformacije

EN 1997-2
Stranica 106/165
D.4 Primjer korelacije edometarskog modula i otpornosti statikom prodiranju iljka

(1) Tablica D.2 daje primjer vrijednosti (vidjeti jednadbu 4.3 iz toke 4.3.4.1 (9)) za razne vrste
tla, ovisno o otpornosti statikom prodiranju iljka.
NAPOMENA: Ovaj je primjer objavio Sanglerat (1972). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.1.
Tablica D.2 Primjeri vrijednosti

Tlo
Glina niske plastinosti
Prah niske plastinosti

Visoko plastina glina
Visoko plastini prah
Vrlo organski prah
Treset i vrlo organska glina
Krede
Tlo
Glina niske plastinosti
Prah niske plastinosti

Visoko plastina glina
Visoko plastini prah
Vrlo organski prah
Treset i vrlo organska glina
Krede
Pijesci
qc
qc 0,7 MPa
0,7 < qc < 2 MPa
qc 2 MPa
qc < 2 MPa
qc 2 MPa
3<<8
2<<5
1 < < 2,5
3<<6
1<<2
qc < 2 MPa
qc > 2 MPa
qc < 1,2 MPa
qc < 0,7 MPa
2<<6
1<<2
2<<8
50 < w 100
100 < w 200
w > 300
2 < qc 3 MPa
qc > 3 MPa
1,5 < < 4

1 < < 1,5
< 0,4
2<<4
1,5 < < 3
qc
qc 0,7 MPa
0,7 < qc < 2 MPa
qc 2 MPa
qc < 2 MPa
qc 2 MPa
qc < 2 MPa
qc > 2 MPa
qc < 1,2 MPa
qc < 0,7 MPa
3<<8
2<<5
1 < < 2,5
3<<6
1<<2
2<<6
1<<2
2<<8
50 < w 100 (%)

100 < w 200 (%)
w > 200 (%)
2 < qc 3 MPa
qc > 3 MPa
qc < 5 MPa
qc > 10 MPa
1,5 < < 4

1 < < 1,5
< 0,4
2<<4
1,5 < < 3
=2
= 1,5
D.5 Primjeri utvrivanja edometarskog modula ovisnog o naprezanju iz rezultata CPT-a

(1) Ovo je primjer odreivanja vrijednosti edometarskog modula slijeganja (Eoed) ovisnog o
vertikalnom naprezanju, koji se esto preporua za proraun slijeganja plitkih temelja a definira se
izrazom:
+ 0,5 v
Eoed = w1pa v 0
pa
w2
w2
+ 0,5 v
Eoed = w1pa v
pa
EN 1997-2
Stranica 107/165
gdje je:
w1 koeficijent krutosti
w2 eksponent krutosti
za pijeske s koeficijentom jednolikosti CU 3, w2 = 0,5
za gline niske plastinosti (Ip 10; wL 35), w2 = 0,6
v vertikalno efektivno naprezanje na osnovici temelja ili bilo kojoj dubini ispod njega
prouzroeno teinom nadslojeva
v vertikalno efektivno naprezanje prouzroeno konstrukcijom na osnovici temelja ili bilo kojoj
dubini ispod njega
pa atmosferski tlak
indeks plastinosti
Ip
wL granica teenja.
(2) Vrijednosti koeficijenta krutosti w1 mogu se izvesti iz rezultata CPT-a, primjerice, s pomou
sljedeih jednadbi, ovisno o vrsti tla:
Slabo graduirani pijesci (CU 3) iznad podzemne vode
w1 = 167 lg qc + 113
(raspon za koji jednadba vrijedi: 5 qc 30 5 MPa qc 30 MPa)
dobro graduirani pijesci (CU > 6) iznad podzemne vode

w1 = 463 lg qc - 13
(raspon za koji jednadba vrijedi: 5 qc 30 5 MPa qc 30 MPa)
gline niske plastinosti, najmanje vrste konzistencije (0,75 Ic 1,30) i iznad podzemne vode (Ic
je indeks konzistencije)
w1 = 15,2 qc + 50
(raspon za koji jednadba vrijedi: 0,6 qc 3,5 0,6 MPa qc 3,5 MPa)
NAPOMENA 1: Ovaj je primjer uspostavljen iz rezultata ispitivanja elektrinim statikim prodiranjem i

laboratorijskih edometarskih ispitivanja.
NAPOMENA 2: Ove su primjere objavili Stenzel i dr. (1978) i Biedermann (1984) a objavljeni su i u
DIN 4094-1:2002. Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.2.
D.6 Primjer korelacije tlane otpornosti jednog pilota i otpornosti statikom prodiranju
iljka
(1) U tablicama D.3 i D.4 dani su primjeri uspostavljanja korelacija rezultata statikih pokusnih
ispitivanja i rezultata CPT-a za krupnozrnato tlo s malo sitnih estica ili bez njih. Jedinina
otpornost na osnovici pb i jedinina otpornost na platu ps pilota betoniranih in situ dane su u
ovisnosti o otpornosti statikom prodiranju (qc) (CPT) i normaliziranom slijeganju glave pilota.
Tablica D.3 Jedinina otpornost na osnovici pb temelja betoniranih na mjestu

u krupnozrnatom tlu s malo ili nita sitnih estica
Normalizirano
slijeganje s/Ds;
s/Db
Jedinina otpornost na osnovici pb u MPa

pri prosjenoj otpornosti statikom prodiranju
iljka qc (CPT) u MPa
qc = 10
qc = 15
qc = 20
qc = 25
0,02
0,70
1,05
1,40
1,75
0,03
0,90
1,35
1,80
2,25
0,10 (= sg)
2,00
3,00
3,50
4,00
NAPOMENA: Meuvrijednosti se smiju linearno interpolirati.
EN 1997-2
Stranica 108/165
U sluaju temelja betoniranih na mjestu, s proirenjem osnovice, vrijednosti se

moraju mnoiti s 0,75.
s normalizirano slijeganje glave pilota
Ds promjer plata pilota
Db promjer osnovice pilota
sg najvee slijeganje glave pilota
Tablica D.4 Jedinina otpornost na platu ps temelja betoniranih na mjestu

u krupnozrnatom tlu s malo ili nita sitnih estica
Prosjena otpornost statikom
Jedinina otpornost na platu ps
prodiranju iljka qc (CPT)
MPa
MPa
0
0
5
0,040
10
0,080
0,120
15
NAPOMENA: Meuvrijednosti se smiju linearno interpolirati.
NAPOMENA 1: Ovaj je primjer uspostavljen iz rezultata ispitivanja elektrinim statikim prodiranjem.
NAPOMENA 2: Ovaj je primjer objavljen u DIN 1054 (2003-01). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku
X.3.1.
D.7 Primjer metode za odreivanje tlane otpornosti jednoga pilota

(1) Slijedi primjer odreivanja najvee nosivosti jednoga pilota na temelju vrijednosti qc iz
elektrinog CPT-a. U sluaju prekonsolidacije ili iskopa nakon izvoenja CPT-a, vrijednosti qc treba
smanjiti.
(2) Najvea tlana otpornost pilota proizlazi iz:
Fmax = Fmax;base + Fmax;shaft
gdje je:
Fmax;base = Abase pmax;base
i
L
Fmax;shaft = Cp
max;shaft;z dz
gdje je:
Abase
plotina poprenog presjeka osnovice, u m2
Cp
opseg dijela plata pilota u sloju gdje je postavljena osnovica pilota, u m
Fmax
najvea tlana otpornost pilota, u MN
Fmax;base
najvea otpornost na osnovici, u MN
Fmax;shaft
najvea otpornost na platu, u MN
Fmax;shaft;z pmax;shaft;z
najvea jedinina otpornost na platu na dubini z, u MPa
pmax;base
najvea jedinina otpornost na osnovici, u MPa
L
razmak osnovice pilota i donjega ruba prvog sloja tla iznad osnovice s qc < 2 MPa;
nadalje, L od duljine proirenog dijela vrha pilota, ako se primjenjuje, u m
z
dubina ili vertikalni smjer (pozitivan prema dolje)
ekvivalentni promjer osnovice, u m.
Deq
EN 1997-2
Stranica 109/165
Deq = 1,13 a
b
a
gdje je:
a duljina krae strane osnovice19, u m
b duljina dulje strane, u m, s b 1,5 a
(3) Najvea jedinina20 otpornost na osnovici pmax; osnovica moe se izvesti iz sljedee jednadbe:
qc;I;mean + qc;II;mean
pmax;base = 0,5 p s
+ qc;III;mean
2
pmax; base 15 MPa

gdje je:
faktor razreda pilota dan u tablici D.5

faktor kojim se u obzir uzima oblik vrha pilota kao to je prikazano na slici D.3; se
odreuje interpolacijom izmeu graninih linija sa slike D.3
faktor kojim se u obzir uzima oblik osnovice pilota a odreuje se iz:
sin
s = 1 +
r
(1 + sin )
gdje je:
qc; I;mean
r L/B
L vea strana pravokutnog vrha pilota
B manja strana pravokutnog vrha pilota
efektivni kut unutarnjeg trenja
srednja vrijednost qc;I na dubini koja se protee od razine osnovice pilota do razine koja
je bar 0,7 puta, a najvie 4 puta, dublja od ekvivalentnog promjera osnovice pilota Deq
(vidjeti sliku D.2)
qc;I;mean
1
=
dcrit
dcrit
c;I dz
uz
0,8 Deq < dcrit < 4 Deq
0,7 Deq < dcrit < 4 Deq
qc; II;mean
Na kritinoj dubini proraunana vrijednost pmax;base postaje najmanjom.

srednja od najmanjih vrijednosti qc; II na dubini koja se protee od kritine dubine prema
gore do osnovice pilota (vidjeti sliku D.2)
qc;II;mean
19
1
=
dcrit
c;II dz
dcrit
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Suvina je rije plotina

Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nedostaje rije jedinina
20
EN 1997-2
Stranica 110/165
qc; III; mean srednja vrijednost qc; III na dubini koja se protee od razine osnovice pilota do razine koja
je 8 puta vea od promjera osnovice pilota a iznad je osnovice pilota ili, u sluaju da je
b > 1,5 a, do razine koja je 8 a iznad osnovice pilota. Ovaj postupak poinje s
najmanjom vrijednosti qc; II koja se upotrebljava za proraun qc; II; srednji (vidjeti sliku D.2)
qc;III;mean =
1
8Deq
8 Deq
qc;III dz
Za pilote s kontinuiranim svrdlom, qc;III;srednji ne smije premaiti 2 MPa, osim ako se

rezultati CPT-ova, provedenih nakon izrade pilota na razmaku 1 m od pilota, ne
upotrebljavaju za proraun tlane otpornosti.
(4) Najveu jedininu21 otpornost na platu pmax;shaft; z treba odrediti iz:
pmax;shaft; z = s qc; z; a
gdje je:
s
faktor prema tablicama D.5 i D.6
qc; z; a granina vrijednost qc na dubini z, u MPa.
Ako je qc22 12 MPa na neprekinutom intervalu dubine 1 m ili veem, za taj je interval
qc; z; a 15 MPa.
Ako je interval dubine s qc23 > 12 MPa manji od 1 m, za taj je interval qc; z; a24 12 MPa.
Tablica D.5 Najvee vrijednosti p i s za pijeske i ljunkovite pijeske

a
Razred ili vrsta pilota
p
s
Piloti s razmicanjem tla, promjera > 150 mm
- zabijeni predgotovljeni piloti
1,0
0,010
1,0
0,012
- piloti betonirani na mjestu izvedeni zabijanjem
eline cijevi zatvorenoga kraja. elina se cijev
izvlai tijekom betoniranja
Pilot s premjetanjem tla, promjera > 150 mm
b
0,8
0,006
- piloti sa svrdlom
- bueni piloti (s isplakom)
0,6
0,005
a
Vrijednosti vrijede za sitne do krupne pijeske. Za vrlo krupne pijeske nuan je faktor
smanjenja od 0,75; za ljunak faktor smanjenja iznosi 0,5.
b
Ova se vrijednost upotrebljava u sluaju primjene rezultata CPT-ova provedenih prije
izvoenja pilota. Ako se upotrebljavju CPT-ovi provedeni u blizini pilota sa svrdlom, s se
smije poveati do 0,01.
Tablica D.6 Najvee vrijednosti s za glinu, prah i treset

Vrsta tla
glina
glina
prah
treset
qc
MPa
>3
<3
s
< 0,030
< 0,020
< 0,025
0
(Napomena prevoditelja: nova slika iz EN 1997-2:2007/AC:2010 (E), str.8)

21
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nedostaje rije jedinina

Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. U indeksu je dodano slovo z
23
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. U indeksu je dodano z;a
24
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. U indeksu nedostaje z;a
22
EN 1997-2
Stranica 111/165
(komentar prevoditelja za sliku D.2: qc;measured = qc;mjeren)
Slika D.2 - Objanjenje za qc; I, qc; II i qc; III

Legenda
1 granina linija 1; = 1,0
Za H, Deq i deq vidjeti sliku D.2
Slika D.3 Faktor oblika stope pilota ( )

NAPOMENA: Ovaj je primjer objavljen u NEN 6743-1. Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.1.
EN 1997-2
Stranica 112/165
Dodatak E
(obavijesni)
Ispitivanje presiometrom (PMT)
E.1 Primjer metode prorauna nosivosti plitkih temelja
(1) Slijedi primjer metode prorauna nosivosti plitkih temelja s pomou poluempirijske metode i
rezultata ispitivanja Mnardovim presiometrom (MPM).
(2) Nosivost se prorauna iz:
R / A = v0 + k (pLM p0)
gdje je:
R otpornost temelja na normalna optereenja
A efektivna plotina osnovice, kao to je definirano u normi EN 1997-1
v0 vertikalno ukupno (poetno) naprezanje na razini osnovice temelja
pLM reprezentativna vrijednost Mnardovih graninih tlakova na osnovici plitkog temelja
p0 [K0 (v0 - u) + u] gdje je K0 dogovorno jednak 0,5, v0 je vertikalno ukupno (poetno)
naprezanje na razini ispitivanja a u je tlak porne vode na razini ispitivanja
k
faktor nosivosti dan u tablici E.1
B
irina temelja
L
duljina temelja
De ekvivalentna dubina temelja.
Tablica E.1 Korelacije za odreivanje faktora nosivosti, k, za plitke temelje

Kategorija tla
Glina i prah
Pijesak i ljunak
pLM
kategorija
A
B
C
A
B
C
pLM
MPa
< 0,7
1,2 - 2,0
> 2,5
< 0,5
1,0 2,0
> 2,5
Kreda
Lapor i trona stijena
k
0,8 [1 + 0,25 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
0,8 [1 + 0,35 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
0,8 [1 + 0,50 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
[1 + 0,35 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
[1 + 0,50 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
[1 + 0,80 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
1,3 [1 + 0,27 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
[1 + 0,27 (0,6 + 0,4 B/L) De/B]
NAPOMENA: Ovaj je primjer objavio francuski Ministre de l'Equipement du Logement et des Transports
(1993). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.2.
E.2 Primjer metode prorauna slijeganja plitkih temelja

(1) Slijedi primjer metode prorauna slijeganja (s) plitkih temelja s pomou poluempirijske metode
razvijene za MPM ispitivanja.
2B B a B
c
s = ( q v0 ) 0 d +
9Ec
9Ed B0
2B B B
c
s = ( q v0 ) 0 d +
9Ec
9Ed B0
gdje je:
referentna irina od 0,6 m
B0
B
irina temelja
EN 1997-2
Stranica 113/165
d, c koeficijenti oblika dani u tablici E.2
reoloki koeficijent dan u tablici E.3

Ec
Ed
v0
q
vrijednost EM s teinskim faktorom, neposredno ispod temelja

harmonijska sredina EM u svim slojevima do 8 B ispod temelja
vertikalno ukupno (poetno) naprezanje na razini osnovice temelja
proraunski normalni tlak na temelj
Tablica E.2 Koeficijenti oblika c, d za slijeganje plitkih temelja

L/B
d
c
Krug
1
1
Kvadrat
1,12
1,10
2
1,53
1,20
3
1,78
1,30
5
2,14
1,40
20
2,65
1,50
Tablica E.3 Korelacije za odreivanje koeficijenta za plitke temelje

Vrsta temeljnoga tla
Treset
Glina
Opis
Prekonsolidirana
Normalno konsolidirana
Pregnjeena
Prekonsolidiran
Normalno konsolidiran
Prah
Pijesak
Pijesak i ljunak
Stijena
EM/pLM
< 16 > 16
9 - 16
7-9
> 14
5 14
> 12
5 12
> 10
6 - 10
Jako ispucala
Netaknuta
Trona
1
1
0,67
0,50
0,67
0,50
0,50
0,33
0,33
0,25
0,33
0,50
0,67
E.3 Primjer metode prorauna tlane otpornosti jednoga pilota

(1) Slijedi primjer metode prorauna najvee tlane otpornosti, Q, pilota iz ispitivanja MPM, s
pomou:
Q = A k [ pLM p0 ] + P
[q
si
zi ]
gdje je:
A
plotina osnovice pilota koja je jednaka pravoj plotini za pilote zatvorenoga kraja i dijelu te
plotine za pilote s otvorenim krajem
pLM reprezentativna vrijednost graninoga tlaka na osnovici pilota popravljena za sve slabe slojeve
ispod nje
p0 [K0 (v0 - u) + u] gdje je K0 dogovorno jednak 0,5, v0 je vertikalno ukupno (poetno)
naprezanje na razini ispitivanja a u je tlak porne vode na razini ispitivanja
k
faktor tlane otpornosti dan u tablici E.4
P
opseg pilota
qsi jedinina otpornost na platu za sloj tla i prikazana na slici E.1 koju treba promatrati zajedno s
tablicom E.5
zi
debljina sloja tla i.
EN 1997-2
Stranica 114/165
Tablica E.4 Vrijednosti faktora tlane otpornosti, k, za osno optereene pilote
Kategorija tla
pLM
kategorija
pLM
Glina i prah
A
B
C
Pijesak i ljunak
A
B
C
Kreda
A
B
C
Lapor
A
B
Trona stijena
A
B
a
Odabrati k za najbliu kategoriju tla
MPa
< 0,7
1,2 - 2,0
> 2,5
< 0,5
1,0 - 2,0
> 2,5
< 0,7
1,0 - 2,5
> 3,0
1,5 - 4,0
> 4,5
2,5 - 4,0
> 4,5
Bueni piloti i
piloti koji malo
razmiu tlo
1,1
1,2
1,3
1,0
1,1
1,2
1,1
1,4
1,8
1,8
1,8
Piloti koji
potpuno razmiu
tlo
1,4
1,5
1,6
4,2
3,7
3,2
1,6
2,2
2,6
2,6
2,6
Tablica E.5 Odabir proraunskih krivulja za jedininu otpornost na platu

Kategorija tla
pLM kategorija
Vrsta pilota
Bueni piloti i
kesoni
Runo kopani
kesoni
Piloti s
razmicanjem
tla
Glina i prah
Bez isplake
S isplakom
Privremena oplata
Trajna oplata
1
1
1
1
1
1/2
1/2
1/2
1
2
2/3
1/2
1/2
1
3
Pijesak i
ljunak
A
B
C
1
1
1
1/2
1/2
1
2/3
2/3
2
Kreda
Lapor
Trona
stijena
1
1
1
3
3
2
4/5
4/5
3/4
3
3
3
2
4
4/5
4/5
4
3
5
6
6
2
2
2
2
3
elina cijev
1
zatvorenog kraja
1
2
2
3
3
3
Predgotovljen beton
Zabijan, betoniran
na mjestu
1
2
2
2
2
3
1
2
3
Obloen plat
(zabijan elik s
1
2
2
3
3
4
a
betonom )
Injektirani piloti Mali tlak
1
2
2
3
3
3
2
3
4
Veliki tlak
1
4
5
5
5
6
5
6
a
Predgotovljen elini pilot krunog ili H presjeka, s proirenom stopom, zabija se s istovremenim
(ili morta) u prstenast prostor.
5
5
6
6
7
pumpanjem betona
Legenda
(X) Granini tlak (pLM)
(Y) Jedinina otpornost na platu (qsi)
1 do 7 proraunske krivulje za jedininu otpornost na platu
Slika E.1 Jedinina otpornost na platu za osno optereene pilote
EN 1997-2
Stranica 115/165
Dodatak F
(obavijesni)
Ispitivanje standardnim prodiranjem (SPT)
F.1 Primjeri korelacija broja udaraca i indeksa zbijenosti
(1) U nastavku su dani primjeri korelacija broja udaraca i indeksa zbijenosti
(2) Odnos izmeu broja udaraca (N60), indeksa zbijenosti ID = (emax e) / (emax - emin) i vertikalnog25
efektivnog (poetnog) naprezanja v0 (kPa 10-2) za dani pijesak, moe se prikazati izrazom:
N60
= a + b v0
ID 2
Parametri a i b za normalno konsolidirane pijeske gotovo su konstantni za 0,35 < ID < 0,85 i
0,5 < v0 < 2,5, u kPa 10-2 (vidjeti Skempton 1986, tablica 8).
(3) Za normalno konsolidirane naslage prirodnoga pijeska, u tablici F.1 prikazana je korelacija
normaliziranog broja udaraca (N1)60 i ID.
Tablica F.1 Korelacija normaliziranog broja udaraca (N1)60 i indeksa zbijenosti ID
(N1)60
ID
Vrlo rahli
0-3
Rahli
3-8
Srednji
8 - 25
Zbijen
25 - 42
Vrlo zbijen
42 - 58
0 % - 15 %
15 % - 35 %
35 % - 65 %
65 % - 85 %
85 % - 100 %
Za ID > 0,35, to odgovara (N1)60/ID2 ~ 60.
(N1)60
ID
Vrlo rahli
0-3
Rahli
3-8
Srednji
8 - 25
Zbijen
25 - 42
Vrlo zbijen
42 - 58
0 % - 15 %
15 % - 35 %
35 % - 65 %
65 % - 85 %
85 % - 100 %
(4) Za sitne pijeske, N-vrijednosti treba smanjiti u omjeru 55:60 a za krupne pijeske poveati u
omjeru 65:60.
(5) Otpornost pijeska na deformiranje vea je to je dulje razdoblje konsolidacije. Ovaj se uinak
starenja odraava na veem broju udaraca i ini se da prouzrokuje poveanje parametra a.
Tipini rezultati za normalno konsolidirane sitne pijeske dani su u tablici F.2
Tablica F.2 Uinak starenja normalno konsolidiranih sitnih pijesaka
Laboratorijska ispitivanja
Svjei nasipi
Prirodne naslage
Starost
godine
-2
10
10
2
> 10
(N1)60/ID
35
40
55
(6) Prekonsolidacija poveava koeficijent b za faktor:
25
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Umjesto ukupnog treba stajati vertikalno.
EN 1997-2
Stranica 116/165
1 + 2 K0
1 + 2 K 0NC
gdje su K0 i K0NC in situ omjeri horizontalnog i vertikalnog efektivnog naprezanja za prekonsolidirani
odnosno normalno konsolidirani pijesak.
(7) Sve gore navedene korelacije uspostavljene su preteno za kvarcne pijeske. Njihova upotreba
za drobljivije i stiljivije pijeske, kao to su krenjaki pijesci ili ak kvarcni pijesci koji sadre
nezanemarivu koliinu sitnih estica, moe dovesti do podcjenjivanja vrijednosti ID.
NAPOMENA: Ove je primjere objavio Skempton (1986). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.3.
F.2 Primjeri odreivanja vrijednosti efektivnog kuta unutarnjeg trenja

(1) Tablica F.3 primjer je koji se moe upotrijebiti za odreivanje vrijednosti efektivnog kuta
unutarnjeg trenja kvarcnih pijesaka, () iz indeksa zbijenosti (ID). Na vrijednosti takoer utjeu
uglatost zrna i razina naprezanja (vidjeti tablicu F.3).
Tablica F.3 Korelacija indeksa zbijenosti (ID) i efektivnog kuta unutarnjeg trenja za kvarcne
pijeske, , u stupnjevima
Indeks
zbijenosti ID
%
Sitnog zrna
Jednoliki
40
60
80
100
34
36
39
42
Dobro
graduiran
36
38
41
43
Srednjeg zrna
Jednoliki
36
38
41
43
Dobro
graduiran
38
41
43
44
Krupnog zrna
Jednoliki
38
41
43
44
Dobro
graduiran
41
43
44
46
NAPOMENA: Ovaj je primjer objavio US Army Corps of Engineers (1993). Za dodatne podatke i primjere
26
vidjeti toku X.3.3.
F.3 Primjer metode prorauna slijeganja plitkih temelja

(1) Ovo je primjer empirijske izravne metode prorauna slijeganja plitkih temelja u krupnozrnatom
tlu.
(2) Za naprezanja manja od naprezanja prekonsolidacije, pretpostavlja se da je slijeganje 1/3 od
onog koji odgovara normalno konsolidiranom pijesku. Ako je q p, trenutano slijeganje, si, u
mm, kvadratnog temelja irine B, u mm, za prekonsolidirani pijesak dan je izrazom:
si = p B0,7
Icc
+ ( q p ) B0,7 Icc
3
gdje je:
p najvee prethodno naprezanje od nadslojeva, u kPa

q
Icc
af
prosjeno efektivno naprezanje ispod temelja, u kPa

af/B0,7
stiljivost podloge temelja, si/q, u mm/kPa
Ako je q p, izraz postaje:
26
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nema toke X.3.3.3.

EN 1997-2
Stranica 117/165
si = p B0,7
Icc
3
a za normalno konsolidirane pijeske:

si = ( q p ) B0,7 Icc
(3) S pomou regresijske analize zapisa slijeganja, dobiva se vrijednost Icc:
Icc = 1,71 N 1,4
gdje je N prosjeni broj udaraca SPT-a za utjecajnu dubinu.
Standardna pogreka vrijednosti af mijenja se od oko 1,5 za N vei od 25, do 1,8 za N manji od
oko 10.
(4) N-vrijednosti za ovu empirijsku metodu ne treba popravljati za tlak od nadslojeva. Ne spominje
se omjer energije (Er) koji odgovara N-vrijednostima. Uinak razine vode bi se trebao odraziti u
mjerenom broju udaraca, ali, ako je N > 15 za sitne ili prainaste pijeske ispod razine vode, treba
primijeniti popravak N = 15 + 0,5 (N - 15).
U sluajevima koji ukljuuju ljunke ili pjeane ljunke, broj udaraca SPT-a treba poveati za
faktor od oko 1,25.
(5) Vrijednost N dana je aritmetikom sredinom mjerenih N-vrijednosti za utjecajnu dubinu,
zI = B0,75, unutar koje se ostvari 75 % slijeganja u sluajevima kada se N poveava ili je konstantan
s dubinom. Ako N dosljedno pada s dubinom, utjecajna se dubina uzima kao manja vrijednost od
2B i donjeg ruba mekog sloja.
(6) Treba primijeniti popravni faktor fs za omjer duljine i irine temelja (L/B):
L
1,25 B
fs =
L + 0,25
B
Vrijednost fs tei 1,56 kada L/B tei u beskonanost. Ne treba primijeniti popravni faktor za dubinu
(D) ako je D/B < 3.
(7) Temelji u pijescima i ljuncima izloeni su slijeganjima ovisnim o vremenu. Popravni faktor, ft,
treba primijeniti na trenutano slijeganje:
ft = (1 + R3 + Rt lg t/3)
gdje je:
ft popravni faktor za vrijeme t 3 godine
R3 faktor ovisan o vremenu za slijeganje koje se odvija tijekom prve 3 godine nakon izgradnje
Rt faktor ovisan o vremenu za slijeganje koje se odvija svaki logaritamski ciklus nakon 3 godine.
(8) Za statika optereenja, konzervativne vrijednosti R3 i Rt su 0,3 odnosno 0,2. Tako je za
t = 30 godina, ft = 1,5. Za promjenljivo optereenje (visoki dimnjaci, mostovi, silosi, turbine itd.),
vrijednosti R3 i Rt su 0,7 odnosno 0,8, tako da je za t = 30 godina, ft = 2,5.
EN 1997-2
Stranica 118/165
NAPOMENA:
toku X.3.3.
Ovaj su primjer objavili Burland i Burbridge (1985). Za dodatne podatke i primjere vidjeti
EN 1997-2
Stranica 119/165
Dodatak G
(obavijesni)
Ispitivanje dinamikim prodiranjem (DP)
G.1 Primjeri korelacija broja udaraca i indeksa zbijenosti
(1) Ovo su primjeri indeksa zbijenosti (ID) iz ispitivanja dinamikim prodiranjem (DP) za razne
vrijednosti koeficijenta jednolikosti (CU) (raspon za koji izrazi vrijede: 3 N10 50):
slabo graduiran pijesak (CU 3) iznad podzemne vode
ID = 0,15 + 0,260 lg N10L (DPL)
ID = 0,10 + 0,435 lg N10H (DPH)
slabo graduiran pijesak (CU 3) ispod podzemne vode
ID = 0,21 + 0,230 lg N10L (DPL)
ID = 0,23 + 0,380 lg N10H (DPH)
dobro graduiran pijesak-ljunak (CU 6) iznad podzemne vode
ID = -0,14 + 0,550 lg N10H (DPH)
NAPOMENA: Ove su primjere objavili Stenzel i dr. (1978) a objavljeni su i u DIN 4094-3. Za dodatne
podatke i primjere vidjeti toku X.3.4.
G.2 Primjer korelacije efektivnog kuta unutarnjeg trenja i indeksa zbijenosti

(1) Ovo je primjer odreivanja efektivnog kuta unutarnjeg trenja () iz indeksa zbijenosti (ID) za
proraune nosivosti krupnozrnatog tla (vidjeti tablicu G.1)
Tablica G.1 Efektivni kut unutarnjeg trenja () krupnozrnatog tla u ovisnosti o indeksu
zbijenosti (ID) i koeficijentu jednolikosti (CU)
Vrsta tla
Graduiranost
Raspon ID
%
Blago sitni pijesak,
pijesak,
pijesak-ljunak
Pijesak,
pijesak-ljunak,
ljunak
Slabo graduiran
(CU < 6)
Dobro graduiran
(6 CU 15)
Efektivni kut
unutarnjeg trenja ()
15 35
(rahli)
30
35 65
(srednje zbijen)
32,5
> 65
(zbijen)
35
15 35
(rahli)
30
35 - 65
(srednje zbijen)
34
> 65
(zbijen)
38
NAPOMENA: Ovaj je primjer objavljen u DIN 1054-100. Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.4.
G.3 Primjer utvrivanja edometarskog modula ovisnog o naprezanju iz rezultata DP-a

(1) Ovo je primjer odreivanja edometarskog modula slijeganja, ovisnog o vertikalnom naprezanju,
(Eoed) koji se esto preporua za proraun slijeganja plitkih temelja a definira se izrazom:
EN 1997-2
Stranica 120/165
w2
+ 0,5 v
Eoed = w1pa v
pa
gdje je:
w1 koeficijent krutosti
w2 eksponent krutosti
za pijeske s koeficijentom jednolikosti CU 3, w2 = 0,5
za gline niske plastinosti (Ip 10; wL 35), w2 = 0,6
v vertikalno efektivno naprezanje na osnovici temelja ili na bilo kojoj dubini ispod nje
prouzroeno teinom nadslojeva
v vertikalno efektivno naprezanje prouzroeno konstrukcijom na osnovici temelja ili na bilo kojoj
dubini ispod nje
pa atmosferski tlak
Ip
indeks plastinosti
wL granica teenja.
(2) Vrijednosti koeficijenta krutosti (w1) mogu se izvesti iz ispitivanja DP, primjerice, s pomou
sljedeih jednadbi, ovisno o vrsti tla:
slabo graduirani pijesci (CU 3) iznad podzemne vode
w1 = 214 lg N10L + 71
(DPL; raspon za koji jednadba vrijedi: 4 N10L 50)
w1 = 249 lg N10H + 161
(DPH; raspon za koji jednadba vrijedi: 3 N10H 10)
gline niske plastinosti, vrste konzistencije ili krue (0,75 Ic 1,30), iznad podzemne vode (Ic
je indeks konzistencije)
w1 = 4 N10L + 30
(DPL; raspon za koji jednadba vrijedi: 6 N10L 19)
w1 = 6 N10H + 50
(DPH; raspon za koji jednadba vrijedi: 3 N10H 13).
NAPOMENA: Ove su primjere objavili Stenzel i dr. (1978) i Biedermann (1984) a objavljeni su i u
DIN 4094-3:2002. Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.4.
G.4 Primjer korelacija otpornosti statikom prodiranju iljka i broja udaraca

(1) Ovo je primjer procjene otpornosti statikom prodiranju iljka (qc) u pijescima i mjeavinama
pijeska i ljunka iz rezultata ispitivanja dinamikim prodiranjem DPH za odreivanje najvee
nosivosti pilota iz odgovarajuih korelacija utvrenih iz ispitivanja statikog pokusnog optereenja
pilota (vidjeti sliku G.1 i toke 4.3.4.2 (1)P i D.6).
Legenda
(x) Broj udaraca
(y) Otpornost statikom prodiranju iljka (qc)
1 Slabo graduiran pijesak iznad podzemne vode
2 Slabo graduiran pijesak ispod podzemne vode
3 Dobro graduiran pijesak i ljunak iznad podzemne vode
4 Dobro graduiran pijesak i ljunak ispod podzemne vode
Slika G.1 Primjer korelacija broja udaraca N10H i otpornosti statikom prodiranju iljka (qc)
za slabo graduirane pijeske i dobro graduirane mjeavine pijeska i ljunka
NAPOMENA: Ovaj su primjer objavili Stenzel i dr. (1978) a objavljen je i u DIN 4094-3. Za dodatne podatke i
primjere vidjeti toku X.3.4.
EN 1997-2
Stranica 121/165
G.5 Primjer korelacije broja udaraca raznih ispitivanja dinamikim prodiranjem

(1) Ovo je primjer korelacija broja udaraca N10L ispitivanja dinamikim prodiranjem DPL i broja
udaraca N10H ispitivanja dinamikim prodiranjem DPH za slabo graduirane pijeske (CU < 3) iznad
razine podzemne vode:
a)
Ulazne vrijednosti: rezultati DPH

N10L = 3 N10H
raspon za koji jednadba vrijedi: 3 N10H 20

b)
Ulazne vrijednosti: rezultati DPL-a

N10H = 0,34 N10L
raspon za koji jednadba vrijedi: 3 N10L 50

NAPOMENA: Ove su primjere objavili Stenzel i dr. (1978) i Biedermann (1984) a objavljeni su i u
DIN 4094-3:2002. Za gline, vidjeti Butcher, A.P., McElmeel, K., Powell, J.J.M. (1995). Za dodatne podatke i
primjere vidjeti toku X.3.4.
EN 1997-2
Stranica 122/165
Dodatak H
(obavijesni)
Ispitivanje prodiranjem pomou utega (WST)
(1) Ovaj dodatak daje primjer vrijednosti efektivnog kuta unutarnjeg trenja () i dreniranog
Youngovog modula elastinosti (E), procijenjenih iz otpornosti u ispitivanju prodiranjem pomou
utega na temelju vedskog iskustva. U ovom se primjeru koreliraju srednja vrijednost otpornosti u
ispitivanju prodiranjem pomou utega u nekom sloju i srednje vrijednosti i E.
Tablica H.1 Vrijednosti efektivnog kuta unutarnjeg trenja i dreniranog Youngovog

modula elastinosti E za prirodne naslage kvarcnog i feldspatskog pijeska
procijenjene iz otpornosti u ispitivanju prodiranjem pomou utega u vedskoj
Indeks zbijenosti
Otpornost u ispitivanju
Efektivni kut
Drenirani Youngov
b
prodiranjem pomou
unutarnjeg trenja
modul elastinosti
a
utega
()
(E)
o
poluokretaji / 0,2 m
MPa
Vrlo rahli
0 - 10
29 - 32
< 10
Rahli
10 - 30
32 - 35
10 - 20
Srednje zbijen
20 - 50
35 - 37
20 - 30
Zbijen
40 - 90
37 - 40
30 - 60
Vrlo zbijen
> 80
40 - 42
60 - 90
a
Prije odreivanja indeksa zbijenosti, otpornost u ispitivanju prodiranjem pomou utega u
prainastom tlu treba podijeliti s 1,3.
b
o
Dane vrijednosti vrijede za pijeske. Za prainasto tlo treba oduzeti 3 . Za ljunke se smiju
o
dodati 2 .
c
E je aproksimacija sekantnog modula koji ovisi o naprezanju i vremenu. Dane vrijednosti
dreniranog modula odgovaraju slijeganjima nakon 10 godina. Dobiveni su uz pretpostavku
da raspodjela vertikalnog naprezanja slijedi aproksimaciju 2:1.
Nadalje, neka istraivanja ukazuju da te vrijednosti mogu biti 50 % manje u prainastom tlu
a 50 % vee u ljunkovitom tlu. Za prekonsolidirana krupnozrna tla, modul moe biti znatno
vei. Ako se slijeganja proraunavaju za tlakove temeljnoga tla vee od 2/3 proraunske
nosivosti u graninom stanju nosivosti, vrijednosti modula iz ove tablice treba prepoloviti.
(2) Ako su dostupni samo rezultati ispitivanja prodiranjem pomou utega, za kut unutarnjeg trenja i
Youngov modul elastinosti treba odabrati donju vrijednost svakog intervala iz tablice H.1.
(3) Ako se vrednuju dijagrami otpornosti u ispitivanju prodiranjem pomou utega za primjenu
tablice H.1, u obzir ne treba uzeti vrne vrijednosti prouzroene, primjerice, kamenjem ili oblucima.
Takve su vrne vrijednosti uobiajene za ispitivanje prodiranjem pomou utega u ljunku.
NAPOMENA: Ovaj su primjer objavili Bergdahl i dr. (1993). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku
X.3.5.
EN 1997-2
Stranica 123/165
Dodatak I
(obavijesni)
Ispitivanje terenskom krilnom sondom (FVT)
I.1 Primjeri postupaka za odreivanje popravnih faktora za nedreniranu posminu vrstou
(1) Primjeri postupaka za odreivanje popravnih faktora za rezultate ispitivanja terenskom krilnom
sondom za dobivanje nedrenirane posmine vrstoe (cu) iz mjerenih vrijednosti ispitivanja
terenskom krilnom sondom (cfv) dani su u tokama I.2 do I.5. Ti se popravni faktori uglavnom
zasnivaju na povratnim analizama slomova nasipa i pokusnih optereenja mekih glina. Svi
postupci vode do vrijednosti popravnog faktora (), koji se upotrebljava u sljedeoj jednadbi za
ocjenjivanje nedrenirane posmine vrstoe:
cu = cfv
gdje je:
cfv nedrenirana posmina vrstoa mjerena u ispitivanju terenskom krilnom sondom
popravni faktor.
(2) Postupak koji treba upotrijebiti treba se zasnivati na lokalnom iskustvu s dotinom vrstom gline.
Takoer u obzir treba uzeti da drenirana posmina vrstoa moe biti manja od nedrenirane
posmine vrstoe.
NAPOMENA: Za dodatne podatke vidjeti toku X.3.6.
I.2 Primjer odreivanja popravnog faktora na temelju Atterbergovih granica

(1) Za meke, normalno konsolidirane gline, popravni faktor () vezan je s granicom teenja ili
indeksom plastinosti. Primjer popravne krivulje dan je na slici I.1.
(2) Popravni faktor vei od 1,2 ne treba upotrebljavati bez potpore dopunskih istraivanja.
(3) Za ispucale gline, moe biti nuan popravni faktor od svega 0,3. Za ispucale gline, nedreniranu
posminu vrstou treba odrediti drugim metodama a ne iz ispitivanja terenskom krilnom sondom,
npr. pokusnim optereenjima ploom.
NAPOMENA: Danish Geotechnical Institute (1959) daje primjere popravnih faktora za ispucale gline. Za
dodatne podatke vidjeti toku X.3.6.
Legenda
wL granica teenja
Slika I.1 Primjer popravnih faktora za cfv na temelju granice teenja

za normalno konsolidirane gline
NAPOMENA: Sliku I.1 objavili su Larsson i dr. (1984). Za dodatne podatke vidjeti toku X.3.6.
Slika I.2 Primjeri popravnih faktora za cfv na temelju indeksa plastinosti i vertikalnog
efektivnog naprezanja (v0) za prekonsolidirane gline
EN 1997-2
Stranica 124/165
I.3 Primjer odreivanja popravnog faktora na temelju Atterbergovih granica i vertikalnog

efektivnog naprezanja27
(1) Ovaj je popravak vezan s indeksom plastinosti (Ip) i vertikalnim efektivnim naprezanjem (v0) u
temeljnome tlu. Primjeri krivulja prikazani su na slici I.2.
NAPOMENA: Sliku I.2 objavio je Aas (1979). Za dodatne podatke vidjeti toku X.3.6.
I.4 Primjer odreivanja popravnog faktora na temelju Atterbergovih granica i stanja

konsolidacije
(1) Ovaj je postupak razraen tako da se u obzir uzme uinak prekonsolidacije.
(2) Prvo se procijeni je li glina prekonsolidirana, s pomou odnosa prikazanog na slici I.3 (odnos
izmeu kolinika posmine vrstoe mjerene terenskom krilnom sondom (cfv) i efektivnog
naprezanja (v0) i indeksa plastinosti (Ip) za gline). Ako se odgovarajui parametri nalaze izmeu
krivulja za svjeu i staru, gline se smatraju normalno konsolidiranima (NC), dok se gline koje se
nalaze iznad krivulje stara smatraju prekonsolidiranima (OC).
(3) Normalno konsolidirana tla se zatim popravljaju u skladu s krivuljom oznaenom NC na slici I.4
a prekonsolidirana se tla popravljaju prema krivulji oznaenoj OC.
Legenda
1 krivulja sa slike I.2
2 donja granica za svjeu glinu
3 gornja granica za svjeu glinu; donja granica za staru glinu
4 raspon normalno konsolidiranih glina (NC)
5 raspon prekonsolidiranih glina (OC)
Slika I.3 Dijagram za razdvajanje normalno konsolidiranih i prekonsolidiranih glina

NAPOMENA: Ovaj su primjer objavili Aas i dr. (1986). Za dodatne podatke vidjeti toku X.3.6.
Legenda
1 normalno konsolidirana (NC)
2 prekonsolidirana (OC)
Slika I.4 Popravni faktori za normalno konsolidirane i prekonsolidirane gline

NAPOMENA: Za dodatne podatke vidjeti toku X.3.6.
I.5 Primjer odreivanja popravnog faktora na temelju Atterbergovih granica i stanja

konsolidacije
(1) Ovaj je postupak takoer prikazan kako bi se u obzir uzeo uinak prekonsolidacije.
(2) Popravni faktor () za normalno konsolidirane i blago prekonsolidirane gline moe se odrediti
iz:
0,43
=
wL
0,45
0,5
gdje je wL granica teenja (vidjeti sliku I.1).

27
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Pogrean naslov.

EN 1997-2
Stranica 125/165
(3) Za gline s omjerom prekonsolidacije veim od 1,3, moe se primijeniti sljedei popravni faktor
():
0, 43
wL
0,45
1,5
R
OC
1,3
0,43
wL
0,45
R
OC
1,3
0,15
gdje je ROC omjer prekonsolidacije.

NAPOMENA: Ova jednadba proizlazi od Larsson i hnberg (2003). Za dodatne podatke vidjeti toku X.3.6.
(4) Ako omjer prekonsolidacije nije odreen, moe ga se empirijski procijeniti iz izraza
cfv = 0,45 wL p. Popravni faktor () tada postaje:
0,43
c fv
=

wL 0,585wL v0
0,15
0,43
=
wL
0,45
cfv

0,585wL v0
0,15
NAPOMENA: Ova jJednadba cfv = 0,45 wL p proizlazi od Hansboa (1957). Za dodatne podatke vidjeti
toku X.3.6.
EN 1997-2
Stranica 126/165
Dodatak J
(obavijesni)
Ispitivanje plosnatim dilatometrom (DMT)
(1) Ovaj dodatak daje primjer korelacija Eoed i rezultata DMT-a. Te se korelacije smiju upotrijebiti
za odreivanje vrijednosti jednodimenzijskog tangentnog modula (Eoed = d/d) iz rezultata
ispitivanja DMT, s pomou:
Eoed = RM EDMT
gdje se RM procjenjuje na temelju lokalnoga iskustva ili s pomou sljedeih izraza:

ako je IDMT 0,6 tada je RM = 0,14 + 2,36 lg KDMT
ako je 0,6 < IDMT <3,0 tada je RM = RM0 + (2,5 - RM0) lg KDMT
gdje je RM0 = 0,14 + 0,15 (IDMT 0,6)
ako je 3,0 IDMT > 10 IDMT 3 tada je RM = 0,5 + 2 lg KDMT
ako je KDMT > 10 tada je RM = 0,32 + 2,18 lg KDMT
ako je iz gornjih izraza dobivena vrijednost RM < 0,85, tada se uzima da je RM jednak 0,85
gdje je:
IDMT indeks materijala iz indeksa plosnatog dilatometra
KDMT indeks horizontalnog naprezanja iz ispitivanja plosnatim dilatometrom.
NAPOMENA: Ovaj je primjer objavio Marchetti (2001). Za dodatne podatke i proraunske primjere vidjeti
toku X.3.7.
EN 1997-2
Stranica 127/165
Dodatak K
(obavijesni)
Ispitivanje optereenjem ploom (PLT)
K.1 Primjer odreivanja vrijednosti nedrenirane posmine vrstoe
(1) Ovo je primjer odreivanja nedrenirane posmine vrstoe (cu), koja se moe dobiti iz
jednadbe:
cu =
pu ( z )
Nc
gdje je:
pu
najvei dodirni tlak iz rezultata PLT-a
z ukupno naprezanje (gustoa teine puta dubina) na razini ispitivanja kada se ispitivanje
provodi u buotini s promjerom manjim od tri promjera ili irine ploe
Nc
faktor nosivosti; za krune ploe:
Nc = 6 (tipino za PLT na povrini terena)
Nc = 9 (tipino za PLT u buotinama s dubinom veom od etiri promjera ili irine ploe)
NAPOMENA: Ovaj je primjer objavio Marsland (1972). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.8.
K.2 Primjer odreivanja vrijednosti modula slijeganja ploe

(1) Ovo je primjer odreivanja modula slijeganja ploe EPLT (sekantni modul).
(2) Za pokusna optereenja, koja se izvode na povrini temeljnoga tla ili u iskopu u kojem je omjer
irine dna i promjera bar pet puta vei od promjera ploe, modul slijeganja ploe (EPLT) moe se
proraunati iz ope jednadbe:
EPLT =
p b
1 2
s 4
gdje je:
odabrani raspon djelujueg dodirnog tlaka koji se razmatra
promjena ukupnoga slijeganja za odgovarajuu promjenu djelujueg dodirnog tlaka p
ukljuujui slijeganja prouzroena puzanjem
b
promjer ploe
Poissonov omjer za uvjete ispitivanja.
p
s
(3) Ako nije drukije odreeno, iznosi 0,5 za nedrenirane uvjete u sitnozrnatom tlu a 0,3 u
krupnozrnatom tlu.
(4) Ako se ispitivanje provodi na dnu buotine, vrijednost EPLT smije se proraunati iz jednadbe:
EPLT =
p b
1 2 Cz
s 4
gdje je:
EN 1997-2
Stranica 128/165
Cz popravni faktor za dubinu a definiran je kao omjer slijeganja28 od optereenja na dubini i

slijeganja od odgovarajueg povrinskog optereenja; primjer preporuenih vrijednosti dan je
na slici K.1.
Slika K.1 Popravni faktor za dubinu Cz u ovisnosti o promjeru ploe b i dubini z za

rezultate PLT-a dobivene jednolikim krunim optereenjem
na dnu nezacijevljenog rova
NAPOMENA: Ovaj je primjer objavio Burland (1969). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku X.3.8.
K.3 Primjer odreivanja vrijednosti koeficijenta reakcije podloge

(1) Ovo je primjer odreivanja koeficijenta reakcije podloge (ks), koji se moe proraunati iz
jednadbe:
ks =
p
s
gdje je:
p odabrani raspon djelujueg dodirnog tlaka koji se razmatra

s promjena slijeganja za odgovarajuu promjenu djelujueg dodirnog tlaka p ukljuujui
slijeganja prouzroena puzanjem.
(2) Uz proraun vrijednosti ks treba navesti dimenzije ploe za ispitivanje.
NAPOMENA: Ovaj su primjer objavili Bergdahl i dr. (1993). Za dodatne podatke vidjeti toku X.3.8.
K.4 Primjer metode prorauna slijeganja plitkih temelja u pijesku

(1) Ovo je primjer izravnog odreivanja vrijednosti slijeganja. Slijeganja temeljne stope u pijesku
smiju se izvesti empirijski prema odnosima sa slike K.3, ako je temeljno tlo ispod temeljne stope do
vee dubine od dvostruke irine temeljne stope29 isto kao temeljno tlo ispod ploe (vidjeti sliku
K.2).
Legenda
b1 irina ploe za ispitivanje
b irina temelja
p optereenje
s1 slijeganje mjereno PLT-om
s predvieno slijeganje temeljne stope
1 ploa za ispitivanje
2 temeljna stopa
3 podruja utjecaja
Slika K.2 Podruje utjecaja ispod ploe za ispitivanje i temeljne stope

Legenda
b/b1 omjer irina
s/s1 omjer slijeganja
1
rahli
2
srednje zbijen
3
zbijen
Slika K.3 Dijagram za proraune slijeganja na temelju ispitivanja optereenjem ploom

28
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nedostaje rije slijeganje.

Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nedostaju rijei temeljna stopa.
29
EN 1997-2
Stranica 129/165
NAPOMENA: Ovaj su primjer objavili Bergdahl i dr. (1993). Za dodatne podatke i primjere vidjeti toku
X.3.8.
EN 1997-2
Stranica 130/165
Dodatak L
(obavijesni)
Detaljni podaci o pripremi ispitnih uzoraka tla za ispitivanje
L.1 Uvod
(1) Detaljni su postupci u podruju rada CEN/TC 341, na temelju postupaka ispitivanja koje je
preporuio Europski tehniki odbor 5 za Laboratorijsko ispitivanje (ETC5) Meunarodnoga
drutva za mehaniku tla i geotehniko inenjerstvo. Glavni su zahtjevi dani u ovom dodatku.
L.2 Priprema poremeenog tla za ispitivanje

L.2.1 Suenje tla
(1) Tlo se obino ne smije suiti prije ispitivanja, osim ako nije drukije zadano, ve se treba
upotrebljavati u njegovom prirodnom stanju. Ako je suenje tla nuno, treba upotrijebiti jednu od
sljedeih metoda:
- suenje do konstantne mase u ventiliranom suioniku, pri temperaturi od (105 5) C
- suenje u ventiliranom suioniku, pri zadanoj temperaturi nioj od 100 C (tj. djelomino suenje,
jer suenje pri nioj temperaturi ne treba biti dovreno)
- suenje izlaganjem zraku (djelomino) pri sobnoj temperaturi s ventilatorom ili bez njega.
L.2.2 Razdvajanje estica

(1) Opseg razdvajanja estica koji e se primijeniti i obrada svakog ostatka cementiranog
materijala trebaju odgovarati posebnim zahtjevima i uvjetima i trebaju biti zadani. Razdvajanje
estica i obradu svakako treba provoditi pri prirodnom sadraju vode u tlu.
(2) vrstu nakupinu zrna treba razbiti tako da se izbjegne drobljenje pojedinih zrna. Ne smije se
primijeniti jae djelovanje od onoga koje vri gumom obloeni tuak. Nuna je posebna pozornost
ako su zrna drobiva. Ako treba pripremiti veliku koliinu tla, estice treba razdvajati u obrocima.
L.2.3 Podjela
(1) Razdvojene estice tla treba temeljito promijeati prije podjele. Proces podjele treba ponavljati
dok se ne dobiju reprezentativni ispitni uzorci zadanih najmanjih masa.
L.2.4 Masa poremeenoga tla za ispitivanje

(1) Najmanje mase poremeenoga tla koje se zahtijevaju za ispitivanje saeto su prikazane u
tablici L.1. Ako najmanja masa ovisi o veliini najveeg zrna koje se pojavljuje u znatnoj koliini, to
treba povezati s najmanjom masom zahtijevanom za prosijavanje (oznaenoj s MMS) iz tablice
L.2.
(2) Zahtijevana masa iz tablice L.1 doputa pripremu jednog ispitnog uzorka, uz neku toleranciju
otpada ali bez ukljuivanja prevelikih zrna. Ako se za ispitivanje zahtijeva samo frakcija sitnih
estica, pripremljeni uzorak originalnoga tla mora biti dovoljno velik da osigura zadanu masu
traene frakcije.
EN 1997-2
Stranica 131/165
(3) Ako je za pripremu ispitnih uzoraka nuno odstraniti velika zrna iz poetnog uzorka, treba
zabiljeiti raspon veliina zrna i udio suhe mase odstranjenih prevelikih zrna.
Tablica L.1 Masa tla koja se zahtijeva za ispitivanje poremeenih uzoraka

Zahtijevana
poetna masa
Ispitivanje
Sadraj vode
Bar dvostruko
vea od mase
ispitnog uzorka
Gustoa mase estica
100 g
Najmanja masa pripremljenog ispitnog uzorka

Glina i
prah
30 g
Pijesak
100 g
ljunkovito tlo
D = 2mm 10 mm
MMS
D > 10 mm
0,3 MMS
min 500 g
10 g (veliina zrna < 4 mm)
Veliina zrna
Prosijavanje
2 MMS
MMS
Sedimentacija
Areometar
250 g
50 g
100 g
Pipeta
100 g
12 g
30 g
Granice konzistentnih stanja
500 g
Indeks zbijenosti
8 kg
Disperzivnost
400 g
Zbijanje
NS
Proctorov kalup
25 kg
10 kg
CBR kalup
80 kg
50 kg
CBR
6 kg
300 g (veliina zrna < 0,4 mm)
a
a
Propusnost
Promjer
100 mm
4 kg
75 mm
3 kg
50 mm
500 g
38 mm
250 g
Oznaivanje:
D
promjer najveeg zrna znatne koliine (10 % ili vie suhe mase)
MMS najmanja masa potrebna za prosijavanje (vidjeti tablicu L.2)
NS
zrna koja nisu podlona drobljenju
S
zrna podlona drobljenju tijekom zbijanja
a
masa ispitnog uzorka ovisi o ponaanju tla tijekom ispitivanja
b
ispitni uzorci za propusnost dvostruko vee visine od promjera
L.2.5 Priprema tla za zbijanje

(1) Tlo za ispitivanje zbijenosti i slinih ispitivanja ne smije se suiti. Ako je nuno smanjiti sadraj
vode u tlu, to treba uiniti suenjem na zraku.
(2) Gornja granica doputenih veliina zrna ovisi o veliini kalupa za ispitivanje. Prije pripreme tla
za ispitivanje treba odstraniti zrna koja su vea od dolje navedenih vrijednosti (vidjeti tablicu L.3).
L.3 Priprema neporemeenih ispitnih uzoraka

(1) Metoda pripreme ispitnih uzoraka iz uzorka neporemeenoga tla ovisi o vrsti uzorka i vrsti
ispitnog uzorka koji treba pripremiti.
EN 1997-2
Stranica 132/165
(2) Priblina masa tla koja se zahtijeva za tipine laboratorijske ispitne uzorke dana je u tablici L.4.
Navedena je masa dovoljna za jedan ispitni uzorak uz neku toleranciju otpada prouzroenog
obrezivanjem.
L.4 Priprema ispitnih uzoraka zbijanjem

L.4.1 Opi zahtjevi
(1) Poremeeno se tlo moe zbijati u oblik ispitnih uzoraka u skladu s jednim od sljedeih dvaju
kriterija:
- zbijanje zadanom energijom zbijanja pri zadanom sadraju vode
- postizanje zadane gustoe mase suhog tla pri zadanom sadraju vode.
Tablica L.2 Najmanja masa za prosijavanje

Promjer najveeg
zrna (D)
mm
Najmanja masa za
prosijavanje (MMS)
kg
75
63
45
37,5
31,5
22,4
20
16
120
70
25
15
10
4
2
1,5
Promjer najveeg
zrna (D)
mm
Najmanja masa za
prosijavanje (MMS)
g
11,2
10
8
5,6
4
2,8
2
600
500
400
250
200
150
100
Tablica L.3 Doputena veliina zrna za ispitivanja zbijanjem

Vrsta ispitivanja
Zbijanje
- u kalupu od jedne litre

- u CBR kalupu
Odreivanje CBR-a
Najvea veliina
zrna
20 mm
37,5 mm
20 mm
Tablica L.4 Zahtijevana masa tla za ispitivanje neporemeenih uzoraka

Vrsta ispitivanja
Dimenzije ispitnog uzorka

Promjer
Visina
mm
mm
Najmanja zahtijevana
masa
g
EN 1997-2
Stranica 133/165
Edometar
50
75
100
20
20
20
90
200
350
35
70
38
76
50
100
70
140
200
100
150
300
Presjek
60 60
20
100 100
20
150
300 300
Najvea veliina zrna
150
200
450
1 200
3 500
12 000
Tlaenje
jednoosno
nekonsolidirano-nedrenirano
troosno
Izravni posmik
Gustoa mase
a
Najvea veliina zrna
a
b
c
150
450
30 000
D = 5,6 mm
D = 8 mm
D = 10 mm
D > 10 mm
125
300
500
c
1,4 (MMS)
D je promjer najveeg zrna znatne koliine (10 % ili vie mase)

Dimenzije ispitnog uzorka i najmanji zahtijevani obujam primjenjuju se za sva tri ispitivanja
MMS je najmanja masa potrebna za prosijavanje, kao to je zadano u tablici L.2.
(2) Glini, koju zbijanjem treba pripremiti u oblik ispitnog uzorka, ne treba dopustiti suenje. Ako je
nuno smanjiti sadraj vode u tlu, to treba uiniti suenjem na zraku. Ako je nuno dodati vodu radi
poveanja sadraja vode, vodu treba dobro umijeati a tlo treba pustiti da stoji u zatvorenoj posudi
najmanje 24 sata prije upotrebe.
(3) Tlo treba razbiti na komade prije zbijanja.
(4) Gornja granica doputenih veliina zrna ovisi o veliini ispitnog uzorka koji treba pripremiti. Prije
pripreme tla za zbijanje treba ukloniti zrna koja su vea od vrijednosti iz tablice L.5.
(5) Prije i nakon zbijanja treba kontrolirati granulometrijski sastav ispitnog uzorka.
Tablica L.5 Doputena veliina zrna ovisno o veliini ispitnog uzorka

Najvea veliina zrna

a
Konsolidacija u edometru
H/5
Izravni posmik (u kutiji)

Tlana vrstoa
(cilindrian ispitni uzorak s H/d oko 2)
Propusnost
a
H = visina ispitnog uzorka
b
d = promjer ispitnog uzorka
H/10
b
d/5
d/12
L.4.2 Uzorak pripremljen zbijanjem vei od ispitnog uzorka

(1) Ako se ispitni uzorci pripremaju za konsolidaciju u edometru, izravni posmik ili ispitivanja tlane
vrstoe, tlo obino treba zbijati na zadan nain u prikladni kalup koji je veih dimenzija od
traenog ispitnog uzorka. Zbijeni uzorak zatim treba izvaditi iz kalupa a ispitni uzorak treba
pripremiti primjenom postupaka opisanih za neporemeene uzorke.
NAPOMENA: Ova metoda nije prikladna za zrnato tlo.
EN 1997-2
Stranica 134/165
(2) Ispitni uzorci za ispitivanja propusnosti smiju se izravno zbijati u kalup ili posudu u kojoj se
provodi ispitivanje.
(3) Za zbijanje zadanom energijom, primijenjena energija zbijanja obino treba odgovarati onoj
koja se primjenjuje u jednoj od dvije vrste ispitivanja zbijanjem koje su navedene u dijelovima ove
norme o ispitivanju zbijanjem (vidjeti toku 5.10 i Dodatak R). Zbijanje treba izvoditi u slojevima a
povrinu svakoga sloja treba blago razrahliti prije nanoenja sljedeega sloja.
(4) Za postizanje zadane gustoe mase, tlo se smije dinamiki zbijati ili ga se smije tlaiti pod
statikim optereenjem. Nakon nanoenja svakoga sloja tlo treba izvagati i izmjeriti mu obujam
kako bi se dobila traena gustoa mase. Za uspostavljanje primjerene metode poeljno je da se
provedu prethodne probe.
(5) Ako tlo sadri glinu, zbijeni uzorak treba brtviti i pohraniti tijekom njege od najmanje 24 sata
prije njegova vaenja za pripremu ispitnih uzoraka.
L.4.3 Ispitni uzorak pripremljen zbijanjem

(1) Za pripremu malih ispitnih uzoraka za izravni posmik, edometar ili ispitivanje tlane vrstoe, tlo
treba nabijati, gnjeiti ili zbijati u primjereni kalup, prsten ili cijev. Smije se primijeniti prikladni runi
malj, harvardski ureaj za zbijanje ili gnjeenje. Treba paziti da se izbjegne stvaranje upljina u
ispitnom uzorku. Toan postupak koji se zahtijeva za dobivanje traene gustoe mase ili energije
zbijanja prvo treba odrediti pokuajem. Treba zabiljeiti pojedinosti kako bi se postupak mogao
ponoviti za dobivanje veeg broja ispitnih uzoraka s istim svojstvima.
(2) Zbijanje cilindrinih ispitnih uzoraka promjera 100 mm ili vie, smije se izvoditi maljem za
zbijanje. Treba zadati broj slojeva i broj udaraca po sloju.
(3) Ako tlo sadri glinu, zbijeni uzorak treba brtviti i pohraniti tijekom njege od najmanje 24 sata
prije njegove upotrebe, kako bi se dopustilo smanjenje dodatnoga tlaka porne vode.
L.4.4 Ponovno zasienje

(1) Ispitni uzorak pripremljen zbijanjem redovito je na poetku nezasien. Obino se prije
ispitivanja zahtijeva njegovo ponovno zasienje, to treba provesti primjenom jedne od priznatih
metoda zasiivanja, danih u postupcima ispitivanja posmine vrstoe ili stiljivosti. Potpuno
zasienje treba potvrditi kontrolom vrijednosti parametra B, ako se moe primijeniti.
L.4.5 Pregnjeen ispitni uzorak

(1) Pregnjeenje se moe postii stavljanjem tla u zatvorenu plastinu vreu gdje ga se nekoliko
minuta prstima stie i gnjei. Pregnjeen ispitni uzorak oblikuje se natiskivanjem tla u primjeren
kalup, primjerice, ipkom za nabijanje. Ovaj postupak treba provesti to je mogue bre radi
spreavanja promjene sadraja vode i bez stvaranja mjehura zraka. Ispitni uzorak zatim treba
izvaditi i obrezati.
L.5 Ispitni uzorci pripremljeni kao kaa

L.5.1 Priprema kae
(1) Tlo treba temeljito promijeati s vodom i oblikovati homogenu kau sa sadrajem vode veim
od granice teenja. Poeljno je pripremu kae zapoeti od prirodnog sadraja vode bez suenja
tla. Suenje tla i mljevenje u prah mogu promijeniti njegova svojstva. Ako je nuno, vea se zrna
moe odstraniti mokrim prosijavanjem kroz primjereno sito. Voda za mijeanje smije biti destilirana
EN 1997-2
Stranica 135/165
ili deionizirana ili primjerenog kemijskog sastava. Kaa treba biti dovoljno itka da se moe
izlijevati. Za to je obino dovoljan dvostruko vei sadraj vode od granice teenja.
L.5.2 Konsolidacija
(1) Konsolidacijska elija treba biti dovoljno velika da se nakon konsolidacije dobije zahtijevana
veliina ispitnog uzorka ili uzorka za obrezivanje. Treba osigurati drenau uzorka bez gubitka
estica tla.
(2) Nakon izlijevanja kae u kalup, treba primijeniti poetnu konsolidaciju samo pod teinom gornje
ploe dok se rubne plohe ispitnog uzorka dovoljno ne skrute za spreavanje gubitka materijala pod
daljnjim optereenjem. Vertikalno naprezanje za konsolidaciju treba biti dovoljno veliko da se
uzorkom moe rukovati nakon konsolidacije i treba ga dovoljno dugo zadrati da proces
konsolidacije gotovo zavri.
L.5.3 Priprema ispitnih uzoraka

(1) Konsolidirani uzorak treba izvaditi iz elije i prema potrebi obrezati za pripremu jednog ili vie
ispitnih uzoraka.
(2) Ako se ispitivanje jednodimenzijske konsolidacije provodi na tlu pripremljenom kao kaa, smije
se upotrijebiti ista elija u kojoj je kaa konsolidirala.
EN 1997-2
Stranica 136/165
Dodatak M
(obavijesni)
Detaljni podaci o razredbenim ispitivanjima, raspoznavanju i opisu tla
M.1 Kontrolni popisi za razredbena ispitivanja
(1) Broj ispitnih uzoraka za ispitivanje ovisi o promjenljivosti tla, opsegu iskustva s tlom i u manjoj
mjeri od ostalih ispitivanja o geotehnikom problemu Tablica M.1 daje smjernice za broj
razredbenih ispitivanja.
(2) Tablica M.2 daje kontrolni popis za svako razredbeno ispitivanje iz ove norme.
Tablica M.1 Razredbena ispitivanja

Predloen najmanji broj uzoraka koje treba ispitati za jedan sloj tla
Razredbeno ispitivanje
Usporedivo iskustvo
Granulometrijski sastav
Ne
Da
4-6
2-4
Sadraj vode
svi uzorci 1. do 3. razreda kvalitete
Ispitivanje indeksa vrstoe
svi uzorke 1. razreda kvalitete
Granice konzistentnih stanja (Atterbergove granice)
3-5
1-3
Gubitak mase arenjem (za organsko tlo i glinu)
3-5
1-3
Ukupna gustoa mase
svaki element ispitivanja
Indeks zbijenosti
prema potrebi
Gustoa mase estica
Sadraj karbonata
prema potrebi
Sadraj sulfata
prema potrebi
pH
prema potrebi
Sadraj klorida
prema potrebi
Disperzivnost tla
prema potrebi
Podlonost zamrzavanju
prema potrebi
Tablica M.2 Kontrolni popis za razredbena ispitivanja

Razredbeno ispitivanje
Sadraj vode
Ukupna gustoa mase
Kontrolni popis
Kontrolirati metodu pohranjivanja uzoraka
Koordinirati program ispitivanja s ostalim razredbenim ispitivanjima
Uobiajena metoda suenja u suioniku nije primjerena za gips ni
organsko tlo; moda su potrebne mjere opreza
Zabiljeiti prisutnost gipsa i organskoga tla
Za krupnozrnato je tlo mogue potreban popravak izmjerenog sadraja
vode
Popravak potreban za salinino tlo
Treba odabrati metodu ispitivanja
Kontrolirati upotrijebljene metode uzorkovanja i rukovanja uzorkom
Za velike je geotehnike projekte mogue potrebna prilagodba metode ili
upotreba terenske metode
Za pijeske i ljunke mogue je potreban popravak mjerene gustoe mase
EN 1997-2
Stranica 137/165
Gustoa mase estica
Granulometrijski sastav
Granice konzistentnih stanja

(Atterbergove granice)
Priprema uzorka (suenje u suioniku nasuprot vlanom ispitnom uzorku)

moe utjecati na rezultate
Kontrolirati ima li materijal zatvorene pore; ako ima, mogli bi biti primjereni
posebni postupci
Zabiljeiti ako materijal ima zatvorene pore
Ako su rezultati izvan raspona tipinih vrijednosti, razmotriti dodatna
odreivanja; mineraloki sastav i sadraj organskih materija utjeu na
rezultate
Odabir metode ispitivanja ovisi o veliini zrna i gradaciji
Karbonati i organska materija utjeu na rezultate ispitivanja; iz takvih se
materijala, prema potrebi, odstranjuju karbonati i organska materija ili se
postupak ispitivanja prilagoava
Kontrolirati je li primijenjeno ispravno etvrtanje uzorka (veliina zrna i
reprezentativnost uzorka)
Odabir metode ispitivanja granice teenja; nekoliko je metoda prihvatljivo,
ali se preporua metoda s padajuim stocem
Kontrolirati pripremu ispitnih uzoraka, naroito homogenizaciju i mijeanje
Kontrolirati je li primijenjeno suenje
Suenje moe vrlo jako utjecati na rezultate i treba izbjegavati suenje u
suioniku
Tlo koje oksidira treba brzo ispitati
Rezultati ne trebaju biti pouzdani za tiksotropno tlo
Indeks zbijenosti zrnatoga

tla

Odabrati vrstu ispitivanja
Rezultati jako ovise o primijenjenom postupku
Pripremljeni ispitni uzorci imaju visok stupanj nejednolikosti
Disperzivnost tla
Potrebno je razmotriti zadavanje drukijih uvjeta zbijanja ispitnih uzoraka

Izbjegavati suenje ispitnih uzoraka prije ispitivanja
Potrebno je odabrati postupke ispitivanja
Potrebno je dodatno provesti razredbena ispitivanja
Podlonost zamrzavanju
NAPOMENA: Primjeri razredbenih metoda, raspoznavanja i opisa tla dani su u dokumentima popisanim u
toki X.4.1
M.2 Odreivanje sadraja vode

M.2.1 Vrednovanje rezultata ispitivanja
(1) Ako je voda u tlu salinina, otopljene e soli ostati u tlu nakon suenja a to moe dovesti do
netonih rezultata za sadraj vode. Primjerenija bi bila vrijednost sadraja tekuine, tj. mase
tekuine (vode i soli) po jedinici mase suhoga tla.
(2) Sadraj vode koji se u laboratoriju dobije na uzorku krupnozrnatoga tla u kojem je promjer
najveeg zrna ogranien veliinom uzorka, moe se razlikovati od in situ sadraja vode. U tom
sluaju sadraj vode treba popraviti ovisno o postotku zrna koja su vea od promjera najveega
zrna.
NAPOMENA: Primjeri metoda odreivanja sadraja vode u tlu dani su u dokumentima popisanim u toki
X.4.1.2.
M.3 Odreivanje ukupne gustoe mase

M.3.1 Postupci ispitivanja
EN 1997-2
Stranica 138/165
(1) Postupak s linearnim mjerenjem primjeren je samo za sitnozrnato tlo. Za krupnozrnato se tlo
gustoa mase obino moe s dovoljnom tonou odrediti in situ ispitivanjima, a jo tonije
mjerenjima zamrznutih neporemeenih uzoraka.
(2) U tablici M.3 daju se smjernice za najmanji broj zahtijevanih ispitivanja za jedan sloj gline ili
prainastoga tla. U tablici zadan samo jedan pokus znai kontrolu postojeega znanja.
Tablica M.3 Ispitivanja gustoe mase najmanji broj ispitnih uzoraka koje treba ispitati za jedan sloj tla
Promjenljivost mjerene gustoe mase
Usporedivo iskustvo
Nikakvo
Osrednje
Opseno
Raspon mjerene gustoe mase 0,02 Mg/m
Raspon mjerene gustoe mase 0,02 Mg/m
NAPOMENA: Primjeri metoda odreivanja ukupne gustoe mase tla dani su u dokumentima popisanim u
toki X.4.1.3.

(1) Rezultate ispitivanja treba kontrolirati proraunom stupnja zasienosti, koji ne smije premaiti
100 %.
(2) Gustoa mase suhoga tla, koja se u laboratoriju dobije na uzorku krupnozrnatoga tla za koji je
promjer najveeg zrna ogranien veliinom uzorka, moe se razlikovati od in situ gustoe mase
suhoga tla. U tom sluaju gustou mase suhoga tla treba popraviti ovisno o postotku zrna koja su
vea od promjera najveega zrna.
M.4 Odreivanje gustoe mase estica

(1) Obujam materijala nuan za odreivanje gustoe mase estica vrlo je mali (najmanje 10 g, za
veliinu zrna manjih od 4 mm). Ispitni se uzorak obino vadi iz ispitnog uzorka upotrijebljenog za
neko drugo laboratorijsko ispitivanje.
(2) U poroznom materijalu sa zatvorenim porama, estice imaju tek prividnu
Gustou mase estica moe se dobiti finim mljevenjem ispitnih uzoraka a koliina
se utvrdi30 tako da se obujam otvorenih pora odredi njihovim zasienjem vodom
tlakom plina u specijaliziranim laboratorijima. Gustou mase estica zatim
laboratoriju posebnim postupkom.
gustou mase.
zatvorenih pora
ili postupkom s
treba mjeriti u
(3) Za tlo koje sadri organske materije, laboratorijsko ispitivanje treba provoditi primjenom
posebnih postupaka. U suprotnom, izmjerene vrijednosti treba oprezno upotrebljavati.
(4) Mogu se primijeniti moderne metode kao to je He-piknometar. Ove metode treba umjeriti s
pomou jedne od uobiajenih metoda, primjerice one koje su opisane u dokumentima popisanim u
toki X.4.1.4.
NAPOMENA: Primjeri metoda odreivanja gustoe mase estica tla dani su u dokumentima popisanim u
toki X.4.1.4.
M.5 Granulometrijska analiza
30
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nedostaju rijei se utvrdi.

EN 1997-2
Stranica 139/165
(1) Za krupnozrnato tlo (prevladavajue veliine zrna ljunka i/ili pijeska), granulometrijski se
sastav odreuje prosijavanjem nakon ispiranja, dok sedimentacija obino nije nuna. Za
sitnozrnato tlo (prevladavajue veliine estica praha i/ili gline), primjenjuje se sedimentacija,
ukljuujui prosijavanje svih zrna veliine pijeska. Za mijeano tlo (koje sadri sve veliine zrna),
primjenjuju se prosijavanje i sedimentacija.
(2) Posebno treba obratiti pozornost na ispitivanje glina i organskoga tla. Primjerice, estice gline
mogu imati uinak povezivanja, koji tijekom suenja pri temperaturi od 105 oC postaje
nepovratnim, jer organska materija djelomino oksidira tijekom suenja pri toj temperaturi.
(3) Moderne metode, koje ukljuuju sustave za promatranje rendgenskim zrakama, laserske
snopove, mjerenja gustoe mase i brojae estica, takoer se smiju primijeniti. Njih treba umjeriti s
pomou metoda preporuenih u toki (2).
NAPOMENA: Primjeri metoda granulometrijske analize tla dani su u dokumentima popisanim u toki
X.4.1.5.
M.6 Indeks zbijenosti zrnatoga tla

(1) Preporueni najmanji broj ispitnih uzoraka, koje treba ispitati za jedan sloj tla, je dva za
odreivanje najvee gustoe mase, odnosno tri za odreivanje najmanje gustoe mase.
NAPOMENA: Primjeri metoda odreivanja indeksa zbijenosti zrnatoga tla dani su u dokumentima popisanim
u toki X.4.1.7.
M.7 Odreivanje disperzivnosti tla

M.7.1 Openito
(1) Neka prirodna glinovita tla brzo disperziraju u vodi koja sporo tee, radi koloidne erozije du
pukotina i ostalih strujnih kanala. Takva su tla jako podlona eroziji i stvaranju erozijskih kanala.
Sklonost disperzivnoj eroziji tla ovisi o mineralokom i kemijskom sastavu gline i otopljenim solima
u pornoj vodi i erodirajuoj vodi. Disperzivne gline obino imaju visoki sadraj natrija.
M.7.2 Postupci za sva ispitivanja

(1) Ispitivanje disperzivnosti ne moe se provesti za tlo koje sadri manje od 10 % gline i kojemu je
indeks plastinosti manji ili jednak 4 %.
(2) Preporueni najmanji broj ispitnih uzoraka, koje treba ispitati za jedan sloj tla, je dva za "pinhole
ispitivanje", dva za ispitivanje s dva areometra, dva za ispitivanje topljivih soli u pornoj vodi i tri za
ispitivanje raspucavanja. Zadavanje broja ispitivanja koje treba provesti treba se zasnivati na
inenjerskoj prosudbi.
NAPOMENA: Primjeri metoda ispitivanja disperzivnosti tla dani su u dokumentima popisanim u toki
X.4.1.8.
M.7.3 "Pinhole" ispitivanje

(1) Preporua se slijediti literaturu popisanu u toki X.4.1.8, osim to:
- ispitni uzorak treba zbijati u harvardskom minijaturnom kalupu pri sadraju vode koji je blizu
granici plastinosti
- treba nanijeti pet slojeva za ukupnu visinu ispitnog uzorka od (38 2) mm
EN 1997-2
Stranica 140/165
- za svaki sloj treba primijeniti konstantnu energiju zbijanja, tako da konana gustoa mase suhog
tla ispitnog uzorka iznosi 95 % najvee gustoe mase suhog tla odreene uobiajenim
ispitivanjem(ima) zbijenosti tla u laboratoriju.
(2) Prikaz rezultata treba sadravati:
- rezultate razredbenih ispitivanja
- gustou mase ispitnih uzoraka
- hidraulike potencijale tijekom ispitivanja i trajanje ispitivanja za svaki hidrauliki potencijal
- brzine procjeivanja tekuine kroz ispitni uzorak
- zamuenost te tekuine na kraju ispitivanja
- veliinu i oblik rupe na kraju ispitivanja
- razredbu tla prema uobiajenom upuivanju.
NAPOMENA: Primjeri metoda pinhole ispitivanja dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.1.8.
M.7.4 Ispitivanje s dva areometra

(1) Prikaz rezultata treba sadravati granulometrijske krivulje dobivene s disperzivnom otopinom i
mehanikom trenjom/mijeanjem i bez njih i postotak disperzije.
M.7.5 Ispitivanje raspucavanja

(1) Prikaz rezultata treba sadravati razredbu tla kao disperzivno ili nedisperzivno i pojedinosti o
upotrebljenom reagensu.
NAPOMENA: Primjeri takvih razredbi dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.1.8.
M.7.6 Natrij i otopljene soli u ekstraktu porne tekuine

(1) U izvjetaju treba prikazati dobiveni postotak taloenoga natrija.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja za odreivanje topljivih soli u pornoj vodi dani su u
dokumentima popisanim u toki X.4.1.8.
M.8 Odreivanje podlonosti zamrzavanju

M.8.1 Postupci ispitivanja
(1) Uzorak se u prirodnom stanju moe dobiti nezamrznut u mekom glinovitom i prainastom tlu ili
zamrznut u glini, prahu i pijesku (bez ljunka). Ako veliina uzorka nije izravno pogodna za
ispitivanje, uzorak se moe preoblikovati, ako se to oprezno radi.
(2) Uzorak koji e se pripremiti zbijanjem, moe se temeljito pregnjeiti ako se uzorkovanjem nije
promijenio njegov granulometrijski sastav.
(3) Promjer ispitnog uzorka u prirodnom stanju treba biti najmanje pet puta vei od veliine
najveeg zrna i ne manji od 75 mm. Ispitni uzorak pripremljen kao kaa treba imati promjer od
najmanje 100 mm.
EN 1997-2
Stranica 141/165
(4) Prirodni ispitni uzorci i oni pripremljeni kao kaa, smiju biti zasieni primjenom pozadinskoga
tlaka prije ispitivanja hidraulikog izdizanja tla prouzroenog zamrzavanjem.
(5) Ako je potrebno ispitivanje CBR-a, treba ga provoditi na ispitnom uzorku zbijenom pri sadraju
vode blizu optimalnom, to se moe odrediti iz krivulje zbijanja dobivene ispitivanjem zbijenosti.
(6) Obino se provodi jedno ispitivanje CBR-a po uzorku. Trebalo bi, meutim, provesti nekoliko
ispitivanja za ocjenjivanje utjecaja, primjerice, energije zbijanja i razlika u vrijednostima sadraja
vode.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja za odreivanje podlonosti tla zamrzavanju i vrednovanja na
temelju ispitivanja indeksnih svojstava, dani su u dokumentima popisanim u tokama X.4.1.9 i X.5.

(1) Smatra se da je tlo podlono zamrzavanju ako tijekom laboratorijskog ispitivanja hidraulikog
izdizanja tla prouzroenog zamrzavanjem dolazi do odvajajueg izdizanja.
(2) Na stupanj djelovanja mraza na glinovito tlo male propusnosti utjee trajanje zimskoga
godinjeg doba, tj. nadmorska visina i geografska irina dotine lokacije. Za ove je vrste tla tim
jae djelovanje mraza to zima dulje traje. To treba uzeti u obzir u sjevernim i alpskim dravama.
EN 1997-2
Stranica 142/165
Dodatak N
(obavijesni)
Detaljni podaci o kemijskom ispitivanju tla
N.1 Openito
N.1.1 Postupci ispitivanja
(1) Rutinska kemijska ispitivanja zasnovana su na tradicionalnim metodama ispitivanja koje su
unutar mogunosti mnogih geotehnikih laboratorija. Kemijska ispitivanja za otkrivanje prisutnosti
ostalih materija obino trebaju provoditi specijalizirani kemijski laboratoriji.
(2) Stotinu grama suhoga tla dovoljno je za veinu kemijskih ispitivanja. Na poetku se obino
zahtijeva mnogo vei uzorak suhog tla, dok se vrlo mali uzorak suhog tla zahtijeva za odreeno
ispitivanje. Neophodno je poetni uzorak temeljito promijeati i ispravno podijeliti.
(3) Temperatura pohranjivanja prije ispitivanja moe utjecati na bioloku razgradnju organskih
materija. Kada god je to mogue, uzorak materijala za kemijska ispitivanja treba uvati pri
temperaturi od 5 C do 10 C.
(4) Veina metoda ispitivanja ukljuuje postupak umjeravanja upotrebom slijepih i referencijskih
uzoraka. Elektrokemijske metode, poput pH, imaju dobro definirane postupke umjeravanja s veim
brojem otopina poznatog pH.
(5) Posebni zahtjevi moda trae odstupanja od uobiajenih postupaka, ukljuujui pripremu
ispitnih uzoraka. Svako odstupanje u postupku treba jasno zabiljeiti i obrazloiti.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja za pet kemijskih ispitivanja koja su ovdje obuhvaena, dani su u
dokumentima popisanim u toki X.4.2. U ostalim nacionalnim normama i prirunicima takoer postoje
ekvivalentne metode.
N.1.2 Broj ispitivanja

(1) Za broj zadanih ispitivanja u obzir treba uzeti injenicu da se sadraj organskih materija,
karbonata i sulfata, pH vrijednost i sadraj klorida, mogu u velikoj mjeri mijenjati ak i unutar iste
geoloke formacije. Za definiciju lokalne promjenljivosti moda su nuna viestruka ispitivanja
uzoraka na maloj meusobnoj udaljenosti.
N.2 Odreivanje sadraja organskih materija

(1) Gubitak mase arenjem obino se odreuje na reprezentativnom uzorku tla koji sadri estice
manje od 2 mm, kao masa pripremljenog ispitnog uzorka izgubljena arenjem pri zadanoj
temperaturi. Sadraj organskih materija proraunava se uz pretpostavku da organska masa u
potpunosti izgorijeva tijekom arenja i da je gubitak mase prouzroen samo izgaranjem organske
materije.
(2) Gubitak mase arenjem obino je povezan sa sadrajem organskih materija tla koje sadri
malo ili nita gline i karbonata. Za tlo koje sadri vei postotak gline i/ili karbonata, neki drugi
imbenici, koji nisu povezani sa sadrajem organskih materija, mogu biti odgovorni za najvei dio
gubitka mase arenjem.
EN 1997-2
Stranica 143/165
(3) Za izbjegavanje oksidacije nekih organskih materija tijekom suenja, obino je nuna
temperatura suenja manja od one uobiajene od (105 5) C. Primjeri popisani u toki X.4.2.2
navode temperaturu suenja od (50 2,5) C koja ne mora biti dovoljna za odstranjivanje sve
vode. Moda su potrebni pokusi za utvrivanje primjerene temperature suenja.
(4) Temperatura arenja, navedena u primjerima na koje se upuuje u stavku (1), iznosi
(440 25) C, iako ostale norme navode temperature do 900 C. Treba biti oprezan pri zadavanju
temperature arenja uzimajui u obzir da:
- pri temperaturama oko 550 C moe doi do razgradnje nekih minerala gline
- kemijski vezana voda moe nestati pri niim temperaturama ispitivanja; primjerice, za neke
minerale gline to moe poeti pri temperaturi od 200 C a gips se razgrauje poevi od oko
65 C
- sulfidi mogu oksidirati a karbonati se razgraditi u rasponu od 650 C do 900 C.
U veini sluajeva primjerena je temperatura arenja od 500 C ili 520 C.
(5) Vrijeme suenja i arenja treba biti dovoljno dugo da se osigura dosezanje ravnotenog stanja.
Ako je razdoblje arenja krae od tri sata, u izvjetaju treba navesti da je konstantna masa
potvrena ponovljenim vaganjem.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja za odreivanje sadraja organskih materija dani su u
dokumentima popisanim u toki X.4.2.2.
N.2.2 Vrednovanje rezultata ispitivanja

(1) Koliina organskoga ugljika i organskih materija moe se povezati s gubitkom mase arenjem,
ako se gubitak mase arenjem popravi za ostale izgorene sastojke.
(2) Sadraj organskih materija moe se odrediti izravnim mjerenjem sadraja organskoga ugljika
pri emu se izbjegavaju greke metode gubitka mase arenjem.
N.3 Odreivanje sadraja karbonata

(1) Primjeri postupaka ispitivanja za odreivanje sadraja karbonata daju se u dokumentima
popisanim u toki X.4.2.3. U ovoj se normi prednost daje metodi brzog titriranja. Ova bi metoda
trebala dati rezultate koji su dovoljno toni za tlo, uz uvjet da se osigura zavretak procesa
rastapanja i dovoljan broj dvostrukih ispitivanja.
(2) U ostalim primjerima, koji se daju u dokumentima popisanim u toki X.4.2.3, sadraj karbonata
odreuje se mjerenjem osloboenog ugljinog dioksida (CO2) plinomjerom pod nadziranom
temperaturom i atmosferskim tlakom.

(1) Sadraj karbonata, odnosno postotak karbonata u uzorku, izraava se kao koliina CO2. To je
formalno ispravno, ali nije praktino za proraun. Rezultate se smije dati u obliku ekvivalentnog
kalcijevog karbonata CaCO3, tj. sadraja karbonata za veinu vrsta tala. Koliina ekvivalentnog
CaCO3 dobije se iz koliine CO2 iz jednadbe:
CaCO3 = 2,273 CO2
EN 1997-2
Stranica 144/165
gdje je:
CaCO3 sadraj CaCO3 kao postotak suhe teine
CO2
sadraj CO2 kao postotak suhe teine.
N.4 Odreivanje sadraja sulfata

(1) Gravimetrijska metoda za analizu kiseline, ekstrakta vode ili podzemne vode, koja se ovdje
spominje, preporua se kao poeljna, osim ako se usporednom analizom moe pokazati da koja
druga metoda daje jednaku ili veu tonost.
(2) Kristalnu strukturu kalcijevog sulfata i gipsa (CaSO4 2H2O) treba isuiti pri temperaturi od
50 C. Uzorci koji sadre gips poinju gubiti svoju vodu kristalizacije pri temperaturama viim od
oko 65 C, to moe dovesti do pogreno velikih vrijednosti mjerenog sadraja vode.
(3) Veza izmeu SO32- i SO42- dana je izrazom SO42- = 1,2 SO32-, gdje se sadraj SO32- i sadraj
SO42- izraavaju kao postoci.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja za odreivanje sadraja sulfata dani su u dokumentima
popisanim u toki X.4.2.4.

(1) Za tumaenje rezultata treba uzeti u obzir da je topljivost kalcijevog sulfata u vodi mala, ali da
znatne koliine mogu biti rastopljene tijekom geolokog vijeka, kao to je to sluaj, primjerice, s
formacijama kra. Posebno treba paziti na rezultate koji su granini u odnosu na razredbene
kategorije.
(2) Prisutnost nekih drugih materija (naroito sulfida i seskvioksida) moe utjecati na kemijske reakcije, koje onda utjeu na rezultate ispitivanja. Sulfidi u tlu mogu oksidirati i dugorono proizvesti
dodatne sulfate.
N.5 Odreivanje pH vrijednost (kiselost i lunatost)

(1) Nekoliko je metoda dostupno za odreivanje pH vrijednosti. Od svih se metoda kao najbolja
preporua elektrometrijska metoda koja daje izravno oitanje pH pripremljene suspenzije tla ili
podzemne vode.

(1) Do pogrenih rezultata moe doi radi:
- proputanja ili pogrenim umjeravanjem mjeraa pH prije i nakon svake grupe ispitivanja
- neprimjerene zatite elektroda dok ureaj nije u upotrebi
- proputanja da mjera pH dosegne stabilan uvjet prije oitanja pH
- zagaenja prouzroenog neprimjerenim pranjem posuda za uzorkovanje podzemne vode.
EN 1997-2
Stranica 145/165
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja za odreivanje pH vrijednosti dani su u dokumentima popisanim

u toki X.4.2.5.
N.6 Odreivanje sadraja klorida

(1) Postupci za odreivanje sadraja klorida ukljuuju:
- Mohrovu metodu za kloride topljive u vodi
- Volhardovu metodu za kloride topljive u kiselini ili vodi
- elektrokemijske postupke.
(2) Prve se dvije metode zasnivaju na reakciji taloenja klorida srebrnim nitratom, ali se primjenjuju
razliite metode analize. Obje metode zahtijevaju pozorno promatranje i vaganje. Trea se metoda
zasniva na mjerenju provodljivosti u razrijeenom uzorku poznatog sadraja vode.
(3) Prisutnost klorida moe se potvrditi brzim kvalitativnim ispitivanjem: u epruvetu uzmi oko 5 ml
filtrirane podzemne vode ili tlo i ekstrakt vode u omjeru 1:1. Ako je to vrlo lunato (pH izmeu 12 i
14), dodaj nekoliko kapi duiaste kiseline da ga zakiseli. Zatim dodaj nekoliko kapi 1 %-tne
otopine srebrnog nitrata. Znatna zamuenost ukazuje da su kloridi prisutni u mjerljivoj koliini, to
se moe odrediti jednim od postupaka ispitivanja.
(4) Volhardova metoda je osnova za ispitivanja dana u tokama 7.2 (kloridi topljivi u vodi) i 7.3
(kloridi topljivi u kiselini) britanske norme BS 1377-3:1990 i metode dane u normi BS 812-118:1988
za mineralne agregate. Radi se o tome da se viak otopine srebrnog nitrata doda zakiseljenoj
otopini klorida a neizreagirana se koliina retitrira kalijevim tiocijanatom, pri emu eljeznoaluminijski sulfat slui kao pokazatelj.
(5) U Mohrovoj se metodi ispitivana otopina i slijepa proba za usporedbu zasebno titriraju s 0,02 N
otopinom srebrnog nitrata a kalijev kromat slui kao pokazatelj. Ta je metoda poeljna za
odreivanje klorida u podzemnoj vodi.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.2.6.

(1) Teorijski odnos izmeu salinosti koja se izraava kao sadraj natrijevog klorida i sadraja
klorida ne mora uvijek vrijediti radi velike pokretljivosti aniona klora.
EN 1997-2
Stranica 146/165
Dodatak O
(obavijesni)
Detaljni podaci o ispitivanju indeksa vrstoe tla
(1) U tablici O.1 predlae se saeti kontrolni popis postupaka ispitivanja indeksa vrstoe tla iz ove
norme.
Tablica O.1 Kontrolni popis za ispitivanje indeksa vrstoe gline

Ispitivanje indeksa
vrstoe
Sva ispitivanja
indeksa vrstoe
Laboratorijska krilna
sonda
Padajui iljak
Kontrolni popis
Ispitivanja daju priblian indeks posmine vrstoe
Mjerenja su vrlo nesigurna
Rezultate za nehomogeno tlo i ono s pukotinama i glatkim plohama
upotrebljavati oprezno
Brzina ispitivanja utjee na sve rezultate
Kontrolirati ponovljivost ispitivanja
Ispitivanjem se dodatno dobije mjera osjetljivosti i posmina vrstoa
pregnjeenoga tla
Kontrolirati nain okretanja (runo ili motorom)
Ispitivanja se mogu provoditi na izvaenim uzorcima ili u cijevi za
uzorkovanje
Ispitivanja se mogu provoditi na izvaenim uzorcima ili u cijevi za
uzorkovanje na netaknutom materijalu. Tome se moe dodati ispitivanje
pregnjeenoga materijala za utvrivanje osjetljivosti, tj. omjera podataka o
vrstoi netaknutog i pregnjeenog tla
Ispitivanjem se dodatno dobije mjera osjetljivosti i posmina vrstoa
pregnjeenoga tla
Kontrolirati istroenost vrha iljka
Kontrolirati kut vrha iljka
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja indeksa vrstoe laboratorijskom krilnom sondom i padajuim
iljkom dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.3.
EN 1997-2
Stranica 147/165
Dodatak P
(obavijesni)
Detaljni podaci o ispitivanju vrstoe tla
P.1 Troosna tlana ispitivanja
P.1.1 Broj ispitivanja
(1) U tablici P.1 daju se smjernice za najmanji broj ispitivanja koja se zahtijevaju ovisno o
promjenljivosti tla i postojeem usporedivom iskustvu s tom vrstom tla. Ako se zahtijeva samo
jedna grupa ispitivanja, ispitivanje se provodi za provjeru postojeeg znanja. Ako se novi rezultati
ispitivanja ne slau s postojeim podacima, treba provesti vie ispitivanja.
(2) Broj ispitivanja smije se smanjiti ako su podaci o posminoj vrstoi dostupni iz drugih metoda
ispitivanja, primjerice, iz terenskih ispitivanja.
NAPOMENA: Primjeri postupaka tlanog troosnog ispitivanja dani su u toki X.4.4.
Tablica P.1 Troosna tlana ispitivanja

Preporuen najmanji broj ispitivanja za jedan sloj tla
Preporueni broj ispitivanja za odreivanje efektivnog kuta unutarnjeg trenja
Promjenljivost anvelope sloma
Koeficijent korelacije r na krivulji regresije
r 0,95
0,95 < r < 0,98
31
r 0,98
Usporedivo iskustvo
Nikakvo
Osrednje
Opseno
Preporueni broj ispitivanja za odreivanje nedrenirane posmine vrstoe

Promjenljivost nedrenirane posmine vrstoe
(za isto naprezanje konsolidacije)
Usporedivo iskustvo
Nikakvo
Osrednje
Opseno
Omjer max/min vrijednosti > 2
1,25 < omjer max/min vrijednosti 2
3
2
1
Omjer max/min vrijednosti 1,25
a
Jedno preporueno ispitivanje znai grupu triju pojedinih ispitnih uzoraka koji se
ispituju pri razliitim elijskim tlakovima.
P.1.2 Vrednovanje rezultata ispitivanja

(1) Pored stvarnog vrednovanja, nedreniranu posminu vrstou treba kontrolirati s pomou
korelacija s vrstom tla, indeksom plastinosti itd. Vrednovanja nedrenirane posmine vrstoe
treba povezati s vrstom ispitivanja iz kojeg su rezultati proizali.
(2) Kut unutarnjeg trenja treba kontrolirati s pomou korelacija s vrstom tla, plastinou, indeksom
zbijenosti itd. Pozorno treba razmotriti laboratorijske i in situ uvjete naprezanja (npr. osna simetrija
ili ravninske deformacije) i u odgovarajuim sluajevima kut unutarnjeg trenja treba prilagoditi.
Takoer treba razmotriti odnose s, primjerice, rezultatima ispitivanja statikim prodiranjem i
postojee korelacije s kutom unutarnjeg trenja.
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Treba pisati samo jedan znak < i znak < umjesto
.
31
EN 1997-2
Stranica 148/165
P.2 Ispitivanja konsolidiranim izravnim posmikom

P.2.1 Postupci ispitivanja
(1) Poeljno je da se ispitivanje izravnim posmikom (kutijasti ili prstenasti posmik) provedu za one
vrste tla i uvjete stabilnosti za koje se oekuje pojava izrazite plohe sloma ili ako treba odrediti
znaajke vrstoe neke spojne povrine.
(2) Komparativna istraivanja pokazuju da se rezultati ispitivanja izravnim kutijastim (s pomakom) i
prstenastim posmikom dobro slau. Lake je pripremiti ispitni uzorak za ispitivanje kutijastim
posmikom s pomakom. Naprezanja su homogenija u ispitivanju prstenastim posmikom, ali
deformacije nisu jednoline. Velike deformacije, prema tome i odreivanje rezidualne vrstoe tla,
lake je postii u ureaju za prstenasti posmik nego u ureaju za kutijasti posmik s pomakom.
(3) Iz sloja tla treba izvui dvostruko vie materijala od onog koji je potreban za traeni broj ispitnih
uzoraka.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja izravnim posmikom dani su u dokumentima popisanim u toki
X.4.4.4.
P.2.2 Broj ispitivanja

(1) U tablici P.2 daju se smjernice za preporueni najmanji broj zahtijevanih ispitivanja ovisno o
promjenljivosti tla i postojeem usporedivom iskustvu s tom vrstom tla. Preporuka se odnosi na
sluaj kada se provode samo ispitivanja direktnim posmikom za odreivanje posmine vrstoe
sloja tla.
Tablica P.2 Ispitivanja izravnim posmikom - preporueni najmanji broj ispitivanja za jedan
sloj tla
Preporueni broj ispitivanja
Promjenljivost anvelope sloma

Koeficijent korelacije na krivulji regresije
Usporedivo iskustvo
Nikakvo
Osrednje
Opseno
Koeficijent korelacije < 0,95
0,95 Koeficijent korelacije < 0,98
2
b
2
2
1
Koeficijent korelacije 0,98
a
Jedno preporueno ispitivanje znai grupu triju pojedinih ispitnih uzoraka koji se
ispituju pri razliitim normalnim naprezanjima.
b
Jedno ispitivanje i razredbeno ispitivanje za provjeru usklaenosti s usporedivim
iskustvom. Ako se rezultati ispitivanja ne slau s postojeim podacima, treba
provesti dodatna ispitivanja.
EN 1997-2
Stranica 149/165
Dodatak Q
(obavijesni)
Detaljni podaci o ispitivanju stiljivosti tla
Q.1 Broj ispitivanja
(1) Za sloj tla, koji znatno pridonosi slijeganju konstrukcije, u tablici Q.1 daju se smjernice za
najmanji broj zahtijevanih edometarskih ispitivanja u ovisnosti o promjenljivosti tla i postojeem
usporedivom iskustvu s tom vrstom tla.
(2) Broj ispitnih uzoraka treba poveati ako je konstrukcija jako osjetljiva na slijeganja. U tablici Q.1
zadano samo jedno ispitivanje, znai provjeru postojeeg znanja. Ako se novi rezultati ispitivanja
ne slau s postojeim podacima, treba provesti dodatna ispitivanja.
Tablica Q.1 Inkrementalno edometarsko ispitivanje

Preporueni najmanji broj ispitivanja za jedan sloj tla
Promjenljivost edometarskog modula Eoed (za
mjerodavan raspon naprezanja)
Usporedivo iskustvo
Nikakvo
Osrednje
Opseno
Raspon vrijednosti Eoed 50 %
20 % < Raspon vrijednosti Eoed < 50 %
2
2
1
Raspon vrijednosti Eoed < 20 %
a
Jedno edometarsko ispitivanje i razredbena ispitivanja za provjeru usklaenosti s
usporedivim iskustvom (vidjeti toku Q.1 (2))
Q.2 Vrednovanje znaajki stiljivosti

(1) Postoje etiri iroko upotrebljavane metode za odreivanje stiljivosti tla:
- povratne analize mjerenih slijeganja
- empirijsko vrednovanje neizravnih in situ istraivanja kao to su ispitivanja prodiranjem
- mjerenja tijekom in situ ispitivanja, kao to su ispitivanja optereenjem ploom i presiometrom
- laboratorijska tlana ispitivanja uzoraka tla.
(2) Povratne analize mjerenih slijeganja pod usporedivim naprezanjima mogu biti pouzdana
metoda ocjenjivanja znaajki stiljivosti (moe biti teko uzeti u obzir uslojeno tlo, preraspodjelu
optereenja i vremenske uinke). Za temelje na pijesku i ljunku, esto se upotrebljavaju terenska
ispitivanja kao to su ispitivanja prodiranjem: njih se tumai empirijski, najee na temelju
usporedivog iskustva. U sluajevima kada se oekuju pijesci, tlo veih zrna, prahovi i gline,
poeljno je primijeniti kombinaciju terenskih i laboratorijskih metoda. Za sitnozrnato i organsko tlo,
najpouzdanija su laboratorijska ispitivanja stiljivosti, ako je relativno lako dobiti uzorke 1. razreda
kvalitete.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.5.
EN 1997-2
Stranica 150/165
Dodatak R
(obavijesni)
Detaljni podaci o ispitivanju zbijenosti tla
R.1 Postupci ispitivanja primjenljivi za obje vrste ispitivanja
(1) Najmanji broj ispitnih uzoraka za jedan sloj tla je tri. Zadani broj ispitivanja treba se zasnivati na
inenjerskoj prosudbi.
(2) Broj ispitivanja treba odabrati uzimajui u obzir promjenu granulometrijskog sastava, granice
konzistentnih stanja i koliinu materijala koji e se zbijati. Za brane, prometnice itd., broj ispitivanja
moe se nai u odgovarajuim normama.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja zbijenosti tla dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.6.
R.2 Posebni zahtjevi za ispitivanje zbijenosti

(1) Najee se upotrebljavaju standardno i modificirano (Proctorovo) ispitivanje zbijenosti.
(2) Za neka se jako propusna tla, kao to su isti ljunci, jednoliko graduirani i krupni isti pijesci,
ne dobije dobro definirana najvea gustoa mase. Zato moe biti teko dobiti optimalni sadraj
vode.
(3) Za kruto sitnozrnato tlo, preporuene su metode usitnjavanja tla tako da moe proi kroz ispitno
sito otvora 5 mm ili rezanja tla u komade koji mogu proi kroz ispitno sito otvora 20 mm.
(4) Za kruto sitnozrnato tlo, koje treba usitniti ili narezati na male grumene, rezultati ispitivanja
zbijenosti ovise o veliini dobivenih komada. Gustoe mase dobivene iz ispitivanja ne moraju
nuno biti izravno povezane s gustoama masa dobivenim in situ.
(5) Za tlo koje nije podlono drobljenu, smije se ispitati samo jedan uzorak. Uzorak se moe
upotrijebiti vie puta nakon to se postupno poveava koliina vode. Odstupanje od uobiajenog
postupka treba spomenuti u izvjetaju.
(6) Za tlo koje sadri zrna podlona drobljenju, treba pripremiti odvojene obroke razliitih sadraja
vode.
R.3 Posebni zahtjevi za ispitivanje kalifornijskog indeksa nosivosti (CBR)

(1) Smiju se provoditi in situ ispitivanja, ali je laboratorijsko ispitivanje pravi postupak.
(2) Ispitivanja se smiju provoditi na neporemeenom materijalu ili na onom koji je pripremljen
zbijanjem.
(3) Sadraj vode u tlu treba odabrati tako da predstavlja one projektne uvjete za koje se zahtijevaju
rezultati ispitivanja.
(4) Ispitivanje CBR-a treba provoditi na materijalu koji prolazi ispitno sito otvora 20 mm. Ako tlo
sadri zrna koja ostaju na situ otvora 20 mm, njih treba odstraniti i izvagati prije pripreme ispitnog
uzorka. Ako je udio mase zrna koja ostaju na situ otvora 20 mm vei od 25 %, CBR ispitivanje se
ne moe primijeniti.
(5) Ako treba istraiti raspon sadraja vode, vodu treba dodati ili odstraniti iz prirodnoga tla nakon
razdvajanja zrna. Uzorak se ne smije pustiti da se sui.
EN 1997-2
Stranica 151/165
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.2.
EN 1997-2
Stranica 152/165
Dodatak S
(obavijesni)
Detaljni podaci o ispitivanju propusnosti tla
S.1 Postupci ispitivanja
(1) Iz sloja tla treba uzeti dvostruko vie materijala od onog koji je potreban za traeni broj ispitnih
uzoraka.
(2) Ispitne uzorke treba odabrati tako da predstavljaju krajnje vrijednosti odgovarajuih svojstava
tla, tj. sastava, indeksa zbijenosti, koeficijenta pora itd.
(3) Kao smjernica, hidrauliki gradijent za gline i prahove treba biti manji od 30, a za pijesak manji
od 10.
(4) Za ispitivanje propusnosti u obzir treba uzeti zahtijevani stupanj zasienosti ovisno o vrsti tla i
zahtijevanoj tonosti koeficijenta propusnosti.
NAPOMENA: Primjeri postupaka ispitivanja propusnosti tla dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.7.
S.2 Broj ispitivanja

(1) Tablica S.1 daje smjernice za najmanji broj zahtijevanih ispitivanja ovisno o promjenljivosti tla i
postojeem usporedivom iskustvu s tom vrstom tla.
Tablica S.1 Ispitivanje propusnosti

Preporueni najmanji broj ispitnih uzoraka za ispitivanje jednog sloja tla
Promjenljivost mjerenog
koeficijenta propusnosti (k)
Usporedivo iskustvo
Nikakvo
Osrednje
Opseno
kmax / kmin > 100
10 < kmax / kmin 100
3
2
1
kmax / kmin 10
a
Jedno ispitivanje i razredbena ispitivanja za provjeru usklaenosti s
postojeim znanjem
a
(2) U tablici S.1 zadano samo jedno ispitivanje, znai provjeru postojeeg znanja. Ako se rezultati
ne slau s postojeim podacima, treba provesti dodatna ispitivanja.
S.3 Vrednovanje rezultata ispitivanja

(1) Postoje etiri iroko upotrebljavane metode za odreivanje koeficijenta propusnosti (hidraulike
provodljivosti):
- terenska ispitivanja, kao to su pumpanje i ispitivanje propusnosti u buotinama
- empirijske korelacije s granulometrijskim sastavom
- vrednovanje iz edometarskog ispitivanja
- ispitivanje propusnosti uzoraka tla u laboratoriju.
EN 1997-2
Stranica 153/165
Vrednovanje koeficijenta propusnosti moe se optimizirati kombinacijom tih metoda.

(2) ak i u homogenom sloju tla mogu biti velike promjene koeficijenta propusnosti prouzroene
malim promjenama naprezanja, koeficijenta pora, strukture, veliine estica i slojevitosti.
Najpouzdanija metoda za dobivanje koeficijenta propusnosti metoda je terenskog ispitivanja.
(3) ak i u homogenom sloju tla, koeficijent propusnosti tog sloja treba opisati s pomou gornje i
donje granine vrijednosti.
(4) Za prahove i gline, odreivanje koeficijenta propusnosti iz rezultata inkrementalnih edometarskih ispitivanja daje tek priblinu procjenu. Edometarska ispitivanja s konstantnom brzinom
deformacije daju izravniju mjeru propusnosti.
(5) U homogenim pijescima, koeficijent propusnosti moe se razumno tono ocijeniti iz korelacija s
granulometrijskim sastavom.
(6) Za glinu, prah i organsko tlo, iz kojih se mogu dobiti neporemeeni uzorci visoke kvalitete,
laboratorijska ispitivanja mogu dati pouzdane rezultate. Treba pozorno kontrolirati
reprezentativnost ispitnih uzoraka.
(7) Za neke vrste tla, stupanj zasienosti moe utjecati na koeficijent propusnosti za ak tri reda
veliine.
(8) Kemijski sastav porne tekuine moe promijeniti koeficijent propusnosti za nekoliko redova
veliine.
EN 1997-2
Stranica 154/165
Dodatak T
(obavijesni)
Priprema ispitnih uzoraka za ispitivanje stijenskog materijala
(1) ISRM preporuene metode za odreivanje znaajki, ispitivanje i praenje ponaanja stijene ne
sadre posebne zahtjeve za pripremu ispitnih uzoraka stijene. Ipak, veina metoda ispitivanja
ukljuuje poglavlje o pripremi uzoraka sa zahtjevima koji se odnose na obujam i kvalitetu uzorka,
metodu pripreme, posebne dimenzije i kontrole doputenih odstupanja dimenzija i oblika.
(2) Primjeri uobiajene prakse za pripremu ispitnih uzoraka jezgre stijene i odreivanje doputenih
odstupanja dimenzija i oblika, daju su u dokumentima popisanim u toki X.4.8.. U nastavku se daju
izvaci i komentari na te dokumente.
(3) Nije uvijek mogue dobiti ili pripremiti ispitne uzorke jezgre stijene koji zadovoljavaju eljena
mjerila dana u ISRM preporuenim metodama, primjerice, za slabije, poroznije i slabo cementirane
vrste stijena i one vrste stijena koje imaju obiljeja strukture.
(4) Sve ureaje i sklopove za odreivanje ravnosti, plosnatosti i okomitosti rubnih povrina, u
evidentiranim terminima treba redovito kontrolirati da doputena odstupanja ispunjavaju bar
zahtjeve odreenih ispitivanja stijene.
(5) Veinu nerazlomljenih jezgri, izvaenih pomou jednostruke, dvostruke ili trostruke jezgrene
cijevi rotacijskim buenjem, moe se upotrijebiti s ponovnim jezgrovanjem ili bez njega nakon
obrezivanja rubnih nosivih povrina. Takoer se smiju upotrijebiti blokovi uzeti izravno iz formacije
stijene, ako je usmjerenje bloka jasno naznaeno na uzorku iz kojeg e se ponovnim jezgrovanjem
dobiti ispitni uzorci.
(6) Zahtijevani obujam uzorka ovisi o programu ispitivanja. Za mnoge bi svrhe trebali biti dovoljni
uzorci duljine 300 mm do 1 000 mm i promjera veim od 50 mm za pripremu ispitnih uzoraka
stijene za skupinu razredbenih ispitivanja i ispitivanja vrstoe i deformiranja.
(7) Zahtijevana koliina jezgre u velikoj mjeri ovisi o prirodnim i izazvanim raspuklinama
stijenskoga materijala. Poetni opis jezgre treba sadravati vrednovanje stupnja raspucanosti i
homogenosti. Taj opis treba upotrijebiti pri odabiru presjeka jezgre za ispitivanje.
(8) Odabir ispitnih uzoraka iz podruja jezgre bez lomova, moe dovesti do nereprezentativnosti
ispitnih uzoraka za formaciju. To treba uzeti u obzir u izvjetaju.
(9) Za slabije je stijene (sedimentne stijene) izuzetno vano kako se postupa s uzorkom ako se
ispituje deformabilnost, vrstoa i bujanje. Za ta ispitivanja uzorci stijene trebaju biti pakirani na
terenu odmah nakon to ih se izvadi iz srne cijevi. ak i kratko izlaganje zraku moe promijeniti
sadraj vode i inherentna svojstava stijene.
EN 1997-2
Stranica 155/165
Dodatak U
(obavijesni)
Razredbena ispitivanja stijenskog materijala
U.1 Openito
(1) Razredba stijenske mase, koja se zasniva na jezgrama, trai najvei mogui postotak jezgre za
utvrivanje diskontinuiteta i moguih upljina. Buenjem prouzroeno poremeenje jezgre treba
svesti na najmanju moguu mjeru, jer se veina indeksa kvalitete stijene povezuje s
razlomljenou jezgre.
(2) Veina razredbenih sustava povezuje se s jezgrama i uzorcima promjera od najmanje 50 mm
dobivenim rotacijskim buenjem. Za veinu ispitivanja dovoljna je duljina nerazlomljene jezgre od
50 mm do 200 mm.
NAPOMENA 1: Primjeri razredbenih ispitivanja stijene dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.9.
NAPOMENA 2: Za razne svrhe postoje razredbeni sustavi priznati na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Za
inenjerske potrebe postoje razredbeni sustavi za stijensku masu, koji se zasnivaju na polunumerikim
metodama, kao to je saeo Bieniawski (1989) u Inenjerskoj razredbi stijenske mase (vidjeti toku X.5).
U.2 Raspoznavanje i opis stijene

(1) Norma EN ISO 14689-1 primjenjuje se na opis stijene za geotehniku u graevinarstvu. Opis se
provodi na jezgrama i ostalim uzorcima prirodne stijene i na stijenskim masama.
(2) Smije se upotrijebiti svaki objavljen i lokalno odobren razredbeni sustav, s tim da se u izvjetaju
navede dostupno upuivanje.
NAPOMENA: Primjeri dodatnih postupaka opisivanja dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.9.1.
U.3 Sadraj vode

U.3.1 Postupci ispitivanja
(1) Ako je tako navedeno, treba provesti kontrole tonosti usporedbom rezultata na ispitnim
uzorcima usporedno uzetih iz iste formacije.
U.3.2 Broj ispitivanja

(1) Openito treba provesti bar po jedno ispitivanje sadraja vode po metru jezgre.
U.4 Gustoa mase i porozitet

U.4.1 Postupci ispitivanja
(1) Odreivanje poroziteta (ili koeficijenta pora) trai odreivanje gustoe mase estica (ili njezinu
procjenu na temelju lokalnoga iskustva sa slinom vrstom stijene).
(2) Zatvorene pore mogu utjecati na porozitet. Ukupan obujam pora smije se odrediti na temelju
gustoe mase estica uzorka usitnjenog u prah, dok odreivanje koliine otvorenih i zatvorenih
pora trai specijaliziranu analizu.
EN 1997-2
Stranica 156/165
(3) Treba izbjegavati metode koje upotrebljavaju pomak ive.

U.4.2 Broj ispitivanja

(1) Gustou mase i porozitet treba odrediti najmanje jednom na svaka dva metra i najmanje
jednom za svaku diferenciranu vrstu stijene, bez obzira na homogenost stijene. Parametri gustoe
mase/poroziteta predstavljaju dio okvira za veinu vrednovanja svojstava vrstoe i deformiranja
stijene.
EN 1997-2
Stranica 157/165
Dodatak V
(obavijesni)
Ispitivanje bujanja stijenskog materijala
V.1 Openito
(1) Kada god je to mogue, poeljno treba ispitivati neporemeene ispitne uzorke stijene, jer tkivo
stijene ima vaan uinak na znaajke bujanja. Ako je uzorak preslab ili previe razlomljen za
pripremu, kao to je sluaj s ispunskim materijalom pukotine, ispitivanje indeksa bujanja smije se
provesti na pregnjeenim ispitnim uzorcima ili onima pripremljenim zbijanjem. Upotrijebljene
postupke tada treba opisati u izvjetaju.
(2) Tablica V.1 daje smjernice za najmanji broj ispitivanja bujanja zahtijevanih za razne dimenzije
ispitnih uzoraka. Te se preporuke primjenjuju na lokacijama s ogranienim rizikom od pojave vrsta
stijena podlonih bujanju. Na lokacijama gdje s vrstama stijena koje su vie podlone bujanju, broj
ispitivanja treba poveati bar dva puta u odnosu na vrijednosti iz tablice. Ostala napredna
ispitivanja mogu biti prikladnija za odreivanje in situ ponaanja obzirom na bujanje.
NAPOMENA: Primjeri ispitivanja bujanja stijena dani su u dokumentima popisanim u toki X.4.10.
Tablica V.1 Ispitivanja bujanja stijena

Preporueni najmanji broj ispitnih uzoraka stijene za ispitivanje u jednoj formaciji
Vrsta ispitivanja
(1)
Indeks tlaka bujanja bez
promjene obujma
(2)
Indeks deformacije
bujanja s osnim
optereenjem i
sprijeenim bonim
irenjem
(3)
Deformacija bujanja
razvijena u ispitnom
uzorku stijene sa
slobodnim bonim
irenjem
Najmanja
debljina
Najmanji
promjer
Najmanji broj
ispitnih uzoraka
Napomene
15 mm i/ili
10 puta
najvea
veliina zrna
2,5 puta
debljina
Ispitni uzorak
treba tijesno
prianjati uz
prsten
15 mm i/ili
10 puta
najvea
veliina zrna
4 puta
debljina
3 + dvostruki ispitni
uzorci za vlanost
Ispitni uzorak
treba tijesno
prianjati uz
prsten
15 mm i/ili
10 puta
najvea
veliina zrna
15 mm i/ili
10 puta
najvea
veliina zrna
3 + dvostruki ispitni
uzorci za vlanost
V.2 Indeks tlaka bujanja bez promjene obujma

(1) Ureaj za ispitivanje esto moe biti obina edometarska elija za konsolidaciju tla. Meutim,
ureaj treba biti vrlo krut kako bi se sprijeio utjecaj deformiranja same elije.
NAPOMENA: Primjer ispitivanja indeksa tlaka bujanja bez promjene obujma dan je u dokumentu popisanom
u toki X.4.10.1.
V.3 Indeks deformacije bujanja s osnim optereenjem i sprijeenim bonim irenjem
EN 1997-2
Stranica 158/165
(1) U primjeru se navodi ureaj za optereenje kojim se moe primijeniti i zadrati tlak od 5 kPa na
ispitnom uzorku potopljenom u vodi. Smije se, meutim, zadati vrijednost32 koja je primjerenija za
predstavljanje uvjeta na terenu. Izvjetaj i sva vrednovanja trebaju ukljuiti opis svih takvih
odstupanja postupka.
NAPOMENA: Primjer ispitivanja indeksa deformacije bujanja razvijene u ispitnom uzorku stijene sa
33
sprijeenim bonim irenjem dan je u dokumentu popisanom u toki X.4.10.2.
V.4 Deformacija bujanja razvijena u ispitnom uzorku stijene sa slobodnim bonim irenjem
NAPOMENA: Primjer ispitivanja deformacije bujanja razvijene u ispitnom uzorku stijene sa slobodnim
bonim irenjem dan je u dokumentu popisanom u toki X.4.10.3.
32
Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Nedostaje rije vrijednost.

Nacionalna biljeka: Oita pogreka u izvorniku. Umjesto unconfined treba stajati confined.
33
EN 1997-2
Stranica 159/165
Dodatak W
(obavijesni)
Ispitivanje vrstoe stijenskog materijala
W.1 Jednoosna tlana vrstoa i deformabilnost
W.1.1 Postupci ispitivanja
(1) Preporua se slijediti metode ISRM-a ili ASTM-a kao primjere ispitivanja jednoosne tlane
vrstoe i deformabilnosti. Osim toga, smiju se upotrebljavati prilagodbe zadane u toki W.1.
NAPOMENA: Vidjeti toku X.4.11.1
(2) Postupak ispitivanja koji opisuje ISRM sadri dvije razine ispitivanja:
- Prvi dio: metoda za odreivanje jednoosne tlane vrstoe stijenskoga materijala
- Drugi dio: metoda za odreivanje deformabilnosti stijenskoga materijala tlaenjem.
(3) Prva metoda daje tlanu vrstou a druga jo daje osni modul elastinosti (Youngov modul) i
Poissonov omjer. Poeljna je druga metoda.
(4) Metode koje preporuuje ISRM izrazito je teko slijediti, naroito u pogledu pripreme ispitnih
uzoraka i doputenih odstupanja geometrijskih vrijednosti. Praksa koja se preporuuje u ovom
obavijesnom dodatku manje je stroga. Iako su metode koje preporuuje ISRM poeljne, ovdje se
daje grupa najmanjih zahtjeva. Smatra se da je vanije provesti vei broj ispitivanja nego li manji
broj ispitivanja ispitnih uzoraka vee kvalitete.
(5) Sljedee izmjene treba dodati ISRM postupku:
- Promjer ploa treba biti izmeu D i (D + 10) mm, gdje je D promjer uzorka. Promjer ploa moe
biti vei od (D + 10) mm, uz uvjet da se moe osigurati njihova dovoljna krutost. Zahtijevaju se
posebne mjere za ispravno centriranje ispitnog uzorka
- Bar jedna od dviju rubnih ploa treba sadravati kuglasto leite
- Ispitni uzorci trebaju biti pravi kruni cilindri s omjerom visine i promjera izmeu 2 i 3 i promjerom
koji nije manji od 50 mm. Omjer promjera ispitnog uzorka i veliine najveeg zrna stijene smije, u
sluaju slabe stijene, biti do 6:1. Poeljan je, meutim, omjer 10:1.
- Rubne plohe ispitnog uzorka trebaju biti ravne unutar 0,02 % promjera ispitnog uzorka i ne smiju
odstupati od okomitosti na os ispitnog uzorka za vie od 0,1.
- Nije doputena upotreba oblonih materijala a obrada rubnih ploha doputena je samo strojem,
osim ako se ispituju meke stijene, kada mehanike znaajke oblonih materijala trebaju biti bolje
od onih za ispitivane stijene.
- Promjer i visinu ispitnog uzorka treba odrediti do najblieg 0,1 mm ili 0,2 %, prema tome to je od
toga dvoga vee.
- Duljina mjeraa radijalnih i osnih deformacija treba biti bar deset puta vea od veliine zrna.
Mjerenja treba provoditi na srednjoj treini visine ispitnog uzorka kako bi se izbjegli utjecaji trenja i
nehomogenosti naprezanja na njegovim krajevima. Mjerenje vertikalnih deformacija na cijeloj
EN 1997-2
Stranica 160/165
visini ispitnog uzorka doputeno je ako se moe pokazati da ono daje praktiki isti rezultat kao
kada se deformacije mjere na srednjoj treini visine ispitnog uzorka.
- Optereenje na ispitni uzorak treba primijeniti pri konstantnoj brzini naprezanja ili konstantnoj
brzini deformacije, tako da se slom ostvari unutar 5 min do 15 min. Ako se provode ciklusi
optereenja i rastereenja radi bolje definicije parametara deformiranja, vrijeme koje je za njih
potrebno treba iskljuiti iz navedenog vremena.
- Upotrijebljeni stroj i mjerenje osnog optereenja na ispitni uzorak treba imati dovoljan kapacitet i
biti u mogunosti nanositi optereenje konstantnom brzinom. Treba kontrolirati jesu li ploe stroja
usporedne.
(6) Poetno deformiranje moe ukljuivati nalijeganje rubnih ploha ispitnog uzorka na stroj za
tlaenje i/ili zatvaranje mikronapuklina u ispitnom uzorku. Mjerenje ukupnog vertikalnog
deformiranja samo s pomou razmaka meu dvjema elinim ploama stroja moe dovesti do
pogrenih svojstava deformiranja.
W.1.2 Broj ispitivanja

(1) Znaajke stijene mogu se znatno mijenjati ovisno o litologiji, diagenezi ili tvrdoi, povijesti
naprezanja, troenju i ostalim prirodnim procesima, ak unutar jedne geoloke formacije. Tablica
W.1 daje smjernice za najmanji broj ispitivanja jednoosne tlane vrstoe ovisno o promjenljivosti
stijene i postojeem usporedivom iskustvu.
Tablica W.1 Ispitivanja jednoosne tlane vrstoe

Preporueni najmanji broj ispitnih uzoraka za ispitivanje u jednoj formaciji,
brazilska i troosna ispitivanja
Standardna devijacija mjerene vrstoe, (s)
Usporedivo iskustvo
% srednje vrijednosti
Nikakvo
Osrednje
Opseno
s > 50
20 < s < 50
s < 20
Vrijedi samo za vrlo homogene vrste stijena i veliko iskustvo s oblinjih lokacija
W.2 Ispitivanje vrstoe u toki

(1) Preporua se slijediti metodu ISRM-a kao primjer postupka ispitivanja vrstoe u toki.
(2) Ispitivanje se moe provesti prenosivom opremom na terenu ili upotrebom laboratorijskih
ureaja u laboratoriju.
(3) Ispitni uzorci stijene u obliku jezgre (radijalna i osna ispitivanja), rezanih blokova (ispitivanje
blok-uzoraka) ili nepravilnih grumena (ispitivanje nepravilnih grumena) mogu se upotrijebiti za
ispitivanje uz uvjet da se slijede referentne (npr. ISRM) specifikacije o njihovom obliku i
dimenzijama.
EN 1997-2
Stranica 161/165
(1) Srednja vrijednost indeksa vrstoe ispitivanjem u toki slui za razredbu uzoraka ili formacija.
Za reprezentativnu srednju vrijednost, najmanji broj pojedinanih ispitivanja je pet.
(2) Za odreivanje znaajki stijene i procjenu ostalih parametara vrstoe, nuan je vei broj
ispitivanja od onog navedenog u toki W.1.2. Openito treba provesti najmanje 10 pojedinanih
ispitivanja za svaku formaciju.
W.3 Ispitivanje izravnim posmikom

(1) Preporua se slijediti metodu ISRM-a kao primjer ispitivanja izravnim posmikom.
(2) Preporuaju se sljedee izmjene ISRM postupka:

- Stroj za ispitivanje treba imati vei hod od oekivane veliine dilatacije ili konsolidacije i treba biti
u mogunosti zadrati normalno optereenje unutar 2 % odabrane vrijednosti tijekom cijelog
ispitivanja. Dilataciju treba mjeriti tijekom ispitivanja s istom tonou kao i posmine pomake.
- Brzina posminog pomaka treba biti manja od 0,1 mm/min u periodu od 10 minuta prije oitanja.
Ako se upotrebljava automatski zapis podataka, ne mora biti nuno brzinu posminog pomaka
smanjiti na 0,1 mm/min.
- Ispitni uzorak treba pripremiti konsolidacijom pod svakim novim normalnim optereenjem, a
posmik nastaviti prema mjerilima ISRM-a. Ako se povrine uzorka iste prije poetka nove faze
ispitivanja ili se uzorci rasterete prije ponovnog postavljanja, to treba zabiljeiti u izvjetaju o
ispitivanju. Treba opisati izgled materijala otklonjenog ienjem.
(3) Posminu se vrstou takoer moe odrediti terenskim ispitivanjima. To zahtijeva podrobno
ocjenjivanje terenskih znaajki diskontinuiteta.
(4) Rezultati slue, primjerice, za analizu ravnotee u problemima stabilnosti kosine ili analizu
stabilnosti temelja brane, tunela i podzemnih otvora.
(5) Smiju se upotrijebiti ispitni uzorci u obliku jezgre ili rezanih blokova. Ravnina ispitivanja poeljno
treba imati plotinu od najmanje 2 500 mm2. Ako pukotine nisu ispunjene, omjer promjera ili brida
(u sluaju kvadratnog presjeka) ispitnih uzoraka i veliine najveeg zrna stijene poeljno treba biti
najmanje 10:1. Preporua se da omjer duljine pukotine i veliine kutije za posmik ne bude manji od
oko 0,5 radi izbjegavanja moguih problema nestabilnosti ureaja za posmik.
(6) Treba upotrijebiti opremu za rezanje ispitnog uzorka, primjerice, builicu jezgre velikoga
promjera ili pilu za stijene. Treba izbjegavati udarno buenje, maljeve i dlijeta, jer ispitni uzorci
moraju biti to je mogue vie neporemeeni.
(7) Smjer postavljanja ispitnog uzorka u stroj za ispitivanje obino se odabire tako da se ravnina
posmika podudara s ravninom slabosti stijene, primjerice s pukotinom, nagnutom meuslojnom
plohom, kriljavou ili kalavou ili sa spojnom plohom tla i stijene ili betona i stijene.

(1) Odreivanje posmine vrstoe poeljno se treba sastojati od bar pet ispitivanja za svaku
ispitnu skupinu stijene ili svaku istovjetnu skupinu pukotina, pri emu svaki ispitni uzorak treba
ispitati pri razliitom ali konstantnom normalnom naprezanju unutar raspona primjenjivih
naprezanja.
EN 1997-2
Stranica 162/165
W.4 Brazilsko ispitivanje

(1) Preporua se slijediti metodu ISRM-a kao primjer brazilskog ispitivanja.
(2) Ispitne uzorke treba rezati tako da im promjer (D) ne bude manji od veliine jezgre (D 54 mm)
i da im debljina priblino bude jednaka polumjeru ispitnog uzorka. Na cilindrinoj povrini ne smiju
ostati oiti tragovi obrade. Nijedna nepravilnost po debljini ispitnog uzorka ne smije premaiti
0,025 mm. Rubne povrine trebaju biti ravne unutar 0,25 mm i usporedne do unutar 0,25.
(3) Za ejl i ostale anizotropne stijene, preporua se ispitne uzorke rezati usporedno i okomito na
nagnutu meuslojnu plohu. Za ispitne uzorke rezane usporedno sa smjerom nagnute meuslojne
plohe, treba takoer zadati smjer optereenja.

(1) Tablica W.1 daje smjernice za najmanji broj brazilskih ispitivanja ovisno o promjenljivosti stijene
i postojeem usporedivom iskustvu. Za odreivanje znaajki stijene i procjene ostalih parametara
vrstoe, nuan je vei broj ispitivanja.
W.5 Troosno tlano ispitivanje

(1) Preporua se slijediti metodu ISRM-a kao primjer troosnog tlanog ispitivanja.
(2) Ispitne uzorke treba rezati tako da im promjer (D) ne bude manji od veliine jezgre (D 54 mm)
i da im visina bude dva do tri puta vea od promjera, kao to je definirano u toki 5.4 i sa
specifikacijama u suglasju s tokom X.4.8.

(1) Tablica W.1 daje smjernice za najmanji broj troosnih tlanih ispitivanja ovisno o promjenljivosti
stijene i postojeem usporedivom iskustvu. Za odreivanje znaajki stijene i procjene ostalih
parametara vrstoe, nuan je vei broj ispitivanja.
EN 1997-2
Stranica 163/165
Dodatak X
(obavijesni)
Literatura
X.1 Skraenice i oznake
U ovom se dodatku upotrebljavaju sljedee oznake:
ASTM
American Society for Testing and Materials (Ameriko drutvo za ispitivanje i

materijale)
BS
British Standard (Britanska norma)
DGF
Dansk Geoteknisk Forening (Dansko geotehniko drutvo)
DIN
Deutsche Industrienorm (Njemaka industrijska norma)
ETC
European Technical Committee (of ISSMGE) (Europski tehniki odbor ISSMGE-a)
ISRM
International Society of Rock Mechanics (Meunarodno drutvo za mehaniku

stijena)
ISSMGE
International Society of Soil Mechanics and Geotechnical Engineering

(Meunarodno drutvo za mehaniku tla i geotehniko inenjerstvo)
NEN
Nederlandse norm (Nizozemska norma)
NF
Norme Franaise (Francuska norma)
SN
Schweizer Norm (vicarska norma)
SS
Svensk Standard (vedska norma)
X.2 Dokumenti vezani uz uzorkovanje tla i stijene i mjerenja podzemne vode

X.3 Terenska ispitivanja34
X.3.1 Ispitivanje statikim prodiranjem
X.3.2 Ispitivanje presiometrom
X.3.3 Ispitivanje standardnim prodiranjem
X.3.4 Ispitivanje dinamikim prodiranjem
X.3.5 Ispitivanje prodiranjem pomou utega
X.3.6 Ispitivanje terenskom krilnom sondom
X.3.7 Ispitivanje plosnatim dilatometrom
X.3.8 Ispitivanje optereenjem ploom
X.4 Dokumenti vezani uz laboratorijsko ispitivanje
X.4.1 Razredbena ispitivanja, raspoznavanje i opis tla
34
Sljedei popisi sadre ponajprije one dokumente koji daju dodatne podatke i primjere za odreivanje izvedenih vrijednosti iz rezultata
ispitivanja a takoer i izravnu upotrebu rezultata ispitivanja za proraun. Popisi su podijeljeni prema vrsti ispitivanja
EN 1997-2
Stranica 164/165
X.4.1.1 Istraivanja lokacije

X.4.1.2 Odreivanje sadraja vode
X.4.1.3 Odreivanje ukupne gustoe mase
X.4.1.4 Odreivanje gustoe mase estica
X.4.1.5 Granulometrijska analiza
X.4.1.6 Odreivanje (Atterbergovih) granica konzistentnih stanja
X.4.1.7 Odreivanje indeksa zbijenosti zrnatoga tla
X.4.1.8 Odreivanje disperzivnosti tla
X.4.1.9 Odreivanje podlonosti zamrzavanja
X.4.2 Kemijsko ispitivanje tla i podzemne vode
X.4.2.1 Openito
X.4.2.2 Odreivanje sadraja organskih materija
X.4.2.3 Odreivanje sadraja karbonata
X.4.2.4 Odreivanje sadraja sulfata
X.4.2.5 Odreivanje pH vrijednosti (kiselost i lunatost)
X.4.2.6 Odreivanje sadraja klorida
X.4.3 Ispitivanje indeksa vrstoe tla
X.4.3.1 Ispitivanje laboratorijskom krilnom sondom
X.4.3.2 Padajui iljak
X.4.4 Ispitivanje vrstoe tla
X.4.4.1 Jednoosno tlano ispitivanje
X.4.4.2 Nekonsolidirano nedrenirano tlano ispitivanje
X.4.4.3 Konsolidirano troosno tlano ispitivanje
X.4.4.4 Konsolidirano ispitivanje izravnim posmikom
X.4.5 Ispitivanje stiljivosti tla
X.4.6 Ispitivanje zbijenosti tla
X.4.7 Ispitivanje propusnosti tla
EN 1997-2
Stranica 165/165
X.4.8 Priprema ispitnih uzorka za ispitivanje stijenskih materijala
X.4.9 Razredbeno ispitivanje stijenskoga materijala

X.4.9.1 Openito
X.4.9.2 Odreivanje sadraja vode
X.4.9.3 Gustoa mase i porozitet
X.4.10 Ispitivanje bujanja stijenskoga materijala
X.4.10.1 Indeks tlaka bujanja bez promjene obujma
X.4.10.2 Indeks deformacije bujanja sa sprijeenim bonim irenjem i osnim optereenjem
X.4.10.3 Deformacija bujanja ispitnoga uzorka stijene sa slobodnim bonim irenjem
X.4.11 Ispitivanje vrstoe stijenskoga materijala
X.4.11.1 Jednoosna tlana vrstoa i deformabilnost
X.4.11.2 Ispitivanje vrstoe u toki
X.4.11.3 Ispitivanje izravnim posmikom
X.4.11.4 Brazilsko ispitivanje
X.4.11.5 Troosno tlano ispitivanje
X.5 Knjige, lanci i ostala izdanja vezana s laboratorijskim ispitivanjem
***KRAJ***
328613

Eurocode 7 - NRHRN en 1997-2

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Eurocode 7 - NRHRN en 1997-2

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EN 1997-2

Eurokod 7: Geotehniko projektiranje

Eurocode 7: Geotechnical design

Eurocode 7: Calcul gotechnique

Eurocode 7: Entwurf, Berechnung

5.13.4 Indeks tlaka bujanja bez promjene obujma

Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla

Dodatak A (obavijesni) Popis rezultata ispitivanja geotehnikih norma za ispitivanje

Dodatak R (obavijesni) Detaljni podaci o ispitivanju zbijenosti tla

EN 1995, Eurokod 5: Projektiranje drvenih konstrukcija

1.1 Podruje primjene

NAPOMENA: Oekuje se da e nadopune ove norme postupno ukljuivati laboratorijska i terenska

Eurocode Basis of structural design

Eurocode 7 Geotechnical design Part 1: General rules

Geotechnical investigation and testing Identification and classification of

Geotechnical investigation and testing Identification and classification of

Geotechnical investigation and testing Identification and classification of

Geotechnical investigation and testing Sampling by drilling and excavation

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 1: Electrical

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 2: Dynamic

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 3: Standard

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 4: Mnard

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 5: Flexible

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 6: Self boring

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 7: Borehole jack

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 8: Full

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 9: Field vane

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 12: Mechanical

Geotechnical investigation and testing Field testing Part 13: Plate

Geotehniki model i karakteristine

Slika 1.1 - Opi okvir za odabir izvedenih vrijednosti geotehnikih svojstava

1.7 Veza izmeu norma EN 1997-1 i EN 1997-2

CEN/TC 341 priprema geotehnike norme za ispitivanja iz kojih proizlaze ti rezultati.

Norme za ispitivanje (CEN/TC 341)

Izvedba geotehnikih radova (CEN/TC 288)

nedrenirana posmina vrstoa iz ispitivanja terenskom krilnom sondom

nedrenirana posmina vrstoa

Youngov modul elastinosti

drenirani (dugoroni) Youngov modul elastinosti

modul savitljivog dilatometra

modul Mnardovog presiometra

energija mjerena tijekom umjeravanja

modul iz ispitivanja optereenjem ploom

omjer energije (= Emeas/ Etheor)

nedreniran Youngov modul elastinosti

poetni Youngov modul elastinosti

Youngov modul elastinosti koji odgovara 50 % najvee posmine vrstoe

indeks materijala iz ispitivanja plosnatim dilatometrom9

koeficijent horizontalnog naprezanja iz ispitivanja plosnatim dilatometrom

koeficijent reakcije podloge

broj udaraca za prodiranje od 300 mm u ispitivanju standardnim prodiranjem (SPT)

faktor iljka za ispitivanje statikim prodiranjem (CPT; vidjeti jednadbu (4.1))

broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem laganom sondom

broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem srednje tekom

broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem tekom sondom

broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem vrlo tekom

broj udaraca za prodiranje od 10 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem vrlo tekom

broj udaraca za prodiranje od 20 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem vrlo tekom

broj udaraca za prodiranje od 20 cm u ispitivanju dinamikim prodiranjem vrlo tekom

broj udaraca u ispitivanju standardnim prodiranjem (SPT) popravljen za gubitke energije

Mnardov granini tlak

otpornost statikom prodiranju iljka

otpornost statikom prodiranju iljka popravljena za uinke tlaka porne vode