Professional Documents
Culture Documents
Knjiga o Mackama PDF
Knjiga o Mackama PDF
O MAKAMA
1
PREDGOVOR
Teko je, najtee, voleti nekoga a biti nemoan kada mu je potrebna pomo. Voleti
maku, znai biti izloen stalnim stresovima zbog njenog zdravlja. Naalost, bar moje iskustvo je
takvo, ta divna stvorenja su izuzetno krhkog zdravlja. Maka je savreno bie, ali prilagoeno
ivotu u divljini, u zdravoj sredini koja omoguava zdravu i pravilnu ishranu i ostale uslove za
ivot. Toga nema u sredinama u kojima ive ljudi. Potrebno je uloiti poseban napor, to
podrazumeva i sticanje odreenih znanja, kako bi se naim voljenim stvorenjima omoguio
normalan, zdrav i srean ivot kakav ona zasluuju.
Deveti grob u mojoj bati, deveta rana na srcu. Kao i mnogi prethodni, zbog
neznanja. Shvatio sam da moram neto da uinim za svoje voljene. Tako je poela potraga po
Internetu. Traio sam sve mogue tekstove o makama, koji bi mi pomogli da nauim neto o
njima. Neto sam nauio, naravno nedovoljno, ali i to je mnogo vie od onog to sam ranije znao,
jer praktino nisam znao nita. Kako postupiti kada Vam veterinar proda prazikvantel tablete i
kae Vam da je to sredstvo univerzalno, protiv svih crevnih parazita! (Nemojte da se udite, ovo
sam stvarno doiveo. Sreom, taj veterinar ve nekoliko godina ne radi.) Da li do sudnjeg dana
ekati da prazikvantel, koji inae unitava iskljuivo pantljiare, uniti sve parazite? Sada bar to
znam, i jo poneto. Ova knjiica treba da pomogne da i Vi to saznate.
Napravio sam izbor tekstova za koje smatram da mogu da budu od koristi i ostalim
makama u ovoj tunoj zemlji. Prevod, koji naravno nije savren, ali verujem da je dovoljno jasan,
nalazi se pred Vama. Verovatno ima slovnih greaka, moda, na alost i gramatikih (gimnazijski
dani su davno proli, a bavljenje tehnikom teko moe da pomogne u usavravanju jezika), ali i
ovakva knjiica e, nadam se, da poslui svrsi.
Moram ovo da kaem. 1999. godine kupio sam, videvi oglas u tampi, knjigu Sve
o makama. Sve! Iza pretencioznog naslova krije se knjiica u kojoj je to sve obraeno na 22
stranice depnog formata, posle kojih doe jo oko 30 stranica klasifikacije maaka, od ega su
vie od polovine slike! Tu je odtampano ime osobe koja je sainila analizu - Simonida
Paunovi, zatim lektora - Nada Terzi. Sve je tu, dakle, osim jedne sitnice - pravih informacija o
makama. Platio sam je, ako se dobro seam, oko 6,5 evra (u dinarima)! Vidim da se pojavilo
novo izdanje, sada je jeftinija, ali s obzirom na to koliko je sadrajna, preskupa je! alosno je
to postoje osobe spremne da neiju ljubav i glad za znanjem o voljenim biima zloupotrebe za
olako sticanje novca. Zato ova knjiica, to se mene tie, ne kota nita.
U meuvremenu sam na Internetu video reklamu za jo jednu knjigu o makama.
Kau da je opirna, a nije ni skupa - samo $36. Da, 36 amerikih dolara (zato u dolarima, ne
znam).
NAPOMENA: Delovi teksta pisani manjim i kosim slovima (kurziv, italik) su moji
lini komentari i primedbe.
Iskreno Va rzivorad@yahoo.com
O POGLAVLJIMA
Ishrana
Zbog izuzetne vanosti, ovo poglavlje je stavljeno na prvo mesto. Moda ete ovu
knjiicu itati s vremena na vreme, moda neete imati vremena da je proitate odjednom celu,
zato je neophodno da naiete na ovaj deo to pre (mnogi ovaj predgovor nee ni proitati, jer
obino i ne itaju predgovore). Upamtite: Vaa maka MORA da se hrani pravilno, i MORA to da
ini redovno (kasnije ete proitati zato). Ako je volite, potrudiete se oko toga, a ako je ne volite,
ova knjiica i nije za Vas.
Narod kae: Zdravlje ulazi na usta. Ni za jednu vrstu to ne vai vie nego za
maku. Od svih ivih bia koja sreemo u naem okruenju, maka je najosetljivija na ishranu, u
tom smislu da njeno zdravlje i, konano, sam ivot, strahovito zavise od PRAVILNE ishrane. Nije
dovoljno maki samo napuniti stomak. Ako maka stalno boravi u stanu i nema mogunost da
popravi kvalitet ishrane lovom, budite sigurni da ete joj nepravilnom ishranom ugroziti ivot.
Nega
Brinuti o maki znai mnogo vie od davanja dovoljno hrane i vode. Igrake,
grebalice, macina menta i krevetac, samo su neke od stvari koje Vaoj maki mogu ivot da uine
lepim. Mentalno zdravlje Vae make je isto tako vano kao i njeno fiziko zdravlje i to bolje
razumete verbalne i neverbalne signale koje Vam ona upuuje, to e vreme koje provodite sa njom
biti lepe i sadrajnije. Mentalnim stimulisanjem, vebanjem i negom u okruenju punom ljubavi i
bez stresa, odraete je srenom i zdravom kroz dugi niz godina!
Nekoliko stranica ovog poglavlja imaju za cilj da objasne izvesne postupke maaka
i da, ako su oni neprihvatljivi, daju ideje kako te postupke svesti na najmanju meru. Takoe, dati
su saveti koji bi trebalo da pomognu Vaim ljubimcima da uz Vas ive jo lepe. Redosled po
kome su tekstovi razvrstani ini mi se loginim - najpre dovodite mae u kuu, koju za to treba
prethodno pripremiti. Obezbeujete mu hranu i vodu. Pruate mu zabavu, jer elite da ima lep
ivot, zatim uoavate zanimljive stvari u njegovom ponaanju, upoznajete sredstva koje ono koristi
za komunikaciju. Zatim se sreete sa raznim potrebama i problemima, za ije reavanje Vam se
ovde nude saveti (za koje se nadam da su korisni) i t.d.
Buve i krpelji
Poznato je da su buve i krpelji velika napast od koje trpe i kuni ljubimci, ali i ljudi
koji sa njima ive. To je sasvim dovoljan razlog da unitavanju i potiskivanju buva i krpelja bude
posveena najvea panja. Manje je poznato koje sve bolesti ovi napasnici prenose, ljubimcima a
takoe i ljudima. Ove bolesti su dodatni razlog za najozbiljnije shvatanje problema koje buve i
krpelji donose i za krajnje odlunu borbu protiv njih. Istovremeno, u ovoj borbi nije dozvoljena
upotreba svih moguih sredstava za unitenje neprijatelja, jer mnoga od tih sredstava su tetna za
make.
Crevni paraziti
Veoma vano poglavlje, moda je trebalo da bude odmah iza ishrane, ako ne i pre
nje. Crevni paraziti se nigde ne tretiraju kao posebna oblast, ve u sklopu bolesti
gastrointestinalnog sistema, a u naim humanim zdravstvenim ustanovama obino na odeljenjima
za infektivne bolesti. Smatram da je ipak potrebno da budu posebno prikazani, zbog znaaja koji
poznavanje ovih stvorenja ima za ivot naih ljubimaca. Crevni paraziti mogu ozbiljno da ugroze
zdravlje, a u najteem sluaju i ivot Vaeg ljubimca, a Vama da zadaju veliku brigu. Zato je ova
poast prikazana posebno. Paljivo proitajte ovo poglavlje, jer je jedno od najkorisnijih u ovoj
knjiici.
Ako se dogodi da Vaa maka, naroito ako je mlada, dobije kijavicu kojoj teko
moe da se objasni poreklo, ako pri kijanju kapljice iz nosia lete na sve strane, oi su upaljene i
pune suza, pogotovu ako pone esto da balavi, znajte da su paraziti izvrili invaziju na njen
organizam. Plua su puna larvi koje su, putujui krvotokom, dospele u njih i izazivaju luenje
sekreta, koji se izliva preko usta i nosne duplje. Oi su takoe pune larvi, koje u nekim sluajevima
mogu da dovedu ak i do slepila! Imao sam slino iskustvo (sreom, bez slepila) i verujte da je
strano.
Redovno sprovodite ienje svojih ljubimaca od ove napasti, koja je strahovito
uporna. Time ete da potedite i njih i sebe velikih problema.
Imunitet i krv
Prilikom opisivanja mnogih bolesti, upotrebljavaju se pojmovi imunitet, imuni
sistem i sl. Imuni sistem je jedan od najvanijih delova svakog ivog organizma. Bez imuniteta,
jedinka bi bila osuena na vrlo kratak ivot. ak i ako bolest ponekad pone da odnosi prevagu,
imuni sistem je uinio mnogo - poveo je borbu, spreio vrlo brz razvoj oboljenja i time nam je
omoguio da preivimo dok lekovi ne ponu da deluju. Sa druge strane, esto nismo ni svesni da
smo bili izloeni napadu, jer imuni sistem je u tiini zavrio svoj posao. U ovom poglavlju dat je
kratak opis imunog sistema, njegovih sastavnih delova i naina delovanja.
Da bi mogla da bude postavljena dijagnoza, kod veine oboljenja neophodno je
uraditi analize krvi, kao i kod oveka, uostalom. Zato je potrebno pre poglavlja o bolestima dati
mali pregled krvnog sistema maaka i osnovne opise analiza krvi. Prikaz svrhe biohemijskih
analiza pomoi e Vam da razumete i eventualne biohemijske analize koje lekar zahteva kada je
provera Vaeg zdravlja u pitanju, jer je princip funkcionisanja krvotoka i organa kod make
identian sa principima funkcionisanja ljudskog organizma. Naravno, tu je i opis krvnih elija i
njihova uloga. Date su normalne vrednosti broja pojedinih krvnih elija (zrnaca) i pojedinih
sastojaka u krvnoj plazmi koji se proveravaju biohemijskim analizama.
Bolesti
Kada se razboli, Vaa maka nee moi da Vam kae da se ne osea dobro. Na
Vama lei odgovornost da svakodnevnim paljivim posmatranjem voljenog bia uoite kada se
ono ne osea dobro i da pokuate da utvrdite da li je u pitanju eventualno ozbiljna bolest. Ne
oklevajte nikada da pozovete svog veterinara i konsultujete se sa njim. Tano je da u naoj
provinciji na osobu koja vodi maku na pregled i leenje gledaju kao na sluaj za psihijatra, ali ne
obazirite se. Niti je runo niti sramno voleti, a mi volimo svoje mace.
Make, za razliku od ljudi, nisu nikada umorne ili neraspoloene. Neraspoloenje
kod njih traje samo dok traje razlog koji ga izaziva. Ako primetite da je Vaa maka izgubila dobro
raspoloenje, onda je razlog tome najverovatnije bolest. Pogledajte je odmah paljivo. Moda ima
neku povredu koja je bolna. Ne dozvolite da se naizgled naivna povreda zakomplikuje, inficira.
Ako razlog loeg raspoloenja nije oigledan, Vaa maka je bolesna. Ako ne jede, ak i poto ste
joj ponudili neto izuzetno zanimljivo, posumnjajte na bolest. Za maku je vrlo vano da jede
redovno. Ne dozvolite da gladuje. Ako samo dva dana maka ne jede (naroito pregojena maka),
mogu da nastupe izuzetno ozbiljne posledice po njeno zdravlje, posebno jetru! Pokuajte da je,
mazei je, privolite da pone da jede. Jo paljivije je drite na oku, nemojte dozvoliti da slabi dok
vi umiljate kako e to samo da proe. Moda i hoe, ali zato rizikovati? Vi volite to stvorenje,
zato mu posvetite svoje vreme. Bdite nad njim. Ako vrlo brzo ne pone da uzima hranu, posetite
svog veterinara. A ako Vam on, bez ikakvih analiza, kae kako ne vidi nita posebno i da e to da
proe samo, beite od njega! To nije veterinar za make, garantujem Vam.
Veterinara paljivo odaberite. Mora da bude temeljan. Kod maaka povran pristup
moe da dovede do najteih posledica. Mora da bude specijalista za male ivotinje. Maka i krava
nemaju nieg zajednikog. Proverite da li je i koliko uspeno leio make. Ako nije, beite.
Nemojte da se ui na grekama i to na Vaoj maki. Molim Vas, ne dozvolite da Va ljubimac
primi bilo kakvu injekciju ako ne znate ta prima i pre nego to ujete dijagnozu. Mnogi opasni
lekovi (n. pr. gentamicin) se olako daju, a i leenje se sprovodi bez prave dijagnoze. Pogrean
lek moe bre da upropasti zdravlje Vaeg ljubimca nego bilo koja bolest.
Naite OBAVEZNO veterinara koji VOLI ivotinje. On nee da otaljava posao.
Bojim se, naalost, da ete ovaj uslov teko moi da ispunite. Ranije sam preporuivao, kada su u
pitanju tei sluajevi, odlazak na Veterinarski fakultet. U meuvremenu sam tamo doiveo
nekoliko tekih razoaranja i to od samih profesora internih bolesti, tako da ovu preporuku nisam
spreman da dajem i dalje.
Pred Vama se nalaze kratki, ali vrlo informativni, opisi bolesti od kojih se
razboljevaju make, njihovi simptomi i mere prevencije. Narod je lepo rekao: Bolje spreiti, nego
leiti. Proitajte ovo poglavlje. Obratite panju na simptome, da biste mogli eventualno da ih
uoite na Vaoj maki, ali i na preventivne mere. Potujte sve pobrojane preventivne mere svih
navedenih bolesti. Tako ete sigurno i Vi i Vaa maka biti sreniji. Naalost, ovo nije kompletan
spisak. Prema statistici, ovo su najee bolesti. Zatim, tekstove o jo nekim bolestima jo nisam
stigao da prevedem.
Moram da kaem da me je sve vreme prevoenja jako frustriralo kada sam nailazio
na reenice tipa Va veterinar e da ispita ..., Veterinar e odmah da ... i sline. Ja sam
najee imao kontakte sa veterinarima koji, kao, negde strano ure, a preduzimaju neto samo
kada ih na to naterate. Kome treba veterinar koji uri dok pregleda njegovog ljubimca, pa zato
otaljava intervenciju?
Beite od veterinara kome nikada nije potrebna analiza krvi da bi postavio
dijagnozu, a jo dalje beite od onog od koga i ne ujete dijagnozu, koji potee pric i daje
nekakvu injekciju, a da vi nemate pojma koju i zato je daje, jer nee da Vam kae. Klonite se
veterinara koji izbegava da razgovara o bolesti Vaeg ljubimca, o terapiji i slino. To je verovatno
zato to i ne zna o emu je re, ili je bar nesiguran u sebe i svoje znanje, pa radi nasumice.
Za analize krvi koje su, naalost, esto potrebne za tano (i brzo) postavljanje
dijagnoze, na raspolaganju su Vam privatne laboratorije. Raspitajte se na koji nain se u toj
laboratoriji analize rade. Ako moete da birate, poeljno je da koriste aparaturu koja radi pomou
tenih reagenasa, umesto traka, jer ovakva analiza je mnogo pouzdanija.
itajui o postavljanju dijagnoze, ili tretmanu kod pojedinih bolesti, videete kako
se to radi u svetu. Neko e moda da kae kako je to tamo skupo, ali pitam Vas: ta je skuplje od
gubitka voljenog bia? Da li ste ikada bili u prilici da biste rado prodavali imovinu samo da ga
spasete? (Uostalom, da li je zaista skupo? Prema statistici, prosena amerika makarska porodica
ima godinji prihod vei od 30.000 dolara. Da li je za njih veterinarski pregled od 50 dolara, i to na
vrhunski opremljenoj klinici i kod vrhunskog veterinara, stvarno skup?). Postoji neto to me je
oduevilo, a o emu sam saznao na mnogim forumima koji okupljaju ljubitelje maaka, a to je da
tamo ima puno ljudi koji uzimaju kredit da bi platili leenje koje je ponekad veoma skupo.
Tekstovi koji su pred Vama bude nadu da emo i mi jednom moi svojim
ljubimcima da pruimo negu koju zasluuju.
Lekovi
U ovom poglavlju nai ete detaljni prikaz antibiotika koji se uobiajeno koriste
kod maaka. Takoe, videete koji antibiotici (i ostali lekovi) su opasni za make, pa ak i
zabranjeni. Postoje, naalost, veterinari koji olako, da ne kaem neodgovorno, daju gentamicin,
vrlo opasan antibiotik i to ak i u sluajevima gde ne moe da se oekuje da e on uopte da deluje
(kao to je sluaj kod tonzilitisa upale krajnika, kod koga je penicilin nezamenljiv, jer u 90%
sluajeva, kada je u pitanju bakterijska infekcija, uzronik je Streptococcus pyogenes, ne koga
gentamicin ne deluje, ili kod hlamidije, kod koje se normalno daje tetraciklin ili hloramfenikol)!
Da ne pominjemo virusne infekcije grla, koje su moda ak i ee od bakterijskih, kod kojih je
primena antibiotika besmislena. Ipak, IZBEGAVAJTE DA SAMI ODREUJETE TERAPIJU!
Prepustite to veterinaru, kada naete onog kome moete da verujete.
Na kraju ovog poglavlja dodat je spisak sa preporukama za doziranje (naravno, kod
maaka kod pasa, ljudi i t.d. doze su esto sasvim drugaije) velikog broja lekova koji se koriste
za leenje maaka. Preporuke koje ete videti sastavio je Fakultet veterinarske medicine
Univerziteta Jeil (Yale), na osnovu poznatih amerikih farmakolokih (veterinarskih) prirunika.
Verujem da ovo moe da Vam koristi, jer meni je bilo i te kako korisno. Moraete, na primer,
maki koja ima eludani poremeaj da date ranitidin (Ranisan). Koliko? To ete videti ovde.
Videete, ponegde u tekstovima pominjem firmu Merck. To je najvea svetska
farmaceutska kompanija, u ijem sastavu posluje Merial, koji je najvea svetska veterinarska
farmaceutska kompanija (sa filijalama u 159 zemalja sveta). Merck je objavio veterinarski
prirunik, sa preko 12.000 (!) tekstova iz oblasti veterine. (Pitajte svog veterinara da li ima ovaj
prirunik, ili ga, moda, bar koristi on line, t.j. preko Interneta, adresa je
www.merckvetmanual.com). Merck pominjem zbog toga to su neki od saveta za primenu
lekova uzeti iz njihovog prirunika, tako da, kada naiete na ime ove kompanije, znate o kome je
re.
UVOD
MAKA
Oko 1500 godina pre Hrista, make su u Egiptu poeli da smatraju svetim i ako bi
osoba ubila maku bila bi osuena na smrt. Egipani su brijali obrve u znak alosti za preminulom
makom ljubimicom, a maku bi mumificirali (samo u iskopinama arheolokog nalazita BeniHasan pronaeno je preko 300.000 mumija maaka). Takoe su oboavali i boginju plodnosti i
ljubavi po imenu Bastet, koja je imala telo ene a glavu make.
Maka je prvi put dola u Evropu i na Srednji Istok oko 1000. godine pre Hrista,
najverovatnije sa grkim i fenianskim trgovcima. Antiki Grci i Rimljani su takoe veoma cenili
make zbog njihove sposobnosti da kontroliu neeljene glodare. Maka je u Rimu smatrana
duhom zatitnikom domainstva i simbolom slobode.
Tada su se domae make proirile po celoj Aziji, gde su koriene za zatitu larvi
svilene bube od glodara, to je bilo ivotno vano za proizvodnju svile. Ljudi sa Orijenta su se
veoma divili misteriji i lepoti make, pa su mnogi pisci i umetnici u Japanu i Kini u svojoj
umetnosti slavili ove ivotinje.
U srednjem veku, meutim, procvetalo je sujeverje. U Evropi su make dovedene u
vezu sa avolom i vetiarenjem, usled ega su stotine hiljada maaka ubijene po nalogu
Inkvizicije. Prema nekim procenama, broj maaka je ovim smanjen na svega 10% od prvobitnog.
Unitenje ovolikog broja maaka dovelo je do poremeaja ravnotee u populaciji glodara, uveliko
doprinosei irenju kuge zvane crna smrt, koju su sa pacova na ljude prenosile buve. Skoro
etvrtina stanovnitva Evrope je 1300. godine umrla od kuge.
Ne iznenauje injenica da su Evropljani jo jednom poeli da shvataju znaajnu
ulogu koju su make igrale u kontrolisanju glodara, pa su one tako postupno povratile svoju
popularnost. Trgovci, istraivai i kolonizatori su sa sobom u Novi Svet doneli domae make
tokom 17. i 18. veka, a naseljenici su nastavili da nose svoje make dalje prema zapadu.
Da li ste znali da je prva uopte izloba maaka odrana u Londonu 1871. a da je
prvo maje udruenje osnovano 1887. takoe u Velikoj Britaniji, pod nazivom Nacionalni
maji klub Velike Britanije??
ANATOMIJA I OSOBINE
Od svih bia koja se hrane mesom, make (rod Felidae unutar reda Carnivora) su
najizrazitiji mesoderi i najprilagoenije su za lov i prodiranje plena. Sve make imaju zaobljene
glave, kratke njuke, velike oi, osetljive brkove i obrve i uspravno postavljene ui. Imaju kratke,
iroke eljusti opremljene dugim onjacima i snanim kutnjacima otrih ivica. Jezik im je
prekriven otrim, unatrag povijenim mesnatim izboinama zvanim papile (papillae), koje pomau
kod pijenja i kod negovanja krzna.
Make imaju pet prstiju na prednjim nogama i etiri na zadnjim. Peti prst je
postavljen visoko na cevanici i ne dodiruje zemlju prilikom hodanja, ali se koristi kod nege tela i
hvatanja plena. Na krajevima prstiju su snane, otre, povijene kande. Kod svih sem geparda
kande mogu da se potpuno uvuku u zatitne korice. Ovaj mehanizam je prepoznatljivo svojstvo
familije maaka, iako se javlja u manje razvijenom obliku i kod nekih cibetki.
Sve make, izuzev risa i srodnih vrsta, imaju duge repove koji im slue za
ravnoteu. Miino-skeletni sistem je krajnje savitljiv, dozvoljavajui makama da savijaju i
izvijaju tela na mnogo naina. Veina maaka ima dobar vid i sposobne su da vide dobro i pri
slabom svetlu (smatra se da im je noni vid est puta jai od ovejeg); boje vide slabo. ulo sluha
im je odlino i, bar kod malih maaka, moe da oseti zvuke do 40.000 Hz, pa i vie. ulo mirisa
nije tako dobro razvijeno kao kod psa (ali je ipak 14 puta razvijenije nego kod oveka); njegova
osetljivost moe da varira od jedne vrste do druge.
Make su krajnje hitre; na kratka rastojanja mogu da tre bre od ma kog drugog
sisara i izuzetni su skakai. Takoe su i dobri plivai, pa pripadnici mnogih vrsta uivaju u
kupanju. Sa lakoom se penju na drvee, ali se u ponaanju razlikuju, od gotovo iskljuivo
zemaljskog (n. pr. lav) do boravka najveim delom na drveu (n. pr. oblaasti leopard). Veina
moe da vreba rtve veoma postojano i u tiini; ak i lav, koji ivi na otvorenom, obino lei
sakriven dok ne doe u priliku da zaskoi rtvu. Jedino gepard, najbri sisar, juri svoj plen.
Veina maaka su manje ili vie samotnjaci, ali gepardi ive u porodinim grupama,
a i lavovi ive u grupama do 30 jedinki. Make ive u vrlo razliitim sredinama, mada su
najbrojnije u toplim predelima. ak i jedna vrsta, kao tigar, moe da se prostire od hladnih
severnih oblasti do tropskih. Svi kontinenti, izuzev Australije i Antarktika, imaju svoje domae
vrste.
10
11
ISHRANA
Paljivo proitajte ovaj tekst, p`omoi e Vam da ne pravite greke u ishrani Vaeg ljubimca, koje
obino pravi veina naeg sveta. Takoe, pomoi e Vam da ne nasedate jevtinim marketinkim trikovima kojima
pribegavaju izvesni proizvoai gotove hrane za make, ako se za ovu hranu opredelite. Jedan od takvih trikova je i
suva hrana sa povrem, koju proizvodi Whiskas. Kau da je veoma traena. Ne nasedajte na ovakve trikove. Ako
povre u ishrani predstavlja raznovrsnost za Vas, to je tano, za Vau maku ono ne znai gotovo nita. Bolje kupite
proizvod od onog ko Vas ne lae. U tom pogledu, verovatno su najsigurniji proizvodi firmi Royal Canin, zatim
Purina, Hill's i Eukanuba. Ja koristim Royal Canin - pogledajte njihove deklaracije i shvatiete zato.
12
PROMENA ENERGIJE
Energija se dobija iz hrane i telo je koristi preko niza hemijskih reakcija. Svim
hemijskim reakcijama je potrebna ulazna energija koja ih okida i kontrolie. Bez ulazne energije,
nema ni reakcije.
Neke hemijske reakcije oslobaaju vie energije nego to je bilo potrebno za
njihovo izazivanje i kontrolu. Ovaj viak energije se skladiti u telu u obliku hemikalija kao to su
belanevine, masti i ugljeni hidrati i dostupan je za buduu upotrebu. Druge hemijske reakcije
oslobaaju manje energije nego to je bilo potrebno za njihovo izazivanje i kontrolu. Ovaj deficit
energije mora da se nadoknadi iz telesnih energetskih rezervi, razlaganjem uskladitenih
hemikalija i oslobaanjem energije. Otpadni proizvodi ovog razlaganja prelaze u krv, pa ih bubrezi
filtriraju.
DRUGE HRANLJIVE MATERIJE
Pored osnovne energije u obliku kalorija, zadatak hrane je da obezbedi sve bitne
materije, hemikalije neophodne za ivot. Velika veina ovih materija se dobija razlaganjem i
preureenjem molekularne strukture belanevina, masti i ugljenih hidrata iz konzumirane hrane.
Ovaj proces je poznat kao sinteza i tehniki je definisan kao formiranje ili graenje sloenijih
jedinjenja iz elemenata ili prostijih jedinjenja.
Vano je napomenuti da su zaista svi organski molekuli sintetizovani. Molekul
glukoze koga je sintetizovala maka, identian je sa onim koga je sintetizovalo drvo jabuke i
identian je sa onim sintetizovanim u laboratoriji. Svi molekuli datog tipa su identini: na stranu
reklamne poruke, nema apsolutno nikakve razlike izmeu prirodnog vitamina S i sintetikog
vitamina S. Oni su identini i izrazi prirodan i sintetiki su u ovom kontekstu nitavni.
Kao veina viih organizama, maka je izgubila sposobnost da sintetizuje neke
hemikalije koje su joj potrebne za ivot, obezbeujui ih ve gotove iz hrane koju jede. Oito je da
te hemikalije moraju da postoje u hrani, ili e maka da se razboli i moda ak i umre. Nasuprot
tome, maka svoj vitamin S sama sintetizuje, dok e kod ljudi, na primer, nedostatak askorbinske
kiseline (vitamina S) u ishrani, da dovede do stanja poznatog kao skorbut.
BELANEVINE
Osnovni izvor energije u hrani su belanevine. Kao tela ostalih ivotinja i makino
telo su pre svega belanevine, stoga su ogromne koliine belanevina iz hrane potrebne za njegovo
odravanje. Tipino, energetski sadraj u majoj ishrani treba da bude najmanje 25 do 30
procenata izveden iz belanevina, od ega skoro sve treba da budu ivotinjske belanevine. Glavni
izvori ivotinjskih belanevina u gotovoj hrani su meso, riba, jaja i mleni proizvodi. Biljne
belanevine se obino dobijaju iz pasulja i graka, oraha i itarica.
Belanevine, iz kojih se obezbeuju osnovne amino kiseline za miie i tkiva
organa, sadre visok procenat otpadnih materija, koje bubrezi moraju da odstrane iz organizma.
Kod ishrane istim belanevinama, kao to je ishrana sirovim mesom, nee samo da nedostaju
druge vane i ak kritine materije, ve e da budu preoptereeni bubrezi, to moe da dovede do
urinarnih problema ili preranog otkazivanja bubrega.
MASTI
Drugi izvor energije u hrani su masti. O mastima se nezaslueno loe pisalo,
najvie zbog opsednutosti javnosti vitkim izgledom i potpunog nepoznavanja od ega se sastoji
pravilna, dobro uravnoteena ishrana. Ova opsednutost i nerazumevanje su snano ovekoveene u
reklamnoj industriji (od onih istih ljudi koji su definisali Tvinkija - lik iz crtaa - kao zdravog, a
13
takoe definisali zdravo kao ono to ne izaziva smrt u roku od 48 sati). Dok je ovakva
tendencija i za nae kolektivno zdravlje dovoljno loa, za make moe biti katastrofalna, ako se
ista filozofija primeni na njih. Mi bar imamo nekakav izbor.
Maka zahteva ishranu sa puno masti, mnogo vie nego ovek ili pas. 15 - 40
procenata energije koju maka unese ishranom, treba da potie od masti.
Za razliku od belanevina, masti imaju malo otpadaka u majem metabolizmu,
stoga ne ine tetu bubrezima. Zbog toga, kako maka postaje starija, tako joj pomalo treba
poveavati sadraj masti, a belanevine proporcionalno smanjiti. Na ovaj nain, moe da se odri
pravilan energetski sadraj, dok se olakava rad ostarelim bubrezima. Klju je u umerenosti, u
brzini (tanije u sporosti) i koliini dijetetskih promena. Iznenadne ili nagle promene su posebno
teke za stariju maku, dok je ishrana samim mastima isto tako loa kao i ishrana potpuno bez njih.
UGLJENI HIDRATI
Trei izvor energije u ishrani su ugljeni hidrati, prvenstveno skrob i eeri. Kao i
masti, tako su i ugljeni hidrati na loem glasu. Ni mi ni nae make ne moemo da ivimo bez
ugljenih hidrata: oni su isto tako neophodni za ivot kao i voda. U majoj ishrani se zahteva samo
mala koliina ugljenih hidrata, sa svega 5 procenata ukupne energije u tom obliku. Jednostavni
ugljeni hidrati, eeri, najlake se asimiluju u sistemu make, dok sloeni ugljeni hidrati, skrob,
prolaze kroz njega praktino nedodirnuti. Kuvanje sloenih ugljenih hidrata kao to su krompir,
ito, testenine... zapoinje pretvaranje skroba u eer i pomae u procesu varenja.
VLAKNA
Biljna materija ima jo jednu vanu funkciju, pored energetskog sadraja: pomae
da stomak radi glatko, blago abrazivnim i apsorpcionim delovanjem celuloznog sadraja, obino
zvanog vlakna. Primetite da dva naizgled suprotna stanja mogu da proiziu iz nedostatka vlakana:
konstipacija (zatvor), zbog nedostatka abrazivnog delovanja, ili dijareja (proliv), zbog nedostatka
apsorpcionog delovanja. Mada vlakna sama po sebi nisu hranljiva materija, normalnoj maki su u
ishrani potrebna.
Kao i tako mnogo drugih stvari, potreba za vlaknima i njihovi tipovi su potpuno
izopaeni, gotovo do neraspoznavanja, od strane reklamne industrije. Vlakna su jednostavno
celuloza, koja je osnovni materijal od koga su sazdani zidovi elija (membrane) biljaka. Celuloza
je celuloza, nezavisno od njenog porekla. U divljini, maka svu potrebnu celulozu dobija iz
stomaka i creva plena. Maka ljubimac mora svu potrebnu celulozu da dobije putem normalne
ishrane.
Kao zanimljivo odstupanje moe da poslui sledei primer. Mnoge manje divlje
make opstaju hranei se uglavnom insektima i ivotinjama koje se njima hrane (guteri i t.d.). Na
prvi pogled, pomislilo bi se da takva maka ima u ishrani manjak celuloze i ugljenih hidrata. To
nije sluaj, poto su insekti bezskeletna stvorenja pokrivena hitinom, sloenim polisaharidom koji
se sastoji od jednostavnog baznog molekula nalik na celulozu (hitin i celuloza su hemijski
povezani), vezanim sa raznim jednostavnim eerima, obezbeujui tako istovremeno i vlakna i
ugljene hidrate. Dobra stvar te bube!
VITAMINI
Vitamini i jedinjenja u vezi sa njima su sloeni organski molekuli koji slue kao
katalizatori ili inioci u raznim metabolikim procesima. U divljini, maka dobija potrebne
vitamine iz svog plena i suneve svetlosti. Domaa maka mora da primi veinu tih vitamina kroz
ishranu. Pod nekim uslovima, Va veterinar moe da prepie dopunu.
14
15
strane ima jasnu potrebu za drugim, koju mi nemamo, isto kao i drugaije razmere tih materija od
onih na koje smo navikli.
Ve je pomenuto da je linoleinska kiselina, masna kiselina po sastavu na pola puta
izmeu masti i ugljenih hidrata, neophodna za zdravu kou i krzno.
Inozitol, na primer, je izrazito potreban maki i mora se nalaziti u njenoj ishrani,
dok ga psi i ljudi sintetizuju.
Na slian nain jedinjenje taurin (ponekad nepravilno svrstavan u amino kiseline)
potreban je izvesnim nonim ivotinjama, kao to su make, zbog dobrog vida. Smatra se da je
potreban zbog zdravog tapetum lucidum, tkiva unutar oka koje se ponaa kao pojaava svetla,
uveliko poveavajui noni vid i, sluajno, inei da oi odbijaju svetlo. (Novija istraivanja su
pokazala da je izuzetno vaan i za pravilan rad sranog miia).
Metabolizam make je veoma razliit od pseeg ili ljudskog u svojoj sposobnosti da
iisti razne hemikalije iz sistema. Ta metabolika razlika uzrokuje da se make lako otruju
stvarima zbog kojih bi pas ili ovek samo slegnuli ramenima. Obian aspirin se kod oveka
razlae i izluuje za oko etiri do est asova, dok je maki za to potrebno 38 asova! Ova razlika
ini maku visoko osetljivom na salicilatno trovanje.
Preobilje izvesnih materija, ili pak nedostatak, esto vode u razliita bolesna stanja i
probleme.
VODA
Ljudi ne misle esto o vodi kao delu ishrane, ali bez nje nema ivota. Oko 70
procenata majeg tela je voda.
Maki je dnevno potrebno oko 60ml vode na svaki kilogram telesne mase. U
divljini, veina te vode potie od telesnih tenosti plena. U kui bi ovo moglo takoe da vai ako
se maka hrani konzerviranom, ili drugom kaastom hranom, ali to nije sluaj sa polusuvom ili
suvom hranom. Svee vode, za svaki sluaj, mora da bude uvek dovoljno u makinoj blizini,
nezavisno od njene ishrane.
Ne zamenjujte vodu mlekom, ili drugim tenostima. Za maku, mleko je hrana, a ne
napitak (primedba prevodioca: tek svaka trea odrasla maka moe da vari mleko, kod ostale dve ono izaziva teku
dijareju). Jedini napitak za maku je voda. Mnogi ljudi se zgroze kada njihova maka pije iz bare,
slivnika, ribnjaka pa ak i toaleta, a nee ni da dodirne svoju lepu, istu posudu za vodu.
Jednostavan je razlog za takvo ponaanje; posuda za vodu ima za maku rav ukus, ili ga je imala
(make dobro pamte). Ako za trenutak razmislimo na makin nain, alge, mulj, komadii ribe, ak
i fekalije su savim prirodne, normalne stvari koje rado prihvata u divljini. Ali hlor! Fuj! Upamtite
da Vaa maka ima osetljivo ulo mirisa i moe lako da oseti smradove i mirise koji su za nas
izgubljeni, dok ak i mi moemo da osetimo hlor u vodi sa esme. Zato, ako postoji problem sa
hlorisanom vodom, ovu treba prvo prokuvati, jer e je to osloboditi lako isparljivog hlora. Takoe,
dodavanje 30ml soda-vode na pola litra vode sa esme e zavriti posao. Make vole ugljenu
kiselinu (ugljen-dioksid).
PRIRODNA ISHRANA
Uvek postoje protivurenosti oko toga od ega se sastoji idealna ishrana.
Ostavljajuu po strani takve protivurenosti, bar na trenutak, moemo sa sigurnou da kaemo da
bi idealna ishrana bila ona koja zadovoljava sve makine kriterijume. Drugim reima, divlja
ishrana: celi mi, vrabac, cvrak, guter i t.d. Nije za oekivanje da e iko u bliskoj budunosti
proizvoditi konzervirane seckane mieve, tako da moramo baciti pogled na divlju maku i njen
plen.
16
Ukupno
Suvo
Gorivo
Energija
Voda
70,0%
-----
-----
-----
Belanevine
14,0%
46,7%
50,0%
35,7%
Masti
9,0%
30,0%
32,1%
51,5%
Uglj. Hidrati
5,0%
16,7%
17,9%
12,8%
Pepeo
1,0%
3,3%
-----
-----
Kalcijum
0,6%
2,0%
-----
-----
Ostalo
0,4%
1,3%
-----
-----
Maje
mleko
Psee
mleko
Kravlje
mleko
Hidrat.
Mleko
Voda
70,0%
72,0%
77,0%
87,0%
80,0%
vrste materije
30,0%
28,0%
23,0%
13,0%
20,0%
Kalorije
187,2
147,9
119,5
88,7
115,4
Belanevine
18,8
11,4
7,5
3,5
5,8
Masti
11,8
7,9
8,3
3,9
8,8
Uglj. Hidrati
3,9
7,8
3,7
4,9
8,2
17
POSEBNI ZAHTEVI
Nekim makama je potrebna posebna dijetalna nega. Oigledan primer su maii,
bremenite make ili dojilje, starije make i rekonvalescenti. Ako Vam je maka bolesna, ili je to
bila, moraete da sledite dijetalna uputstva koja je propisao veterinar. Stanje normalne make
zahteva samo normalne varijacije u ishrani.
U dananje vreme postoji jaka tenja ljudi da slede tue savete kada je u pitanju
ishrana, ak i ako su u pitanju najudnije dijete. To nije ba uvek mudro, ak ni za ljude. A kada
smo kod naih maca, jedno pravilo je vrlo prosto: ukoliko savetodavac nije kolovan u veterini ili
ishrani maaka, primite svaki takav savet (posebno ako je radikalan) sa krajnjom sumnjom.
Zapamtite da su neke komponente u ishrani kritine, ali ne i oigledne, i da vie ne znai uvek i
bolje. Kada i najmanje posumnjate dok razmatrate nov nain ishrane za maku, pitajte strunjaka.
Normalna ishrana svakog sisara se menja sa starou. Oigledno, maetu koje sisa treba mleko,
dok starijoj maki ne treba: mit o makama i mleku je samo mit, u stvari neke starije make e se
razboleti ako piju mleko!
Manje oigledna je injenica da se ukupni unos kalorija po kilogramu telesne mase i
odnos belanevina i masti u ishrani menja sa starou i drugim uslovima. Sledi jednostavna tabela
koja daje potrebe prema starosti i stanju:
Kalorije
Belanevine
Masti
Uglj. hidrati
Novoroenad
420
42%
29%
29%
5 sedmica
275
47%
28%
25%
10 sedmica
220
50%
28%
22%
20 sedmica
145
52%
30%
18%
8 meseci
110
51%
34%
15%
1 10 godina
90
52%
36%
12%
15 godina
80
44%
42%
14%
20 godina
80
43%
42%
15%
Trudnice
275
46%
32%
22%
Dojilje
275
45%
31%
24%
18
Sastojak
Jedinica
(SM)
Za rast
minimum
Odrasli
minimum
maksimum
Protein
30,0
26,0
Arginin
1,25
1,04
Histidin
0,31
0,31
Izoleucin
0,52
0,52
Leucin
1,25
1,25
Lizin
1,20
0,83
Metionin-cistin
1,10
1,10
Metionin
0,62
0,62
1,50
0,88
0,88
Treonin
0,73
0,73
Triptofan
0,25
0,16
Valin
0,62
0,62
Taurin (slobodni)
0,10
0,10
Taurin (vezani)
0,20
0,20
Mast
9,0
9,0
Linoleinska kiselina
0,5
0,5
Arahidonska kiselina
0,02
0,02
Kalcijum
1,0
0,6
Fosfor
0,8
0,5
Kalijum
0,6
0,6
Natrijum
0,2
0,2
Hlor
0,3
0,3
Magnezijum
0,08
0,04
Gvoe
mg/kg
80,0
80,0
Bakar (slobodni)
mg/kg
15,0
5,0
Bakar (vezani)
mg/kg
5,0
5,0
Mangan
mg/kg
7,5
7,5
Cink
mg/kg
75,0
75,0
2000,0
Jod
mg/kg
0,35
0,35
Selen
mg/kg
0,1
0,1
Vitamin A
IJ/kg
9000,0
9000,0
750000
Vitamin D
IJ/kg
750,0
500,0
10000
Vitamin E
IJ/kg
30,0
30,0
Vitamin K
mg/kg
0,1
0,1
Vitamin V1 (tiamin)
mg/kg
5,0
5,0
Vitamin V2 (riboflavin)
mg/kg
4,0
4,0
mg/kg
5,0
5,0
19
Sastojak
Jedinica
(SM)
Za rast
minimum
Odrasli
minimum
maksimum
Vitamin V3 (niacin)
mg/kg
60,0
60,0
Vitamin V6 (piridoksin)
mg/kg
4,0
4,0
Folna kiselina
mg/kg
0,8
0,8
Biotin
mg/kg
0,07
0,07
mg/kg
0,02
0,02
Holin
mg/kg
2400
2400
Suva hrana vremenom gubi deo svoje hranljive vrednosti, naroito ako je izloena
vazduhu i svetlu. Izbegavajte korienje suve hrane koja je starija od 6 meseci (mada proizvoai
najee deklariu rok trajanja od 12 meseci). Ako morate da je skladitite na due vreme, inite to
u hermetikim i tamnim posudama.
Moram ovo da kaem. Na suvu hranu se u poslednje vreme die dosta velika povika zbog previsokog
sadraja ugljenih hidrata, odnosno skroba u pojedinim vrstama ak 25% pa i vie, to jako odudara od sastava
hrane kojom se make prirodno hrane (pogledajte tabelu u odeljku Prirodna ishrana). Pojedine make pod
uticajem ove hrane mogu da postanu dijabetiari, pa ovo treba imati u vidu ako se odluite za suvu hranu.
Proveravajte svojim makama glukozu u krvi povremeno, pa ako treba promenite joj nain ishrane. To ponekad moe
da bude dovoljno za vraanje u normalu.
20
Kao i za suvu hranu, belanevine i masti se dobijaju iz raznih izvora. Pojedini izvor:
meso, riba, ta god, esto se dodatno istie da bi se ojaala aroma. Sadri oko 30 - 35% vode,
nasuprot suvoj hrani sa 10% i konzerviranoj sa 70 - 80%. Za razliku od suve hrane, ne suzbija
zubni kamenac. Takoe ima prednost minimalnog mirisa i dugog vremena skladitenja. Dobra je
za otprilike jedan dan u iniji i ne bi trebalo da se ostavlja napolju due od toga. Vreme
skladitenja je ekstremno dugo, poto je obino pakovana u hermetike kese.
Pazite, veina ove hrane sadri mnotvo konzervansa za spreavanje kvarenja, zato
paljivo itajte deklaracije na pakovanjima.
Konzervirana hrana
Najskuplja je od sva tri tipa, ali jo uvek je u svetu najpopularnija. Njeni najvei
nedostaci su cena i miris.
Sadri prvenstveno belanevine i masti iz mesa, ribe, mlenih proizvoda i biljnih
izvora, sa dodatkom vitamina i minerala. Veinom su potpune u prehrambenom smislu. Sadraj
ugljenih hidrata je, najee, vrlo priblian onom u prirodnoj hrani.
Mnogo konzervirane hrane sadri 70%, pa i svih 80% vode, a kao ispuna se esto
koristi elatin, da bi vezao to vie vode. Kupac, prirodno, plaa tu vodu i elatin. itajte
nalepnice!
Ni ova hrana nita ne ini protiv zubnog kamenca. Dobra je, meutim, za one
make koje pate od urinarnog poremeaja (FLUTD), zbog niskog sadraja magnezijuma.
SVEA HRANA
Rasprostranjena je deviza najbolje je svee. To je tano ukoliko je svee
istovremeno uravnoteeno, to esto nije.
Dobro uravnoteena ishrana za maku, od svee hrane, sastojala bi se od mesa
(miinog tkiva) zbog belanevina; zasienih i nezasienih masti (polinezasiene masti, kao one u
margarinu, obino se ne nalaze u jelovniku mesodera); eera, skroba i drugih ugljenohidrata;
cerealija, trave i izvesnog lisnatog povra zbog celuloze; raznih organa zbog vitaminskog sadraja;
kostiju zbog kalcijuma i fosfora; krvi i povra zbog gvoa i mineralnog sadraja; i malih koliina
ovog i onog zbog elemenata u tragovima i zadovoljstva. Sve te zahteve zadovoljava proseni mi
(naalost, danas nikada niste sigurni da mi nije konzumirao neki od otrova usporenog dejstva, koji e da ugrozi, pa i
usmrti Vaeg ljubimca).
Poto e veoma malo nas da uzgaja mieve za maju hranu, moemo da uz malo
razmiljanja hranimo svoje ljubimce dobro uravnoteenom ishranom od sveih namirnica. Sledee
namirnice imaju navedene osobine i efekte:
Meso (miino tkivo):
ovo je osnovna hrana svakog mesodera. Meso moe da
bude govee, konjsko, svinjsko, ovje, pilee, ma koje (ak i mije). Veinu mesa treba lako
prokuvati da bi se ubili paraziti, posebno svinjetinu i slatkovodnu ribu. Jeftiniji, masni komadi
mesa e takoe da obezbede mast koja je neophodna maki (kupujte najjeftinije mleveno meso,
bolje je za maku).
Kao posebnu poslasticu, probajte da date svojoj maki pare skoro sirove zeetine
ili piletine koje ima temperaturu tela i to kada ona nije posebno gladna, pa gledajte kako se raa
lovac. Ona e najverovatnije da mu se prikrada, da ga baca u vazduh, obrui se na njega, pa moda
i da ga pojede. Sve je to deo prirodnog poretka.
Jetra: make imaju slabost prema jetri. To je razvijena osobina koja garantuje da
e jetra plena da bude pojedena i da e maka da obezbedi dovoljno vitamina A i gvoa. U kui
21
e maka da pojede svu jetru do koje moe da doe. Ako joj se da previe jetre, maka e dobiti
trovanje A vitaminom, to moe da bude fatalno. Kao i u svemu, klju je u umerenosti.
Jetra (posebno junea) bi trebalo lako da se skuva. Kada se jede sirova, esto izaziva
dijareju (proliv), a kada je prekuvana, konstipaciju (zatvor).
Bubrezi:
obino jeftini, bubrezi (posebno junei) predstavljaju dobar izvor
gvoa i nekoliko kritinih vitamina. Poto sadre dosta urinske kiseline, trebalo bi ih pre kuvanja
drati dva sata i hladnoj vodi.
Srce: srce uopte, ali posebno ivinska i zeja srca su favoriti meu makama i
obezbeuju prvorazredne belanevine. Ne uklanjajte masno tkivo i srane opne, poto sadre
potrebne masti.
Plua: imaju malu hranljivu vrednost i ne vredi ih davati. Veina maaka i nee da
jede samo plua.
Vime:
22
Maslac: odlian izvor masti, dobar za rast i krzno, maslac je dobra ali neto skuplja
poslastica zbog koje bi se make rado usvinjile. Predlaemo povremeno komadi kao posebnu
poslasticu.
Pavlaka:
kombinujui ukuse i dobre strane maslaca i mleka, slatka pavlaka je
macin ampanjac! Kao takvu je i tretirajte.
Sir:
veina sireva e izazvati konstipaciju ukoliko se daju u veim koliinama.
Mali komad povremeno je zdrav i poeljan. ini se da make ne mare mnogo za egzotine sireve,
odbijene verovatno mirisom plesni (mi ljudi jedemo najprokletije stvari!).
Margarin:
poto veina margarina imaju ukus kao maslac, make e ga obino
tako i tretirati i jee sve to mogu da dobiju. Naalost, margarin nije maslac, i ne sadri kalcijum i
fosfor koji ine da maslac makama bude tako koristan. Polinezasiene biljne masti koje se koriste
u veini margarina prolaze ravno kroz maku. O margarinu razmiljajte kao o blagom laksativu
dobrog ukusa i koristite komadi kao ljupku prevenciju protiv kuglica dlake, ili konstipacije.
Jaja: umance sirovog jajeta je korisno i ukusno, obezbeujui belanevine,
sumpor, kalcijum, fosfor i mnotvo drugih minerala i vitamina. Sirovo belance, sa druge strane,
sadri avidin, koji razgrauje i unitava vitamine V kompleksa.
Ako morate svojoj maki da dajete cela jaja, najpre ih skuvajte, to zgunjava
belance i unitava avidin.
Povre: make jesu mesoderi, ali jedu povre koje se nalazi u elucu i crevima
plena. Male koliine biljnog porekla, kao krompir ili testenine, oko 5% ukupne ishrane, mogu de
se konzumiraju pod uslovom da je povre najpre prokuvano (kuvanje razlae sloene
ugljenohidrate u proste ugljenohidrate i pospeuje varenje). Ako dajete previe povra, ili ga ne
kuvate dovoljno, javie se konstipacija ili dijareja, zavisi od vrste.
Voe: za razliku od povra, voe prvenstveno sadri proste ugljene hidrate pa ne
mora de se kuva. Kao i kod povra, budite umereni, zbog moguih eludanih tegoba.
Cerealije:
mnoge make ih vole. Ponovo, sa merom, cerealije kao to su zobno
brano, penino brano, kukuruzno brano, su sasvim korisne kao izvor ugljenih hidrata.
Izbegavajte sirove cerealije, poto maka ne moe da vari skrob. Apsolutno izbegavajte griz
(uopte, svaku kau), poto je zaostali sok od kuvanja za maku otrovan!
23
NEGA
PRIPREMITE SE ZA SVOG NOVOG LJUBIMCA
KAKO KUU UINITI BEZBEDNOM ZA
MAE ILI MAKU
Konano je dolo vreme da dovedete kui svoje novo mae ili maku! Koliko god
ovaj trenutak bio uzbudljiv za Vas, on je veliki izazov i trauma za maku, bez obzira to su novi
dom i porodica puni ljubavi. Unapred osigurajte da prelazak Vaeg novog krznatog lana porodice
bude to tii, mirniji i udobniji. Make i maii su po prirodi vrlo radoznali u pogledu okoline,
tako da morate da budete sigurni da nema skrivenih puteva za bekstvo. ak i ako ne planirate da
maku drite samo u kui, potrebno je da ona najpre navikne na kuu kao na svoj novi dom, gde
dobija hranu i sigurnost, pa tek onda da joj dopustite izlazak napolje. Ako imate malu decu, ili iz
drugih razloga postoji bojazan da vrata mogu da ostanu otvorena, napravite prikladni podsetnik
koji ete da okaite na vrata.
Klozetsku olju obavezno drite zatvorenom, zbog maia koje voda veoma esto
jako privlai. Staklene i ostale lomljive predmete stavite u vitrine. Vrata maine za pranje drite
uvek zatvorenim, a pre svake upotrebe iste za svaki sluaj proverite da mae nije ipak nekako
dospelo unutra. Maii nekako posebno vole da istrauju ispod friidera, zato im to onemoguite
stavljanjem odgovarajue zapreke.
Sve otrovne i opasne materije i predmete sklonite van domaaja Vae make (u
domainstvima sa decom ovo je ve reeno). Ovde spadaju sredstva za ienje, proizvodi za auto
(kao to je antifriz), mali otri predmeti, otrovne biljke i t.d. Prekrijte strujne prikljunice i sklonite
van domaaja elektrine kablove poto make, a posebno maii kojima rastu zubi, vole da ih
vau. Obratite panju na lagane stone lampe koje lako mogu da padnu; teke pegle koje mogu da
padnu sa daske za peglanje; udobne fotelje u koje maka (ili mae) moe da ue i ugui se, ili bude
zarobljena ili teko povreena, pa i ubijena, kada neko sedne u pogreno vreme.
Najbolje je drati sobne biljke u posebnoj, zatvorenoj prostoriji, van domaaja
make. Biljke od svile su atraktivna i bezbedna zamena. Na ovaj nain maka ne dolazi u dodir sa
otrovnim biljem, niti sa moguim parazitima iz zemlje. Sve konce uklonite da maii ne bi mogli
da ih progutaju. Odmah pozovite profesionalnog veterinara ako Vaa maka iznenada klone,
uestalo povraa ili ima jak proliv, ili pokae znake jake nadraenosti koe, ili usta i grla. Maka
koja je postala letargina i izgubila interesovanje za hranu, na jedan dan a pogotovu due, moda
je progutala neto potencijalno opasno i potrebna je profesionalna pomo. Ako ste primetili da
Vaa maka jede neto za ta sumnjate da je otrovno, ne pokuavajte da je sami naterate da
povraa, ve je odvedite veterinaru. Dodir sa liem, stabljikom ili sokom pojedinih biljaka moe
da izazove preosetljivost na sunevo svetlo, to moe da dovede do opekotina. Kod maaka, ove
biljke mogu da izazovu oticanje i svrab usta i desni, to ponekad moe da bude pogreno
dijagnosticirano kao gingivitis. Kijanje i problemi sa oima takoe mogu da budu izazvani
dodirom sa ovim biljkama.
Budite obazrivi, nisu sve igrake za make bezopasne - posebno pazite na kanape,
igle, gumene trake i sitne delove kao to su oi lutaka, koji lako mogu da otpadnu i budu progutani.
Naalost, gutanje stranih tela od strane maaka je prilino uobiajeno i esto kobno, a skoro uvek
24
je moglo da se sprei. Uverite se da igrake koje napravite ili nabavite nemaju sitne i otre delove
koji mogu da budu progutani. Vaa maka moda veoma voli loptice od alumimijumske folije, jer
ih je tako lako kotrljati i proizvode tako lep zvuk na tvrdom podu, ali budite sigurni da ste lopticu
vrlo vrsto zbili, tako da komadii ne mogu da budu otkinuti i progutani, a takoe lopta mora da
bude dovoljno velika da ne moe da bude progutana cela.
Ostale vrste potencijalnih opasnosti po maku i maie ukljuuju sve ono to na
sebi ima pantljike, kao to su trgovake papirne ili plastine kese sa ruicama, ak i trake za
podizanje roletni. Sve one mogu da budu smrtonosne ako mae zapetlja glavu u pantljiku.
Sklanjajte SVE plastine kese od maia.
POTREPTINE NABAVITE NA VREME
Sigurno ete eleti da imate pri ruci: posude za hranu i vodu (preporuujemo
nerajui elik), hranu (nastojte da zadrite vrstu hrane na koju je maca navikla, da biste izbegli
nagle promene u ishrani koje mogu da dovedu do meke stolice), kutiju za pesak (pravilno
odaberite veliinu i kutiju stavite na pristupano mesto, ali dalje od posuda za hranu i vodu), pesak
(treba uvek imati dovoljne koliine suvog, jer maci ne pada na pamet da koristi pesak koji je
vlaan)(i kod nas moe da se kupi poseban materijal za ovu svrhu, vrsta zrnaste gline sa sredstvom za dezinfekcjiju,
ali za vei broj maaka je isuvie skup), nekoliko grebalica (zgodnih predmeta za otrenje nokata),
odmaralite pored prozora i bar jedno maje drvo ili kulu za penjanje, zatim lealjku, igrake,
ogrlicu sa identifikacionim priveskom, nosiljku za prevoenje mace (n. pr. do veterinara), etku i
zdravu vodu za pie. (Vano ako koristite obian pesak: ne uzimajte pesak iz peanika ili gomila gde su druge
ivotinje moda defecirale, jer takav pesak je skoro sigurno zagaen jajima crevnih parazita!)
KORISTITE NOSILJKU ZA PREVOENJE
MACE
Vrlo je vano da maca bude bezbedna za vreme vonje kolima. Nosiljku moete da
obloite mekim ebetom (kada macu preuzimate iz ranijeg doma, zgodno je da ebe sadri miris
tog doma, to e da pomogne njenom smirivanju) i stavite nekoliko igraaka unutra. Maca e
svakako da bude bezbednija u nosiljci nego ako slobodno tumara po kolima koja se kreu.
KUNA ATMOSFERA MORA DA BUDE
MIRNA
Vaoj maci e trebati izvesno vreme da se privikne na novi dom. Preporuujemo da
njenu nosiljku unesete najpre u jednu prostoriju (najbolje da to bude Vaa spavaa soba), i
dozvolite joj da se navikne na tu prostoriju u prvih nekoliko dana, sa otvorenim vratima nosiljke.
Priajte mekim, prijatnim i ljubaznim glasom i ne prisiljavajte je da izie iz nosiljke dok ne bude
spremna. Pokaite joj gde su joj hrana i voda, kao i kutija sa peskom. Dajte joj vremena da se
privikne na stvari sopstvenim tempom. Prvi dani nisu vreme za upoznavanje male dece sa macom.
To moete da uinite postupno, tek poto se maca srodila sa novom okolinom. Poto je maca
upoznala prvu prostoriju, moete postupno da joj dozvolite ispitivanje ostatka kue (vodei rauna
da uvek moe da se vrati u prvobitnu odaju, ako se oseti uplaenom), sve dok se potpuno ne
odomai. Ne brinite ako prvog dana Vaa nova maca ne jede, malecka e brzo da se stabilizuje.
Novo mae e moda da mjaue i deluje uplaeno prvih noi. To je savreno prirodno, poto se
nalazi na sasvim novom mestu sa novim ljudima, novim mirisima i t.d. Puno ga milujte i dozvolite
da spava sa Vama ako to eli. Ovo je veoma vano vreme za vas oboje, da pokrenete vezu i
zaponete njegovo poverenje u Vas, koje e vremenom da raste.
Imajte u vidu da je vreme proslava posebno naporno za Vau macu. Guva koja se
stvori, galama i urba kod nje izazivaju napetost. Zato nastojte da joj obezbedite miran kutak gde
e da se skloni od svega, naroito od nepoznatih ljudi kojih se verovatno boji.
25
26
10) Kada travnjak ili batu tretirate ubrivima, herbicidima ili insekticidima, uvek
udaljite make sa ovih povrina dogod se potpuno ne osue. Upotrebu proizvoda prodiskutujte sa
proizvoaem proizvoda. Ove proizvode obavezno uvajte na mestima kojima make nemaju
pristup.
HRANA I VODA
Teko je poverovati da tu ima ta da se naui u vezi sa staranjem o maki - a jo
tee je poverovati da ak i neto tako jednostavno, kao to je obezbeivanje hrane i vode za Vau
maku, mora paljivo da se razmotri! Moda ste uli da je vano da ne stavite posude za hranu i
vodu pored kutije sa peskom. Ovo stoga to, ako ih stavite, posebno hranu, pored kutije sa peskom,
maka e biti zbunjena. Ako joj je prostor za hranjenje preblizu kutije sa peskom, moe da odlui
da uopte ne koristi ovu kutiju - to nee da bude dobro ni za Vas, ni za nju. Prirodni instink
maaka je da obavljaju nune radnje daleko od legla, da bi grabljivce zadrale daleko od
potomstva i sebe samih kada su najranjivije.
Treba da promislite o izboru mesta u kui za njene posude za hranu i vodu, koja e
joj omoguiti da na miru uiva u obrocima i to e je ohrabriti da pije dosta vode. Ako posude
stavite u prometni deo kue (kao to je kuhinja), gde uvek ima puno aktivnosti, buke i prometa,
nee joj biti udobno i bezbedno, pa tako moda nee uzimati dovoljno hrane i vode. Vreme njenih
obroka mora biti vreme mira i tiine, tako da uiva u jelu. Sa malo kreativnosti i razmiljanja, doi
ete do idealnog mesta za hranjenje, a kada to postignete, ne menjajte lokaciju. Make su u
potpunosti sklone navikama i najvie vole kada im je okruenje postojano. Upamtite, takoe, da
kako Vaa maka stari, ili bude povreena na neki nain, moraete da joj omoguite lak pristup
hrani (izbegavajte stepenice i slino).
Ako u istoj kui imate pse i make, ili make sa posebnim dijetalnim zahtevima,
moraete da ih hranite zasebno, pa posvetite izvesno vreme proveri da li su sve ivotinje jele i pile.
Postoje psi kojima se posebno dopada maja hrana, kao to i pojedine make jedu pseu hranu ako
im se ukae prilika, a to NIJE zdravo za njih! Psi i make imaju vrlo razliite prehrambene
zahteve, zato moraju da se hrane odvojeno (vidite poglavlje o ishrani ).
Postoje dve kole u razmatranju kako hraniti make. Jedna je samohrana metoda,
kod koje make uvek imaju hranu i doputeno im je da jedu kad poele (upamtite: make bi
trebalo uvek da imaju sveu vodu, bez obzira na nain hranjenja). Drugi nain je hranjenje
urednim obrocima, gde se maka hrani nekoliko puta dnevno. Osim ako Vaa maka nije ugojena,
ili ima problem sa prejedanjem ako ima stalni pristup hrani, mnogi veterinari i strunjaci za
ponaanje preporuuju samohranu metodu zbog mnogo razloga (upamtite: make nikada ne treba
da jedu hranu za pse!):
- Make su po prirodi prefinjene u ishrani. One ne vole da jedu 2 ili 3 ogromna
obroka, ve mnogo manjih tokom celog dana.
- Maja tela su vrlo neefikasna u preradi uskladitene masnoe. Kao i ljudi, ako
make ostanu bez hrane dui vremenski period, morae da upotrebe mast i belanevine
uskladitene u telu. Njihova tela, meutim, nisu u tome tako dobra. Maka koja nije jela ak vrlo
kratko vreme, dan ili dva, moe ponekad da pretrpi oteenje jetre.
- Ako je maka hranjena samo nekoliko puta dnevno, postoje izgledi da e u
vreme hranjenja da bude vrlo gladna, pa e da jede i vie nego to joj je potrebno. Ovo e da stvori
ugojenu maku, ili maku koja se prejeda pa zatim povraa (obiaj orgijanje-proiavanje).
Naravno, ako imate ugojenu maku, ili maku kojoj je potrebna posebna dijeta,
mogu da Vam zatrebaju mogunosti koje u takvim sluajevima prua hranjenje pravilnim
obrocima.
27
Ako se pitate koja metoda bi bila najbolja za Vau maku, posavetujte se sa svojim
veterinarom i vidite koju metodu on preporuuje, (ili jednostavno izvrite probe nekoliko dana pa sami
utvrdite ta joj najvie odgovara).
VODA ZA PIE
Preporuujemo filtriranu ili flairanu vodu (ali ne mineralnu!) - kako za ljude, tako i za
ljubimce. Voda iz vodovoda, bunara posebno, sadri esto razne parazite ili hemikalije. Upotreba
filtrirane ili flairane vode otklanja mogunost tetnog delovanja na zdravlje. Make su posebno
vrlo izbirljive kada je voda u pitanju i pie mnogo vie ako je voda svea (IZUZETNO je vano da
maka pije to vie vode, u protivnom postoji opasnost od pojave urinarnih problema). Voda koja
je dugo stojala gubi kiseonik to joj daje ukus bajatosti, koji make ne vole.
POSUDE
Suoimo se sa injenicom da je za maku hranjenje jedna od najomiljenijih stvari.
Iako je makama stvarno malo potrebno kada je ve u inijama, sve ono to treba preduzeti dok se
do toga doe je veoma vano.
1) Posude za hranu i vodu moraju sve vreme da budu iste.
2) Voda uvek mora da bude svea, dostupna i hladna.
3) Nastojte da koristite staklene, keramike ili eline posude. Protivno
popularnom verovanju, mnoge make ne vole ukus plastike i mnogo su srenije kada ne jedu iz
plastinih posuda. Posude svakako perite vruom vodom i deterdentom.
4) Kao i Vi, Vaa maka voli da obeduje u miru. Stoga, drite posude za hranu i
vodu na manje prometnim, mirnim mestima.
5) Mada mnogi ljudi vole da dre sve maje stvari na okupu, NEMOJTE da drite
posude za hranu i vodu blizu posude za nudu. Uostalom, da li biste Vi voleli da vam trpezarijski
sto bude blizu toaleta!? Make ije posude za hranjenje stoje blizu posude za nudu imaju problem
sa neprikladnim obavljanjem nude (poto ne ele da idu blizu svojih posuda za hranu i vodu, idu
na neko drugo mesto, kao to je Va kau), ili ne jedu. Izbor posuda je veliki, zato ne oklevajte da
obezbedite Vaoj maci onu pravu!
SIMPTOMI DA JE MAKA PROGUTALA
STRANO TELO I TA INITI
Ako primetite komad vunice, audio trake, kanapa i sl. kako proviruje iz anusa Vae
make, NE pokuavajte da ga izvuete! Moda je obmotano oko creva Vae make i povlaenjem
je moete ubiti! Umesto toga, HITNO odvedite maku veterinaru! Ostali simptomi koji mogu da se
jave, ak i ako se ne primeuje strano telo: maka ima oteano disanje, povraa ili pokuava da
povraa, kalje, krvari iz usta ili anusa, gri se, peni na usta ili jako balavi, ili ima nateen jezik.
Svaki od ovih simptoma zahteva TRENUTNU veterinarsku intervenciju i negu.
MLEKO I MAKE
U reklamama i TV emisijama vidimo make kako piju mleko. Znaajna injenica je
da veina maaka ne podnosi laktozu. To znai da one ne mogu da svare eere koje mleko sadri.
Mleko, takoe, ima veoma mali, ili nikakav, prehrambeni znaaj za make. U sutini, maka
hranjena samo mlekom e da umre zbog nepravilne ishrane. Ipak, veina maaka VOLI ukus
mleka, ta onda initi?
28
Kvaka je da make uvek imaju pristup sveoj, hladnoj vodi. Sve dok Vaoj maki
laktoza nije nepodnoljiva, mleko nee da bude loe za nju ako se daje kao povremena poslastica.
Prvi korak je da utvrdite da li Vaa maka voli mleko. Ako ga voli, onda utvrdite da li podnosi
laktozu. Dajte maki malo mleka, zatim je posmatrajte sledeih nekoliko asova. Ako ne podnosi
laktozu, dobie dijareju i moda e imati bol u stomaku, a ako ne dobije dijareju (smatra se da je
dovoljno vreme posmatranja 6 asova), onda sme da pije mleko. Ukoliko maka ne podnosi
laktozu, moraete da joj dajete specijalno pripremljeno mleko (mleko preraeno bakterijom
acidofilus, koja unitava laktozu u njemu; ako nemate ovakvo mleko, dobar je i jogurt, naravno
ako se dopada maki).
PODSTICANJE APETITA
Ba kao i ljudi, make treba da jedu kada su bolesne. Naravno, takoe kao ljudi,
ponekad kada su bolesne, uzimanje hrane je poslednje to ele da ine. Vrlo je vano, posebno kod
sluajeva hepatikog lipidozisa, da make odre unoenje kalorija. Ako Vaa maka celog dana
nije jela, momentalno se obratite veterinaru. Nedostatak apetita je pokazatelj bolesti, a make
mogu da dobiju oteenje jetre kada ne jedu, makar samo dan ili dva (ako su pregojene). Kada
Vaa maka prestane da jede, telo e poeti da koristi svoju mast kao gorivo. Na nesreu, make
nisu ba dobre u korienju uskladitene masti i stoga mast moe poeti da se akumulira u elijama
jetre. Ako Vaa maka treba da jede ali to odbija, prvo pozovite veterinara. U meuvremenu,
moete pokuati sa nekoliko stvari:
1) Hranite iz ruke. Ponekad sam in linog dodira, dok Vam je maka bolesna,
pomae da pone da jede. Sedite i priajte svojoj maki, mazite je i polako pokuajte da je
navedete da jede.
2) Dajte joj posebnu hranu. Ponekad e hranjenje rukom, hranom koju ona najvie
voli, pospeiti apetit i glad.
3) Zagrejte hranu. Ponekad jednostavno zagrevanje (sone) hrane pomae da ona
zamirie jae i bude privlanija za Vau maku.
4) Ako maka nee sama da jede, moete da probate hranjenje pricem. Moete
koristiti bilo medicinski, bilo poslastiarski pric. Moete izmeati sonu hranu sa malo vode u
mikseru za voe, a zatim pricem prinuditi maku da jede. Ovo inite samo kada maka uopte
nee da se hrani sama.
5) Postoje mnogi lekovi koji mogu da se daju za stimulisanje apetita. To su
diazepam, oksazepam, periaktin, flurazepam i slini (ovo su ustvari lekovi za umirenje, koji kao sporedni
efekat imaju poveanje apetita, ali kod maaka ak mogu da dovedu i do oteenja jetre! Verovatnoa da se ovo
dogodi je izuzetno mala, ali svakako treba razmotriti rizik. Meutim, diazepam zaista deluje i to u roku od nekoliko
desetina minuta, ako se daje peroralno, odnosno nekoliko desetina sekundi, ako se daje parenteralno. Zato, ako imate
veliki problem i maka mora hitno da projede, onda ...) U poslednje vreme dosta veliku popularnost je
stekao mirtazapin (remeron), koji je efikasan u izazivanju apetita, ali bez znaajnih neeljenih
efekata . Naravno, NIKADA NE DAJTE NIKAKVE LEKOVE AKO VAM IH NIJE PREPISAO
VETERINAR.
6) Kao krajnju meru, moete umetnuti cev (tubu) u eludac Vae make i hraniti je
kroz cev. U sluaju hepatikog lipidozisa, gde je neophodno da maka jede da bi preokrenula
stanje, ovo moe biti jedini nain.
29
ZABAVA I IGRAKE
U Americi, maka je i zvanino zamenila psa kao najpopularnijeg kunog ljubimca.
Vie porodica ima maku nego psa - i veina porodica sa makom ima vie od jedne make, koje
sa njima dele njihov dom. Kako sve vie ljudi shvata visoke rizike koje u ovo moderno vreme
njihovim makama donosi slobodno tumaranje unaokolo (statistike su vrlo mrane - make na
slobodi i make koje povremeno ive u kui ali slobodno izlaze bez ovekovog nadzora sada ive
proseno samo 2 do 3 godine, dok je proseni ivot iskljuivo kunih maaka 16 do 17 godina), u
nameri da sauvaju ivot, zdravlje i sigurnost svojih maaka, dre ih strogo u kuama. (Od nedavno i
ja spadam u ovu grupu. Sloboda koju su moje make donedavno uivale bila je sloboda da umru - otrovane,
zgaene i Bog zna kako jo! Dok su bile na takozvanoj slobodi, moje make nisu doivljavale starost veu od 2
godine, jer previe zlotvora je oko nas. Sada su u kui, moda malo nezadovoljne, ali svakako bezbednije. Da ne
pominjem rasprave sa susedima zbog njihovih ljubljenih bata! Da, budite sigurni da ima mnogo ljudi koji
manijaki izgrabuljanu zemlju u bati vie vole od ma kog ivog stvora!). Nije koincidencija da su ove
30
spremni da rtvujete, pogotovu ako ona ima noge i rep, lako moete da otkrijete kako ju je Vaa
maka usvojila i neguje je! Dobro pravilo kod igraaka je da uvek imate jednu igraku za
negovanje i jednu za vrebanje i ubijanje.
Ne moemo da zaboravimo vanost nametaja za make i potrebu Vae make da se
penje, istrauje razliite visine i povrine i t.d. Dobra visoka stelaa za maku, sa raznim
povrinama za grebanje, takoe e uveati kod Vae make oseaj za teritoriju i znaajno
doprineti kvalitetu njenog ivota. Postavljanje lealjki u prozore takoe e poveati mogunost za
osmatranje spoljanjeg sveta, to doprinosi razbijanju monotonije.
Igranje sa makom, posebno pred spavanje, moe da bude zabava za oboje i da
pomogne Vaem nonom lovcu da se smiri i spava u toku noi! Na kraju, re opomene u vezi sa
igrakama - obezbedite da Vaa kua bude bezbedna za macu kada se radi o stvarima koje ona
moe da smatra privlanim, ali koje su u stvari za nju tetne, kao to su spajalice, gumice za tegle,
pera, opruge, ili ma koji drugi predmet koji maca moe da proguta. to se tie mekih igraaka,
neka budu oznaene kao bezbedne za decu do tri godine, tako ste sigurni da ne sadre opasnu
ispunu.
Upamtite da je Vaa domaa maka genetski jo uvek vrlo blisko povezana sa
svojim divljim precima. Dogod je naa obaveza da svoje ljubimce maie i make sauvamo
zdravim i stoga ih drimo u kui, treba da potujemo potrebu ovih fantastinih bia da koriste svoj
prirodni instinkt da vrebaju, love, prihvataju izazove, istrauju teritoriju - ukratko, da budu zdrave,
srene i aktivne make!
Evo nekoliko jednostavnih igraaka iz domae radinosti, koje su pored toga i veoma
jevtine (ak besplatne):
1) Uzmite staru kasetu za film, ili boicu za lek (naravno, dobro ispranu), ispunite
ih spajalicama za papir i bezbedno zatvorite lepljivom trakom. Vaa maka e voleti ovu malu,
bunu igraku, laku za ukanje.
2) Zatvarai plastinih boca za napitke takoe mogu da budu veliki pobednik.
Maka ih lako grize i hvata, jednostavni su za bacanje u vazduh i kotrljanje.
3) Kada sledei put budete imali balon sa helijumom, okaite o njega kanapom
oteanu igraku, tako da bude 7 - 8 centimetara iznad poda. Vae make e voleti da prave poteru
za igrakom, naroito zbog njenog laganog i glatkog klizanja preko sobe.
4) Nabavite laserski pokaziva, nije skup, a make e poludeti pokuavajui da
ulove malu crvenu taku (provereno, jurenje do ludila).
PONAANJE
ivot sa makom je uvek avantura, samo ako odvojite vreme za posmatranje, ako
razmiljate i pitate se o nekim oaravajuim stvarima u ponaanju, uoenim kod maeta ili make
u toku samo jednog jedinog dana. A kada imate vie od jedne make u svom domu, naravno da
tada postoje svi drugi interaktivni oblici ponaanja, koje ete posmatrati i uditi im se! U jednu
stvar moete da budete sigurni - make SVE ine sa razlogom! Ponekad, u ove razloge je moda
ukljueno neto to mi ljudi ne opaamo, ujemo ili mu oseamo miris; a ponekad taj razlog moe
da bude, jednostavno i udesno, deo genetike i instinktivna minka divne ivotinje koju zovemo
maka. Evo nekih najuobiajenijih ponaanja koja su mnogi staratelji maaka opazili i moda se
pitali o razlozima koji stoje iza tog ponaanja, kao i o najboljem nainu da se na takvo ponaanje
odgovori.
31
32
jednu maku i ona insistira na ovakvom ponaanju, razmislite da joj nabavite majeg drugara, tako
da joj preko dana ne bude dosadno i da moe da utroi neto od energije koju sada uva za no.
GREBE APAMA STAKLO NA PROZORIMA
Na ovaj nain Vaa maka najverovatnije testira staklo, da bi se uverila da je ono
efikasno odvaja od onoga to kroz njega vidi. Ponekad, ona moe da vidi ili uje stvari koje je
svakako zanimaju i koje bi volela da istrai, kao to su druge make, druge ivotinje, potencijalni
plen kao leptiri ili ptice, ljudi, automobili, razni pokretni pa i nepokretni objekti. Na ovaj nain
moda izraava svoju frustraciju to ne moe kroz staklo. Kako se kae, vredi pokuati!
CVOKOE ZUBIMA NA PTICE
Veina maaka proizvodi ovaj prepoznatljivi zvuk cvokotanja rezervisan, ini se,
posebno za situacije kada ugledaju ptice ili sitne ivotinje, bilo napolju ili na televiziji. Ovo je
verovatno povezanije sa instinktom nego to moemo da shvatimo. Mnogi specijalisti za ponaanje
maaka su primetili slinost ovog zvuka sa posebnim vratnim ugrizom koji koriste make u
divljini, koji je namenjen za brzo i efikasno ubijanje ptica i sitnih glodara, pre nego to dou u
priliku da se bore. Maii i mladunci u divljini imaju priliku da vebaju ovaj ugriz; make koje
ive u kui mogu samo da pokau uzbuenje, ili moda frustraciju (pomeanu sa uzbuenjem)
kada vide potencijalni plen koji ne mogu da dosegnu. Mnogo puta moete da primetite kako rep
Vae make postaje nakostreen, ili se izvija na poseban nain, to prati ovaj cvokoui zvuk.
POKUAVA DA ZAKOPA POSUDU SA
HRANOM
Ponekad posle jela, ili jednostavno kada joj date posudu sa hranom, Vaa maka e
moda pokuati da Vam stavi do znanja da joj se hrana ne dopada tako to e nastojati da je
zakopa! Ovo ponaanje moe takoe da se javi zbog nezadovoljstva mestom na koje je posuda
stavljena, ali moda i zato to ba i nije gladna pa zato pokuava da zakopa svoju hranu (na koju
gleda kao na plen), da bi je sauvala za kasnije.
VIE VOLI VODU DIREKTNO IZ ESME
Nije udo, make takoe vole sveu vodu. Voda koje tee iz esme je vrlo privlana
njihovim ulima sluha i vida, verovatno i ulu mirisa. ak i ako posuda za vodu Vae make
deluje isto, bakterije mogu vrlo brzo da se skupe, naroito na keramikim ili plastinim
posudama. Nastojte da uvek koristite posude od nerajueg elika (rostfraj), kako za hranu tako i
za vodu. Takoe, menjajte vodu to ee, pritom posudu vrlo temeljno isperite. Voda koja je
odstojala, ak i samo nekoliko asova, gubi kiseonik; make su dovoljno bistre da znaju kako
svea voda ima u sebi puno kiseonika, to posebno vai za sveu vodu koje tee iz slavine (naravno,
ako nema miris hlora).
33
34
35
dozvolite da se izraze, ako im odgovorite i nastojite da shvatite ta one hoe da kau. Nauite ta
razni signali Vae make znae, tako da Vi i Vaa maka moete redovno da komunicirate. To e
ne samo da unapredi Vau vezu sa makom i Vau maku da uini srenom, ve e da Vam
omogui da itate makine signale, tako da ete znati kada Vaa maka eli da se igra ili pak da
bude ostavljena na miru.
REP
Rep je verovatno jedan od najboljih komunikacionih indikatora koji make imaju.
Moete proitati gotovo svako maje oseanje i misao gledajui njen rep.
Rep savijen u luk i najeen: Vaa maka je uplaena i spremna je da napadne u
samoodbrani. Jeenje je instinktivno, poto ini da maka izgleda vea.
Rep potpuno uspravljen i najeen: Vaa maka je naljuena, agresivna i spremna
da napadne.
Rep potpuno uspravljen i podrhtava: na ovaj nain rep se pokree kada maka
obeleava teritoriju urinom; meutim, ako Vam je maka sterilisana, rep e svejedno da pokree
ovako kada je pozdravite, samo to nee biti nikakvog obeleavanja. To je njen nain da Vam kae
zdravo, evo tvoje ljubljene make.
Rep potpuno uspravljen i nepokretan: besramni pozdrav. Tako majka maka
pokazuje maiima da joj pregledaju zadnjicu.
Rep potpuno uspravljen, ali vrh povijen u stranu:
zainteresovana za neto; srena je i prijateljski raspoloena.
36
LEA / KRZNO
Maje krzno, uopteno, je prilino postojano; meutim, ako primetite svoju maku
kako kao luk savija lea i jei se, moete biti uvereni da Vam je maka preplaena i u defanzivi. U
ovom trenutku moe da napadne.
MJAUKANJE
Make mogu da proizvedu preko 100 razliitih glasova (psi mogu samo 10). Ovi
zvuci ukljuuju razliita mjaukanja, predenja, grgljanja i pitanja, koja se javljaju u razliitim
tonovima i oktavama, i mogu da znae mnogo stvari. to vie priate sa svojom makom, to e
vie i ona da uzvraa i da proiruje svoj renik. Pravi prijatelj e vremenom da naui ta
njegovoj maki znai svaki od ovih zvukova. Sluajui maku i odgovarajui joj, vremenom
moete da ponete pravi razgovor, sa razumevanjem jedno drugog. To e pomoi da se veza
izmeu Vas i Vae make razvija, a Vau maku e privui da bude jo izraajnija.
REANJE / ITANJE
Reanje i/ili itanje znai samo jedno - Vaa maka razmilja poslovno i eli da
odstupite. Ako Vaa maka rei ili iti na Vas, ne poguravajte stvar ili ete biti napadnuti.
ZENICE
Maje zenice se najee menjaju sa koliinom svetla u prostoriji. Meutim, ako
maka postane previe uzbuena, ili pak ljuta, njene zenice e da postanu veoma uveane,
nezavisno od koliine svetla.
OI
Oi Vae make takoe mogu mnogo da Vam kau o tome ta Vaa maca misli:
irom otvorene oi: maka je probuena i spremna da ode.
irom otvorene oi koje pomalo cakle: Vaa maka se osea pomalo obesno.
Poluzatvorene oi: Vaa maca je oputena i spremna za ponjave. Ovo takoe
moe da znai da Vam je maka bolesna, ako joj oi izgledaju ovako ak i kada je razbuena.
Zatvorene oi: oigledno, spavanje.
Namigivanje/mirenje: dugo, sporo mirenje znai da je Vaa maka zadovoljna i
oputena.
PREDENJE
Jedna od najveih stvari koju staratelj moe da uje od svoje make je predenje. Ta
duga, duboka grmljavina stavlja nam do znanja kada su nae make zaista srene, oputene i
zadovoljne. Ili, jesu li? I zato naa dragocena maca uopte prede?
Kako maka prede?
Iako je mnogo istraivanja posveeno pronalaenju kako to mehanizam za predenje
radi, potpun odgovor jo uvek ne znamo. Postoji nekoliko aktuelnih teorija o tome kako make
predu. Ove teorije ukljuuju postojanje neispravnih glasnih ica, grenje grlenih miia i proticanje
krvi koje pojaava dijafragma.
Zato maka prede?
37
38
39
tabletu ve sa prvim gutljajem, zato to e inae ona da zastane u jednjaku. Videete, vrlo brzo ete da steknete
potrebnu rutinu i oseaj za pravilno ubrizgavanje vode i nadalje nee biti problema.)
Za tablete koje imaju neprijatan ukus ili miris, moete da pokuate sa mrvljenjem
tablete i stavljanjem u praznu kapsulu. Neki ljudi izvetavaju o uspehu koji su imali stavljanjem
komadia maslaca ili hrane za bebe na kapsulu. Vi i Vaa maca ete verovatno morati malo da
eksperimentiete sa razliitim nainima pre nego to doete do onog koji daje najbolje rezultate.
Posle davanja tablete moraete da motrite na maku neko vreme, da se uverite da
nije povratila.
TENOSTI
Koristite pric koji ete neno da stavite u ugao usta make, pa ubrizgajte tenost u
usta. Moda e biti potrebno da ovo ponovite nekoliko puta, u zavisnosti od koliine tenosti koju
treba da joj date (ako treba da date 2ml, najbolje je to uiniti bar u etiri poteza po 0,5ml). Ako joj odjednom
date previe, ona e jednostavno da je ispljune, ili e njen jezik refleksno da izgura viak napolje, a
moe da ode i u dunik. Ako je maka suvie tvrdoglava, moete da probate da sednete na nju,
da je neno opkoraite tako da su joj lea vrsto uglavljena meu Vae butine i upotrebite jednu
ruku da joj otvorite usta, dok drugom stavite pric i ubrizgate lek (Ili probajte magini zahvat koji sam
Vam malopre preporuio i koji otklanja potrebu za rvanjem ili uvijanjem u pekir).
MALI SAVETI
Ako Vaa maka posle uzimanja tablete povraa, moete da probate sa davanjem
nekog privlanog zalogaja posle tablete. To e da stavi dobar ukus u macina usta i pomoi e joj
da zaboravi tabletu.
Moete da nabavite pitolj za tablete u lokalnoj prodavnici opreme za ljubimce
(na alost, ja ovo nisam nigde video, Amerika je ipak daleko).
ZNACI UPOZORENJA (NA MOGUU BOLEST)
1. KAALj
Kod maaka je kaalj vrlo redak i svaku maku koja ima kaalj morao bi to pre da
pregleda veterinar. Kaalj moe da ukae na srano oboljenje.
2. KRV U POVRACI ILI URINU
Ovo je znak unutranjeg krvarenja.
3. BLEDO RUIASTE ILI BELE DESNI
Pritisnite makine desni prstom. Ako odmah po prestanku pritiska usled koga su
pobelele ne povrate ruiastu boju, ovo bi moglo da ukae da je Vaa maka izgubila veliku
koliinu krvi i/ili da pati od unutranjeg krvarenja.
4. MLITAVOST
Mogla bi da bude znak mnogih bolesti, a takoe i unutranjeg krvarenja.
5. UESTALO PIJENJE I URINIRANJE
6.IZNENADNE PROMENE APETITA
7. ZNATAN GUBITAK TEINE, NAGAO ILI POSTEPEN
Anoreksija (gubitak apetita) bi mogla da bude simptom mnogih bolesti, a naroito
bi mogla da ukae na bolest jetre.
40
41
Puls - da
Disanje - da
Disanje - ne
Puls - ne
Masaa srca
Vetako disanje
KPO
VETAKO DISANJE:
1) Poloite maku na ravnu povrinu desnom stranom dole.
2) Otvorite joj usta i oistite ih od svih stranih tela, sluzi ili povrake. Ako je
nemogue dosegnuti smetnju, izvedite Hajmlihov zahvat*.
3) Izvucite jezik napred i zatvorite usta. Drite rukama makinu njuku
zatvorenom i stavite usta na makin nos.
4) Dunite neno u makine nozdrve. Dunite onoliko snano koliko je potrebno da
doe do dizanja grudi.
5) Diite u nos ivotinje brzinom od 15 do 25 udisaja u minutu.
6) Nastavite dok maka ne pone sama da die, ili dok srce jo radi.
*Ovu tehniku razvio je ameriki hirurg Henri J. Hajmlih, za isterivanje hrane ili
drugih objekata koji blokiraju disanje kod svesne rtve. Tehnika ukljuuje pritiskanje abdomena
nizom brzih, snanih zamaha:
1) Kleknite na tlo i drite maku jednom rukom ispod pazuha i grudi. Maka bi
trebalo da stoji uspravno na zadnjim nogama, leima oslonjena na Vae grudi.
2) Pesnicu druge ruke postavite tano ispod zadnjeg rebra, gde je smetena
dijafragma.
3) Brzo potisnite navie dva-tri puta. To e isterati vazduh u dunik, isterujui to
god da je blokiralo put vazduhu.
42
TEHNIKA IZVOENJA:
Dve osobe:
1) Poloite maku postrance na ravnu povrinu.
2) Jedna osoba treba da daje disanje usta na nos.
Prvo oistite usta od svih stranih predmeta, sluzi ili povrake.
Izvucite jezik napolje i zatvorite usta. Rukama drite vilicu zatvorenom.
Neno duvajte u makine nozdrve, onoliko snano koliko je potrebno da vidite
kako joj se grudi diu i sputaju.
Izdiite u nos brzinom od 15 do 25 puta u minutu.
3) Druga osoba treba da klekne iza make u nivou ramena.
Poloite vrhove prstiju i palac sa svake strane grudne kosti, otprilike kod petog
rebra, tano iznad i iza pregiba.
4) Pritiskajte grudni ko oko 1,5 do 2cm brzinom oko 60-80 puta u minutu.
5) Ako je mogue, ne prekidajte masau srca dok izvodite vetako disanje.
6) Pauzirajte na svaka dva minuta po 10 do 15 sekundi, da proverite puls i pojavu
normalnog disanja.
7) Nastavite dok srce ne proradi i maka pone da die slobodno, ili dok od
prekida rada srca ne proe svih 30 minuta.
Jedna osoba:
1) Poloite maku stranom na ravnu povrinu.
2) Kleknite iza make oko nivoa ramena i upotrebite jednu ruku za davanje disanja
usta na nos:
Prvo oistite usta od svih stranih predmeta, sluzi ili povrake.
Izvucite jezik napolje i zatvorite usta. Rukama drite vilicu zatvorenom.
Neno duvajte u makine nozdrve, onoliko snano koliko je potrebno da vidite
kako joj se grudi diu i sputaju.
Izdiite u nos brzinom od 15 do 25 puta u minutu.
3) Prstima druge ruke obuhvatite maku sa svake strane grudne kosti, otprilike kod
petog rebra, tano iznad i iza pregiba.
4) Pritiskajte grudni ko oko 1,5 do 2cm brzinom oko 60-80 puta u minutu.
5) Ako je mogue, ne prekidajte masau srca dok izvodite vetako disanje.
6) Pauzirajte na svaka dva minuta po 10 do 15 sekundi, da proverite puls i pojavu
normalnog disanja.
7) Nastavite dok srce ne proradi i maka pone da die slobodno, ili dok od
prekida rada srca ne proe svih 30 minuta.
43
TROVANJE
Mnoge stvari koje se normalno nalaze u Vaoj kui su otrovne za Vau macu. Efekti
gutanja otrovnih materija razliiti su, zavisno od veliine ivotinje, ta je i koliko jela ili pila pre
gutanja, brzine metabolizma make, relativne vlanosti i stanja uhranjenosti i opteg zdravstvenog
stanja make. Ako mislite da je Vaa maka progutala neto otrovno ne pokuavajte da izazovete
povraanje, umesto toga zovite odmah svog veterinara ili macu momentalno odvedite u slubu
hitne pomoi (da li sanjam?), ukoliko nije predaleko.
Nekoliko obinih materija otrovnih za make:
Azaleja
Antifriz
Aspirin
Acetomenifen (tilenol, paracetamol, n. pr. febricet)
Beli luk
Benzil alkohol
Benzin
Benzokain (koni anestetik, n. pr. lanakain)
Boja
Brljan
Vitamini (ako ih nije prepisao veterinar)
Gvoe
Groe (naroito suvo)
Difenbahija
Duvan
Zmajevo drvo (Dracaena draco)
ubrivo (vetako)
Boina zvezda (Euphorbia pulcherrima)
Zelenkada
Ibuprofen (brufen)
Izbleiva
Imela
Insekticidi i pesticidi
Jerusalimska vinja (Solanum pseudocapsicum)
Kaktusi
Kaladijum
Kukuta
Listovi paradajza
Lukovice (ukljuujui i crni luk)
Makovi
Marihuana
Paradajz (100 grama sveeg paradajza moe da usmrti maku)
Plavi metilen (nekad korien kod urinarnih infekcija)
Mnogi lekovi za ljude
Motorno ulje
Nona frajla
Olovo
okolada
Orasi
Otrov za glodare
Otrovni brljan
Pastrnak
Pasuljaste biljke
44
45
ZADAVLJIVANJE
Make mogu da se zadave kada pokuaju da progutaju neto to je preveliko za njih
i to im se zaglavi u grlu. Ako je Vaa maka bez svesti, primenite KPO. Ako je maka svesna,
moete pokuati sa otvaranjem usta i izvlaenjem predmeta prstima, ili pak sa Hajmlihovim
zahvatom, ukoliko je predmet dublje u grlu.
Simptomi:
guranje ape u usta
klonulost
Ako moete da dosegnete zaglavu:
otvorite usta i izvucite jezik napolje, potraite u ustima strani predmet i pokuajte da
ga odglavite prstima, kletima ili pincetama.
Ako na moete da dosegnete zaglavu:
primenite Hajmlihov zahvat (videti Vetako disanje).
AGRESIVNOST
Kada je agresivnog ponaanja dosta? Kune make, iako pripitomljene verzije, jo
uvek su roaci velikih maaka, a sa tim su zadrale neto od agresivnog ponaanja veih i divljih
maaka.
Mnogi staratelji se ale da imaju maku koja grize i grebe. Njihove ruke i noge
priaju o agresivnoj maki! ta initi kada imate maku koja grize i grebe?
Make, uopteno, ispoljavaju takvo agresivno ponaanje zbog brojnih razloga. Iako
to moe biti frustrirajue, ima nade. Upamtite da se Vama ne dopada ponaanje, a ne maka, zato
ne urite sa otuivanjem make ako je pomalo problematina. Veina problema sa agresivnou
kod maaka ima vrlo jednostavna reenja koja, uz malo vremena i energije mogu pomoi Vaoj
maki da bude slatka, ljupka maza kakvu elite. Ako oseate da je Vaa maka prekomerno
agresivna i da primena datih saveta ne pomae, potrebno je posavetovati se sa veterinarom ili pak
strunjakom za ponaanje.
Make, kao lavovi, pokazuju znake dominacije i teritorijalnosti prema drugim
makama u domainstvu, pa e dominantna maka najverovatnije biti i agresor u kui. Nikada ne
bi trebalo da pokuate da prekinete hijerarhiju kod vaih maaka. Meutim, ako Vaa maka pone
da bude previe agresivna prema Vama ili drugoj maki u Vaoj kui, verovatno treba da
interveniete i probate da pomognete agresivnoj maki da se umiri. Upamtite, postoji fina crta
izmeu dominantne make i prekomerno agresivne make. Razliku ete uoiti po brazgotinama i
ujedima na Vama i Vaim ostalim ljubimcima.
Najjednostavniji nain za ograniavanje agresivnosti je pomaganje Vaem ljubimcu
da ispolji tu agresivnu energiju na drugaiji, zdraviji nain, tako to ete mu pomoi da smanji
potrebu za agresivnou. Vaa maka moe biti agresivna zbog mnogo razloga:
1)
2)
3)
4)
46
5)
6)
7)
8)
9)
10)
Dosada/elja za igrom
Bolest
Genetska predodreenost
Nije prikladno socijalizovana
Strah ili preusmerena agresivnost
Nepravilno itanje makinih signala
Hijerarhija:
U kuama sa vie maaka, meu njima e biti uspostavljena hijerarhija u
dominaciji. To se obino ogleda u tome kako se Vae make postavljaju vertikalno. Uopteno,
Vaa dominantna maka e zahtevati da sedi na najvioj moguoj taki. Morate da se povinujete
ovim zakonima i da postupate sa makama shodno tome. Vodite rauna da uvek hranite i mazite
najpre dominantnu maku. Ako samo priate svojim macama, opet morate prvo da se obratite onoj
dominantnoj. Pomalo je uvek favorizujte, ako ikako moete. To moda izgleda nepravedno, ali
tako je to u majem svetu, a same Vae make su to odabrale. Ako probate da idete protiv ovog
sistema i odaberete dominantnu maku sami, a da ona stvarno to nije, pravi dominator nee biti
srean i poee sa agresivnim ponaanjem da bi odrao svoj poloaj.
Teritorijalizam:
Make su po prirodi teritorijalna bia. To potie od njihovih predaka, koji su morali
da tite svoju teritoriju da bi preiveli. Iako Vaa kuna maka ne mora to da ini da bi preivela,
one e svejedno da ispoljava takvo ponaanje. Obezbedite da Vaa maka ima svoje sopstvene
stvari (posebno ako imate vie maaka). Svaka maka bi trebalo da ima svoje sopstvene igrake,
leaj, prostor za spavanje i odmor i t.d. Ako maka osea da nema odgovarajuu teritoriju ili ako
osea da je njena teritorija prisvojena, moe da se javi agresivno ponaanje.
Materinski / oinski instinkt:
Maka koja tek to je postala majka, ili otac (zavisno od rase), bie VRLO
zatitniki raspoloena prema svojim mladim. Ako se postavite izmeu roditelja i deteta, moi ete
da iz prve ruke vidite malo agresivnog ponaanja!
Parenje:
Maka u vreme parenja moe da postane vrlo agresivna, poto je njen instinkt da
pronae par po svaku cenu. Ne samo zbog agresivnosti, ve i zbog mnogih drugih razloga, trebalo
bi da sterilizujete svoje make kada su u uzrastu od oko 6 meseci.
Dosada:
Misliti kako su make potpuno samodovoljne i da im nismo potrebni ni zbog ega
drugog sem hrane, vode i skrovita, netano je. Nai ljubimci od nas oekuju podsticaje u obliku
igre i razgovora. U divljini moete videti make kako se stalno igraju sa drugim makama i to je u
stvari vrlo vaan deo njihovih aktivnosti, poto im pomae da naue da se bore i napadaju plen,
podstie intelektualni razvoj, ui ih prikladnim drutvenim vetinama a takoe i koordinaciji i
proceni trenutka. Vaim makama je takoe potrebno to vreme igranja. Treba da provedete
najmanje dva sata dnevno igrajui se sa Vaim ljubimcem (samo vodite rauna da ga ne uite
grubostima). to vie stimuliete um svoje make i uite je da istrauje i igra se, to vie e Vaa
maka biti srena i samodovoljna. Make koje nemaju oduke za svoju kreativnu energiju mogu
da postanu agresivne iz dva razloga. Prvi je da im to pomae da oslobode tu energiju, a drugi je da
im to pomae da privuku panju koju ele od Vas. Ako Vaa maka ima obiaj da vas ogrebe dok
prolazite pored nje, ili da skae na Vas i napada Vas bez razloga, moda je to zato to je eljna
panje.
47
Bolest:
Mnoge make koje imaju zdravstvene probleme (od buva do bubrene bolesti), e
ispoljavati agresivnost. Ako ne moete da naete ni jedan drugi razlog za agresivnost Vae make,
trebalo bi da je odvedete veterinaru na kompletan pregled.
Genetska predodreenost:
Kao i ljudi i make imaju linosti za koje imaju genetsku predodreenost. Neke
make su po prirodi agresivne. Ako imate agresivnu maku moda ete poeleti da tu agresivnost
umanjite postupajui sa njom kao sa dominantnom, sterilisati je, obezbediti joj dovoljno teritorije i
stimulisati je igrom. Ako oseate da ste pokuali sve a jo uvek imate prekomerno agresivnu
maku, moete da razmislite o odlasku do veterinara koji e Vaoj maki dati sredstva za
umirenje.
Nedovoljno socijalizovana:
Socijalizacija je in poduavanja make kako da postane drutvena ivotinja. Ako je
Vaa maka onaj tip koji ujeda kad god joj priete, mrzi da je drite ili dodirujete i koja u svakoj
prilici sike na Vas, onda Vi imate loe socijalizovanu maku. To je verovatno potomak naputene
make, beskunice, koji nije imao pravi kontakt sa ljudima. Takva maka mora najpre da bude
socijalizovana pre nego to postane prihvatljiv ljubimac. Kune make takoe mogu da se vrate
takvom ponaanju ako su naputene, ako se sa njima loe postupa ili su zapostavljene.
Socijalizacija nije strano teak posao ali trai vreme. NE ODUSTAJTE, JER STRPLJENJEM
POMAETE NESRENOM BIU, A NAGRADA JE ZNAAJNA: DOBIETE LJUBIMCA
KOJI E ZNATI DA VAS CENI.
Strah ili preusmerena agresivnost:
Mnogi staratelji su bili rtve ovakve vrste agresije, koja se javlja kada je maka ve
u stanju preuzbuenosti ili straha, a ovek se umea. To se dogaa kada pokuate da prekinete
borbu maaka, ako ometete maku dok vreba plen, ili ako je Vaa maka u borbenom
raspoloenju. Najbolje je ne meati se u ovakve stvari (osim naravno ako oseate da Vam je maka
u opasnosti i da morate da je zatitite).
Nepravilno itanje makinih signala:
Make, kao i ljudi, imaju razliita raspoloenja o kojima nas obavetavaju pomou
uiju, oiju, repova, poloaja tela, glasa i krzna. Ako se Vaa maka nalazi u raspoloenju u kome
ne eli da se igra ili da bude uznemiravana, to e Vam staviti do znanja. Moe da iba repom,
povije ui unazad i t.d. Ako ne potujete to to Vaa maka govori pa pokuate da je uzmete, ili je
pomilujete dok je u loem raspoloenju, moete da dobijete uku, itanje ili grebanje. Najbolji
nain da se takve situacije izbegnu je da nauite ono to ona govori. Ako to uinite, znaete kada
Vaa maka eli ljubav i panju, a kada samo eli da bude ostavljena na miru.
DOMINACIJA / HIJERARHIJA KOD MAAKA
Make u domovima sa vie maaka e vrlo brzo meu sobom da uspostave
hijerarhiju. To je opte prihvaeno stanje reda u majem svetu i u njega staratelji ne treba da se
meaju. U takvoj hijerarhiji jedna maka e da zauzme vrhovni poloaj. Takva maka e biti
poznata kao, da tako kaemo, alfa vuk. Maka sa najniim statusom poznata je kao izgnanik
(parija). Ovaj poredak je normalan i u njega se ne treba uplitati.
48
Ovakav sistem se obino uspostavlja kroz nekoliko borbenih igara izmeu raznih
maaka u kui. Ova hijerarhija moe da se vidi u svakodnevnom ivotu maaka. Vaa dominantna
maka bie prva na hranjenju, prva kada se igrate, prva kojoj morate da posvetite panju i t.d.
Dominantna maka e da se postavlja na najvie mesto u sobi (visina je u majem svetu jednaka
potovanju), dok ostalim makama preostaju manje visine. Mnoga dananja prihvatilita imaju
puno kula sa vie nivoa i razne objekte razliite visine, tako da make mogu da ispolje dominaciju
dok su u prihvatilitu.
Zapamtite takoe da su make bia sklona navikama. Vole rutinu i okruenje sa to
manje stresa. Za njih je ova uspostavljena hijerarhija deo njihove rutine i navika. Ako im se ne
dozvoli da se ovako ponaaju, bie pod stresom i bie zabrinute. Ne pokuavajte da idete protiv
ovog sistema. Vaa dominantna maka nije zla ili gazda, samo potuje instinktivne zakone.
Mada to ponekad moe da bude naporno, potujte hijerarhiju koju su make uspostavile.
Dominantnu maku tako i tretirajte, uvek prvo njoj dajte poslasticu ili hranu, prvo nju mazite...
Idui protiv sistema nateraete dominantnu maku da postane agresivna u pokuaju da povrati
svoju ulogu. Make ija dominacija je ugroena mogu da ispolje:
-
obeleavanje urinom
probleme sa kutijom sa peskom
ujedanje i grebanje
agresivno ponaanje
itanje
49
njima. Uvek tretirajte dominantnu maku kao glavu porodice. Takoe, postarajte se da Vam sve
make budu sterilisane. Time umanjujete sukobe meu njima, a i omoguavate im zdraviji ivot.
SPORNA KUTIJA SA PESKOM (NEPRIKLADNO
PRANJENJE)
Make su vrlo iste ivotinje koje vole naviku tako da, kada Va mali krznati
prijatelj pone da obavlja svoje potrebe na mestima drukijim od kutije sa peskom, moete da
budete sigurni da neto nije u redu. Ovaj problem moe da znai ozbiljno oteenje zdravlja, kao
to je infekcija bubrega, gastritis ili rak, pa sve do jednostavnog problema u ponaanju, koji lako
moe da se ispravi. Ako Vaa maka ima problem sa kutijom sa peskom (posebno ako
istovremeno pokazuje i znakove bolesti) najpre treba da konsultujete svog veterinara, da biste
iskljuili svaki medicinski razlog kao pozadinu problema. Ako je utvreno da je maka zdrava, a
ipak pravi incidente, onda to moete mirno da svrstate u problematino ponaanje.
Razlozi za neprikladno pranjenje mogu da budu sledei:
- Kutija je previe prljava da bi se normalno koristila. Make su vrlo iste i ako je
kutija prljava, nai e drugo mesto.
- Kutija je na prometnom mestu. Make nee da idu u WC na buna ili zakrena
mesta, zato kutiju drite negde gde je tiho i mirno.
- Kutija je premala/prevelika. Kutija treba da je dovoljno velika (ne prevelika) da
maka moe da stane u nju i pomera se u njoj, a pesak ne bi trebalo da bude dublji od 5cm.
- Sam pesak se ne dopada maki. Maka moe da ima sklonost ka odreenom
kvalitetu peska, a ta sklonost se javlja u mladosti. Ako je u pitanju maka koju ste nabavili kao ve
poodraslu, pokuajte da saznate na ta je navikla i da joj udovoljite.
- Kutija je preblizu hrani ili vodi. Make nee da se hrane i idu u WC na istom
mestu, zato razdvojte ove dve oblasti.
- Promenili ste mesto kutiji i Vaa maka ima problem da upamti to novo mesto.
Poto se maka jednom navikne na mesto na kome se kutija nalazi, nastojte da ga vie ne menjate.
Ako morate da menjate mesto, budite strpljivi dok maka ne navikne na novo.
- Kutija nema dva puta za lako bekstvo. Make vole kada mogu da vide dva ista
pravca za bekstvo dok su u kutiji, ovo je instinktivno oseanje koje potie od elje da ne postanu
zalogaj i to u neprikladnom trenutku.
- Druge make takoe koriste ovu kutiju (u kuama sa vie maaka), a Vaa maka
eli da ima svoju sopstvenu. Opte pravilo bi bilo da imate po jednu kutiju za svaku maku u kui.
- Vaa maka ne voli da urinira i defecira u istoj kutiji. Ako je tako, probajte da
imate dve kutije i esto ih istite.
- Vaa maka trai da se pari pa vri obeleavanje urinom. Zbog mnogo drugih
razloga, pored ovog navedenog, steriliite (ili kastrirajte) maku/maka.
- Maka vam je previe agresivna i obeleava. Probajte da saznate razlog za
preveliku agresivnost i stiajte je. Vaa maka moda osea da joj je teritorija napadnuta pa je
obeleava. Da li ste moda nabavili novu maku ili drugog ljubimca? Moe li Vaa maka da vidi
druge make kroz prozor? Da li se u kui neto promenilo?
- Vaa maka obeleava da ispolji svoju dominaciju u kui. Ovo moe da se dogodi
ako u kuu doe nova maka, ili sa Vaom makom postupate protivno prirodnoj hijerarhiji u kui.
50
- Vaa maka ima loe iskustvo sa kutijom i boji se da ide tamo. Ovo je jedan od
razloga da ne gurnete nos svoje make u greku a zatim je bacite u kutiju. Svako loe iskustvo sa
kutijom samo e da doprinese da je maka jo vie izbegava.
- U makinom ivotu se javio veliki stres, kao to je preseljenje u novu kuu, ili se
u kui pojavilo novo dete, ili je doneta nova maka. U ovom sluaju takoe moe da bude
potrebno da maku ponovo nauite da ide u kutiju.
Ako je Vaa maka napravila greku prilikom pranjenja, NEMOJTE da je
odvlaite na mesto zloina i da joj njuku trljate u fekaliju ili je na drugi nain kanjavate!
Mnogi staratelji vole da posle incidenta stave maku u kutiju i viu na nju. Osim ako maku niste
uhvatili na delu, sva je prilika da ona nee imati pojma zato je kanjena, niti e moi da dovede
u vezu fleku na tepihu sa upadanjem u probleme ako ne bude koristila kutiju. Sve to e znati jeste
da je korienje kutije ili odlazak u WC jedan opasan trenutak koji dovodi do kazne. Ovo e
samo da pojaa problem jer e maka jo vie da izbegava kutiju.
U veini sluajeva problematino ponaanje, kao u napred navedenim sluajevima,
moe da se ispravi jednostavnim izmenama na kutiji ili kvalitetu peska. Meutim, ako oseate da
ste sve isprobali a Vaa maka jednostavno nee da koristi kutiju, moda e biti potrebno da je
ponovo uvebate kako da je koristi. Ovo nije teko, ali moe da oduzme vreme i strpljenje. Ponovo
pokaite maki kutiju i to kako se ona koristi, dajui joj nagrade i poslastice kada uradi kako
treba. Takoe posmatrajte maku da uoite znake da hoe u WC, pa ako ih vidite odnesite je do
kutije i zatim joj dajte poslastice ako kutiju upotrebi. Moe takoe da bude potrebno da primenite
tehnike odbijanja da biste maku spreili da ide u WC na nova, omiljena mesta. Potrudite se da
dobro oistite takva mesta sredstvom koje odstranjuje miris majeg urina, to e verovatno pomoi
da se maka ne vraa na mesto zloina, da tako kaemo. Uobiajena sredstva nee da obave
posao. Iako prostor Vama moda lepo mirie, ukoliko ne upotrebite prikladno sredstvo on e
maki jo uvek da mirie na urin. A ako mirie kao kutija za pesak, maka e vrlo verovatno tako i
da ga tretira.
OBELEAVANJE
Make u divljini obeleavanje koriste kao nain da komuniciraju jedna sa drugom.
Proces obeleavanja moe da poprimi nekoliko razliitih oblika. Make najee raspre urin po
povrini da bi je obeleile. Maji urin sadri masnu supstancu koja pomae da se urin prilepi za
predmete. Ovo je takoe sastojak koji ini da maji urin ima svoj poseban i jak miris. Takoe
moe da se javi obeleavanje fekalijama, mada manje esto.
Make takoe poseduju lezde za miris na podbratku, na slepoonicama, oko oiju,
ispod uiju, oko anusa, u korenu repa i izmeu apa. Miris takoe moe da se izlui iz svih ovih
oblasti. Dobar primer za ovo je kada maka grebe predmete. Ovaj postupak ne samo da ostavlja
njihov miris, ve takoe stvara i vizuelne oznake drugim makama, da ih vide i da znaju.
Make oba pola (mada mujaci ee obeleavaju nego enke) obeleavaju kao
znak drugim makama da je izvesna teritorija njihova i da su one dominantne make u kraju.
Maka koja je u teranju i mujak koji joj odgovara puno e da obeleavaju dok su u potrazi za
parom.
Prilino je jednostavno odvii maku od loe navike da grebe (vidite odeljak o
grebanju) i da obeleava urinom i fekalijama (oba, meutim, zahtevaju vreme i strpljenje). U
veini sluajeva sterilizacija make e biti dovoljna da zaustavi obeleavanje. Ako ovo ne rei
problem, potrudite se da maku uverite da joj je teritorija bezbedna i da je njena dominacija (ili
poloaj u hijerarhiji) sigurna. Ovo znai da ete morati da otkrijete zbog ega ona obeleava (ima
li u kui nove make, moe li kroz prozor da vidi drugu maku, da li ste upravo nabavili novog
51
ljubimca, da li dajete prednost drugoj maki koja nije dominantna) a onda da pokuate da se iz tog
ugla borite sa problemom.
Ako je vaa maka makar i malo obeleavala u prolosti, moraete da uklonite sve
znake obeleavanja upotrebom posebnog rastvora za suzbijanje mirisa (u jednom tekstu sam naiao na
tvrdnju da e i deterdent za pranje rublja sa enzimima da zavri posao ). Iako Vi moda imate oseaj da ste
potpuno oistili prostor i da on lepo mirie, make imaju prefinjeno ulo mirisa i vrlo je verovatno
da e taj prostor jo uvek da smatraju oznaenim, osim ako niste primenili rastvor za uklanjanje
mirisa koji je predvien za maji urin i sprej (raspreni urin). Sve dok prostor ne bude zaista ist,
maka e da odlazi tamo i da ponovo obeleava. Takve proizvode moete da nabavite u prodavnici
za ljubimce.
Napomena: Make mogu da obeleavaju zbog bolesti. Stoga, pre nego to ponete
sa pokuajima da obeleavanje suzbijete posmatrajui ga sa stanovita majeg ponaanja, odvedite
maku veterinaru da biste otklonili svaku sumnju.
PRSKANJE URINOM
Kao to je veini staratelja maaka poznato, maji sprej je jedan od
najneprijatnijih mirisa uopte. Sprej ustvari nastaje kada maka pomea malo urina sa lezdanim
sekretom zvanim feromon. Ovo se dogaa dok urin prolazi preko genitalne oblasti. Ovo je takoe
razlog to make imaju veoma uoljiv poloaj dok prskaju (stoje uspravno i zadnjice dignu visoko
u vazduh, umesto da unu, kako to ine dok uriniraju). Ako Vaa maka ne zauzima takav
poloaj onda ona moda urinira, a ne prska. Ako je tako, vidite tekst Neprikladno pranjenje.
Razlog broj jedan da make prskaju je taj to su u teranju (enke), ili ele da se pare
(mujaci). enke e da prskaju da bi privukle mujaka. Mujaci e da oznae spoljne granice svoje
teritorije, da bi omeili prostor u kome e da nau svoj par. U takvom sluaju, sterilizacija Vae
make bi trebalo da bude dovoljna da zaustavi prskanje.
Make mogu da prskaju i zbog bolesti. Stoga, pre nego to ponete sa ispravljanjem
prskanja sa stanovita ponaanja, treba najpre da odvedete maku veterinaru i odbacite svaki
mogui zdravstveni problem koji bi mogao da bude krivac.
Neki od razloga za prskanje su sledei:
- Javio se trenutak velike napetosti (stres), koji je uzrujao Vau maku
(preseljenje, veliko okupljanje u kui, graevinski radovi na kui i t.d.).
- Dominantno ponaanje
- Teritorijalistiko ili agresivno ponaanje
Klasini primer dominantnog ili teritorijalistikog ponaanja je kada u kuu
dovedete novu maku. Ako Vaa maka oseti da joj je dominantni poloaj ugroen, moe da
otpone da prska (ak i ako je sterilisana), da pokae ko je gazda i ija je stvarno ta kua. Druga
klasina situacija je kada maka koja ivi u kui pone da kroz prozor via slobodne make u
dvoritu. Oseajui se ugroenom i teritorijalnom, maka poinje da prska.
U ovakvim prilikama pokuajte da smanjite potrebu Vae make da prska, dovodei
je u uverenje da je njena teritorija bezbedna, da je njen dominantni poloaj (ili poloaj u
hijerarhiji) siguran i nivo napetosti Vae make odravajte to niim. Na primer, ako ste u kuu
doveli novu maku, moda e da bude potrebno da postojeoj maki pomognete da prihvati novog
ljubimca i da shvati da je njen poloaj u kui jo uvek bezbedan. Ako se zbio neki dogaaj koji je
stvorio napetost (selidba n. pr.), moda ete morati da ponovo uvebate maku da prihvati novo
okruenje kao bezbedan, postojan dom, u kome nema napetosti.
52
53
TRUDNOA
U svetu odgajivaa maaka, enka se obino naziva kraljica. Njen ciklus parenja
(teranje) se nauno naziva estrus. Trajanje estrusa i uestanost ciklusa zavisi od mnogih inilaca,
kao to su geografski inioci i okruenje (temperatura i trajanje obdanice), starost i opte stanje
zdravlja kao i genetski inioci. Kada kraljica jednom zapone teranje, ono moe da potraje
nekoliko dana, pa do 2-3 sedmice. Neke kraljice, kada jednom dostignu polnu zrelost i otponu
teranje, ne izlaze vie iz ciklusa sve dok se ne spare sa zrelim mujakom, ili ne budu sterilisane.
Veina kraljica e naizmenino da ulaze u ciklus i izlaze iz njega za vreme glavne sezone parenja
(decembar do avgusta), dobijajui nagon za parenje priblino svake druge sedmice.
Razliite kraljice e razliito da ispoljavaju znake teranja. Za razliku od kuja, make
retko pokazuju znake vaginalnog krvarenja za vreme estrusa. Ponaanje im se, meutim, jako
menja, pri emu veina kraljica postaje vrlo govorljiva i glasna i ispoljava pojaane znake
oseanja. Mogu da se valjaju uokolo po podu ili isprue po podu ispred Vas dok hodate;
neprekidno ele da budu sa Vama i da budu glaene, a kada ih mazite po leima podii e visoko
zadnji deo i mesie svojim apama.
Kako odrediti kada treba pariti enku? Mnogi odgajivai, kao i veterinari, imaju o
tome razliite stavove. Uvek je poeljno pustiti da kraljica potpuno odraste i sazri, fiziki i
emocionalno, pre nego to pokuate da je uinite majkom. Obino se preporuuje da saekate da
Vaa kraljica napuni godinu i da ima dva ciklusa teranja pre nego to je parite. Postoje sluajevi
kada nije u njenom interesu, medicinski, da tako dugo eka na parenje. inioci kao to je rasa, broj
i jaina ciklusa teranja, mogu da igraju znaajnu ulogu kod ove kritine odluke. Uzgajivai finih
pedigriranih maaka hodaju po tankoj crti izmeu onog to misle da je najbolje za njihovu kraljicu
i nepaljivog stvaranja problema za kraljicu previe se upliui u ono to bi u prirodi bio normalni
splet okolnosti. Neke kraljice, ako ne bi bile parene a imaju tri ili vie ciklusa teranja, naroito ako
su oni krajnje jaki, mogle bi da postanu podlone stanju koje je poznato kao cistini jajnici.
Kada se jednom na jajniku stvori cista, takve kraljice obino postaju sterilne i nesposobne da
ostanu trudne. Meutim, njih je sve jedno mogue sterilizacijom osloboditi nagona i stvoriti divne
ljubimce.
enke maaka su poznate po indukovanoj ovulaciji, to znai da sam in parenja
stimulie njene jajnike da izbace jajne elije. Veini enki je potrebno 3-4 parenja u periodu od 24
asa da bi se javila ovulacija. Ponovo, mnogo inilaca ovde mogu da odigraju ulogu i odgajiva
treba da pazi ne samo na dobrobit kraljice, ve takoe i na zdravlje i dobrobit mujaka (pastuva).
Ako se mujak i enka dobro slau, nema hitne potrebe da se razdvoje posle parenja. Mi bismo
sreni par ostavljali zajedno sve do sedmicu pre poroaja! Kada kraljica ostane trudna prestaje
teranje i mujak vie nee pokuavati da se pari sa njom. Neki uzgajivai ostavljaju kraljicu sa
mujakom 1-2 dana, dok drugi vole da budu sigurniji da je kraljica trudna, pa im daju da budu
zajedno po 4 dana.
Trudnoa kod maaka traje izmeu 60 i 67 dana, proseno 63 dana. Vrlo je vano
na kalendaru obeleiti dan kada ste se osvedoili da se Vaa kraljica sparila sa mujakom, jer e to
za Vas biti primarni nain da odredite kada e doi vreme poroaja. Otprilike 3 sedmice posle
parenja, trudnica e pokazati izvesne prve fizike znake trudnoe, kao to su uveane i ruiaste
bradavice i veliko poveanje apetita i uopte zanimanje za hranu. Va veterinar bi trebalo da je u
stanju da paljivo opipa njen trbuh (to se zove palpacija) i da otkrije sve male fetuse ( dvojica
mojih veterinara nisu to mogli ni dve sedmice pre poroaja!). Neke kraljice e imati nekoliko epizoda
povraanja - maja verzija jutarnje bolesti. Veina trudnih kraljica postae vrlo ljubazna, elee
da sa Vama budu bliske i nastojae da od Vas dobiju ljubazna uveravanja da e sve da bude u
redu!!
Treba da oekujete da e Vaa kraljica traiti i jesti vie hrane za vreme trudnoe i
dojenja, nego to je inila prethodno. Jedan od naina da se uverita da dobija dovoljno hrane ja da
je uestalije hranite. Potrebna je neverovatna koliina hrane da bi se stvorili a zatim i dojili maii
54
i ako kraljica ne dobija dovoljno hrane hranljivi sastojci e da budu troeni iz njenih tkiva to e da
ugrozi njeno zdravlje. Nekoliko dana pre poroaja, moda ete poeleti da dodajete malo
kalcijuma u njenu vlanu hranu. Dodatni kalcijum za make moete da dobavite u veini velikih
prodavnica za ljubimce, kao i veim prodavnicama hrane (!!!)
Trudnim makama je potrebno malo posebne nege. Postarajte se da je sve vreme
drite u kui i na istom, bezbednom mestu. Uverite se da joj je kutija sa peskom uvek potpuno
ista, da bi se izbeglo irenje zaraze; i moda ete hteti da preete na krau kutiju kako njen
stomak bude rastao. Obezbedite joj udobna, mekana mesta za odmor, neka se odmara puno i
uinite sve to moete u pokuaju da atmosferu oko nje odrite mirnom, bez napetosti. Za vreme
poslednjih par sedmica trudnoe, a nekad i ranije, budua majka e obino da potrai bezbedno
mesto gde e da donese potomstvo na svet. To je vreme kada treba da joj predstavite leglo i
poroajno mesto, ako to ve niste uradili. Ako vaa kraljica ne prihvati mesto koje ste joj odabrali
za poroaj, moda e biti potrebno da je pritvorite u veliki kavez ili kakav ograen prostor, ili
malo kupatilo, vei plakar i t.d. Mnoge kraljice ustvari vole ovaj pritvor gde mogu da se skrase i
prepuste svojoj dunosti. Mesto koje ste joj odabrali treba da bude tiho i usamljeno, daleko od
strke i zbrke, a svakako daleko od takmienja i drutvene napetosti koja potie od blizine ostalih
ivotinja.
Leglo treba da bude dovoljno veliko za Vau kraljicu, da moe da se pokree i
okrene u njemu i da moe potpuno da ustane, ali ne toliko veliko da ne izgleda kao privatno, nalik
na peinu, bezbedno sklonite. Kartonske kutije se esto koriste i odlina su legla. Prednja strana
treba da bude visoka bar 20-25cm, da bi zadrala maie unutra, a da ipak omogui kraljici da
ulazi i izlazi. Nemojte da koristite plastine kutije, jer bilo je izvetaja o izgubljenom nakotu zbog
hemikalija u plastici. Stavite unutar kutije nekoliko slojeva mekih i istih, dobro upijajuih pekira
i pustite kraljicu da kopa po njima i napravi od njih leglo. Kada se maii rode, lako je izvui
gornje, zaprljane pekire, bez velikog uznemiravanja majke i novoroenih maia.
Imajte pri ruci, sve na jednom mestu tako da Vam bude lako da ih uzmete kada
kraljica pone da se poraa, sledee:
- malu nosiljku, ili kutiju koja se otvara odozgo
- tufere natopljene alkoholom
- mali hemostat (sredstvo za zaustavljanje krvarenja)
- dodatne pekire za presvlaenje posteljine u leglu
- belenicu i olovku
- beini telefon i broj hitne veterinarske slube (!!!)
- malu, preciznu vagu
- loptastu gumenu sisaljku
- jaku svetiljku
- doksapram hidrohlorid (stimulans disanja, daje se intravenozno).
POROAJ
Svaka enka, ili kraljica, je razliita, a ak i ista kraljica moe da ima razliita
iskustva sa svakim nakotom. Kako e njen poroaj da se odvija zavisi od mnogih inilaca,
ukljuujui njenu starost, zdravlje, genetiku, koliko maia nosi, veliinu i poloaj maia u
materici, da li joj je ovo prvi kot i t.d i t.d. Neka kraljica e da postane razdraenija i nemirnija
kada ponu rani trudovi; neka e imati lagani sluzavi vaginalni ekskret; a takoe moete da
primetite kako mnogo ee pokuava da opere i oisti genitalije. Kada poroaj ozbiljno pone,
znaci e obino da budu nervoza i dahtanje. Kraljice esto izgube interesovanje za hranu u
poslednja 24 asa pre poetka poroaja. Takoe im, obino, padne rektalna temperatura ispod
37,8C. Pad temperature moe naizmenino da se javlja nekoliko dana pre poroaja, ali
temperatura e obino da bude konstantna u poslednja 24 asa. Kada pone poroaj, neke kraljice
55
e da odu pravo u svoje leglo i da se zakopaju u pekire; neke e da isputaju krike i elee da
ostanu pored Vas. Neke kraljice imaju relativno lagane poroaje, dok druge budu zaista ozleene i
kriknu sa svakim roenim maetom. Kada primetite da se Vaa kraljica napinje da istisne mae
napolje, znai da ima kontrakcije i jake trudove. Ukupno vreme poroaja moe da bude od
nekoliko asova do 24 asa ili vie, pri emu e majka maka normalno da ima izmeu maia
nekoliko predaha i odmora od trudova.
Mada veina kraljica poroaj prebrodi bez komplikacija, odgajivai ele da uvek
budu na oprezu i spremni da asistiraju svojim kraljicama ako bi im zatrebalo. Ako i ima problema
tokom poroaja, to je obino kod kraljica koje se prvi put poraaju. Maii se obino raaju sa
glavom napred; meutim, poroaji kada se maetu prvo pojavi rep javljaju se u oko 40% sluajeva
i kod maaka se isto tako smatraju normalnim. ini se da kratkodlake make i rase sa mravim ili
iljastim tipovima glava imaju lake i bre poroaje, dok make sa veim, zaobljenim glavama
uglavnom imaju due poroaje. Svako mae u kraljici je zatvoreno u njegov sopstveni zatitni
omota (vodenjak) koji je deo posteljice. Posteljice obino bivaju izbaene posle roenja maia.
Ako se poroaj odvija normalno, nekoliko jaih kontrakcija e da istisnu mae
napolje; trebalo bi da izae iz poroajnog kanala u roku od deset minuta od kako se pojavilo (bilo
sa glavom ili sa repom napred). Posle svakog roenja, majka bi trebalo da lie novoroenetovo
lice. Njen otri jezik pocepae zatitni omota i otkriti maetova usta i nos. Ovo snano kupanje
koje majka obavlja stimulie cirkulaciju, terajui mae da zaplae i pone da die, a istovremeno
pomae da se novoroene osui. Majka maka e da raskine pupanu vrpcu tako to e da je
pregrize oko 2-2,5cm od tela maeta. Zatim, verovatno e da pojede posteljicu, koja e obino da
izae ili zakaena za mae, ili pak da bude izbaena posebno. Za majku maku je normalno da
pojede posteljicu, mada to ne ine sve kraljice. Smatra se da posteljica sadri vane hranljive
sastojke, moda laksative, kao i vane hormone koji pomau da se stimulie luenje mleka.
Svako mae, kao to je napomenuto, sa raa uvijeno u zatitni omota, providan i
ispunjen tenou. Kada mae krene kroz poroajni kanal, ovaj omota ponekad bude prvi istisnut,
tako da kao rezultat nastaje neka vrsta balonia koji se pojavi pre maeta. Ponekad jaina
kontrakcija veoma ispuni baloni tenou i sprei normalno napredovanje maeta kroz poroajni
kanal. Desi li se ovo, utinite baloni izmeu nokata palca i kaiprsta (takoe moete da koristite
tanki tufer sa alkoholom ili komad sterilne gaze) da biste neno probuili omota. Ovo omoguava
isticanje neto tenosti i mae bi trebalo brzo da izie, poto je smanjen pritisak balonia.
Normalno je za kraljicu da probije posteljini omota i oisti maie; meutim,
majke prvorotke mogu da budu preplaene celokupnim iskustvom i da ne znaju ta da rade. Ako se
zatitni omota ne ukloni u roku od nekoliko minuta posle poroaja, mae e da se ugui, zato
treba da budete pripravni da interveniete. Maetovo lice treba da bude obrisano toplom,
navlaenom krpom ili istom gazom, da bi se uklonio omota i maetu omoguilo da die. Zatim
snano istrljajte mae mekim, toplim pekirom (nastojei da to je mogue vie simulirate nain na
koji bi ga majka normalno okupala svojim jezikom), da biste kod maeta podstakli cirkulaciju i
osuili ga. Pupana vrpca koja spaja mae sa posteljicom treba da se podvee ivaim ili zubnim
koncem i presee makazama koje su sterilisane alkoholom. Vrpcu treba presei 2-2,5cm od tela
maeta. Saekajte nekoliko minuta poto ste podvezali vrpcu, zatim je paljivo presecite.
Kada ujete hrapav zvuk koji proizvodi novoroene dok pokuava da die,
proverite unutar njegovih usta da sluajno nema rascepljena nepca, otvor koji spaja usnu i nosnu
duplju. (Ovo stanje je obino praeno i stvaranjem mehuria vazduha u nosu i nesposobnou da
sisa.) Ponekad, novoroeni maii mogu da udahnu tenost u plua, koju moete da uklonite
sledeim postupkom. Prvo, mae treba da drite u aci sa licem izmeu prva dva Vaa prsta. Glavu
treba drati vrsto ovom rukom, a telo drugom. Ustanite i napravite rukama spor, promiljen
pokret nanie, tako da se mae pritom spusti izmeu Vaih nogu, zatim ga ponovo vratite natrag.
Gravitacija e da pomogne da tenost i sluz isteknu iz plua. Ovaj proces moe da se oproba
nekoliko puta, dok plua ne zazvue isto. Ako mae dobija dovoljno kiseonika, njegov jezik e da
56
bude izmeu ruiastog i crvenog. Plaviast jezik ukazuje na nedovoljno kiseonika u pluima i
postupak treba da se ponovi.
Moe da bude od koristi ako pripremite za novoroene maie manju, istu i suvu
kutiju (inkubator), presvuenu toplim pekirom. (Pekir moe lagano da se zagreje u
mikrotalasnoj penici.) Poto se mae stabilizuje i pupana vrpca podvee i presee, treba ga
staviti u inkubatorsku kutiju dok majka ne zavri poroaj. (Sa iskusnom kraljicom, moda uopte
nee biti potrebe da radite sve ovo, jer ona e znati kako da nastavi sa brigom o novoroenim
maiima, ak i za vreme poroaja.) Toplota je od sutinske vanosti za novoroene maie, tako
da elektrini pokriva, ili topla boca sa vodom moe da se postavi ispod kutije. Ako se koristi
elektrini pokriva, treba ga staviti na najmanju snagu, pokriti pekirom i postaviti ISPOD kutije
da se izbegne pregrevanje. Boca tople vode treba takoe da se prekrije pekirom. Zapamtite,
novoroeni maii najverovatnije nee moi da se sklone od izvora toplote pa ih je lako povrediti
na ovaj nain.
Majku i njen porod bi trebalo da pregleda veterinar u roku od 24 asa posle
zavrenog poroaja. Ova poseta treba da proveri da li je majka obavila potpun poroaj i da proveri
novoroenad. Majka moe da primi injekciju (obino oksitocin) za skupljanje materice,
izbacivanje bilo kakvog sadraja zaostalog od poroaja i za stimulisanje stvaranja mleka. Majka e
3-7 dana posle poroaja imati sukrviavi vaginalni iscedak, to je savreno normalno. Meutim,
ako je iscedak ekstremno jak ili potraje due od jedne sedmice, obavezno treba da je pregleda
veterinar zbog moguih problema.
Mada je veina poroaja bez problema, ako kraljica ima jake trudove, sa snanim
kontrakcijama i napinjanjem za vreme od jednog asa, ali bez rezultata, definitivno treba de se
zabrinete i pozovete veterinara za savet. To moe da bude jednostavan problem gde e Vam
veterinar posavetovati da mae rukom dovedete u poloaj bolji za raanje. Meutim, ovo moe da
znai i da je mae preveliko za poroaj, ili je zaglavljeno u poroajnom kanalu, ili to moe da
znai ak i pocepanu matericu. Ponekad je kraljici potreban i carski rez, a ponekad joj je potrebno
vie strune pomoi nego to Vi moete da joj pruite. Poroaj moe da se prekine i veterinar e
da da injekcije oksitocina i/ili kalcijuma, da bi ponovo pokrenuo kontrakcije. Uzgred, ako bi Vaoj
kraljici bio potreban carski rez, pod uslovom da Va veterinar ne pronae nita loe na samoj
materici, inae zdrava i jaka kraljica moe da bude veoma sposobna za normalne poroaje u
budunosti, mada bi njene trudnoe trebalo vrlo paljivo pratiti.
Kraljica moe da raa svoje maie u intervalima od priblino 15 minuta, ili pak da
pauzira as ili vie izmeu dva maeta. Sve dok izgleda oputeno - ne paniite. Produeni period
tekih, neproduktivnih trudova zasluuje paniku. Ako majka ima duge pauze izmeu dva
novoroeneta, stavite po jedno mae za izvesno vreme kod nje, da ga okupa i podoji, ako to eli.
Ponekad e prisustvo maeta koje sisa da pomogne grenju njene materice i ak olaka raanje
njegovog sledeeg brata ili sestre. Prosfesionalnu pomo treba razmotriti ako se desi bilo ta od
sledeeg:
1) Dvadeset minuta jakih trudova bez raanja;
2) Deset minuta jakih trudova je prolo od kada se u poroajnom kanalu pojavio
deo maeta ili mehur ispunjen tenou;
3) Majka ispolji iznenadnu depresiju ili primetnu letargiju;
4) Majina telesna temperatura premai 39,4C mereno rektalno;
5) Iz kraljiine vagine curi svea krv due od 10 minuta.
Teak poroaj, poznat kao distocija, moe da se okona sa ili bez hirurgije. Stanje
majke, veliina kota, veliina i poloaji maia su faktori koje iskusni veterinari koriste za
donoenje odluke. Ovo je jedan od vanih razloga da ne pustite kraljicu da se bori i potpuno izmori
pre nego to zatraite pomo veterinara.
Mogue ja da majka maka rodi svoj nakot nekoliko dana prerano. Maii mogu da
budu mali, mravi i da imaju malo ili nimalo dlake. Mogue je da preive, ali potrebna im je
57
ogromna koliina nege, budui da su izloeni hladnoi i esto veoma slabi i nesposobni da gutaju.
Neki mogu da sisaju, ali su toliko slabi da ih treba pridravati pored majke. Maii koji ne sisaju
mogu da se hrane malim pricem, boicom, ili pomou creva umetnutog u eludac. Oprema i
uputstva za ove postupke mogu da se dobiju od veterinara(?) Nedonoad treba utopljavati. Majka
maka moe da obezbedi dovoljno toplote pod uslovom da im stalno bude blizu, ali na to ne treba
da raunate i kao dodatnu meru predostronosti treba da obezbedite ambijentalno grejanje iz
elektrinog pokrivaa podeenog na manju snagu, pokrivenog pekirom i postavljenog ISPOD
kutije. Temperaturu u kutiji treba odravati izmeu 29,5C i 32C, ali kutija treba da je dovoljno
velika da maii mogu da se udalje od izvora toplote ako im postane neudobno.
Nije neobino da jedno do dva maeta u kotu budu mrtvoroeni. Ponekad e
mrtvoroeno mae da prekine kraljiine trudove i da dovede do distocije. U ostalim prilikama
mrtvo mae e da se rodi normalno i kraljica e da nastavi sa raanjem ostatka svog nakota. Majke
make instinktivno znaju kada je mae mrtvoroeno i obino ignoriu ovakvo mae da bi sauvale
energiju za brigu o sposobnim potomcima. Iako je vrlo tuno imati mrtvoroeno mae, obino
nema naina da se sazna uzrok (osim ukoliko ne postoji oigledna nenormalnost) bez slanja fetusa
u laboratoriju za patologiju na kompletnu autopsiju koja obuhvata kulture tkiva i virusne i
bakterijske kulture. ak i tada, ponekad nema odgovora, mada je za odgajivae mir u dui zbog
otklanjanja sumnje u uroene defekte i virusne i bakterijske infekcije, esto neprocenjiv. Kada se
patoloka studija vrati bez poznatog uzroka smrti, kraljiini hormonalni nivoi (posebno nivo
progesterona) su sledea mogua oblast gde treba traiti uzrok raanja mrtvoroeneta.
Osim to ete da uivate u Vaim novim maiima, paljivo motrite na majku zbog
pojave bilo kakvog neuobiajenog krvarenja ili izluivanja. Takoe proverite da li prikladno doji.
Prvih nekoliko dana maii e od kraljice da primaju vani kolostrum, koji je vodnjikava
supstanca puna vitalnih materija i antitela. Posle prvih nekoliko dana kraljica e da dobije mleko
koje e da bude primetno u njenim dojkama. Maii bi trebalo da imaju pune stomaie i da ne
plau neprekidno, niti da pokazuju druge znake problema. Prvih nekoliko sedmica ivota maii bi
trebalo uglavnom da sisaju i spavaju. Majka maka e voditi rauna o stimulisanju svojih maia
da uriniraju i da prazne creva i sama e da isti njihove male zadnjice. Ali, ako se mleko ne pojavi,
bie potrebno da pomognete hranei flaicom, da biste spasli maie. Kada se rode, maii treba da
su teki oko 85-110 grama, i svakodnevno treba da dobijaju u teini. Krajem prve sedmice, trebalo
bi da su udvostruili teinu sa kojom su roeni. Ako posumnjate u zdravlje maia ili majke
make, UVEK zatraite profesionalnu, veterinarsku pomo.
MAJUNI MAII (STARATELjSKA BRIGA)
Najbolja mogua majka svakog maeta je... njegova sopstvena majka! Meutim,
postoje trenuci kada ja ljudska intervencija, razliitog stepena, neophodna da bi se spasao ivot
maeta. Ovi trenuci mogu da se jave kada majka maka (zvana kraljica) rodi preveliki broj
maia da bi prikladno mogla da se o svima stara, ili kada nema dovoljno mleka da ih hrani. U
nekim sluajevima, kraljica moe da dobije neku infekciju, kao to je mastitis zbog koga ne moe
da doji, ili moe ak i da umre. Kada kraljica mora da se porodi carskim rezom, to obino poremeti
prirodni tok mleka, a i potrebno je dati joj izvesno vreme da prezdravi pre nego to se maiima
dopusti da sisaju. Ponekad, sami maii mogu da obole od virusne ili bakterijske infekcije koja
poremeti njihov instinkt da sisaju, ili nisu u stanju da sisaju zbog zapuenog nosa, ili ne mogu da
namiriu majku ili njeno mleko. (Kamo sree da sam ovo znao kada mi je trebalo, jer upravo se poslednji od
navedenih sluajeva desio malianima moje sirote Angeline ). Retko, kraljica moe da napusti svoje
potomstvo, ili da odbaci maie.
Kada su siroad, ili spaeni maii, bez svoje prirodne majke, sledea najbolja stvar
za njih je da se pronae druga enka koja ve doji svoj nakot. Naravno, ovo nije uvek mogue i
kada je takav sluaj, VI postajete majka. Va krajnji cilj je da obezbedite da mae, ili maii,
izrastu u jaku maku, zdravu i punu ljubavi. Trebae Vam mnogo vremena i panje da biste
58
postigli ovaj cilj; meutim, Vaa posveenost e biti nagraena jednim od iskustava koja najvie
obogauju ivot.
Kada podiete Vae maie, bie potrebno da se usredsredite na tri glavne oblasti.
Treba najpre da stvorite za njih toplo, suvo, isto i bezbedno okruenje; treba da ih hranite
najzdravijom hranom koju moete da naete i to u pravilnom koliinama i u pravo vreme za njihov
optimalni rast i razvoj; i treba da posvetite panju svim faktorima koji doprinose da maii dobiju
prikladnu ukupnu negu. Maiima je potrebna ljubav, i to PUNO ljubavi! Bez svoje majke, oni
gledaju u Vas oekujui tu ljubav, kao i vostvo.
Beleite. Stvarno nam se dopada ideja o voenju to detaljnijih beleaka o napretku
svakog pojedinog maeta. Biete strano zauzeti brigom o njima i beleenje njihovih teina,
hidracije, izgleda stolice i opteg izgleda obezbedie Vam neprocenjive informacije o njihovom
rastenju.
MATERIJALI KOJI SU VAM POTREBNI
Treba da budete sigurni da Vam se pri ruci nalaze prave potreptine. Bie potrebno
da napravite inkubator (ili leglo); takoe e da Vam bude potrebno elektrino jastue; sobni
termometar; sterilini tuferi ili gaza; precizna vaga; set za dojenje sa boicama, cuclama i etkom za
pranje; tenost sa elektrolitima (moe n. pr. Hartmanov rastvor); visokokvalitetna zamena za majino
mleko (prah je mnogo ekonominiji, manje se rasipa, i moete da pripremite sve rastvor kad god
Vam zatreba) (Sada i kod nas moe da se kupi zamena za maje mleko, u prahu. Skupo je. Nekada smo morali da
pribegavamo sirotinjskom nainu. U poglavlju Ishrana prikazan je sastav mleka make. To moe da poslui kod
stvaranja zamene u domaoj radinosti. Ja lino sam imao dobar rezultat hranei meavinom pasterizovanog kravljeg
mleka i pavlake (sa 20% masti) - slatke ili kisele, sve jedno - u odnosu dva dela mleka i jedan deo pavlake. Verovatno
tu nedostaje dosta bitnih sastojaka, ali mae preivi, a to je najvanije. Moda nije loe u prah izmrviti vitaminskomineralne tablete za make, pa dodati u mleko sa pavlakom ); i, u sluaju da treba da hranite kroz crevo,
trebae Vam nekoliko priceva raznih veliina (2,5 do 20ml) i crevo za hranjenje, koje moe da se
nabavi u veterinarskim klinikama.
PRAVLJENJE INKUBATORA
(LEGLA U KUTIJI)
Inkubator, ili kako ga zovemo, leglo u kutiji, treba da je bezbedno, isto, suvo mesto
gde e maii da dobiju silnu koliinu sna koja im je potrebna za rast i razvitak u nekoliko prvih,
kritinih sedmica. Leglo ne mora da bude savreno, pa upotreba kartonske kutije sasvim lepo vri
posao! Toplota e biti posebno, ivotno vana u prve dve sedmice ivota maia, poto oni nisu u
stanju da drhte, pa ne moete da znate kada im je hladno. Kada koristite elektrino jastue
postavite ga na najslabije grejanje i dobro ga zamotajte u pekire i nepromoive prostirke. Jastue
postavite ISPOD same kutije, pod jednu stranu ili ugao legla, tako da maii mogu da se premeste
u hladniji deo ako im postane pretoplo.
Leglo treba da bude na tihom, skrovitom mestu, sa stranicama dovoljno visokim da
maie zadre unutra i veliinom dovoljnom da omogui malo vebanja. Obezbedite da maii ne
mogu da se zaglave ispod pokrivaa u uglovima legla, ili da ne mogu da se podvuku pod pekire i
dospeju direktno na grejno jastue (zato preporuujemo da ono bude ispod kutije, a ne u njoj).
Neki odgajivai preporuuju da se blizu legla postavi otvoreni sud sa vodom, da bi vazduhu
obezbedio malo vlanosti.
Idealna temperatura vazduha za maie:
do 7 dana starosti je od 31 do 33C ;
od 8 do 14 dana izmeu 27 i 29C ;
od 15 do 28 dana je 27C ;
59
od 29 do 35 dana je 24C ,
a od 35 dana nadalje je 21C .
HRANJENJE POMOU BOICE
Hranjenje maeta pomou boice zahteva posebne boice i cucle za tu svrhu (Opet
Neno stavite cuclu maetu u usta najbolje dok se odmara na stomaku - zatim polako povucite boicu navie tako da glava maeta
bude malo podignuta a vrati izduen dok sisa. Gledajte, prema nivou mleka u boici, da li mae
stvarno sisa.
neto to mi moda ne moemo da nabavimo; snaite se, to bar umemo ).
Koliko hraniti? Stvarno je bolje u prvih nekoliko dana da mae bude pothranjeno,
nego prehranjeno. Mae koje hranite boicom obino e i samo da prestane da sisa kada je sito.
Ako, meutim, primetite da mu mleko curi iz nosa, znai da je otvor na cucli prevelik. (Ako mae
nastavi da ima mehurie mleka u nosu svaki put kada ga hranite, potrebno je da ga veterinar
paljivo pregleda, da budete sigurni da su mu nepca pravilno razvijena.) Pre davanja maetu, treba
da zagrejete mleko (t.j prikladnu zamenu za mleko), na temperaturu od 38C (priblino
temperaturi tela make), a to ete da uradite stavljanjem boice u toplu vodu, radije nego u
mikrotalasnu penicu, jer ona moe da stvori vrele take u meavini.
Dobar nain hranjenja je upotrebom prica za injekcije (bez igle, naravno!) Za
novoroene, pa do 1. sedmice starosti, koristite pric od 3ml i hranite svaka 2 sata. Sa 1 semicom,
spremni su za 6ml svaka 3 sata, a sa 3 sedmice prebacite ih na 12ml i hranite bar na svaka 4 sata.
Proseni obrok za mae staro 3 sedmice moe da varira od jednog do tri puna prica od 12ml, ako
je malecni vrlo gladan!!
Posle svakog hranjenja, treba da drite mae prislonjeno na Vae rame i neno ga
ljuljukkate da podrigne. Druga tehnika je da mae drite tako da su mu lea oslonjena na Vae
grudi, neno ga milujui podbratkom dok istovremeno trljate njegov stomai.
Preporuuje se da mae ravnomerno dobija u teini 10g dnevno, ali nemojte da Vas
iznenadi ako mae zastane na nekoj teini dan-dva, a zatim iznenada uznapreduje. Posle hranjenja,
podrigivanja i merenja maeta, proverite da li treba promeniti posteljinu u leglu i da li je
temperatura pravilna. Zatim vratite mae u leglo, da moe da spava. Pravilno nahranjeno mae
obino e da spava do sledeeg hranjenja.
PODSTICANJE PRANJENJA
Maii e normalno da imaju par vrstih, ukastih stolica u toku dana, ukoliko su
pravilno hranjeni. Takoe, posle svakog hranjenja, bie potrebno da neno masirate i stimuliete
analnu i genitalnu oblast sterilnom vatom natopljenom toplom vodom. To e navesti mae da
urinira i pokrenue mu pranjenje creva i vrlo je vano da nastavite sa ovim sve dok mae konano
ne pone samostalno da koristi kutiju sa peskom, ak i ako znamo da veina maia moe da
kontrolie stomak u uzrastu od 10 dana. Imajte na umu da Vae mae creva verovatno nee da
prazni redovno posle svakog hranjenja, a ponekad moda preskoi itav dan. To je u redu sve dok
mae raste, dobro jede i ne pokazuje nikakve znake problema, kao i dok urinira.
Mladi maii moraju da se tite od bolesti!! UVEK perite ruke pre i posle uzimanja
maia i UVEK perite i steriliite boice, cucle, etke ili creva za hranjenje, vrelom vodom, posle
svake upotrebe!! Ako Vai maii nisu primili kolostrum svoje majke (vodnjikavo mleko koje
kraljica stvara u prvih par dana posle poroaja), postoji poveani rizik za Vae maie poto nisu
primili antitela koja postoje u kolostrumu. U ovom sluaju, odvajajte ih od ostalih ivotinja.
60
DIJAREJA / KONSTIPACIJA
ta znai mekana i uta stolica? Ovo moe da oznai blagi sluaj prehranjenosti.
Pokuajte sa razreivanjem hrane za 1/3 dok se stolica ne vrati u normalu, zatim postupno
pojaavajte hranu do pune jaine.
ta znai mekana i zelenkasta stolica? Ovo bi bio pokazatelj da se hrana prebrzo
kree kroz probavni sistem maeta i u se ne apsorbuje, a verovatno je u vezi sa umerenom
prehranjenou. Razblaite hranu.
ta sa stolicama koje izgledaju kao sir? Ili je hrana prejaka, postoji jaka
prehranjenost, ili mae moda ima bakterijsku infekciju. Proverite sa veterinarom, koji e Vam
moda savetovati da jainu hrane prepolovite, a moda otponete sa antibioticima. Ako je mae
ozbiljno dehidriralo, moe da primi rastvor glukoze pod kou.
Maii sa konstipacijom ili imaju stolicu sa naporom? U ovom sluaju treba da
pojaate hranu i da hranite malo manjim koliinama, ali ee. Ako mae ima nateen stomak i
ako creva nisu pranjena vie od jednog dana, moda treba da mu date da popije mineralno ulje
(parafinsko ulje, 10 kapi na 100g telesne teine). (Pazite kada dajete parafinsko ulje, jer je bez mirisa i
ukusa, pa ga maka vrlo lako udahne u plua, poto ga ne osea. U pluima ono moe da dovede do veoma tekih
upala, poto se uopte ne razgrauje u organizmu. Zato se preporuuje da se parafinskom ulju pre davanja daju ukus
i miris dodavanjem nekoliko kapi sirupa, moda malo ribljeg ulja i sl. Iz mog iskustva najbolje je riblje ulje, jer se dva
ulja potpuno meaju, to sa uljem i sirupom nije sluaj. Osim toga, miris i ukus ribljeg ulja su tako jaki da je dovoljna
vrlo mala koliina. Ja sam, u meuvremenu, digao ruke od parafinskog ulja i sada dajem samo laktulozu, dva puta
dnevno po 0,75ml/kg telesne mase. Pokazalo se da je to dovoljno. ). Sa veterinarom prodiskutujte da li bi
61
nain, crevo za hranjenje moete da uvedete kroz ovu cev, pa zatim dalje kroz grlo ivotinje, a da
ivotinja ne moe da Vas ugrize, niti da pregrize gumeno crevo.
Najei problemi. Hranjenje kroz crevo nije tako jednostavno za izvoenje i moe
da izazove ozbiljne i kobne komplikacije kao to je zapaljenje plua (ako pogreite pa hranu
ubrizgate u plua) i aspiracija i konstipacija/blokada creva. Ovo je krajnji izlaz, ali je esto veoma
efektan nain da se pokua spasavanje maeta.
UVOENJE VRSTE HRANE
Maii ak i iz istog kota mogu da se iroko razlikuju u tome kada e poeti da
prihvataju vrstu hranu (proces odbijanja od dojenja). U starosti od oko etiri nedelje, veina
maia ispoljava neko zanimanje za vrstu hranu. Postarajte se da ovo odbijanje od dojenja
tretirate kao pozitivno iskustvo, tako da mae ne bude uplaeno. Ponite tako to ete malo hrane
da stavite na prst. Ako mae ne pone da je lie, onda treba da natrljate njome njegova usta, pazei
da hranom ne zatvorite nos i onemoguite disanje. Mae e sigurno da se oblie i na taj nain da
uzme hranu.
Vano je upamtiti koliko je probavni sistem maeta nean i kako lako moe da se
poremeti. Vrlo sporo, upotrebom prsta, nastavite da radite na novoj vetini maeta da uzima vrstu
hranu, ohrabrujui mae da lie hranu sa Vaeg prsta. Sledei korak je da dodate malo blago
zagrejane hrane za bebe u maetovu hranu, pravei tako od nje kau. Neki od vas su moda uli da
je hrana za bebe opasna za maie zbog suenog luka koji se nalazi u njoj; veina proizvoaa
hrane za bebe je izbacila taj sastojak (ali ipak proverite za odreenu vrstu hrane da li je to tano).
Hrana za bebe je pogodna zbog mirisa koji prija maiima i ohrabruje ih da jedu, kada su mladi ili
bolesni pa ne mogu dobro da osete mirise, ili nisu svesni gladi.
Budite strpljivi. Neki maii ne ispoljavaju zanimanje za vrstu hranu sve do
starosti od sedam sedmica... ovo je krajnost, ali moe da se dogodi. Nastavite rad sa maetom
najmanje etiri puta dnevno istovremeno ga hranei boicom ili pricem da budete sigurni da mae
dobija dovoljno hrane. Kako mae polako otpone sa prihvatanjem vrste hrane, taku mu
postepeno uvodite u ishranu onu hranu kojom ete da ga hranite ubudue. Takoe se postarajte da
maetu obezbedite visokokvalitetnu suvu hranu koja e da mu bude UVEK dostupna. Neki maii
e da daju prednost suvoj hrani i uivae da ekaju zubie i da krckaju hrskave komadie.
DRUGE PREPORUKE
Proveravajte da Vae mae nije dehidrirano. Najlaki nain da se proveri hidracija
maeta je da se utine, vrsto ali neno, koa izmeu maetovih lopatica i da se podigne ravno
navie i da se u trenutku putanja uvrne. Koa koja je dobro vlana vratie se natrag za manje od
sekunde, gotovo trenutno. to due se koa vraa na svoje mesto, to je Vaem maetu potrebno
vie tenosti. Kod teko dehidriranih maia moete, sa Vaim veterinarom, da odluite da
ubrizgate rastvor (obino 5% glukoza ili pak Hartmanov rastvor) pod kou.
RAZVITAK MAETA
Prvih dvanaest nedelja u ivotu maeta su vrlo vane kada se govori o razvitku. Za
vreme ovog perioda ceo nakot bi trebalo da ostane zajedno sa majkom, tako da mogu da naue
pravila o tome kako biti maka! Ovaj tekst e Vas provesti kroz faze kroz koje mae prolazi.
Odmah po roenju i prva sedmica
Maii se raaju slepi i gluvi, tako da moraju da se oslone na ulo mirisa da bi nali
majku i sisali. Nekoliko prvih dana po roenju glavni zadatak maeta je da jede, spava i da ga
62
majka neguje. U ovom periodu treba maie da prepustite majci, nema potrebe da ih uzimate i ak
treba da se trudite da ih ne uzimate osim ako nije apsolutno neophodno. Izmeu petog i desetog
dana ivota oi maia e poeti da se otvaraju i oni e poeti da posmatraju svoj novi svet. Mogu
da pokuaju da hodaju kada progledaju, ali bie vrlo trapavi; ovo je normalno. Ne brinite za
ienje materinske kutije, ni samih maia, majka e to da radi. Maii treba da su pri roenju
teki oko 85-110 grama i treba da napreduju izmeu 85 i 140 grama sedmino. Mogue je da
majka pone da seli maie po stanu ako je nezadovoljna poloajem materinske kutije. Ovo je
instinktivno nastojanje majke da obezbedi maiima sigurnost. Ako pone ovo da radi, NE
VRAAJTE maie u kutiju. Ovo e samo da uzruja majku, jer e pomisliti da su joj maii
nestali! Popustite majinim eljama.
Druga i trea sedmica
Do ovog trenutka maii bi trebalo da su sposobni da gledaju, a poee i da uju.
Poee da lutaju i etaju okolo, ali bie vrlo nestabilni. Ne brinite, brzo e da napreduju u tome.
Sledite majine elje, ali ete verovatno moi da uzimate maie. Ne preterujte u tome i ako se
majka ikada naljuti na Vas zbog preteranog diranja njenih beba, odmah prestanite. Maii jo treba
da sisaju kod majke i da od nje dobijaju sve to im je potrebno.
Treba da razgovarate sa veterinarom o ienju od parazita i o vakcinaciji (proitajte
tekst o vakcinaciji). Maii koji su jako zaraeni crevnim parazitima mogu da umru. Mnogim
maiima je potrebno nekoliko ienja, zato obavezno o planu ienja razgovarajte sa
veterinarom.
etvrta i peta sedmica
Do ovog vremena maii e da naue da vrlo lepo hodaju, a moda e poeti i da
koriste kutiju za pesak. Potrudite se da za maie nabavite odgovarajuu kutiju (pliu i manju od
majine); ovu kutiju moete da drite negde u blizini materinske kutije. Majka bi trebalo da naui
decu kako se kutija koristi. Pustite je da to sama radi i samo odravajte potpunu istou kutije.
Neka zubii ponu da rastu! Maii e poeti da dobijaju zube u ovom periodu.
Majci ovaj rast nee da se dopadne, poto ih jo doji, pa e da smanji vreme dojenja. Stavite malo
hrane i iniju sa vodom za maie blizu materinske kutije. Samo nemojte da budu pored kutije sa
peskom. Maie treba da hranite kvalitetnom hranom, specijalno izraenom za njih.
esta i sedma sedmica
Do kraja ovog perioda svi maii bi trebalo da su ve odbijeni od dojenja i da jedu
hranu iz svojih inija. Svako mae bi trebalo da je teko oko 400-500 grama. Do dvanaeste
sedmice maii bi trebalo da preu na potpunu ishranu suvom (ili kakvom drugom) hranom
posebno proizvedenom za maie.
Maii e sa majkom da otponu uvek vano igranje. Igra je vrlo vana za pravilnu
socijalizaciju maia, zato ih pustite da se igraju i istrauju! Kao i deca, to vie se igraju i
istrauju, to vie e da napreduju, mentalno i intelektualno! Nastavite da uzimate maie samo
onoliko koliko majka doputa. To e da im pomogne da se naviknu na svoje ljudske partnere i
postanu bolji ljubimci.
Osma i deveta sedmica
Maii e da nastave sa uenjem i istraivanjem i bie tipini maii - znatieljni
za sve i ulazie svuda. Pustite ih da istrauju, igraju se i dirajte ih onoliko koliko majka dozvoli.
Poeete bolje da shvatate kako e maii da izgledaju kada odrastu. Boja oiju i krzno postae do
ovog trenutka onakvi kakvi e verovatno i konano da ostanu.
63
fekalni pregled
6 sedmica
fekalni pregled
9-10 sedmica
FHV/FCV/FPV* vakcina
ELISA test na FeLV
FeLV vakcina
fekalni pregled
12-14 sedmica
FHV/FCV/FPV vakcina
FeLV vakcina
vakcina protiv besnila
fekalni pregled
6 meseci
12 meseci
fekalni pregled
16 meseci
64
da se daje samo potpuno zdravim makama, kada ste sigurni da maka ve nije zaraena nekim od
ovih virusa. U protivnom, mogu da nastanu veoma ozbiljne komplikacije.
VANA NAPOMENA: Kada je vakcinacija u pitanju, treba znati da je bilo
sluajeva pojave sarkoma izazvanih vakcinacijom (izmeu 1 i 4 sluaja na 10000 vakcinisanih).
Do ove pojave dolazi prvenstveno kod vakcinacije protiv besnila i protiv virusne leukemije. Zato
do nje dolazi nije poznato. Na mestu davanja vakcine obino se javi otok, koji normalno nije vei
od par centimetara. Otok se povue za najvie jedan mesec. Ako je otok previe veliki, ili traje
due od mesec dana, obavezno posetite veterinara. Ovi sarkomi brzo deluju i vreme je dragoceno.
U roku od 12 sedmica posle davanja vakcine (ako sa stvorio sarkom) treba ukloniti sarkom i
okolno tkivo. Prethodno treba uraditi biopsiju i dobiti patoloki nalaz, da bi se utvrdilo da li je
tumor sarkom, ili eventualno benigna vrsta. Do ovakvih pojava je dolazilo nezavisno od
proizvoaa vakcine. Dakle, treba dobro (u dogovoru sa Vaim veterinarom) izvagati korist od
vakcine i potencijalnu opasnost. Da li ja maka lutalica ili ivi samo u kui, da li dolazi u kontakt
sa drugim, eventualno zaraenim ivotinjama? Ovo su pitanja od kojih e zavisiti odluka o
vakcinaciji.
(Poslednjih godina, vacinacija svake godine nala se pod velikim znakom pitanja. Mnogi strunjaci osporavaju
potrebu za godinjim vakcinisanjem, pa ak tvrde i da je tetno. Uostalom, ni kod ljudi se vakcinacija ne vri svake godine - obavi
se u ranom detinjstvu i gotovo. Imunitet steen protiv virusa obino traje tokom celog ivota, dok je protiv bakterijskih oboljenja
potrebna periodina revakcinacija, ali ne svake godine)
STERILIZACIJA
Zbog problema prenaseljenosti kunih ljubimaca, sterilizaciji svojih maca pribegava
vei broj ljudi nego ikada ranije. U Sjedinjenim Dravama svake godine eutanazijom biva
usmreno preko 10 miliona pasa i maaka, zato to za njih ne moe da se nae dom. A ogromna
veina ovih ivotinja su savreno zdrave, prijateljski raspoloene i mlade. Zbog ovoga mora da se
posveti velika panja spreavanju neplaniranog razmnoavanja, ili razmnoavanja ako nema ve
spremnih domova koji ekaju na bebe. Najbolje reenje ovog problema je sterilizacija ljubimaca.
Postoje dodatne prednosti za staratelja ljubimaca koji je primenio ovu proceduru na
svoje ljubimce: ove prednosti ukljuuju, u veini, dui i zdraviji ivot ljubimaca; poboljano
ponaanje i veu vezanost za njihovu ljudsku porodicu; poveanu bezbednost, jer sterilisani
ljubimci su manje naklonjeni tumaranju ulicama, gde bivaju povreeni ili ak izgube ivot u
traganju za parom; nema neeljenih maia; manja tenja sterilisanih ljubimaca da obeleavaju
ili oteuju nametaj, kao i znaajno smanjenje mnogih medicinskih problema kao to su rak dojke
i materine infekcije, koji su prilino uobiajeni kod nesterilisanih maaka.
Jednostavno reeno, sterilizacija uklanja sposobnost ivotinje da se razmnoava.
Sterilizacija enki ukljuuje hirurko uklanjanje enkine materice i jajnika. Kod mujaka,
uklanjaju se testisi. Oba zahvata se izvode pod potpunom anestezijom i smatraju se relativno
sigurnim, rutinskim i bezbolnim (uvajte se Petrujkia, profesora na Veterinarskom fakultetu, kod njega je ova
operacija sve samo ne sigurna). Obino se ivotinja oporavi u roku od jednog dana od operacije.
KORISTI OD STERILIZACIJE VAE MAKE
Postoje mnoge koristi zbog kojih bi valjalo sterilisati maku. Kod enki,
sterilizacija e da ih sprei da prolaze kroz nove cikluse teranja. Nesterilisane enke normalno
ulaze u teranje nekoliko puta godinje, a ovi ciklusi mogu da traju od nekoliko dana do nekoliko
sedmica i ukljuuju takvo ponaanje kao to je prskanje urinom (da, i enke takoe mogu da
prskaju), obeleavanje urinom, zavijanje (urlikanje) kao i neka druga nerado viena ponaanja.
Sterilizacija mujaka pre nego to postigne zrelost gotovo uvek spreava razvoj ponaanja vezanog
za parenje, to ukljuuje prskanje urinom i obeleavanje teritorije i elju da tumara naokolo traei
partnerku (to se tie obeleavanja, moje iskustvo je da sterilizacija mujaka ne daje ba uvek eljeni rezultat). To
65
samo po sebi dovodi maku u veliku opasnost da se povredi, ili ak izgubi ivot (od udarca autom,
n. pr.); da postane predmet ljudske surovosti; da se zarazi od drugih maaka, pogotovu u borbi.
STERILIZACIJA ENKI
Najee, preporuuje se da se enski maii steriliu u uzrastu od est meseci, pre
prvog teranja. Operacija, zvana ovariohisterektomija, ukljuuje anesteziju, posle koje veterinar
pravi rez kroz koji uklanja jajnike i matericu. Hirurki rez se zatim zatvara ili neapsorbujuim
avom (koji zatim mora da se ukloni posle 7-10 dana); ili potkonim avom koji se sam postepeno
razlae u telu. Postoji jo jedan zahvat, koji se zove podvezivanje jajovoda, koji enku ini
sterilnom, ali je ne spreava da ulazi u teranje i privlai mujake. Zbog tog razloga, podvezivanje
jajovoda nije posebno popularno!
esto nas pitaju da li enka moe da se sterilie iako je u sred ciklusa teranja. Dok
veina veterinara voli da izvede operaciju na makama koje nisu u teranju, neki e da je steriliu i
tada. esto se to dodatno naplauje, jer je za operaciju potrebno vie vremena i panje zbog
poveanog snabdevanja materice krvlju za vreme ciklusa teranja. Ipak, sterilizacija za vreme
teranja je mnogo bolja od ekanja i moda nastajanja neeljenih posledica po maku, kao to je
neeljena trudnoa, bolest ili povreda dobijena od drugih maaka dok luta u potrazi za mujakom.
STERILIZACIJA MUJAKA
Drugi naziv za sterilizaciju mujaka je kastracija.
Mujaci se obino steriliu u uzrastu izmeu 5 i 9 meseci, pre nego to otpone sa
obiajem da prska urinom. Sterilizacija ukljuuje uklanjanje izvora polnih hormona i elija
sperme, a to su testisi. Dva zaseka su obino tako mala da avovi nisu ni potrebni. Naravno, maak
se alje kui istog dana.
STERILIZACIJA PROTIV VASEKTOMIJE
Postoji jo jedan postupak za spreavanje plodnosti kod mujaka, a to je
vasektomija. Iako ostavlja mujaka sterilnim, ona ne utie na nivo testosterona, sve dok je
spermatika arterija netaknuta. Drugim reima, maak na kome je primenjena vasektomija moe
da se pari, ali ne moe da stvara maie. Ovaj postupak se retko koristi kod mujaka domaih
maaka, zato to je takav maak i dalje teritorijalan, bori se, luta i jo uvek prska urinom koji ima
veoma jak miris. Vasektomija je valjan nain za kontrolu naseljenosti u kolonijama maaka
lutalica.
KOJI UZRAST JE NAJBOLJI ZA
STERILIZACIJU?
Najbolje vreme je pre nego to ivotinja dostigne zrelost. Mnogi strunjaci tvrde da
je uzrast od est meseci idealno vreme za sterilizaciju. Meutim, izvrena su mnoga prouavanja
koja pokazuju da zdravi maii, sterilisani ve u uzrastu od est sedmica, sasvim dobro to podnose.
Oporavak ovako mladih maia je vrlo brz i do sada nisu utvrene nikakve znaajne tetne
posledice. Sterilizaciju zdravih maia i tenaca jo u ranoj mladosti odobravaju mnoge
humanitarne, ali i strune organizacije, ukljuujui Humanitarno drutvo Sjedinjenih Drava,
Ameriko veterinarsko udruenje, Ameriko humanitarno udruenje i Udruenje ljubitelja
maaka.
Neki ljudi ipak oseaju da mae treba da bude vee i jae pre nego to se podvrgne
potpunoj anesteziji koja je neophodna da bi se operacija izvela, kao i da dopuste vie vremena za
razvoj urinarnog sistema. Posavetujte se sa svojim veterinarom i drugim profesionalcima iz oblasti
66
veterine kojima verujete, da Vam pomognu da utvrdite pravo vreme za sterilizaciju Vaeg maeta
ili make. A kada govorimo o makama, osim ako Vaa maka nema zdravstveni problem,
sterilizacija se smatra bezbednom u SVAKOM uzrastu!
JO RAZLOGA ZA STERILIZACIJU
Mnoge porodice bi volele da njihova deca iskuse udo raanja tako to e da puste
da njihova ljubljena maca ima jo jedan kot. Meutim, kada milioni porodica ovako postupe,
gledamo ogroman broj maaka koje bivaju usmrene eutanazijom zbog narastajue
prenaseljenosti. Vaa biblioteka i televizija su veliki izvori ove vrste naobrazbe, a takoe,
pronaite poznate odgajivae pa vidite hoe li da dozvole Vaoj deci posetu kada ima mladih
maia.
NOVE TEHNOLOGIJE
Postoji postupak sterilizacije koji se trenutno iroko koristi u Evropi, ali retko u
Sjedinjenim Dravama. Ova ekonomina metoda se zove sterilizacija na levom boku, a
ukljuuje pravljenje malog reza kroz boni trbuni zid make. U osnovi, ova tehnika ukljuuje
ulazak kroz bok ivotinje, nasuprot eludanog predela ivotinje. ivotinji se izbrije levi bok, a
veterinari u Engleskoj i Francuskoj su otkrili da je ovaj postupak mnogo jeftiniji, krai i za maku
bezbedniji. Ova tehnika je originalno razvijena za primenu na makama lutalicama, koje je trebalo
pustiti u divljinu u roku od 48 asova posle operacije.
Za mujake postoji nova tehnologija zvana hemijska sterilizacija, koja izgleda
veoma obeavajue. Patentirani hemijski sterilizator zove se Neutersol i injekciona je supstanca,
koja se sastoji od neutralizovanog cink arginina. Jednom ubrizgan, preparat maka ini sterilnim
neprekidno za vreme od sedam dana, bez bola, problema ili neeljenih pojava. Preparat se ve
koristi sa uspehom van Sjedinjenih Drava, ali za upotrebu u Sjedinjenim Dravama jo ga nije
odobrila FDA (Uprava za hranu i lekove).
PERUT
Iako ovo nije tako esta pojava, make mogu da imaju perut. Perut moe da bude
znak nadraaja koe, suve koe, alergije, infekcije, ili ozbiljnije bolesti tako da, ako Vaa maka
ima perut, moda elite da je odvedete veterinaru na kompletan pregled. Ako sa Vaim
veterinarom iskljuite sve zdravstvene razloge, onda Vaa maka verovatno ima obinu staru
perut! Ako je tako, postoji nekoliko stvari koje pomau da se perut svede na minimum.
- Odravajte vlanost koe i krzna Vae make. Moete povremeno da joj date
MALO ulja od tune, svakih par sedmica.
- Svakodnevno etkajte maku, ili bar nekoliko puta sedmino. Make imaju blizu
korena dlake lojne lezde, koje lue masnou. eljanjem pomaete da se ova masnoa razastre po
celom krznu.
Kupajte maku. Ima ampona za make, predvienih za suvu kou i protiv peruti. Kupajte
je jednom sedmino (ili koliko esto Vam dozvoli).
67
PROBLEMI SA ZUBIMA
Jedna od najboljih stvari koje staratelj make moe da uini da bi se uverio u opte
zdravlje svog ljubimca jeste da rutinski proverava zube, desni i usnu duplju. Make su, budui da
ne mogu kao mi da iste same svoje zube, izloene brojnim problemima sa zubima.
Mae poinje da dobija mlene zube u uzrastu od 2-4 sedmice. Kada ovi postanu
dovoljno otri da povrede majku za vreme dojenja (oko etvrte sedmice), ona e poeti da odbija
maie. Zatim ove zube zamenjuju trajni, u uzrastu od 3-4 meseca. Zdrava odrasla maka e imati
30 zuba - sekutia, onjaka, pretkutnjaka i kutnjaka. Make kojima su zubi zaputeni patie od
sledeih problema:
-
68
69
ureivanja krzna. Omiljena im je vlaknasta trava, dugih listova, kao kod mlade penice. Morate
mnogo da pazite da Vaa maka, traei travu koju e da gricka, ne naie na onu koja je poprskana
pesticidima, ili pak na neku od mnogobrojnih biljnih vrsta koje su otrovne za make.
Najbolje je da, ako ikako moete, odvojite jedan deo bate (ili saksiju u stanu) i
zasejete travu koju e Vaa maka da gricka, a koja je za nju bezbedna. Pogodan za sejanje je ovas,
koga moete da zasejete i zimi, u saksije, tako da Vaa ljubimica i preko zime ima potreban
zeleni.
MACINA MENTA
Poznato je da jedna vrsta mente (maja menta, Nepeta cataria) natera make da
polude (slino korenu valerijane)... Pa, kako ona to deluje?
Maja menta je trava iz prirode, iz familije mente, koja deluje kao halucinogen. Nije
onda udo to make poblesave! Ne brinite, ne stie se zavisnost. Ako se koristi previe esto,
izgubie uticaj na maku.
Neke make ne ispoljavaju zanimanje za maju mentu; meutim, veina maaka je
voli! Ako uspete da nabavite seme ove mente, moete da je uzgajate u uglu svog dvorita. To e
pomoi da Vaa maca manje luta po susedstvu, jer e biti privuena majom mentom i elee da se
to vie zadrava pored nje.
NOSILjKE
Postoje razni tipovi nosiljki za make, ukljuujui kartonske, meke i vrste nosiljke.
Kartonske mogu da poslue jednokratno, ili za retko prenoenje. Mada ekonomine, nisu tako jake
i udobne kao one druge.
Ako esto prenosite Vau maku, verovatno bi trebalo da investirate u jai, vrsti ili
meki model. Tako Vaa maka moe da stekne naviku na istu nosiljku; a ta nosiljka e biti
stabilnija i udobnija za Vau malenu. I vrste i meke nosiljke obezbeuju puno prozora tako da
maka moe da razgleda okolo. Mogue je da e Vam dozvoliti da na ovaj nain maku prevozite i
autobusom.
Kada birate veliinu nosiljke, neka bude jedan i po put vea od Vae make. Treba
omoguiti maki da lepo legne, da se uspravi i da se okrene. Kada nabavite nosiljku, ostavite je da
maka moe da je onjui i navikne se na nju. Moete da stavite neke igrake, ebence ili druge
poznate mirise u nosiljku. to god da uradite, neka ima za cilj da se Vaa maka u nosiljci oseti
sigurnom i kod kue. Ako nabavite korienu nosiljku, obavezno je operite antibakterijskim
sapunom i toplom vodom.
KREVETII ZA MAKE
Spavanje je definitvno maji prioritet, jer make spavaju u proseku 16 asova
dnevno. Zato ete moda eleti da investirate u pliani i udobni krevetac za Vau omiljenu macu.
Naravno, make su udljive pa mogu jednostavno da dignu nos na lep i skupocen krevet.
Meutim, veina maaka uiva da se izleava na udobnom krevetu, danju i nou. Uoite gde Vaa
maka voli da se izleava tokom dana (i noi, ukoliko ne spava sa Vama), pa postavite novi krevet
na to mesto. Svi su izgledi da e Vaa maka voleti svoje novo mesto za spavanje.
70
Kada nabavljate krevet, neka bude mek, plian i dovoljno veliki da Vaa maka
moe potpuno da se sklupa ili pak isprui u njemu. Make, za razliku od pasa, vole krevete koji
imaju visoke ivice i pokrivke, gde lepo mogu da se sklupaju.
OGRLICE
Make bi, kao i psi, trebalo da nose neku vrstu ogrlice sa priveskom za
raspoznavanje, ak i make koje ive stalno u kui. Nikad se na zna kada kuna maka moe
iznenada da pobegne iz kue kroz otvorena vrata ili prozor. Tada je teko oekivati povratak
make.
Izaberite ogrlicu i privezak koji su vrlo lagani. Ako je ogrlica teka, maka e
mrzeti ovaj novi nakit i verovatno e nastojati da ga na svaki nain skine.
Uverite se da ogrlica pristaje maki. Ako je labava, maka e verovatno da pronae
nain da je skine, ako je tesna bie neudobna. Dobro je ako moete da umetnete dva prsta izmeu
ogrlice i vrata make.
Privezak treba da sadri sledee informacije: ime make (naroito ako ona zna da je
to njeno ime), Vae ime, broj telefona i adresu. Obavezno koristite ogrlicu za make, ne za pse.
Ogrlice za make su napravljene tako da maka, u sluaju da se zakai za neto (grana drveta,
ograda i sl.) moe da se izvue iz ogrlice, dok psea uvek stoji vrsto. Ako nameravate da kupite
ogrlicu protiv buva, proverite da li je moda Vaa maka alergina na nju ( ili je moda njeno delovanje
zasnovano na preparatu koji nije preporuljiv za primenu kod maaka, jer je za njih otrovan! Vidite poglavlje Buve i
krpelji).
TEHNIKE ODVRAANJA
Protivno popularnom verovanju, make je vrlo lako uvebati, tako da svoje make
moete nauiti i koja mesta u kui su van dozvoljene granice. Probajte neki od datih saveta i sa
neto truda i strpljenja Vaa maka moe biti uvebana bolje nego bilo koji pas koga znate!
Napomena: ako nastojite da zaustavite prskanje urinom, probleme sa posudom za nudu, ili
grebanje, pogledajte odgovarajue odeljke.
1) Ako Vaa maka skae na mesta koja smatrate neprikladnim (police, stolovi...),
postavite pitanje Da li moja maka ima dovoljno visokih mesta?. Moda je to zato to nema
dovoljno visokih mesta na koja moe da ide. Makama su potrebna visoka mesta za sedenje. Ako
nemate maju kulu, ili visoku grebalicu, nabavite jednu i vidite da li moete da nauite maku da
je koristi kao novo mesto za skakanje.
2) Uputite maki odluno ne kada se ponaa na neeljen nain. Nikada ne
kanjavajte maku, niti prekomerno viite ili je plaite. Ovo e samo nauiti Vau maku kako ste
Vi vrlo ivano bie koga treba da se kloni i da ga ne voli. Ako esto niste kod kue ovaj metod
nee biti uspean, jer neete uvek zatei maku na delu, stoga nee konstantno ni dobijati
odbijajuu poruku.
3) Upotrebite boicu (nekodljivog) spreja da poprskate maku svaki put kada se
ponaa na neeljen nain. Loa strana ovog postupka je to maka moe Vas povezati sa gadnim
mlazom koji dobija.
4) Bacite neki predmet (lagano! Vi samo pokuavate da stavite maki do znanja da
je njeno ponaanje pogreno, ne elite da je prekomerno uplaite ili povredite), kao to je smotana
arapa, blizu make. To e je blago uplaiti i pomoi joj da shvati da je ponaanje koje je upravo
71
72
napuste ivotinju) i da li se ovakva politika poklapa sa onim to Vi oseate? Sve ovo mogu da
budu veoma vana pitanja na koja ete jednom morati da odgovorite.
Pribavite reference - Pitajte prijatelje, kolege i familiju za preporuke. Ako neko
kome verujete veruje odreenom veterinaru, postoje izgledi da ete i Vi moi da mu verujete.
ZNACI UPOZORENJA
Kada posetiti veterinara?
Naalost, nai ljubimci ne mogu da nam kau kada se loe oseaju, niti mogu sebi
da zakau pregled kod lekara. Stoga je na staratelju da uoi znake koji upozoravaju na bolest i da,
ako je potrebno, odvede ivotinju veterinaru. Imajte na umu da su make veoma vete u
prikrivanju znakova bolesti. Vrlo esto, dok Vi primetite da je maka uopte bolesna, bolest moe
da postane ozbiljna.
Ako se pitate da li treba da vodite maku veterinaru, uvek je bolje pogreiti teei
preteranoj sigurnosti. Mnoge bolesti, koje poinju kao beznaajni problemi, mogu da se preobrate
u opasnost po ivot ako nisu tretirane blagovremeno i pravilno. A ako brinete zbog cene
veterinarskog pregleda... Bie mnogo jevtinije ako maku odvedete veterinaru blagovremeno, na
prve znake bolesti, nego da ekate da se ozbiljno razboli i da se jave komplikacije.
Potrebno je da znate ta je za Vau maku normalno. Vodite rauna o tome koliko
esto voli da jede i da pije, koliko esto ide u kutiju sa peskom, da li voli da bude u rukama, da li
je normalno priljiva i da li esto prede... Svaka maka je razliita i ono to je za jednu
normalno, ne mora da bude normalno i za drugu. Poznajui normalno ponaanje svoje make,
moete da budete sigurni da ete uvek moi da uoite vanredno ponaanje i znake da nije sve u
redu. Na primer, ako je Vaa maka fanatino ista kada koristi kutiju sa peskom, pa iznenada
pone da pravi incidente, moda pokuava da Vam time neto kae. Normalno nena i ljubazna
maka moe, kada je bolesna, da postane agresivna i obratno. Maka koja normalno defecira
jednom dnevno, moe da pone to da ini svega nekoliko puta sedmino, ili moe da ima malo
krvi u stolici. Svaka fina promena linosti, ponaanja, obiaja u odravanju line higijene, igranju,
hranjenju ili pranjenju creva, koja pokazuje odstupanje od uobiajenog, moe da bude znak da je
Vaoj maki potrebno da je pogleda veterinar.
Da bi sve bilo tee, make su veoma dobre u prikrivanju znakova bolesti. Make
mogu da preive sa samo 1/3 bubrenih funkcija. Takoe, mogu da preive sa samo 20%
normalnih funkcija jetre. Uobiajen simptom, koji moe da proe neproveren, je gubitak telesne
teine ili apetita (obavezno nabavite tanu vagu, prikladnu za merenje make i redovno kontroliite
macinu teinu). Za razliku od ljudi, make ne dre dijetu tako da, ako maca mravi, neto sigurno
nije u redu. Maka koja ne jede, poinje da razgrauje sopstvene zalihe masti. Naalost, maji
metabolizam je u tome lo, pa u ovakvom sluaju lako moe da doe do vrlo ozbiljne bolesti jetre,
hepatikog lipidozisa (zvanog masna jetra). esto maka pone da mravi zbog jednostavnog
problema kao to je infekcija gornjih respiratornih puteva ili konjunktivitis, a pogotovu gingivitis
(koji, naalost, ba i nije jednostavan), ali ako se ovo ne proveri, maka moe da zavri sa hepatikim
lipidozisom koji moe da bude opasan po ivot.
Znaci upozorenja na moguu bolest
Gubitak apetita ili telesne teine
Povean apetit ili telesna teina
Smanjena aktivnost
Razdraljivost
Letargija
Pojaana e
73
Smanjena e
Pojaano mjaukanje ili reanje
Skrivanje i nedrutvenost
Bilo kakva promena linosti u odnosu na normalnu
Bilo kakva promena ponaanja u odnosu na normalno
epanje, ili oigledan bol dok se kree
Bol od dodira
Dezorijentisanost
Dehidracija
Promena u irenju zenica ili udno ponaanje zenica
Problem pri korienju vetine kretanja
Suzne ili vodnjikave oi
Izraeni trei kapci
Tvrd i napregnut stomak
Nos curi
Lo zadah
Buve ili krpelji
Kijanje
Teko disanje ili kaalj
Poviena temperatura (preko 39,4C)
Dijareja (proliv)
Konstipacija (zatvor)
Krv u urinu
Krv u stolici
Pojaano uriniranje
Napor pri uriniranju ili defekaciji
Jak miris urina
Neprikladno pranjenje
Ranice na koi
Blede desni i/ili ui
Povraanje
Ma kakvo gnojenje
Rana koja se zagadila, ili ne prestaje da krvari
Gubitak krzna ili njegov lo izgled
Isto vai i za povrede ili rane zadobijene u borbi, udarac automobilom i tako dalje.
ALERGIJE NA MAKE
Alergija je moda najrairenije hronino stanje zdravlja u svetu, prema
Enciklopediji Britanika, i smatra se da jedan od etvoro ljudi hronino pati od alergije. Alergija je
preosetljivost, ili nenormalna reakcija, na materije koje nisu tetne za veinu ljudi. Alergija je
krajnje ozbiljan zdravstveni problem, koji naglo narasta u razvijenom svetu. Materije koje
izazivaju alergije zovu se alergeni ili antigeni. injenica je da imuni sistem uvek biva umean, u
pokuaju da nas odbrani od ovih, obino bezopasnih, materija koje ine razliku izmeu alergijske
reakcije i ma kog drugog tipa reakcije.
Osnovni bioloki mehanizam iza svake alergijske bolesti je skoro identian.
Alergije mogu da se unesu u telo na etiri razliita naina: kroz nos, grlo i plua (kao kod materija
noenih vazduhom, koje udiemo); preko usta i sistema za varenje (kao kod hrane, tenosti i
lekova koje gutamo); preko materija i hemikalija koje dolaze u dodir sa naom koom (kao biljke,
kozmetika, deterdenti i t.d.) i preko tkiva pod koom (kao to su ubrizgane vakcine, medikamenti,
ivotinjski ujedi ili ubodi insekata).
74
75
76
Plus, sada postoji i nekoliko proizvoda koji se primenjuju na same make, koji smanjuju perutanje
i rasipanje alergena.
Injekcije
Mada ne kod svakog, primeuju se znaajna poboljanja kod oko 80% ljudi koji se
podvrgnu imunoterapiji. Nedostatak je to je ovaj postupak naporan, jer se injekcije daju dva puta
sedmino u periodu od est meseci, zatim na svake tri do etiri sedmice u toku tri do pet godina.
Naalost, zbog prirode terapije, este su neeljene reakcije, mada su ozbiljne neeljene reakcije
veoma retke. Ovo je zbog toga to je serum koji dobijate u injekcijama sainjen od ekstrakta
materija na koje ste alergini. Stoga, mada ova imunoterapija nije lek za alergije, smatra se da je
efektna jer tretira uzrok alergijske reakcije, ne samo simptome.
Kupajte maku! Nova studija, nainjena u Centru za astmu i alergijske bolesti
Univerziteta Virdinije (u arlotsvilu), ukazuje da esto kupanje make umanjuje rasipanje
alergena (Fel d 1). Kupanje treba obavljati svake dve do etiri sedmice. Kupanje sapunom i
vodom, gde maku polivate, smanjuje za 44% protein koji izaziva alergiju, dok kupanje tako to je
maka cela u vodi smanjuje ovaj protein za 79% u sedmici posle kupanja.
Sintetika epitopska* vakcina: Vakcina se sastoji od dva peptida amino kiseline 27,
dobijenih iz Fel d 1. Veina pacijenata u studiji (71%) pokazala je poboljanje, a naknadna studija
je pokazala da je 75% ovih ispitanika to poboljanje zadralo tokom perioda od sedam i po meseci.
Molekularni biolozi su klonirali mnoge glavne alergene i identifikovali su
specifine T-elijske epitope koji su u vezi sa ovejim imunim reakcijama. Ovo je rezultovalo
poveanim razumevanjem alergijskih reakcija i uloge koju T elije igraju u ovim reakcijama.
Epitopska vakcina predstavlja novi pravac i nadu u terapiji protiv alergija.
*Epitop: materija koja odreuje antigen (trodimenzionalni ablon na delu povrine
antigena). Prepoznaju ga limfociti.
ZOONOZE
Zoonoze, takoe zvane i zoonotike bolesti, su bolesti koje mogu da budu prenete
sa ivotinja na oveka. Veina bolesti su specifine za pojedine vrste. Ljudi ne mogu da se zaraze
majim gripom, uprkos legendama koje tvrde suprotno. Veina zoonotikih bolesti moe da se
izbegne dobrom higijenom - dezinfekcija zagaenih povrina, pranje ruku posle dodirivanja
zagaenog materijala (i samih maaka) i noenje gumenih rukavica da bi se spreilo prodiranje
zaraznih materija kroz rane na koi. Veina ovih bolesti nisu ozbiljna pretnja za oveka i lekar ih
jednostavno tretira. Nekolicina je opasnija, naroito za osobe slabog imunog sistema, dok je samo
mali broj nesporno opasan, na primer besnilo.
Uobiajeni primeri zoonoza su toksoplazmoza (protozoa), psitakoza (virus) i
dermatofitoza (gljivica). Toksoplazma je protozoa koja sa maaka, ali i mnogih drugih izvora,
moe da se prenese na ljude. Trudnica koja dobije toksoplazmozu rizikuje da rodi bebu sa
uroenim nedostacima. Psitakoza je infekcija gornjih disajnih puteva, koja se obino dobija od
papagaja. Infekcija hlamidijom kod ptica, kod ljudi moe da izazove zapaljenje plua. Mada se kod
zdravih odraslih osoba jednostavno lei, zapaljenje je opasno za vrlo mlade, vrlo stare i one iji
imuni sistem je slab. Psitakoza takoe kod maaka izaziva hlamidijske infekcije oiju i disajnih
organa. Dermatofitoza je gljivino kono oboljenje koje je za veinu ljudi pre razdraujue nego li
opasno, mada moe da izazove i krastavost (zbog stalnog eanja) i moe da bude znaajno kod
osoba slabog imuniteta.
Ovo je kratak i jednostavan vodi kroz zoonotike bolesti koje mogu da se prenesu
sa make na oveka, koji je namenjen starateljima. Vie informacija o svakoj od ovih infekcija
77
moete dobiti pretraivanjem Interneta. Ako ste zabrinuti, Vai veterinar i lekar dae Vam
informacije. Opasne zoonoze su ipak vrlo retke! Mnogi staratelji su verovatno imali neke
zoonotike bolesti, uopte ne primeujui simptome.
GLJIVINE INFEKCIJE
Gljivine infekcije ljudi su zauujue uobiajene: ustobolja, atletsko stopalo i t.d.
U ovom lanku, zanima nas samo gljivino oboljenje dermatofitoza, koje moe da se prenese sa
make na oveka.
Dermatofitoza
Ovo je verovatno najuobiajenija zoonoza maaka. Veterinari koji tretiraju make
sa ovom boleu navikli su da viaju staratelje sa crvenim, krastavim, svrbeim flekama na koi.
Mada se ova bolest jo naziva i prstenasti crv (engleski ringworm), nije u pitanju crv ve
gljivica; ona normalno izaziva krune krastave ozlede (koje esto svetle fluorescentnim svetlom
pod ultraljubiastom lampom). Neke vrste ne svetle, pa moraju da se rasejavaju u laboratoriji da bi
se dobila dijagnoza. Na nesreu (staratelja), ak do 40% maaka moe da ima ovu gljivicu, ne
pokazujui ikakve simptome.
Velika je neugodnost iskoreniti spore iz domainstva. Tretman make sprovodi se
obino tabletom (ponekad prskanjem tenou, ili kupanjem). Tretman ljudi je obino kremama
protiv gljivica. Ljudska verzija se verovatno od strane staratelja esto pogreno zamenjuje za
ekcem, pa ostaje netretirana.
BAKTERIJSKE INFEKCIJE
Bakterije su obino sekundarni infektivni uzronici koji prate virusne ili
mikobakterijske infekcije. Bakterije mogu da se nau u dijareji, koja je efikasno sredstvo za
prenoenje zaraze (vrste stolice zakopane u pesku su manje zarazne). Uobiajene zoonotike
bakterije ukljuuju vrste kampilobakter, streptokoke i stafilokoke; uglavnom reaguju na
antibiotike. Meutim, neki odgajivai maaka sada rutinski daju svojim makama antibiotike, u
pokuaju da umanje bolesti u uzgajivanici. Ovo vodi u stvaranje vrsta bakterija koje su otporne na
antibiotike. Sa problemima otpornih bakterija ve su se sreli u industrijskoj proizvodnji stoke i
ivine, izazvanim prevelikim brojem ivotinja na premalom prostoru i davanjem preventivnih
antibiotika.
Maji konjunktivitis moe da bude izazvan mnogim stanjima, ukljuujui
bakterijske ili virusne infekcije; konjunktivitis izazvan stranim telom moe da vodi u sekundarnu
bakterijsku infekciju. Poto neke od ovih klica takoe mogu da zaraze i ljude, mudro je razmotriti
osnovnu higijensku predostronost kada ste u dodiru sa makom koja ima konjunktivitis. Veina
sluajeva se lako tretira, kako kod maaka tako i kod ljudi, kapima ili mastima za oi koje esto
sadre isti aktivni sastojak!
Uporne streptokokne infekcije kod maaka mogu kod staratelja da izazovu tonzilitis
i faringitis.
Pasterela (Pasteurella) je verovatno najuobiajenija bakterijska zoonoza, koju u
ustima nosi i do 75% maaka. Rane od ujeda make uvek treba paljivo oistiti antiseptikom ili
antibiotikim sredstvom, pa namazati antibiotikom mau. Ma koji znak upale rane, trajnije
oticanje ili temperaturu, treba prijaviti lekaru, jer mogu da budu potrebni oralni antibiotici. Veina
zdravih odraslih osoba podnee ujed bez tretmana; ali Vi ne elite da rizikujete zdravlje.
Salmonela (Salmonella) je vie prisutna u fekaliji maaka hranjenih sirovim mesom,
ili onih koje love divlje ptice. Infekcija sledi put fekalija-usta (istite kutiju za pesak i poeete
usnu ne perui prethodno ruke).
78
Bartoneloza
Zove se jo bolest majeg grebanja. Izaziva je bakterija Bartonella henselae
(ranije zvana Rochalimaea henselae). Bakteriju prenose maje buve. Izaziva ozlede limfnih
vorova i moe da bude vrlo ozbiljna kod osoba sa slabim imunitetom. Kod zdravih mladih ljudi
terapija antibioticima obino dovodi do izleenja, bez komplikacija. ienje bakterija kod
zaraenih maaka moe da zahteva dugotrajnu primenu antibiotika, a maka moe beskrajno da
bude stalno ili povremeno zaraena. Prouavanja u Sjedinjenim dravama pokazala su da 20-40%
maaka nose ovu bolest. Ovaj procenat e biti drugaiji u drugim zemljama, zahvaljujui tome
kakvi su obiaji u dranju maaka. Bolest je prvi put opisana 1950. godine i pobudila je znaajnu
panju u sledeih dvadeset godina, sa stotinama prijavljenih sluajeva u medicinskoj literaturi.
Rani pokuaji da se utvrdi uzronik bolesti su bili neuspeni i dijagnoza je pravljena na klinikim
kriterijumima, kao to je limfadenopatija i istorija kontakta sa ivotinjom, pozitivni rezultat testa
koe, negativni laboratorijski nalazi za druge uzroke limfadenopatije i/ili karakteristina
histopatologija biopsije limfnih lezda. Kod zdravih ljudi, bolest se obino svodi na
samoogranienu infekciju i obino se dijagnoza postavi prekasno da bi se preduzela ma kakva
akcija (t.j. telo ve dri stvar pod kontrolom u vreme kada doktor uzme uzorke).
Postoji bar osam vrsta bakterije Bartonella od kojih se za etiri (B. bacilliformis; B.
elizabetbae; B. henselae i B. quintana) zna da izazivaju bolest kod ljudi. B. henselae se smatra
uzronikom bolesti majeg grebanja, mada francuske studije ukazuju i na B. quintana.
Bartonella je uspean parazit velikog broja sisara utoliko to obino ne izaziva efekat bolesti kod
domaina. Bolest se vidi samo kada dospeju u pogrenog domaina (t.j. u oveka). Teko da su
make jedini izvor zaraze. Drugi mali sisari nose Bartonella bakteriju, ali ljudi ee imaju kontakt
sa makama nego sa drugim nosiocima tako da krivica uglavnom pada na make. U 10% sluajeva
bolesti, nije bilo kontakta sa makom.
Heliobacter pylori
Heliobacter pylori nalazi se takoe i kod maaka. Ovaj organizam izaziva
eludane ireve kod ljudi i spona maka-ovek izazvala je paniku meu starateljima maaka
sredinom 1990. Nalazi se u elucu. Nagovetava se da moe da se prenese na ljude ako maka eta
po povrini za pripremanje hrane, a ne izvri se dezinfekcija pre nego to se hrana priprema.
Preporuuje se jednostavna higijena, ukljuujui zadravanje maaka dalje od stolova i sl., mada
nije poznato koji procenat maaka nosi ovu bakteriju.
Campylobacter
Campylobacter jejuni je normalna crevna flora kod mnogih maaka, koja buja kada
su prisutni crevni paraziti, posebno kod maia. Glavni izvor zaraze i za ljude i za make je preko
nedokuvanog ivinskog mesa. Mada retko ozbiljna kod ljudi, za decu predstavlja veu opasnost,
kao i za starije i osobe sa smanjenim imunitetom. Simptomi su: dijareja (uvek); temperatura,
drhtavica, a moe da se javi i povraanje. Preventiva se sprovodi noenjem rukavica kada se radi
sa majim fekalijama, i spreavanjem dodirivanja oblasti lica telima sumnjivih maia. Tretman je
retko potreban, ali ako primetite simptome, obratite se lekaru.
PROTOZOE
Maje vrste kokcidije i ardije ne ine se zaraznim za ljude. ardija izaziva dijareju
kod maaka i treba biti normalno predostroan kada se obavlja ienje; make i ljudi se normalno
zaraavaju sa istog izvora (zagaene vode), a ne jedni od drugih. Panja medija je ponekad
usmerena na toksoplazmu, vrstu protozoe koja moe da izazove ozbiljne nedostatke kod jo
neroenih beba. Toksoplazmozu, bolest maaka i drugih vrsta sisara, izaziva protozoa Toxoplasma
gondii. Protozoe su jednoelijske ivotinje i, mada je infekcija toksoplazmom prilino esta,
79
stvarna bolest koju ovaj parazit izaziva je relativno retka. Toksoplazmoza je detaljno opisana u
poglavlju Crevni paraziti.
MIKOBAKTERIJE
Tuberculosis
Mikobakterija tuberculosis i njoj srodne mikobakterije koje izazivaju tuberkulozu
mogu da zaraze make i da se prenesu na ljude. To je posebno opasno za ljude sa slabim imunim
sistemom, n.pr. sa sidom (virus HIV). Poto kod maaka nema potpuno efikasnog tretmana,
preporuuje se eutanazija, da bi se smanjio rizik za ljude. To je, meutim, kod maaka retka bolest.
VIRUSI
Veina virusa su krajnje specifini za vrstu. Maji virus gubitka imuniteta, maji
infektivni peritonitis i virus maje leukemije ne mogu da izazovu bolest kod ljudi. Maka ne moe
da dobije oveju kijavicu, mada postoje indicije da psea infekcija koronavirusom moe kod
maaka da podstakne infektivni peritonitis, a oveji grip moe da zarazi make. Kao i besnilo,
postoji nekoliko majih virusnih infekcija koje mogu da izazovu bolest kod ljudi.
Rotavirusi izazivaju dijareju kod brojnih vrsta; infekcija je obino prolazna i
izleiva lekovima protiv dijareje. Rotavirusi mogu da prelaze sa vrste na vrstu i mada se pogoene
make ne smatraju zaraznim za ljude, trebalo bi nositi gumene rukavice, dezinfikovane zbog
predostronosti, kada se iste povrine zagaene dijarejom.
Besnilo
Besnilo je virusna infekcija koja se iri putem pljuvake, t.j. preko ugriza ili preko
pljuvake koja dospe na otvorenu ranu. Napada centralni nervni sistem izazivajui mnoge
simptome (ukljuujui promene u ponaanju) i skoro uvek je kobno. Dokumentovani sluajevi
oporavka kod ljudi su krajnje retki. Nosioci postoje, ali su neuobiajeni. Postoje vakcine za make
i za ljude, ali takoe se zahteva i tretman posle izlaganja zarazi. Divljim ivotinjama mogu da se
daju oralne vakcine, da bi se ograniilo irenje meu sisarima. Zaraena ivotinja koja je ujela
oveka mora da se ubije i donese na nekropsiju, da bi se utvrdilo da li je bila zaraena besnilom.
Zaraene make uglavnom ispoljavaju pasivni oblik bolesti i retko poinju da ujedaju u besu
(klasina slika bolesti), stoga prenoenje sa make na oveka nije uobiajeno.
Maja leukemija
Potencijalna prenosivost ovog virusa rasvetljena je 1994. na univerzitetu Kembrid,
u radu koji je u vezi sa virusima izazivaima raka. Kod maaka, virus maje leukemije izaziva
leukemiju, limfomu (rak), anemiju i slabljenje imuniteta. Veina maaka umire zbog slabljenja
imuniteta. Prema veterinarskim podacima iz 1989. godine, u Velikoj Britaniji je oko 18% bolesnih
i 5% zdravih maaka bilo pozitivno na ovaj virus.
Postavljeno je pitanje da li je limfoblastina leukemija kod dece bila izazvana ovim
virusom. injenice su sledee: prvo, virus se meu makama prenosi bliskim kontaktom. Drugo,
virus u laboratorijskim uslovima moe da zarazi i da se razmnoava na elijama drugih vrsta - u
laboratoriji, virus je bio sposoban da se razmnoava u ovejim elijama kotane sri. Tree,
prijavljeni su mnogi sluajevi raka ili leukemije kod ljudi i istovremeno kod njihovih ljubimaca.
Virus se u velikim koliinama nalazi u pljuvaci, krvi i urinu zaraenih maaka. Zarazan je meu
makama koje ive u bliskom kontaktu, a prenosi se lizanjem, grebanjem i ujedima. Make takoe
mogu da liu, ogrebu ili ugrizu oveka, izlaui ga tako virusu. Moe li virus da se razmnoava u
ovejem tkivu van laboratorije?
80
81
posmatraju ptice koje preleu, gledaju bube kako se kreu, travu i drvee koji se lelujaju na vetru,
da se sunaju, a ko jo moe da zaboravi mnotvo mirisa koji postoje napolju? Niko nee da
porekne da mnoge make procvetaju napolju, jer spoljni svet je mesto gde je akcija. Sa druge
strane, ne moe da se porekne da ima ne malo opasnosti koje vrebaju slobodnjaka. A suoeni sa
ovim opasnostima, moramo da se zapitamo da li je makama zaista potrebno da budu napolju i da
li ono to dobijaju od spoljnog sveta ima veu teinu od opasnosti?
Mada o makama esto mislimo kao o minijaturnim divljim ivotinjama,
roacima lavova i tigrova koji mogu da se brane u spoljnom svetu, treba da shvatimo da smo
pripitomili obine domae make. Njihovo pripitomljavanje nije trajalo onoliko dugo kao
pripitomljavanje pasa, zato u naim kunim makama jo uvek moemo da vidimo ostatke velikih
maaka, ali kroz godine pripitomljavanja odgajili smo make koje su izgubile mnoge divlje
osobine, kako bi postale bolji ljubimci. Ovim su nae mace ljubimice izgubile mnoge prirodne
instinkte potrebne za preivljavanje u spoljnom svetu. Pogledajte na primer lovaki instinkt. Ljudi
esto misle da je njihovim kunim makama, kao i divljim, potrebno da lutaju ili love. Divljim
makama, pravim grabljivcima, potrebno je lutanje da bi lovile i ubijale, ali one ubijaju jedino ono
to e da pojedu. Pripitomljene make lutaju iz zabave i zbog igre, a kada love onda veoma retko,
ako uopte to ine, pojedu svoj plen. To je znak da su, mada uivaju u lutanju i lovu, izgubile
instinkt ili potrebu za tim.
Kune make su takoe izgubile mnogo od svog prirodnog imuniteta prema
izvesnim bolestima kojih ima u spoljnom svetu. Dovoljno je zanimljivo da mnoge velike make u
Africi imaju pozitivne testove na FIV (maja sida), ali retko, ako je to uopte i mogue, vidite
veliku maku koja pati od posledica virusa ili bolesti. Zato? Zato to su se njihova tela prilagodila
ivotu sa virusima, tokom stotina i hiljada godina ivljenja sa njim u divljini. Pa zato je FIV tako
veliki problem za nae kune make? Zato to su izgubile otpornost prema ovom virusu u procesu
pripitomljavanja. Uoite, molim Vas, da se FIV najee via kod slobodnjaka, zato to se prenosi
putem krvi (uglavnom preko rana od borbi).
Postoji razlog to kune make ive u proseku 12-15 godina, dok slobodne ive
proseno samo dve godine. Ove se sreu sa opasnostima da nestanu, budu izloene obesti ljudi i
dece, automibilima na ulici, klopkama, otrovnim materijama ili biljkama koje mogu da pojedu ili
popiju, drugim makama i drugim ivotinjama sa kojima mogu da se bore. Kod slobodnjaka,
sreemo se sa najeom pojavom bolesti kao to su virusni gubitak imuniteta (maja sida),
infektivna leukemija i infektivni peritonitis, a ovo su bolesti od kojih nema leka. Iako su neki
slobodnjaci sreni da poive do svojih desetak godina, to naalost nije pravilo, pa veina
slobodnjaka umre u mladosti, bolnom smru od povreda, bolesti ili trovanja.
Pogledajmo, meutim, drugu stranu medalje: zagovornici dranja maaka napolju
protestuju kako je surovo drati make unutra gledajui ih kako zure kroz prozor, elei da budu
napolju gde ima tako puno zabave. A i da je neprirodno drati ih unutra. Ali medicinske, faktike i
statistike injenice pokazuju da, iako dranje make napolju ima jednu moguu prednost (zabavu
kroz igru napolju), ima i bezbroj nedostataka, a takoe nema ni dokaza koji bi poduprli tvrdnju da
je makama iz bilo kog razloga potrebno da budu napolju. Nalazi takoe pokazuju da veina
maaka toliko uiva da bude napolju zato to je unutra prilino dosadno (a mnogi staratelji ne
provode dovoljno kvalitetno vreme sa svojim ljubimcem), a ne zbog prirodne potrebe. Stoga se
potrudite da Vaa kua maki bude podjednako zanimljiva kao to bi joj bilo napolju. Igrajte se sa
njom bar 2 asa dnevno i neka uvek bude pri ruci puno igraaka, kula za penjanje i grebalica, tako
da maka moe da se zabavlja i kada se ne igrate sa njom.
Postoji razlog zbog koga se veina strunjaka za make, veterinara i ljubitelja
maaka slau da je dranje make u kui ukupno bolje za zdravlje i sigurnost ivotinje. Prvi
neprirodni korak bio je pripitomljavanje make, a sada kada smo ih pripitomili, treba da snosimo
odgovornost za njih, kao to inimo sa psima. Ali ta sa makom koja izgleda zaista uiva u
izlascima, ili starateljem koji kae da je njegova maka drugaija i da joj je potrebno da bude
82
napolju? Postavimo ovo pitanje: Da li dranje make unutra znai da ona nikada ne moe da
uiva u spoljnom svetu? Svakako ne!
Jedan kompromis je da se napravi ograeni prostor unutar dvorita, tako da to
postane bezbedna, ograena luka. Upamtite da je glavni problem sa putanjem make da tumara
uokolo taj to e da se susree sa opasnostima od drugih ivotinja, bolesti, povrede, ljudi i
automobila. Stoga, ako je dvorite ograeno tako da maka ne moe da ga napusti, a ni druge
ivotinje ne mogu da uu, Vi imate savreni kompromis. Vaa maka sada moe da uiva u arima
spoljnog sveta, a pri tom je bezbedna i zdrava. (Po vrhu ograde treba postaviti pletenu icu
nagnutu prema unutranjosti pod uglom od 45 stepeni, na isti nain je treba postaviti oko drvea
koje je blizu ograde, da maka ne bi mogla da ode koristei drvo za preskakanje.)
Takoe, ako imate balkon, moete da postavite neke biljke (vodite rauna da nisu
otrovne), macinu travu, igrake i kulu za penjanje, stvarajui tako mini dvorite za Vaeg ljubimca.
Ovo e da joj omogui da na bezbedan nain onjui mirise, proiri vidike i da se suna.
Na kraju, ako ivite u stanu, pa nemate dvorite a ni balkon, moete maku da
izvodite u etnje parkom. Moete da je nauite da eta sa amovima. A ako zna svoje ime i uvek
je spremna da doe kad je pozovete, moete da je etate i bez amova. Vodite rauna da ne naleti na
druge ivotinje, posebno pse!
Da podvuemo: postoje faktiki i statistiki dokazi da ima previe opasnosti koje
potiu od doputanja maki da luta uokolo kad poeli, bez pratnje i kontrole, da bi bilo vredno biti
slobodnjak. Ba kao to ne biste pustili dete da besni po gradu sa ljudima koje sluajno sretne, ali
putate ga na okupljanje u kui bliskog prijatelja, tako isto moete da pustite maku u etnju ako e
to da bude po bezbednom prostoru kao to je dobro ograeno dvorite, balkon, ili da je Vi sami
izvedete u etnju po parku. Kao staratelj, morate da shvatite da su make pripitomljene i da Vi
snosite odgovornost za njihovu bezbednost, dugovenost i zdravlje, isto kao i za njihovu sreu.
Iako bismo u savrenom svetu mogli da pustimo nae make da uivaju u slobodnom tumaranju i
injenju to im je drago, moramo da budemo realistini i da shvatimo opasnosti od takvog
postupanja, tako da pronaemo kompromis koji ih ini srenim i bezbednim.
KAKO ODREDITI POL MAETA
Jedno od osnovnih pitanja koje ljudi postavljaju kada nabave mae (osim ako ga
nisu nabavili u prodavnici ljubimaca gde im je to reeno), jeste da li je u pitanju deak ili curica!
Pa, kako da odredite pol maeta?
Najlaki nain je da pokuate da uoite testise. Ako ih vidite, jasno je da je to
momak! Meutim, ako je mae vrlo mlado, moda se oni jo ne vide. Stoga je najbolji nain za
utvrivanje pola da se izmeri rastojanje izmeu dva otvora (anus/vagina ili anus/penis).
Vagina kod enke e biti vie vertikalni prorez nego to je to otvor za penis kod
mujaka i bie dosta blii anusu. Penisov otvor e biti okrugliji i bie dalje od anusa. Stoga
mujakovi delovi izgledaju kao : (dvotaka) i prilino su udaljeni, dok enkini izgledaju kao ;
(taka-zarez).
KAKO ODREDITI STAROST MAETA
Starost maia moete vrlo priblino da odredite na nekoliko naina. Ako jo uvek
imaju svoju pupanu vrpcu, verovatno su stari izmeu 1 i 3 dana. Ako su im oi jo uvek
zatvorene, stari su verovatno manje od 10 dana. Sa 10 dana oi bi trebalo da su otvorene. Otvorite
83
im usta i pogledajte zube. Vidite li vrkove koji se pomaljaju? Oko 2 sedmice. Pokuavaju li da
stoje? Verovatno 2 do 3 sedmice. Poinju li da se igraju? Starost im procenite na 4 sedmice.
POREENJE STAROSTI MAKE I OVEKA
Make, naalost, ive krae od nas. Videli ste, verovatno, da se u nekim tekstovima u ovoj knjiici
pominje da proseni ivot kunih maaka traje 16-17 godina. Najdue je poivela jedna arena gospoa maca, mislim
da je to bilo u Velikoj Britaniji, i to pune 34 godine!
Imajui ovo u vidu, sigurno ste se bar nekada zapitali koliko bi to godina imala
Vaa maca prevedeno u oveje godine. uli ste od mnogih da jedna maja godina vredi 7
ovejih. Poto stvar nije tako jednostavna, evo tabele koja Vam pomae da odredite ljudske
godine Vae mace (isto vai i za pse). Podatke je obezbedio kalifornijski univerzitet Dejvis, a
zasnovani su na iniocima koji su povezani sa starou, kao to su rast zuba i kostiju i polna
zrelost.
Starost make ili psa
Odgovarajua starost
oveka
3 meseca
5 godina
6 meseci
10 godina
1 godina
15 godina
2 godine
24 godine
18 godina
88 91 godina
20 godina
91 96 godina
21 godina
96 106 godina
MALE ZANIMLJIVOSTI
ulo mirisa make je 14 puta jae od naeg.
U svojim telima make imaju 244 kosti, oko 40 vie nego ovek.
U svakom uhu maka ima 32 miia.
Makama se znoje samo jastuii na apama.
Make nisu lovci po prirodi. Tome ih ue njihove majke.
enke mogu da dostignu zrelost za samo 5 meseci, mujaci za 9 do 12.
Make razlikuju boje, ali znatno slabije od oveka.
Brkovi maki slue da proceni da li je prolaz dovoljno irok za nju.
Najvei broj novoroenih maia u jednom nakotu iznosio je 19.
Maka i ovek u mozgu imaju identine oblasti odgovorne za emocije.
Nauno je dokazano da milovanje make sniava krvni pritisak.
Ako je maka uplaena, smiriete je stavljajui joj ruku preko oiju i uiju.
84
85
BUVE I KRPELJI
BUVE
IVOTNI CIKLUS, ANATOMIJA I
PRENOENJE BOLESTI
86
Buva snese 30-50 jaja dnevno, uglavnom u grupama od 3 do 15. Buva u toku ivota (nekoliko
meseci do dve godine, zavisno od vrste) moe da proizvede 400-1000 jaja.
Poto vrlo brzo dostiu polnu zrelost, 25 odraslih enki buve mogu da proizvedu
etvrt miliona buva za samo trideset dana!
Dva dana (ili vie, zavisi od temperature) poto je jaje poloeno ono se izlee i
larva, koja izgleda kao mali crv, poinje da se hrani izmetom koji je ostavila majka. Larva prolazi
kroz nekoliko faza razvitka za oko nedelju dana. U to vreme larve poinju da proizvode auru i
nazivaju se pupa. aura je lepljiva i esto biva prekrivena finom prljavtinom ili peskom i moe da
se nae duboko u tepihu ili u pukotinama. Za nedelju dana pupa se razvija u odraslu jedinku i
naputa auru kada oseti vibracije, ugljen dioksid ili toplotu, to im govori da je ivotinja domain
u blizini. Za ceo ivotni ciklus treba 15 dana, ali pupa moe da ostane uspavana pod
negostoljubivim uslovima (n. pr. hladnoa) i da produi ciklus na preko jedne godine. Ovo je
vano upamtiti kada se planira kontrola buva.
Simptomi koje izaziva buva i dijagnoza zaraze buvama
Sami ujedi buve mogu da se ne primete na nekim ivotinjama, kod drugih mogu da
izazovu laki nadraaj, ili da proizvedu jak svrab, crvenilo, gubitak dlake pa ak i gnojenje kod
tree grupe. Ove velike ozlede izaziva preosetljivost prema buvljoj pljuvaci i naziva se dermatitis
izazvan alergijom na buve (FAD, engleska skraenica, prihvaena i od veine naih veterinara).
Veliki broj buva moe da izazove malokrvnost, naroito kod maia. Poznato je da
su neke ivotinje umrle zbog velike anemije.
Dijagnoza zaraze buvama moe da se postavi ako se na ivotinji pronau odrasle
buve, ili buvlje smee (opisano ranije).
Bolesti koje prenose buve
Buve mogu da prenesu sledee bolesti:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
87
Dijagnoza:
Dijagnoza moe da se postavi na osnovu vidljivih znakova kombinovanih sa
prisustvom buva, ili putem intradermalnog testa. Ovo je vrlo efikasna alatka za dijagnostiku za ovu
alergiju, mada mogu da se jave neki lani negativni rezultati. Neke make sa alergijskim
dermatitisom nemaju pozitivan intradermalni test.
Tretman:
Tretman pre svega ukljuuje preduzimanje mera da buve ne dou u dodir sa
makom. Preduzima se i smanjenje osetljivosti, za ovo je potreban veterinar - dermatolog. Ne ini
se da je ova mera naroito efikasna, jer za ovo nema dovoljno dobrih proizvoda.
Suzbijanje buva i prevencija
Kada je re o buvama, klju uspeha je prevencija. Pitajte bilo koga ko je imao
problem sa buvama - on je sada zduni zagovornik prevencije (i ja sam meu njima). Kontrolisanje i
eliminisanje ve postojeeg problema sa buvama iziskuje mnogo vremena i napora, a moe i da
postane vrlo skupo ako se previdi ma koji od potrebnih koraka.
Pokuaj da se kontrolie broj buva na naim mazama je proces u vie koraka.
Odrasle buve provode veinu vremena na ivotinji, ali buvlja jaja, larve i pupe nalaze se u mnotvu
u okruenju, kao to su tepisi, ilimi, posteljina a i trava. Ne postoji uspean program za kontrolu
buva koji ne obuhvata i okruenje. Da bismo imali uspean program za kontrolu buva, moramo da:
- odstranimo buve iz unutranjeg okruenja,
- odstranimo buve iz spoljanjeg okruenja,
- uklonimo buve sa ljubimaca,
- zadrimo buve daleko od nas.
Kontrola buva je oteana injenicom da postoje mnoge divlje ivotinje koje slue
kao rezervoari buva. Maje buve mogu da zaraze preko 50 ivotinjskih vrsta irom sveta. Lisice,
akali, neki glodari, tvorovi i lasice su vrste na kojima buve nalaze utoite. Kontrola buva je
dodatno oteana i injenicom da su neke buve razvile otpornost prema nekim proizvodima za
njihovu kontrolu, naroito organofosfatima.
Moete da pomislite kako ste uklonili sve buve, kada se one iznenada ponovo
pojave. To ne mora da bude zato to ste bilo ta uradili pogreno. To moe da bude zato to se
izlegao izvestan broj pupa koje su bile uspavane. Upamtite, pupe buva mogu da budu uspavane
mesecima, zatiene aurom, otporne na veinu insekticida. Bie Vam potrebno da tretirate
okruenje i ivotinju sve dotle dok se te pupe ne izlegu.
Sastojci u proizvodima za kontrolu buva mogu da budu razliiti i da sadre otrove
za odrasle jedinke, hemikalije koje ubijaju nezrele oblike, regulatore rasta insekata / potiskivae
razvoja, ili kombinacije pomenutih. Izbor proizvoda treba da zavisi od stepena zaraenosti
buvama; rasom, zdravstvenim stanjem i starou ljubimca; okruenjem; prisustvom drugih
ljubimaca; posebnim porodinim potrebama (mladi, astmatiari ...).
Kontrola buva u unutranjem okruenju
Kontrola buva unutar stana obuhvata mehaniko uklanjanje svih faza u razvitku
buve, ubijanje svih zaostalih odraslih jedinki i spreavanje nezrelih oblika da se razviju.
1) Da mehaniki uklonite sve faze buve, usisajte stan temeljno, vreicu iz usisivaa
stavite u plastinu vreicu i bacite je (jo bolje, spalite je). Usisavanje mora da bude sistematino svakodnevno prometne oblasti, nedeljno ostale. Procenjuje se da usisavanje moe da ukloni svih
88
50% buvljih jaja. NEMOJTE da u usisiva dospeju kuglice protiv moljaca ili ogrlice protiv buva,
poto mogu da se jave otrovna isparenja.
2) Upotrebite otrov za odrasle jedinke da ubijete preostale odrasle buve. On moe
da bude u obliku praka za tepih, dima ili spreja. Ponekad moraju da se upotrebe kombinacije ovih
proizvoda. Dimna sredstva su posebno dobra za velike otvorene prostore. Sprejevi mogu da
dostignu mesta koja dimna sredstva ne mogu. Paljivo odaberite proizvod koji koristite, uzimajui
u obzir prisustvo dece, riba, ptica, osoba sa astmom i t.d. Veterinar moe da Vam pomogne u
izboru prikladnog proizvoda (meni je veterinarka hladno prodala permetrinski praak protiv buva, a videete
kasnije da je permetrin (piretroid) ZABRANJEN za make).
3) Da spreite razvoj nezrelih oblika bie potrebno da koristite sprejeve i dimna
sredstva, koji sadre regulator rasta insekata. Mnogi sprejevi i dimna sredstva sadre i otrove za
odrasle i regulatore rasta.
4) Ne zaboravite da nedeljno operete posteljinu Vae maze i da prostor obradite
regulatorom rasta insekata, a po mogunosti i otrovom za odrasle.
5) Ne zaboravite, takoe, da oistite i obradite Va automobil, nosiljku za maku,
garau i podrum i svako drugo mesto gde Vaa maza provodi vreme.
Sprovedeno je istraivanje koje je pokazalo da tromesena primena preparata Frontline na
ljubimcima u domainstvu, bez ikakvog dodatnog tretmana, uspeno dovodi do unitavanja buva i u unutranjem
okruenju. Kako? Dovoljno je da buve, koje su se u meuvremenu izlegle iz jaja ili pupa skoe na ljubimca i odmah
budu zatrovane i unitene! Kada sam itao brouru o tome, u vreme kada se Frontline pojavio kod nas, mislio sam
da je u pitanju preterana reklama. Kasnije sam se lino uverio da je to tano i stoga Vam ovaj preparat preporuujem
od sveg srca.
89
Sprejevi: Sprejevi za kontrolu buva i krpelja mogu da budu u obliku aerosola ili
boica sa pumpicom. Veina maaka vie voli boice sa pumpicom, jer itanje aerosola moe
previe da zvui kao itanje druge make. Ako morate da koristite aerosol, bie korisno ako prvo
poprskate krpu, a onda maku natrljate tom krpom. Kada koristite sprej, nije potrebno da ljubimca
natopite njime, ve samo da poprskate sve delove tela. Oko oiju i uiju nanosite sprej primenom
loptice od vate koju najpre poprskate. Koliko esto ete da koristite sprej zavisi od proizvoakog
uputstva. Radite na dobro provetrenom mestu.
Prakovi: Jednostavni su za upotrebu, ali mogu da naprave nered. Ako Vi ili Va
ljubimac imate astmu, prakovi moda nisu najbolji izbor, poto mogu de se udahnu. Koristite ih u
dobro provetrenom prostoru.
Kupke: Primenjuju se na celu ivotinju. Imaju izvesno produeno dejstvo. Vodite
rauna da ne dospeju u ui i oi. Sve u svemu, nisu ba pogodni za make, jer je njihova sklonost
prema kupanju nadaleko poznata.
amponi: Vai isto to i za kupke.
Ogrlice: Mogu da budu efikasne, ali moraju da se pravilno upotrebe. Da bi se dobio
pravi stepen udobnosti, treba da moete da provuete dva prsta izmeu ogrlice i vrata Vaeg
ljubimca. Posle pravilnog postavljanja, otsecite sav viak. U protivnom, sam ljubimac ili druge
ivotinje mogu da pokuaju da vau ovaj kraj. Proitajte uputstvo da vidite trajnost ogrlice, jer
mnoge gube efikasnost ako se ukvase i slino. Proveravajte da li se ispod ogrlice javlja
nadraenost koe. Da li ogrlica sadri preparat koji je dozvoljen za make? Moda ete morati da
odaberete neki drugi proizvod.
Oralni i injekcioni proizvodi: Proizvod koji sadri sredstvo za suzbijanje razvitka
insekata dostupan je u obliku tableta i kao injekcioni. Tablete sa daju jednom meseno; injekcija se
daje svakih 6 meseci. Upamtite, ovi proizvodi ne ubijaju odrasle buve, tako da ako ima buva (a ne
samo jaja i larvi), MORATE da upotrebite neto to e da ih ubije.
eljevi za buve: Ljudi ih esto previaju kao koristan alat za uklanjanje buva.
Potpuno su neotrovni pa su najbolje sredstvo za upotrebu na bolesnim, trudnim ili mladim
ljubimcima. Odaberite ealj sa bar 12 zuba po centimetru. Oeljajte ljubimca, a zatim sakupljene
buve istresite u vodu sa deterdentom, koji e da ih pobije. Nedostatak ovog metoda je to zahteva
puno vremena, a nije efikasan kod maaka koje su preosetljive na ujed buve.
PREVENCIJA PREVENCIJA PREVENCIJA
Najbolji nain za kontrolisanje buva je prevencija. Hemikalije koje imaju osobinu
da odbijaju buve su piretrini i permetrin (permetrin, t.j. piretroidi, NE SMEJU da se upotrebljavaju
na makama). Korienje proizvoda koji sadre ove insekticide zadrae buve na odstojanju i
spreiti nastajanje problema.
Redovna upotreba regulatora rasta insekata smanjie rizik od pojavljivanja i
naseljavanja buva.
Ako se Va ljubimac igrao sa drugim ivotinjama, ili je bio na mestima gde moe
da se pretpostavi da ima buva, posle igre ga odmah treba oistiti od buva koje je moda tom
prilikom nakupio.
Potpuno eliminisanje buva kod ljubimaca koji se slobodno kreu i redovno borave
van kue je teko. Kod ovakvih sluajeva jedino efikasno sredstvo su preparati koji se jednom
meseno nanesu na kou na vratu make (najbolji su oni na bazi fipronila, n.pr. Frontline), koji
e dovoljno da tite maku, ali nee spreiti donoenje buva u kuu.
90
KRPELJI
IVOTNI CIKLUS, ANATOMIJA I
PRENOENJE BOLESTI
Krpelji nisu insekti kao buve, muve ili vake, ve su aranidi, kao pauci. Na svetu
postoji priblino 850 vrsta krpelja. Naunici su krpelje na osnovu njihove strukture klasifikovali u
dve familije. Familija Argasidae sadri krpelje argaside, koji su mekog oklopa. Njihovom telu
nedostaje tvrda ljuska, koja je spoljni zatitni prekriva koga neki krpelji imaju. Argasidi takoe
imaju glavu sa donje strane i kada se gledaju odozgo glava ne moe da im se primeti.
Druga familija krpelja zove se Ixodidae i ovi krpelji imaju tvrd spoljni pokriva.
Anatomija i ivotni ciklus krpelja
Svi krpelji imaju tri para nogu u nezreloj fazi ivota i etiri kad odrastu. Oni
gamiu, ali ne mogu da lete. Krila ne postoje. Krpelji poseduju ulni aparat zvan Halerov organ.
Ova struktura osea miris, toplotu, vlanost - i Vas. Eto kako krpelji pronalaze izvor hrane. Oni se
penju na visoku travu i kada osete ivotinju u blizini, uspuzaju se na nju.
Ishrana krpelja se sastoji od krvi i samo krvi. Vae krvi, psee krvi, maje krvi, i to
vie krvi. Krpelj usadi delove svoje vilice u kou ivotinje (ili vau kou) i sisa krv. Osim za
ishranu jaja, krpelju je krv potrebna za napredovanje u svakoj fazi u nizu u njegovom ivotnom
ciklusu.
Veina krpelja su ono to nazivamo krpelj tri domaina, to jest, za vreme
njihovog razvitka koji traje dve godine hrane se na tri razliita domaina. Svi krpelji imaju etiri
faze ivotnog ciklusa: jaje, larva, nimfa i odrasli. Pogledajmo ivotni ciklus jelenjeg krpelja, kao
primer.
Odrasle enke jelenjeg krpelja u prolee polau jaja na zemlju. Svaka enka krpelja
poloi priblino 3000 jaja. Kasnije u leto (zavisno od vlage i temperature), jaja se izlegu u larve.
Larve, koje su manje od take na kraju ove reenice, pronau ivotinju (prvi domain, obino ptica
ili glodar), ive od njegove krvi nekoliko dana, onda se otkae i padnu natrag na zemlju. Kod
jelenjeg krpelja ovo se obino dogaa u avgustu. U zemlji dobro uhranjena larva prelazi u drugu
fazu, koja se zove nimfa.
Nimfe ostaju neaktivne tokom zime i u prolee se aktivnost nastavlja. Nimfa sada
nalazi ivotinju (drugog domaina - glodara, kunog ljubimca, oveka) i ponovo se hrani. Jednom
dobro nahranjena, nimfa se otkainje i pada nazad na zemlju. Ovde se preobraava u odraslu
jedinku. I mujak i enka sada nalaze novu ivotinju (treeg domaina - glodara, jelena, kunog
ljubimca ili oveka), hrane se krvlju i pare se. Dobro uhranjeni padaju opet na zemlju. Mujak
umire, dok enka preivljava zimu i u prolee polae jaja, upotpunjujui ciklus.
Ako odrasli ne mogu da nau ivotinju domaina da se hrane u jesen, preivee u
trulom liu do sledeeg prolea, kada e se hraniti, pariti i proizvesti jaja.
Druge vrste krpelja mogu da imaju drugaiji sezonski raspored aktivnosti nego
jelenji krpelj, koji je uzet samo kao jedan primer.
Bolesti koje prenose krpelji
Krpelji mogu da prenose sledee bolesti:
1) Babeziozu (piroplazmozu)
2) Citozoonozu
3) Erlihiozu
91
4)
5)
6)
7)
Hemobartonelozu
Hepatozoonozu
Lajmsku bolest
Tularemiju
Uklanjanje krpelja
Da biste uklonili privrenog krpelja, upotrebite par pinceta finog vrha (ili
specijalni instrument za uklanjanje krpelja). Ovo Vam omoguava uklanjanje krpelja bez gnjeenja
njegovog tela. Ovo je vano jer ne elite da smrvite krpelja i naterate tetne bakterije da napuste
krpelja i preu u krvotok.
Uhvatite krpelja za glavu ili delove vilica ba tamo gde prodiru u kou. Ne hvatajte
krpelja za telo.
Povucite vrsto i ravnomerno, bez trzanja, direktno napolje. Ne uvrite krpelja dok
ga povlaite.
Primena metoda kao to je vazelin, vrela ibica ili alkohol NEE da natera krpelja
da odstupi. U stvari, ovi nadraaji mogu da nateraju krpelja da izlui jo vie zarazne pljuvake
u ranu.
Posle uklanjanja krpelja, uronite ga u alkohol, da biste ga ubili. Krpelji se NE
UBIJAJU putanjem u toalet.
Oistite ugriznu ranu dezinfekcionim sredstvom. Ako elite, moete da upotrebite i
mast sa kombinovanim antibioticima.
Dobro operite ruke.
Ne koristite prste za uklanjanje ili bacanje krpelja. NEMOJTE da gnjeite krpelja
prstima. Sadraj krpelja moe da bude uzronik bolesti.
Posle uklanjanja krpelja nije neobino da se javi reakcija na koi. Malo spreja sa
hidrokortizonom pomoi e da se ublai nadraenost, ali moe da proe sedmica, pa i vie, dok
mesto ne zaceli. U nekim sluajevima ujed krpelja moe da postane neprekidni oiljak, ostavljajui
elavu povrinu. Ovaj nadraaj koe potie od razorne pljuvake krpelja. On nije posledica
otkidanja glave krpelja. Ne brinite zbog glave krpelja koja ostaje u koi; to se retko deava.
Oteklina nastaje zbog otrovne pljuvake, ne zbog otrovne glave.
SASTOJCI U PROIZVODIMA ZA KONTROLU
BUVA I KRPELJA
Verovatno ni jedna oblast veterine nije toliko naglo napredovala kao kontrola buva i
krpelja. Buve su postale otporne na mnoge proizvode, a sa eksplozijom broja buva, potrebni su
ogromni napori da bi se uspostavila kontrola. Krpelji mogu da prenesu mnoge bolesti, tako da
kontrola krpelja takoe dobija sve vie panje. Dananji insekticidi za kune ljubimce su nainili
veliki napredak i otkriven je veliki broj raznih smesa. Cilj ovog lanka je da objasni neke
uobiajene aktivne sastojke koji se nalaze na etiketama raznih ampona, kapi, sprejeva, pudera i
t.d.
Piretrini
Piretrini su najee korieni insekticidi u dananjim proizvodima za kontrolu buva
i krpelja, a koriste se kao insekticidi preko 100 godina. Piretrini su prirodni ekstrakti napravljeni
od cvetova biljaka roda hrizantema. Ove biljke rastu u prirodi na Srednjem istoku, Evropi, Japanu i
92
najvanije, u Keniji. Postoji est razliitih piretrina: piretrin I i II, cinevin I i II i jasmolin I i II. U
proizvodima za kontrolu buva i krpelja se uopteno nazivaju pyrethrin t.j. piretrin.
Nain delovanja: Piretrini deluju na nervni sistem insekata to ima za rezultat
ponovljeno i produeno paljenje nerava. To se postie delovanjem na protok natrijuma izvan
nervnih elija.
Primena: Piretrini se koriste za kontrolu krpelja, buva, vai i komaraca.
Uglavnom se nalaze u proizvodima koji se direktno primenjuju na ljubimca. Proizvodi za
domainstvo obino sadre ili piretrine, kombinaciju piretrina i permetrina, ili piretrine plus
sinergist. Sinergisti su hemikalije koje pospeuju delovanje drugih lekova. Sinergist najee
korien sa piretrinima je piperonil butoksid.
Bezbednost: Hidroliza i razlaganje svih piretrina stomanom kiselinom je lako,
tako da je otrovnost koja sledi usled gutanja od strane ljubimaca vrlo niska. Trovanja, mada retka,
ipak se javljaju. Maka (ili pas) zatrovana piretrinima e obino da balavi, drhti, povraa i moda
da se ukoi. Znaci trovanja e uglavnom da nestanu posle 24 asa. Ni posle niza godina upotrebe u
jednoj velikoj veterinarskoj bolnici (u kojoj rade autori teksta - prim. prev.) nije bilo ni jednog sluaja
trovanja piretrinom, tako da se smatra da su piretrini najbezbedniji sastojci koji postoje. Ako treba
tretirati mlade, dojilje ili trudne ivotinje, treba se opredeliti za smesu na bazi piretrina.
Piretroidi (n. pr. permetrin)
Piretroidi su sintetike piretrinske smese. To znai da su proizvedeni u laboratoriji i
nisu ekstrakti prirodnog bilja. Tri uobijena sintetika piretrina su aletrin (allethrin), rezmetrin
(resmethrin) i permetrin (permethrin). Prva dva se obino koriste za ubijanje leteih insekata, dok
se permetrin koristi za kontrolu buva i krpelja. Permetrin sporije deluje od prirodnih piretrina, ali
ima due dejstvo.
Nain delovanja: Piretroidi, kao i piretrini, utiu na nervni sistem insekata,
prouzrokujui ponavljana paljenja nerava.
Primena: Koriste se za kontrolu buva, krpelja, vai i komaraca. Kao dodatak
unitavanju ovih parazita, takoe deluju odbijajue. Zbog toga to permetrini due traju od
piretrina, obino se nalaze u sprejevima i drugim proizvodima namenjenim sporijem, ali
dugotrajnijem dejstvu. Permetrini se rastvaraju u uljima, ali ne i u vodi. To se koristi za
pospeivanje raznoenja piretroida po telu ivotinje i za produavanje njegove aktivnosti, n. pr.
jednomesena kapaljka za pse. Piretroidi NE SMEJU de se koriste na makama, pogotovu
maiima.
Piretroid koji se esto koristi kod zatite okruenja od buva je fenvalerat.
Bezbednost: Piretroidi se tee razgrauju od piretrina, to njihovu otrovnost, mada
je mala, ini veom od otrovnosti piretrina. Kao i kod bilo kog pesticida, neke ivotinje mogu da
ispolje privremenu osetljivost tamo gde je proizvod primenjen. Pacijent sa trovanjem piretroidom
e da balavi, drhti, povraa i moda da se koi. Ako se ovo desi, konsultujte svog veterinara.
Kada se primenjuju na spoljnom okruenju, piretroidi su vrlo bezbedni jer ih tlo ne
upija. Svetska zdravstvena organizacija tvrdi da e fenvalerat izazvati problem jedino u sluaju
prosipanja.
Organofosfati ( i organokarbamati)
Organofosfati su jo jedna klasa hemikalija koje imaju iroku primenu kao
insekticidi, u poljoprivredi ali i kod ljubimaca. Obino korieni organofosfati i organokarbamati
obuhvataju dihlorvos, citioat, diazinon, malation, karbaril (sevin), fention i prolat.
93
94
95
Nitenpiram
Nitenpiram je doputen za unitavanje buva kod pasa i maaka.
Nain delovanja: Nitenpiram utie na rad provodnika nervnog sistema insekata,
blokirajui nervne prijemnike (receptore).
Upotreba: Doputa se za upotrebu kod pasa i maaka starijih od 4 nedelje i teih od
900 grama. Nitenpiram poinje da ubija odrasle buve koje su na ivotinji u roku od 30 minuta.
Vrni efekat po primeni sredstva je oko 3 sata za psa i oko 4 sata za maku. To je vrlo korisno u
nekim okolnostima, kao pre operacija. Takoe pomae da ljubimci ne donesu buve sa izlobi, ili
izleta do parka. Ljubimcu moe da se da tableta pre odlaska u park, ili pre povratka kui sa
udaljene izlobe. Sve buve na Vaem ljubimcu bie mrtve u roku od nekoliko asova. Preparat se
izluuje iz tela u roku od 24 asa.
Bezbednost: Preparat se pokazao veoma bezbednim. Bezbedan je za tenad i
maie stare 4 nedelje ili vie, teke 900 grama ili vie, isto kao i za trudne kuje ili dojilje.
96
97
CREVNI PARAZITI
Moram da se izvinim itaocima zbog naziva nekih parazita. Svi nose latinska imena (jer tako je i u
tekstovima koje sam prevodio), dok neki pored toga nose i nazive kakve imaju na engleskom, samo to su ovi
prevedeni (na primer kukiaste gliste). ao mi je ako ovi nazivi ne odgovaraju domaim, ali ja domae nazive
nisam uspeo da saznam. Odatle nazivi koji su samo prevedena engleska imena. Izdvojene su dve posebne grupe
parazita - nematode (oble gliste) i cestode (pantljiare), jer se sa njima najee i sreemo.
NEMATODE
U klasifikaciji ivog sveta to izgleda ovako (prema "Encyclopaedia Britannica", na nekom
drugom mestu ete moda da naete drugaiju klasifikaciju):
Toxocara canis
Toxocara cati
Red Strongylida
Rod Ancylostoma
Vrste: Ancylostoma tubaeforme
Ancylostoma brasiliense
Ancylostoma caninum
Familija Strongyloididae
Rod Strongyloides
Vrste: Strongyloides tumefaciensis
Strongyloides stercoralis
Potklasa Adenophorea
Red Enoplida
Rod Trichinella
Vrste: Trichinella spiralis
Rod Trichuris
Vrste: Trichuris vulpis
Trichuris campanula
Trichuris serata
Ovako su klasifikovane oble gliste sa kojima vodimo borbu za zdravlje svojih
ljubimaca, ali i ljudi koji su u dodiru sa njima.
98
VALJKASTE GLISTE
(Toxascaris leonina, Toxocara cati, Toxocara canis)
Valjkaste gliste, esto zvane askaride, su najei paraziti probavnog trakta
maaka i pasa. Postoje 3 vrste valjkastih glista koje napadaju make ili pse i sve imaju domaineprenosioce.
Vrsta
Toxascaris leonina
(lavlja valjkasta glista)
Toxocara cati
Primarni domain
Mali glodari,
gliste iz zemlje
Pas, lisica
Mali glodari
Domainprenosilac
bube,
99
T. leonina
Da
Ne
Ne
Da
T. cati
Da
Da
Ne
Da
T. canis
Da
Da
Da
Da
Odrasle gliste su dugake obino 7-10 cm, mada neke gliste T. canis mogu da budu
dugake i do 18 cm. Odrasle mogu da se vide u fekalijama ili povraci. Gliste su na poprenom
preseku okrugle i pomalo lie na pagete.
enka T. canis moe da proizvede 200.000 jaja dnevno.
Jaja se prepoznaju u fekalijama. Za izdvajanje jaja iz ostatka stolice koristi se
rastvor u kome ona isplivaju i uzorak se mikroskopski ispita. Vrlo mala razlika u izgledu jaja tri
vrste valjkastih glista omoguava iskusnim osobama da ih razlikuju.
Iznenaenje! Moe da se desi da jaja T. cati naemo u pseoj stolici. Kako je to
mogue? Pas je poinio poharu maje kutije sa peskom i pojeo fekalije (da, ponekad znaju to da
urade). Jaja prolaze kroz sistem za varenje psa i nau se u stolici.
Simptomi:
U crevu domaina valjkaste gliste apsorbuju hranljive materije iz hrane koju je
ivotinja pojela, utiu na varenje i mogu da otete crevo. ivotinje blago zaraene valjkastim
glistama moda uopte i ne pokau ma kakve znake bolesti. ivotinje sa teim zarazama mogu da
oslabe, dobiju ispoeno krzno i postanu trbuaste. Neke mogu da budu anemine i da povraaju,
ili pak imaju dijareju ili konstipaciju. Ree, kod teih zaraza, valjkaste gliste mogu da izazovu
oteenje creva. Kod nekih ivotinja moe da se primeti kaalj zbog seobe larvi u respiratorni
sistem. Kod mladih ivotinja selidba larvi T. canis moe da dovede do zapaljenja plua. (Ako se
100
veliki broj larvi nakupi u pluima ona poinju da lue veliku koliinu sekreta, koji se izluuje u
usnu i nosnu duplju. Maka jako intenzivno kalje i kija, izbacujui kapi ovog sekreta na sve strane
i to moe da Vas zavara i navede na pomisao da je u pitanju jaka kijavica. Oi su pri tom upaljene i
pune suza. Ne gubite vreme, odmah pristupite leenju Vaeg ljubimca od crevnih parazita.)
Tretman:
Postoji veliki broj preparata koji ubijaju valjkaste gliste. Veina, meutim, ubija
odrasle gliste a ne deluje na larve koje se sele, ili su uaurene. Zbog toga veina proizvoaa ovih
preparata preporuuje da se postupak ienja od parazita ponovi 2-4 nedelje posle prvog
tretmana. Do tog vremena veina larvi, koje su se selile za vreme prvog tretmana, vratila se u crevo
gde sada mogu da budu ubijene drugim tretmanom. Uobiajeni preparati i njihova delotvornost
protiv valjkastih glista prikazani su na kraju poglavlja.
Mere predostronosti:
Jaja valjkastih glista su krajnje otporna prema uslovima u okruenju i u zaraenom
tlu mogu da opstanu mesecima, pa i godinama. Ljubimce treba onemoguiti da progutaju zemlju ili
ma ta drugo zaraeno jajima ovih parazita. Zbog zoonotikog potencijala valjkastih glista, a i da
biste zatitili svog ljubimca i ostale, treba ukloniti sve izvore zaraze. Diskusija o ienju okoline
data je malo kasnije.
T. canis i T. cati predstavljaju znaajnu opasnost po zdravlje ljudi. Samo u
Sjedinjenim dravama hiljade ljudi budu zaraene svake godine. Kako se ljudi zaraze? Zaraze se
gutanjem zaraznih jaja iz tla ili sa svojih ruku ili nekog drugog objekta. Velika koliina jaja moe
da se nakupi u zemljitu gde se makama i psima dozvoljava defekacija. Jaja su lepljiva, pa mogu
da se nakupe na rukama i pod noktima ljudi. Deca i ostale osobe sa nedovoljno higijene su
najizloeniji zarazi.
Upamtite, jajima Toxocare je potrebno da budu u zemlji oko dve nedelje pre nego
to postanu zarazna, tako da direktni kontakt sa zaraenom ivotinjom uglavnom ne dovodi do
prenoenja zaraze. Mladi, meutim, mogu neprestano da zagauju celi prostor oko kutije sa
peskom i ak da imaju zarazna jaja zalepljena za krzno.
Ako ovek proguta jaja Toxocare, larve koje e da se izlegu mogu da se sele kroz
tkiva. Larve se najee sele u jetru, plua i mozak. One mogu da izazovu teka zapaljenja i
mehanika oteenja ovih organa. Ova bolest zove se visceral larva migrans. Znaci bolesti
ukljuuju uveanu jetru, povremenu temperaturu, gubitak teine i apetita i uporni kaalj. Mogu da
se razviju astma ili zapaljenje plua.
Jedinstveni oblik ove bolesti je ocular larva migrans. Larve se sele u oko i mogu
da izazovu gubitak vida pa i potpuno slepilo. Obino se javljaju kod dece starosti 7-8 godina, dok
se seoba u druge organe javlja kod dece starosti 1- 4 godine. Razlog zbog koga se javlja ova
razlika u uzrastima je nepoznat.
Da bi se spreilo zaraavanje ljudi, krajnje je vana higijena. Uite decu, posebno,
da peru ruke posle igranja i pre jela. Ne dozvolite im da se igraju na mestima gde psi i make
mogu da defeciraju. Ne dozvoljavajte ivotinjama da peanike ili bate koriste umesto kutija sa
peskom. istite ljubimce od parazita prema preporukama, odravajte istou okoline i kontroliite
populaciju glodara.
Za sve odgajivanice (ali i domainstva sa velikim brojem maaka) trebalo bi
utvrditi dobar program za kontrolu valjkastih glista. Glavni izvori zaraze su larve kod dojilja, jaja u
okruenju i larve u tkivima domaina-prenosilaca. Sve ovo treba ukljuiti u dobar program
kontrole.
101
Prevedeni naziv
Zaraeni domain
A. tubaeforme
Maka
A. braziliense
U. stenocephala
A. caninum
Ovi paraziti mogu kod oveka da izazovu konu bolest zvanu larva migrans.
Kukiaste gliste su iroko rasprostranjene, mada je A. braziliense uobiajenija u
suptropskim i tropskim predelima, a U. stenocephala na hladnijem severu. Njihov ivotni ciklus
ima neobian preokret - ivotinje mogu da se zaraze gutanjem larvi, ali i zaraenim tlom i vodom;
jedenjem zaraenog domaina-prenosioca; pomou larvi koje prodiru kroz kou i larvi koje
zaraavaju fetuse ili mladunce preko materice, odnosno mlenih lezda.
Odrasle gliste ive u tankom crevu gde se privruju i hrane domainovom krvlju.
Odrasle legu jaja koja odlaze napolje sa fekalijama. Za 1-3 nedelje jaja se izlegu i oslobaaju se
larve. One su odlini plivai koji putuju preko kinih kapi ili rose na liu i ekaju da maka naie.
Larve prodiru u domaina bilo tako to ih ovaj proguta, bilo ukopavanjem u domainovu kou.
Preko koe: Larve koje ulaze kroz kou sele se preko krvotoka u plua i traheje i
bivaju zatim iskaljane i progutane. Privruju se za crevni zid i tako zaokruuju svoj ivotni
ciklus.
Putem gutanja: Larve mogu da budu progutane sa zaraenom hranom ili vodom,
sa vlanih povrina, ili preko domaina-prenosioca koji je zaraen larvama. Veina progutanih
102
larvi obino odlazi u creva gde i ostaju. Izvestan broj, meutim, moe da se seli kroz telesna tkiva i
na kraju u traheje, odakle bivaju iskaljane i progutane. Neke larve e da prekinu seobu i da se
uaure u miiima.
Putem materice i mleka: Larve koje se uaure u miiima mogu kasnije da se
presele u matericu trudne ivotinje i zaraze fetuse. Takoe mogu da preu i u mlene lezde dojilje
i zaraze maie koji sisaju.
Simptomi:
Kukiaste gliste mogu da izazovu teka oboljenja. Hranei se krvlju domaina koja
prenosi kiseonik, kukiaste gliste mogu da izazovu jaku anemiju. Sluzokoa, n.pr. desni, postae
bleda, ivotinja e postati slaba i ponekad e se javiti crna, kao katran spolica. Rast mladih
ivotinja je ometen a krzno moe da postane slabo i suvo. ivotinje mogu zbog infekcije da oslabe
i eventualno umru.
Kukiaste gliste u svojoj pljuvaci proizvode antikoagulant (materiju koja spreava
zgruavanje krvi) tako da se na mestu gde je kukiasta glista prikaena domainova krv ne
zgruava. Ako se glista pomeri, da bi se zakaila na drugom mestu, prvo mesto moe da nastavi da
krvari, ponekad ozbiljno.
Dijagnoza se postavlja nalaenjem jaja u fekalijama. Kod vrlo mladih ivotinja
moe da se javi jako oboljenje pre nego to zrele gliste ponu da polau jaja. Dijagnoza tada mora
da se postavi procenjivanjem znakova bolesti.
Odrasle gliste su male, dugake su 12-18 milimetara i retko se primeuju u stolici
zbog svoje veliine i sposobnosti da se vrsto prikae za crevni zid.
Ove gliste mogu da zaraze i oveka. Mogu da prodru kroz povrinu koe oveka
(obino preko bosih stopala) i zatim se sele kroz nju izazivajui kono oboljenje. Javljaju se
oteenja u obliku crvenih linija pod koom, ponekad se rasprskavajui na povrini koe. Ova
oteenja izazivaju jak svrab. Larve e obino da uginu posle nekoliko nedelja i stanje bolesti e da
nestane. U teim sluajevima larve mogu da naprave prolaz kroz kou i prodru u dublja tkiva.
Mogu da izazovu oboljenje plua i bol u miiima.
Prijavljeni su sluajevi ljudi koji su dobili crevnu infekciju pseim kukiastim
glistama. Uglavnom, ovi zaraeni ljudi ne pokazuju klinike znake bolesti.
Tretman:
Uobiajeni preparati za unitavanje crevnih parazita i preporuke kada i kako tretirati
prikazani su na kraju ovog poglavlja.
Mere predostronosti:
Da bismo spreili zarazu kukiastim glistama, treba da upamtimo da se ivotinje
zaraavaju ili preko zagaenog zemljita i vode, ili preko svojih majki.
Tretman okoline: Larve kukiastih glista mogu da ive nekoliko nedelja u hladnoj,
vlanoj zemlji, ali brzo uginu prilikom zamrzavanja ili u vrelim i suvim uslovima. Dvorita i kutije
sa peskom treba svakodnevno istiti. Ako na povrinama ima fekalnog materijala, treba ga
ukloniti, jer organski materijal umanjuje dejstvo sredstava za ienje. Rastvor izbeljivaa (10%)
je dobro sredstvo za ienje.
Sve fekalije u dvoritu svakodnevno treba sakupljati. Spaljivanje povrinskog sloja
zemlje moe da uniti larve.
103
104
Simptomi:
S. tumefaciensis kod maaka uglavnom ne izaziva oboljenje, ve kod nekih jedinki
mogu u debelom crevu da se stvore beli vorii. Ako se ovo desi, moe da se razvije hronina
dijareja.
Veina zaraza kod pasa nije oigledna, ili izaziva samo blagu dijareju. Zaraze kod
mladih tenaca mogu da postanu krajnje ozbiljne, pa i kobne. Kod njih moe da se javi dijareja ili
znaci respiratornih bolesti, ukljuujui jako zapaljenje plua.
Dijagnoza se postavlja tako to se u fekalijama, mikroskopskim pregledom, nau
jaja ili, mnogo ee, larve. Pokretljive larve se esto najbolje vide tako to se uzorak fecesa
jednostavno nanese na ploicu i pogleda kroz mikroskop. Rastvori koji se koriste za rutinski
pregled fekalija deformisae larve i uiniti ih teko prepoznatljivima. Na uzorku fecesa mogue je
izvesti poseban postupak za koncentrovanje larvi, to olakava opaanje. Ovo se naziva
Baermanova tehnika.
Tretman:
Do nedavno najei lek za tretman zaraze konastim glistama bio je tiabendazol,
mada nije odobren za make od strane FDA (Uprava za hranu i lekove). Danas se preporuuje
tretman fenbendazolom i ivermektinom, mada ni njih FDA nije odobrila. Preporuuje se da se
ivermektin (1% rastvor) da oralno, u dozi od 0,8 mg/kg (etiri puta vie od uobiajene doze). Ovaj
tretman moda mora da se ponovi. Uglavnom, ovi lekovi nisu korisni za uklanjanje larvi koje su
uaurene u tkivima.
Mere predostronosti:
Larve konastih glista ubijaju niske temperature ili suva okolina. Imperativ je da se
ivotinje dre u suvom i istom. Kao i kod drugih parazita koji se prenose fekalijama, dvorite i
kutiju sa peskom treba odravati istim. Osobe koje su u dodiru sa fekalijama treba strogo da se
pridravaju pravila higijene.
BIASTE GLISTE
(Trichuris vulpis ...)
Biaste gliste (Trichuris vulpis, Trichuris campanula) su uobiajene kod pasa i ima
ih irom sveta. Trichuris serata se javlja kod maaka, ali retko. Biaste gliste su ime dobile zbog
oblika, slinog biu. Prednji deo gliste je veoma tanak, zadnji je zadebljan. Biaste gliste ive u
debelom crevu i slepom crevu.
Pas ili maka se zaraavaju tako to konzumiraju hranu ili vodu zagaenu jajima
biaste gliste. Poto su progutana, jaja se izlegu i kroz tri meseca larve sazru u odrasli oblik u
slepom i debelom crevu, gde usta ukopaju u zid creva i hrane se krvlju. Odrasle gliste polau jaja
koja se izbacuju sa fekalijama. Jaja moraju da provedu u zemljitu oko 1 mesec da bi sazrela i
postala sposobna da izazovu zarazu.
Simptomi:
Znaci zaraze se menjaju u zavisnosti od broja glista u crevu. Mali broj glista ne
izaziva znake, ali vei broj moe da dovede do zapaljenja crevnog zida. Upaljeno crevo stvara
veliku koliinu sluzi. Ponekad se javlja krvarenje u crevu, koje moe da dovede do anemije.
ivotinje mogu da imaju dijareju i da gube teinu.
105
Kod vrlo tekih zaraza gliste mogu da probiju zid creva i zapaljenje koje usled toga
nastupa dovodi do prirastanja creva za telesni zid. ivotinje koje imaju ovo stanje mogu uestano
da liu svoj desni bok, gde se deava prirastanje.
Bilo je sluajeva zaraavanja ljudi sa T. vulpis. ea zaraza kod ljudi je vrstom T.
trichuria, ovejom biastom glistom.
Dijagnoza se postavlja nalaenjem jaja u fekalijama. Ova jaja treba razlikovati od
jaja gliste koja zaraava beiku (Capillaria plica) i C. aerophila, parazita respiratornog sistema, ali
ija jaja mogu da se nau u fekalijama.
Tretman:
Za preparate, videti tabelu na kraju ovog poglavlja.
TRIHINELA
(Trichinella spiralis)
Bolest izazvana Trichinell-om spiralis nije znaajna kod ljubimaca, mada se javlja.
Trihineloza moe da bude znaajna bolest kod ljudi i zato je ukljuen ovaj kratki prikaz.
Odrasla glista trichina ivi u tankom crevu. Ona ne stvara jaja, ve ive larve koje
prolaze kroz crevo i sele se po telu. Larve esto svoj put zavravaju u miinom tkivu gde stvaraju
zid oko sebe (uaure se) i tu mogu da ostanu godinama, uspavane ali ive. ivotinja se zarazi
jedui miie (meso) ili druge organe zaraene ivotinje. Uglavnom su svinje izvor zaraze za
ivotinje i ljude. Uaurene larve u svinji mogu da ive i do 11 godina.
Simptomi:
Znaci bolesti se uglavnom ne vide, ni kod domaih, ni kod divljih ivotinja. Ljudi,
pak, mogu da postanu teko bolesni i ak umru. Kada su odrasle gliste u crevu, osoba moe da
povraa, ima dijareju, povienu temperaturu i bude utuena. Kada se larve sele izazivaju upalu
krvnih sudova. Moe da se javi hemoragija (krvarenje) pod korenom nokata i beonjaama. Kada se
larve uaure u miiima dolazi do jakih zapaljenja, bola i slabosti. U najteim sluajevima mogu
da se jave zapaljenje plua, zapaljenje mozga (encefalitis) i otkazivanje srca.
Trihinoza ljudi se najee otkriva za vreme perioda kada su larve uaurene u
miiima. Simptomi koji su sa ovim povezani uglavnom dovode ove osobe lekarima. Dijagnoza se
obino postavlja analizom krvi, koja bi ukazala na zapaljenjske procese i dokazala oteenje
miia.
Tretman:
Nekoliko lekova je efikasno u unitavanju larvi u miiima, ukljuujui mebendazol
(koji se i inae koristi za unitavanje nematoda).
Trihinele ima irom sveta. Bila je mnogo ea pedesetih godina. 1950. je otkriveno
da se svinje zaraavaju jedui otpatke u kojima ima sirovog mesa. Povedena je kampanja za
obrazovanje stanovnitva, koja naroito ukazuje na vanost kuvanja mesa, posebno svinjskog, na
temperaturi (u unutranjosti mesa) od bar 70C.
Zamrzavanje moe da uniti larve T. spiralis. Komade mesa tanje od 15 cm treba
zamrznuti na temperaturi od -15C bar 20 dana da bi se larve ubile.
106
CESTODE
Cestode (pantljiare) su gliste klase Cestoda u okviru kola Platyhelminthes. Ova
klasa se deli na dve potklase, Cestodaria i Eucestoda, a ovoj drugoj pripadaju rodovi koji
parazitiraju kod sisara.
Pantljiare su pljosnate, segmentirane gliste. Sastoje se od glave, vrata i segmenata.
Glava obino ima sisaljke ili miine kanale koji omoguavaju pantljiarama de se privrste za
crevo ivotinje.
Svaki segment pantljiare ima svoje sopstvene organe za razmnoavanje. Novi
segmenti se neprestano stvaraju u predelu vrata, dok oni sa repa bivaju odbaeni kad sazru. Ovi
zreli segmenti sadre veliki broj jaja koja su esto grupisana u pakete. Segmenti mogu esto da se
primete blizu anusa psa ili make. Ovi segmenti mogu da se pokreu ako su nedavno izbaeni ili,
ako su osueni, izgledaju kao zrna nekuvanog pirina ili semenke krastavca. Infekcije pantljiarom
se obino primeuju kada se ovi segmenti pronau na ivotinji.
Sve pantljiare maaka i pasa imaju ivotne cikluse koji ukljuuju domainaposrednika. To su obino buve, ribe i domae ivotinje kao ovce i svinje. Svi odrasli oblici ovih
pantljiara ive u probavnom sistemu make ili psa. Zanimljivo je da same pantljiare nemaju
probavni sistem, ve apsorbuju hranljive materije kroz kou.
Najuobiajenije pantljiare maaka i pasa:
Dipylidium caninum (psea pantljiara)
Vrste Taenia (tenija)
Echinococcus granulosus i E. Multiocularis (ehinokokus)
Diphyllobotrium latum (deverikina pantljiara)
Spirometra mansonoides (spirometra)
PSEA PANTLJIARA
(Dipylidium caninum)
Odrasli oblik D. caninum ivi u makama, psima, lisicama i moda u ljudima.
Nalazi se irom sveta. Domaini-posrednici su buva ili vaka.
Odrasla glista, koja moe da bude dugaka do 50 cm, ivi u tankom crevu.
Segmenti puni jaja se izbacuju sa fekalijama. Dok su topli, segmenti su aktivni, ali kako se sue
oni se raspuknu i oslobaaju jaja iz svoje unutranjosti. Vaka ili buva pojedu ta jaja. Unutar
insekta jaja se razvijaju u nezreli oblik. Kada pas ili maka pojedu insekta, nezreli oblik se razvije
u odraslu glistu i ivotni ciklus je dovren.
Simptomi:
Kod tekih zaraza, moemo da primetimo bol u trbuhu ili nervozu kod ivotinje.
ivotinja moe da povraa i ponekad da ima greve. Smatra se da grevi potiu od otrova koje
pantljiara stvara. Aktivni segmenti oko analnog predela mogu ivotinju da nateraju da ih lie, ili
da trlja ovaj predeo po podu.
Obino su deca ta koja se zaraze ovom pantljiarom tako to progutaju larvu buve
ili odraslu vaku. Uglavnom, kod ljudi se simptomi viaju retko. Kod jakih zaraza mogu da se jave
bol u trbuhu, dijareja i svrab u analnom predelu.
107
Domain
Domain-posrednik
T. saginata
ovek
Stoka
T. solium
ovek
Svinja
Pas, medved
T. krabbei
Pas
Irvas
T. multiceps
Pas
Ovca
T. ovis
Pas
Ovca, koza
T. pisiformis
Pas
Kuni, glodari
T. serialis
Pas
Kuni, zec
Maka
Glodari
T. hydatigena
T. taeniaformis
Psi ili make mogu da ostanu zaraeni godinu ili due i pantljiara moe da
dostigne duinu do 2 metra.
Simptomi:
ak i kod jakih zaraza, malo je znakova zaraze sem pruritisa (svraba) oko analnog
predela i pronaenih segmenata prilepljenih za krzno ivotinje. Retko se javljaju crevne smetnje.
Uglavnom, domain-posrednik pokazuje mnogo vie znakova bolesti od krajnjeg domaina.
108
Zbog toga to se jaja esto oslobaaju iz segmenata pre nego to se segmenti izbace
sa fekalijama, glavna metoda za postavljanje dijagnoze je mikroskopski fekalni pregled. Sva jaja
tenija su slina, a identina su jajima ehinokokusa.
Tretman:
Vrste tenije su mnogo prijemivije na antihelmintike od ostalih vrsta pantljiare.
Efikasni tretmani ukljuuju prazikvantel i epsiprantel, kao i mebendazol.
Mere predostronosti:
Prevencija mora da se zasniva na zabrani makama i psima da jedu sirovo meso i
iznutrice i da love divlje ivotinje. Nezreli oblici u domainu-posredniku se unitavaju
zamrzavanjem ili kuvanjem. Vana je kontrola glodara.
EHINOKOKUS
(Echinococcus granulosus, E. multiocularis)
Psi i divlji kanidi slue kao konani domain za E. granulosus. Biljojedi, kao to su
ovce, su domaini-posrednici. Lisice, make i psi su konani domaini za E. multiocularis, a
leminzi i tekunice su domaini-posrednici. Ljudi takoe mogu da slue kao domaini-posrednici za
obe vrste ehinokokusa. Zaraza kod ljudi izaziva teku, ponekad smrtonosnu bolest zvanu
ehinokokoza.
Domain-posrednik proguta jaja ehinokokusa koja su izbaena sa fekalijama
konanog domaina. Jaja se izlegu i nezreli oblik prodire u zid creva domaina-posrednika i seli se
u razne organe, obino u plua i jetru. Razvijaju se velike ciste, prenika 5-12,5 cm, koje sadre
hiljade zaraznih, granulastih oblika.
Kada konani domain proguta ciste, svaki od zaraznih oblika koji se nalazio u
cistama moe da se razvije u odraslu pantljiaru koja je obino dugaka manje od 7 mm. Odrasle
gliste se privruju za tanko crevo gde mogu da ive do dve godine.
Simptomi:
Kao i kod pantljiara Taenia, konani domain retko pokazuje znake bolesti, osim
ako pantljiare nisu prisutne u velikom broju. Obino ni domain-posrednik ne pokazuje znake
zaraze.
Jaja ove pantljiare se ne izbacuju ravnomerno sa stolicom. Ako se pronau jaja,
prosto je nemogue razlikovati ih od jaja Taenia, koja je mnogo ea pantljiara.
Tretman:
Prazikvantel u dozama od 5 mg/kg se obino koristi za tretman maaka i pasa
zaraenih ehinokokusom. (Domai proizvoa Zdravlje iz Leskovca svoj proizvod Helmivet (mebendazol)
deklarie kao efikasan protiv ehinokokusa). Vie informacija o preparatima za tretman nai ete na kraju
ovog poglavlja.
Mere predostronosti:
Kontrola ehinokokusa zasniva se na spreavanju maaka i pasa da jedu delove ili
pak cele domaine-posrednike. ivotinje ne smeju da se hrane iznutricama ili nekuvanim mesom.
Mora da se kontrolie populacija glodara.
109
110
Tretman:
Tretman prazikvantelom je esto pravi izbor kod maaka i pasa. Iako ga FDA nije
odobrila za ovu svrhu, uobiajena je i prihvaena praksa da se ovaj lek koristi u ovu svrhu. Doze
koje se preporuuju variraju. Ljudi se tretiraju prazikvantelom i niklozamidom.
Mere predostronosti:
Prevencija se sprovodi spreavanjem ivotinja da jedu sveu ili nedokuvanu ribu.
PROTOZOE
KOKCIDIJA
(Coccidia)
Kokcidija su protozoe (jednoelijski organizmi) koji se razmnoavaju u crevnom
sistemu pasa i maaka, najee kod maia i tenaca mlaih od est meseci, kod odraslih ivotinja
iji imuni sistem je oslabljen ili kod ivotinja koje su na drugi nain izloene pritisku (promena
vlasnika, prisustvo druge bolesti).
Kod pasa i maaka, veina kokcidija je roda Isospora. I. felis i I. rivolta su najee
vrste kod maaka. Nezavisno od toga koja vrsta je prisutna, o bolesti uglavnom govorimo kao o
kokcidiozi. Kako mae odrasta, ono razvija prirodni imunitet prema dejstvu kokcidije. Kao odrasla
jedinka, moe da nosi kokcidiju u svojim crevima, izbacuje ciste (uaurene larve) sa svojim
fekalijama, ali da ne osea nikakvo dejstvo.
Mae se ne raa sa kokcidijom u svojim crevima. Meutim, poto je roeno, mae
je esto izloeno fekalijama svoje majke i ako ona izbacuje sa njima zarazne ciste, mlade ivotinje
e verovatno da ih progutaju i kokcidija e da se razvije u njihovim crevima. Poto mladi maii,
obino oni mlai od est meseci, nemaju imunitet prema kokcidiji, organizmi e da se reprodukuju
u velikom broju i parazitirae u crevima mlade ivotinje. Ovo esto ima opasne efekte.
Od izlaganja kokcidiji u fekalijama do razvitka bolesti treba oko 13 dana. Veina
maia koji boluju od kokcidije su stoga stari dve nedelje, ili vie. Iako je veina infekcija rezultat
prenoenja sa majke, ovo nije uvek sluaj. Svako zaraeno mae je zarazno za druge maie. U
odgajivanicama, prihvatilitima, bolnicama za ivotinje i t.d. razborito je izolovati te koji su
zaraeni od onih koji nisu.
Simptomi:
Prvi znak da ivotinja pati od kokcidioze je dijareja. Ona moe da bude izmeu
blage i veoma jake, zavisi od stepena zaraze. Mogu da budu prisutni krv i sluz, posebno kod
sluajeva koji su jako napredovali. ivotinje koje su jako pogoene mogu takoe da povraaju,
izgube apetit, postanu dehidrirane i, u nekim sluajevima, umru od ove bolesti.
Veina zaraenih maia koje su autori sretali bili su u starosnoj grupi od etiri do
dvanaest nedelja. Mogunost kokcidioze treba uvek uzeti u obzir ako se u ovoj starosnoj grupi jave
retke stolice ili dijareja. Mikroskopskim pregledom stolice treba da se pronau ciste, to potvruje
dijagnozu.
Iako su mnogi sluajevi uglavnom blagi, nije neobino videti da jake, krvave
dijareje prouzrokuju dehidraciju pa ak i smrt. Ovo je najee kod ivotinja koje boluju, ili su
zaraene, od drugih parazita, bakterija ili virusa. Kokcidioza je veoma zarazna, posebno meu
111
mladim maiima. itava uzgajalita mogu da postanu zaraena, sa maiima raznih starosnih
grupa koji su istovremeno pogoeni.
Tretman:
Treba pomenuti da napetost igra ulogu u razvoju kokcidioze. Nije neobino da
naizgled zdravo mae stigne u svoj novi dom i posle nekoliko dana dobije dijareju, sa dijagnozom
kokcidije. Ako je mae bilo u novom domu krae od trinaest dana, onda je imalo kokcidiju pre
dolaska. Upamtite da je period inkubacije oko trinaest dana. Ako je mae sa novim vlasnikom bilo
nekoliko nedelja, onda je kokcidiji bilo izloeno po svoj prilici posle dolaska u novi dom. Autori
ovo naglaavaju jer su bili umeani u sudske sporove oko toga ko je odgovoran za trokove
leenja, odgajiva ili vlasnik. Obino je kokcidija bila prisutna, da bi se ispoljila za vreme perioda
privikavanja na novi dom.
Na sreu, kokcidija se lei. Lekovi kao sulfadimetoksin i trimetoprim-sulfadijazin
su efikasni u leenju i prevenciji kokcidije. Poto ovi lekovi ne ubijaju ove organizme, ve pre
suzbijaju njihovu sposobnost razmnoavanja, odstranjivanje kokcidije iz creva nije brzo.
Zaustavljanjem protozoine sposobnosti da se reprodukuje, mladunetu se omoguava da razvije
sopstveni imunitet i ukloni organizme. Obino je potreban tretman lekovima od pet ili vie dana.
Mere predostronosti:
Zbog toga to se kokcidija prenosi putem fekalija ivotinje nosioca, veoma je vano
sprovoditi strogu sanitaciju. Sav fekalni materijal mora da bude uklonjen. Hrana i voda nipoto ne
smeju da budu zagaeni fekalijama. U svako doba treba da bude obezbeena ista voda. Veina
sredstava za dezinfekciju ne deluje uspeno na kokcidiju; sagorevanje fekalija i ienje parom,
potapanje u kljualu vodu ili 10% rastvor amonijaka su najbolji naini za ubijanje kokcidije.
Kokcidija podnosi zamrzavanje.
Bubavabe i muve mogu mehaniki da prenesu kokcidiju sa jednog mesta na drugo.
Mievi i sline ivotinje mogu da nose kokcidiju i, kada ih maka ulovi i pojede, bude zaraena.
Stoga je kontrola insekata i glodara veoma vana u prevenciji kokcidioze.
Psee i maje vrste kokcidije ne mogu da zaraze oveka.
ARDIJA
(Giardia cati)
ardija su protozoe koje ive u tankim crevima pasa i maaka. Nalaze se u mnogim
delovima sveta. Infekcija ardijom se naziva ardijaza.
Mnoge stvari o ovom parazitu ne znamo. Strunjaci se ne slau oko toga koliko
vrsta ardije postoji i koja od njih napada koje ivotinje. Veterinari se ak ne slau ni oko toga
koliko su infekcije ardijom uobiajene i kada ih treba tretirati. Uglavnom, smatra se da je
infekcija ardijom uobiajena, ali bolest je retka. Mnogo toga o ivotnom ciklusu jo ne znamo.
ardija se razmnoava deobom. Maka postaje zaraena jedui cistini oblik
parazita. U tankom crevu cista se otvara i oslobaa aktivni oblik koji se naziva trofozoit. Ovaj
poseduje flagele, strukture nalik na dlaku, koje se kao bi pokreu levo-desno, omoguavajui im
da se kreu unaokolo. Prikainju se za zid creva i razmnoavaju deobom na dva. Posle neznanog
broja deoba, u nekom stupnju, na neznanom mestu, ovaj oblik stvara oko sebe zid (pretvara se u
cistu) i prelazi u fekalije. ardija u fekalijama moe da zagadi okolinu i vodu i zarazi druge
ivotinje i ljude.
112
Simptomi:
Veina infekcija ardijom su asimptomatine. U retkim sluajevima u kojima se
bolest javlja, uglavnom su zaraene mlae ivotinje i uobiajeni znak je dijareja. Dijareja moe da
bude akutna, povremena ili hronina. Zaraene ivotinje obino ne gube apetit, ali mogu da gube
teinu. Fekalije su obino nenormalne, blede, loeg mirisa i deluju masno. U crevima ardija
spreava pravilnu apsorpciju hranljivih materija, oteuje fino tkivo creva i utie na varenje.
Dijagnostika:
ardijaza je vrlo teka za dijagnostiku zbog toga to su protozoe toliko male a i ne
prenose se sa svakom stolicom. esto je potrebna serija testova stolice (jedan test dnevno, tri
dana). Posebni dijagnostiki testovi, pored rutinskog pregleda stolice, neophodni su za
identifikaciju ardije. Postupci koje koristimo za identifikaciju oblih (Toxocara) i kukiastih glista
(Ancylostoma, Uncinaria), ubijaju aktivni oblik ardije i koncentriu cistini oblik.
Da bi se video aktivni oblik, moe na mikroskopskoj ploici da se pomea sa
vodom mala koliina stolice i pregleda sa velikim poveanjem. Poto ovaj oblik ima flagele,
moete da ih vidite kako se pomeraju unaokolo. Aktivni oblici se mnogo ee pronalaze u retkoj
stolici. Ako ikada imate priliku da pod mikroskopom vidite aktivni oblik ardije, iskoristite je! To
je stvorenje zanimljivog izgleda. Krukastog je oblika i njegova anatomija doprinosi da lii na lik
iz crtaa, sa oima, nosem i ustima. Kada se jednom vidi, ne zaboravlja se.
Ciste se mnogo ee nalaze u vrstim stolicama. Za odvajanje cisti od ostatka
stolice koriste se specijalni rastvori. Deo rastvora koji sadri ciste se zatim ispituje mikroskopski.
Testovi koji utvruju prisustvo antigena ardije u fekalijama su sve dostupniji.
Mnogo tee se izvode, skuplji su, a njihova preciznost moe da ne bude vea od drugih metoda. U
budunosti e ovi testovi, nadamo se, biti savreniji tako da emo mnogo tanije moi da
postavimo dijagnozu infekcije ardijom.
Sada treba protumaiti rezultate testa. To za Vaeg veterinara moe da predstavlja
dilemu. Ono to vidite (ili ne vidite), nije uvek tana predstava onog to imate. Negativan test
moe da znai da ivotinja nije zaraena. Takoe moe da znai da ima premalo ardije u uzorku
stolice koja je ispitana. Negativni rezultati testa su uobiajeni kod zaraenih ivotinja. Ako se javi
negativan test, veterinar e esto da sugerie ponavljanje ispitivanja stolice bar jo dva puta, na
razliitim uzorcima uzetim razliitih dana. Ponovljeni testovi su esto neophodni za konano
pronalaenje organizma.
ta sa pozitivnim testom? ardija moe da se nae kod mnogih maaka, sa i bez
dijareje. Ako pronaemo ardiju, da li je ona uzrok dijareje, ili je samo koincidencija da smo je
pronali? ivotinja moe zaista da ima dijareju prouzrokovanu bakterijskom infekcijom, dok smo
ardiju (u ovom sluaju bezopasnu) sasvim sluajno pronali. Rezultate testova uvek treba
tumaiti u svetlosti znakova, simptoma i istorije bolesti.
Tretman:
Evo nas opet; tretman je takoe kontroverzan. Pitanje je kada tretirati. Ako je
ardija naena kod make koja nema simptome, treba li je tretirati? Poto ne moemo da znamo da
li G. cati moe da zarazi oveka, esto nastupamo sa oprezom i tretiramo asimptomatiki zaraenu
ivotinju da bismo spreili mogui prelazak na ljude.
Ako jako sumnjamo na infekciju ardijom, ali ne moemo da naemo organizam,
treba li u svakom sluaju da tretiramo? To se esto ini. Poto je esto teko utvrditi postojanje
ardije u fekalijama maaka koje imaju dijareju, ako nema drugih oitih uzroka dijareje, esto
tretiramo ivotinju za ardijazu.
113
Postoji nekoliko tretmana za ardijazu; neki od njih nisu odobreni od strane FDA
(amerika Uprava za hranu i lekove) za tretman ardijaze kod maaka. Jedan od njih je metronidazol,
ali on je stara praksa. Dobra stvar u vezi sa ovim lekom je da takoe ubija neke tipove bakterija
koje mogu da izazovu dijareju. Tako, ako je dijareja izazvana bakterijama a ne ardijom, mi ipak
ubijamo uzronika i eliminiemo simptome. Na alost, metronidazol ima neke nedostatke.
Utvreno je da nije 100% efikasan. Sumnja se da je teratogen, zato ne sme da se daje trudnim
ivotinjama. Na kraju, ukus mu je veoma gorak tako da mnoge ivotinje odbijaju da ga piju,
posebno make.
Hinakrin hidrohlorid je korien ranije, ali nije ba efikasan i moe da proizvede
neeljene efekte kao to je letargija, povraanje, anoreksija (gubitak apetita) i poviena
temperatura.
Furazolidin se koristi efikasno u tretmanu ardijaze kod maaka. Moe da izazove
povraanje i dijareju i ne sme da se koristi kod trudnih maaka.
Noviji lek, albendazol, pokazao se 50 puta efikasnijim od metronidazola i 10 - 40
puta efikasniji od hinakrin hidrohlorida, prilikom ubijanja ardije u laboratoriji. Nije odobren za
make. Primeeni su neki ozbiljni neeljeni efekti albendazola, ukljuujui oteenje kotane sri.
Poto takoe moe da izazove uroene defekte, ne sme da se koristi kod trudnih ivotinja.
U novom malom prouavanju, fenbendazol se pokazao efikasnim u tretmanu
ardijaze kod pasa, ali nije odobren za primenu kod maaka.
Sada dolazimo do jo jedne nepoznanice. Mogue je da ovi tretmani samo uklanjaju
ciste iz fekalija a ne ubijaju svu ardiju u crevima. Ovo znai da je, ak iako je fekalni pregled
posle tretmana negativan, organizam jo uvek prisutan u crevima. Ovo je posebno tano kod
starijih tretmana. Stoga tretirane ivotinje jo uvek mogu da budu izvor zaraze za ostale.
Tabela saima prethodne informacije:
Preparat
Doza
Metronidazol
Ne
Hinakrin hidrohlorid
Ne
Albendazol
Ne
Furazolidin
Ne
Mere predostronosti:
Ciste mogu da ive nekoliko nedelja do nekoliko meseci izvan domaina u vlanoj i
hladnoj okolini. Stoga travnjaci, parkovi, tenare i druge povrine koje mogu da budu zaraene
ivotinjskim fekalijama, mogu da budu izvor zaraze za Vaeg ljubimca. Treba da drite svog
ljubimca podalje od prostora zagaenog fekalijama drugih ivotinja. To nije uvek lako.
Kao i kod drugih parazita sistema za varenje, prevencija irenja ardije se
usredsreuje na testiranje i tretman zaraenih ivotinja i na primenu sanitarnih mera za smanjenje
ili ubijanje organizama u okruenju. Rastvor lizola, izbleivaa ili amonijaka su efikasni protiv
ardije.
Na kraju, moe li ardija da zarazi oveka? To je jo jedna nepoznanica. Postoje
mnoge vrste ardije i strunjaci ne znaju da li one zaraavaju samo specifine domaine. Izvori
nekih infekcija kod ljudi povezani su sa dabrovima i drugim divljim i domaim ivotinjama. Dok
114
115
116
117
Moe li gnatostoma da zarazi oveka? Larve koje se sele naene su pod koom gde
stvaraju tunele koji se razvijaju u gnojna zapaljenja. Larve takoe mogu da se sele do oka ili
mozga, izazivajui ogromna oteenja.
FIZALOPTERA
(Physaloptera)
Vrste fizaloptere nalaze se irom sveta i zaraavaju tako razliite ivotinje kao to
su jeevi, golubovi i majmuni. Odrasla fizaloptera izgleda kao skraena verzija valjkaste gliste i to
je ono to stvara izvesnu zabunu. Ako se nae u pseoj ili majoj povraci, lako moe da se
pomisli da je valjkasta glista. Jaja fizaloptere kao i valjkastih glista se nalaze u fekalijama, ali se
razlikuju po izgledu.
Odrasla glista se prikainje za eludani zid maaka i pasa i njena jaja odlaze u
fekalije. Bube progutaju jaja koja sadre larve. Pas ili maka koji pojedu insekta postaju zaraeni.
Ne smatra se da je fizaloptera ozbiljan uzronik oboljenja, ali u nekim sluajevima
moe da izazove krvarenje u elucu. Kod jakih zaraza moe da doe do povraanja, gubitka apetita
i pojave crne, kao katran, stolice. Nema poznatog tretmana, meutim, noviji preparati kao
fenbendazol mogu da budu efikasni.
IENJE OD PARAZITA
KOLIKO ESTO
Strateko ienje je praksa koju preporuuje Ameriko udruenje veterinara
parazitologa (AAVP) i Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
* tenci
Otponite tretman sa 2 nedelje, ponovite ga u 4, 6 i 8 nedelja starosti. Posle toga
upotrebite preventivni lek protiv sranog crva, koji je takoe efikasan protiv kukiastih i oblih
glista.
* Maii
Kod maia, poto se ne javlja prenatalna infekcija, izluivanje jaja poinje kasnije
nego kod tenaca i u nekim podrujima rizik od valjkastih i kukiastih glista kod maaka je
srazmerno manji; ienje maia moe da otpone sa 6 nedelja starosti i treba da se ponovi sa 8 i
10 nedelja.
Dojilje
Tretirati jednovremeno sa mladima.
Odrasli psi i make
Tretirati redovno zbog preventive. Motrite na parazite u okolini i uklanjajte ih.
Novousvojene ivotinje
Tretirati odmah, zatim nakon 2 nedelje i potom prema gornjim preporukama.
118
Fekalni pregled
Fekalni pregled bi trebalo izvesti odmah po odbijanju maia od dojenja, 4-8
nedelja posle poslednjeg tretiranja zaraze, u vreme redovnog godinjeg pregleda i pre parenja
enki.
Deluje na
Minimalna starost/teina
Dihlorofen/toluen
V, K, T, P
Dihlorvos
V, K, T, P
V, K, B, T, P
Fenbendazol
V, K, B, T
nema granice
Mebendazol
V, K, B, T
nema granice
V, K, T, P
Prazikvantel
T, P
> 6 nedelja
Epsiprantel
T, P
> 7 nedelja
Febantel/prazikvantel
Soli piperazina
Pirantel pamoat/prazikvantel
119
120
121
122
123
prirodno starenje, ili bivaju iskoriena unitavanjem organizma koji izaziva bolest, telo ivotinje
ne moe da ih zameni.
Meutim, u sluaju aktivnog imuniteta, kada imuni sistem ponovo doe u dodir sa
istim organizmom, proizvede se jo vie antitela. Aktivni imunitet je veit, dok pasivni nije.
124
ZAKLJUAK
Imuni sistem je neverovatan odbrambeni mehanizam koji titi telo od mnogo vrsta
uzronika koji izazivaju bolesti ukljuujui bakterije, viruse, otrove i parazite. Uroeni deo
imunog sistema, ukljuujui kou, je prva linija odbrane, nespecifian je i obezbeuje zatitu od
mnogih stranih napadaa. Adaptivni (prilagodljivi) deo imunog sistema je mnogo specifiniji,
reaguje na jedinstvene molekule zvane antigeni i koristi antitela i elijski imunitet da oslobodi telo
stranih materija. Adaptivni deo imunog sistema moe da upamti prethodna izlaganja stranoj
materiji i da reaguje bre i jae kod ponovnog izlaganja. Telo moe da stekne imunitet prenosom
sa druge ivotinje (pasivni imunitet), ili sopstvenim izlaganjem i reagovanjem na stranu materiju
(aktivni imunitet). Ponekad imuni sistem moe da radi pogreno i da ili napada sopstveno telo
(autoimunitet), pretera u reakciji (preosetljivost), ili da reaguje nedovoljno (nedostatak imuniteta
ili potisnutost).
KRV I ANALIZE KRVI
Bilo da je u pitanju ovek, pas, maka, ili ak i ptica ili lasica, kada je bolestan,
njegovi lekari obino vade uzorak krvi i vre neke analize da pomognu u odreivanju dijagnoze.
Ove analize su uglavnom jednog od dva tipa. Prvi tip je krvna slika, koja odreuje broj i tipove
prisutnih krvnih zrnaca (elija). Nauka koja se bavi ovim, elijskim delom krvi, zove se
hematologija. Drugi tip analize je biohemijska analiza koja meri koliine razliitih elektrolita,
enzima ili hemijskih jedinjenja u tenom delu uzorka. Ponekad ove analize pribavljaju malo
informacija o sluaju, ali mnogo tipinije, one su najbri i najbolji alat za dijagnostiku koji je
dostupan doktoru.
SASTOJCI KRVI
Krv se sastoji od tenog dela plus razliitih krvnih elija. Njena uloga je da prenosi
hranljive materije i kiseonik do elija; otpatke i ugljen dioksid do organa odgovornih za njihovo
uklanjanje ili razlaganje; takoe i da brani telo od bakterija, virusa i drugih organizama.
Teni deo krvi naziva se plazma, ako krv nije zgruana, a serum ako jeste. Ovaj
teni deo, bez elija, je uglavnom boje slame ili svetlo-ute boje. Teni deo krvi se koristi u
hemijskim analizama.
Svaka kap krvi sadri doslovno milione krvnih elija. Mada uzorak uzet za krvnu
sliku moe da izgleda mali, on sadri tako ogroman broj elija da je odlian i taan pokazatelj
ukupnog broja ovih elija naenih u krvotoku. Krvna slika se odnosi na koliine i tipove crvenih i
belih krvnih elija (zrnaca) i trombocita.
Crvene krvne elije (zrnca)
Pogledajmo najpre crvena krvna zrnca. Ona su siuni teglei konji zadueni za
prenos kiseonika do tkiva. Ona sadre molekule hemoglobina. Kiseonik koji je unet u naa tela se
povezuje sa hemoglobinom dok crvena krvna zrnca prolaze kroz plua. Crvena krvna zrnca zatim
isporuuju kiseonik svim ostalim elijama u telu, a ugljen dioksid vraaju natrag do plua. Crvena
krvna zrnca se stvaraju u kotanoj sri. Kotana sr stalno proizvodi nova crvena krvna zrnca poto
je njihov ivotni vek samo oko 90 dana (kod maaka, kod ljudi je 120 dana ). Telo moe brzo da
odgovori da bi odralo broj crvenih krvnih zrnaca prisutnih u krvnim sudovima. Telo meri njihov
broj jednostavnim proraunavanjem koliine kiseonika koji se isporuuje tkivima. Ako nema
dovoljno kiseonika, onda telo to vidi kao potrebu za jo crvenih krvnih zrnaca.
Ako je brzo potrebno vie crvenih zrnaca, onda e u krvotok iz kotane sri da bude
osloboeno vie nezrelih elija (zvanih retikulociti). Ako je, meutim, prisutan odgovarajui broj
elija, to e da uspori oslobaanje novih.
125
Hematokrit: Kod krvne slike odreujemo broj crvenih zrnaca na nekoliko naina.
Najbri i najlaki (i najslikovitiji ) nain zove se hematokrit, koji je poznat i kao zapremina
grupisanih zrnaca. Krvni uzorak se stavlja u malu epruvetu i unosi u centrifugu. Ova naprava vrti
epruvetu nekoliko hiljada obrtaja u minutu. elije su tee od plazme pa se grupiu na dnu
epruvete. Tada se odreuje procenat udela elija u ukupnoj koliini krvi u epruveti. Normalna
vrednost za make je 29 - 50%.
Ako je zapremina grupisanih zrnaca mala, ima manje crvenih zrnaca u telu nego to
bismo oekivali. Ovo stanje je poznato kao anemija. Kod jakih sluajeva anemije, ivotinja bi
verovatno imala blede desni i sluzokou u ustima i izgledala slabo i umorno jer bi njeno telo
dobijalo manje kiseonika nego to mu je potrebno. Anemije su dalje klasifikovane kao
regenerativne i neregenerativne. Kod prvih, ako je broj crvenih zrnaca manji od normalnog, telo
odgovara oslobaanjem novih retikulocita u krvotok. Kod neregenerativne anemije, ima vrlo malo,
ili nimalo, nezrelih crvenih zrnaca u uzorku i telo nastavlja sa gubljenjem crvenih zrnaca, a nova
ne proizvodi. Neregenerativna anemija je vrlo, vrlo ozbiljna i brzo postaje pretnja po ivot.
Ako je zapremina grupisanih zrnaca vea od 55, kae se da je uveana. Ovo se via
kod dehidriranih ivotinja, poto njihova krv postaje koncentrovanija. To se primeuje i u drugim
uslovima, kao to su neki sluajevi oka, reakcija na veliku visinu (vazduh je rei pa je manje
kiseonika, stoga se vie crvenih zrnaca puta u opticaj), plunih bolesti i t.d. Upamtite, sve to
umanjuje koliinu kiseonika koji stie u tkiva, dovee do poveanja broja crvenih krvnih zrnaca.
Broj crvenih krvnih zrnaca: Moemo takoe da merimo stvarni broj crvenih krvnih
zrnaca u datoj koliini krvi. Ovo je mnogo tee izvesti nego hematokrit. Daje se kao stvarni broj
elija u jednom mikrolitru. Normalna vrednost je, proseno, 6.1 - 11.9 x
106 (znai miliona)
12
crvenih krvnih zrnaca u mikrolitru, odnosno 6.1 - 11.9 x 10 (biliona) u litru, zavisi od toga kako
koja laboratorija prikazuje.
Hemoglobin: Konaan nain za procenu krvne slike je odreivanje prisutnog
hemoglobina. Kod nekih anemija broj crvenih zrnaca moe da ne bude nizak, ali ako krvna zrnca
sadre manju koliinu hemoglobina od normalne, znaci anemije mogu da budu sasvim jaki.
Normalni nivo hemoglobina je 90 - 156 g/l.
126
Granulociti
Neutrofili: Neutrofili se takoe stvaraju u kotanoj sri. Zrele elije imaju viestrano
jezgro i nazivaju se segmentirane elije, dok nezrele elije imaju jednostrano jezgro i nazivaju se
tapiaste. tapiasti neutrofili su, dakle, mlai od segmentiranih. Ove elije funkcioniu tako
to u stvari gutaju bakterije koje izazivaju bolesti, kao i druge sitne estice. U prisustvu bakterijske
infekcije njihov broj u periferijskoj krvi raste, kotana sr oslobaa u krvotok vie mladih elija i
procenat tapiastih raste u odnosu na segmentirane. Normalan broj zrelih neutrofila je izmeu
2500 i 12500 u mikrolitru. Normalno za tapiaste je priblino 100 do 300 u mikrolitru.
Kada ukupni broj neutrofila naraste, to je obino znak bakterijske infekcije ili nekog
oblika ekstremne napetosti. Ako broj tapiastih drastino naraste u poreenju sa segmentiranim,
to se smatra jaom reakcijom jer telo oslobaa sve vie i vie nezrelih elija u krvotok da bi se
odbranilo od infekcije. Kod veine virusnih infekcija ukupni broj neutrofila se smanjuje.
Eozinofili: Eozinofila normalno ima manje nego neutrofila. Oni se takoe stvaraju u
kotanoj sri i njihov normalan broj je 100 do 1200 u mikrolitru. Takoe imaju sposobnost da
gutaju strane estice. Njihov broj u krvotoku se poveava kada ivotinja pati od infekcije
parazitima, ili ima alergije. U uslovima koji prouzrokuju ekstremno ili produeno optereenje
(stres), broj eozinofila se smanjuje.
Bazofili: Poslednji od granulocita su bazofili. Ovo su najmanje uobiajeni od svih
leukocita. U mnogim uzorcima uopte ih nema. Funkcija im je nepoznata, a takoe nastaju u
kotanoj sri.
Agranulociti
Limfociti: Od svih agranulocita, najobilniji su limfociti. Normalno ih ima 1500 7000 u mikrolitru. Stvara ih i oslobaa u krvotok limfoidno tkivo, kao to su limfni vorovi,
slezina i t.d. Nisu sposobni da jedu ili gutaju organizme, ali svoju funkciju odbrane tela
ispunjavaju na druge naine. Limfociti mogu da se po svojim funkcijama podele u dve vee grupe
- B (be) elije i T elije, ali jedni od drugih ne mogu da se razlikuju pod mikroskopom. B elije
proizvode antitela, koja su proteinski molekuli koji se kae na napadake organizme i tako ih
unitavaju. T elije aktiviraju druge elije i pomau im da unitavaju viruse i drugi strani materijal.
Kada se broj limfocita smanji to se naziva limfopenija i esto se opaa u poetnim stadijumima
infekcija, ili posle upotrebe kortikosteroida kao prednizon. Postoje i druge situacije kada se javlja
smanjeni broj limfocita, ali one su prilino neuobiajene. Poveanje broja limfocita ne dogaa se
tako esto kao to bi se oekivalo, ali je primeeno kod produenih bolesti. Primer za ovo bio bi
kada se bakterijska ili virusna infekcija jako produe, ili kod izvesnih autoimunih bolesti.
Uobiajeni uzrok poveanja broja limfocita je leukemija, to je rak sistema za proizvodnju krvnih
elija, koji je obino fatalan.
Monociti: Monociti se razvijaju i skladite u slezini i kotanoj sri. Normalno ih
ima svega 0 do 850 u mikrolitru. Takoe imaju sposobnost da gutaju strane materije, kao to su
infektivni organizmi. Oni dodatno izluuju razne proteinske molekule koji pomau u
proiavanju upaljenih i nadraenih tkiva. Njihov broj se ne menja bitno osim ako nije u pitanju
stanje kancerozne leukemije koja utie na njihove elije.
Trombociti
Poslednja komponenta koju pominjemo kada govorimo o krvnoj slici su trombociti.
Oni igraju vitalnu ulogu u formiranju ugruaka. Da bismo shvatili njihov znaaj, zamislimo veliku
posekotinu koja bi mogla da krvari do smrti ukoliko se ne bi stvorio ugruak. Mi u stvarnosti
stalno krvarimo. Mikroskopski krvni sudovi u naim telima esto pucaju, ali mi to ne primeujemo
zato to se u roku od nekoliko sekundi formira ugruak i gubitak krvi je beznaajan. Trombociti i
belanevina zvana fibrinogen su odgovorni za popravke svih oteenih krvnih sudova. ak i ako
nikada ne bi bilo posekotina na povrini naih tela, bez trombocita i fibrinogena koji zajedniki
deluju, mi bismo zbog unutranjih krvarenja iskrvarili do smrti u roku od nekoliko dana. Ako bi
127
broj trombocita bio snien, to bi moglo da znai ili da je telo iskoristilo veliki broj njih za
formiranje ugruaka, ili da im je broj mali pa je ivotinja u velikoj opasnosti ako bi do krvarenja
dolo u bliskoj bubunosti.
NORMALNE HEMATOLOKE VREDNOSTI
KOD PASA I MAAKA *
Jedinica
Pas
Maka
Hematokrit
40 - 59
24 - 45
Hemoglobin
g/l
140 - 200
80 - 150
Crvena k. z.
x106 /l
5,6 - 8,7
5 - 10
Bela k. z.
/l
6.000 - 17.000
5500 - 19500
Neutrofili
/l
3.000 - 12.000
2500 - 12500
Limfociti
/l
530 - 4.800
1500 - 7000
Monociti
/l
100 - 1.800
0 - 850
Eozinofili
/l
0 - 1.900
100 - 1200
Bazofili
/l
<100
<100
Trombociti
/l
145 - 440
300 - 800
*Normalne vrednosti mogu da se donekle razlikuju od jedne laboratorije do druge. Ove vrednosti su
prema laboratoriji Veterinarskog fakulteta u Beogradu.
BIOHEMIJSKE ANALIZE
U tekstu ete da vidite jedinice ka to je mg/dl i, shodno tome, vrednosti sasvim razliite od onih u
tabeli. To je zato to se kod nas (i u Evropi) koriste drugaije jedinice (na primer, mmol/l) nego u Americi.
128
kalcijum
ukupne belanevine
albumin
globulin
ukupni bilirubin
alkalne fosfataze
holesterol
natrijum
kalijum
SGPT (ALT)
SGOT (AST)
CKP (CK)
Lepo bi bilo rei da su svi veterinari veliki dijagnostiari. Istina je da ih mnogo puta
svake godine biohemijska analiza spasava. Ona nas esto odvede do dijagnoza koje nismo ni
pomislili da razmatramo u okviru svoje liste moguih poremeaja. Ponekad je mogue da veterinar
ispituje Vaeg ljubimca svaka dva sata u roku od tri dana a da nema nikakav trag za razumevanje
problema. U ovakvoj situaciji biohemijska analiza ima nesumnjivu vrednost. Ponekad su njeni
rezultati od male koristi u procesu postavljanja dijagnoze ali ovo je vrlo, vrlo retko.
Opisi pojedinanih analiza
Glukoza u krvi: Kada telo troi ugljene hidrate, ono ih pretvara u glikogen, koji se
skladiti u jetri. Kad je jedinki potrebna energija, glikogen se pretvara u glukozu, koja ulazi u
krvotok i prenosi se kroz telo. Stoga je glukoza u krvi mera nivoa ishrane ivotinje, ali mnogo
ee se koristi za proveru metabolizma i fizioligije. Ako je rezultat nii od oekivane normalne
vrednosti, ivotinja ima nizak nivo eera i kae se da je hipoglikemina. Ako je rezultat vii,
ivotinja pati od hiperglikemije.
Malo povien eer u krvi esto se javlja kod ivotinje pod stresom, ili ako je vrlo
uzbuena zbog uzimanja uzorka krvi. Ovo se naroito javlja kod maaka, kod kojih smo esto
viali rezultate preko 160 samo zbog uzbuenja. (Odlazak veterinaru je za maku vrlo stresna situacija.
Stoga se smatra da vrednost do 10 mmol/l pre ukazuje na stres nego na hiperglikemiju. ) Meutim, ako je rezultat
izrazito visok (>180mg/dl), to je znak da ima problema. U ovom trenutku, u radu bubrega dolazi
do prekoraenja praga. (Dok bubrezi filtriraju krv, oni treba da spree gubitak glukoze preko urina.
Meutim, kad se jednom dostigne ovako visok nivo, sposobnost bubrega da zadre glukozu biva
prevaziena i eer se preliva u urin.) Najei uzrok ovoga je dijabetes. Puno ime ove bolesti je
diabetes mellitus. U ovim okolnostima telo ne proizvodi dovoljno insulina, koji je potreban da bi
glukoza mogla da prodre u elije. Kod nedovoljne proizvodnje insulina, glukoza ostaje u krvi.
Urea i azot u urei: Belanevine koje ivotinje koriste u svojoj ishrani su veliki
molekuli. Uzgredni proizvod njihovog razgraivanja u organizmu je smesa urea, koja sadri azot.
Ona nije od koristi organizmu i izluuje se kroz bubrege. Ako bubreg ne radi pravilno i ne
preiava krv od ove smese, ona e se nagomilati do visokog nivoa. Kada se ovo dogodi ljudima,
kae se da su uremini i verovatno e biti poslati na dijalizu.
Kada je rezultat azota u urei visok, to je pokazatelj da azotni otpaci belanevina nisu
uklonjeni iz tela. Mada je oboljenje bubrega glavni razlog za prouavanje nivoa azota u urei, mogu
da postoje i drugi uzroci ovog povienja. Znaajna povienja azota u urei vidimo kada je pacijent
dehidriran, poto u organizmu nema dovoljno tenosti za pravilan rad bubrega. Dodatno, ako bilo
ta izazove smanjen dotok krvi u bubrege, oni ne mogu da izvre odgovarajue preiavanje krvi,
pa e azot u urei da se povisi.
129
Nii nivoi azota u urei od normalnog primeuju se kod oboljenja jetre. Ovaj organ
je jedno od prvih mesta gde se razgrauju belanevine. Ako do ovog razgraivanja ne doe, azotni
otpaci e imati nivo nii od normalnog.
Kreatinin: Kreatinin se takoe koristi za merenje sposobnosti preiavanja koju
imaju bubrezi. Jedino bubrezi lue ovu materiju i ako se ona nagomila do nivoa vieg od
normalnog, to je znak smanjene ili oteene funkcije ovih organa.
Kalcijum: Kalcijum je mineral koji se u postojanom nivou nalazi u krvotoku. Za
vreme trudnoe ili dojenja, nivo kalcijuma moe da postane ozbiljno snien kod bolesti zvane
eklampsija. Dodatno, izvesni lekovi, tumori i t.d. mogu da utiu na nivo kalcijuma. Vano je uoiti
da nenormalni nivo kalcijuma u krvi brzo dovodi do ozbiljnih sranih i miinih poremeaja.
Ukupne belanevine: Nivo ukupnih belanevina je kombinovana mera za dva
molekula belanevina, albumin i globulin. Albumin normalno proizvodi jetra. esto vidimo snien
nivo albumina kada ivotinja dobija neprikladnu ili siromanu ishranu, ili posle hroninih
infektivnih bolesti kod kojih su njihove zalihe iskoriene a nisu jo zamenjene.
Termin globulini ukljuuje imunoglobuline koje stvara imuni sistem, kao deo
odbrane tela od bakterija i virusa. Kod izvesnih bolesti, kao maji infektivni peritonitis, mogu da
se jave povieni globulini.
Povieni nivo belanevina obino je znak dehidracije.
Bilirubin: Bilirubin je uzgredni proizvod razlaganja hemoglobina. Hemoglobin je
molekul u sastavu crvene krvne elije, odgovoran za prenos kiseonika do tkiva. Kada krvne elije
umru, ili budu unitene, hemoglobin se oslobaa i brzo razlae u jetri odakle biva izluen kao
bilirubin. Stoga, nivo bilirubina moe da bude vii od normalnog kada se razlae preveliki broj
crvenih krvnih zrnaca ili ako je jetra bolesna i nesposobna da oisti krv od bilirubina. Ako postoji
zaepljenje u jetri ili unom kanalu, pa bilirubin ne moe da se odvede u creva, nivo u krvi e
takoe da se povisi.
Alkalna fosfataza (AP): Serumska alkalna fosfataza pripada klasi smesa pod
imenom enzimi. Ovo su molekuli belanevina ija funkcija je da pomau u razliitim hemijskim
reakcijama. Mada nivo alkalne fosfataze varira kod razliitih vrsta ivotinja, alkalna fosfataza ima
vii nivo kod nekih oblika raka i nekih miinih i bolesti jetre.
SGPT (ALT): Serumska glutaminska piruvinska transaminaza (SGPT), takoe se
naziva alaninska aminotransferaza (ALT). To je enzim vaan za rad jetre. Uveanje obino znai
da se elije jetre iz nekog razloga razgrauju. Jetra moe da bude kancerozna, da ima u sebi
infekciju, da bude zaguena sa previe krvi (kao kod slabog srca), da otkae ili bude iscrpena kao
kod ciroze, ometena u radu tako da otpadne materije i toksini koje ona isti iz krvi ne mogu da
budu uklonjeni iz tela kroz uni kanal i t.d. U osnovi, sve to oteuje jetru ili njenu sposobnost
da radi pravilno e da povisi SGPT. Mada se ALT nalazi i u nekim drugim organima (bubrezi,
srce, miii i pankreas), do njegovog uveanja najee dolazi zbog oteenja jetre.
SGOT (AST): Serumska glutaminska oksaloacetatska transaminaza (SGOT), takoe
se naziva aspartatska aminotransferaza (AST). To je enzim koji se nalazi u jetri, srcu, skeletnim
miiima, bubrezima, pankreasu, slezini, pluima, crvenim krvnim zrncima i mozgu. Odreivanje
nivoa AST pomae pre svega u dijagnostici oboljenja jetre. U sluaju bolesti ili povrede dolazi do
unitavanja elija i AST se oslobaa u krv. Koliina AST je u direktnoj vezi sa brojem oteenih
elija, a rezultat zavisi od toga kada se test obavlja. Do porasta dolazi 8 asova posle oteenja,
vrhunac se dostie nakon 24-36 asova, dok nakon tri do sedam dana dolazi do povratka na
normalu. Ako je oteenje elija hronino, AST e da ostane uveana.
CKP (CK): Kreatinska fosfokinaza, naziva se jo kreatinska kinaza (CK), je
enzim koji se uglavnom nalazi u srcu, mozgu i skeletnim miiima. Kada je njen nivo povean, to
obino znai povredu ili stres jedne ili vie ovih oblasti. Merenje nivoa ovog enzima se koristi za
130
dijagnostiku sranog udara, utvrivanje uzroka bola u grudima, utvrivanje obima oteenja
miia, otkrivanje ranog dermatomiozitisa i polimiozitisa i otkrivanje nosilaca distrofije miia.
Amilaza i lipaza:
Enzimi pankreasa. Njihov nivo u krvi ukazuje na stanje
pankreasa. Ukoliko je uvean, znai da je pankreas oboleo.
Holesterol: Holesterol nema istu konotaciju kao to je ima u humanoj medicini.
Otvrdnjavanje i ometanje krvnih sudova srca nije uobiajen problem u medicini maaka.
Odstupanje holesterola od normale je pre znak nekih drugih bolesti. ivotinje kod kojih tiroidne
lezde ne rade pravilno esto imaju povien holesterol. ivotinje koje su izgladnele mogu da imaju
nii holesterol od oekivanog.
Natrijum i kalijum: Nivoi natrijuma i kalijuma se tumae zajedno. Njihovi nivoi
mogu da budu ozbiljno poremeeni kod bolesti adrenalnih lezda, srca ili bubrega, usled raznih
lekova i t.d. Obrnuto, promene u njihovim nivoima mogu da dovedu do vrlo ozbiljnih sekundarnih
problema kao to je spreavanje pravilnog rada srca, nerava i bubrega.
Zakljuak
U poreenju sa krvnom slikom, koja posmatra elijske komponente krvi,
biohemijska analiza esto nudi vie informacija u vezi sa specifinim dijagnozama. Napred
navedeni testovi omoguavaju direktnu procenu zdravlja jetre, bubrega, adrenalnih lezda, imunog
sistema i t.d. Takoe, kao dodatak pomoi pri postavljanju dijagnoze, biohemijska analiza je od
koristi u odreivanju prognoze. U nekim sluajevima, meutim, do dijagnoze se dolazi
posmatranjem promene raznih parametara tokom nekog vremenskog perioda.
Kao i krvna slika, biohemijska analiza je samo slika pacijentovog tela u jednom
vremenskom trenutku. Oitavanja u toku 24 sata mogu da budu veoma razliita, pa ak i u toku
jednog sata. Veterinar uvek mora da uzme u razmatranje sve to utie na pacijenta i, takoe, kako
to moe da utie na rezultate analiza.
BIOHEMIJSKE ANALIZE
-NORMALNE VREDNOSTISastojak
Jedinica
Normalno
Glukoza
mmol/l
3 - 6,7
Urea
mmol/l
3,3 - 10
Kreatinin
mol/l
70 - 140
Ukupni bilirubin
mol/l
0 8,55
ALT
Jedinica/l
10 - 50
AST
Jedinica/l
26 - 59
AP
Jedinica/l
do 90
CK
Jedinica/l
59 - 527
Pankreasna amilaza
Jedinica/l
Ukupni holesterol
mmol/l
1,8 3,9
Trigliceridi
mmol/l
0,6 - 1,3
Ukupni proteini
g/l
55 - 75
Albumini
g/l
21 - 32
Globulini
g/l
19 - 48
131
132
BOLESTI
UPAMTITE DOBRO:
NIKADA NEMOJTE OLAKO DA DAJETE MAKI LEKOVE PREDVIENE ZA LEENJE
LJUDI, A DA SE PRETHODNO O TOME NE KONSULTUJETE SA VETERINAROM U
KOGA IMATE POVERENJE!
MNOGI LEKOVI IZ HUMANE MEDICINE SU SMRTONOSNI ZA MAKE (na primer aspirin
koji, ako se da u dozi na kakvu ste navikli kod ljudi, moe da usmrti maku)!
Poto e na narednim stranicama da budu pominjani uzronici bolesti smatram da je, radi boljeg
razumevanja, poeljno u najkraim crtama opisati osnovne meu njima.
BAKTERIJE
Bakterije su takozvani prokariotski jednoelijski mikroorganizmi (koji nemaju
elijsko jezgro obavijeno membranom i organele).
Prema obliku, dele se na tri grupe:
koke (sferne)
bacili (tapiaste)
spirohete (zakrivljene)
Prema reagovanju na boju koja slui za izdvajanje bakterija od podloge (Gramova
boja, koja ustvari ukazuje na razlike u strukturi povrine elije bakterije), dele se na dve grupe:
gram pozitivne
gram negativne
Prema sredini u kojoj ive i razmnoavaju se dele se na dve grupe:
aerobne (ive u sredinama gde ima kiseonika)
anaerobne (ive u sredinama bez kiseonika)
Postoje i drugi kriterijumi podele, ali kada se govori o bakterijama, uglavnom se
koristi neki od ova tri.
PROTOZOE
Protozoe su takozvani eukariotski jednoelijski organizmi (sa jasno odreenim
elijskim jezgrom). Postoji preko 65000 vrsta, od ega su vie od polovine fosili. Oko jedne
treine ivih vrsta protozoa su paraziti. U biolokom smislu, protozoe nisu prirodna grupa gde su
organizmi povezani meusobno, ve su pre zbirka organizama.
133
VIRUSI
Virusi nisu ni biljke, ni ivotinje, ni prokariotske bakterije. Klasifikovani su kao
zasebno carstvo. Oni su najmanji organizmi, toliko mali da mogu da zaraze ak i bakterije!
Ustvari, ak i ne mogu da se smatraju organizmima, u tom smislu da ne mogu ni da se
razmnoavaju niti da imaju metabolike procese bez uea domainove elije. Da bi postojali,
potreban im je domain, odnosno domainove ive elije. Svaki virus se sastoji od nukleinske
kiseline i proteina. Infektivni, vanelijski oblik virusa zove se virion. Virus koji napada koristi
nukleotide i amino kiseline domainove elije za stvaranje sopstvenih nukleinskih kiselina i
proteina. Infektivni deo virusa je, ustvari, njegova nukleinska kiselina, dezoksiribonukleinska
(DNK) ili ribonukleinska kiselina (RNK), ali nikada obe. Virusi obino lee uspavani u elijama
domaina, a njihova DNK moe, u pogodnom trenutku, da se integrie u DNK hromozoma
domainove elije. Replikacija genoma elije u ovom sluaju dovodi do replikacije virusove DNK,
tako da nova elija od poetka sadri DNK virusa.
Virusi su podeljeni u 20 familija, od ega je 7 familija DNK virusa i 13 familija
RNK virusa. DNK virusi svoju DNK integriu u DNK domainove elije, dok RNK virusi posle
aktiviranja u napadnutoj eliji najpre pretvaraju svoju RNK u DNK koristei za to enzim zvani
reverzna transkriptaza, pa onda ovu DNK integriu u DNK elije domaina.
Simptomi:
-
stalno eanje
crvena, upaljena koa
gubitak dlake
infekcija
krastava ili ugava koa
134
Tretman:
Najbolja stvar koju moete da uinite ako posumnjate da Vaa maka ima alergiju
je da je odvedete veterinaru ili veterinaru-dermatologu (utorkom i etvrtkom, popodne, na Veterinarskom
fakultetu), koji moe da izvede niz alergijskih testova. Kada jednom izolujete alergen, Vaa maka
moe ili da bude podvrgnuta otklanjanju osetljivosti, ili da jednostavno izbegavate alergen.
(Videti takoe: Dermatitis )
ANEMIJA
Hemolitika anemija je opte stanje kod koga je sposobnost krvi da prenosi kiseonik
smanjena. Crvena krvna zrnca poseduju komponentu za prenos kiseonika zvanu hemoglobin. Ako
se broj crvenih krvnih zrnaca u telu smanji, smanjie se takoe i koliina hemoglobina. Ovo stanje
zove se anemija i ono liava elije kiseonika koji im je potreban za preivljavanje.
ivotni ciklus crvenog krvnog zrnca je sledei: crvena krvna zrnca se stvaraju u
kotanoj sri, a zatim se oslobaaju u krvotok. Tamo obavljaju svoje funkcije i posle oko tri
meseca umiru i zatim se sakupljaju u slezini gde se unitavaju. Kada se ovaj proces prekine ili
promeni (bilo kada u ivotnom ciklusu), moe da nastane anemija.
Mnogo je razloga zbog kojih maka moe da postane anemina, ukljuujui rak
kotane sri ili smanjenje proizvodnje u kotanoj sri, unutranje krvarenje, infekciju, autoimuni
poremeaj, endo (crevne) i ekto (kone) parazite, nedostatak gvoa, vitamina V9 i V12 i t.d..
Simptomi:
-
letargija
smanjenje apetita
gubitak teine
blede ili bele desni (desni su, uopte, ruiaste)
dehidracija
dijareja
nekontrolisano uriniranje
ubrzano ili teko disanje
Tretman:
Ako Vaa maka ima ma koji od gornjih simptoma, odmah je odvedite veterinaru
zbog tretmana. Veterinar treba da utvrdi uzrok anemije i zavisno od uzroka tretman moe da bude
u rasponu od antibiotika do primene dijetetskih dopuna, pa i do transfuzije krvi.
Mere predostronosti:
Make koje ive u kui, koje su mnogo manje u dodiru sa boleu ili parazitima,
imaju mnogo manji rizik od anemije. Dranje make u kui i pravilna ishrana su najbolje mere
predostronosti protiv anemije.
Maja infektivna anemija je krvna bolest koju izaziva bakterija familije
Rickettsiaceae, Haemobartonella felis. H. felis se kai za makina crvena krvna zrnca. Tada
makino telo raspoznaje ova zrnca kao nenormalna i poinje da ih unitava u slezini. Rezultat je taj
da maka ima veliki gubitak crvenih krvnih zrnaca i stoga jaku anemiju.
Nije konano dokazano kako maka dobija ovu bolest; meutim, postoji nekoliko
teorija. Trenutno se ova bolest smatra veoma zaraznom i smatra se da veina maaka koje imaju
135
ovu bolest, imaju je od roenja, ili su je dobile putem ugriza, ogrebotine, ili nekim drugim
prenoenjem krvi od zaraene ivotinje. Maka takoe moe da dobije bolest ako je ujede buva,
komarac, krpelj ili kakav drugi parazit koji ovu prenosi.
Mnogo normalnih maaka ima parazita hemobartonelu na malom broju crvenih
krvnih zrnaca. To ne ukazuje da one obavezno imaju infektivnu anemiju. Uopteno, ako maka
samo jednom ima stres na neki nain (druga infekcija, druga bolest, preseljenje u novu kuu, novi
ljubimac u kui), parazit moe da bude aktiviran. Izgleda da postoji visoka prijemivost na ovu
bakteriju u sluajevima maaka koje imaju infektivni peritonitis ili virusnu leukemiju, pa ako Vaa
maka ima bilo koju od ovih bolesti i izgleda posebno letargina, moda elite da je testirate na
infektivnu anemiju.
Simptomi:
-
letargija
depresija
gubitak teine
smanjen apetit
blede ili bele ui ili desni
utica
dehidracija
dijareja
nekontrolisano uriniranje
ubrzano ili teko disanje
Tretman:
Ako sumnjate da Vam maka ima infektivnu anemiju, veterinar bi trebalo da izvadi
krv i obavi test na prisustvo hemobartonele. Hemobartonela krui krvotokom u ciklusima, tako da
je moda neete videti samo jednim testom. Od trenutka infekcije do prvog pokazivanja u krvi,
parazitu je potrebno 8-23 dana, posle toga krui krvotokom u intervalima. Stoga testiranje moe da
bude varljivo, a poslednja stvar koju elite da radite aneminoj maki je da joj vadite jo krvi,
poto je ona ve i sama dovoljno unitava.
Poto je jednom utvreno da Vaa maka ima infektivnu anemiju, bie joj odreena
terapija antibiotikom iz grupe tetraciklina i, verovatno, prednizon ili drugo sredstvo za suzbijanje
imunosti (zbog autoimunosti). Maki e moda biti potrebna jedna ili vie transfuzija krvi, zavisno
kada je bolest primeena i koliki je broj crvenih krvnih zrnaca Vae make. Maki e takoe
moda trebati da se da tenost (glukoza 5%), potkono ili intravenozno, ukoliko je dehidrirala.
Najmanje to treba da uradite je da se uverite da Vaa maka pije puno vode, dok se oporavlja od
infektivne anemije. Ako se bolest uoi dovoljno rano, procenat uspeha je vrlo visok.
Imajte na umu da, ako Vaa maka ima hemobartonelu, nikada je se nee osloboditi.
Uvek e biti nosilac i uvek treba da imate u vidu da moe da zarazi i druge make, a moda i da
proe kroz ponovljene epizode infektivne anemije. Da je zatitite od buduih novih napada bolesti,
bie potrebno da maku drite u kui, dajete joj zdravu hranu, sve druge zdravstvene probleme
tretirate to je bre mogue i redovno je vakciniete.
Mere predostronosti:
Poto se ova bolest smatra zaraznom sa krvi na krv, drite maku podalje od
opasnosti borbe sa nepoznatim makama. Takoe odravajte maku u dobrom zdravlju i, ako Vaa
maka ima ma koji zdravstveni problem (grip, buve i t.d.) odvedite je veterinaru. Obezbedite da
Vaa maka ima kvalitetnu uravnoteenu ishranu i uvek iste inije kao i posudu sa peskom.
NAPOMENA: Infektivna anemija je kod nas (prema Dr. Radmili Resanovi, profesorki na katedri za
bolesti mesojeda na Veterinarskom fakultetu) veoma retka bolest.
136
ARTRITIS
Artritis je degenerisanje sastava skeleta (zglobova). Izmeu svake dve kosti se
nalazi materija zvana hrskavica, koja ih podmazuje i ima ulogu jastuka meu njima. Kada se
hrskavica izlie do krajeva kostiju, mogu da se pojave kotani iljci i zadebljanje kosti. To e
izazvati bol, oteklinu, upalu i ukoenost u zglobovima.
Kao i kod ljudi, kod maaka postoje dva tipa artritisa. Osteoartritis je degenerativno
stanje hrskavice koja prekriva krajeve kostiju. Ovaj tip artritisa javlja se sa godinama i upotrebom
zglobova. Osteoartritis se uglavnom javlja kod starijih maaka, ali moe da se javi i kod mlaih,
do sredovenih maaka, ukoliko je maka imala ozbiljnu bolest ili kakav lom zglobova.
Reumatoidni artritis je autoimuno stanje kod koga telo napada sopstvene zglobove i tkivo, to se
pretvara u artritis. Mada retko, ovo stanje moe da se vidi kod maaka svih doba starosti.
Simptomi:
-
nevoljno hodanje
smanjeno kretanje
hramanje, ili favorizovanje jedne strane tela
letargija
poviena temperatura
gubitak apetita
oigledan bol i nelagodnost
Tretman:
Tretman e zavisiti od toga da li Vaa maka ima osteoartritis ili reumatoidni
artritis. Mogu da joj budu prepisani steroidi, lekovi protiv upale, ili antibiotici. Meutim, NIKADA
nemojte davati maki aspirin, acetaminofen ili ibuprofen (brufen)! Ovi lekovi, mada se obino
koriste za leenje artritisa kod ljudi, mogu da budu SMRTONOSNI za make.
Mere predostronosti:
Nastojte da odrite maku u dobrom zdravlju i da bude aktivna. Prevelika teina je
optereenje za zglobove i kosti.
ASTMA
Astma je hronino zapaljenjsko disajno oboljenje, izazvano stezanjem vazdunih
puteva u pluima. Taan uzrok maje astme nije poznat.
Obolele make mogu da prolaze kroz periode krajnje tekog disanja i mnoge imaju
periode tekog kalja. Astmatiki napadi se obino vraaju i teko ih je, gotovo nemogue,
predvideti. Izmeu napada moe da proe mnogo meseci, ali mogu da se jave i vie puta dnevno.
Va veterinar mora da ispita Vau maku, da pokua da utvrdi alergen koji izaziva
astmu. U veini sluajeva nije mogue otkriti alergen. Ako bi bilo mogue utvrditi alergen, onda bi
se uestanost napada mogla smanjiti sklanjanjem make dalje od alergena. Alergeni mogu da
ukljuuju zagaivae, prainu, dim i slino.
Simptomi:
- teko disanje
- suvi kaalj
137
Tretman:
Potreban je pregled da bi se utvrdilo koji je uzrok astme. Iako astma nije izleiva,
moe da se tretira injekcijama na bazi steroida, ili tabletama, koje pomau u otvaranju bronhijalnih
cevi. Va veterinar e odrediti tok aktivnosti na smanjenju uestanosti napada. Ako Vaa maka
ima jak napad astme, posebno starija maka, hitno je odvedite veterinaru.
Mere predostronosti:
Odravajte kuu istom, pokuavajui da smanjite koliinu praine, polena i dima sa
kojima bi maka dola u dodir. Poveavanje vlanosti takoe moe da koristi. Ako Vaa maka
ima respiratornu infekciju, NEMOJTE da je ostavite bez tretmana. Hronini bronhitis moe da
dovede do astme. Na prvi znak astmatinog napada odvedite maku veterinaru na ispitivanje i
tretman.
BESNILO
Besnilo je akutna virusna infekcija centralnog nervnog sistema. Obino je prenose
divlje ivotinje ukljuujui tvorove, akale i lisice. Virus se via u pljuvaci i drugim telesnim
tenostima. Stoga make najee dobijaju besnilo kada ih ugrize ili ogrebe zaraena ivotinja, ili
ako imaju otvorenu ranu koju zaraena ivotinja lie. Virus e tada da putuje od rane do mozga i
centralnog nervnog sistema. Infekcija i upala centralnog nervnog sistema je ta koja izaziva tipine
simptome besnila.
Maka e uglavnom da pone da pokazuje znake besnila oko etiri do osam
sedmica poto je zaraena. Najpre e da se ponaa vrlo udno u odnosu na normalno ponaanje. U
poetku moe da postane vrlo nemirna, razdraena i mogue ja da e da se izoluje na dug period.
Zatim e da ue u vrlo bolnu fazu telesnih greva (ukljuujui gr grla dok pokuava da pije,
odatle dolazi izraz hidrofobija), jaku agresivnost i moguu paralizu. Za besnilo nema leka.
Simptomi:
-
padavica
grevi
delirijum
bol
jaka e
grevi grla kada pokua da pije
nezainteresovanost za hranu
udno ponaanje
Tretman:
Najbolji tretman je preventiva. Ako posumnjate na besnilo, vodite maku odmah
veterinaru.
Mere predostronosti:
Va ljubimac treba da se vakcinie protiv besnila u uzrastu od 3 do 6 meseci. Posle
toga revakcina moe da se daje godinje ili trogodinje. (Obratite panju na tekst o opasnostima od
pojedinih vakcina.)
138
BOLESTI JETRE
Jetra je veoma vaan organ u telu. Ona je jedan od najveih organa kod make i
smetena je iza donjih rebara sa desne strane tela. Jetra je povezana sa tankim crevom preko
unog kanala koji prenosi u (koja se stvara u jetri) do creva. Sva krv koja naputa eludac i
creva mora da proe kroz jetru, pre nego to stigne do svog cilja u ostalim delovima tela. Tako na
jetru moe da se gleda kao na glavni industrijski centar koji prerauje hranljive materije i krv u
oblike koji su za ostale delove tela jednostavniji za upotrebu.
Sama po sebi, jetra ima izuzetne rezervne mogunosti, isto kao i deo mogunosti
regeneracije. Ove dve osobine su divna stvar koja odrava Vau maku zdravom uprkos bolesti, ali
istovremeno to znai da, kada jednom primetite problem, moda je ve oteeno 70 do 80% jetre.
Stoga, ve na prvi znak problema, vodite maku veterinaru na pregled.
Jetra ima brojne funkcije u telu, ukljuujui:
-
Hepatiki lipidozis ili bolest masne jetre se javlja kada se u jetri nakupe masne
naslage. Ovo se obino javlja kada maka iz nekog razloga prestane da jede (ovo se obino dogaa
u sprezi sa nekom drugom boleu). U ovom trenutku telo e da otpone sa korienjem svojih
masnih naslaga. Na nesreu, make nisu graene za uspeno korienje masnih naslaga pa stoga
moe da doe do gomilanja masti u jetri. Hepatiki lipidozis se obino ne javlja kao primarni
problem, ve kao reakcija na neki drugi poremeaj. Ovo je najei poremeaj jetre kod maaka.
Prosena starost u kojoj se javlja je 8 godina, mada je bilo sluajeva oboljenja kod maaka starih
samo 1 godinu. Najveem riziku su izloene debele make, make koje dobiju anoreksiju (na
primer usled napetosti), kao i one koje usled neke bolesti dobiju hroninu anoreksiju.
Make jako bolesne od hepatikog lipidozisa moraju da budu hospitalizo-vane. U
ostalim sluajevima, daleko bolja je kuna nega, ali ona zahteva veliki trud. Najpre treba otkloniti
sve razloge napetosti (koja doprinosi anoreksiji) i sprovoditi neprekidno hranjenje i tenu terapiju.
Visoko hranljiva ishrana na bazi velike koliine belanevina, koja zadovoljava makine energetske
potrebe, je neophodna.
Oteenje otrovom nastaje kao posledica trovanja, dejstvom bakterijskih toksina ili
zbog nedostatka krvi u jetri. Simptomi ovakvog oteenja javljaju se naglo i neophodna je trenutna
reakcija.
139
Tretman:
Ako Va veterinar posumnja na bolest jetre, uradie analize krvi (insistirajte na njima),
da bi proverio nivoe:
ALT (alaninska aminotransferaza). Do porasta dolazi kada su elije jetre oteene
dovoljno da dolazi do curenja kroz elijske membrane i oslobaanja ovog enzima. Do ovoga moe
da doe zbog akutnog napada na jetru otrovima, bakterijskom infekcijom, nedovoljnim
snabdevanjem krvlju, oteenjem unih kanala ili zbog hepatikog lipidozisa.
AST (aspartatska aminotransferaza). Njen porast, u sprezi sa ALT moe da
pomogne u potvrivanju da postoji bolest jetre. U osnovi, potrebno je da postoji blokada unih
kanala koja izaziva odumiranje elija jetre, da bi se oslobodila AST. Test na ovaj enzim moe da
pomogne u ukazivanju na uzrok oteenja jetre i pokae da li postoji odumiranje elija u sprezi sa
oteenjem elija.
AP (ALP, SAP: alkalna fosfataza u serumu). Ovaj enzim se obino nalazi u sprezi
sa oteenjem unih puteva. (Pogledajte objanjenje analiza u poglavlju Krv, limfni i imuni sistem.)
Bilirubin. Ovo je pigment ui i njegovi uveani nivoi mogu da ukau na problem
sa jetrom ili nemogunost jetre da pravilno razgrauje bilirubin.
Nivoe glukoze, uree, albumina, globulina i une kiseline.
Funkcija jetre moe da se oceni primenom testa reakcije na unu kiselinu. Rentgen
i ultra-zvuk mogu da ukau na veliinu jetre i da daju uvid u specifina oteenja jetre ili une
kese. Naravno, biopsija jetre je jedini potpuni nain za utvrivanje bolesti jetre.
Tretman je razliit i zavisi od posebnog tipa bolesti jetre i njene jaine. Ako Vaa
maka ima holangitis, tretman e se verovatno sastojati od antibiotika i potporne terapije, kao to
je dehidroholna kiselina, ako su nivoi bilirubina visoki. esto se daju stimulansi apetita (kod
maaka se najee koristio diazepam), a mnogi veterinari takoe preporuuju primenu
kortikosteroida, ili drugih imunosupresivnih (za potiskivanje imuniteta) lekova. Vano je da se
pokua sa utvrivanjem uzroka holangitisa, ako je to mogue, poto promene u ishrani make
mogu da budu od pomoi, to zavisi od tanog uzroka problema sa jetrom.
140
141
Simptomi:
-
kaalj
teko disanje
kijanje
uto-zeleni ispljuvak
poviena temperatura
letargija
gubitak apetita
Tretman:
Ako posumnjate na bilo koju respiratornu infekciju ili bronhitis, odmah vodite
maku veterinaru. Maki e najvie da prija da bude u toploj sobi sa navlaenim vazduhom, sa
estim inhalacijama pare iz isparivaa. To e da pomogne u omekavanju inficirane sluzi u
bronhijama. Takoe mogu da budu prepisani antibiotici, da zatite od svake trenutne ili
potencijalne infekcije. Posle napada akutnog bronhitisa, morate da pazite na sve kasnije prehlade
ili respiratorne infekcije, ili ma kakve promene u pljuvaci.
Mere predostronosti:
Maku uvajte u kui i u toplom, posebno zimi. Nastojte da svedete na najmanju
meru prainu, polen, alergene i dim. Ako posumnjate na ma kakvu respiratornu infekciju, odmah
vodite maku veterinaru.
BUBRENE BOLESTI
Bubreg je organ od najveeg znaaja u telu. Njegov glavni posao je da filtrira krv i
izdvaja otpadne metabolike proizvode iz tela (urin, ureu i kreatinin), da uklanja otrove iz tela, da
regulie vodu i elektrolite u telu (Na, K, Mg, Cl, HCO3, PO4), da proizvodi eritropojetin (stimulie
proizvodnju crvenih krvnih zrnaca u kotanoj sri) i da proizvodi renin (enzim krvnog pritiska).
Ako iz bilo kog razloga bubreg ne funkcionie pravilno, otrovi e brzo da se nagomilaju u telu.
Maka moe da postane anemina i da ima probleme sa elektrolitima ili krvnim pritiskom. Moe
da bude preplavljena nakupljenim otrovima. Bolest bubrega moe da bude ili akutna ili hronina.
Bubreni problemi su uobiajeniji kod izvesnih rasa maaka (persijske ili
bengalske), kao i kod starijih maaka. Ako imate stariju maku, moda ete poeleti da otponete
sa redovnim godinjim pregledima zbog hroninog otkazivanja bubrega, kao i da je hranite hranom
posebnog sastava, koja pospeuje zdravlje bubrega i urinarnog trakta.
AKUTNO OTKAZIVANJE BUBREGA
Akutno otkazivanje bubrega se javlja kada doe do akutnog ometanja bubrene
funkcije. Osnovna jedinica grae bubrega je nefron i kod akutnog otkaza nefroni iznenada
odumiru, pa u tom sluaju bubreg nema vremena da kompenzuje nastalu tetu. Takva nagla
oteenja mogu da nastanu zbog gutanja izvesnih lekova ili otrova (na primer antifriza), smanjenja
dotoka krvi u bubreg zbog dijabetesa ili blokade bubrenih arterija, infekcije bubrega ili drugih
infektivnih bolesti, ili povrede bubrega. Ovo je vrlo ozbiljan poremeaj. Ako se ne lei, maka e
umreti, meutim ako se tretira brzo i agresivno mogue je povratiti neke od bubrenih funkcija.
142
Tretman:
Veterinar e da postavi dijagnozu uzimanjem uzorka krvi i urina. Biohemijska
analiza e da pokae eventualno visoke nivoe azota u urei, kreatinina i fosfora. U urinu e da bude
potraena ma kakva infekcija, gubitak proteina i sposobnosti koncentrovanja (nesposobnost
koncentrovanja urina je dobar pokazatelj bubrenih problema). Veterinar e moda poeleti da
naini i rentgenski ili ultrazvuni snimak, da pogleda same bubrege, jer bubrezi sa problemima su
obino smanjeni i nepravilnog oblika.
Tretman bubrega koji su otkazali je obino trostruk. Prvi cilj je da se odre niski
nivoi otrova (kreatinina i uree). Najbolji nain da se ovo postigne je putem terapije tenostima i
promenom ishrane, odnosno obezbeivanjem ishrane koja stvara manje otpadnih materija prilikom
varenja. Tenosti e da omogue bolje ispiranje postojeih otrova. Make mogu da primaju tenost
bilo intravenozno, bilo potkono; uestanost ovakve terapije zavisi od razvoja bolesti. Poinje da
preovlauje dijaliza, mada je jo uvek skupa i nije iroko dostupna. Drugi cilj je da se ogranii
nivo fosfora u telu, jer on komplikuje problem. Postoje lekovi koji vezuju fosfor u crevima i oni se
obino preporuuju. Trei cilj je spreavanje stomanog ira koji moe da se javi u sluaju
povienih uremikih otrova.
Zavisno od sekundarnih problema sa kojima se maka suoava (anemija, visok
krvni pritisak) moe da bude prepisana odgovarajua terapija.
Make koje primaju kombinovanu terapiju tenostima i lekovima mogu da ive
sreno, od vie meseci do godina, posebno ako je bolest uoena na vreme, zato motrite na svoje
make (posebno one starije). Na ma koji znak problema sa bubrezima, vodite maku veterinaru.
Mere predostronosti:
Najbolja odbrana je dobra ishrana. Neka Vaa maka jede kvalitetnu hranu, posebno
napravljenu za zdravlje bubrega i urinarnog trakta (one sadre manje soli i fosfora) ( Za hranjenje
143
infektivna bolest
gutanje stranog tela (n.pr. igrake)
alergija na hranu
dijetetska netolerancija (n.pr. nepodnoenje laktoze)
jedenje pokvarene hrane
unoenje otrova ili lekova
Ako Vaa maka ima gastritis, odmah je vodite veterinaru. Gastritis moe da bude
pokazatelj mnogo ozbiljnijeg problema i ako ostane neproveren moe da dovede do ira,
hroninog gastritisa i poremeaja eluca.
Simptomi:
-
povraanje
krv u povraci ili stolici
gasovi
podrigivanje
smanjen apetit
smenjeno pijenje vode
dijareja
grenje
uznemirenost
razdraljivost
letargija
gubitak apetita
Tretman:
Va veterinar e da ispita maku uzimanjem uzorka krvi ili urina, a moe da se
uradi i rentgensko snimanje, da bi se videlo ima li u elucu gasova ili stranog tela. Zavisno od
uzroka gastritisa, veterinar e da prepie neto od sledeeg: 1) tenosti, za borbu protiv
dehidriranosti, 2) antibiotike, 3) anti-emetike protiv povraanja, 4) sredtvo protiv bolova. Takoe
moe od Vas da zatrai da za 24-36 asova obustavite davanje hrane, dok se eludac ne vrati u
normalu.
Mere predostronosti:
Maku hranite ustaljeno, zdravom hranom, izbegavajte promene u ishrani. Takoe
izbegavajte da maku izlaete stresu. Nastojte da sve materije koje mogu da budu otrovne za
maku drite van njenog domaaja. Posude za hranu i vodu redovno dezinfikujte.
144
GINGIVITIS
Plazmacitno-limfocitni stomatitis je kod maaka hronino stanje koje rezultuje
ekstremnim gingivitisom i gubitkom zuba. (Gingiva je ivica desni, koja okruuje zube, gingivitis je njeno
zapaljenje). Postoji nekoliko stvari koje izazivaju ovu bolest, ali krajnji rezultat je uvek isti. Make
sa stomatitisom esto imaju u ustima pokvaren zadah, jako balave i oteano jedu. Hronini bol u
ustima rezultuje smanjenjem apetita i gubitkom teine. Pregled zuba i desni otkriva krajnje jak
gingivitis, posebno oko gornjih zadnjih kutnjaka. Desni e da izgledaju ogrubelo i oteeno i lako
e da krvare. Kako bolest napreduje, desni e da se odvajaju od korena zuba i koren e poeti da se
razgrauje, to dovodi do gubitka zuba. Biopsije oteenog tkiva desni otkrivaju plazma elije i
limfocite, odatle i ime bolesti. Ove elije su prisutne u sluajevima hronine upale i otkrivaju ne
posebnu bolest, ve pre nekontrolisanu imunu reakciju. Kada se javi ovaj stepen upale, sekundarna
invazija bakterija je vrlo uobiajena. Bakterijska infekcija stvara pokvareni zadah i moe da
dovede i do navale bakterija na krvotok, preko koga dolazi do infekcije drugih organa kao to su
bubrezi, srce i jetra.
Istraivai nisu bili u stanju da izoluju ni jedan uzrok ove bolesti, mada je u
mnogim od ovih sluajeva izolovan kalicivirus. Infekcije kalicivirusom kod maia izazivaju male
plihove na jeziku i desnima. Sumnja se da su mnoge make hronino zaraene ovim virusom, sa
povratnim infekcijama koje izazivaju ekstremni gingivitis.
Bolesti koje izazivaju potiskivanje imunog sistema mogu da dovedu do hroninog
stomatitisa. Mnoge make sa infekcijom maje virusne leukemije i majeg virusa gubitka
imuniteta (FIV, maja sida) takoe imaju i ekstremni gingivitis. Takoe postoje i mnogi
nepoznati inioci koji bi mogli da igraju ulogu kod ove bolesti, kao to je jaka reakcija na bakterije
koje postoje u plaku (naslage organskih materija na zubima). Jake ozlede koje se viaju kod
maaka sa ovom boleu nagovetavaju da je u njenoj osnovi najverovatnije kombinacija dva ili
vie napred navedenih inilaca.
Limfocitno-plazmacitni stomatitis se javlja kod mladih odraslih i kod starijih
maaka. Maii razvijaju mladalaki gingivitis koji izaziva zadah iz usta i zapaljene desni, ali sa
agresivnom kunom negom veina maia e da preraste ovaj gingivitis u roku od 2 godine.
Izveteno je o nekoliko sluajeva razvoja mladalake parodontoze. Ova bolest poinje pre uzrasta
od 9 meseci i, za razliku od mladalakog gingivitisa dovodi do stvaranja prekomernog plaka i
tartara, koji se taloe na zubima.
Simptomi:
- upala desni
- odbijanje hrane
- zadah iz usta
Tretman:
Za tretman hroninog stomatitisa korieni su razliiti metodi, sa razliitim
rezultatima. Na alost, na duge staze, odgovor na tretman je slab. Kamen temeljac svakog pristupa
tretmanu je potpuno ienje zuba pod anestezijom. Vano je dospeti ispod linije desni i postaviti
dugotrajni gel za dezinfekciju. Terapija antibioticima daje privremeno olakanje i kontrolisae
najezdu bakterija na tkivo desni. Terapija kortikosteroidima, protiv upale, koriena je sa
meovitim rezultatima. Imunostimulans, kao imunoregulin, takoe je korien sa nekim uspehom.
Vaenje svih pretkutnjaka i kutnjaka ini se kao jedini tretman koji obezbeuje
dugotrajno olakanje ovim makama. Vano je da svi koreni budu odstranjeni, da bi se uklonila
mogunost zapaljenja. Ova opcija se primenjuje kada su svi napred pomenuti tretmani omanuli.
Vano je upamtiti da ove make imaju jake bolove i da odbijaju da jedu; obezbeivanje prikladne
145
Ako mislite da Vaa maka ima hormonski poremeaj, kao hipotiroidizam, koji
izaziva problem sa teinom, treba da je odvedete veterinaru zbog dijagnoze.
Simptomi:
-
146
Tretman:
Ako je Vaa maka poveala teinu zbog hormonskih ili medicinskih razloga,
veterinar e propisati tretman bolesti, to e pomoi i kod problema sa teinom.
Ako je Vaa maka gojazna jednostavno zato to se prejeda, ili nedovoljno veba,
onda je vreme za dijetu! Imajte na umu da treba da konsultujete svog veterinara pre nego to
otponete bilo kakav dijetalni program. Evo nekih dijeta na koje moete da stavite svog ljubimca:
1) Niskokalorina kabasta dijeta. Ovo e da popuni eludac Vaeg ljubimca, dok dobija manje
kalorija. 2) Dajte mu manje obroke. Ovo moe da bude oteano ako imate vei broj maaka, ili
ako praktikujete metod samohranjenja (hrana je uvek dostupna, jede koliko kome treba ). 3)
Ukinite poslastice i davanje otpadaka sa stola. Ako ba elite da date poslasticu, neka to bude neto
niskokalorino. Ba kao to ljudi, koji su na dijeti, vole ponekad poslasticu, tako isto je vole i
make! 4) Postarajte se da Vaa maka dobije dovoljno vebe i vremena za igru. Moda je
potrebno da joj date i malo dodatne vebe i igranja, da pomogne u sagorevanju jo malo te masti i
tih kalorija!
Vodite rauna o tome da ne dolazi u obzir rigorozna dijeta i naglo smanjenje telesne
teine! Maka sme da slabi najvie 1,5% sedmino. Znai, maka od 6 kilograma za jednu
sedmicu sme da oslabi najvie 90 grama.
Mere predostronosti:
Najlake je ako Vaa maka nikada ne dobije teinu veu od idealne, zato pokuajte
da ja sve vreme zadrite na toj teini. Hranite je kvalitetnom, ne previe kalorinom hranom, sa
puno celuloze i potrudite se da uvek ima dovoljno prilike za vebu.
DERMATITIS
Dermatitis je opti naziv za predstavljanje ma koje vrste upale koe. Tip upale moe
da se kree od svrabne koe do osipa, peruti, pa sve do jako inficirane i oteene koe.
Dermatitis moe da se razloi u nekoliko optih grupa. Alergijski dermatitis je
nadraaj koe zbog alergijske reakcije. Ima mnogo alergena na koje maka moe da bude
alergina, od ampona do hrane. Ako je Vaa maka alergina na neto, moe da ima i vie od
same nadraenosti koe. Vaa maka moe da pone da ispoljava disajne probleme (kaalj ili
kijanje) koji su povezani sa alergijom. Kontaktni dermatitis se javlja kada maka doe u dodir sa
neim to nadrauje kou. To moe da bude bilo ta, od tenosti za ienje do ogrlica protiv buva.
Parazitski dermatitis je tip dermatitisa koji se razvija usled navale parazita. Neke make su stvarno
alergine na tu napast, ali veina e stvoriti dermatitis zbog eanja u nameri da uklone napast. U
ovom sluaju dermatitis je simptom veeg problema, pre nego to je problem sam po sebi. Ako
utvrdite da Vaa maka ima dermatitis, jedan pogled na kou trebalo bi da Vam omogui da
utvrdite ima li Vaa maka neku vrstu parazita (buve ili sline), ili jednostavno ima nadraenu
kou. U svakom sluaju, to pre treba da je pogleda vetrinar.
Bez obzira koji je uzrok dermatitisa, kod make e obino da se razvije svrabni osip
koji se sastoji od crvene, nateene koe. Ako maka ea ove delove, moe da ozledi kou
stvarajui otvorenu ranu koja moe da se inficira. Make mogu toliko snano da se eaju da nee
da povrede samo kou, ve e i okolna dlaka da im otpadne. Kada osip jednom postane inficiran,
Vaoj maki poinju da prete mnogo ozbiljniji problemi. Parazitski dermatitis, ako se ne tretira,
moe da dovede do anemije.
Simptomi:
- prekomerno eanje/lizanje
147
Tretman:
Ako sumnjate da Vaa maka ima ma koji od gornjih tipova dermatitisa, odmah je
vodite veterinaru (posebno ako imate mae). Dermatitis moe da vodi u infekciju i anemiju, ako
ostane neproveren. Ako Vaa maka ima alergijski, ili kontaktni dermatitis, moe da joj bude dat
krem ili kupka, koji e da umanje svrab i bol i, mogue je, antibiotici, da je zatite od bilo koje
infekcije koe. Veterinar e Vam takoe pomoi da ustanovite alergen, ili drugi uzrok reakcije.
Tada ete morati da pokuate da umanjite izloenost toj supstanci.
Ako Vaa maka ima parazitski dermatitis, veterinar e Vam verovatno dati neku
vrstu ampona protiv buva, ili drugi preparat koji e pobiti parazite i njihova jaja.
Mere predostronosti:
Nastojte da Vam maka bude dobro negovana i ista. Ako imate maku koja boravi
van kue, moda bi trebalo povremeno da joj proverite krzno i ee da je kupate zbog zatite od
parazita. ak i maki koja ivi u kui dobro ini kada je negovana. Takoe odravajte kuu istom
i bez potencijalnih alergena, ili materija koje mogu da izazovu nadraaj koe kod Vae make. To
ukljuuje toksine i korozivne materije. Koristite samo veterinarski potvrene ampone i ogrlice.
DERMATOFITOZA
Ovo je gljivino oboljenje. Potie od gljivice koja ivi na keratinu (koji se nalazi u
koi, dlaci i noktima). Tri vrste ovih gljivica obino zaraavaju make. To su Microsporum canis
(ova je daleko najei uzrok infekcije kod maaka), Trichophyton mentagrophytes (dobija se
obino preko glodara) i Microsporum gypseum/fulvum (dobijaju se najee kontaktom sa sporama
u tlu).
Zaraza se uglavnom iri putem kontakta sa drugom zaraenom ivotinjom, ili
kontaktom sa sporama gljivice (artrospore). Spore su veoma otporne i mogu da ive u okruenju i
do 18 meseci. Zato tretman mora da ukljui i temeljno ienje kue, da bi se uklonile spore koje
mogu ponovo da zaraze Vas ili maku. Ovo moe da se uradi ienjem razreenim hlornim
(0,5%) izbleivaem. Mora da se oisti sav nametaj, prostirke i t.d. Temeljno usisavanje (a zatim
unitavanje filterske vreice iz usisivaa) takoe dosta pomae. Ako moete, bacite svu macinu
posteljinu na kojoj je spavala kada je bila zaraena.
Dermatofitoza je najea zoonotika bolest, to znai da moe da se prenese sa
ivotinje na oveka, a brzina njenog irenja raste. Zato povedite rauna o linoj zatiti.
Make mogu da budu asimptomatiki prenosioci pa, ako imate vie maaka od
kojih jedna ima dermatofitozu dok ostale izgledaju bez simptoma... moda elite da i njih testirate,
za svaki sluaj.
Dermatofitoza se uglavnom via kod maia pre nego to im se imuni sistem
potpuno razvije, ili kod odraslih kojima je iz nekog razloga oslabio imunitet (bolest, stres ili
poremeaj).
148
Simptomi:
-
Tretman:
Ovo je esto bolest koja sama prestaje, u toku od nekoliko meseci. Meutim, ovo
nije uvek sluaj (posebno ako Vaa maka nema zdrav imuni sistem) i stoga se daje lek da
pomogne telu da se zalei bre i da pomogne da se zaustavi irenje gljivice.
Ako posumnjate da Vaa maka ima dermatofitozu, odmah je odvedite veterinaru.
On moe da primeni test Vudsovom lampom, u kome se malo zaraene dlake/koe/nokta stavi pod
lampu. Povrine zaraene sa M. canis e da svetle. Takoe, moe da pregleda dlaku i kou pomou
mikroskopa. To je brz i lak nain da se utvrdi da li maka ima ovu infekciju, meutim, to zahteva
malo vie strunosti od ispitivaa poto su delii gljivice mali i ponekad teki za raspoznavanje.
Najpouzdaniji nain da se uverite da Vaa maka ima ovu infekciju je da se uzme komadi koe i
na njemu uradi gljivina kultura.
Tretman se obino sprovodi primenom antigljivinih rastvora za spoljnu upotrebu,
ili davanjem oralnih lekova. Aktuelna otkria pokazuju da oralni lekovi, bez obzira koliko je
zaraza jaka, daju bolje rezultate. Budite, u svakom sluaju, strpljivi. Ako Vaa maka ima ovu
infekciju, mogu da budu potrebne sedmice, pa i meseci, dok je se Va ljubimac ne otarasi. Jedini
nain da budete sigurni da je to postignuto je da Va veterinar na kraju tretmana ponovo obavi test.
Mere predostronosti:
Najbolja preventiva je dranje ljubimca u istom okruenju i podalje od ostalih
ivotinja koje bi mogle da imaju dermatofitozu. Ako je maka ve inficirana, temeljno istite kuu
zbog spora, a takoe testirajte (i po potrebi tretirajte) sve ostale ivotinje u kui.
DEHIDRACIJA
Zdrave ivotinje zahtevaju sve vreme veliku koliinu vode u svojim telima. Slino
oveku, voda sainjava 60 - 70% makine telesne mase. Ova voda odrava njihova tkiva vlanim i
prenosi bitne hranljive materije kroz telo. Minerali kao kalijum i natrijum prenose nervne impulse
kroz telo i gubitak ovih elektrolita moe da izazove ozbiljne probleme. Dehidracija nastaje kada
maka izlui vie vode nego to unese u organizam.
Maka moe da dehidrira iz mnogo razloga ukljuujui bolest, povienu
temperaturu, infekciju, povraanje, dijareju, dijabetes i problem sa bubrezima. Moete da kaete
kada Vam je maka dehidrirala ako uradite test tipanje. Uhvatite deo koe na makinim leima
i odignite je, pritom je malo uvrnuvi, zatim je pustite i posmatrajte koliko je koi potrebno da se
vrati u normalan poloaj. Koa treba da bude krajnje elastina i da se trenutno vrati natrag. Ako joj
je potrebno sekund ili dva, Vaa maka je verovatno dehidrirala.
Simptomi:
-
suv nos
suva usta ili oi
test tipanje
jaka e
149
- letargija
Tretman:
Ako Vam je maka dehidrirala, odvedite je veterinaru da utvrdi uzrok dehidracije.
Ako dehidracija nije ozbiljna moe da se tretira jednostavnim davanjem maki vie vode. Ako je
dehidracija izazvana prethodnim stanjem ili boleu, Va veterinar moe to da utvrdi i uputi Vas
kako da zbrinete to stanje. Uvek treba da brinete o tome da Vaa maka pije dovoljno tenosti i
neka uvek ima u blizini iniju svee i iste vode.
Mere predostronosti:
Motrite da li Vaa maka pije dovoljno vode. Ne pretopljavajte kuu. Opte stanje
zdravlja Vae make treba uvek da bude dobro.
DIJABETES
Diabetes mellitus (grki diabainein = prolaziti kroz i latinski mellitus =
zaslaen medom) je hormonalni poremeaj kod koga pankreas ne proizvodi insulin pravilno.
Insulin je neophodan za varenje glukoze koja je elijama u telu potrebna za pravilan rad.
Jednostavna analiza krvi ili urina, koja meri nivo glukoze, dovoljna je da utvrdi da li maka ima
dijabetes.
Postoje dva tipa dijabetesa. Tip I, ili od insulina zavisni dijabetes, je najozbiljniji
oblik i napada do 75% maaka sa dijagnozom dijabetes. Ovaj tip dijabetesa je uzrokovan
nesposobnou pankreasa da proizvodi insulin. Za ovu bolest nema leka. Stoga insulin mora da se
daje injekcijama. Tip II dijabetesa, ili dijebetes nezavistan od insulina, je manje ozbiljan od tipa I.
Najei uzrok ove bolesti je neprekidno konzumiranje previe eera (ugljenih hidrata), tokom
dueg vremenskog perioda. Stoga je ovaj tip uopte povezan sa starijim makama prekomerne
teine, pa moe da se kontrolie putem smanjenja teine, odgovarajuom dijetom i, moda,
oralnim lekovima. Procenjuje se da 25% maaka sa dijabetesom pati od ovog tipa dijabetesa. Ne
postoji pouzdan, praktini test za utvrivanje kom tipu pripada Vaa maka. Zato se maka tretira
poetnom dozom glipizida ili gliburida i prati se nivo glukoze u krvi, pa se procenjuje da li je
dolo do odgovora na terapiju ili ne. Ako je dolo do odgovora, tretman se nastavlja (ponekad i
godinama), sve dok je delotvoran. Jedan od problema sa oralnim tretmanom je taj to neke make
imaju samo privremeni odziv.
Dva tipa su razliita, ali je rezultat isti. Kod tipa I nemate uopte insulin, dok kod
tipa II imate previe usporeno luenje insulina. U oba sluaja zavravate sa nivoima eera u krvi
koji su previsoki. Oba su vrlo ozbiljne bolesti koje iziskuju medicinsku panju i, ako ostanu
neleene, obe mogu da dovedu do oteenja bubrega, slepila, kome i smrti.
Simptomi:
-
gubitak teine
veoma povean apetit
poveano pijenje vode
pojaano uriniranje
Tretman:
Zavisno od tipa i jaine dijabetesa, Vaoj maki e trebati insulinske injekcije,
lekovi za regulisanje glukoze ili promene u ishrani i nainu ivota. Va veterinar moe da Vas
podui kako da dajete insulinske injekcije ukoliko bude neophodno.
150
DIJAREJA
Dijareja se javlja kada ima vika tenosti i vode u probavnom sistemu. Stoga stolica
postaje tena. Dijareja obino nije problem sama po sebi, ve je simptom veeg problema.
Dijareja moe da se javi iz mnogo razloga ukljuujui:
- uzimanje pokvarene ili bakterijama zagaene hrane
- iznenadne promene u ishrani
- trovanje hranom
- infektivne inioce u telu (virusni, bakterijski ili gljivini)
- laktozu ili drugu nepodnoljivu hranu
- parazitsku infekciju
- lekove u sistemu (steroidi, antibiotici i t.d.)
- otrove u telu (vetako ubrivo i t.d.)
- ozbiljnu bolest kao oboljenje jetre, bubrega, upala organa za varenje,
hipertiroidizam, bolest pankreasa, panleukopenija i rak
- stres
Debelo crevo e normalno da absorbuje vodu iz stolice dok ova prolazi kroz njega.
Ako stolica prolazi prebrzo, ili ako probavni trakt lui tenost, maka moe da ima dijareju. Ako
primetite da Vam maka ima dijareju, treba da je odvedete veterinaru i, moda, da ponesete uzorak
stolice sa sobom, ako je mogue.
Simptomi:
-
tena stolica
letargija (zbog gubitka tenosti i elektrolitskog debalansa)
dehidracija
krv u stolici
Tretman:
Prvi korak je da se utvrdi koji je uzrok dijareje. Veterinar moe da uzme uzorak krvi
i obavi analize da utvrdi prisustvo virusa i bakterija. Takoe moe da analizira uzorke stolice i
urina zbog eventualnih drugih bolesti koje bi mogle da izazivaju dijareju.
Ako je Vaa maka dehidrirala zbog dijareje (maii i neke make vrlo brzo mogu
da dehidriraju zbog gubitka vode kod dijareje), veterinar moe da joj da tenost, intravenozno ili
potkono.
151
Ako je Vaa maka u svakom drugom pogledu zdrava, veterinar moe da Vam
predloi da obustavite obroke na 24 ili 36 asova, a onda da date jedan mali obrok. Ako je dijareja
prola, onda je verovatno bila zbog stresa, prederavanja ili prostog nepodnoenja odreene hrane.
Mere predostronosti:
Odravajte maku i njeno okruenje istim koliko god je mogue. Neka joj posude
budu oiene od bakterija. Takoe, vodite rauna da maka jede uravnoteenu ishranu i da to
manje bude izloena stresu.
ENDOKRINA ALOPECIJA
Endokrina alopecija je poremeaj koe kod koga dolazi do velikog opadanja dlake.
U normalnim okolnostima vlasi krzna e rasti i eventualno otpadati, u kom sluaju nove vlasi
izrastaju kao zamena za izgubljene. Kod alopecije (elavosti) nove vlasi ne izrastaju kada stare
otpadnu. Tada ete videti kako se pojavljuju elava mesta. Takav gubitak dlake se obino via na
trbuhu, butinama i donjoj strani repa. Gubitak dlake je simetrian.
Endokrini sistem je kontrolni centar tela. Ovaj sistem kontrolie hormone koji se
oslobaaju u telo. Onda hormoni reguliu razne funkcije tela. Izvesni hormoni endokrinog sistema
su u vezi sa rastom dlake. Kada se jave nenormalni nivoi ovih hormona dolazi do ove vrste
elavosti, poznate kao endokrina alopecija.
Postoji takoe slian poremeaj koji se zove psihogena alopecija. Ovo stanje izaziva
elavost na slian nain kao i endokrina alopecija, meutim, uzrok je sasvim razliit. Psihogena
alopecija je opsesijom iznueni poremeaj nastao usled nekog stresa ili brige u ivotu make.
Uzrok stresa moe da bude bilo ta, od preseljenja u novu kuu do dovoenja u kuu nove
ivotinje. Ovaj stres izaziva pojaano ureivanje krzna (lizanje) do pojave elavosti.
Simptomi:
- simetrina elavost na trbuhu, butinama i repu
Tretman:
Endokrina alopecija je dijagnoza koja se obino postavlja poto su iskljueni svi
drugi mogui uzroci. Tretman se obino sastoji od hormonske terapije, antidepresanata ili lekova
protiv zabrinutosti.
ELUDANI POREMEAJI
eludac je upalj organ nalik na vreu, koji se nalazi izmeu jednjaka i tankog
creva. U elucu se zadrava hrana dok se obavlja varenje eludanim sokovima. Svarena hrana se
zatim apsorbuje u telo. Ono to se ne absorbuje u elucu alje se u creva da bi se ili absorbovalo, ili
izluilo iz tela.
Make mogu da imaju razne eludane probleme:
-
infekcije
ireve (kod maaka su retki)
rak (redak)
muninu (obino simptom druge bolesti)
povraanje (obino simptom druge bolesti)
152
nedostatak apetita
povraanje
dijareja
gubitak teine
Tretman:
Va veterinar e da primeni rentgensko snimanje sa barijumom, ili gastroskop, da bi
potraio ma kakve nenormalnosti na tkivu eluca, ir ili neko oteenje. Takoe moe da bude
neophodna i biopsija eluca, da bi se iskljuila svaka vrsta raka.
Mere predostronosti:
Starajte se da Vaa maka dobija uravnoteenu i zdravu ishranu, visokog kvaliteta.
Takoe, redovno perite posude za hranu i vodu, zbog bakterija.
ZAPALJENJE GRLA I KRAJNIKA
Zapaljenje grla (faringitis) se obino javlja kao deo virusne infekcije gornjih
respiratornih puteva, pa se primenjuju mere koje su tamo opisane.
Zapaljenje krajnika (tonzilitis) je veoma retko, izuzev kao deo "majeg gripa",
odnosno infekcije gornjih respiratornih puteva.
ZAPALJENJE PLUA
Zapaljenje plua je infekcija plua izazvana bakterijama, virusom ili gljivicama.
Obino se dobija udisanjem sitnih kapi koje sadre tetne viruse ili bakterije. Stoga je zapaljenje
plua mnogo puta komplikacija usled neke druge bolesti, kao to je virusna leukemija, ili FIV
(maja sida). Zapaljenje plua se obino via kod maia, odraslih kojima je smanjen imunitet,
ili starijih maaka.
Zapaljenje plua je obino znak da Vaa maka ima infekciju plua, prehladu ili
kakvu drugu bolest koja se proirila na plua. Ako sumnjate da Vaa maka ima zapaljenje plua,
odmah je vodite veterinaru.
Simptomi:
-
kratak dah
kijanje
teko disanje
temperatura (preko 39,4 S)
kaalj koji proizvodi uto-zelenu pljuvaku
kaalj koji proizvodi krv
153
Tretman:
Va veterinar e da postavi dijagnozu snimanjem plua i grudi rentgenom,
sluanjem makinog disanja i ispitivanjem uzorka pljuvake iz grudi. Ako maka ima zapaljenje
plua, tretman e da zavisi od toga ta ga je tano izazvalo. Tada e Vaa maka da bude tretirana
antibioticima i moda nekim drugim medikamentom, zavisno od uzroka. Bie joj potrebno to vie
leanja, poto plua treba rasteretiti. Probajte da maki odredite sobu odvojenu od ostalih, jer
zapaljenje plua je zarazno. Oporavak je spor proces, pa maki moe da treba est do devet
sedmica pre nego to se vrati u normalu.
ZAPALJENJE ORGANA ZA VARENJE
Malo je stvari koje mogu da frustriraju vie nego kada Vaa maka pati od
hroninih napada povraanja i dijareje. Povraanje i dijareja izazivaju dehidraciju, a ako ostane
netretirana, ona moe da postane opasna po ivot. Stoga, svaku maku koja ispoljava takve znake
bi trebalo da pregleda veterinar. Mnogo je moguih uzroka povraanja i dijareje, ali zapaljenje
organa za varenje je kod maaka uobiajen gastrointestinalni problem. Mada mogu da budu
pogoene make svih starosnih doba, sredovene i starije su mnogo prijemivije na ovaj
poremeaj.
Zapaljenje organa za varenje opisuje grupu hroninih gastrointestinalnih
poremeaja. Bolest mikroskopski karakterie prodiranje zapaljenskih elija u tkivo (sluzokou)
digestivnog trakta (sistema za varenje). Uzrok bolesti je nepoznat, ali mikroskopske promene u
tkivima (histopatologija) ukazuju da imunoloki faktor igra znaajnu ulogu.
Nauna imena data raznim oblicima ove bolesti lome jezik, ali ona ustvari opisuju
svojstva bolesti. Na primer, najuobiajeniji oblik bolesti kod maaka zove se limfocitnoplazmacitni enterokolitis. Prevedeno, ovo znai da su primarni tipovi zapaljenjskih elija prisutnih
u sluzokoi limfociti (tip belih krvnih elija) i plazma elije (elije koje stvaraju antitela). Manje
uobiajeni oblici zovu se eozinofilni, neutrofilni i granulomatozni, zavisno od toga koje
zapaljenjske elije dominiraju. Enterokolitis se odnosi na zapaljenje tankog i debelog creva, koje
se javlja kod ovog oblika bolesti. U sluajevima gde se zapaljenje javlja samo u tankom crevu,
bolest se zove enteritis (karakteristina za enteritis je t.zv. dijareja tankog creva stolica je tena ali bez ikakvog
neprijatnog mirisa, obino ima miris hrane koju maka jede, jer je u pitanju potpuno nesvarena hrana ); u
sluajevima kada oboli samo debelo crevo, zove se kolitis; gastritis u onim sluajevima gde
preovladava zapaljenje eluca.
Da bi iskljuio ostale uzroke gastrointestinalnih bolesti, Va veterinar e da
sprovede dijagnostiki test koji moe da ukljui krvnu sliku, biohemijske analize krvnog seruma,
nivo tiroksina u serumu, test na virus leukemije i maje side, analizu urina, fekalni pregled zbog
parazita i bakterijskih uzronika, dijetetsku proveru i radiografiju i/ili ultrazvuk trbuha. (Imao sam
sluaj enterititsa, sa dijarejom tankog creva. Moj tadanji veterinar je nekoliko dana davao injekcije sulfonamida
koji se uglavnom smatra zabranjenim za make sve dok nije dolo do teke alergijske reakcije, zatim je odustao od
bilo kakve terapije. Analize? Izvinite, ta su to analize? Maku mi je na kraju izleio profesor Trailovi i to preko
telefona! Predloio mi je terapiju koja je navedena na kraju ovog teksta i ona je bila delotvorna ve pri kraju prve
sedmice dolo je do prestanka dijareje, iako je pre toga trajala itav mesec!)
154
dijareja
gubitak teine
normalan/povean apetit
kranje creva
podrigivanje
crna, kao katran stolica
zadah iz usta
pojaana e
bol u trbuhu
Kod tekih sluajeva, gubitak teine moe da bude ogroman. Prilikom povraanja,
retko ima ostataka hrane, ve se povraka obino sastoji od sluzi pomeane sa unim sokom.
Tretman:
Kod veine maaka, kombinacija dijete i medicinske terapije e uspeno da rei
problem zapaljenja organa za varenje. Poto ne postoji jedinstven, najbolji tretman, Va veterinar
e moda da isproba nekoliko razliitih kombinacija sa ciljem da utvrdi najbolju za Vau maku.
DIJETA:
Osetljivost na antigene u hrani doprinosi kod nekih maaka gastrointestinalnim
zapaljenjima, tako da promene u ishrani esto donose simptomatino olakanje. Efikasna dijetetska
terapija za make sa limfocitno-plazmacitnim enterokolitisom sastoji se od domae hrane
sastavljene od belanevina i ugljenih hidrata. Komercijalne, hipoalergijske dijete nisu efikasne.
Potrebno je paljivo sainiti dijetetsku istoriju, da bi se utvrdilo koje sastojke je
maka tokom ivota jela. Tada moe da se sastavi ishrana od onih sastojaka koje maka nikada
nije jela. Za vreme dijetetskih proba (idealno pet do est sedmica), maka ne sme da konzumira
nita osim te specijalne hrane i vode. Ako se stanje za ovo vreme popravi, moete da pokuate sa
prelaskom na komercijalnu hranu zasnovanu na belanevinama koje su isprobane.
Dodavanje ishrani vie celuloze moe da bude od koristi, popravljanjem balansa
tenosti u crevima i smanjenjem dijareje.
MEDICINSKA TERAPIJA:
Za tretiranje zapaljenja organa za varenje kod maaka uobiajeno je da se koriste
kortikosteroidi. Ovi lekovi imaju jako dejstvo na zapaljenja, a takoe potiskuju prejak imuni
odgovor. Dodatno, kortikosteroidi mogu da stimuliu apetit i pojaaju apsorpciju natrijuma i vode
u crevima. Najee se koriste oralni prednizon i prednizolon, zbog kratkog trajanja dejstva i
dobavljivosti u obliku tableta prikladnih veliina. Ako je neophodno, mogu da se koriste i
injekcioni kortikosteroidi, ako maka teko prihvata tablete ili previe povraa.
Ako se koristi samo prednizolon, napredak bi trebalo da se primeti u prvih nedelju dve dana terapije. Veini maaka sa limfocitno-plazmacitnim enterokolitisom bie potrebna
doivotna prednizolonska terapija da bi se spreilo ponavljanje bolesti.
Antibiotici, kao metronidazol ili tilozin, mogu da budu korisni u kombinaciji sa
kortikosteroidima. Kod malih doza, neeljeno dejstvo metronidazola nije uobiajeno, ali moe da
se javi gubitak apetita i povraanje. Jako balavljenje se javlja kao dosta esta reakcija posle
progutane tablete, verovatno zbog neprijatnog ukusa leka. Ako je dominantni problem zapaljenje
debelog creva (kolitis), esto se koristi lek sulfasalazin.
Terapija koja se najee preporuuje (za prosenu maku od 4,5 kg) je sledea:
1) Oralni prednizon (Pronizon tablete - Galenika), prve 2 sedmice dva puta dnevno po
5mg (1/4 tablete), zatim sledee 2 sedmice jednom dnevno 5mg, potom 4 sedmice svakog drugog dana po jedna doza
od 5mg.
155
2) Oralni metronidazol (Orvagil tablete - Galenika), dva puta dnevno po 60mg (1/4 tablete
od 250mg), u trajanju od 2 do 4 sedmice, prema potrebi.
INFEKCIJE UHA
Infekcije uha su vrlo uobiajene kod maaka. Make mogu da dobiju nekoliko
razliitih tipova infekcije uha. Mogu da dobiju infekcije od bakterija ili gljivica; ovaj tip se
uopteno naziva Otitis Externa. Takoe mogu da dobiju infekcije izazvane kvasnim elijama u
uhu.
Uopteno, infekcija uha se javlja kada bakterija spolja prodre u ve oslabljen uni
kanal. Kanal moe da bude oslabljen i da izgubi sposobnost da se bori protiv infekcije iz mnogo
razloga ukljuujuu alergije, konu bolest, strana tela u uhu, parazite, tumore, infekciju srednjeg
uha, vlagu, ili povredu od grebanja ili ujeda.
Simptomi:
-
Tretman:
Va veterinar e najpre da ispita izluevinu iz uha, da bi eliminisao une parazite
kao uzrok infekcije. To e da uini primenom otoskopa. Svaki dati lek treba da dosegne koren
problema, zato je prvi korak ienje to je mogue vie naslaga i une masti. Ako je toga previe,
moda e biti potrebna potpuna anestezija. Tada e ui da budu oiene dezinfikujuim
rastvorom. Maka e da dobije kapi za ui i antibiotike za oralnu primenu.
Ako se infekcija ne suzbije blagovremeno, moe da dovede do oteenja bubne
opne. Ovo moe da izazove infekciju srednjeg uha, gluvou i probleme sa ravnoteom. Stalno
treenje glave moe da izazove stvaranje krvnog podliva u unoj koljci, koja mora da se ukloni
hirurki.
Mere predostronosti:
istite ui Vaoj maki (ali ne previe, jer prekomerno ienje moe da stvori
predispoziciju za Otitis externa). Takoe vodite rauna da uni kanali budu dobro osueni posle
svakog kupanja. Na kraju, poto su jedan od primarnih uzroka unih infekcija alergije, starajte se
da Va ljubimac bude odmah leen od svake alergije, im pone da se ea.
Na kraju jedna stvar, ne istite ui preduboko bilo kakvim predmetom. Make imaju
sklonost ka naglim pokretima, pogotovu kada im neko eprka po uima, a Vi svakako ne elite da
otetite svom ljubimcu unutranje uho ili uni kanal. Radije koristite lopticu vate.
INFEKCIJE GORNJIH RESPIRATORNIH PUTEVA
Infekcije gornjih respiratornih puteva su kod maaka krajnje uobiajene, a veina
ovih infekcija u dananje vreme potie od herpes virusa i kalici virusa. Na ovoj listi postoji i
pridolica koji naglo narasta, a to je Chlamydia psitacci (nalikuje bakteriji). Ove infekcije se
156
ponekad nazivaju maji grip ili maje zapaljenje plua; meutim, ovo nisu ispravni nazivi za
ove infekcije.
Ove infekcije su krajnje zarazne i veoma uobiajeno za sve make u kuama sa vie
maaka je da postanu zaraene. Dok maji herpes virus u okruenju moe da se odri 18 asova, a
kalici virus 10-18 dana, oni u majem respiratornom sistemu opstaju vrlo dugo. esto virus nestaje
pa se ponovo vraa poto ak za 80% maaka koje su se oporavile od akutne upale respiratornih
puteva postoji verovatnoa da e da postanu hronini nosioci i moi e da zaraze osetljive make i
maie. Pritom, nosioci majeg kalicivirusa predstavljaju veu pretnju od nosilaca herpes virusa.
Simptomi:
-
kijanje
suzne oi
nos curi
kaalj
teko disanje
ir na usni (ponekad)
konjunktivitis
Tretman:
Na sreu, veina maaka koje dobiju ove infekcije se potpuno oporave ako dobiju
trenutnu i potpunu veterinarsku negu. Mnoge make primaju antibiotike da bi se zatitile od
sekundarnih bakterijskih komplikacija. Za vlasnika je vano da paljivo motri na maku, da bi
reagovao ako primeti da maka ne jede ili ne pije, poto ove infekcije veoma smanjuju sposobnost
make da namirie i da oseti ukus hrane. Kao poslednju meru, neki odgajivai su poeli da koriste
proces zvan nebulizacija (nebula = oblak), koji raspruje lek kroz vazduh, odakle se duboko
inhalira u namuena plua make.
Mere predostronosti:
Nastojte da zadrite maku dalje od onih maaka za koje sumnjate da imaju
infekciju. Za veinu ovih infekcija postoje vakcine, a neke studije pokazuju da intra-nazalna (kroz
nos) vakcina moe da prui najbolju zatitu. (Bilo je, meutim, nekih ozbiljnih problema u vezi sa
upotrebom nekih intranazalnih vakcina, pa ih treba koristiti samo uz preporuku veterinara, a i tada
uz veliku predostronost.) Same vakcinacije nee, meutim, potpuno da eliminiu nastupe
infekcija.
KATARAKTA
Katarakta se esto javlja kod ivotinja i moe da pogodi ljubimce ma kog doba.
Kataraktu ete prepoznati kao plavo-sivu obojenost soiva (soivo je normalno tamno i isto).
Soivo se nalazi u zaptivenoj kapsuli. Kada stare elije odumiru, bivaju zarobljene u kapsuli.
Vremenom, elije se nagomilaju, inei da soivo izgleda zamagljeno i neprozirno. Zbog toga slike
koje maka vidi izgledaju zamrljane i magliaste. Katarakta ne izaziva nikakav bol, ali e da
smanji sposobnost make da vidi jasno, pogotovo nou, i moe da dovede do kratkovidosti (to je
suprotno od onog kako make normalno vide).
Katarakta se obino javlja sa godinama, ali takoe moe da bude izazvana
poremeajima metabolizma, kao to je dijabetes, ili da bude posledica nasleene sklonosti ili
degenerativne bolesti mrenjae.
157
Simptomi:
- plavo-sivo zamuenje soiva
Tretman:
Kataraktu moe hirurki da ukloni veterinar-oftalmolog. To e popraviti vid Vae
make.
Mere predostronosti:
Veinom se katarakta javlja jednostavno sa godinama, meutim, moete da
pomognete u prevenciji ako maku drite u kui, da biste smanjili povrede oka u borbama. Takoe
brinite o makinom optem zdravlju i pravilnoj ishrani. Katarakta i dijabetes su obino povezani.
KOLITIS
Kolitis je zapaljenje debelog creva. Mogu da ga prouzrokuju bakterije, stres, paraziti
i t.d. Meutim, obino nema uoljivog uzroka zapaljenja. Veina maaka nema ozbiljan
zdravstveni rizik. Rektalni pregled, uz biopsiju zida debelog creva, uglavnom e da potvrdi
dijagnozu. Fekalni pregled, zbog parazita kao to je ardija ili kokcidija, treba obaviti u svakom
sluaju.
Simptomi:
Veina maaka sa kolitisom izgledaju i oseaju se normalno. Jednostavno, esto
imaju sluz i povremeno mrlje krvi u fekalijama. U teim sluajevima moe da se javi povraanje.
Neke make mogu da imaju jak bol prilikom defekacije, zbog zapaljenja, pa mogu da pokuaju da
zaustave defekaciju, to dovodi do konstipacije. Moe da sa javi ili dijareja ili konstipacija, ali bez
razlike proces defekacije nije normalan.
Tretman:
Blage dijete e da pomognu da se debelo crevo odmori i zalei. Ponekad, maka
mora da bude na blagoj, lako svarljivoj dijeti do kraja svog ivota. Kod bakterijskih uzronika
pomoi e antibiotici. Kod hroninog kolitisa moe da se pribegne dugotrajnoj primeni sulfapreparata (sulfasalazin). Kod maaka mogu da se primene i steroidi, kao to je prednizolon, koji
smanjuju zapaljenje (Merck preporuuje metronidazol i prednizon).
KONJUNKTIVITIS
Konjunktivitis je infekcija u epitelu ili sluznici onog kapka (konjunktiva). Gornji,
donji i trei oni kapak imaju konjunktivu. Kod zdrave make konjunktiva nee biti vidljiva,
meutim, inficirana konjunktiva e da postane crvena, upaljena i oteena. Oko moe veoma da
suzi i lui iscedak, koji e biti bistar pa do ute boje, a gustina ove tenosti e da se menja od
prilino tenog do gustog. Ako ovo stanje potraje, oko e da se skori stvrdnjavanjem te tenosti.
Uzroci konjunktivitisa:
1) Nadraujue materije, povrede (t.j. borba maaka) i strana tela izazivaju
iznenadnu pojavu konjunktivitisa. U veini sluajeva tretman je jako efikasan, poto se ukloni
uzronik.
158
oko suzi
iscedak iz oka
crvenilo i upala oka
gnojenje oka
Tretman:
Veterinar e prepisati odgovarajui tretman, za poetak verovatno deksametazonneomicin kapi i/ili rastvor borne kiseline. Ako je uzrok konjunktivitisa hlamidija, tretman e
verovatno biti injekcionim ili oralnim antibiotikom (tetraciklin ili hloramfenikol).
Mere predostronosti:
Mnogi maii dobijaju konjunktivitis zbog kontakta sa bakterijama u majinoj
materici. Mada je ovakav konjunktivitis kod maia moda neizbean, moete da smanjite
uestalost kod odraslih dranjem make u kui i u istom okruenju.
KONSTIPACIJA
Make, kao i ljudi, ponekad mogu da dobiju konstipaciju. Konstipacija moe da
bude simptom mnogo veeg problema, ukljuujuu rak creva, rak debelog creva, smanjenu
funkciju jetre, hipotiroidizam i drugo. Naravno, Vaa maka moe da ima starinski zatvor zbog
jednostavnog nedostatka biljnih vlakana u ishrani, loptica krzna ili dehidracije.
Kao opte pravilo, make defeciraju jednom dnevno. Svaka maka ima svoju
sopstvenu definiciju ta je to redovno. Ako primetite da se, kada je u pitanju posuda sa peskom,
obiaji Vae make razlikuju od normalnih, odvedite je veterinaru, kako bi eventualno odbacio sve
to bi bilo ozbiljnije od jednostavne konstipacije.
Simptomi:
- uznemirenost
159
nadimanje
nadraenost
gubitak apetita
povraanje
oigledan nedostatak defekacije
Tretman:
Va veterinar e pregledati maku, kako bi utvrdio ima li ozbiljnijeg problema koji
bi izazivao konstipaciju. Ako maka ima staromodni zatvor, veterinar moe da prepie neku vrstu
vlaknaste (celulozne) dopune, ili moe da razmotri makinu ishranu pokuavajui da prirodno
povea sadraj vode i vlakana u ishrani. Postoje komercijalne zamene za vlakna, a i davanje 3ml
maslinovog (ili parafinskog) ulja svakog drugog (pa ak i treeg) dana moe da pomogne (lino
iskustvo). Naravno, uvek pre nego to date neki domai lek, konsultujte veterinara. (Pogledajte
napomenu u tekstu MAJUNI MAII (STARATELJSKA BRIGA), odeljak DIJAREJA/KONSTIPACIJA, strana 61)
Mere predostronosti:
Uverite se da Vaa maka pije puno vode. Kao to svi znamo, make mogu da budu
vrlo izbirljive, zato posudu za vodu odravajte uvek istom i punom. Mnoge make ne vole ukus
plastike, zato gledajte da hranu i vodu drite u porcelanskim ili staklenim posudama. Takoe,
vodite rauna da se Vaa maka hrani dobrom i zdravom hranom (videti: Ishrana). Hrana mora
obavezno da sadri biljna vlakna.
Make takoe dobiju konstipaciju zbog loptica progutanih dlaka, zato dobro negujte
i redovno eljajte maku. Veba, ako make ive stalno u kui, e pomoi zdravlju njihovih
trbuha, zato nastojte da svakodnevno omoguite maki neku vrstu vebe.
MAJA VIRUSNA LEUKEMIJA
Virus maje leukemije je RNK virus iz familije retrovirusa (Retroviridae) i danas je
najvei uzronik smrtnosti kunih maaka. Virus maje leukemije specifino zaraava elije
kotane sri, crvena krvna zrnca i limfocite.
Maji virus leukemije (u daljem tekstu FeLV) se izluuje sa telesnim tenostima
(pljuvaka, suze, moda urin i fekalije). Virus leukemije na preivljava dobro van tela, tako da je
potreban dodir sa telesnim tenostima (deljenje posuda za hranu, pesak i sl.) zaraene make, da bi
maka i sama postala pozitivna na virus. Mnoge make, iako izloene virusu, postaju imune na
njega i ak ga ne nose u svojoj krvi ili kotanoj sri. Druge make prenose virus (i na testu e se
pokazati pozitivnim), ali ne postaju bolesne. One mogu da proive dug i zdrav ivot kao prenosioci
virusa. Meutim, one su prenosioci i mogu da zaraze ostale make u kui. Obino takve make,
izuzev pod dejstvom stresa ili poremeaja imuniteta, nikada ne pokau znake bolesti. Maka, kod
koje se javila bolest, moe da preivi nedelje, mesece pa i due, uz pravilan tretman. Oko 30%
maaka koje dou u dodir sa virusom, pokazae znake bolesti. Make zaraene virusom FeLV
mogu da dobiju tri primarne bolesti: 1) leukemiju ili rak belih krvnih zrnaca, 2) limfosarkome ili
rak limfoidnoe materije i 3) bolesti koje su u vezi sa poremeenim imunim sistemom (anemije,
respiratorne infekcije i t.d.). Ne postoji lek za infektivnu leukemiju ali moete, uz napor, ljubav i
panju, da pomognete svojoj maki da ivi lep i zdrav ivot dui vremenski period.
Do sada nije poznato da FeLV moe da se prenese na oveka i ini se da nema
povezanosti izmeu bolesnika od AIDS-a i FeLV. Meutim, ovo nije konano dokazano tako da,
ako imate AIDS moda ete eleti da budete vrlo paljivi kada dodirujete maku sa FeLV.
160
Simptomi:
-
letargija
depresija
gubitak teine
smanjen apetit
dijareja
krv u stolici
nekontrolisano uriniranje
povraanje
uveani limfni vorovi
disajne tegobe
pojaano pijenje
pojaano uriniranje
sekundarna infekcija
hronine bolesti
rak
bolest jetre/bubrega
utica
neuroloki problemi
Tretman:
Veterinar e izvaditi krv Vaoj maki i uraditi odgovarajuu analizu, ili vie njih (u
Ako se na testu pokae da je Vaa maka negativna, to
moe da znai da je virus jo uvek u vrlo ranom stadijumu, ili da je virus u takvoj fazi da se nije
video u krvi u vreme testa. Stoga, ako Vaa maka ima sve simptome i ako su oni neobjanjivi
drugom boleu, a na testu je bila negativna, moda ete poeleti da je kasnije ponovo testirate.
naim uslovima, jedino Veterinarski fakultet).
Trenutno, nema leka za ovu bolest. Ako imate maku koja je pozitivna na FeLV
treba da budete vrlo marljivi pri tretiranju svih sekundarnih infekcija i simptoma. Ovo e pomoi
da maku odri zdravom, jakom i da joj produi ivot. Neke terapije koje se koriste za direktnu
borbu sa virusom, su hemoterapeutski preparati i antivirusni lekovi (ukljuujui interferon).
Pronaeno je da ovo, u nekim sluajevima, dovodi do privremenog poputanja. Nekim makama
moe da koristi terapija steroidima (prednizon), poto ovo moe da smanji broj belih krvnih zrnaca
i nenormalnih ili kanceroznih krvnih zrnaca i da potisne imunu reakciju zasnovanu na elijama.
Drugi lekovi koji se koriste za tretman FeLV (neki su polemini) ukljuuju AZT (antivirusni lek
koji se koristi da smanji navalu virusa), imunoregulin (stimulie elijski odgovor imunog sistema)
i stafilokokal A (stimulans imunog sistema koji moe ali ne mora da bude od koristi). Najbolji
pristup danas je, ini se, tretiranje svih sekundarnih infekcija, dok se istovremeno daju interferon i
prednizon.
Mere predostronosti:
Za FelV postoji vakcina, za koju je utvreno da je razumno uspena. (Proitajte tekst o
ini se da je ona najbolja odbrana
koja danas postoji. Pre nego to unesete u kuu neku novu maku, testirajte je i vakciniite.
Godinje moete da dajete revakcine - pojaivae. Osim toga, ako moete drite maku u kui, da
biste smanjili mogunost dolaska u dodir sa FeLV pozitivnom makom.
vakcinaciji, da biste se obavestili o opasnostima koje neke vakcine donose ).
Poto je FeLV zarazna bolest, ako imate FeLV pozitivnu maku, eleete da
zatitite ostale make u kui. Najbolja stvar je da sve one budu vakcinisane, a FeLV pozitivnu
drite odvojeno od ostalih. Poto ete imati kontakt sa obe grupe, pazite da ne prenesete bolest.
Perite ruke kad god prelazite od bolesne make do zdravih. Vodite rauna o pljuvaci koja moe
da Vam se nae na odei. Takoe treba rutinski dezinfikovati kuu sredstvom koje e ubiti sve
viruse koji se nalaze slobodno u kui.
161
Tretman:
Test koji se izvodi za pronalaenje bolesti se zove ELISA test i trai prisutstvo
antitela. Ovaj test je oko 90% pouzdan, a moe da da lano negativan rezultat. Stoga, ako Vaa
162
maka ima sve simptome, ali se sa ELISA testa vrati kao negativna, ipak je verovatno da ima FIV.
Moete da zatraite da se izvre dodatni testovi (n. pr. IFA). Ovakvi testovi su, uglavnom, mnogo
taniji, ali su i mnogo skuplji a potrebno je i vie ekati na rezultat.
Ako je maka jednom dobila virus, imae ga uvek. U ovom trenutku nema leka.
Glavni metod leenja je tretman sekundarnih infekcija. Make mogu da poive veoma dug i
sadrajan ivot, zavisno od toga koliko je bolest jaka i koliko se o njima starate. Dobra ishrana,
minimalna napetost, ista kua (to manje bakterija u okruenju) i terapija lekovima bie deo
ukupnog nastojanja da Vaa maka ostane to zdravija, kroz to dui period vremena. Upamtite,
ako Vaa maka ima FIV, najvei problem sa kojim ete da se suoavate je taj to je njen imuni
sistem oslabljen. ivei sa tim, nastojte da maku sklonite od svega to moe da izazove njenu
bolest, a ako se to ipak dogodi, tretirajte bolest to pre moete. Takoe, poto je FIV veoma
zarazna bolest, drite Vau maku u kui, kako ne bi mogla da zarazi druge make, a samim tim ni
one nee moi njoj da prenesu bilo koju zarazu.
Kod ljudi sa HIV-om, postoje mnoge terapije lekovima koje se obino koriste,
ukljuujui antivirusne (ograniivai reverzne transkriptaze, ograniivai proteaze) i
antiretrovirusne (hidroksiurea). Nije potpuno poznato da li ovi lekovi mogu da budu od koristi
makama sa FIV-om. Mnogi vlasnici koriste kombinacije nekih od ovih lekova i imaju sa njima
veliki uspeh. Neki drugi polemini lekovi za tretman FIV-a ukljuuju imunoregulin (stimulie
imuni odgovor zasnovan na elijama) i acemanan (ekstrakt biljke Aloe vera - aloja, za koji se
pokazalo da stimulie imuni sistem).
Mere predostronosti:
Osigurajte maki kvalitetnu ishranu bogatu belanevinama. Sauvajte je od uea u
borbama i od nepoznatih ivotinja. Ako moete, drite je u kui, gde su anse da bude zaraena
nikakve.
MAJI INFEKTIVNI PERITONITIS
Maji infektivni perironitis (u daljem tekstu FIP - prim. prev.) izaziva korona virus (RNK
klasa virusa). FIP virus se integrie u elije organizma (bolest je nazvana po infekciji belih krvnih
zrnaca u peritoneum-u - trbunoj maramici). Poto je jednom zaraeno, telo e da stvara elijski
imuni odgovor. Takav odgovor ukljuuje makrofage, citotoksine T elije i ostale koje razaraju
elije koje sadre virus. Ako takav odgovor ne ukloni sa uspehom virus iz sistema, znatno smanji
koliinu virusa ili omogui maki da postane imuna tako da moe da preivi i sa virusom u telu,
maka e da pokrene odgovor antitelima. Kod takvog odgovora e biti stvorena antitela, da trae i
unitavaju virus i elije koje ga sadre. Odgovor antitelima je taj koji ustvari izaziva simptome
bolesti i ak moe da ubije maku. Stoga make koje mogu da pokrenu efikasan elijski odgovor i
tako izbegnu odgovor antitelima, obino mogu da ive sa boleu, ili da je pobede, dok ivotinje
koje dou do take kada se pokree odgovor antitelima obino pokazuju znake bolesti. Kod
prosene make, ako e bolest uopte da se razvije, simptomi bolesti e se razviti u toku dve
nedelje. Najee e samo vrlo mlade, vrlo stare, izloene stresu ili imuno poremeene make
postati bolesne usled izlaganja virusu.
Trenutno se javljaju mnoga razmatranja o tome kako se virus prenosi i iri. Poznato
je da make izluuju virus u pljuvaku i fekalije. Tokom mnogo vremena mislilo se da se virus
prenosi sluajnim kontaktom sa pljuvakom ili fekalijama, ili sa majke na maie. Stoga se
smatralo da u odgajivanicama, ili kuama sa vie maaka, mogu da se zaraze sve ivotinje.
Meutim, nova prouavanja pokazuju da to moda uopte ne moe da bude sluaj. Ta prouavanja
sugeriu da se FIP dobija kroz mutacije drugih korona virusa u FIP virus. Ove hipoteze su
zasnovane na brojnim studijama koje pokazuju da FIP virus nije mnogo stabilan u okruenju i da
pod dejstvom hemikalija za ienje biva snano deaktiviran, da strogo kune make koje su bile
163
testirane kao FIP negativne, iznenada mogu da postanu FIP pozitivne i da je infekcija maaka u
kuama sa vie maaka u kojima postoji jedna FIP pozitivna sporadina i ograniena (broj maaka
koje postanu FIP pozitivne odgovara broju maaka koje bi i onako postale zaraene zbog
mutacije). Naravno, dok se konana prouavanja ne zavre, najbolje je FIP pozitivnu maku drati
odvojeno.
Postoje dva tipa FIP-a, vlani i suvi. Obe bolesti e da utiu na vie organa u telu
(bubrege, jetru, oi, mozak, plua, stomak, nervni sistem) i mnogi simptomi mogu da budu
nespecifini i da variraju od jednog sluaja do drugog. Vlani je vrlo progresivan i karakterie ga
sakupljanje tenosti u raznim delovima tela (pluima, grudima, stomaku). Zaraena maka moe
da ima oteen trbuh i oteano disanje. Suvi oblik karakteriu nespecifini simptomi kao poviena
temperatura, gubitak apetita, letargija i neuroloki problemi. Takve make mogu da imaju problem
sa hodanjem ili pokretanjem i mogu da imaju deformaciju oka kod koje se jedna zenica rairi i
tako ostane.
Simptomi:
- poviena temperatura (veina veterinara se slae da je FIP najvei uzronik
hronine poviene temperature nepoznatog porekla)
- letargija
- depresija
- gubitak teine
- ogrubelo krzno
- povraanje
- dijareja
- oteen trbuh (kod vlanog FIP-a)
- deformacija oka (jedna zenica potpuno rairena)
- teko hodanje ili pokretanje
- nekontrolisano uriniranje
- teko disanje
- anemija
- neuroloki problemi (padavica, paraliza, promene ponaanja, problem sa
ravnoteom)
- problemi sa bubrezima (otkazivanje)
- problemi sa jetrom (otkazivanje)
Dijagnoza:
Naalost, testovi za FIP su u najboljem sluaju nepouzdani. Zato je vrlo vano
tretirati simptome, ne test. Stoga, ako Vaa maka ima sve simptome FIP-a i ne postoji drugo
objanjenje za njenu bolest, ak iako su testovi negativni, tretirajte ja kao za FIP. Make koje su
testirane kao negativne, mogu to da budu iz vie razloga:
1) maka nije ni bila izloena virusu
2) maka ima bolest ali antitela su aktivna u pokuaju da ubiju virus
3) imuni sistem je toliko slab zbog bolesti da vie ne proizvodi antitela
4) antitela su trenutno u rast/propadanje fazi i nema ih u velikom broju. Slino
tome, ako je Vaa maka testirana i pokazalo se da je FIP pozitivna, a ipak nema simptome,
nemojte da je smatrate bolesnom i nemojte da je tretirate kao bolesnu. Vaa maka moda jeste
bila izloena FIP-u i ima antitela, ali nema bolest, ili moda ima antitela za FECV (Feline Enteric
Corona Virus - stomani korona virus), blagi virus koji izaziva dijareju. Standardni test za FIP (test
na antitela u serumu) jednostavno proverava postojanje antitela za korona virus, ne posebno samo
za FIP. Rezultat takvog testa bie u obliku relacije (na primer 1:4000). Ovo znai da toliko puta
moete da razredite serum na pola i jo uvek da vidite prisustvo virusa. to je vei drugi broj, to je
164
vie antitela prisutno. Drugi naini testiranja FIP-a, koji ponekad mogu da budu taniji, ukljuuju,
ali nisu ogranieni samo na njih:
- Test imunooksidaze - pronalazi elije zaraene virusom u tkivu, radije nego samo
slobodni virus ili antitela za virus.
- Lananu reakciju polimeraze - test prisustva virusa, ne antitela. Meutim to je test
prisustva korona virusa uopte.
- Nivoe proteina u serumu - visoki nivoi ukupnih proteina u serumu i mali A:G
odnos (odnos albumina prema globulinima) mogu da budu znak da maka ima FIP, jer ovo izaziva
svega nekoliko bolesti.
- Analizu trbune i grudne tenosti - ako Vaa maka ima vlani FIP, ili suvi sa
neto akumulirane tenosti, ispitivanje odreenih karakteristika tenosti moe da naznai jaku
kandidaturu za FIP.
- Rentgensko snimanje grudi i trbuha - ovo moe da potvrdi prisustvo tenosti kod
FIP-a.
- Broj belih krvnih zrnaca - kako se bela krvna zrnca stvaraju u imunom odgovoru,
za borbu sa FIP-om, visok nivo BKZ moe da nagovesti da je FIP jedna od mogunosti (mnoge
make, meutim, imaju normalan nivo BKZ dok imaju FIP).
Tretman:
Veina veterinara e da Vam kae da je FIP skoro uvek fatalan i da nita ne moete
da uinite sem eutanazije. Mada je FIP esto fatalan, postoje tretmani koje moete da probate da
biste pomogli svom ljubimcu da natera virus da popusti, ili da stvori simbiozu sa virusom, tako da
oboje ive sasvim sreno, ili da jednostavno ivi kvalitetnim ivotom mesecima, pa i godinama
posle dijagnoze. Cilj tretmana bi trebalo da bude da pojaa elijski imuni odgovor i potisne imuni
odgovor antitelima. I dok potiskivanje bilo kog dela imunog sistema ini maku prijemivom za
mnoge bolesti, morate da nastojite da Vam maka bude to je mogue vie zatiena i zdrava za
ovo vreme, kako ne bi dobila koju drugu bolest. Takoe smanjite stresove u makinom ivotu,
odravajte je srenom i hranite je kvalitetno. Moda e biti preduzete i mere protiv nekih
simptoma izazvanih FIP-om, kao to je anemija ili problemi sa bubrezima. Lekovi koji mogu da se
koriste da bi se postigao gornji cilj ukljuuju interferon, prednizon ili druge kortikosteroide,
antibiotike, citostatike i antivirusne medikamente.
Mere predostronosti:
Postoji vakcina za FIP; meutim, ova vakcina je vrlo protivrena i nije bila
odobrena, jer moe da izazove mnogo tee sluajeve FIP-a. U ovom trenutku ne moemo da
zastupamo upotrebu takve vakcine.
MAJI UROLOKI SINDROM
Maji uroloki sindrom (raniji naziv, sada se naziva poremeaj donjeg urinarnog
trakta kod maaka) je optiji naziv za zbir problema koji ukljuuju:
- cistitis (upala beike)
- uretritis (upala uretre)
- rak urinarnog trakta (tumor beike ili uretre)
- traumu urinarnog trakta (udar kolima, pad i t.d.).
- uretralna zaepljenja, koja se sastoje od mekanih materijala koji su podloni
raznim uticajima a sadre minerale, elijske otpatke i belanevine. Mnoge stvari svojim
165
sadejstvom proizvode zaepljenja: virusi, bakterije, fizika neaktivnost, napetost, nain ishrane,
smanjeno pijenje vode, gustina urina i pH faktor urina.
- kamenje u uretri/beici (uroliti), koje se stvara ako se dovoljno dugo taloe
kristali ili minerali. Ovo kamenje se uglavnom sastoji od magnezijum amonijum fosfata (struvit),
ili kalcijum oksalata. Ovo kamenje nadrauje tkivo uretre ili beike i moe delimino ili potpuno
da blokira urinarni trakt.
Ova bolest moe da se javi kod maaka ma kog doba, mada su starije mnogo
prijemivije. Poznato je da se ovaj sindrom javlja kod gotovo 30% domaih maaka u toku
njihovog ivota. Takoe, mujaci su vei kandidati za pojavu sindroma od enki, zahvaljujui
anatomiji enke, t.j. duoj i tanjoj uretri (stoga bakterije spolja tee mogu da prodru). Mujaci su
kandidati i za ponavljanje blokade. Ponekad moe da doe do taloenja materijala du uretralnog
zida, to dovodi do neprekidnog suavanja kanala. Ovakve make mogu da budu kandidati za
operaciju nazvanu perinealna uretrostomija. Ovo treba da bude poslednji izlaz, jer kada je
operacija uraena, mnogo su lake infekcije urinarnog trakta zbog smanjenja razmaka izmeu
anusa i novog uretralnog otvora.
Utvrivanje uzroka poremeaja urinarnog trakta je klju za tretman; meutim,
veoma je teko otkriti pravi uzrok bolesti. U stvari, u 50% sluajeva pravi uzrok se ne pronae. Za
takve make se kae da imaju idiopatski poremeaj donjeg urinarnog trakta.
Nije 100% jasno zato make dobijaju bilo koji od pobrojanih problema. Misli se da
je jedan od uzroka nain ishrane. Smatra se da hrana bogata magnezijumom pomae stvaranje
mineralnih naslaga. Bazna sredina kod urinarnog trakta (suprotno od kisele) pogodna je za
stvaranje struvita. Danas se mnoge vrste hrane za make prave tako da odravaju pH faktor urina
niskim, kao i nivo magnezijuma u telu. U koncentrovanom urinu se lake stvaraju mineralne
naslage. Stoga budite sigurni da Vaa maka pije dosta svee vode (zato se potrudite oko kvaliteta,
sveine i ukusa vode - prim. prev. ), da bi urin bio razreen. Misli se da je napetost (stres) jo jedan od
potencijalnih uzroka. U stvari, prouavanja su pokazala da prethodna napeta situacija ima i te kako
veze sa nastalim poremeajem urinarnog trakta.
Ne oklevajte da zovete veterinara ako posumnjate na ma koju vrstu uretralne
blokade (pogledajte donje simptome). Ako maka ne moe da urinira, bubrezi postaju nesposobni
da izlue otrove iz krvi i odre ravnoteu tenosti i elektrolita. Kada se ovo dogodi, maka moe
da umre u roku od 48 asova, zbog previsokog nivoa toksina u krvi ili elektrolitske neravnotee
(to dovodi do otkazivanja rada srca).
Simptomi:
-
odbija da urinira
oteno uriniranje
esto uriniranje, sa malo urina
uriniranje izvan kutije sa peskom
tvrda ili puna beika
lizanje genitalnog predela
krv u urinu
Tretman:
Ako posumnjate na urinarni sindrom, odmah vodite maku veterinaru. On e uzeti
uzorak urina (samo na Veterinarskom fakultetu - prim. prev.), proverie prisustvo kristala i odredie pH
faktor. Moe da se uradi i rentgenski snimak, zbog kamenja ili blokada.
Ako Vaa maka ima poremeaj, moe da joj bude potrebna kateterizacija ili
hirurki zahvat za uklanjanje blokade. Ako je maka dehidrirala ili ima neravnoteu elektrolita,
primie terapiju sa tenou (obino 5% rastvor glukoze), bilo potkono ili u venu. Lekovima e
da se zakiseli urin, borie se protiv bakterijske infekcije, ublaie se bol i povratiti funkcija
166
bubrezima. Verovatno e da bude prepisana i dijeta koja treba da obezbedi dobro zdravlje
urinarnog trakta.(Imam lino iskustvo sa nekoliko sluajeva cistitisa nepoznatog porekla kod mojih kastriranih
mujaka, od kojih je jedan bio izuzetno jak, tako da je doveo do potpunog prekida uriniranja. Ovde moram da
zahvalim svom veterinaru Vojkanu Trudiu za obavljeno punktiranje beike, ime je mom ljubljenom maku Mazi
spasao ivot! Mogu da Vam posavetujem upotrebu velikih doza oralnog prednizona - Pronizona- od ak 15mg
dnevno podeljenog u dve doze, za vreme od bar 7 dana, za saniranje izuzetno jake upale koja dovodi do blokade
urinarnog sistema. Takoe treba da Vam napomenem da Merck-Merial tvrdi da, kada se koristi specijalna hrana
za podrku urinarnom traktu, ne treba koristiti dodatna sredstva za zakieljavanje urina, jer ih ova hrana ve sadri.
Posedujem vei broj tekstova o ovim problemima, pa ako Vam je potrebno moete da zatraite da ih prevedem i
poaljem Vam ih).
Mere predostronosti:
ini se da je najbolje odravati zdravlje urinarnog trakta nainom ishrane. Hranite
maku samo visokokvalitetnom hranom, sa malim sadrajem magnezijuma (i sa dodatkom DLmetionina za zakieljavanje urina). Vodite rauna da Vaa maka pije puno vode. Takoe, kutije sa
peskom moraju da budu iste, kako bi se smanjila mogunost bakterijske infekcije.
Dva najea poremeaja urinarnog trakta su cistitis (upala mokrane beike) i
uretritis (upala uretre, kanala kojim se mokraa izbacuje iz beike) i oni su posebno opisani.
CISTITIS
Cistitis je opti naziv koji se odnosi na nadraaj mokrane beike. Pod uticajem
visokog nivoa bakterija i kristala (najei kristali prisutni u urinu zovu se struviti), tkivo beike
postaje upaljeno. Ovi kristali mogu da naprave kamenje, ili mogu da postanu dovoljno veliki da
blokiraju uretru. U takvim sluajevima maka moe da umre zbog otkazivanja bubrega, usled
visokog nivoa toksina u telu. Meutim, ako se rano otkrije i pravilno tretira, veina maaka nee
da dospe do ovog stanja. Cistitis moe da bude znak bolesti donjeg urinarnog trakta, pa ako
primetite ma kakve promene u uriniranju Vae make, odmah je vodite veterinaru.
Simptomi:
-
Tretman:
Veina sluajeva cistitisa lako se tretiraju antibioticima. Veterinar e uzeti uzorak
urina i analizirati ga na prisustvo bakterija i kristala. Zavisno od toga ta je pronaao, odabrae
terapiju. U retkim sluajevima Vaoj maki e trebati hirurki zahvat da bi se uklonile blokade, ili
popravila teta na uretri. Meutim, ovo je retko.
Mere predostronosti:
Vodite rauna da Vaa maka pije puno vode, jer e to pomoi u izbacivanju
bakterija. Odaberite posudu za vodu koja nee imati nikakav ukus koji bi maku odvraao. Posudu
sa peskom drite to je mogue istijom, bez bakterija. Ne samo da time ograniavate irenje
bakterija, ve je poznato da mnoge make zadravaju urin ako im posude nisu iste, a to takoe
moe da dovede do infekcije. Za zdravlje urinarnog trakta, hranite maku zdravom hranom, koja
ujedno sadri to manje magnezijuma (magnezijum uestvuje u stvaranju urinarnog kamena
struvita).
167
URETRITIS
Uretritis je upala uretre, cevi koja vodi urin iz beike van tela. Veina sluajeva
uretririsa je izazvana infekcijom uretre, ali uretritis takoe moe da bude izazvan traumom ili
jakim nadraajem uretre.
Veina sluajeva uretritisa bie reena pravilnim tretmanom antibioticima. Ako
Vaa maka ima ma kakav problem sa uriniranjem, odvedite je veterinaru, da bi utvrdio da li se
radi o uretritisu ili teem problemu sa kamenom u beici, cistitisom ili kakvim drugim
poremeajem.
Simptomi:
-
odbija da urinira
oteano uriniranje
esto uriniranje, sa malo urina
bolno uriniranje
uriniranje izvan kutije sa peskom
krv u urinu
Tretman:
Veterinar e da proveri uzorak urina zbog eventualne infekcije ili kristala. Prisustvo
kristala moe da bude pokazatelj da Vaa maka ima cistitis ili uroloki sindrom. Poto se utvrdi
uretriris (a cistitis bude odbaen), Vaoj maki e biti odreena terapija antibioticima koja e da
poniti infekciju.
Mere predostronosti:
Budite sigurni da Vaa maka pije puno vode, poto to pomae da se speru sve
bakterije koje mogu da budu u sistemu. Make mogu, kao to znamo, da budu krajnje izbirljive,
zato neka im posude za vodu uvek budu potpuno iste i napunjene. Mnoge make mrze ukus
plastike, zato nastojte da im posude za vodu (i hranu) budu od rostfraja ili stakla (porcelan ima
lou osobinu da isprska, pa se u pukotinama zadravaju bakterije i neprijatni mirisi). Kutija sa
peskom neka je uvek ista. Tako bakterije ne mogu da se ire, sem toga mnoge make zadravaju
urin, jer ne vole da ulaze u neiste kutije. Hranite maku samo visokokvalitetnom hranom, koja
ima niski sadraj magnezijuma i doprinosi sniavanju pH faktora urina (zakieljavanje urina, obino se
za to koristi Dl-metionin).
NEKONTROLISANO URINIRANJE
Ovo moe da znai bilo malo kapanje posle uriniranja u kutiji, bilo kapanje urina
tokom celog dana. Vaa maka ak moe i da ne bude svesna da urinira, kada se ovo dogodi. Ovo
je razliito od pojaanog uriniranja, obeleavanja ili prskanja.
Poremeaj moe da se javi zbog raznih razloga, od kojih je jedan starosno doba.
Kako maka stari, stezni miii oko uretre slabe i tako moe da se javi kapanje. Razlog moe da
bude i povreda, stres, bolest ili infekcija urinarnog trakta, kamen u urinarnom traktu, povreda
kimene modine, povreda mozga ili drugi neuroloki problemi.
Ako posumnjate na nekontrolisano uriniranje, odmah odvedite ljubimca veterinaru.
On e prvo da potrai eventualnu bolest koja uzrokuje ovu pojavu, a isto tako e da proveri nije li
u pitanju i prekomerno uriniranje ili infekcija urinarnog trakta.
168
Simptomi:
- kapanje urina
Tretman:
Zavisno od uzroka, veterinar moe da propie razliit tretman: hirurki zahvat za
popravku uretre, uklanjanje kamena ili blokade, lek protiv zapaljenja ili infekcije uretre, ili tretman
neuroloke povrede.
Mere predostronosti:
Hranite maku kvalitetno, hranom koju je preporuio veterinar. Maku drite u
okruenju bez stresa, posebno oko kutije sa peskom. Na kraju, ako Vaa maka ima bilo koju vrstu
infekcije beike ili problem sa urinarnim traktom, odmah je vodite veterinaru. ak i obina
infekcija gornjih respiratornih puteva moe da dovede do nekontrolisanog uriniranja ako se ne
tretira pravilno i blagovremeno.
ONI HERPES
Oni herpes je infekcija oka izazvana majim herpesvirusom. Herpesvirus je obino
uzrok ponovljenih sluajeva konjunktivitisa i/ili postojanih gnojenja ronjae (ronjaa je prozirni,
kruni i sferino ispupeni prednji deo oka, koji titi soivo i zenicu).
Slino herpesu kod ljudi, kada maka postane zaraena herpesvirusom, nikada vie
ne moe da ga se otarasi. Stoga e Vaa maka, jednom zaraena, uvek da bude nosilac virusa. To
znai da e moi da zarazi druge make koje nisu na njega imune, a takoe moe uvek nanovo da
se i sama razboljeva. Virus e obino da ostane uspavan u telu i stvarae bolest samo u vreme kada
je maka pod stresom, ve bolesna, ili sa imunitetom oslabelim na neki nain. Ovaj virus moe ne
samo da zarazi oko, ve i da izazove bolest (gornjih) disajnih organa (maji virusni rinotraheitis) i
mnogo drugih bolesti (ukljuujui i oboljenje pankreasa).
Oni herpes stvara iste simptome i vrstu bolesti kakva se via kod bakterijskog
konjunktivitisa. Ako Vaa maka ima konjunktivitis na koji uobiajeni antibiotici ne deluju i ako
ima stalne navale konjunktivitisa koji, ini se, nikako ne prolazi, moda je zaraena majim
herpesvirusom. Glavna razlika izmeu konjunktivitisa izazvanog bakterijama i konjunktivitisa
izazvanog virusom je ta to je virusni konjunktivitis tee tretirati (antibiotici deluju na bakterije, ne
na viruse), nikada stvarno ne prolazi i obino se javlja kao hronina bolest.
Napomena: maji herpesvirus je specifian za make, tako da ne moete da se
zarazite.
Simptomi:
-
oko suzi
izluevina iz oka
crvenilo i upala oka
gnojenje u oku
zamuenje oka
Tretman:
Oni herpes je teko tretirati. Najvie zbog toga to tretman maku ne oslobaa
virusa. Poto nije neuobiajeno da se za vreme prisustva herpesvirusa jave i sekundarne bakterijske
infekcije, Va veterinar e Vaoj maki moda da prepie i antibiotike. Stoga moete da uoite
169
nekakav poetni napredak zbog tretmana antibiotikom, meutim, ovaj napredak je kratkog veka,
ukoliko i virus nije takoe pobeen. Moda e biti prepisani i antivirusni lekovi.
Mere predostronosti:
Najbolji nain za spreavanje infekcije ja dranje make u kui i redovno
vakcinisanje. Takoe, ako u kuu donesete novu maku, pre nego to je pustite da se drui sa
starom uverite se da je zdrava.
PADAVICA
Padavica je iznenadno, nekontrolisano i esto veoma snano bacakanje tela. Mnogo
odreenije, padavica je nevoljno grenje telesnih miia. Padavica je znak da je neto vrlo loe u
vezi sa telom i, ako Vaa maka ima makar samo jedan takav gr, treba je odmah odvesti
veterinaru. Ako Va veterinar ne poseduje znanje u vezi sa padavicom kod maaka, potraite
drugog veterinara, najbolje nekog ko je specijalizovao neurologiju.
Make mogu da dobiju padavicu zbog raznih razloga koji obuhvataju: povredu
glave, bolest, zarazu, tumor, alergiju, epilepsiju i trovanje. Zato je vano dopreti do razloga za
pojavu padavice, poto veina uzroka padavice moe i treba da se tretira. Padavica je opasna i
sama po sebi, poto za vreme napada ivotinja moe da se ugui ili povredi.
Postoji mnogo razliitih vrsta padavice. Moete da pomognete veterinaru da odredi
vrstu padavice i tako mu omoguite da pronae uzrok, tako to ete da mu kaete to vie moete o
padavici i o istoriji Vae make. Kada Vaa maka ima padavicu, potrudite sa da upamtite (ili
zabeleite) svaki detalj, ukljuujui:
-
Tretman:
Va veterinar bi trebalo da obavi uroloki pregled, kao i neke analize krvi zbog
bolesti kao infektivni peritonitis, virusna leukemija, maja sida i toksoplazmoza i da proveri
funkcionalnost jetre. Padavica i epilepsija su kod maaka retke, stoga mnogim veterinarima nisu
mnogo bliske. Ako izgleda da Va veterinar ne zna puno o padavici, pronaite drugog, najbolje
specijalistu.
Na osnovu uzroka padavice, Va veterinar e prikladno da tretira razlog koji je u
korenu ove pojave. Ako je razlog idiopatska epilepsija (epilepsija nepoznatog porekla), onda e da
prepie lekove za umirenje (mnogim makama se prepisuje fenobarbital).
170
PANKREATITIS
Pankreas je lezda koja je kod pasa i maaka smetena ispod eluca i duodenuma
(dvanaestopalano crevo, prvi deo tankog creva). Pankreas ima dve funkcije: 1) egzokrinu - da
stvara enzime potrebne za varenje hrane i 2) endokrinu - da stvara hormone, ukljuujui hormon
insulin, koji olakavaju preuzimanje i skladitenje glukoze (eer) i amino kiselina (belanevine).
Pankreatitis je zapaljenje pankreasa, koje izaziva isticanje enzima za varenje, dok
pankreas bukvalno poinje da vari sebe samog. Naime, enzimi pankreasa nalaze se u neaktivnom
obliku. Do njihovog aktiviranja dolazi kada dospeju u crevo, meutim, usled poremeaja mogu da
se aktiviraju u samom pankreasu. Pankreatitis moe da bude akutni (iznenadan) ili hronini (koji
se dogaa za vreme dueg perioda). Oba oblika su vrlo ozbiljni i mogu da predstavljaju pretnju za
ivot, posebno akutni oblik.
U veini sluajeva, uzrok bolesti nije poznat. Pankreatitis moe da se javi i kod
maaka i kod pasa, ali je uobiajeniji kod pasa, posebno akutni oblik. Make mnogo ee imaju
hronini oblik, stvarajui upalu koja sporo napreduje i neodreene znake bolesti. Postavljanje
dijagnoze moe da bude teko. Smatra se da kod maaka obolelih od pankreatitisa nema bola u
trbuhu. Veina maaka sa pankreatitisom pati od gubitka apetita, gubitka teine i razliitih
nedostataka energije. Mnoge uriniraju mnogo ee nego obino. Takoe, abnormalnosti u krvnim
analizama kod maaka sa pankreatitisom nisu tako postojane kao to su kod pasa, to oteava
postavljanje dijagnoze. Mada tani uzroci nisu poznati, postoje identifikovani faktori rizika. Evo
nekih potencijalnih faktora rizika:
-
insekticida
- bakterijska ili virusna infekcija
Va veterinar e da oceni istoriju bolesti Vaeg ljubimca (t.j. da li je iao u smee,
jeo mnogo ljudske hrane i t.d.), obavie temeljni fiziki pregled i verovatno e uraditi analizu
krvi, da bi iskljuio druge bolesti i proverio enzime pankreasa (test pankreasne amilaze). (Prof. D.
Trailovi istie da pankreasna amilaza kod maaka ima mali, gotovo nikakav, dijagnostiki znaaj. ) Takoe je
mogua radiografija ili ultrazvuni pregled, kojima se iskljuuje strano telo u elucu ili crevima,
kao i druge gastrointestinalne bolesti odnosno stanja. Pankreas pod zapaljenjem obino je uvean i
okruen tenou.
Simptomi:
Simptomi mogu da variraju od blagog stomanog poremeaja do kolapsa i smrti.
Veina ivotinja ispoljava znake stomanih poremeaja, kao to su:
-
povraanje
odbijanje hrane
bol u stomaku (?)
poviena, ili pak sniena telesna temperatura
dijareja
potitenost
dehidracija, koja se procenjuje po upalim oima, suvim ustima i suvoj koi (test
tipanje)
171
Ovi znaci nisu specifini za pankreatitis i mogu da se vide kod mnogih poremeaja
organa za varenje. Svi, ili samo neki od njih, mogu da budu primeeni kod pojedinog pacijenta sa
pankreatitisom. Make mogu da budu posebno teke za postavljanje dijagnoze zbog neodreenih
znakova koje ispoljavaju kod hroninog pankreatitisa - potitenost i slab apetit se redovno viaju, a
gastrointestinalni znaci kao povraanje, dijareja i/ili bol viaju se povremeno.
Tretman:
Tretman za ovu bolest je potporni, znai da obino nema direktnog uzroka i leka,
ve se ivotinji daje potpora dok se oporavlja od bolesti. Veterinari e da se pobrinu o potrebama
ivotinje za hranom i tenou i pokuaju da preduprede druge bolesti (infekcija, dijabetes i t.d.)
dok pankreas ostavljaju na miru da se sam oporavi. Klju je u odmaranju pankreasa i
gastrointetinalnog sistema, a to znai bez hrane i vode 24-36 asova (za to vreme ivotinja mora da
prima fizioliki rastvor - najbolje Hartmanov rastvor - zbog tenosti i elektrolita, obino pod kou,
mada postoji miljenje da je delotvornije intravensko davanje, ali to je dodatna muka za Vaeg
ljubimca). Ovo zavisi od ozbiljnosti pojedinog sluaja.
Verovatno e da bude potrebno propisati dijetu sa malo masnoe i dosta celuloze,
koja e da pomogne u oporavku Vaeg ljubimca i spreavanju kasnijih ponovnih pojava
pankreatitisa.
Mere predostronosti:
Jedna od mera predostronosti bila bi ishrana sa kontrolisanim sadrajem masnoe
(masnoe mora da bude, zbog esencijalnih masnih kiselina - linoleinske i arahidonske). Optije
mere predostronosti, zbog mnogo nepoznanica u vezi sa ovom boleu, teko je propisati.
PANLEUKOPENIJA
Maja panleukopenija je takoe poznata i kao maji infektivni enteritis. To je
veoma zarazna bolest, izazvana virusom iz familije parvovirusa, koji se prenosi kroz telesne
sekrete i tenosti i moe da preivi sedmicama pa i mesecima izvan tela. Virus panleukopenije
napada makinu kotanu sr, limfoidno tkivo i tkivo creva. U telu moe da izazove razliite
probleme, ukljuujui sekundarnu infekciju, anemiju, oteenje imunog sistema i infekciju ili
oteenje gastrointestinalnog sistema.
Panleukopenija uglavnom napada jedino maie, ivotinje oteenog imuniteta i
vrlo stare. Panleukopenija je bolest koja se brzo razvija, tako da samo make kod kojih je rano
otkrivena mogu da preive. Meutim, virus maku moe da ubije vrlo brzo pa je, ako sumnjate da
Vaa maka ima ovu bolest, odmah odvedite veterinaru.
Simptomi:
-
depresija
gubitak apetita
gubitak teine
vrzmanje oko posude sa vodom, bez pijenja
temperatura
letargija
povraanje
dijareja
dehidracija
172
Tretman:
Va veterinar e da uradi analizu krvi da bi potvrdio prisustvo virusa i smanjenje
broja belih krvnih zrnaca (panleukopenija). Tretman je ogranien na podrku, da bi se pomoglo
maki da ojaa sopstveni imuni sistem i sauva ga dovoljno za borbu protiv virusa. Trenutno nema
lekova za ubijanje samog virusa.
Poto ne moete da ubijete virus, najbolje to moete da uinite je da pomognete
maki da ubije ma kakvu sekundarnu infekciju i podrite imuni sistem da se izbori sa virusom.
Tako e Vaa maka verovatno da prima tenosti, transfuziju krvi (zavisno od toga da li je
malokrvna) i antibiotike za borbu protiv sekundarnih infekcija.
Ako Vaa maka ima panleukopeniju, moraete da dezinfikujete kuu kako joj ne
biste pogorali stanje, ili zarazili druge make u kui. Zaraena maka treba da bude odvojena od
ostalih maaka u kui. Na nesreu, veina dezinfekcionih sredstava ne ubija panleukopeniju. Bie
Vam potrebno sredstvo za ienje sa izbeljivaem (aktivni hlor) da biste prikladno ubili virus.
Mere predostronosti:
Najbolja preventiva protiv ove bolesti je vakcinacija. Takoe, nastojte da maku
drite u kui i tako ograniite izlaganje nevakcinisanim ili zaraenim makama.
PROBLEMI SA ANALNIM LEZDAMA
Povlaenje ili trljanje analnog predela po tepihu ili podu obino je izavano jednim
od dva razloga - pantljiarama, ili problemom sa analnim kesama.
Analne kese su dve male lezde koje se nalaze na suprotnim stranama anusa.
Povezane su sa anusom preko malih kanala i lue tamnu materiju neprijatnog mirisa. Kese su u
samom anusu i sline su lezdama za luenje mirisa kakve ima tvor. Misli se da su te lezde
nekada imale ulogu u obeleavanju pomou mirisa. Domae make, mada su zadrale analne kese
u manje razvijenom obliku, su izgubile sposobnost da ih prazne po elji. Make prazne svoje
analne kese nevoljno, kada prazne creva (defeciraju). Kada se analne kese ne prazne pravilno,
moe da se javi problem.
Simptomi:
- trljanje anusa
- prekomerno lizanje anusa
- izgrebana oblast repa
Tretman:
Smatra se da se analne kese poremete tako to doe do zapuavanja, usled ega se
materijal unutar njih zgusne i stvrdne. To e izazvati nadraenost i upalu, to izaziva bol i svrab u
analnom predelu. Tretman se sastoji u pranjenju kesa rukom i odstranjivanju stvrdnutog
materijala.
Kako se stvrdnuta materija poveava i zaepljenje nastavlja, u kesama se razmnoe
bakterije. To moe da dovede do infekcije kesa, to moe da bude vrlo bolno. Va veterinar mora
da isprazni inficirane kese. Kao dodatak intervenciji, moraju da se prepiu i antibiotici, da prekinu
infekciju.
Ako se infekcija produi moe da se javi zagnojenost. Ako Vaa maka ima
zagnojeni ir na analnoj kesi, ovaj moe da se provali tako da ete blizu makinog anusa videti
173
gnoj, moda i krv. Zagnojena kesa moe da bude krajnje bolna. Bie potrebno drenirati ir
hirurki, uz pranjenje lezda i prepisivanje antibiotika. Kod maaka koje imaju hronian problem
sa ovim kesama, moda e biti potrebno da se one odstrane hirurki.
RAK
elije raka su bile normalne elije koje su, iz nekog razloga, postale nemormalne.
Ove elije, za razliku od normalnih, nastoje da rastu i ubace se u okolna tkiva. Za elije raka koje
se ire na druge oblasti preko sistema krvotoka, ili limfnog sistema, kae se da su metastazirale.
Rak kod ivotinja postaje sve ei (poto nai ljubimci sve due ive) i moe da se
javi u ma kom dobu. Kod ivotinja rak najee napada plua i jetru, pa se bolest koja je nastala na
nekom drugom mestu, esto iri na ove organe. Rak moe da poprimi oblik tumora koji mogu da
se vide ili osete, ali su oni esto u telu, ili napadaju limfni sistem.
Rak moe brzo da se iri i zato rano otkrivanje moe znaajno da doprinese
tretmanu. Zavisno od toga gde je rak, moda moete da osetite grumen negde na telu. Ako bilo
kada otkrijete grumen koji je nov, ili koji se poveao, morali biste da odvedete maku veterinaru
na pregled. Nije jasno ta izaziva rak, ali mnogo uticaja ima okruenje, ishrana, radijacija i
genetska predodreenost.
Simptomi:
-
Tretman:
Ako posumnjate na rak, odmah odvedite maku veterinaru. On e proveriti da li je
zaista. Prvi korak u dijagnozi je analiza krvi. Veterinar e obratiti panju na sve nenormalnosti
koje ste naveli i, zavisno od analize krvi, predloie dalje analize. Uobiajena sredstva za
dijagnostiku su rentgen, ultrazvuk i biopsija. Ako maka zaista ima rak, zavisno od vrste i od
stepena bolesti, tretman varira i moe da ukljui: terapiju lekovima, hirurki zahvat za uklanjanje
mase, hemoterapiju, zraenje. Neki veterinari takoe mogu da preporue imunoterapiju. Treba da
porazgovarate sa svojim veterinarom o promenama u ishrani koje treba uiniti. Ako se bolest rano
uoi, stepen preivljavanja kod maaka je vrlo dobar i ini se da make ne primaju tretman
(hemoterapija i zraenje) tako teko kao ljudi.
174
Mere predostronosti:
Preventiva kod raka je teka, poto uzrok mnogih vrsta bolesti nije poznat. Najbolje
to se moe ja da se maka odrava u dobrom zdravlju i dobro da se hrani. Rak moe da bude i
genetiki, pa treba proveriti i istoriju majke.
SRANA OBOLJENJA
Make retko imaju tipine srane napade sa kojima smo mi ljudi tako bliski.
Meutim, make mogu da imaju ono to se naziva kardiomiopatije ili bolesti sranog miia. One
ukljuuju:
1) Hipertrofinu kardiomiopatiju (najei maji problem sa srcem) - kada se
delovi sranog miia (najee leva komora) uveaju i zadebljaju.
2) Kongestivnu (nagomilanu) slabost srca - kada srce ne moe da pumpa krv
dovoljno efikasno za funkcionisanje tela.
3) Srane aritmije ili nepravilne otkucaje srca - kada srce tu i tamo preskoi
otkucaj.
4) Tromboembolijsku bolest - kada se tromb (krvni ugruak) otkai i putuje
krvotokom.
Sranoj bolesti obino treba nekoliko nedelja do nekoliko meseci da bi se razvila do
ozbiljnog stepena. Prvih nekoliko nedelja Vaa maka e da izgleda i ponaa se potpuno normalno.
Eventualno, poeete da opaate kako je letargina, ili ima slab apetit. Pred kraj razvoja bolesti,
maka e da ima problematino disanje i bie izloena riziku od krvnih ugruaka koji mogu da se
zaglave u krvnim sudovima po celom telu. Najee mesto gde se zaglavljuju je tamo gde se aorta
deli pre nego to pree u zadnje noge. Maka moe da izgleda paralizovana ili kao da ima
slomljenu nogu, ali stvarnost je da u nogu ne odlazi dovoljno krvi i kiseonika. Ako maka ima
ugruak, oteena oblast nee imati puls i postae hladna i plaviasta.
Niko nije siguran zbog ega make dobijaju srane bolesti. Neki misle da moda
postoji genetska predispozicija i da su izazvane nasleenim genetskim poremeajem. U prolosti,
kardiomiopatije su sasvim esto viane zbog nedostatka taurina (esencijalna amino kiselina).
Meutim, sve komercijalne vrste hrane danas su obogaene taurinom, da bi se izbegao ovaj
problem.
Simptomi:
-
letargija
slab apetit
ubrzano disanje
kratak i "plitak" dah
ubrzan rad srca
neaktivnost
paraliza nogu (zbog ugruka)
Tretman:
Kongestivna slabost srca je hronini poremeaj i stoga, ako ga uoite rano i rano ga
tretirate, Va ljubimac moe da proivi dug i srean ivot. Veini maaka dijagnoza e biti
uspeno postavljena jednom od sledeih tehnika: rentgen, ehokardiogram, elektrokardiogram,
sonogram, ili analiza krvi. Ako se sumnja da Vaa maka ima oboljenje srca, verovatno e biti
175
izvrene i druge analize, da se iskljue drugi uzroci bolesti srca, kao to je bolest bubrega,
hipertiroidizam ili bolest jetre.
Ako Vaa maka ima srano oboljenje, moe da se primeni jedan od sledeih
tretmana (tretmani se veoma iroko razlikuju, zavisno od individualnih simptoma koje maka
ima): 1) lek za srce da pobolja rad srca (beta blokatori ili blokatori kalcijum kanala) 2) diuretici
za make sa kongestivnom slabou srca 3) lekovi za smanjenje krvnog ugruka. Verovali ili ne,
make mogu da imaju ak i pejsmejkere.
Ako mislite da Vaa maka moda ima problem sa srcem, to pre posetite svog
veterinara. Danas postoje mnoge opcije za make sa kardiomiopatijama, ali bolest morate da uoite
rano i da je to pre tretirate.
Mere predostronosti:
Vodite rauna da se Vaa maka zdravo hrani i da esto veba. Maca u dobroj formi
e mnogo tee da dobije srane smetnje, ak i ako za poetak ima slabo srce. Ako sami spremate
hranu, ili kupujete hranu slabijeg kvaliteta, pokuajte da obezbedite potrebni taurin, da biste
spreili pojavu kardiomiopatije usled nedostatka taurina.
UNI UGARAC
Uni ugarci, siuna stvorenja nalik na pauka, takoe poznata kao Otodectes
Cynotis, su spoljanji paraziti uobiajeni kod pasa i maaka. Ovaj tip parazita je veoma zarazan i
moe da se iri sa jednog na drugog ljubimca u kui putem dodira.
Uni ugarac ivi zakopan u uni kanal. Makino uho e da odgovori na ovaj
nadraaj proizvodnjom vie une masti. Poto se parazit hrani unom mau, ovo samo dalje
proiruje problem. Paraziti izazivaju jak svrab i stoga e Vaa maka da trese glavu i neprestano da
se ea; u stvari, toliko jako da e da napravi gnojave kraste i dalju infekciju.
Paraziti se obino pojavljuju kod maia dok njihov imuni sitem nije jo dovoljno
jak da stvori otpornost prema njima. Meutim, make svih doba starosti mogu da dobiju ove
parazite. Vrlo je vano tretirati ih to je pre mogue. Ako se ne iskorene, mogu da izazovu ozbiljne
probleme kao to je sekundarna bakterijska infekcija i gluvoa.
Simptomi:
-
esto eanje
prekomerno treenje glave
eanje pri emu se una koljka trlja preko uha
crveno - smea ili crna votana naslaga u uhu
neprijatan miris
Tretman:
Veterinar treba najpre pod mikroskopom da pregleda iscedak iz uha, ili da pogleda
uho otoskopom. Takoe e da proveri postoje li sekundarne infekcije ili ranice u uhu. Ako se
utvrdi postojanje parazita, potrebno je ui temeljno oistiti kiselim rastvorom i lekovima protiv
parazita. Za ovo ienje e moda biti neophodna potpuna anestezija. Dobiete kapi za uho, ili
lekove koji se koriste oko 2 do 3 nedelje. Ako Vaa maka ima bilo kakvu sekundarnu infekciju,
dobie lekove i za nju.
Imajte na umu da se pomenuti paraziti mogu nai i slobodni, u okruenju. Ako Vam
je kod make utvreno postojanje parazita, najbolje je da sve ostale ljubimce tretirate istovremeno,
176
da biste bili sigurni kako ste uklonili sve parazite. Protiv buva i ovih parazita treba da tretirate i
ljubimce i okruenje (dobro ienje tepiha i nametaja).
Mere predostronosti:
Kua mora da bude to istija, bez naslaga finih komadia tepiha, mebla i slinog.
Ako bilo koji Va ljubimac ima buve ili druge parazite, temeljno oistite kuu od njih. Poto
mnogi paraziti mogu da ive ne samo na Vaim ljubimcima, ve slobodno u kui, samo
oslobaanje Vae make od parazita moe da ne bude dovoljno. Dobro usisajte kaue i tepihe.
Moda je dobro da hemijskim sredstvima unitite parazite u kui (pri tom dobro vodite rauna da
su hemikalije koje ete da koristite uglavnom smrtonosne za make, zato make morate
privremeno da sklonite na sigurno!).
Moda ete eleti da jednom nedeljno kupate maku amponom protiv buva,
naroito ako ona boravi van kue i dolazi u kontakt sa drugim makama.
HIPERTIROIDIZAM
Hipertiroidizam se definie kao previe aktivna tiroidna lezda (t.j. proizvodi suvie
tiroidnog hormona). Tiroidna lezda se nalazi u vratu, blizu traheje (dunike cevi) i ako je
uveana moe da se oseti. Bolest moe da se javi kao rezultat tumora (benignog ili malignog) na
tiroidnoj lezdi, ili kao rezultat poveanja lezde. Nejasno je zato se sama tiroidna lezda uvea.
Ovo je jedan od najuobiajenijih endokrinih poremeaja kod maaka, isto kao to je jedna od
bolesti koje preovladavaju kod starijih (preko 8 godina).
Tiroidna lezda kontrolie metabolizam u telu. Tako, ako Vaa maka ima
hipertiroidizam, njen metabolizam je ubrzan. To samo po sebi i nije problem, ali moe da dovede
do drugih zdravstvenih problema kao to je zamor srca, povieni krvni pritisak, kardiomiopatija
(srana bolest), otkazivanje bubrega, aritmije i ubrzan rad srca.
Simptomi hipertiroidizma su slini onima kod nekih vrsta raka, bolesti bubrega ili
dijabetesa - koji su svi ozbiljni problemi. Stoga, ako Vaa maka ima ma koji od donjih simptoma,
odvedite je odmah veterinaru zbog tane dijagnoze. Tiroidni problem moe lako da se
dijagnosticira jednostavnom analizom krvi.
Simptomi:
-
Tretman:
Trenutno postoje tri naina za tretiranje hipertiroidizma:
1) Tretman radioaktivnim jodom. Ovo je zapanjujue jednostavan postupak, koji
zahteva samo injekciju pod kou. Hiperaktivne elije u tiroidnoj lezdi apsorbuju radioaktivnu
materiju koja ih uniti. Priblino normalne elije ostaju neoteene. Uspenost je 90 do 95% posle
jednog tretmana. Ovaj metod poinje da preovladava, mada je jo uvek skup (750 do 1000 USA $)
i izvodi se samo u nekim gradovima.
177
gubitak dlake
suva koa
poveanje telesne teine
letargija i zamor
razdraljivost
Tretman:
Makama sa hipotiroidizmom daju se dodatni hormoni. Ovo uglavnom popravlja
problem.
Mere predostronosti:
Vai isto to i za hipertiroidizam.
HLAMIDIOZA
Infekcija organizmom Chlamydia psittaci, koji nalikuje na bakteriju, u poslednje
vreme postaje sve ei uzrok konjunktivitisa kod maaka. Dijagnoza hlamidioze se obino
zasniva na klinikim simptomima, isto kao i na medicinskoj istoriji make. Nekoliko testova moe
da otkrije Chlamydia psittaci u izluevini majeg oka i da potvrdi dijagnozu. Uzorak se uzima
komadom vate ili gaze, sa sluzokoe oka. Inae, simptomi konjunktivitisa se kod hlamidioze
obino javljaju najpre samo na jednom oku, a tek kasnije se proire i na drugo.
Bris oka: uzorak se boji specijalnom bojom, koja slui za razlikovanje struktura
unutar jezgra elija zaraenih bakterijom. Ove strukture su najbrojnije tokom prvih 4-7 dana
klinike bolesti.
178
179
HORNEROV SINDROM
Hornerov sindrom je poremeaj nervnog sistema, koji izaziva simptome na oima.
Ovaj poremeaj se obino javlja posle oteenja simpatikog nerva koji vodi do oka. Ovo moe da
bude posledica povrede nerva, virusne infekcije, tumora ili kakve druge mase koja vri pritisak na
nerv, ili zapaljenja nerva. Poto nerv putuje od mozga niz vrat, pa preko grudi do oka, povreda
mozga, grudi ili vrata moe da dovede do Hornerovog sindroma.
Zahvaljujui ovom specifinom oteenju, oi poinju da primaju nenormalne
nervne signale. Zahvaljujui, pak, ovim signalima, mogu da se jave neki od ovih simptoma:
prekomerno smanjenje ili kontrakcija zenica oka (miozis), zenice razliite veliine, vidljiv trei
oni kapak, oputeni oni kapci ili one jabuice tonu u orbitalnu duplju (enoftalmos). Ovi
simptomi se obino vide samo na jednoj strani, mada i obe mogu da budu pogoene.
Hornerov sindrom sam po sebi nije opasan po ivot i obino sam nestane.
Simptomi:
-
skupljanje zenice
zenice razliite veliine
vidljiv trei oni kapak
oputeni oni kapci
tonjenje one jabuice u orbitalnu duplju
Tretman:
Tretman Hornerovog sindroma se obino oslanja na tretiranje uzroka koji je u
osnovi povrede nervnog sistema. Zavisno od uzroka povrede, ovo moe da ukljui stvari kao to je
smanjenje oticanja nerava, uklanjanje mase koja utie na nerve, tretiranje virusne infekcije koja
utie na nerve i t.d. Ako sumnjate da Vaa maka ima Hornerov sindrom ili ma koji drugi problem
sa oima, posetite veterinara zbog pregleda i tane dijagnoze.
IR
ir moe da se definie kao otvorena ranica na telesnom tkivu. ir moe da se javi
u ustima (desni), na tkivu eluca ili sistema za varenje. Kao i svaka otvorena ranica na telu, ir
brzo postane nadraen, upaljen i bolan, ukoliko se ne tretira. Moe da se javi zbog mnogo razloga
od alergija do kontaktnog dermatitisa, infekcije parazitima ili bakterijom.
ir u ustima moe da bude teak za otkrivanje, poto veina ljudi ne pregleda
svakodnevno usta svojih maaka. Meutim, ako primetite ma kakvu promenu u ponaanju svoje
make, posebno promene u jedenju i pijenju, pogledajte u usta.
irevi u digestivnom traktu mogu da budu nemogui za otkrivanje, meutim, ako
Vaa maka ima ir na elucu ili digestivnom traktu, njen nain ishrane e da se promeni. Ako
posumnjate na ir, odmah konsultujte veterinara. ir brzo postane dodatno nadraen, a ako je
virusnog ili bakterijskog porekla moe i da se proiri na druge delove tela.
Simptomi:
-
180
Tretman:
Veina ireva moe da se tretira promenom ishrane i antibioticima ili drugim
lekovima. U vrlo retkim sluajevima moe da bude potrebna hirurgija za uklanjanje ira.
Mere predostronosti:
Drite maku u istom okruenju, bez parazita. Hranite je zdravom i uravnoteenom
hranom. Posude treba da su uvek iste. Ako maka dobija alergije, sklanjajte je od potencijalnih
alergena.
ZNACI UPOZORENJA
Ovaj tekst nalazi se i u poglavlju "Nega", ali poto smatram da je izuzetno vaan,
evo ga i ovde, jer prirodno pripada poglavlju o bolestima.
Kada posetiti veterinara?
Naalost, nai ljubimci ne mogu da nam kau kada se loe oseaju, niti mogu sebi
da zakau pregled kod lekara. Stoga je na staratelju da uoi znake koji upozoravaju na bolest i da,
ako je potrebno, odvede ivotinju veterinaru. Imajte na umu da su make veoma vete u
prikrivanju znakova bolesti. Vrlo esto, dok Vi primetite da je maka uopte bolesna, bolest moe
da postane ozbiljna.
Ako se pitate da li treba da vodite maku veterinaru, uvek je bolje pogreiti teei
preteranoj sigurnosti. Mnoge bolesti, koje poinju kao beznaajni problemi, mogu da se preobrate
u opasnost po ivot ako nisu tretirane blagovremeno i pravilno. A ako brinete zbog cene
veterinarskog pregleda... Bie mnogo jevtinije ako maku odvedete veterinaru blagovremeno, na
prve znake bolesti, nego da ekate da se ozbiljno razboli i da se jave komplikacije.
Potrebno je da znate ta je za Vau maku normalno. Vodite rauna o tome koliko
esto voli da jede i da pije, koliko esto ide u kutiju sa peskom, da li voli da bude u rukama, da li
je normalno priljiva i da li esto prede... Svaka maka je razliita i ono to je za jednu
normalno, ne mora da bude normalno i za drugu. Poznajui normalno ponaanje svoje make,
moete da budete sigurni da ete uvek moi da uoite vanredno ponaanje i znake da nije sve u
redu. Na primer, ako je Vaa maka fanatino ista kada koristi kutiju sa peskom, pa iznenada
pone da pravi incidente, moda pokuava da Vam time neto kae. Normalno nena i ljubazna
maka moe, kada je bolesna, da postane agresivna i obratno. Maka koja normalno defecira
jednom dnevno, moe da pone to da ini svega nekoliko puta sedmino, ili moe da ima malo
krvi u stolici. Svaka fina promena linosti, ponaanja, obiaja u odravanju line higijene, igranju,
hranjenju ili pranjenju stomaka, koja pokazuje odstupanje od uobiajenog, moe da bude znak da
je Vaoj maki potrebno da je pogleda veterinar.
Da bi sve bilo tee, make su veoma dobre u prikrivanju znakova bolesti. Make
mogu da preive sa samo 1/3 bubrenih funkcija. Takoe, mogu da preive sa samo 20%
normalnih funkcija jetre. Uobiajen simptom, koji moe da proe neproveren, je gubitak telesne
teine ili apetita (obavezno nabavite tanu vagu, prikladnu za merenje make i redovno kontroliite
macinu teinu). Za razliku od ljudi, make ne dre dijetu tako da, ako maca mravi, neto sigurno
nije u redu. Maka koja ne jede, poinje da razgrauje sopstvene zalihe masti. Naalost, maji
metabolizam je u tome lo, pa u ovakvom sluaju lako moe da doe do vrlo ozbiljne bolesti jetre,
hepatikog lipidozisa (zvanog masna jetra). esto maka pone da mravi zbog jednostavnog
problema kao to je infekcija gornjih respiratornih puteva ili konjunktivitis, a pogotovu gingivitis
(koji, naalost, ba i nije jednostavan), ali ako se ovo ne proveri, maka moe da zavri sa hepatikim
lipidozisom koji moe da bude opasan po ivot.
181
182
LEKOVI
UPAMTITE DOBRO:
NIKADA NEMOJTE OLAKO DA DAJETE MAKI LEKOVE PREDVIENE ZA LEENJE
LJUDI, A DA SE PRETHODNO O TOME NE KONSULTUJETE SA VETERINAROM U
KOGA IMATE POVERENJE!
MNOGI LEKOVI IZ HUMANE MEDICINE SU SMRTONOSNI ZA MAKE!
ANTIBIOTICI
AMINOPENICILINI (AMPICILIN,
AMOKSICILIN)
Pregled
Aminopenicilini su veoma bezbedni antibiotici, koji se esto daju kod infekcija
nepoznatog porekla, ili dok se eka na laboratorijske rezultate. Moraju da se daju bar 7 - 10 dana,
zbog efikasnosti; ako se daju krae vreme, infekcije lako mogu da se ponove. Davati jedino ako je
prepisao veterinar i to tano prema uputstvu.
Zajedniki nazivi (generika imena)
Ampicilin, Amoksicilin, Ciklacilin, Hetacilin, Bakampicilin
Tip leka
Klasa penicilinskih antibiotika. Postoje 4 klase penicilina, prema njihovoj
sposobnosti da ubijaju razliite tipove bakterija. To su:
Prirodni penicilini i penicilini otporni na penicilinazu
Aminopenicilini
Penicilini proirenog spektra
Pojaani penicilini
Oblik i skladitenje
Kapsule, sirup i injekcije.
uvati na sobnoj temperaturi. Poto je sirup pripremljen (prah je razmuen u vodi),
uvati u friideru do 14 dana. Poto je injekcija pripremljena, uvati u friideru do 12 meseci, ili na
sobnoj temperaturi do 3 meseca.
183
Indikacije
Tretman osetljivih bakterijskih infekcija.
Opta informacija
Penicilini su ubitani za bakterije. Aminopenicilini, takoe zvani i penicilini irokog
spektra, ili ampicilinski penicilini, imaju poveanu aktivnost prema mnogim vrstama gram
negativnih aerobnih bakterija, koje ne ubijaju prirodni penicilini, ili penicilini otporni na
penicilinaze. Nisu tako korisni protiv anaerobnih bakterija kao to su to prirodni penicilini.
Amoksicilin i ampicilin su esto prvi izbor kod nepoznatih infekcija, ili dok se eka na
bakterioloki nalaz. Aminopenicilini nisu efikasni protiv bakterija koje proizvode penicilinazu ili
beta-laktamazu.
Doziranje i nain primene
Ampicilin: Psi i make 22 - 33 mg/kg svakih 8 asova oralno.
Amoksicilin: Psi i make 11 - 22 mg/kg svakih 12 - 24 asa, oralno. Duina
tretmana zavisi od uzronika i odgovora na tretman.
Oralni amoksicilin se bolje apsorbuje od strane gastrointestinalnog trakta nego
ampicilin. Za bolju apsorpciju ampicilina davati 1 as pre jela ili 2 asa posle. Moe da se daje sa
hranom, ako se eli smanjenje neeljenih efekata kao to je povraanje.
Amoksicilin moe da se daje sa hranom.
Neeljeni efekti
Nedostatak apetita, pojaano luenje pljuvake, povraanje ili dijareja. U sluaju
alergijske reakcije, moe da se javi osip, groznica, promene kod krvnih elija, uveani limfni
vorovi, gubitak koordinacije, ubrzano ili oteano disanje, oticanje lica ili udova.
Kontraindikacije/Upozorenja
Osobe preosetljive na peniciline ili beta-laktam antibiotike, kao to su cefalosporini,
ne smeju da rukuju penicilinima, poto alergijske reakcije mogu da se jave i od samog dodira.
Ne primenjivati kod pacijenata preosetljivih na peniciline ili beta-laktam
antibiotike, kao to su cefalosporini.
Penicilini prolaze kroz posteljicu, pa nije preporuljivo da se koriste kod trudnih
ivotinja, mada nisu uoena tetna dejstva na fetus.
Neki penicilini mogu da izazovu elektrolitske promene posebno kod vrlo malih
ivotinja, koje mogu da dehidriraju ili da imaju bubrene ili srane poremeaje.
Interakcije sa hranom i lekovima
Nisu za upotrebu sa bakteriostatikim lekovima, kao to je eritromicin ili
tetraciklini, poto ove vrste lekova zaustavljaju rast bakterija, koje treba da rastu da bi penicilini
mogli da ih ubiju.
Koristite oprezno sa antikoagulantima.
Ampicilin moe da umanji efikasnost atenolola (leka za srce).
Ampicilin moe da izazove lane pozitivne rezultate glukoze u urinu.
Predoziranost/Trovanje
Moe da se javi povraanje ili dijareja. U sluaju alergijske reakcije koriste se
steroidi.
184
CEFALOSPORINI
Pregled
Cefalosporini si bezbedni i uobiajeni antibiotici. esto su prvi izbor za tretman
bakterijskih infekcija. Neeljeni efekti su retki, iako oralni oblici mogu da poremete stomak. Ubija
mnoge razliite tipove bakterija.
Zajedniki naziv (generiko ime)
Cefalosporin
Tip leka
Baktericidni antibiotik.
Oblik i skladitenje
Tablete, kapsule, sirup i injekcije
Tablete i kapsule: uvati na sobnoj temperaturi u zaptivenoj kutiji
Sirup: uvati u friideru do 14 dana
Indikacije
Tretman gram pozitivnih i gram negativnih bakterijskih infekcija koe, urinarnog
trakta, respiratornog trakta, kostiju i zglobova. esto se koristi kod kritino bolesnih ivotinja, ili
za tretman infekcije u oekivanju bakterijskog nalaza.
Opta informacija
FDA* odobrava upotrebu nekih cefalosporina kod pasa i maaka, ali ne svih.
Cefalosporini prve generacije najee se koriste kod pasa i maaka. Ceftiofur se koristi samo za
velike ivotinje. Cefalosporini si baktericidni; ne koristiti ih sa bakteriostatikim antibioticima.
Doziranje i nain primene
Psi i make: cefaleksin: 11 - 33 mg/kg svakih 8 - 12 asova, oralno. Duina
tretmana zavisi od uzronika i odgovora na tretman.
Neeljeni efekti
Retki. Moe da se javi nedostatak apetita, povraanje ili dijareja. Ree se javljaju
osipi, svrab, oteano disanje, promene na krvnim elijama, ili alergijska reakcija. Moe da izazove
balavljenje, snano disanje, uzbuenost kod pasa ili groznicu i povraanje kod maaka.
Intramuskularne (IM) injekcije mogu da prouzrokuju bol na mestu davanja i sterilne ireve.
Intravenozna (IV) injekcija moe da prouzrokuje upalu vene na mestu davanja.
*FDA (Food i Drug Admimistration) Uprava za hranu i lekove
Kontraindikacije/Upozorenja
Ne koristiti kod ivotinja preosetljivih (alerginih) na njih. Ne koristiti kod ivotinja
preosetljivih na peniciline jer mogu da reaguju na oba.
Osobe preosetljive na oba tipa leka ne smeju da rukuju njima.
Mada nisu dokumentovane nenormalnosti fetusa, ne koristiti ako je mogue kod
trudnih ivotinja ili dojilja, jer cefalosporini prolaze do fetusa i prelaze u mleko.
185
186
Kontraindikacije/Upozorenja
Ne koristiti kod ivotinja koje su preosetljive (alergine) na ovaj, ili druge
hinolonske antibiotike.
NE PREKORAIVATI dozu 5 mg/kg dnevno kod maaka! Vee doze mogu da
dovedu do poremeaja u vidu ili ak slepila.
Moe da dovede do problema u razvitku kostiju i zglobova mladih ivotinja koje jo
rastu, posebno pasa. Ne koristiti kod trudnica ili dojilja, iz istog razloga.
Ne koristiti kod ivotinja sa poremeajem centralnog nervnog sistema, jer moe da
dovede do padavice.
Ne dozvolite da ivotinja postane dehidrirana, jer to moe da dovede do formiranja
kristala u urinu.
Bajtril kapi: Nije potvrena bezbednost kod pacijenata sa puknutim bubnim
opnama.
Minimalna aktivnost protiv anaerobnih (koje rastu u odsustvu kiseonika) bakterija.
Interakcije sa hranom i lekovima
Ne koristiti bar 2 asa posle davanja lekova protiv kiseline ili sukralfata, zato to e
da bude smanjena apsorpcija.
Ne davati sa vitaminsko-mineralnim preparatima. Ne davati sa hranom.
Predoziranost/Trovanje
Moe da se javi nedostatak apetita, povraanje ili dijareja.
ERITROMICIN
Pregled
Eritromicin je antibiotik koji se koristi za tretman izvesnih tipova dijareje, konih
infekcija i infekcija prostate. Obratite se svom veterinaru ako Va ljubimac dobije dijareju,
povraanje ili izgubi apetit dok prima eritromicin.
Zajedniki naziv (generiko ime)
Eritromicin
Tip leka
Antibiotik
Oblik i skladitenje
Tablete, kapsule, sirup i injekcije
uvati na sobnoj temperaturi u dobro zatvorenoj kutiji, zatieno od svetla. Sirup
uvajte u friideru.
Indikacije
Tretman osetljivih bakterijskih infekcija.
187
Opta informacija
FDA je odobrila samo injekcije za upotrebu kod pasa i maaka, mada je uobiajena
i prihvaena praksa da se takoe koriste i ostali oblici. Postoji nekoliko hemijski razliitih oblika
eritromicina. Obino je bakteriostatian, ali u visokim dozama moe da bude i baktericidan.
Doziranje i nain primene
Psi i make: 5 - 20 mg/kg oralno, svakih 8 asova. Duina tretmana zavisi od
razloga za tretman i odgovora na tretman.
Neeljeni efekti
Moe da se javi gubitak apetita, povraanje ili dijareja.
Kontraindikacije/Upozorenja
Ne koristiti kod pacijenata koji su na njega osetljivi.
Ne koristiti kod trudnih ivotinja ili dojilja.
Koristiti oprezno kod pacijenata sa boleu jetre.
Interakcije sa hranom i lekovima
Ne koristiti u kombinaciji sa klindamicinom, linkomicinom, hloramfenikolom ili
penicilinom.
Moe da izazove narastanje nivoa teofilina ili digoksina do granice toksinosti, i
moe da povea nivoe terfenadina tako da moe da izazove jake srane smetnje.
Vreme krvarenja moe da se povea ako se koristi sa varfarinom.
Moe da umanji metabolizam metil-prednizolona (steroida).
Fenitoin moe da uvea nivoe eritromicina.
Hrana umanjuje apsorpciju eritromicina, ali moe da bude potrebno davanje manjih
obroka zajedno sa lekom, da bi se smanjili neeljeni efekti.
Predoziranost/Trovanje
Nisu uobiajeni. Moe da se javi nedostatak apetita, povraanje ili dijareja.
PENICILINI PROIRENOG SPEKTRA
Pregled
Penicilini proirenog spektra su ree korieni antibiotici. Prepisuju se za izvesne
bakterijske infekcije kada su drugi antibiotici neefikasni. Postoje mnogi oblici penicilina, tako da
doziranje uveliko varira. Uvek primenu i doziranje penicilina kod Vaeg ljubimca proverite kod
svog veterinara. Neprikladne doze i vreme tretmana, ili predoziranost, mogu da izazovu znaajne
probleme.
Zajedniki nazivi (generika imena)
Alfa-karboksipenicilini: karbenicilin, tikarcilin
Acilaminopenicilini: piperacilin, azlocilin, mezloksilin
Tip leka
Klasa penicilinskog antibiotika.
188
Oblik i skladitenje
Tablete i injekcije
Indikacije
Tretman osetljivih bakterijskih infekcija.
Opta informacija
FDA ih nije odobrila za primenu kod pasa i maaka, ali se koriste u nekim
sluajevima kada drugi antibiotici nisu efikasni (n. pr. infekcije pseudomonasom). Drugi penicilini
se mnogo ee koriste. Penicilini su baktericidni. Penicilini proirenog spektra tretiraju sline
infekcije kao aminopenicilini, ali imaju dodatnu aktivnost protiv veeg broja gram negativnih
bakterija. Osetljivi na umrtvljivanje od strane bakterija koje stvaraju penicilinazu i beta-laktamazu.
Doziranje i nain primene
Kontaktirajte veterinara.
Neeljeni efekti
Moe da se javi gubitak apetita, balavljenje, povraanje ili dijareja. U sluaju
alergijske reakcije, moe da se javi osip, groznica, promene na krvnim elijama, uveani limfni
vorovi, gubitak koordinacije, ubrzani rad srca, ubrzano disanje, oteano disanje ili oticanje lica i
udova.
Kontraindikacije/Upozorenja
Osobe preosetljive (alergine) na penicilin ili betalaktam antibiotike ne smeju da
rukuju penicilinima jer su alergijske reakcije mogue od samog kontakta.
Nije za upotrebu kod pacijenata preosetljivih na penicilin ili beta-laktam antibiotike.
Penicilini prolaze kroz posteljicu, pa se savetuje da se ne koriste kod trudnih
ivotinja, iako nisu prijavljene tetne posledice po fetus.
Neki penicilini mogu da izazovu elektrolitske promene, posebno kod vrlo malih
ivotinja koje mogu da dehidriraju ili imaju poremeaje bubrega ili srca.
Karbenicilin je kod ljudi doveden u vezu sa problemima sa krvarenjem.
Interakcije sa hranom i lekovima
Nije za upotrebu sa bakteriostatikim lekovima, kao to je eritromicin ili
tetraciklini, poto ovi lekovi zaustavljaju rast bakterija, koje treba da rastu da bi ih penicilin ubio.
Probenicid moe da uvea nivoe penicilina u serumu.
Koristiti oprezno sa antikoagulantima, kao to je heparin.
Za najbolju apsorpciju, davati 1 as pre jela ili 2 asa posle. Moe da se da sa
hranom ako je potrebno da se smanje neeljeni efekti, kao povraanje.
Predoziranost/Trovanje
Moe da se javi povraanje, ili dijareja. U sluaju alergijske reakcije koristi se
epinefrin ili steroidi.
189
GENTAMICIN
Pregled
Gentamicin je injekcioni antibiotik koji se koristi za tretiranje teih infekcija. Moe
da bude toksian za ui, vestibularni sistem (sistem za ravnoteu) i bubrege.
Zajedniki naziv (generiko ime)
Gentamicin
Tip leka
Aminoglikozidski antibiotik
Oblik i skladitenje
Injekcije. uvati na sobnoj temperaturi.
Indikacije
Tretman osetljivih bakterijskih infekcija.
Opta informacija
FDA ga je odobrila za upotrebu kod pasa i maaka. Aminoglikozidi su baktericidni.
Obino se daje u bolnikom leenju, poto je injekcioni. Koristi se za tretman gram negativnih
aerobnih bakterija. Koristiti sa oprezom, poto se razvija otpornost na gentamicin.
Doziranje i nain primene
Psi i make: 2,2 - 4,4 mg/kg svakih 8 asova, kao intrevenozna, intramuskularna ili
potkona injekcija. Neki veterinari daju vee doze jednom dnevno. Duina tretmana zavisi od
razloga za tretman i od odgovora na tretman.
Neeljeni efekti
Moe da doe do oteenja bubrega, gubitka sluha, ili poremeaja ravnotee.
Takoe moe da se javi oticanje lica, bol na mestu davanja, alergijske reakcije, povraanje,
dijareja, krvni poremeaji ili poremeaji jetre.
Kontraindikacije/Upozorenja
Ne koristiti kod ivotinja preosetljivih na aminoglikozide.
Neefikasan protiv veine anaerobnih (koje ive bez kiseonika) bakterija.
Ne koristiti kod ivotinja kojima je sluh vaan za obavljanje njihovog posla (vojni
psi, policijski psi, psi osmatrai, psi uvari i td.), poto slabljenje ravnotee ili sluha moe da bude
nepovratno.
Ne koristiti kod ivotinja sa obolelim bubrezima, poto ova grupa lekova moe da
pogora bolest.
Nije za primenu kod trudnih ivotinja ili dojilja.
Nije za upotrebu kod ivotinja sa miastenijom gravis ili drugim neuro-muskularnim
poremeajima.
Nije za upotrebu kod ivotinja sa groznicom ili dehidracijom.
Rani znaci toksinosti ukljuuju gubitak sluha i ravnotee.
190
191
stolice, to moe da se protumai kao melena (krv u stolici). Produena oralna upotreba
bizmutovih soli kod drugih vrsta je dovedena u vezu sa encefalopatijama, sa simptomima koji
mogu da ukljue nedostatak apetita, trzanje miia, konfuziju, greve i komu.
Kontraindikacije/Upozorenja
Ne koristiti kod pacijenata preosetljivih na aminoglikozidske antibiotike.
Ne koristiti kod pacijenata podvrgnutih optim anesteticima.
Ne koristiti kod pacijenata sa bubrenim oboljenjem ili dehidracijom.
Ne koristiti kod ivotinja kojima je sluh vaan zbog posla koji obavljaju, jer
oteenja sluha i ravnotee mogu da budu trajna.
Nije za primenu kod trudnih ivotinja ili dojilja.
Rani znaci trovanja ukljuuju gubitak ravnotee i povraanje.
Pacijente ispod 2,5 kilograma, ili vrlo mlade kuie ili maie tretirajte oprezno, jer
preporuena doza moe da dovede do oteenja bubrega ili sluha.
Tretiranje crevnih infekcija Salmonelom moe da rezultuje produenim
odbacivanjem mikro-organizama.
Interakcije sa hranom i lekovima
Ne koristiti u kombinaciji sa drugim aminoglikozidima.
Ne koristiti sa drugim proizvodima koji mogu da izazovu gubitak sluha, bolesti
sistema za ravnoteu ili bubrene bolesti.
Ne koristiti sa diureticima jer to poveava rizik od bubrenih oboljenja.
Predoziranost/Trovanje
Rani znaci trovanja ukljuuju gubitak ravnotee i povraanje. Mogu da se jave
simptomi bubrenih oboljenja, ukljuujui poveano ili smanjeno pijenje, zatim gubitak apetita,
povraanje, depresija, koma i smrt.
TETRACIKLIN ANTIBIOTICI (VIBRAMICIN,
TERAMICIN)
Pregled
Tetraciklini su antibiotici dostupni u mnogo oblika. Ne ubijaju bakterije, ve
usporavaju njihov rast. Ne koristiti kod trudnih kerua, dojilja ili kuia.
Zajedniki nazivi (generiko ime)
Doksiciklin, Oksitetraciklin, Tetraciklin
Tip leka
Bakteriostatiki antibiotik
Oblik i skladitenje
Tablete, kapsule, sirup, prah za injekcije i kao kapi za oko. Ukoliko proizvia nije
odredio drugaije, proizvod treba uvati u zaptivenoj kutiji, zatien od svetlosti, na sobnoj
temperaturi. Nakon to je prah razmuen u destilisanoj vodi, treba ga uvati na sobnoj temperaturi
najdue 12 asova, za koje vreme ga treba utroiti.
192
Indikacije
Tretman spiroheta (organizmi kao kod lajmske bolesti), hlamidije, rikecije (kao
erlihioza) i gram pozitivnih i gram negativnih bakterija. Neke bakterije razvijaju otpornost na
tetracikline. Tetraciklin se sa promenljivim razultatima koristio za smanjenje facijalnih suznih
mrlja, iako nije odobren za ovakvu upotrebu.
Opta informacija
Tetraciklini su od strane FDA odobreni za primenu kod pasa i maaka.
Oksitetraciklin je odobren za krupne ivotinje. Doksiciklin nije odobren za upotrebu u
veterinarskoj medicini, ali je uobiajena praksa da se oksitetraciklin i doksiciklin koriste kod pasa i
maaka. Tetraciklini su bakteriostatiki, to znai da utiu na ciklus rasta bakterije, obezbeujui
telu vreme da se bori protiv infekcije.
Doziranje i nain primene
Make: Oksitetraciklin i tetraciklin 20 mg/kg svakih 8-12 asova, oralno.
Doksiciklin 4,5 mg/kg svakih 12 asova, oralno. Tip i trajanje tretmana zavise od bolesti koja se
tretira i odgovora na tretman.
Neeljeni efekti
Moe da se javi povraanje, dijareja ili gubitak apetita. Make imaju vee probleme
sa podnoenjem tetraciklina i takoe mogu da pokau znake bola u stomaku, groznice, gubitka
dlake i depresije. Ree se javlja osetljivost na svetlost, oteenje jetre i poremeaji krvi.
Kontraindikacije/Upozorenja
Ne koristiti kod ivotinja preosetljivih na njih.
Ne koristiti kod trudnih ivotinja ili dojilja, ili ivotinja koje rastu, jer moe da
uspori rast kostiju i oboji zube mladih ivotinja.
Koristiti oprezno kod ivotinja sa bolestima jetre ili bubrega, ili kada se koriste
drugi lekovi koji ugroavaju ove organe.
Interakcije sa hranom i lekovima
Proizvodi koji se daju oralno, kao antacidi, vitamini, minerali... mogu da umanje
apsorpciju tetraciklinskih antibiotika. Proporuuje se davanje ovih proizvoda bar 3 asa pre ili 2
asa posle tetraciklina.
Kod ljudi, tetraciklin je uzrokovao poveanje nivoa digoksina (leka za srce) u
serumu, to moe da traje i nekoliko meseci posle prestanka korienja tetraciklina.
Oksitetraciklin i tetraciklin se najbolje apsorbuju na prazan stomak. Doksiciklin se
apsorbuje ak i sa hranom u stomaku.
Neeljeni efekti mogu da se umanje ako se daje sa hranom.
Predoziranost/Trovanje
Nije oubiajeno posle oralnih predoziranja. Moe da se javi povraanje, nedostatak
apetita ili dijareja.
193
194
Cefalotin
40-80 mg/kg TM dnevno IM, IV, podeljeno u doze q8-12h (Kinsell, 1986)
20-40 mg/kg TM IM, IV, SC tid (Hawkins, 1996)
15-35 mg/kg TM IM, IV, SC q6-8h (Boothe, 1996)
Hloramfenikol palmitat
33-44 mg/kg TM PO q8-12h (Kinsell, 1986)
25-50 mg/kg TM PO bid (Carr, 1997)
50 mg/cat PO q4-6h (Booffie, 1996)
Hloramfenikol sukcinat
10 mg/kg TM IM, IV q12h (Kinsell, 1986)
50 mg/cat IM, IV, SC q4-6h (Boothe, 1996)
Ciprofloksacin
5,2 mg/kg TM PO bid (McKellar, 1996)
5-15 mg/kg TM IV, PO bid (Boothe, 1996)
Klindamicin (Klindamicin)
11 mg/kg TM PO bid (Boothe, 1996)
Doksiciklin
5-10 mg/kg TM PO bid (Hawkins, 1996)
Enrofloksacin
2,5-5 mg/kg TM PO q12-24h (McKellar, 1996)
2,5-5 mg/kg TM IM, SC kao udarna doza (McKellar, 1996)
5 mg/kg TM SC sid (Flecknell, 1996)
5 mg/kg TM IV bid (Hardie, 1995)
Eritromicin
11-22 mg/kg TM PO q8h (Kinsell, 1986)
Gentamicin
4,4 mg/kg TM IM, SC q12h prvog dana, onda sid (Kinsell, 1986)
2,2 mg/kg TM SC tid (Senior, 1996)
6 mg/kg TM IV sid (Hardie, 1995)
Grizeofulvin
20 mg/kg TM PO sid u toku 6 sedmica, ili 140 mg/kg po jednom svake sedmice u toku 6 sedmica
(Kinsell, 1986)
Hetacilin
25 mg/kg TM PO tid (Senior, 1996)
Imipenem/cilastatin
3-10 mg/kg TM IM, IV q6-8h (Boothe, 1996)
2-7,5 mg/kg TM IM, IV tid (Boothe, 1996)
Kanamicin
5-7,5 mg/kg TM IM, IV, SC tid (Boothe, 1996)
5,5 mg/kg TM SC q12h (Kinsell, 1986)
Ketokonazol
10-20 mg/kg TM PO q8-12h (Kinsell, 1986)
Linkomicin
22 mg/kg TM PO q12h ili 15 mg/kg TM PO q8h (Kinsell, 1986)
10 mg/kg TM IM q12h (Kinsell, 1986)
11-22 mg/kg TM sporo IV u 5% glukozi ili normalnom fiziolokom rastvoru (Napomena: terapiju
ne produavati preko 12 dana, moe da izazove pseudomembranski kolitis) (Kinsell, 1986)
Marbofloksacin
2 mg/kg TM PO, SC sid (McKellar, 1996)
Metronidazol
10 mg/kg TM PO tid (Boothe, 1996)
195
Minociklin
5-12,5 mg/kg TM PO bid (Boothe, 1996)
Neomicin
11-15,5 mg/kg TM PO q6-24h (Kinsell, 1986)
Nitrofurantoin
2,2-4,4 mg/kg TM PO q8h sa hranom (Kinsell, 1986)
Norfloksacin
22 mg/kg TM PO bid (McKellar, 1996)
Orbifloksacin
2,5-5 mg/kg TM IM sid (McKellar, 1996)
Oksitetraciklin
20 mg/kg TM PO tid (Carr, 1997)
Penicilin
Penicilinn G, prokain: 40,000 J/kg TM IM q24h (Kinsell, 1986)
Sulfametazin
50 mg/kg TM PO, IV q12h 12,5% rastvor (Kinsell, 1986)
Tetraciklin
22-55 mg/kg TM PO q8-12h (Kinsell, 1986)
22 mg/kg TM PO tid (Carr, 1997)
Tikarcilin
75-100 mg/kg TM IV q6-8h (Boothe, 1996)
Tobramicin
2 mg/kg TM IM, IV, SC tid (Boothe, 1996)
Trimetoprim/sulfadijazin
11 mg/kg TM sid (Kinsell, 1986)
15 mg/kg TM IM, PO bid (Hawkins, 1996)
Tilozin
2,2-11 mg/kg TM IM q12-24h (ne meati ni sa jednim drugim rastvorom) (Kinsell, 1986)
22- 4 4 mg/kg TM dnevno, PO podeljeno na 3- 4 doze (Kinsell, 1986)
ANALGETICI I SEDATIVI
Acepromazin
0,1-0,2 mg/kg TM IM, SC (Kinsell, 1986)
1,1-2,2 mg/kg TM PO prn (Kinsell, 1986)
Alfaksalon/alfadolon
9 mg/kg TM IM (Flecknell, 1987)
Antipirin
100 mg/kg TM IM, IP, SC (Borchard et al., 1990)
500 mg/kg TM PO (Borchard et al., 1990)
Aspirin
10 mg/kg TM PO q48h (Jenkins, 1987)
Buprenorfin
0,005-0,01 mg/kg TM SC, IM q12h (Flecknell, 1985; Jenkins, 1987)
0,005-0,01 mg/kg TM IV, SC q8-12h (Flecknell, 1996)
Butorfanol
0,4 mg/kg TM SC q6h (Jenkins, 1987)
0,22 mg/kg TM IM (Short, 1997)
0,4-1,5 mg/kg TM PO q4-8h (Hansen, 1996)
0,4 mg/kg TM SC q3-4h (Flecknell, 1996)
196
197
Fenilbutazon
15 mg/kg TM IV q8h (Haskins, 1987)
10-14 mg/kg TM PO q12h (Kinsell, 1986)
Ksilazin
1,1 mg/kg TM IV (Kinsell, 1986)
2,2 mg/kg TM IM, SC (Kinsell, 1986)
ANESTETICI
Hlorni hidrat
300 mg/kg TM IV (Borchard et al., 1990)
Hloraloz
75 mg/kg IV (Borchard et al., 1990)
Fentanil i metomidat (respektivno)
0,02 mg/kg TM IM i 20 mg/kg TM IM (Flecknell, 1996)
Ketamin i acepromazin (respektivno)
20 mg/kg TM IM i 0,11 mg/kg TM IM (Flecknell, 1996)
Ketamin i medetomidin (respektivno) (nije za vee hirurke zahvate)
7 mg/kg TM IM i 80 g/kg TM IM (Flecknell, 1996)
2-3 mg/kg TM IV i 30-50 g/kg TM IV (Ko et al., 1997)
3-5 mg/kg TM IM i 40-80 g/kg TM IM (Ko et al., 1997)
Ketamin i midazol (respektivno)
10 mg/kg TM IM i 0,2 mg/kg TM IM (Flecknell, 1996)
Medetomidin i butorfanol (respektivno) (nije za vee hirurke zahvate)
30-50 g/kg TM IV i 0,1-0,2 mg/kg TM IV (Ko et al., 1997)
40-80 g/kg TM IM i 0,1-0,2 mg/kg TM IM (Ko et al., 1997)
Metoksifluran
3% da izazove; 0,5% inhalacijom za odravanje (Kinsell, 1986)
Pentobarbital natrijum
30 mg/kg IV za izazivanje anestezije (Kinsell, 1986)
Safan (alfadolon i alfaksalon)
9 mg/kg TM IV inicijalno, praeno viestrukim dozama od 3 mg/kg TM IV, ako je potrebno za
odranje anestezije (iz informacije o proizvodu)
18 mg/kg TM IM inicijalno, praeno viestrukim dozama od 3 mg/kg TM IV, ako je potrebno za
odranje anestezije (iz informacije o proizvodu)
Tiletamin/zolazepam
7,5 mg/kg TM IM i 7,5 mg/kg TM IM (Flecknell, 1996)
198
Metronidazol
10 mg/kg TM PO tid (Boothe, 1996)
Piperazin (adipat i citrat)
1,9 g/kg TM PO; ponoviti kroz 10-21 dana (Kinsell, 1986)
OSTALI LEKOVI
Acetilcistein
140 mg/kg TM IV jednom, zatim ponavljati q6h 70 mg/kg TM IV ili PO do 7 tretmana (Kore,
1997)
Alkuronijum
0,1 mg/kg TM IV (Flecknell, 1996)
Aloksan
750 mg/kg TM PO (Borchard et al., 1990)
Alprazolam
0,1 mg/kg TM tid (Dodman, 1995)
Aminofilin
10 mg/kg TM IM, IV q8-12h: za IV primenu, rastvoriti u 10-20 ml fiziolokog rastvora ili 5%
rastvoru dekstroze u vodi i ubrizgati polako (Kinsell, 1986)
Amitriptilin
5-10 mg ukupne doze PO (Borchard et al., 1990)
2-4 mg/kg TM sid-tid (Dodman, 1995)
0,5-1 mg/kg TM PO sid, bid (Shanley i Overall, 1995)
Atenolol
6,25-12,5 mg/kg TM PO q12-24h (Anonymous, 1994)
Atipamezol
0,3-0,5 mg/kg TM IV, SC (Flecknell, 1996)
Atrakuronijum
0,2 mg/kg TM IV (Flecknell, 1996)
0,2-0,25 mg/kg TM IV poetna doza; 0,1-0,15 mg/kg TM IV ponovljene doze (Lukasik, 1995)
0,25 mg/kg TM IV udarna doza praena sa 3-8 g/kg TM/min IV infuzijom (Lukasik, 1995)
Atropin
0,05 mg/kg TM IM, IV, SC q6h (Kinsell, 1986)
Bretilijum
15 mg/kg TM IV (Borchard et al., 1990)
Buspiron
2-4 mg/kg TM PO bid (Dodman, 1995)
0,5-1 mg/kg TM PO sid (Shanley i Overall, 1995)
Katopril
0,5-2 mg/kg TM PO tid (Anonymous, 1994)
Hlorpromazin
1-2 mg/kg TM IV, IM q12h (Kinsell, 1986)
Cisaprid
0,1-1 mg/kg TM PO bid, tid (Washabau i Hall, 1997)
Klomipramin
1-1,5 mg/kg TM PO sid (Dodman, 1995)
0,5 mg/kg TM PO sid (Shanley i Overall, 1995)
Deksametazon
0,125-0,5 mg sid ili podeljen u doze IV, IM, PO (Kinsell, 1986)
Deksametazon natrijum fosfat
1-5 mg/kg TM polako IV (Schultz, 1989)
199
Dietilstilbestrol
0,05-0,1 mg dnevno PO (Kinsell, 1986)
Diltiazem
7,5 mg/kg TM PO tid (Anonymous, 1994)
Difenhidramin
4 mg/kg TM PO q8h (Kinsell, 1986)
1,1 mg/kg TM IV (smatra se velikom dozom, Kinsell, 1986)
Doksapram
5-10 mg/kg TM IV; moe da se ponovi posle 15-20 min (Kinsell, 1986)
Edrofonijum
0,5 mg/kg TM IV (Lukasik, 1995)
Esmolol
0,25-0,5 mg/kg TM IV sporo davati; 50-200 g/(kg min) infuzija (Anonymous, 1994)
Fluoksetin
0,5 mg/kg TM PO sid (Shanley i Overall, 1995)
Furosemid
2 mg/kg TM IV q12h do maksimalne ukupne doze od 5 mg (Kinsell, 1986)
2-4 mg/kg PO q8-12h (Kinsell, 1986)
Galamin
1 mg/kg TM IV (Flecknell, 1996)
Glikopirolat
11 g/kg ili 0,55 ml/10 kg TM IM
Heparin
1 mg/kg TM IV (Kinsell, 1986)
Levalorfan
Vai za svaku vrstu: dati 1 mg levalorfana (do maksimalnih 0,5 mg/kg TM) za svakih 50 mg datog
morfijuma (Green, 1982)
Metilprednizolon
1 mg/kg TM IM sedmino (Kinsell, 1986)
Metoklopramid
0,2-0,5 mg/kg TM PO tid (Washabau i Hall, 1997)
Mineralno ulje
2-6 ml PO (Kinsell, 1986)
Nalorfin
1 mg/kg TM IM, IV, SC; ne vie od 5 mg po dozi (Kinsell, 1986)
Nalokson
0,04 mg/kg TM IM, IV, SC (Short, 1997)
Naltrekson
2-4 mg/kg TM sid (Dodman, 1995)
Neostigmin
40-60 g/kgTM IV (Lukasik, 1995)
Omeprazol
0,7 mg/kg TM PO sid (Washabau i Hall, 1997)
Ne preporuuje se (Kore, 1997)
Oksitocin
5-10 J IM, IV, SC (Kinsell, 1986)
200
Pankuronijum
0,06 mg/kg TM IV (Flecknell, 1996)
0,03-0,1 mg/kg TM IV poetna doza; 0,015-0,05 mg/kg TM IV ponovljene doze (Lukasik, 1995)
0,1 mg/kg TM IV (Borchard et al., 1990)
Prednizolon
Za produenu primenu, 2-4 mg/kg TM PO qod (Kinsell, 1986)
Za potiskivanje imuniteta, 3 mg/kg TM IM, PO q12h (Kinsell, 1986)
Za alergiju; 1 mg/kg TM IM, PO q12h (Kinsell, 1986)
NAPOMENA: prednizolon je prirodni metabolit prednizona, tako da su ova dva kortikosteroida
praktino ista stvar, dakle ono to vai za prednizolon vai i za prednizon.
Propranolol
0,5-1 mg/kg TM PO tid (Jacobs, 1996)
Ranitidin
1-2 mg/kg TM IV, PO bid, tid (Washabau i Hall, 1997)
1-2 mg/kg TM IM, PO bid, tid (Hall i Washabau, 1997)
2,5 mg/kg TM IV bid (Kore, 1997)
3,5 mg/kg TM PO bid (Kore, 1997)
Sukcinilholin
0,06 mg/kg TM putem neprekidne IV infuzije (Kinsell, 1986)
Sukralfat
250 mg na ivotinju PO bid, tid (Kore, 1997)
Suksametonijum
0,2 mg/kg TM IV (Flecknell, 1996)
Tubokurarin
0,4 mg/kg TM IV (Flecknell, 1996)
Vekuronijum
0,1 mg/kg TM IV (Flecknell, 1996)
0,01-0,1 mg/kg TM IV poetna doza; 0,005-0,04 mg/kg TM IV ponovljene doze (Lukasik, 1995)
Vitamin B kompleks
1-2 ml IM, IV, 1-2 puta nedeljno (Kinsell, 1986)
Vitamin C
100 mg/day PO (Kinsell, 1986)
25-75 mg IM, IV, SC (Kinsell, 1986)
100 mg PO q8h za zakieljavanje urina (Kinsell, 1986)
Vinstrol-V (Stanozolol)
10-25 mg IM sedmino (Kinsell, 1986)
201
SADRAJ
PREDGOVOR.............................................................................................................1
O POGLAVLJIMA.....................................................................................................................2
UVOD........................................................................................................................7
MAKA......................................................................................................................................7
ISTORIJA..................................................................................................................................7
ANATOMIJA I OSOBINE.........................................................................................................8
ISHRANA.................................................................................................................11
HRANA KAO GORIVO..................................................................................................................11
PROMENA ENERGIJE.................................................................................................................12
DRUGE HRANLJIVE MATERIJE................................................................................................12
BELANEVINE.............................................................................................................................12
MASTI............................................................................................................................................12
UGLJENI HIDRATI......................................................................................................................13
VLAKNA........................................................................................................................................13
VITAMINI......................................................................................................................................13
MINERALI....................................................................................................................................14
NEKLASIFIKOVANE HRANLJIVE MATERIJE..........................................................................14
POTREBE SVOJSTVENE MAKAMA.........................................................................................14
VODA.............................................................................................................................................15
PRIRODNA ISHRANA..................................................................................................................15
PRIRODNA ISHRANA MAETA.................................................................................................16
POSEBNI ZAHTEVI......................................................................................................................17
DNEVNE POTREBE......................................................................................................................17
FABRIKI PROIZVEDENA HRANA............................................................................................19
SVEA HRANA.............................................................................................................................20
NEGA......................................................................................................................23
PRIPREMITE SE ZA SVOG NOVOG LJUBIMCA..................................................................23
KAKO KUU UINITI BEZBEDNOM ZA MAE ILI MAKU...................................................23
POTREPTINE NABAVITE NA VREME.....................................................................................24
KORISTITE NOSILJKU ZA PREVOENJE MACE.....................................................................24
KUNA ATMOSFERA MORA DA BUDE MIRNA.......................................................................24
MLEKO I MAKE...................................................................................................................27
PODSTICANJE APETITA.......................................................................................................28
ZABAVA I IGRAKE..............................................................................................................29
PONAANJE...........................................................................................................................30
UBACUJE OMILJENE IGRAKE U POSUDU ZA HRANU ILI VODU.......................................31
MESI VAS APAMA......................................................................................................................31
IZNENADA ZAITI KADA JE MAZITE.....................................................................................31
LIE ILI VAE FOTOGRAFIJE I PLASTINE KESE................................................................31
ODLUUJE DA SE IGRA SA VAMA U SRED NOI....................................................................31
GREBE APAMA STAKLO NA PROZORIMA.............................................................................32
CVOKOE ZUBIMA NA PTICE.................................................................................................32
POKUAVA DA ZAKOPA POSUDU SA HRANOM.....................................................................32
VIE VOLI VODU DIREKTNO IZ ESME..................................................................................32
TRLJA GLAVU O VAS ILI VAU OBUU....................................................................................32
NAPADA VAM NOGE DOK PROLAZITE....................................................................................33
ZAKOPAVA VAN KUTIJE SA PESKOM......................................................................................33
POKUAVA DA SISA ODEU ILI PREDMETE..........................................................................33
SAKUPLJA SITNE OKRUGLE PREDMETE I STAVLJA IH NA SIGURNO MESTO.................33
NEPREKIDNO PRAVI BUKU ILI MJAUE................................................................................34
POLAKO MIRKA NA VAS..........................................................................................................34
202
UJEDA..........................................................................................................................................34
VALJA SE NA LEIMA I POKAZUJE TRBUH...........................................................................34
HRE............................................................................................................................................34
NJUI VAS....................................................................................................................................34
MAJA KOMUNIKACIJA......................................................................................................34
PREDENJE.............................................................................................................................36
PRVA POMO.........................................................................................................................37
PRIBOR ZA PRVU POMO..........................................................................................................38
KAKO DAVATI LEKOVE..............................................................................................................38
RAZVITAK MAETA..............................................................................................................61
VAKCINISANJE I IENJE OD PARAZITA.......................................................................63
STERILIZACIJA.....................................................................................................................64
KORISTI OD STERILIZACIJE VAE MAKE.............................................................................64
STERILIZACIJA ENKI..............................................................................................................65
STERILIZACIJA MUJAKA.........................................................................................................65
STERILIZACIJA PROTIV VASEKTOMIJE..................................................................................65
KOJI UZRAST JE NAJBOLJI ZA STERILIZACIJU?...................................................................65
JO RAZLOGA ZA STERILIZACIJU............................................................................................66
NOVE TEHNOLOGIJE.................................................................................................................66
PERUT....................................................................................................................................66
PROBLEMI SA ZUBIMA........................................................................................................67
STRES.....................................................................................................................................68
TRAVA....................................................................................................................................68
MACINA MENTA...................................................................................................................69
NOSILJKE..............................................................................................................................69
KREVETII ZA MAKE.........................................................................................................69
OGRLICE................................................................................................................................70
TEHNIKE ODVRAANJA......................................................................................................70
KAKO ODABRATI VETERINARA..........................................................................................71
ZNACI UPOZORENJA............................................................................................................72
ALERGIJE NA MAKE..........................................................................................................73
TIPOVI ALERGENA.....................................................................................................................74
ZOONOZE...............................................................................................................................76
GLJIVINE INFEKCIJE...............................................................................................................77
BAKTERIJSKE INFEKCIJE..........................................................................................................77
PROTOZOE...................................................................................................................................78
MIKOBAKTERIJE........................................................................................................................79
VIRUSI..........................................................................................................................................79
SPOLJANJI PARAZITI..............................................................................................................80
CREVNI PARAZITI......................................................................................................................80
203
KRPELJI.................................................................................................................................90
IVOTNI CIKLUS, ANATOMIJA I PRENOENJE BOLESTI.....................................................90
CESTODE..............................................................................................................................106
PSEA PANTLJIARA...............................................................................................................106
VRSTE TENIJA...........................................................................................................................107
EHINOKOKUS............................................................................................................................108
DEVERIKINA PANTLJIARA...................................................................................................109
PROTOZOE...........................................................................................................................110
KOKCIDIJA.................................................................................................................................110
ARDIJA......................................................................................................................................111
TOKSOPLAZMA..........................................................................................................................114
IENJE OD PARAZITA.....................................................................................................117
KOLIKO ESTO...........................................................................................................................117
PREPARATI ZA ORALNI TRETMAN CREVNIH PARAZITA....................................................118
BOLESTI................................................................................................................131
BAKTERIJE.................................................................................................................................131
PROTOZOE..................................................................................................................................131
VIRUSI........................................................................................................................................132
204
GASTRITIS............................................................................................................................142
GINGIVITIS..........................................................................................................................143
GOJAZNOST.........................................................................................................................144
DERMATITIS........................................................................................................................145
DERMATOFITOZA...............................................................................................................146
DEHIDRACIJA......................................................................................................................147
DIJABETES...........................................................................................................................148
DIJAREJA.............................................................................................................................149
ENDOKRINA ALOPECIJA...................................................................................................150
ELUDANI POREMEAJI.................................................................................................150
ZAPALJENJE GRLA I KRAJNIKA........................................................................................151
ZAPALJENJE PLUA............................................................................................................151
ZAPALJENJE ORGANA ZA VARENJE................................................................................152
INFEKCIJE UHA..................................................................................................................154
INFEKCIJE GORNJIH RESPIRATORNIH PUTEVA..........................................................154
KATARAKTA.........................................................................................................................155
KOLITIS................................................................................................................................156
KONJUNKTIVITIS................................................................................................................156
KONSTIPACIJA.....................................................................................................................157
MAJA VIRUSNA LEUKEMIJA..........................................................................................158
MAJI VIRUS GUBITKA IMUNITETA (MAJI AIDS)......................................................160
MAJI INFEKTIVNI PERITONITIS.....................................................................................161
MAJI UROLOKI SINDROM.............................................................................................163
CISTITIS......................................................................................................................................165
URETRITIS.................................................................................................................................166
NEKONTROLISANO URINIRANJE....................................................................................166
ONI HERPES......................................................................................................................167
PADAVICA............................................................................................................................168
PANKREATITIS....................................................................................................................169
PANLEUKOPENIJA..............................................................................................................170
PROBLEMI SA ANALNIM LEZDAMA...............................................................................171
RAK........................................................................................................................................172
SRANA OBOLJENJA..........................................................................................................173
UNI UGARAC....................................................................................................................174
HIPERTIROIDIZAM.............................................................................................................175
HIPOTIROIDIZAM...............................................................................................................176
HLAMIDIOZA.......................................................................................................................176
HORNEROV SINDROM.......................................................................................................178
IR.........................................................................................................................................178
ZNACI UPOZORENJA..........................................................................................................179
LEKOVI..................................................................................................................181
ANTIBIOTICI........................................................................................................................181
AMINOPENICILINI (AMPICILIN, AMOKSICILIN)..................................................................181
CEFALOSPORINI.......................................................................................................................183
ENROFLOKSACIN.....................................................................................................................184
ERITROMICIN............................................................................................................................185
PENICILINI PROIRENOG SPEKTRA......................................................................................186
GENTAMICIN.............................................................................................................................188
KANAMICIN...............................................................................................................................189
TETRACIKLIN ANTIBIOTICI (VIBRAMICIN, TERAMICIN)...................................................190
205