SVEUILITE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

ANA KECMAN

NAINI ZASNIVANJA I OBNAVLJANJA TRAVNJAKA

ZAVRNI RAD

ZAGREB, 2010.

Sveuilite u Zagrebu
Agronomski fakultet
Studij: Biljne znanosti

Ana Kecman

Naini zasnivanja i obnavljanja travnjaka

ZAVRNI RAD

Mentor: Prof.dr.sc. Josip Leto

Zagreb, 2010.

Ovaj zavrni rad je ocijenjen i obranjen dana ____________________ s ocjenom

____________________ pred Strunim povjerenstvom u sastavu:

1. Prof.dr.sc., Josip Leto ____________________

2. Doc.dr.sc., Kreimir Bonjak ____________________
3. Dipl.ing., Krunoslav Sajko ____________________.

SAETAK
Proizvodnja kvalitetne i jeftine voluminozne krme temelj je svake rentabilne stoarske
proizvodnje. Obzirom da Republika Hrvatska obiluje povrinama pod travnjacima, to bi
trebao biti glavni resurs za proizvodnju krme. Naalost glavna odlika veine prirodnih
travnjaka su lo botaniki sastav i niski prinosi krme. Takvo stanje se znaajno moe popraviti
nadosijavanjem i pravilnim koritenjem postojeih travnjaka ili pak zasnivanjem potpuno
novih travnjaka. Zasnivanje novih travnjaka ili obnavljanje postojeih vrlo je sloen i
odgovoran posao pri emu treba voditi rauna o mnogim imbenicima o kojima ovisi samo
zasnivanje, ali i kasnija produktivnost i kvaliteta travnjaka. Cilj ovog zavrnog rada je dati
sustavan pregled najvanijih razloga za sijanje novih ili obnavljanje postojeih travnjaka,
prikazati najznaajnije naine sjetve i nadosijavanja travnjaka, agroekoloke uvjete njihove
primjene, te najvanije prednosti i nedostatke svakog od njih.

SADRAJ

1.

Uvod...............................................................................................................................................1

2.

Definicija travnjaka........................................................................................................................2

3.

Zasnivanje i renoviranje travnjaka..................................................................................................5

4.

Naini i metode zasnivanja travnjaka.............................................................................................6

4.1.

Klasina sjetva travnjaka u obraeno tlo....................................................................................7

4.2.

Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i povrinske obrade tla..........................................10

4.3.

Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida bez obrade tla........................................................11

4.4.

Obnavljanje (renoviranje) postojeeg travnjaka nadosijavanjem..............................................13

4.5.

Zasnivanje travnjaka primjenom preparata za vezivanje i stabilizaciju tla i sjemena................16

4.6.

Zasnivanje travnjaka transplantacijom travnih busena..............................................................18

5.

Vrijeme sjetve...............................................................................................................................19

5.1.

Nain sjetve..............................................................................................................................22

5.2.

Dubina sjetve............................................................................................................................23

5.3.

Valjanje.....................................................................................................................................24

6.

Kontrola korovnih biljaka na zasnovanom travnjaku....................................................................25

7.

Gnojidba.......................................................................................................................................27

7.1.

Gnojidba travnjaka poslije zasnivanja, u kasnijim godinama koritenja...................................29

7.1.1.

Utjecaj gnojidbe na floristiki sastav travnjaka....................................................................30

8.

Zakljuna razmatranja..................................................................................................................32

9.

Popis literature..............................................................................................................................33

1. Uvod
Travnjaci su poljoprivredne povrine namijenjene hranidbi stoke odnosno za
proizvodnju krme. Rastom svjetskog stanovnitava rasle su i potrebe za hranom te je veina
kvalitetnih travnjaka pretvorena u oranine povrine. Upravo zato je vrlo vano sva znanja i
iskustva usmjeriti u proizvodnju koja e biti rentabilna sa to boljim i viim prinosima
kvalitetne krme.
Zasnivanje novih travnjaka ili obnavljanje postojeih vrlo je sloen i odgovoran posao
jer treba voditi rauna o mnogim imbenicima o kojima ovisi samo zasnivanje, ali i kasnija
produktivnost i kvaliteta travnjaka. U ovome radu obraeni su i opisani upravo naini i
metode zasnivanja i obnavljanja travnjaka, te imbenici bez ijeg poznavanja ne treba niti
razmiljati o zasnivanju travnjaka. Poznavanje osnovnih smjernica i pravila temelj su za
zasnivanje kvalitetnog travnjaka, ali i za njegovo dugotrajno koritenje na to kvalitetniji
nain.

2. Definicija travnjaka
1

Postoji vie definicija travnjaka:

Travnjaci su povrine koje su pokrivene prirodnim travnim pokrivaem.
Travnjaci su povrine pokrivene terestikom vegetacijom koju izgrauju trave (Gramineae),
travolike (graminoidne) i ostale zeljaste vrste.
U agronomskom smislu travnjaci su poljoprivredne povrine koje su trajno ili kroz dui
niz godina obrasle tratinom, tj. manje-vie gustim sklopom velikog broja razliitih biljnih
vrsta, a slue za prehranu domaih ivotinja. Zajednika im je osobina da su prilagoene
konji i/ili napasivanju.
S ekolokog odnosno fitocenolokog gledita, travnjaci su agroekosustavi iji postanak i
razvitak u pravilu uvjetuju dvije skupine imbenika: edafsko-klimatski i antropogeni.
Edafsko-klimatski ili klimatogeni travnjaci krajnji su stadij razvitka vegetacije ili
klimaks vegetacije (sukladno klimatskim i pedolokim uvjetima). Uzroci nemogunosti
razvoja vieg stadija vegetacije od travnjaka su:

niske i/ili visoke temperature

neodgovarajui raspored oborina tijekom vegetacijskog razdoblja
nedovoljna koliina godinjih oborina
jaki vjetrovi
pedoloki uvjeti
Klimatogeni travnjaci su: savane, stepe, prerije, pampasi, planinski (alpski) travnjaci i

tundre. Na stanitima klimatogenih travnjaka ekoloke su prilike takve (nedostatak vlage,

visoke ljetne temperature, velika dnevna i godinja kolebanja temperature) da je nemogu
razvoj uma kao kontinuirane vegetacije.
Antropogeni travnjaci (zapremaju 40% poljoprivrednih povrina Euroazije i 60%
Sjeverne Amerike) trajni su i vrlo trajni stadij razvoja vegetacije u skladu s itavim nizom
ekolokih faktora od kojih neki spreavaju razvoj vegetacije u krajnji stadij ili klimaks
sukladan klimi. Prestankom djelovanja ovih imbenika paraklimaks prelazi u klimaks
vegetacije, u naim krajevima najee umu. Antropogeni travnjaci s nastali potiskivanjem
uma: sjeom, paljenjem, ispaom i konjom, a odravaju se kao trajna travnjaka antropozoogena formacija konjom i napasivanjem.
Travnjaci se prema nainu koritenja dijele na: livade, panjake i travnjake za
kombinirano koritenje. Livade su travnjake povrine koje se koriste konjom, a panjaci se
2

koriste napasivanjem (slika 1.). Napasivanje je najstariji oblik poljopriredne djelatnosti.

Nomadsko napasivanje javlja se ve u starije kameno doba. Po svom postanku livade su u
odnosu na panjake mnogo mlae travnjake povrine. Nastale su prelaskom ljudi na
stacionarni nain ivljenja, kada se javila i potreba za spremanjem krme za hranidbu domaih
ivotinja tijekom zime.

Slika 1. Panjak (izvor: www.newgrassfarm.com)

Daljnjim razvojem ovjeanstva te poveanjem broja stanovnika na Zemlji, rasle su i

potrebe za veom koliinom hrane. Stoga je veina najkvalitenijih livada pretvorena u
oranine povrine te su ostale samo one koje nije bilo mogue pretvoriti u oranice zbog raznih
ograniavajuih imbenika.
imbenici koji oteavaju prevoenje travnjaka u oranice i tla za uzgoj drugih kultura su:

humidnost klime
nepovoljni vodni odnosi (poplavna podruja, suvie mokra tla, tla s visokom

podzemnom vodom)
suvie jaka inklinacija terena
neravnost terena
skeletoidnost terena
nepovoljne osobine tla (skeletoidna, suvie plitka, vrlo teka, vrlo kisela tla, tla slabe

aeracije)
visinski i predplaninski poloaji
nerentabilnost ratarskih i ostalih poljoprivrednih kultura zbog velike udaljenosti, loih
putova, pomanjkanja radne snage itd.
3

U 2008. godini u Republici Hrvatskoj koriteno je 1 289 091 ha poljoprivredne

povrine, od ega su 26,5% ili 342 430 ha trajni travnjaci (livade i panjaci). Meutim,
procjenjuje se da je povrina trajnih travnjaka vea jer vie gospodarstava zajedniki koristi
dravno zemljite za ispau stoke (Statistiki ljetopis 2009.).
Prirodne travnjake nastanjuju biljne vrste slabe proizvodne i kvalitativne vrijednosti, to
ih ini nisko-produktivnim sa slabom kvalitetom krme.
Niz imbenika utjee na nii proizvodni potencijal travnjaka:
1. Neplansko i nesistematsko iskoritavanje napasivanjem i konjom travnjaka, bez
nadoknade iznesenih biljnih hranjiva koji su glavni imbenik produktivnosti
2. Pomanjkanje njege - odsustvo ili slaba primjena meliorativnih i agrotehnikih mjera,
prvenstveno gnojidbe travnjaka
3. Nepravilno koritenje - preveliko ili prenisko pano optereenje (previe ili premalo
stoke po jedinici povrine), te prekasna konja (za vrijeme i poslije cvatnje; slika 2.)
4. Nepovoljni ekoloki uvjeti stanita
5. Prisutnost korova i divljih biljaka koje nisu selekcionirane za visoku proizvodnju, a
koje se ne suzbijaju kemijski

Slika 2. Travnjak u kasnom stadiju razvoja za konju (izvor: Josip Leto)

3. Zasnivanje i renoviranje travnjaka

Kada je produkcija travnjaka u trajnom opadanju i kada ivotinje nerado pasu i
ostavljaju velike nepopaene povrine travnjaka neophodno je obnavljanje postojeeg ili
zasnivanje novog travnjaka jer njegova kvaliteta nije na eljenoj razini.
esto su glavni razlog slabije kvalitete travnjaka promjene u botanikom sastavu. Trave
slabije kvalitete i nepalatabilne korovne biljke (one koju stoka nerado pase) tada postaju
glavne komponente travnjaka. Skoro svake godine se moe zapaziti nestajanje, odnosno
iskljuivanje jedne ili vie vrsta biljaka u fitocenozi i njihovo smjenjivanje i smanjenje u
biljnoj zajednici.
Sezonske i godinje kvalitativne i proizvodne promjene u prirodnim travnjacima
najee nastaju kao rezultat vremenskih promjena tijekom vegetacije, odnosno godine, to je
esto povod promjenama u tlu, prije svega vodozranog reima. Ove promjene utjeu na
stimuliranje jedne ili vie skupina bilja i inhibiciju razvoja drugih skupina, naalost obino
boljih biljnih vrsta.
5

Promjene u botanikom sastavu javljaju se i kao posljedica iracionalnog i neplanskog

naina iskoritavanja travnjaka od strane ovjeka. Direktan utjecaj na promjenu botanikog
sastava travnjaka ispoljava se konjom, ispaom, primjenom razliitih agrotehnikih mjera,
zatitom od etoinja i sl.
Konja moe biti izvedena pravovremeno ili sa zakanjenjem. Dovoljno je istaknuti
primjer talijanskog ljulja (Lolium multiflorum L.). Ako se dopusti da talijanski ljulj donese
sjeme i kosi se u votanoj zriobi, naredna e regeneracija biti toliko slaba da se u treoj uope
nema to oekivati.
U vlanijim klimatima ako je slaba dreniranost travnjaka, kvalitetne travne vrste, koje
ne vole prevlana tla, povlae se i ustupaju mjesto vrstama kojima takva tla odgovaraju, npr.
rosulje (Agrostis sp.) i lisiji repak (Alopecurus sp.).
Biljna formacija po svojoj prirodi, za krae ili due vrijeme, stvara nepovoljne uvjete za
ivot, kako u meusobnoj rizosferi, tako i u sferi nadzemnih organa. Ujedno se stvaraju uvjeti
za novu zajednicu, koja se s vremenom izmijeni dolaskom drugih vrsta tolerantnih na
novonastale uvjete.

4. Naini i metode zasnivanja travnjaka

Zasnivanje travnjaka sloen je i odgovoran zadatak. Od uspjelog zasnivanja travnjaka i
odravanja povoljnog sastava, strukture i dinamike travnog pokrivaa ovisi daljnja
proizvodnost travne mase i ekonominost stone hrane. Za uspjeno zasnivanje travnjaka
potrebno je dobro poznavanje prirodnih uvjeta (klima, tlo), osobina biljnih vrsta i njihovih
smjesa, namjene travnjaka te naina njihovog uzgoja i iskoritavanja.
Nakon odabira vrsta za uzgoj i odreivanja koliine sjemena, pristupa se zasnivanju
sijanog travnjaka. Pri zasnivanu sijanog travnjaka mora se voditi rauna o vie imbenika, a
osobito o prirodnim uvjetima, stupnju razvoja gospodarstva na kojem se travnjak zasniva,
ureenosti proizvodnih povrina, reljefu, opskrbljenosti mehanizacijom i dr. (Troxler i
Charles, 1980).
Travnjaci se mogu zasnivati na vie naina, uz maksimalno koritenje novijih tehnikih
i tehnolokih rjeenja, osobito vee primjene suvremene mehanizacije, produktivnije i
kvalitetnije vrste i sorte te bolje smjese.
6

Pri zasnivanju travnjaka takoer se mogu javiti i odreeni problemi, propusti i pogreke,
koji umanjuju produktivnost travnjaka (Mijatovi, 1975), a to su:

Odabir nepogodnih tala za zasnivanje travnjaka

Upotreba manje pogodnih, pa i nepogodnih vrsta trava i djetelina

Nedovoljno se panje posveuje sastavljanju smjesa trava i djetelina

Kanjenje sa sjetvom, posebice u proljee

Slaba gnojidba travnjaka

Izostavljanje valjanja nakon sjetve kao obavezne mjere

Nepravovremena borba protiv korovnih biljaka

Nedovoljni organizirano i racionalno koritenje travnjaka

4.1. Klasina sjetva travnjaka u obraeno tlo

Sjetva travnjaka u obraeno tlo, primjenom mehanike obrade i pripreme tla, najei je
nain zasnivanja travnjaka. Ako travnjak sadri manje od 50% kvalitetnih vrsta preporuuje se
preoravanje i zasnivanje novog travnjaka (Kading i Watzke, 1991).
Svrha obrade tla je prorahljivanje tla, uklanjanje postojee vegetacije, zatrpavanje
sjemena korova koje je na povrini, unoenje gnojiva u tlo te osiguravanje ravne povrine za
sjetvu i ostale zahvate. Nedostaci obrade tla su vei gubitak vlage tla i poveana mogunost
erozije tla (Wollenhaupt i sur., 1995).
Ovaj nain najee se koristi na ravnijim terenima, manje nagnutim, jer bi na nagnutim
terenima obrada izazvala erozivne procese, te na tlima koja nisu suvie plitka.
Obradom tla stvaraju se najpovoljniji uvjeti za sjetvu, nicanje te razvoj biljaka. Osnovna
obrada obavlja se klasinim traktorskim plugom na dubinu 25-30 cm. Ako se radi o plitkim
tlima s dosta skeleta, obrada je plia (10-15 cm), a obavlja se oranjem, tanjuranjem ili

frezanjem. Dubina oranja moe znaajno utjecati na nicanje i opstanak biljaka (Kading i
Watzke, 1991; tablica 1.).
Tablica 1. Utjecaj dubine oranja na nicanje i opstanak krmnih biljaka (Kading i Watzke,1991)
Vrsta trave

Dubina oranja (cm)

Nicanje biljaka (%)

% preivjelih nakon
11 tjedana

Festuca pratensis

25

100

93

Phleum pratense

25

100

97

Poa pratensis

25

100

88

Festuca pratensis

15

81

67

Phleum pratense

15

93

83

Poa pratensis

15

88

71

Nakon obavljene osnovne obrade slijedi predsjetvena priprema tla. Ako je nakon oranja
tlo u dobrom stanju, dovoljno je izvriti drljanje. No, ako su uvjeti nepovoljni tj. ako je tlo u
loijem stanju, tada se predsjetvena priprema obavlja tanjuranjem, frezanjem, upotrebom
sjetvospremaa (slika 3.) i drljanjem.

Slika 3. Predsjetvena priprema tla sjetvospremaem (izvor: www.poljoprivrdni-forum.biz)

Tlo prije sjetve treba biti dobro pripremljeno, poravnano, usitnjeno i slegnuto. Ako tlo
nije dovoljno slegnuto, sitne sjemenke propadaju u dublje slojeve te izostaje pravilno i
ujednaeno nicanje. Zato se preporua da se prije sjetve tlo povalja zupastim, rebrastim ili
kombiniranim valjcima.
Sjetva se obavlja runo ili sijaicama. Sijaice mogu biti specijalizirane za sjetvu trava i
djetelina ili prilagoene itne sijaice. Runa sjetva- omake najloija je metoda. Da bi sjeme
ostvarilo to bolji kontakt s vlagom iz tla te da bi to prije dolo do nicanja, obavezno nakon
sjetve povrinu treba povaljati.
Kod ovog naina (klasinog naina) zasnivanja travnjaka mogu se primijeniti dva
postupka: zasnivanje travnjaka s uzgojem prethodnih usjeva (najee se primjenjuje) i
zasnivanje travnjaka bez uzgoja prethodnih usjeva (ubrzano zasnivanje travnjaka).
Kod zasnivanja travnjaka s uzgojem prethodnih usjeva, nakon razoravanja prirodnog
travnjaka 1-2 godine uzgajaju se oranini usjevi prilagoeni agrotehnikim uvjetima samog
podruja (ra, kukuruz, krumpir, grahorica, graak, crvena djetelina i dr.), a zatim se tlo
obrauje i priprema za sjetvu travnjaka. Uzgojem prethodnih usjeva bolje se unitava ledina
prethodnog travnjaka, uspjenije se razlau ostaci zaoranih biljaka te unitavaju korovne
biljke. Travnjaci zasnovani uzgojem prethodnog usjeva u prosjeku daju vee prinose, nego oni
bez uzgoja prethodnog usjeva (orevi i Mijatovi, 1966).
Kada se ne uzgaja prethodni usjev, nakon razoravanja prirodnog travnjaka odmah se
zasniva novi travnjak. Ovaj nain zasnivanja travnjaka najvei znaaj ima na nagnutim
terenima gdje postoji opasnost od erozije tla. Osnovnu obradu, oranje, na nagibu treba izvoditi
poprijeko na nagib po izohipsama.

4.2. Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida i povrinske

obrade tla
Pojavom kvalitetnijih i tehniki lako primjenjivih herbicida, mineralnih gnojiva te
mehanizacije za plitku povrinsku obradu tla i specijaliziranih sijaica (rotoseedera), poeo se
iriti ovaj nain zasnivanja travnjaka.
Ovaj nain zasnivanja travnjaka pogodan je na manje povoljnim terenima, na plitkim,
erozivnim, skeletnim tlima, na veim nagibima (posebno u brdskom i pretplaninskom
podruju) i na svim onim povrinama na kojima nije mogue uspjeno obaviti klasino
zasnivanje sijanog travnjaka (Troxler i Charles, 1980).
Pored intenziviranja proizvodnje krme u manje povoljnim ekolokim uvjetima, ovaj
nain zasnivanja travnjaka titi tlo od erozije, poveava se koliina organske tvari u tlu, ime
se poboljavaju osobine tla, povoljno se utjee na mikro- i fitoklimu, posebice na vodozrani
reim. Ovaj nain zasnivanja travnjaka ne utjee negativno na okolinu.
Organogena, posebno tresetna tla, brzo se isuuju nakon oranja, a na tekim, glinovitim,
tzv. minutnim tlima, teko je osigurati dobru sjetvu u kratkom vremenskom roku, jer su
ovakva tla ili suvie vlana ili suvie suha.
Tablica 2. Utjecaj razliitih postupaka zasnivanja travnjaka na prinos suhe tvari (Koroec,
1978)
Nain zasnivanja travnjaka

Prinos ST (t/ha)

Prirodni travnjak gnojen NPK gnojivima

6,35

Herbicidi (Reglone i Gramoxone) + NPK + sjetva

6,70

Herbicidi (Reglone i Gramoxone) + NPK + tanjuranje + sjetva

7,94

Primjena frezanja + NPK + sjetva

8,25

Herbicidi (Reglone i Gramoxone) + NPK + frezanje + sjetva

8,87

Za unitavanje postojeeg biljnog pokrova koriste se razliiti totalni kontaktni i

sistemini herbicidi. tafa (1978) je uspjeno zasnovao travnjak kraj Bjelovara tretiranjem
10

prirodnog travnjaka herbicidima Gramoxone 60% i Reglone 40% u koliini 6 l/ha i

povrinskom obradom tla frezanjem i drljanjem. Ovako zasnovan travnjak dao je 14,30 t/ha
sjena godinje.
Tretiranje se najee vri ranije u proljee kada su biljke zapoele svoj vegetativni
razvoj ili kod jesenske sjetve dovoljno rano da se stigne posijati travnjak u optimalnim
rokovima (15. kolovoza do 15. rujna). Pri upotrebi svakog herbicida mora se voditi rauna o
nainu primjene, a posebice o karenci. Stoga se strogo treba pridravati uputa o nainu
upotrebe herbicida. Za tretiranje bolje je koristiti smjese herbicida radi poveanja spektra
djelovanja i uinkovitijeg unitavanja nepoeljnih biljaka.
Nakon primjene herbicida, odnosno prolaskom karence, pristupa se povrinskoj obradi
tla (do 5 cm dubine), koja se moe obaviti kombinacijama tanjuranja, frezanja i drljanja.
Nain povrinske obrade koji e se primijeniti ovisi o osobinama tla i njegovom opem stanju
nakon uporabe herbicida te o raspoloivoj mehanizaciji. Poslije povrinske obrade tla slijede
sjetva, runa ili strojna, i valjanje.

4.3. Zasnivanje travnjaka primjenom herbicida bez obrade tla

Ovaj nain zasnivanja travnjaka primjenjuje se na slabim, plitkim, skeletnim, erozivnim
tlima i na nagnutim terenima. U irokoj praksi ima istu ulogu i znaaj kao i zasnivanje
travnjaka sa primjenom herbicida i povrinske obrade tla.
Brojna istraivanja pokazuju da ovaj nain zasnivanja travnjaka moe dati dobre
rezultate. Prednost se daje proljetnoj sjetvi (Dobromilski i Lyduch, 1991). Meutim, i ljetna
sjetva daje dobre rezultate ukoliko tijekom ljeta padne dovoljna koliina oborina (Troxler i
Charles, 1980).
Postupak zasnivanja je slian kao kod prethodnog. Najprije se herbicidima unitava
postojei biljni pokrov, a zatim se obavlja sjetva, najbolje direktnim unoenjem sjemena u tlo
pomou specijaliziranih sijaica (John Deere, Vredo, Hunter i dr.) za direktnu sjetvu trava i
djetelina.
Vrijeme i nain sjetve slian je kao i kod ostalih postupaka zasnivanja travnjaka. Iako
daje pozitivan uinak na produktivnost i kvalitetu krme, ovakav nain zasnivanja travnjaka ne
11

primjenjuje se dovoljno zbog nedostatka adekvatne mehanizacije u pojedinim podrujima. U

sunijim uvjetima uinkovitost zasnivanja travnjaka na ovaj nain moe potpuno podbaciti.

Slika 4. Primjena herbicida (izvor: www.pubs.caes.uga.edu)

U nekim zemljama Zapadne Europe (Belgija), obino se 14 dana nakon primjene 1,442,16 kg/ha glifosata obavlja direktna sjetva engleskog ljulja (Lolium perenne L.) u travnjak
(Carlier et al., 1991). Prva dva tjedna nakon sjetve kritian su period za opstanak biljaka, koji
ovisi o koliini vlage u tlu. Zadovoljavajue rezultate daje herbicid Starane 250 koji uspjeno
suzbija znaajne korovne vrste (Wolski, 1998).
Primjena herbicida umanjuje prinos krme travnjaka od 20-25% u prvom otkosu u prvoj
godini primjene. Meutim, ovaj nain sjetve pri usijavanju djeteline u travnjak poboljava
kvalitetu krme za 39-55% u istoj godini, ovisno o koliini sjemena (Vidrih i sur., 1991).
Unitavanje starog travnjaka herbicidima u pripremi za sjetvu bez obrade tla drastino
mijenja stanite i zalihe hrane za postojeu populaciju kukaca. Zbog toga su mlade biljke
novog travnjaka posebno osjetljive. Takvo stanje moe se poboljati primjenom insekticida
tijekom sjetve (Kalmbacker i sur., 1979; Vough i sur., 1982).

12

Slika 5. Direktna sjetva travnjaka (izvor: www.baap.it)

4.4. Obnavljanje (renoviranje) postojeeg travnjaka

nadosijavanjem
Nadosijavanjem travnjaci se obnavljaju kada su prorijeeni ili su prevladale niske trave
s plitkim korjenovim sustavom da bi se postigli vei prinosi i poboljala kvaliteta krme, a u
brdsko-planinskim podrujima da bi se tlo zatitilo od erozije.
Razlozi za ovu agrotehniku mjeru su prorjeivanje travnog pokrova uslijed
nepovoljnih agroekolokih i agrotehnikih uvjeta te propadanje dijelova travnjaka pod
prirodnim utjecajima i djelovanjem ovjeka.
Prorjeivanja travnjaka mogu nastati krenjem, ienjem, ravnanjem travnjaka i
slinim mjerama, djelovanjem erozije, klizanjem tla te pretjeranim iskoritavanjem.
Neredovita gnojidba ili potpuni izostanak ove mjere takoer pospjeuje prorjeivanje
travnjaka.
Ova mjera ustvari je sjetva odnosno usijavanje sjemena jedne ili vie vrsta trava i
djetelina u postojei travnjak. Uspjeh renoviranja travnjaka nadosijavanjem ovisi o smanjenju
konkurentske moi postojeeg biljnog pokrova, osobito loih trava i mahunarki, to se postie
povrinskom obradom tla frezanjem, tanjuranjem te uz primjenu selektivnih herbicida, te o
stvaranju povoljnih uvjeta za uspjeno nicanje, rast i razvoj usijanih trava i djetelina izborom
pogodnih vrsta i smjesa te pravilnim agrotehnikim zahvatima.
Nadosijavanje travnjaka moe se provoditi u jesen ili u proljee, isto kao i kod
zasnivanja travnjaka. Sjetva se izvodi runo ili sijaicama nakon povrinske obrade tla ili
direktnom sjetvom u postojeu tratinu (slika 5.) sa ili bez upotrebe selektivnih herbicida.
Nakon sjetve povrina se obavezno povalja.

13

Slika 6. Sijaica za direktnu sjetvu trava i djetelina (izvor: www.terringtonmachinery.co.uk)

O stupnju prorijeenosti travnjaka te o vrstama trava i mahunarki koje nadosijavamo
ovisit e koliina sjemena, koja se kree od 15-30 kg/ha kod prorijeenih travnjaka, pa do 3040 kg/ha kod travnjaka s vie praznih mjesta.
Renovirani travnjaci moraju se vrlo paljivo iskoritavati u prvoj godini jer se u
protivnom moe napraviti jo tee prorjeivanje. Zato se u prvoj godini ne preporua ispaa, a
visinu konje treba poveati.
Prednosti ovakve sjetve su smanjenje vremena u kojem travnjak nije u upotrebi,
smanjenje potronje nafte za >80%, uteda vremena, poveanje organske tvari tla, uvanje
strukture, prozranosti i propusnosti tla, ouvanje flore tla te prevencija od erozije.
Nedostaci su vei rizik od propadanja klijanaca zbog kompeticije s postojeom
vegetacijom, potreba za jaim traktorima i novim sijaicama, reduciran korjenov sustav
novosijalih biljaka te poveana opasnost od bolesti i tetnika.
Obnavljanje travnjaka je skupa aktivnost. Zato se obnovi travnjaka pristupa jedino kad
je botaniki sastav lo ili je travnjak potrebno poravnati ili drenirati.
Obnavljanje travnjaka je opravdano kad su trokovi obnavljanja nadoknaeni viim
prinosima, kvalitetnijom krmom ili eventualno lake izvodivim operacijama u koritenju
travnjaka (ravniji teren kod konje i spremanja krme).

14

U Nizozemskoj se obnovi travnjaka pristupa u sljedeim sluajevima:

kada travnjak sadri manje od 50% trava dobre kvalitete i manje od 35% engleskog
ljulja

kad travnjak sadrava vie od 25% jednogodinje vlasnjae-Poa annua

kad travnjak postane vrlo neravan (dombast) pa konja npr. nije vie mogua

kad je tratina ozbiljno unitena mrazom ili tekom mehanizacijom

kad treba drenirati travnjak

Travnjak s osrednje kvalitetnim botanikim sastavom (50-75% dobrih trava i manje od

25% loih trava) moe biti poboljan pravilnim upravljanjem i koritenjem (pravilna gnojidba,
intenzivna konja/napasivanje). Meutim, takav nain popravljanja travnjaka traje nekoliko
godina.

Slike 7.i 8. Obnavljanje travnjaka direktnom sjetvom (izvor: Josip Leto)

4.5. Zasnivanje travnjaka primjenom preparata za vezivanje i

stabilizaciju tla i sjemena

15

Stabilizacija tla na nagibima izloenim eroziji i zasnivanje travnjaka radi bioloke

zatite supstrata tla dobiva u praksi sve vei znaaj. Osnovni cilj je stabilizacija tla i
zasnivanje travnog pokrivaa koji e na nagibima uspjeno tititi tlo od erozije.
Posljednjih desetljea u svijetu se koristi i hidrosjetva i metoda maliranja, upotreba
raznih butomenoznih i vezivnih tvari, mjeavine slame i asfalta, staklena vuna, polietilenske
folije i drugi materijali. Ova sredstva pored stabilizacije tla i sjemena, uspjeno proputaju
vodu i pospjeuju nicanje biljaka (tablica 3.).
U naim uvjetima najvie je prouavan i u praksi primjenjivan preparat Curasol AE,
koji uspjeno stabilizira supstrat tla na nagibu od 45-53. Ovaj preparat formira zatitni film
na dubini od 2-14 mm, na zbijenom tlu plie, a na rastresitijem dublje. Vrijeme formiranja
zatitnog filma kree se od 2,15 do 3,25 sati, a kod umjereno rastresitog tla i vee koliine
Curasola AE i bre. Potpunu stabilizaciju tla na jaim nagibima omoguile su samo koliine
od 60 i 80 g/m2 (Mijatovi, 1972).
Tablica 3. Utjecaj Curasola AE pri zasnivanju travnjaka na nagibu, na nicanje sjemena i
pokrovnost
Nain zasnivanja travnjaka

% izniklih biljaka

% pokrovnosti

Netretirana povrina

35-45

55-60

Tretirana Curasolom AE

72-80

85-100

Zbog svega ovoga, na tlu tretiranom Curasolom AE formira se travnjak veeg stupnja
pokrovnosti, gui i jai busen i ledina, koji moe uspjeno tititi tlo od erozije, dok se na
netretiranim povrinama to ne moe postii.
Danas se u svijetu koriste slina sredstva, primjerice Sarea Soil Stabilizer, koji
posjeduje dobre osobine neophodne za stabilizaciju tla. Ovaj preparat stabilizira mrviastu
strukturu tla te otputa biljna hranjiva, neophodna mladim biljkama (Hofinger i Steinmayr,
1991).
Hidrosjetva se primjenjuje i za zatitu prometnica, kao i revitalizaciju prirodne sredine
uz primjenu bio-algeen proizvoda. Metodom bezhumusnog ozelenjavanja postiu se
djelotvorni uinci: trenutna i trajna zatita od erozije i kvalitetan zeleni pokrov u skladu s
autohtonim uvjetima.Uz pomo bio-algeena neplodne se povrine (npr. jalovina, pijesak,
16

ljunak i td.) pretvaraju u plodno tlo, pogodno za rekultiviranje, jer bio-algeen aktivira i trajno
podrava osnovne bioloke cikluse u tlu. Njegovom se primjenom poveava sadraj humusnih
kiselina, a izgradnjom kompleksa glina-humus, poboljava se pufernost tla.

Slika 9. Povrina posijana hidrosjetvom (izvor: www. ecoland.hr)

Primjenom bio-algeena dobiva se i do 300% vea korijenska masa trave, to je osobito
znaajno za kvalitetu, otpornost i trajnost travnjaka, kao i za erozivnu zatitu tla.
Bio-algeen preparati proizvode se iz najstarije biljke na zemlji smee morske alge
Ascophyllum nodosum, 100% prirodnog podrijetla, sadravaju preko 70 mikroelemenata,
vitamina, aminokiselina i alginskih kiselina. Bio-algeen preparati koriste se ve dugi niz
godina u Europi i svijetu s velikim uspjehom.

Slika 10. Povrina posijana hidrosjetvom (izvor: www. ecoland.hr)

17

4.6. Zasnivanje travnjaka transplantacijom travnih busena

Za ureenje i zatitu odreenih povrina, izgradnju i odravanje razliitih objekata i
rjeavanje drugih bioloko-tehnikih problema ivotne sredine sve se vie koristi metoda
transplantacije, prenoenje i postavljanje travnih busena. Na ovaj nain se najbre moe
zasnovati kvalitetan travnjak za razliite namjene, najee pri izgradnji sportskih objekata,
travnih terena, zatiti zemljita od erozije u naseljima, izgradnji i ureenju putova, pruga,
brana i drugih objekata.
Pod travnim busenom podrazumijeva se odsjeen, obino u rolu smotan dio travnjaka
pripremljen za transplantaciju (slika 11.). On se moe prenijeti na pripremljeno tlo gdje za
kratko vrijeme srasta s njim i oblikuje trajniji travni pokriva.
Najvea prednost ovakvog naina zasnivanja travnjaku odnosu na klasian nain sjetve
jest to to se u kratkom roku formira snaan travni pokriva vrlo pogodnih osobina. Odmah
po prenoenju travni busen formira zelenu povrinu, brzo titi tlo od erozije, a tijekom iste
godine moe se intenzivno koristiti gaenjem za razliite potrebe. Meutim, zasnivanje
travnjaka transplantacijom busena je znatno skuplje od sjetve trava jer zahtijeva dosta
strunog i fizikog rada, a tekoe se javljaju i pri osiguravanju kvalitetnog busena za
transplantaciju.

Slika 11. Travni buseni (izvor: www.uredidom.com)

18

5. Vrijeme sjetve
Sjetva travnjaka se moe obavljati tijekom cijelog vegetacijskog perioda, ako se na
raspolaganju imaju dovoljne koliine vode, bilo preko oborina ili navodnjavanjem.
S obzirom na nae prirodne uvjete, posebno klimu, te opskrbljenost vlagom i toplinom,
najpogodnije vrijeme za sjetvu i zasnivanje travnjaka u nizinskom i niem brdskom podruju
jest rano proljee, u drugoj polovici oujka i u prvoj polovici travnja, te u kasno-ljetno/ranojesenskom terminu od polovice kolovoza do polovice rujna.
Ranijom sjetvom u proljee manje su opasnosti od oteenja mladog travnjaka od
golomrazica i niskih temperatura tijekom zime, bolje je nicanje zbog dovoljno vlage u tlu i
toplijeg vremena, manje se javljaju korovne biljke i postiu se vei prinosi u godini sjetve.
Nedostaci sjetve u proljee su opasnost od korova tijekom travnja i svibnja koji mogu uguiti
mladi travnjak te nedovoljna razvijenost biljaka u prvoj godini zbog ega se dobivaju manji
prinosi u godini sjetve, prosjeno 4,5-6,0 t/ha sjena.
Ako se proljetna sjetva obavi prerano u hladno, mokro tlo, moe rezultirati slabim
nicanjem te propadanjem mladih biljaka zbog gljivinih bolesti. Sjetva prekasno u proljee
moe uzrokovati propadanje mladih biljaka zbog stresa od visokih temperatura i nedostatka
vlage tijekom ljeta, kao i zbog kompeticije korova. Povrinskih 2,5-5 cm tla brzo se isuuje,
pa je velika mogunost i da se mlade biljke osue.
Sjetva travnjaka u jesenskom roku moe biti jako povoljna ako ima dovoljno vlage za
nicanje i porast trava do zime.
Prednosti ljetno-jesenske sjetve travnjaka su: manja kompeticija s korovima, mogunost
obavljanja sjetve nakon prethodnih usjeva poput itarica ili povra, naredne godine dobiva se
vei prinos. Nedostatak je opasnost od izmrzavanja i propadanje biljaka zbog mraza, posebice
u kasnoj jesenskoj sjetvi.
Ljetno-jesenski rok sjetve treba podesiti tako da mladi usjev ima barem 40-50 dana za
razvoj poslije nicanja (biljke 7-10 cm visine) prije pojave mraza (slika 12.) kako bi se stvorile
rezerve hrane u vorovima busena.

19

Slika 12. Pojava mraza na travnjaku (izvor: www.mayang.com)

Sjetva trava u viem brdskom podruju moe se obaviti tijekom travnja, u nudi i
poetkom svibnja, a u humidnijim podrujima kasno ljeti ili ranije u jesen.
U planinskom podruju sjetva trava je najuspjenija u proljee, tijekom svibnja, a zatim
u drugoj polovici ljeta ako ima dovoljno vlage za nicanje trava.
to se tie sjetvene norme, preporuene koliine sjemena za sjetvu travnjaka variraju
ovisno o vrsti tla, podneblju (klimi) i nainu zasnivanja travnjaka. Uobiajeno je da treina
posijanog sjemena nikne, a samo polovica od tog broja opstane u prvoj godini (Vough i sur.,
1982; Hall, 1995). Povrh toga, poveanje norme sjetve ne poveava prinos u godini sjetve ili
dugotrajnost travnjaka.
Izbor odreene sjetvene norme unutar preporuenih koliina (tablica 4.) ovisi o nekoliko
imbenika: tipu i plodnosti tla, koliini i raspodjeli padalina, stanju tla za sjetvu tj.
predsjetvenoj pripremi tla, te o kvaliteti sjemena.
Tablica 4. Koliina sjemena za sjetvu u istoj kulturi
Vrsta

Osnovna dozacija u kg/ha

Agrostis alba (Bijela rosulja)

12

Alopecurus pratensis (Lisiiji repak)

30

Arrhenatherum elatius (Francuski ljulj)

50
20

Bromus inermis (Bezosata stoklasa)

50

Dactylis glomerata (Klupasta otrica)

30

Festuca arundinacea (Trstikasta vlasulja)

50

Festuca pratensis (Livadna vlasulja)

50

Festuca rubra (Crvena vlasulja)

40

Lolium multiflorum (Talijanski ljulj)

25

Lolium perenne (Engleski ljulj)

35

Lolium westerwoldicum (Vestervoldski ljulj)

40

Phalaris arundinacea (Bljetac)

25

Phleum pratense (Maji repak)

20

Poa pratensis (Livadna vlasnjaa)

32

Lotus corniculatus (Rokasta smiljkita)

20

Medicago sativa (Lucerna)

30

Onobrychis sativa (Esparzeta)

(u ljuskama)

160

Trifolium hybridum (vedska djetelina)

20

Trifolium pratense (Crvena djetelina)

22

Trifolium repens (Bijela djetelina)

16

5.1. Nain sjetve

Po nainu izvoenja sjetva travnjaka se moe obaviti dvojako: strojno - sijaicama i
runo - omake.
Sjetva sijaicama je kvalitetna, a posebno ako se izvodi specijalnim sijaicama za trave i
druge krmne biljke sitnog sjemena. Po nainu sjetve sijaice mogu biti one koje same unose
sjeme u tlo u redove ili one koje sjeme razbacuju po povrini, pa se naknadno u nosi u tlo
drljanjem ili brananjem. Najpogodnije su sijaice koje same unose sjeme u tlo (rotoseederi).
Za sjetvu se mogu koristiti i obine sijaice za sjetvu strnih itarica (slika 13.) i drugih
sitnosjemenih ratarskih kultura, ali se moraju podesiti za sjetvu trava i djetelina. Lule i
diskove treba namjestiti da siju plitko, a aparat za reguliranje koliine sjemena namjestiti za
sjetvu manjih koliinu sitnog sjemena trava i djetelina.
21

Slika 13. itna sijaica (izvor: www.lateran.hr)

Sjetva u redove moe se obaviti na dva naina: u jednom pravcu (paralelno) ili u dva
pravca (okomito). Dobro je prvo posijati trave uzduno, a onda okomito na posijanu povrinu
djeteline i maji repak (Phleum pratense L.), koji ima okruglasto i sitno sjeme, pa lako i brzo
iscuri kroz lule kao i sjeme djetelina. Ukoliko je povrina koju sijemo duga i uska te je
okomito sijanje neizvedivo, tada se djeteline i maji repak siju u paralelne redove s ve
posijanim redovima trava.
Runa sjetva pogodna je za zasijavanje manjih povrina, a posebno na udaljenijim i tee
pristupanim povrinama u brdskim i planinskim podrujima.

5.2. Dubina sjetve

Optimalna dubina sjetve razlikuje se ovisno o vrsti krmnih biljaka, tipu i vlazi tla,
vremenu sjetve i pripremljenosti tla za sjetvu (Sund i sur., 1966). Sjeme trava i djetelina
relativni je sitno te sadri jako male zalihe hranjivih tvari, neophodnih za poetni rast i razvoj.
Stoga, sjeme smjeteno preduboko vjerojatno nee izniknuti, dok sjeme pri samoj povrini tla
esto nema prikladan kontakt s vlagom iz tla, a negativan uinak na nicanje stvara i pokorica.
Poveanu osjetljivost na pokoricu pokazuje sjeme lisijeg repka (Alopecurus pratensis L.) i
klupaste otrice (Dactylis glomerata L.) (sitnije sjeme) (King i Bladen, 1989). Sjetva se
obavlja na razmak redova 12-14 cm. Dubina sjetve treba biti dobro regulirana i najdublje do 2
cm. U vlanim podrujima, najbolji rezultati su dobiveni sjetvom na dubinu 0,5-1,5 cm.
Sunija podruja zahtijevaju malo veu dubinu sjetve. Openito, optimalna dubina sjetve je
0,6-1,2 cm na glinastim i ilovastim tlima, a na pjeskovitim 1,2-2,5 cm. Plie sjetve su bolje u
22

ranoproljetnoj sjetvi zbog obilja vlage u tlu, a i povrina tla je toplija. Vea dubina
preporuuje se za sjetvu u kasno proljee ili ljeto kada su uvjeti vlage manje povoljni.
Krupnosjemene trave se mogu sijati do 2,5 cm dubine, a djeteline i sitnosjemene trave do 1,5
cm.
Tablica 5. Postotak izniklih biljaka od posijanih 100 sjemenki na razliitu dubinu na razliitim
vrstama tla (Sund i sur., 1966)
Pjeano tlo
Dubina (cm)

1,2

2,5

Glinasto tlo

5,0

1,2

Vrsta

2,5

Ilovasto tlo
5,0

1,2

2,5

5,0

Iznikle biljke (%)

Medicago sativa

71

73

40

52

48

13

59

55

16

Trifolium pratense

67

66

27

40

35

47

45

13

Bromus inermis

71

64

29

56

37

68

50

19

Dactylis glomerata

61

56

13

60

26

56

39

16

5.3. Valjanje
Bez obzira na koji se nain zasnivanja travnjaka, odmah poslije sjetve posijana povrina
se mora povaljati, najbolje u istom danu. Valjanje se izvodi srednje tekim valjkom. Ova
mjera nikako ne smije izostati pri sjetvi travnjaka, osim ako odmah nakon sjetve padne kia
pa tlo ostane due vlano.
Da bi poelo nicati sjeme krmnih biljaka mora upiti koliinu vode jednaku svojoj masi
(Hall, 1995). Sjeme upija vodu iz okolnog tla te je nuno osigurati povoljan kontakt sjemena i
tla kako bi se omoguilo maksimalno kretanje vode u sjemenku u najkraem vremenu. Takav
kontakt uspostavlja se valjanjem (slika 14.). Sjeme bolje i bre prima vodu i bubri, bre klija i
biljke bre i bolje niu.
Valjanjem se znatne koliine sjemena koje su ostale na povrini unose, utiskuju u tlo.
Povaljana povrina je ravnija, pa je koritenje takve povrine lake i sigurnije za
mehanizaciju.
23

Slika 14. Valjanje tla nakon sjetve (izvor: www.poljoprivredni-forum.com)

6. Kontrola korovnih biljaka na zasnovanom travnjaku

Korovne biljke mogu prouzroiti velike tete sijanim travnjacima, posebno u poetnim
fazama rasta i razvoja posijanih trava. Najkritinije je razdoblje od faze nicanja do prve
konje.
Korovi zauzimaju i smanjuju vegetacijski prostor korisnim vrstama, bri su u
kompeticiji za svjetlom, mineralnim tvarima i vodom, uzrokuju razliite bolesti kod stoke, a u
cjelini smanjuju prinos i kvalitetu krme, kao i rentabilnost proizvodnje.
Na zakorovljenim povrinama (slika 15.) trave i djeteline rastu i razvijaju se sporije,
tanke su i njene, s malom asimilacijskom povrinom, slabijim korjenovim sustavom, zbog
ega su znatno osjetljivije na suu i bolesti.
Ukoliko je travnjak jae zakorovljen i kroz due vrijeme, ubrzava se prorjeivanje,
moe doi i do potpunog propadanja travnjaka, a ubrzava se i nastanak erozije.

24

Slika 15. Korovi u travnjaku (izvor: www.mayang.com)

irenje korova pospjeuju:

Nepovoljni prirodni uvjeti (klima, tlo), visoka vlaga, zasjenjenost, ekspozicija,

siromanija tla, kiseli pH, utjecaj bolesti i tetnika

Nepovoljan utjecaj ovjeka neracionalnim koritenjem, te nedostatkom njege

Poznavanje korovnih biljaka, posebno naina njihovog razmnoavanja, vrlo je vano za

njihovo uspjeno suzbijanje. Borba je mnogo laka s onim korovnim vrstama koje se
razmnoavaju sjemenom. Mogue ih je ukloniti konjom prije prelaska u generativnu fazu.
Korove koji se razmnoavaju i sjemenom i vegetativnim putem tee je suzbiti, jer je potrebno
unititi i sjeme i podzemne organe kojima se razmnoavaju. Postoje tri pravca za borbu protiv
korova, a to su:
1. Preventivne mjere
2. Stvaranje povoljnih uvjeta za rast i razvoj korisnih trava i djetelina
3. Neposredne mjere unitavanja korova
U preventivne mjere borbe protiv korova spadaju: unitavanje korova svugdje na
sporednim povrinama izvan oranica i travnjaka: oko putova, dvorita, igralita, prolaza,

25

kanala, deponija i dr., zatim upotreba istog, deklariranog sjemena za sjetvu travnjaka,
pravilna agrotehnika, organizacija i pravilno koritenje travnjaka.
Povoljni uvjeti za rast i razvoj posijanim travama i djetelinama stvaraju se pravilnom
gnojidbom te pravilnim i redovitim koritenjem (pravovremenom konjom ili napasivanjem,
pravilnim optereenjem travnjaka kod ispae, kombinacijom konje i napasivanja).
Neposredne mjere unitavanja korova mogu biti mehanike i kemijske. U mehanike
mjere spadaju: konja (slika 16.), vaenje-upanje, napasivanje i kombinacija konje i
napasivanja. Pri unitavanju korovnih biljaka konjom posebna se panja mora posvetiti
vremenu i nainu primjene ove mjere. Konju je najbolje obaviti kada su trave u stadiju
vlatanja, a korovne biljke visoke oko 20-25 cm. Visina konje treba biti oko 8-10 cm. U
prvom otkosu eliminira se 50-70% korova, a ostali u kasnijim konjama.

Slika 16. Konja travnjaka-neposredna mjera unitavanja korova (izvor: www.hzpss.hr)

Napasivanje se izvodi periodino, idealno je lagano napasivanje ovcama, prihvatljivo
napasivanje mlaim kategorijama goveda niskog panog optereenja. Visina tratine za
napasivanje ne smije prijei visinu 8-12 cm, a napasuje se do visine 4-6 cm.
Kemijsko suzbijanje korova provodi se upotrebom herbicida. Izbor herbicida ovisi o
vrsti prisutnih korova, kao i o vrsti usjeva tj. radi li se o monokulturi trava ili njihovoj smjesi
ili DTS, TDS. Djelovanje herbicida na korove u prvom redu ovisi o vrsti herbicida i nainu
njegove upotrebe. Uinkovitost je najvea ako se tretiraju korovi u fazi 2-3 lista, uz povoljne
vremenske uvijete. U cilju poveanja djelovanja esto se koristi kombinacija nekoliko
herbicida.
26

7. Gnojidba
Koritenjem travnjaka napasivanjem i konjom iznose se velike koliine mineralnih
hranjiva, tlo se osiromauje te mu se smanjuje plodnost. Kada se te iznesene koliine hranjiva
ne bi nadoknadile gnojidbom dolo bi do ubrzane pojave degradacije travnjaka, smanjenja
prinosa i kvalitete krme. Zbog toga je za osiguravanje veih i stabilnijih prinosa kvalitetne
travne mase gnojidba jedna od najvanijih mjera.
Gnojidbom kao kompleksnom mjerom postie se jako dobar uinak koji se ostvaruje
kroz:

Odravanje i poveanje prinosa krme

Poboljanje kvalitete krme

Poboljanje i pozitivnu promjenu floristikog sastava travnjaka

Popravak fizikalnih, kemijskih i mikrobiolokih osobina tla

Djelominu eliminaciju tetnih korovnih vrsta

Stabilniju i ekonominiju proizvodnju kvalitetne krme

Brojna istraivanja pokazuju da se primjenom mineralnih gnojiva pri zasnivanju

travnjaka poboljava nicanje, busanje, porast i razvitak trava, pojaava razvoj korjenovog
sustava, poveavaju se pokrovnost i gustoa travnog pokrivaa u godini sjetve te osiguravaju
vii prinosi u prvoj godini i kasnije (Mijatovi i Pavei-Popovi, 1982). Meutim, ako se
gnoji previe, posebno duinim gnojivima pri zasnivanju travnjaka, moe se potencirati
razvoj korovnih biljaka i zakorovljavanje travnjaka. Stoga treba upotrijebiti one koliine
gnojiva koje e povoljno djelovati na razvoj zasijanih trava i djetelina, a sprijeiti pojavu i
irenje korova.
Za gnojidbu se koriste i mineralna i organska gnojiva, u odreenim koliinama i na
pogodan nain. Organska je gnojiva (najee stajski gnoj) najbolje unijeti u tlo s osnovnom
obradom, tj. zaorati. Norme organskih gnojiva pri zasnivanju travnjaka iznose 15-30 t/ha,
ovisno o vrsti i stanju tla.
27

Pri zasnivanju travnjaka u tlo treba unijeti 90-120 kg/ha P 2O5 i 250-300 kg/ha K2O sa
predsjetvenom obradom ili najkasnije 3-4 dana prije sjetve.
Za nae uvjete pogodne norme fosfornih i kalijevih hranjiva pri zasnivanju travnjaka
iznose 80-120 kg/ha koje treba unijeti u predsjetvenoj pripremi tla, a duinih hranjiva 80-120
kg/ha, s time da se polovina koliine unese pred sjetvu, a ostatak poslije nicanja kao prihrana.
Tijekom zasnivanja travnjaka posebice je kritian fosfor. Unoenje 15-30 kg/ha fosfora
na dubinu 2,5-5,0 cm (direktno ispod sjemena) unapreuje se brz razvoj korijena i porast
mladih biljaka, posebno na tlima srednje bogatim fosforom (Teutsch i sur., 2000). No treba
paziti da gnojivo i sjeme ne dou u direktan kontakt jer moe doi do inhibiranja nicanja.
Potrebe mladih biljaka za kalijem relativno su male, no kalij je vrlo vaan za prinos i
postojanost travnjaka.
Primjena duinih gnojiva pri zasnivanju poveava prinos ako je u tlu malo duika (< 15
mg NO3-/kg tla) ili ako je manje od 1,5% organske tvari (Seguin i sur., 2001). Kada je u tlu
udio NO3- vei od 15 ppm i kada je stanje tla povoljno (pH 6,2-7,5 i prisutnost velikog broja
korisnih Rhizobium bakterija), tada postojei duik u tlu ne poveava prinos mahunarka ve
smanjuje stvaranje simbiotskih kvrica i fiksaciju duika (Vough i sur., 1982; Eardly i sur.,
1985).

7.1. Gnojidba travnjaka poslije zasnivanja, u kasnijim godinama

koritenja
Travnjaci se zasnivaju sjetvom produktivnih i kvalitetnih trava i djetelina. Da bi se to
bolje iskoristio njihov proizvodni potencijal potrebne su velike koliina hranjiva u tlu.
Primjenom gnojidbe sijanih travnjaka poveava se prinos sjena od 135-239% (Pantovi
i sur., 1975).
Gnojidbom se znaajno popravlja kvaliteta krme, floristiki sastav i dugovjenost
travnjaka. Prema nekim ispitivanjima na negnojenim i slabo gnojenim travnjacima vei
prinosi se postiu koritenjem smjesa s veom udjelom djetelina. Pored utjecaja na ukupan
prinos gnojidba se odraava i na poveanje prinosa u pojedinim ciklusima vegetacije, to
omoguuje koritenje travnjaka napasivanjem i tijekom sunog ljetnog razdoblja.
28

Tablica 6. Prinosi zelene mase travnjaka u t/ha pri gnojidbi razliitim dozama N uz 100 kg/ha
P2O5 i 80 kg/ha K2O (Ocokolji i sur., 1983)
Ciklus ispae

Koliina N gnojiva (kg/ha)

0

60

120

180

6,76

12,49

14,16

18,59

II

4,34

6,32

7,00

8,75

II

3,27

4,29

4,93

5,77

IV

0,98

3,71

4,23

5,74

0,97

1,89

2,26

3,28

Preporuka za gnojidbu travnjaka zasniva se na osnovi koliina raspoloivih hranjiva u

tlu. Optimalna opskrbljenost tla za uspijevanje trava je: 8-10 mg na pjeskovitim i 15-20 mg
P2O5/100 g tla na glinastim tlima, dok ove vrijednosti za K2O iznose 6-8 mg na pjeskovitim i
13-15 mg/100 g tla na glinastim tlima. Na siromanim tlima koliinu P 2O5 i K2O treba
poveati za 20-30% zbog obogaivanja tla i dovoenja tla na razinu dobre opskrbljenosti
ovim hranjivima.
Uinak iskoritavanja duika na travnjaku pri pravovremenoj primjeni prosjeno iznosi
62%. Iskoritavanje gnojivima unesenog P2O5 iznosi 30%, a K2O 60%.
Kada je rije o vremenu unoenja kompleksnih mineralnih gnojiva, najbolje je gnojiti u
proljee pred poetak vegetacijskog perioda, a duina unositi 1-2-3 puta tijekom vegetacije,
29

poslije prve, druge ili tree konje ili odreenih ciklusa ispae, ovisno o klimatskim uvjetima,
stanju i proizvodnosti travnjaka, razini gnojidbe te nainu i intenzitetu koritenja.

7.1.1. Utjecaj gnojidbe na floristiki sastav travnjaka

Gnojidbom travnjaka regulira se odnos komponenata smjesa, poveava se udio
kvalitetnih biljaka, a sprjeava pojava korova. Na sijanom travnjaku dobrih trava najvie ima
pri kompletnoj gnojidbi NPK, djetelina pri PK gnojidbi, dok na negnojenim povrinama ima
mnogo vie divljih i korovnih vrsta. Utvreno je su da na travnjacima zasijanim travnodjetelinskim smjesama bez gnojidbe ima 12,3-15,5% korova, a na gnojenim povrinama samo
0,0-6,5%. Pravilno gnojeni i koriteni travnjaci potenciraju porast i konkurentsku sposobnost
zasijanih komponenata trava i djetelina, a sprjeavaju pojavu i irenje korova.
Tablica 7. Utjecaj gnojidbe na floristiki sastav travnjaka (udio vrsta u prinosu sjena u %)
(Mijatovi, 1969)
2 godine starosti

5 godina starosti

Sastav smjese

1NPK

2NPK

3NPK

1NPK

2NPK

3NPK

Dactilis glomerata (30%)

28

35

40

42

17

41

43

40

Phleum pratense (20%)

12

20

13

19

27

22

Festuca pratensis (20%)

12

27

31

27

30

38

Lotus corniculatus (30%)

47

26

23

Divlje biljke

17

15

47

Pri zasnivanju travnjaka, osobito kod direktne sjetve bez obrade tla, uz gnojidbu vrlo je
vano voditi rauna i o potrebi za kacifikacijom tla. S odgovarajuim pH i visokom plodnosti
tla povezani su stalan i visok urod. Zbog toga pripreme za zasnivanje travnjaka idejno poinju
oko dvije godine prije same sjetve jer je nakon kalcifikacije i gnojidbe tla potrebno vrijeme za
njihovu razgradnju. Potrebe kalcifikacije i gnojidbe odreuju se analizom uzetih uzoraka tla s
povrine na kojoj se namjerava zasnovati travnjak.
Ukoliko se prije zasnivanja na kiselim tlima ne postigne povoljni pH, ono je najvei
ograniavajui imbenik za visoku produkciju krme, budui da utjee na dostupnost drugih
30

hranjiva u tlu. Povoljan pH takoer unapreuje razvoj poeljnih mikroorganizama te reducira

toksini utjecaj aluminija i magnezija. Kalcifikaciju (slika 17.) treba provesti 6-12 mjeseci
prije sjetve, te ju potpuno unijeti u oranini sloj. Kod sjetve bez obrade povrinska aplikacija
bi se trebala provesti 1-2 godine ranije, kako bi se omoguilo premjetanje u dublje slojeve
tla. U usporedbi s unesenom kalcifikacijom i klasinom sjetvom, povrinska kalcifikacija i
sjetva bez obrade rezultiraju manje snanim mladicama i sporijem zasnivanju, ali gustoa
travnog pokrova je slina (Koch i Estes, 1986).

Slika 17. Kalcifikacija tla (izvor: www.mr-wa-fkb.de)

8. Zakljuna razmatranja
Za uspjeno zasnivanje travnjaka potrebno je poznavanje prirodnih uvjeta proizvodnog
podruja, osobina trava i djetelina koje e se sijati, namjene travnjaka te naina koritenja.
Prije samoga zasnivanja potrebno je analizirati tlo te prikupiti podatke o klimatskim i
pedoklimatskim uvjetima podruja. Bez obzira na nain kojim e se travnjak zasnivati vano
je imati odgovarajuu mehanizaciju kako bi se pripreme za zasnivanje te tlo za samu sjetvu
to bolje pripremili. Sjetvu treba provesti na vrijeme tj. u pravo i pogodno vrijeme uz
neizostavnu mjeru valjanja tla kako bi se sjemenkama osiguralo to kvalitetnije nicanje te rast
i razvoj. Da bi zasnovani travnjak to due vremena ostao kvalitetan i produktivan nikako se
ne smiju izostaviti mjere njege, gnojidba i kontrola korovnih vrsta, te racionalno koritenje
travnjaka pravilnom i pravovremenom konjom te ispaom travnjaka.

31

9. Popis literature
1. Ball, D.M. et al. (2007) Southern forages. In: Forage crops establishment, 91-107.
2. Barnes, R. et al. (2007) Forages: The science of grassland agriculture. In: Forage
establishment and renovation (Hall and Vough), 343-351.
3. Carlier, L., De Vliegher, A. i Baert, J. (1991) The use of nematocides and fungicides
for grassland renovation. Proceedings of the Grassland renovation and weed control
in Europe. EGF, Gratz, 119-122.
4. Dobromilski, M. i Lyduch, L. (1991) Sod seeding medow on organic soil with
different species of grass. Proceedings of the Grassland renovation and weed control
in Europe. EGF, Gratz, 251-256.
5. orevi, V. i Mijatovi, M. (1966) Podizanje vetakih livada i panjaka u
planinskom podruju posle predhodnih useva. Arhiv za poljoprivredne nauke svezak
67.
6. Eardly, B.D., Hannawey, D.B. i Bottomley, P.J. (1985) Nitrogen nutrition and yield of
seedling alfalfa as affected by ammonium nitrate fertilization. Agron. J. 77: 57-62.
7. Hall, M.H. (1995) Plant vigor and yield of perennial cool-seson forage crops when
summer planting is delayed. J. Prod. Agric. 8: 233-238.
8. Hofinger, H.P., Steinmayr, W. (1991) Sarea soil stabilizer. Proceedings of the
Grassland renovation and weed control in Europe. EGF, Gratz, 231-232.
9. Kading H. i Watzke, G. (1991) Technique of ploughing up nad reseeding on lowland
bog soils. Proceedings of the Grassland renovation and weed control in Europe.
EGF, Gratz, 141-142.
10. Kalmbacker, R.S., Minnick, D.R. i Martin, F.G. (1979) Destruction of sod-seeded
legume seedlings by the snail (Polygyra cereola). Agon. J. 71: 365-368.
11. King, J.R. i Bladen, C. (1989) The Effect of Depth of seeding and soil crusting on
Germination and Estabilishment of Seven Pasture Grass Species. Procceedings of the
XVI International Grassland Congress, Nice, 551-552.
32

12. Koch, D.W. i Estes, G.O. (1986) Liming rate and method in relation to forage
establishment: Crop and soil chemical responses. Agron. J. 78: 567-571.
13. Koroec, J. (1978) Komparativna proizvodna vrednost sejanih in naravnih travnikov v
predalpskem in alpskem podruju Slovenije. III jugoslavenski simposium o krmnom
bilju. Bled.
14. Mijatovi, M., Rankovi, M. i Pavei-popovi, J. (1969) Uticaj naina setve i
mineralnih ubriva na prinos semena lucerke na zemljitu tipa ernozem. Agrohemija.
Broj 11-12., 434-442.
15. Mijatovi, M. (1972) Uticaj sintetikog kopolimera Curasol AE u zatiti zemljita
od erozije i zasnivanja travnjaka na jae nagnutim poloajima. Savremena
poljoprivreda. God. 20 (11-12), 55-66.
16. Mijatovi, M. (1975) Vetaki travnjaci kao faktor racionalnog iskoriavanja
zemljita u brdskom i planinskom podruju. Agrohemija 1-2, 41-51.
17. Mijatovi, M., Pavei-Popovi, J. (1978) Uticaj obrade i naina unoenja mineralnih
NPK ubriva na zasnivanje i proizvodnju sejanih livada.
18. Mijatovi, M., Pavei-Popovi, J. (1982) Fetilizaciona vrednost kompleksnih NPK
mineralnih ubriva u podizanju i proizvodnji sejanih livada. Agrohemija. Broj 3-4,
147-160.
19. Ocokolji i sur. (1983) Prirodni i sejani travnjaci. Nolit, Beograd.
20. Pantovi, M., Mijatovi, M. i Jakovljevi, M. (1975) ubrenje vetakih travnjaka u
brdsko-planinskom rejonu kao inilac proizvodnosti i kvaliteta travne mase.
Agrohemija. Broj 1-2., 27-39.
21. Seguin, P. et al. (2001) Nitrogen fertilization and rhizobial inoculation effects on kura
clover growth. Agron. J. 93: 1262-1268.
22. Statistiki ljetopis 2009., http://www.dzs.hr
23. Sund, J.M., Barrington, G.P. i Scholl, J.M. (1966) Methods and depths of sowing
forage grasses and legumes, In Proc. 10th Int. Grassl. Congr, Helsinki, Finland, 319323.
24. tafa, Z. (1978) Produktivnost, kvaliteta i sumarna vrijednost negnojene i gnojene
livade Cynosuretum cristati H-i u odnosu na zasijanu tratinu. III jugoslavenski
simposium o krmnom bilju. Bled.
25. Teutsch, C.D., Sulc, R.M. i Barta, A.L. (2000) Banded phosphorus effects on alfalfa
seedling growth and productivity after temporary waterlogging. Agron. J. 92: 48-54.
26. Troxler, J. i Charlesa, J.P. (1980) Some aspect of the grassland utilisation of marginal
land in the mountain area. EGF 8th general meeting. Proceedings of forage production
under marginal conditions, 1-19. Zagreb 1980.
27. Vidrih, J. et al. (1991) Some experiences on sod seeding of clover and grass into
slovenian grassland. Proceedings of the Grassland renovation and weed control in
Europe. EGF, Gratz, 103-106.
33

28. Vough, L.R., Decker, A.M. i Dudley, R.F. (1982) Influence of pesticides, fertilizers,
row spacings, and seeding rates on no-tillage establishment of alfalfa, In J.A. Smith
and V.W. Hayes (eds.), Proc. 14th Int. Grassl. Congr., 15-24 June 1981, Lexington KY,
547-550.
29. Wollenhaupt, N.C., Bosvorth, A.A., Doll, J.D., Undertasander, D. J. (1995) Erosion
from alfalfa established with out under conservation tilage. Soil science society of
America Journal 59, 538-543.
30. Wolski, K. (1998) Sod seeding as mehod of renovation of grassland in the climaticsoil conditions of lower Silesia. Proceedings of the 17th General Meeting of the
European Grassland Federation Debrecen Agricultural University Debrecen, Hungary,
973-275.

34