Professional Documents
Culture Documents
Doktor Mladen - Rade Basic
Doktor Mladen - Rade Basic
GODINJICE
SMRTI NARODNOG HEROJA MLADENA STOJANOVIA
Izdava:
Nacionalni park Kozara" Prijedor
Odgovorni urednik:
Drago ormaz
Recenzenti:
Desanka Tarabi
Radmila Risti
Naslovna strana:
ore Gorbunov
R A DE BASIC
DOKTOR
MLADEN
/III izdanje/
< 9 'i*
Nacionalni park Kozara**
PRIJEDOR
1987.
U ofanzivi, u junu i julu etrdeset druge, Mladenovo ime, njegov ivot, njegova komandantska slava
i tragina smrt inspirisali su kozarske borce na velike
i neviene podvige.
U tom stranom tutnju i lomljavi ene su po
zbjegovima tjeile i uspavljivale djecu: Spavaj, spa
vaj, sinel Ne boj se, noas je Mladen na bijelu, krilatu konju preletio iz Grmea na Kozaru, a za njim
hiljadu ljutih Grmelija. Ne boj se, ti! Ne da Mladen
djecu!
Novembra 1961. godine, prilikom prenosa Mladenovih kostiju iz Joavke u Prijedor, Kozara se, kao 1
aprila 1942. godine, u tugu zavila. Nepregledna masa
crnih rubaca. Crne marame i suze!
Na tu tunu sveanost stigle su iz sela Vojskove,
udaljenog 50 km od Prijedora, supruge poginulih bo
raca Radosava Banjac, Stevka Risti i Gospava Vrsajko. One su pjeaile dva dana i jednu no, da bi na
Mladenov grob poloile planinsko cvijee sa Kozare.
U kozarskim selima mnogo je mukaria u po
voju, djeaka u kolskim klupama i momaka s denovim imenom. Razgovarao sam sa jednom maj
kom, mojom ratnom drugaricom, iji je sin sluio
u Titovoj gardi.
Kad god svog Mlau imenom zovnem, sjetim
se naeg dragog doktora i komandanta Mladena
kae ona i oi joj zasuze.
Mladen je biran za prvog komandanta kozarskih
partizana kako zbog svog ugleda u narodu tako i
zbog izrazitih komandantskih svojstava.
U ustanku, on naravno, nije bio jedini komunista
na Kozari. Rasporedom partijskih kadrova, osim nje
ga, na Kozari su se nali: Osman Karabegovi, Josip
Maar Soa, Boko Siljegovi, Branko abi Slove
nac, Milo Siljegovi, Obren Stiovi Srbijanac, panski borac, Ratko Vujovi Coe, Crnogorac i panski
borac, Ivica Marui Ratko, Vladimir Nemet Bra
Sreten Stojanovi
Mladen Stojanovi
Sto si bos?
17
29
33
35
37
49
Da li im se uinilo, ili su zaista prepoznali Mladenov glas?! Ispod Kule bijesno je huala, lomei se
0 stijene, pomamna, pjenuava Una, da bi se neto
dalje, ispod grada, ulazei u Bihako Polje, smirila
1 pozelenila.
Majka Jovanka rekla je samo to:
U ovoj Kuli, djeco, za vrijeme Turske moj
otac je bio zatvoren. Nisam mogla ni sanjati da u
sinove ovdje traiti.
Nekoliko dana poslije Jovankinog povratka iz Bi
haa, porodica je dobila obavijest kada e Mladen i
Sreten proi kroz Bosanski Novi, na putu za Zenicu.
Toga dana ona se opet spremila i otputovala sa dje
com u Bosanski Novi. ekala je na eljeznikoj
stanici.
Osuenici iz Bihake kule ulazili su i smjetali
se u voz, okrueni jakom straom.
Pjesma i zveite lancima! Nek vide andarmi
da nas nisu slomili i da se ne bojimo komandovao
je Mladen i prvi zatresao lance na rukama. To je
Jovanka ula i vidjela.
Lanci su zveali. andarmi su zapanjeno posmatrali. Voz je kretao iz stanice. Majka Jovanka sa
kerkama, stajala je na peronu, naoko mirna i pri
brana. Doputovala je ovdje da bar mahne sinovima.
Oni, dodue, nisu mogli da otpozdrave, jer su im
ruke bile vezane. Ali, ne mari. Ipak, ih je vidjela.
Jedna od kerki je zaplakala.
Ne plai! Kad ja kao majka ne plaem, ne
smije ni ti. uje li kako pjevaju? Ne mogu im nita
prkosila je Jovanka, steui svoje materinsko srce.
Eto, tako je ona, rane jeseni petnaeste, ispratila
sinove u zloglasnu zeniku tamnicu.
Kao iz daleka dopiru do mene rijei Toe Ilia
o tim davnim danima:
ekali smo tri mjeseca poslije presude da Vr
hovni sud u Beu potvrdi kazne. Ostao sam sam u
Bihau ekajui pomilovanje. Moje drugove jedno
60
kad je policija udarila na trag njenoj prepisci s Gainoviem. Inae, izmeu njih je bila posrijedi i
ljubav, prialo se. Posljednje pismo koje je Persa
primila od Gainovia iz Svajcarske bilo je povod
za jo jednu premetainu. U pismu je, izmeu ostalog,
stajalo: Prvi moj dolazak u zemlju bie posjeta va
oj kui.
Gainovi se u pismima i na razglednicama pot
pisivao Prijatelj. Policiji je to bilo sumnjivo, pa
je Persu pozivala na sasluanje.
Ko je taj koji vam pie iz Svajcarske?
Prijatelj!
To je bilo sve to je Persa u policiji izjavila.
Istog dana policajci su upali u kuu i izvrili
premetainu. Ali majka Jovanka se snala. ao joj
je bilo uspomena pisama i razglednica, i to jo iz
Svajcarske i od takve linosti kao to je Vladimir
Gainovi. Izmiui oku policije, ona je svu tu Per
inu potu dohvatila, iznijela u dvorite i sakrila u
drvljaniku. Tako su ta pisma sauvana. Policajci su
se vratili praznih aka. Nezadovoljni.
Also, mlada gospoice, jo jedno pismo iz
Svajcarske i vi ete se nai s onu stranu brave!
zaprijetili su Persi, odlazei.
Poslije amnestije Mladen i Sreten su doli u Pri
jedor kod porodice. Okrueni njenou i panjom
kako roditelja i sestara, tako i brojnih prijatelja, tu
su se neko vrijeme odmarali i oporavljali od dugog
i tekog tamnovanja.
Prema kazivanju Mladenovog vrnjaka i kolskog
druga iz osnovne kole, Vase Kajlia, koji danas ivi
u Prijedoru, dolazak brae Stojanovi iz Zenice bio
je propraen malom sveanou. Oko tridesetak gra
ana doekalo ih je i pozdravilo na eljeznikoj sta
nici. Mnogi su ih dopratili do kue, izraavajui tako
svoju solidarnost i divljenje ovim istaknutim mladobosancima, borcima i patriotima.
64
65
79
Doktor Mladtn
81
Doktor Mladen
09
Dr Miroslav Feldman, jedan od bliskih Mladenovih drugova iz studentskih dana, u kraem lanku
objavljenom u Vjesniku 1962. godine toplo, lirski
uzneseno, govori o ovom borcu i revolucionaru, sa
tugom evocirajui njegov divni lik. Njihov susret je
bio veoma zanimljiv, a otkriva i jednu malo poznatu
stranu Mladenovog ivota:
Upoznao sam se s Mladenom 1919. godine, na
predavanju profesora dra Drage Perovia, u Ana
tomskom zavodu Medicinskog fakulteta na Salati.
Sjeam se, brzo smo se nali u razgovoru o aktuelnim knjievnim i politikim dogaajima one
epohe. Razumije se, bila je rije i o poeziji. I on
je pisao pjesme, ali ih, koliko mi je poznato, nije
objavljivao. Proitao mi je tih dana nekoliko
svojih pjesama, a itao mi ih je i est, sedam go
dina kasnije, u naoj sobi u bolnici u Sarajevu.
Bile su tune i protkane enjom za svijetlim, ra
dosnim ivotom. itao je polako, u zanosu, vrlo
lijepim zagasitim glasom.
Bilo je to 1922. godine u jednoj kavani u Alsertase, u VIII kotaru, na mitingu koji su jugoslovenski
studenti organizovali prema direktivama Komunisti
ke partije Jugoslavije. Protestni miting odran je po
vodom smrtne presude izvrene nad revolucionarom
Alijom Alijagiem, koji je 21. jula 1921. godine u
Delnicama izvrio atentat na ministra unutranjih
poslova Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Milorada Drakovia, jednog od najcininijih i najljuih
neprijatelja radnike klase i jednog od autora Ob
znane, kojom je zabranjen rad svim politikim, eko
nomskim i kulturnim organizacijama radnikog po
kreta.
Miting u Alsertrase, u dvorani u koju je stalo
oko tri stotine studenata iz svih krajeva nae zemlje,
101
Negdje trideset este godine donesu pred Mladenovu ordinaciju toga Sulju njegove komije na kr
vavom aravu, svog uvezanog pekirima. Bio je u
dubokoj nesvijesti. Izboli su ga na vie mjesta na se
oskom prelu, u susjednom selu Hambarine. Nisu se
usudili da ga unesu unutra, jer nisu bili sigurni da
e Mladen lijeiti takvu napast. Ali on se prihvati
lijeenja i izlijei tog baju. A kad je ponovo stao na
svoje noge i snagom se opasao, doe Suljo pred
Mladena pa kae:
Doktore i gospodine, imam jedinu kravu i
neto zemlje. Sve u prodati, samo da se tebi odu
im, ako ti se ikako i ikad mogu oduiti.
Ne potei vie handara. Ne trai kavge, Suljo,
i ti si se meni oduio.
E, valah i bilah, neu! Neu ga vie potezati,
pa makar me sasjeklo... ti si mi, doktore, i duu iz
lijeio.
Moda je upravo ovaj sluaj, a moda i neki
drugi bilo ih je vie nadahnuo narodnog pjes
nika i deliju da ispjeva:
Udri baja nek* palija jei,
ima Mladen 5to delije lijei.
Mladenova porodica prvih godina poslije prvog svjetskog rata. Slijeva na desno:
sestre Georgina i Jelisaveta, majka Jovanka, otac Simo, Mladen i njegov zet
Vasilj Gri
Doktor Mladen
113
115
osljednja akcija koju je odred izvrio pod Mladenovom komandom bio je napad na kolu u TurP
jaku, a posljednji izvjetaj koji je on uputio u svoj
stvu komandanta Drugog KNOP odreda, govoriupravo o toj akciji:
16. XI izvrena je akcija na Turjak u svrhu
ienja ovog terena od neprijateljskih vojnikih
i ustakih snaga. U koli i u andarmerijskoj sta
nici nalazila se 33 satnija 1. p. p. u snazi od 130
122
Komandant II odreda
Mladen
Zamjenik komandanta
Soa
Doktor Mladen
129
131
Doktor Mladen
145
ruali. Pored njegove postelje ostala je ljekarka Perovi i Dragutin Antoni kao straar.
Kada se potpuno razdanilo Antoni je bez ikak
vog objanjenja napustio kuu Danila Vukovia i
uputio se uz Skatavicu, prema Ravnoj gori. Uz put
je, kako tvrdi, bio oevidac likvidacije 67 proletera
kod kue ure Stojanovia u Joavki. Sjea se i toga
da je Petar Aleksi, jedan od uesnika u puu, pustio
dva-tri proletera da idu kud ih je volja (radi se, vjerovatno, o Sveti Aleksiu i Milanu Budimiru).
To je pria Dragutina Antonia, zvanog Dragica.
Kako se zapravo odigralo razoruavanje, a zatim
i ubistvo dra Mladena Stojanovia,
Slavko Jungi, jedan od uesnika u razoruavanju
Mladena, dao je na sasluanju izjavu, koja se u poneemu razlikuje od tvrdnji Antonia. (Jungi je bio
suen na 13 godina, sada ivi u selu Joavki.)
Dragutin Antoni nas je predvodio do kue
Danila Vukovia, tvrdi Jungi, i kad smo prili kui,
zaustavio nas je i rekao da imamo zadatak da razo
ruamo jednog od partizanskih rukovodilaca, koji se
nalazi u toj kui. Do tada nisam znao da se radi o
Mladenu Stojanoviu. Kada smo doli pred prag
kue, Dragutin nam je naredio da uemo u kuu i da
pozovemo Mladena na predaju. Ulazei u sobu u ko
joj je leao Mladen, nas dvojica smo odmah rekli da
ne mrda, jer je uhapen. Na te rijei Mladen nam
nita nije odgovorio. U meuvremenu u sobu je uao
Antoni Dragutin. On je priao Mladenu i oduzeo mu
pitolj koji se nalazio kod njega. Mladenovu puku
uzeo je Ljubo Vasili. Tom prilikom Dragutin je
upitao: Gospodine doktore, dokle e Srbi da ginu?.
Ne znam da li je Mladen ita na to odgovorio...
Zatim nam je Antoni naredio da iziemo iz kue
i drimo strau. Postupajui po nareenju, ostali smo
pred kuom do svanua. Tada je stigao nepoznati
mladi i prenio nam nareenje da se odmah uputimo
11
Doktor Mladen
161
163
176
kao
tuga moja Sto je
na dnu oka plavog
tvoga davno
usnula.
Obvija me noi
pokloniki plat,
plavim biserom
protkan.
Sudbina pesnika!
Zvona, zvona ispraaju
Sunce stazom novom
U smirajnom jadu.
Krvav je boli
Jedno od ovih zvona
osamljeno ide.
Zvukom njegovim
Jedan razbijeni san
luta.
12 Doktor Mladen
177
kosturi lee,
Vee ih utanje sedo
godina.
Pokriveni su zaboravom.
Grobar,
Izmeu dva daleka svetio,
stoji.
Ne zaplai, majko, kad donesu
mene,
Na skelet, moda, tvoj!
Stanovnici stari tvoga doma
na elo tvoje
Glavu e prineti moju
ne znajui,
Ko smo i ta smo jedno drugom.
spava...
O, eno, tie, tie! Uz tvoje
lepo telo vue se
Kradom pla mladosti. Zaspae
oi nae
Kad, s tugom na elu, svratite ovde
potrai smrt.
Tone u beskraj bola as oveka!
Ptica plava
spava
sa suzom
u oku!
SPOKOJSTVO
Spokojstvo. Zamrlo more.
alovi boluju.
178
DOJCIN
179
LITERATURA
Mlada osnac, prof. Vojislav Bogievi, Svjetlost
Sarajevo, 1954.
Zbornik dokumenata iz NOR, tom IV, knjiga 2.
Zbornik dokumenata iz NOR, tom IV, knjiga 3.
ta m p i