766.

Na osnovu lana 50 stav 4 Zakona o bezbjednosti, organizaciji i efikasnosti eljeznikog

prevoza (Slubeni list CG, broj: 1/14), Ministarstvo saobraaja i pomorstva, donijelo je
PRAVILNIK
O ODRAVANJU DONJEG STROJA ELJEZNIKIH PRUGA
Predmet
lan 1
Donji stroj eljeznikih pruga odrava se na nain utvren ovim pravilnikom.
Donji stroj
lan 2
Donjim strojem pruge, u smislu ovog pravilnika, smatra se: zemljani trup, mostovi i propusti,
tuneli, objekti i postrojenja u slubenim mjestima (podzemni prolazi ka peronima, peroni, kolske
vage) i objekti za zatitu pruge od povrinskih voda i atmosferskog uticaja.
Odravanje
lan 3
Odravanje donjeg stroja pruge obuhvata: stalni nadzor, povremene preglede, ispitivanja,
preduzimanje mjera u cilju blagovremenog otkrivanja i otklanjanja nepravilnosti i oteenja i voenje
evidencije tehnikih i drugih podataka.
1. Odravanje zemljanog trupa
Sastav zemljanog trupa
lan 4
Zemljani trup pruge, u zavisnosti od relativnog visinskog poloaja terena i nivelete pruge,
ine nasipi (slika 1), usjeci (slika 2) i zasjeci, ukljuivo sa planumom pruge.

Slika 1 Popreni presjek zemljanog trupa u nasipu

Slika 2 Popreni presjek zemljanog trupa u usjeku

Kao sastavni dio zemljanog trupa ispod zastorne prizme ugrauje se tamponski sloj u
odreenim uslovima.
U sastav zemljanog trupa ulaze i vjetaki objekti ugraeni u sam trup pruge ili pored trupa,
kanali za odvodnjavanje zemljanog trupa sa postojeim objektima za proputanje vode kroz trup
pruge otvora do 1m, obloge, obloni i potporni zidovi, drenae, vegetacioni pokriva na kosinama i
padinama.
Sa zemljanim trupom cjelinu ini i padina na kojoj lei trup, kao i padine vie i nie trupa u
irini prunog pojasa.
Periodini pregled zemljanog trupa pruge sa vjetakim objektima iz stava 3 ovog lana vri
se jednom godinje.
U zavisnosti od stepena ugroenosti trupa, mogu se vriti i specijalni pregledi.
2. Planum pruge
Prijem planuma pruge
lan 5
Pri prijemu novih pruga, pruga u eksploataciji poslije izvrene glavne opravke, kao i pri
rekonstrukciji postojeih pruga, treba prethodno obaviti prijem planuma pruge.
Prijem planuma pruge obuhvata:
kontrolu kota planuma u osi kolosjeka i na ivicama planuma;
kontrolu osnovnih geomehanikih karakteristika tla planuma (zbijenost, vlanost,
kapilarnost, otpornost na mraz i slino);
kontrolu izvedenih povrina planuma;
kontrolu tamponskog sloja.
Prijem planuma pruga iz stava 1 ovog lana vri se zapisniki.
Modul stiljivosti
lan 6

Na planumu pruge treba da se postignu moduli stiljivosti dobijeni test ploom ije minimalne
vrijednosti iznose:
na postojeim prugama i kolosjecima Ms= 30 MN/m 2;
na novoizgraenoj pruzi i kolosjeku za brzine 60 km/h < V 120 km/h:
a) na prolaznim kolosjecima i otvorenoj pruzi Ms = 50 MN/m 2,
b) na ostalim staninim kolosjecima MS= 40 MN/m 2,
na novoizgraenoj pruzi i kolosjeku za brzine vee od 120 km/h Ms= 60 MN/m 2.
Modul stiljivosti odreuje se prema sljedeoj formuli:
Ms

gdje su:
p - razlika dva optereenja (p =p2 p1), p1=150 kN/m 2, p2=250 kN/m 2
s - odgovarajua razlika slijeganja u m, pri odgovarajuim naponima (s =s 2 -s 1)
d - prenik krune ploe u m.
Dinamiki modul deformacije i modul deformacije
lan 7
Ukoliko se zahtijeva dinamiki modul deformacije Evd zajedno sa zahtijevanim modulom
deformacije Ev2, na planumu pruge i planumu tla treba da se postignu moduli prema tabeli:
Planum pruge
/na vrhu zatitnog sloja/

Planum tla
/na vrhu prelaznog sloja/

Odravanje pruga

Pruge u izgradnji

1. Kolosjeci
magistralnih
pruga

1,03

2. Kolosjeci
regionalnih
pruga

1,00

3. Kolosjeci
industrijskih
pruga

0,97

Postojee
eljeznike
pruge

0,95

120

100

80

50

U>15

50

U>15

45

U>15

40

U>15

35

1,00

0,97

0,95

0,93

80

60

45

Grupe tla
po AC
klasifikaciji
GU, GP,
GW, GF,
SP, SF
Sve druge
vrste tla
GU, GP,
GW, GF,
SP, SF
Sve druge
vrste tla
GU, GP,
GW, GF,
SP, SF
Sve druge
vrste tla

Evd
(N/mm2)

Dpr

Ev2
(N/mm2)

Stepen
neravnomje
rnosti

Evd (N/mm2)

Dpr

Ev2 (N/mm2)

Vrsta pruge

40
35
35
30
30
25

GU, GP,
GW, GF,
SP, SF

25

Sve druge
vrste tla

20

20

Napomena: GU jednoliko granuliran ljunak; GP slabo granuliran ljunak; GW dobro

granuliran ljunak; GF ljunak sa primjesom praina; SP slabo granuliran pijesak; SF pijesak
sa primjesom praina.
Dinamiki modul deformacije odreuje se prema sljedeoj formuli:
Ev d = 1,5 x r x ( / s ),
pri emu je:
1,5 koeficijent koji proizilazi iz teorije prorauna modula deformacije na osnovu slijeganja
optereene krune ploe,
r poluprenik ploe za optereivanje u mm,
napon pritiska ispod ploe u N/mm 2,
s veliina slijeganja u mm (srednja vrijednost).
Utvrivanje koeficijenta korelacije izmeu modula deformacije Ev2 i Evd moe se primjeniti u
posebnim sluajevima kada je obezbijeena homogenost tla (po granulometrijskom sastavu i
vlanosti) i u statistiki pouzdanim uslovima istraivanja.
Zatitni sloj planuma koji je izgraen od materijala koji ima stepen neravnomjernosti zrna
U<15, treba da ispunjava iste zahtijevane vrijednosti Evd kao i materijal sa stepenom
neravnomjernosti U>15.
Kod procjene podataka ispitivanja treba da se vodi rauna o:
odstupanju vlanosti od optimalne vlanosti tla;
kod sitnozrnog-kohezivnog tla sa indeksom konzistentnosti Ic1, vrijednosti Evd uz
odgovarajui dokaz maksimalne zapreminske teine po Proktorovom opitu;
izmjerene vrijednosti dinamikog modula deformacije Evd neposredno poslije zbijanja tla
pokazuju ponekad nie vrijednosti usljed pojave pornog nadpritiska koji je stvoren pri
zbijanju tla.
Promjene zahtijevanih minimalnih vrijednosti Evd datih u tabeli mogu se mijenjati na osnovu
uporednih ispitivanja odgovornog projektanta.
Otpornost na mraz
lan 8
Geomehanike karakteristike tla planuma treba da zadovolje otpornost na mraz prema
Ruklijevom dijagramu (slika 3).

Slika 3 - Dijagram za ocjenu osjetljivosti tla na mraz po Ruklijevom kriterijumu

Deformacije planuma
lan 9
Uzroci nestabilnosti kolosjeka najee su deformacije planuma.
Vidni znaci deformacija u planumu su:
prskanje (pricanje) blata za vrijeme prolaska vozova;
slijeganje kolosjeka;
izdizanje kolosjeka;
izdizanje bankina;
slijeganje bankina; i
pukotine na bankinama.
Prskanje blata iz kolosjeka
lan 10
Prskanje blata iz kolosjeka prilikom prolaska vozova otklanja se odmah nakon pojave.
Ukoliko su prskanja blata iz kolosijeka vezana samo za zagaenost zastora, otklanjaju se
obinom zamjenom zastora na tom mjestu.
Ukoliko doe do raskvaavanja planuma, usljed ega prskanje dolazi najee na
sastavima, onda se utvruje uzrok te pojave izradom prosijeka kroz zastor i zemljani trup pruge na
mjestu gdje se prskanje pojavljuje na 2 m do 4 m ispred i iza tog mjesta.
Prosijecanje se vri do dubine do koje se zapaaju poremeaji u zemljanom materijalu.
Ukoliko dubina prosijeka dostigne do 10 cm iznad dna odvodnih kanala sa strane, cijela
kruna nasipa ili usjeka mijenja se tamponskim slojem, koji treba dobro nabiti.
Kada je dubina raskvaavanja planuma vea, postupa se u skladu sa lanom 22 ovog
pravilnika ili projektom sanacije planuma pruge.
Slijeganje kolosjeka
lan 11
Slijeganje kolosjeka, koje se moe pojaviti naroito poslije jakih kia i kada traje due
vremena, znak je poremeaja u zemljanom trupu pruge.
Do poremeaja u zemljanom trupu pruge dolazi usljed propadanja zastora kroz planum u
trup pruge u vidu zastornih depova-uvala, korita ili vrea (slika 4, 5, 6).

Slika 4 Zastorni depovi

Slika 5 Zastorno korito

Slika 6 Zastorna vrea

Izdizanje kolosjeka
lan 12
Izdizanje kolosjeka je esta pojava u zimskom periodu za vrijeme velikih hladnoa.
Uzrok izdizanja kolosjeka je stvaranje ledenih kristala u vezanom materijalu od kojega je
izraen nasip, a naroito u gornjem dijelu ispod planuma za vrijeme dugotrajnih mrazeva.
Voda koja je prodrla kroz planum u trup pruge od vezanog materijala, odozgo ili kapilarno
odozdo, pri mrnjenju obrazuje ledene kristale uz znatno poveanje zapremine materijala, usljed
ega dolazi do izdizanja kolosjeka.
Po prestanku dejstva mraza, dolazi do otapanja ledenih kristala i znatnog provlaivanja
materijala ispod planuma, a na tim mjestima vre se neophodni radovi koji e onemoguiti izdizanje
kolosjeka.
Izdizanje bankina
lan 13
Izdizanje bankina je znak deformacije planuma i kosina nasipa.
Uzrok izdizanja bankina moe biti u pojavi zastornih depova, korita ili vrea, odnosno u
njihovom poveavanju i podilaenju ispod bankina ili u bubrenju materijala ispod planuma, usljed
stvaranja ledenih kristala u vezanom materijalu.
Radi spreavanja izdizanja bankina vri se sanacija nasipa u skladu sa lanom 22 ovog
pravilnika.
Ako je u pitanju bubrenje vezanog materijala, taj materijal treba ukloniti.

Slijeganje bankina
lan 14
Slijeganje bankina pojavljuje se usljed klizanja ili koljkanja nasipa.
U sluaju slijeganja bankina pristupa se ispitivanju postavljanjem sondanih cijevi po kosini i
bankini zemljanog trupa, preko kojih se putem viska kontrolie deformacija trupa i nivo podzemne
vode.
Opaanje se vri putem nivelmana preko kontrolnih oznaka postavljenih po bankini
zemljanog trupa.
Na osnovu rezultata ispitivanja vre se neophodni radovi koji e onemoguiti slijeganje
bankina.
Pukotine na bankinama
lan 15
Pukotine na bankinama koje nastaju kao posljedica deformacija u trupu pruge, izazvanih
slijeganjem nasipa koji nije u toku graenja dovoljno nabijen, ili su posljedica predstojeeg
koljkanja kosina, treba zatvoriti istom vrstom materijala od kojeg je izraen zemljani trup.
Zatitne mjere na odravanju bankina i planuma pruge
lan 16
Bankine, kao otvorene djelove planuma, treba pravilno odravati, i to:
nagib bankina od 4%, u skladu sa projektom;
istiti travu sa bankina;
odvoziti sa bankina sav materijal koji se dobija reetanjem tucanika ili ienjem kanala;
ne deponovati ine na bankinama;
sprjeavati ugraivanje u bankinu zemljanog trupa izgraenog od vezanog materijala:
kablova jake i slabe struje, vodova odnosno cjevovoda za vodovod, kanalizaciju, naftu,
kao i tekih stubova za kontaktnu mreu, ukoliko za to ne postoji odobren projekat.
U bankine se mogu ugraivati oznake za osu i niveletu kolosjeka, padokazi, kilometarskohektometarsko i krivinsko kolje, kao i ostale signalne oznake na udaljenosti u skladu sa propisom
kojim je ureeno odravanje gornjeg stroja.
Ukoliko planum pruge pone da pokazuje znake deformacija, preduzimaju se zatitne mjere.
Zatitne mjere se sastoje u:
postavljanju zatitnog-tamponskog sloja u kruni trupa sa davanjem veeg nagiba podlozi
ispod njega;
postavljanju zatitnog sloja u bankinama (slika 7) od ljake, pijeska ili piritne zgure, radi
odvodnjavanja muljevitih mjesta i omoguavanja oticanja od ela pragova;
primjeni zatitnih sredstava na planumu pruge koja spreavaju upijanje vode odozgo, kao
to su razne vrste krea, bentonit, emulzije i slino; ili
zamjeni gornjeg sloja krune zemljanog trupa novim materijalom otpornim na mraz.

Slika 7 - Zatitni sloj u bankinama

3. Nasipi
Stalna kontrola
lan 17
Stalna kontrola novih nasipa (slika 1) vri se pod saobraajem i raznim vremenskim
uslovima.
Stalna kontrola se sastoji od:
kontrole slijeganja nasipa;
vizuelnog posmatranja postojanosti kosina nasipa u pogledu nagiba, erozije, izboenja i
slino;
snimanja i zatvaranja vidnih pukotina kako voda ne bi ulazila u nasip i raskvaavala ga;
posmatranje okolnog zemljita radi uoavanja da li ima pojava izdizanja, slijeganja,
pomjeranja i slino;
pravljenja prosijeka (ispod inskog sastava) u zastoru do planuma da bi se utvrdilo kako
se ponaa planum, odnosno nasip ispod zastora na mjestima gdje je optereenje
najvee, jednom godinje u ljetnjem periodu.
Kontrola slijeganja nasipa
lan 18
Slijeganje nasipa kontrolie se nivelmanskim instrumentom, ravnjaom i podravnjaom.
Nivelmanskim instrumentom kontrolie se slijeganja nasipa u sredini i na ivicama planuma, a
ravnjaom i podravnjaom slijeganje kosine nasipa.
Ponaanje ve stabilizovanih nasipa obavezno se kontrolie u sluajevima:
poveanja obima saobraaja (poveanja broja vozova);
poveanja osovinskog pritiska;
poveanja brzina;
promjena konstrukcije gornjeg stroja (jai tip ine, ugradnja betonskih pragova umjesto
drvenih, zamjena ljunanog zastora tucanikim i slino);
ugradnje u nasip novih postrojenja (stubova kontaktne mree, izrada signala i slino).
U prethodno navedenim sluajevima novi uticaji na ve stabilizovani zemljani trup pruge
utvruju se raunskim putem i vri ispitivanje nosivosti samog trupa, izradom posebnog projekta,
elaborata ili analize.
Preventivna zatita nasipa
lan 19
Radi preventivne zatite nasipa pored rijeka, potoka i stajaih voda, gdje postoji opasnost od
oteenja ili odnoenja u vrijeme poplava, treba da se obezbijede dovoljne koliine kamena, vrea
sa pijeskom, ianih korpi (gabioni), koje ne treba deponovati na bankinama i kosinama nasipa.
U sluaju poplava, nasip pruge pored potoka, rijeka i vjetakih jezera postaje i odbrambeni
nasip, i treba ga ojaati.
Deformacije nasipa
lan 20
U sluaju pojave deformacija nasipa kao to su:
erozija kosina nasipa,
zastorni depovi, korita i vree (slika 4, 5 i 6),
klizanje i koljkanje kosina (slika 8),
rasplinjavanje (slika 9),

 tonjenje nasipa,
bubrenje usljed smrzavanja,
u zavisnosti od uzroka koji su imali uticaja na njih u toku eksploatacije, preduzimaju se mjere na
sanaciji tih deformacija.
Erozija nasipa
lan 21
Na nasipima ije su kosine podlone eroziji (pod uticajem vode, vjetra) treba da se obave
radovi osiguranja bioloko-tehnikih mjera u skladu sa l. 74 do 82 ovog pravilnika.
Zastorni depovi, korita ili vree u nasipu
lan 22
Ako se u nasipu od vezanog materijala stvore duboki zastorni depovi, korita ili vree (slika
4, 5 i 6), treba pristupiti sanaciji nasipa i to:
kada je dubina deformacija do 1 m, nasip do te dubine zamijenjuje se novim nasipnim
materijalom u skladu sa tehnikim uslovima za graenje pruga (slika 5);
ako je dubina deformacija nasipa preko 1 m, iznad dijela zastornih depova, korita ili
vrea postavlja se sloj dobro nabijenog vezanog materijala debljine 20 cm, koji slui kao
zaptiva (slika 6), a dna zastornih depova, korita i vrea ocijeuju se otvorenim ili
cijevnim drenovima (slika 6);
kada nije mogue sprovesti jednu od mjera iz al. 1 i 2 ovog stava, treba na osnovu
prethodno uraenog projekta sanacije, pristupiti injektiranju cementnim malterom,
vodenim staklom, bitumenskom emulzijom.

Slika 8 Tipini sluajevi klizanja kosine

Slika 9 Rasplinjavanje nasipa

Klizanje nasipa
lan 23
Kada se pojave prvi znaci klizanja nasipa (pukotine u planumu, promjene u osi i niveleti
kolosjeka, deformacija kosina), sprovode se istrani radovi, radi odreivanja potrebnih mjera za
stabilizaciju nasipa.
Rasplinjavanje nasipa
lan 24
U sluaju rasplinjavanja nasipa usljed:
dugotrajnog slijeganja kolosjeka,
izboenja - nadimanja kosina,
izdizanja okolnog tla sa strane,
raskvaavanja nasipa zbog kapilarnog penjanja vode,
preduzimaju se hitne mjere u pogledu obezbjeenja saobraaja i sanacije nasipa.
Tonjenje nasipa
lan 25
Tonjenje nasipa je slijeganje kolosjeka zajedno sa nasipom, koje je u poetku lagano, a
zatim naglo, i bono istiskivanje - izdizanje terena.
Ako se konstatuje tonjenje, koje se deava kada je podloga nasipa slaba, pa je usljed
optereenja dolo do loma tla, postupa se u skladu sa lanom 24 ovog pravilnika.
Bubrenje nasipa
lan 26
Bubrenje nasipa pojavljuje se u zimskom periodu, kada materijal sadri vie od 10% frakcija
d<0,02 mm, a zatitne mjere sastoje se u poboljanju granulometrijskog sastava materijala, da bi se
dobio stepen neravnomjernosti U7, indeks plastinosti J5, i manje od 3% frakcija d<0,02 mm.
Stabilizacija nasipa
lan 27
Pored mjera iz l. 21 do 26 ovog pravilnika, za stabilizaciju nasipa, u zavisnosti od vrste
pomjeranja i materijala od kojeg je izgraen nasip, mogu se sprovoditi sljedee mjere:
ugradnja poprenih kamenih rebara u nasip (slika 10);
spoljna zatita nasipa od vezanog materijala ljunkovitim materijalom;
injektiranje trupa nasipa ovazduenim cementnim malterom (aerocem);

10

 malterisanje kosina;
izrada termakadama u planumu pruge;
ugradnja pjeanih ipova;
ojaanje nasipa putem eksplodiranih rupa napunjenih pijeskom;
pobijanje armiranobetonskih ipova;
elektroosmoza;
injektiranje trupa nasipa hemijskim sredstvima;
postavljanje izolacionog sloja - folija od vjetakog materijala ispod zastora na planumu.
Mjere sanacije i zatite odreuju se projektom ili nalazom komisije prilikom specijalnog
pregleda.
Kamena rebra u nasipu
lan 28
Kamena rebra u nasipu rade se po tipu drenanih ispuna i prosijecaju nasipa popreno na
osu kolosjeka do dubine ispod raskvaenog materijala, tako da rebra, pored prosuivanja materijala,
vre i mehaniku stabilizaciju nasipa.

Slika 10 Kameno rebro u nasipu

Proirenje nasipa
lan 29
U sluaju potrebe za proirenjem postojeeg nasipa, proirenje se izvodi prema slici 11, po
pravilu istorodnim materijalom od kojeg je izraen nasip, u skladu sa tehnikim uslovima za
graenje eljeznikih pruga i posebnim projektom.

11

Slika 11 Proirenje postojeeg nasipa

4. Usjek
Nagib kosina usjeka
lan 30
Na prugama u eksploataciji prvih godina pokazuje se da li je nagib kosina usjeka pravilno
odreen (slika 2).
Nagib kod zemlje iz stava 1 ovog lana iznosi najvie 1:1, a kod stjenovitih materijala od 4:1
do vertikale.
U nevezanom materijalu (pijesak, ljunak i sl.) najvei nagib kosina usjeka moe biti jednak
prirodnom uglu trenja za materijal, dok je u vezanom materijalu nagib u zavisnosti od otpornosti tla
na smicanje i od visine kosine.
U sluaju pojave masovnih deformacija izvedenih nagiba kosina, koje su sline kao na
kosinama nasipa (slika 8), ispituje se koji je najpovoljniji nagib, kako bi se pristupilo radovima na
ublaavanju nagiba usjeka.
Radovi na odravanju kosina usjeka
lan 31
Radovi na odravanju kosina usjeka su:
osiguranje od erozije;
osiguranje od oburvavanja kamenog materijala na prugu (vjetake graevine);
odravanje i obnavljanje rastinja na kosini u skladu sa l. 75, 77, 78, 79, 81 i 82 ovog
pravilnika;
osiguranje usjeka od zavijavanja, osulina i snijenih lavina;
uklanjanje - kavanje sa kosina labavog kamenja koje moe pasti na prugu, odnosno
njegovo uvrivanje - ankerovanje za podlogu ili okolni teren.
Na kosinama usjeka, gdje postoji stalna opasnost od padanja kamena koji moe da ugrozi
saobraaj, mogu se postaviti uvari kosina ili elektrini vodovi u obliku mreak, koji su direktno
povezani sa elektrinim alarmnim signalima u susjednim stanicama, radi obavjetavanja ukoliko
doe do padanja kamenja sa kosine.
Ako na kosinama u nevezanom materijalu izbija podzemna voda, moe doi do ispiranja
sitnozrnog pijeska i ruenja kosina, pa u tim situacijama podzemnu vodu treba na vrijeme uhvatiti
drenovima i po potrebi ublaiti nagib kosina.

12

Pojave erozije na kosinama treba otkloniti u skladu sa l. 74, 75 i 79 ovog pravilnika.

Na kosinama u vezanom materijalu, voda (povrinska ili podzemna) se odvodi najkraim
putem sa kosine kao i iz samog usjeka.
Mjere za sprjeavanje deformacije i poremeaja ravnotee kosina
lan 32
U glinovitim materijalima esto nastaju pukotine u koje prodire voda i izaziva poremeaje
ravnotee kosina.
Mjere za sprjeavanje ovih deformacija su:
ublaavanje nagiba kosina;
optereenje noice kosina;
odvodnjavanje kosina;
ugradnja kamenih rebara i potpornih zidova;
zatvaranje pukotina;
vegetativno vezivanje kosina u skladu sa l. 77, 78, 79 i 82 ovog pravilnika;
obloge, potporni i obloni zidovi u skladu sa l. 58, 60,61, 64 i 65 ovog pravilnika.
Ublaavanje nagiba kosina
lan 33
Za sprjeavanje poremeaja kosina, po pravilu, primijenjuje se ublaavanje nagiba kosina.
Ugao nagiba kosina utvruje se geomehanikim ispitivanjem ukoliko za slian materijal na
tom terenu ne postoje ve steena iskustva.
Optereenje noice nasipa
lan 34
Optereenje noice kosine usjeka upotrjebljava se kao protivteret kod klizanja kosina za
sluajeve kada je klizna ravan ispod noice kosine, s tim da se ova mjera primjenjuje samo u
sluajevima kada za to ima dovoljno prostora izmeu noice kosine i usjeka kanala (slika 11).
Protivteret se izrauje iskljuivo od nevezanog materijala (kamen, betonski blokovi, gabioni,
krupan ljunak i slino).

Slika 12 Optereenje noice kosine usjeka

Odvodnjavanje kosina usjeka u vezanom materijalu
lan 35
Odvodnjavanje kosina usjeka u vezanom materijalu, ako se na njima pojavljuju izvori,
pitoljine i mokre povrine, postie se drenanim rebrima (slika 13), pod uslovom:

13

da budu ukopana najmanje do ispod granice mrnjenja;

da izliv u odvodni kanal ili u dubinsko odvodnjavanje bude najmanje 30 cm iznad
njihovog dna;
da prilikom ugradnje drenanih rebara treba paziti da se ne poremeti kosina i ne izazovu
klizanja.
Ugradnja kamenih rebara
lan 36

Kamena rebara (slika 14) na osu kolosjeka ugrauju se radi spreavanja koljkanja na
kosinama usjeka.
Kamena rebra se u noici kosine oslanjaju na potporni zid pored pruge ili na ojaane kanale.
Potporni zid moe se graditi od kamene naslage ili od gabiona ukoliko za to postoji dovoljno
prostora.
Radi zatvaranja pukotina nastalih pri sakupljanju ovakvih materijala i radi sprjeavanja dalje
pojave pukotina, preko stepenasto izraene podloge nanosi se sloj od pijeska i rastinje u skladu sa
l. 79, 80 i 81 ovog pravilnika.

Slika 13 Drenano rebro u usjeku

14

Ojaani kanal

Slika 14 Kameno rebro u usjeku

Stabilizacija kosina usjeka u kamenitom materijalu
lan 37
Za stabilizaciju dugakih kosina u kamenitom materijalu neotpornom na atmosferske uticaje,
nagib kosine ublaava se stvaranjem terasa, to se postie izradom niskih zidova u suvom, od
kamenja koje se nalazi na povrini kosine.
Ako u vrhu kosine postoji relativno mali prolaz kroz koji dolazi materijal na kosinu, na tom
prolazu izgrauju se jedan ili vie ojaanih baranih zidova (slika 15).

Slika 15 Barani zidovi

15

Praenje nestabilnosti na kosinama usjeka

lan 38
Kada se na kosinama usjeka pojave znaci nestabilnosti, treba da se prate mjerenjem, da bi
se ustanovila veliina, pravac i vremenski razvoj poremeaja.
U podruju poremeaja ravnotee kosine postavljaju se kontrolne oznake i vezuju se na
stalne take izvan poremeaja.
Prikupljeni podaci o promjenama visina svake kontrolne oznake u odgovarajuoj razmjeri
unose se u situacioni plan i predstavljaju grafiki, kako bi se na osnovu ovih zapaanja mogle
sprovoditi odgovarajue mjere.
O nestabilnim kosinama vodi se evidencija u koju se unose sve promjene koje se javljaju na
kosini u toku eksploatacije, kao i opis svih radova sa skicama, koji su izvreni ili se vre na
pojedinim mjestima.
Radovi na kosinama izvode se po posebnim projektima stabilizacije i sanacije.
Tamponski sloj
lan 39
U sluajevima kada se na nasipima i usjecima izgraenim od glinovite zemlje primijete
pojave koje dovode do slijeganja kolosjeka i nesigurne vonje usljed nestabilnog zemljanog trupa
pruge (propadanje ljunanog zastora, blatni sastavi, prodiranje blatne kae u zastor, bubrenje
zemlje, proirenje bankina), ispod nivelete krune planuma treba ukloniti slabu zemlju i kao zamjenu
nasuti tamponski sloj (slika 16) od nevezanog materijala.
Postavljanjem tamponskog materijala obezbjeuje se:
otpornost tamponskog sloja na mraz i zatita od zamrzavanja;
sigurnost protiv tetnog uticaja kapilarnih voda;
efikasna odvodnja atmosferske vode;
pojaana vrstoa leita zastorne prizme i nosivost podloge;
sigurnost protiv prodiranja blatne kae iz podloge;
sigurnost protiv prodiranja zastornog materijala u podlogu.

Slika 16 Tamponski sloj

16

Granulometrijski sastav materijala za tamponski sloj

lan 40
Pogodnost materijala za tamponski sloj dobija se analizom granulometrijskog sastava
podloge.
Granulometrijski sastav materijala za tamponski sloj treba da ima zadovoljavajue
karakteristike u pogledu stepena neravnomjernosti, prenika zrna i otpornosti na mraz.
Stepen neravnomjernosti tamponskog sloja
lan 41
Stepen neravnomjernosti tamponskog sloja treba da bude U7, a najmanje U=5, optimalan
zemljani materijal za tamponski sloj (krupnozrni pijesak, ljunkoviti pijesak ili pjeskoviti ljunak) i da
se sastoji od zrna razliite krupnoe, odnosno od sitnih, srednjih i krupnih frakcija, jer moe dobro da
se zbije i da ima potrebnu nosivost.
Ako je stepen neravnomjernosti materijala tamponskog sloja U<5, odnosno kada se sastoji
od zrna jednake krupnoe, kolosjek e biti nestabilan (kolosjek e plivati).
Ako je stepen neravnomjernosti materijala za tamponski sloj U=7, materijal e biti bolji
ukoliko sadri vie pjeskovitih frakcija.
Prenik zrna materijala za tamponski sloj
lan 42
Prenik zrna materijala za tamponski sloj koji odgovara ordinati 15% granulometrijskog
dijagrama (slika 17) ne moe biti vei od etvorostrukog prenika frakcije tla kod 85%
granulometrijskog dijagrama podloge (Terzaghievo pravilo), to predstavlja najmanji prenik koji
moraju imati zrna pijeska da glinovito zemljite u podlozi ne bi prodiralo u tamponski sloj.
Iznalaenje take F1 granulometrijskog dijagrama tamponskog sloja za vrstu tla u podlozi
odreuje se:
4 x d85 tlo= 4 x B1= 4 x 0,072mm = 0,288 mm
d15= F1= 0,3 mm
Kriva granulometrijskog sastava materijala koji bi bio pogodan za tamponsk i sloj mora da
sijee ordinatu d15 na taki F1 ili lijevo od toga.

17

Slika 17 - Dijagram granulometrijskog sastava

Otpornost tamponskog materijala na mraz
lan 43
Materijal za tamponski sloj sa stepenom neravnomjernosti U=15 ne treba da sadri vie od
3% frakcija manjih od 0,02 mm da bi bio otporan na mraz, a meuvrijednosti se moraju pravolinijski
interpolisati (kriterijum Casagrandea).
Ugraivanje tamponskog sloja
lan 44
Pri ugraivanju tamponskog sloja:
materijal se ugrauje u slojevima debljine 15 do 20 cm, koje treba dobro zbiti;
ispod zaputenih blatnih inskih sastava odstranjuje se raskvaeni materijal trupa pruge
do dna udubljenja, na duini po 1 m od sastava u pravcu ose kolos jeka, a podloga se
izvodi u nagibu od 4% do 10%, a na zbijenu podlogu stavlja se tamponski sloj.
Odvodnjavanje tamponskih slojeva izvodi se sa strane pri emu se u usjecima i stanicama,
odvodnjavanje vri povezivanjem na postojee odvodne kanale i drenae.
Kada postoji opasnost od zamuljivanja ili od mraza, tamponski slojevi postavljaju se du
itave dionice pruge bez prekida.
Ako se prilikom opravke pruge zadrava postojei zastor od ljunka do donje ivice praga, da
bi se taj sloj koristio kao tampon, a preko ovog ugradila zastorna prizma od tucanika, prethodno se
utvruje da li ovaj sloj ljunka odgovara za tampon i da li ima propisanu debljinu i treba voditi rauna

18

da se odri propisana irina planuma, u suprotnom, ugrauje se novi tamponski sloj odnosno
poveava debljina ovog sloja.
Ukoliko u tamponskom sloju nema dovoljno finih (sitnih) frakcija, debljina tamponskog sloja
poveava se na 50 cm.
Ako je zemljani trup izgraen od vrlo slabog materijala, debljina tamponskog sloja moe
iznositi i do 70 cm.
Ugraivanje tampona u dva sloja raznih frakcija nije dozvoljeno (na glinovito vezano
zemljite naspe se sloj prainastog pijeska, a zatim sloj ljunkovitog pijeska).
5. Padine, klizita i odroni
Stabilnost padine
lan 45
Pored odravanja zemljanog trupa, treba da se vodi briga i o stabilnosti padine u vidu
klizanja kao i odrona materijala sa kosina, usjeka i padina iznad i ispod pruge.
Kada se pojave prvi znaci poremeaja stabilnosti padine (pukotine, zatalasanost), pristupa
se snimanju ove promjene, postavljanju kontrolne oznake na klizitu i kolosjeku i vri opaanje
promjena snimanjem sa stalnih taaka, i preduzimaju se sljedee mjere:
odvoenje vode izvan mjesta poremeaja zatitnim kanalima, da bi se sprijeilo
prodiranje povrinske vode u tlo na poremeenom dijelu padine;
zatvaranje svih pukotina glinom, koja se mora dobro nabiti;
kaldrmisanje u cementnom malteru postojee zemljane odvodne i zatitne kanale;
izrada kamenog nabaaja u noici padine ako je do poremeaja dolo usljed podrivanja
tekuom ili ujezerenom vodom.
Pored mjera iz st.1 i 2 ovog lana utvruje se poloaj klizne ravni i nivo podzemne vode
sondanim buenjem ili kopanjem sondanih jama, radi dobijanja podataka za izradu projekata za
saniranje klizita.
Zatitne mjere kosina usjeka i padina od odrona
lan 46
U zavisnosti od mehanike oteenosti stijenske mase, kosina usjeka i padina od odrona,
kao zatita primjenjuju se i:
- izrada galerija;
- izrada betonskih zidova i rebara;
- izrada pregrada od ina i pragova;
- postavljanje zatitnih mrea;
- poumljavanje padina;
- miniranje i uklanjanje pokrenutog stijenskog materijala;
- sidrenje pokrenutih stijenskih blokova;
- torketiranje kosina usjeka;
- injektiranje pukotina.
Saniranje jako strmih padina sa pojavama erozije vri se u skladu sa l. 175 do 182 ovog
pravilnika.
Za stabilizaciju padina vie trupa pruge u kamenitom materijalu neotpornom na atmosferske
uticaje primjenjuju se mjere ublaavanja nagiba kosina stvaranjem terasa, izradom niskih zidova
kamenom u suvo i izgradnjom jednog ili vie baranih zidova.

19

Preventivne mjere za zatitu pruge od odrona

lan 47
Preventivne mjere za zatitu pruge od odrona su:
- periodini pregledi potencijalno ugroenih mjesta;
- uvoenje uvarske slube;
- ugraivanje oznaka za praenje pokreta stijenskih blokova;
- izrada ureaja za automatsko otkrivanje odrona;
- upoznavanje voznog i staninog osoblja o potecijalno ugroenim mjestima na pruzi.
Na veim i sloenijim klizitima, koja zahtijevaju rjeavanje na dui rok, treba uraditi projekat
za kontrolna i druga mjerenja.
Za nestabilne padine u pogledu klizanja i odrona vodi se evidencija u koju se unose
promjene koje se javljaju na padini u toku eksploatacije, kao i opis svih radova sa skicama koji su
izvreni ili se vre na pojedinim mjestima.
Periodini pregledi kosina usjeka i padina vre se jednom godinje, u proljee poslije
otapanja snijega.
U zavisnosti od stepena ugroenosti pruge i vremenskih nepogoda (velike oborine i
ekstremne temperature), ovi pregledi mogu biti i ei.
Za sloenije i tee sluajeve moe se organizovati i specijalni pregled kosina i padina, za koji
se mogu angaovati strune institucije.
6. eljezniko podruje
Pojam i obiljeavanje
lan 48
eljezniko podruje, u smislu ovog pravilnika, je povrina zemljita na kome se nalaze
eljeznika pruga, objekti, postrojenja i ureaji koji neposredno slue za vrenje eljeznikog
saobraaja.
eljezniko podruje je omeeno kamenim ili betonskim graninim znacima ukopanim na
odgovarajuu dubinu ofarbanu bijelom bojom, a oznaka vlasnika infrastrukture treba da bude
okrenuta prema osi eljeznike pruge.
Stanje graninih znakova se redovno provjerava u toku eksploatacije, a obnavljanje boje se
vri jednom godinje, najee u proljee.
Na situacionom planu eljeznike pruge, koji se prilikom preuzimanja pruge u eksploataciju
predaje vlasniku infrastrukture, treba da budu ucrtane i granice eljeznikog zemljita.
7. Kanali za odvodnjavanje zemljanog trupa
Zatitni kanali
lan 49
Kada u toku eksploatacije pruge na usjecima voda pone da izaziva poremeaje, u cilju
sprjeavanja njenog prodiranja sa brdske padine na kosine usjeka, grade se zatitni kanali (zatitni
kanal, slika 2).
Kanali moraju biti najmanje 5 m udaljeni od gornje ivice kosine usjeka ili zasjeka, to zavisi
od vrste materijala padine.
Padina uzvodno od zatitnog kanala mora biti pravilno isplanirana, tako da se omogui
pravilan uliv vode u zatitni kanal.
Zatitne kanali izvode se, po pravilu, u pravcu, a gdje to nije mogue, u krivinama sa to
veim poluprenikom, kako bi voda to bolje oticala i odnosila mulj.

20

Sistem zatitnih kanala na kliznim podrujima treba u potpunosti da obuhvati cijelo klizno
podruje, i da se voda iz njih odvodi najkraim putem niz padinu van kliznog podruja neposredno
do propusta i mostova.
Odvodni kanali
lan 50
Prema poloaju u odnosu na zemljani trup, odvodni kanali su:
odvodni kanali pored planuma pruge u usjeku (slika 2) i zasjeku,
odvodni kanali pored nasipa (slika 1).
Odstojanje odvodnog kanala od ose kolosjeka na prugama gdje su ugraeni temelji za
stubove kontaktne mree rjeava se prema terenskim uslovima, pri emu dolazi u obzir devijacija
kanala, proputanje kanala kroz temelj stubova, s tim da ne bude ugroeno odvoenje vode.
Odvodni kanali pored planuma pruge
lan 51
Odvodni kanali pored planuma pruge u usjeku i zasjeku, treba da primaju vodu sa kosine
usjeka i zasjeka, kao i sa planuma pruge, i odvedu je do najblieg propusta ili mosta.
Odvodni kanali iz stava 1 ovog lana, treba da prime vodu i iz drenaa postavljenih u kosine
usjeka, iza potpornih zidova, kao i iz drenaa ugraenih u trup pruge.
Sva mjesta na padini nie i vie trupa pruge, gdje povremeno izvire ili se sakuplja
atmosferska voda, treba da se poveu mreom odvodnih kanala kako ne bi na tim mjestima dolo
do pojave klizita.
Ukoliko se na padini vie trupa pruge pojavi klizanje terena usljed izvorskih ili akumuliranih
voda, pristupa se izradi odvodnih korita za brzu evakuaciju voda, koja se privremeno izrauju od
dasaka ili drugog pogodnog materijala, radi to bolje evakuacije voda preko ugroenog podruja, a
nakon izvrenog saniranja klizita privremena odvodna korita zamjenjuju se stalnim kanalima prema
projektu za saniranje klizita.
Odvodni kanali pored nasipa
lan 52
Odvodni kanali sa uzbrdne strane noice nasipa treba da primaju i odvode svu vodu koja se
sliva sa padine u smjeru nasipa i vodu koja se sliva sa kosine nasipa.
Voda iz odvodnih kanala ne smije podlokavati noicu nasipa niti ulaziti u podlogu nasipa,
zbog ega kanali moraju biti obzidani.
Ukoliko se primijeti da voda, koja se sliva sa kosine nasipa ka nizbrdnoj strani, tetno
dejstvuje na noicu nasipa, kao i na padinu ispod i nie nasipa, grade se odvodni kanali i sa donje
strane nasipa.
Funkcionisanje kanala
lan 53
Odvodni kanali moraju pravilno funkcionisati i redovno se odravati i provjeravati:
da li se u kanalu taloi mulj;
da li se erozijom odnosi dno kanala i kosine kanala;
da li voda iz kanala ponire u trup pruge i tako na njega tetno dejstvuje;
kako se dri i ponaa obloga kanala;
da li je proticajni profil izraenog kanala dovoljan da primi maksimalne koliine
atmosferskih voda.

21

Da bi se izbjeglo usporavanje vode i taloenje nanosa, poluprenik krivine kanala, po pravilu,

ne smije da bude manji od 10 m.
Da kanali mogu pravilno da funkcioniu, moraju se, po pravilu, raditi u neprekidnom padu.
Poduni pad odvodnih kanala ne smije biti manji od 2 do 3 ni vei od 25.
Poduni pad zatitnih kanala iznad poremeenih kosina usjeka ne smije biti manji od 4, a
zatitnih kanala iznad klizita i njihovih odvodnih kanala niz padinu ne smije biti vei od 50.
Pri odreivanju najveeg pada kanala mora se voditi rauna o koliini vode, nainu
osiguranja kanala i vrsti terena.
Ukoliko se ruenje kanala periodino ponavlja (pod uticajem velikih voda i slino), treba
preduzeti mjere za njihovu trajniju sanaciju.
Odravanje kanala
lan 54
Kanali se moraju stalno odravati u ispravnom stanju i uvijek moraju biti isti, a glavno
ienje kanala treba obavljati ljeti, a u toku ostalih godinjih doba po potrebi.
Prilikom ienja, zemljani kanali se ne smiju produbiti toliko da se narui ravnotea
zemljita, odnosno da se kosini kanala oduzme prirodni oslonac, pri emu se ne smije prekoraiti ni
prvobitna dubina kanala.
Materijal od ienja kanala mora se odvesti na mjesto gdje se nee ponovo vraati - spirati
u kanal, tj. materijal se ne smije deponovati na kosinama nasipa i bankina.
Uzroke zamuljivanja kanala treba pratiti, radi preduzimanja odgovarajuih mjera za
sprjeavanje taloenja mulja.
Nagib stranica kanala
lan 55
Nagib stranica - kosina neobzidanih kanala odreuje se prema vrsti zemljita.
U sluaju sitnog pijeska i slabo vezanih materijala, nagib stranica kanala ne smije biti strmiji
od 1:2, u sluaju vezanog materijala 1:1,5, a u sluaju stjenovitog materijala 1:1 do 2:1.
Nagibi stranica obzidanih kanala mogu biti od 1:1 do 5:1.
Brzina vode u neobzidanim kanalima
lan 56
Ako brzina vode u neobzidanim kanalima prelazi brzine date u Tabeli 1, zbog opasnosti od
odnoenja materijala u kome je kanal izraen, treba izvriti obziivanje - oblaganje kanala.
Tabela 1
Vrsta brdskog materijala

Maksimalna dozvoljena brzina vode pri

dnu kanala u m/sek

Rastresit materijal
Sitan pijesak
Krupan pijesak
Glinovit materijal
Sitan ljunak do 2,5 cm
Krupan ljunak
Kompaktna glina
Kameniti materijali
vrsta stijena

0,10
0,25
0,60
0,40 do 0,75
1,00
1,20
1,50
2,15
3,10 i vie

22

Obziivanje - oblaganje postojeih kanala

lan 57
Obziivanje - oblaganje postojeih kanala moe se, po potrebi, izvesti busenom, kamenom u
cementnom malteru, betoniranjem na licu mjesta ili polaganjem po dnu betonskih rigola od 1/3 cijevi
400 mm sa stranicama obzidanim lomljenim kamenom u cementnom malteru, ili drvetom.
Dozvoljene brzine vode u zavisnosti od osiguranja date su u Tabeli 2:
Tabela 2
Vrsta osiguranja kanala

Najvea dozvoljena brzina vode pri dnu

kanala u m/sek

Busen poloen pljotimice

Busen poloen na kosinu
Kaldrma u malteru
Beton
Drvo
Tesan granit

0,60
1,50
3,40
4,20
6,00
10,00

Ako bi brzina vode obzidanim kanalom prelazila i brzine date u Tabeli 2, erozija dna korita
kanala morala bi se sprijeiti izradom:
pojaseva (rebra - slika 18a) radi ustaljivanja dna,
kaskada od kamena (slika 18b), betona (slika 18c) ili drugog materijala.

Slika 18 Sprjeavanje erozije dna kanala

23

Oblaganje dna kanala kaldrmom, betonom i slino, vri se u sluaju malih padova u
vodonepropustljivom zemljitu, kako ne bi dolo do oteenja i razaranja dna i nagomilavanja mulja.
Kod kaldrmisanih ili betonskih kanala mora se paziti da voda ne nae put ispod kamene
obloge ili betona s tim da svako, pa i najmanje prodiranje vode ispod kaldrme treba odmah sprijeiti.
Oteeno mjesto treba otvoriti, nastale upljine dobro ispuniti i ponovo poloiti kaldrmu,
odnosno zabetonirati to mjesto.
8. Oblaganje nasipa
Nain oblaganja nasipa
lan 58
Radi zatite kosina nasipa od spoljnih uticaja, sprjeavanja klizanja i ispiranja materijala,
kosine treba prema potrebi obloiti.
Oblaganje nasipa ostvaruje se roliranjem (kameni nasip), kaldrmom, betonskim ploama,
betonskim blokovima i slino.
Roliranje, odnosno slaganje kamena rukom na kosinu kamenog nasipa, probranog iz samog
nasipa, vri se po potrebi paralelno sa njegovom izradom.
U toku eksploatacije moe se javiti potreba za roliranjem kamenih nasipa u cilju sprjeavanja
rasturanja kamena i radi davanja ljepeg izgleda nasipu, dok se kod niih nasipa roliranjem po
potrebi moe odrati strmiji nagib kosina (1:1).
Kaldrma i betonske ploe ili blokovi slue za obezbjeenje od uticaja vode.
Kaldrma se radi debljine oko 30 cm na sloju krupnog pijeska ili sitnog ljunka.
Kaldrma moe biti na suvom ili u cementnom malteru sa ispunjenim spojnicama (fugovanje).
Odravanje ugraenih obloga nasipa
lan 59
Odravanje ugraenih obloga nasipa sastoji se u:
kontroli stanja i
popravci i rekonstrukciji obloga.
Na svim mjestima gdje se iz razliitih razloga pojave deformacije obloga nasipa, mora se
odmah intervenisati, s tim to se prethodno na tom mjestu mora otkloniti postojea obloga nasipa i
izvriti pravilno nabijanje zemljanog trupa, i ponovna izrada obloga od istog materijala od kojeg je
ranije bila uraena.
Ako se deformacije obloga nasipa javljaju zbog njihove neotpornosti, na tim mjestima treba
odmah zamijeniti oblogu, kako ne bi, zbog unitenja pojedinih djelova obloge, nastupile vee
deformacije nasipa.
Kada se na novoizgraenim prugama, paralelno sa trajnim slijeganjem nasipa, slijee i
obloga, to esto ide i do te mjere da se potpuno izgubi bankina u kruni nasipa, mora se otkloniti
cijelokupna obloga i podloga na kojoj se ona nalazi, izvriti dosipanje u skladu sa lanom 29 ovog
pravilnika i nabijanje nasipa, pa tek onda ponovo izraditi obloga.
Preko obloge se ne smije bacati zemljani materijal.
Naknadno oblaganje nasipa
lan 60
Naknadno oblaganje nasipa vri se u sljedeim sluajevima:
kada se oekuje da bi nasip pruge mogao posluiti i kao odbrambeni nasip za vrijeme
poplava;
kada se izgraene kosine zemljanog trupa ne mogu konsolidovati nikakvim biolokim
mjerama, ve se stalno na njima osjea erozivno dejstvo atmosferskih voda;

24

kada su u pitanju proirenja zemljanog trupa odnosno nasipa pruge zbog rekonstrukcije
pruge, pri nedovoljnom prostoru za izradu kosina nasipa pod blagim nagibom.
9. Obloni zidovi
Dimenzije i nagib oblonih zidova
lan 61

Pravilno odravanje kosina usjeka i zasjeka izvedenih u materijalu koji se lako raspada
usljed atmosferskih uticaja postie se oblonim zidovima.
U materijalu koji ima veliku koheziju obloni zidovi se mogu izvoditi skoro vertikalno, a u
materijalu s manjom kohezijom u nagibu (slika 19).
Dimenzije oblonih zidova odreuju se na osnovu ranije steenog iskustva na izradi slinih
zidova i po tipskim zidovima za izgradnju pruge, a mogu biti izraeni od lomljenog kamena u suvom,
u malteru i od betona.

Slika 19 Obloni zid

Ako postoji mogunost da voda dospije iza oblonog zida, koji je izraen dijelimino ili cio u
malteru ili od betona, iza zida treba izraditi manju drenau, sa izvoenjem vode na povrinu kroz
otvore u zidu (barbakane).
Odravanje ugraenih oblonih zidova
lan 62
Odravanje ugraenih oblonih zidova obuhvata:
kontrolu stanja oblonih zidova;
proiavanje otvora (barbakana) u oblonim zidovima,
popravku i sanaciju oblonih zidova;

25

 odstranjivanje vegetacije na zidovima.

Kontrola stanja oblonih zidova sastoji se u: kontroli poloaja oblonog zida, postavljanju
kontrolnih ubetoniranih biljega na pukotinama koje se eventualno pojave na zidu, opisu tetnog
dejstva mraza na zid, opisu mehanikog i hemijskog tetnog dejstva od povrinskih i podzemnih
voda, opisu stanja brdske mase iza zida u pogledu eventualnog pritiska na zid i pukotina u brdskoj
masi iza zida.
Ako se pokreti zida i dalje nastavljaju i ako se pojave pokreti brdske mase iza zida ili neka
druga oteenja zida (dejstvo mraza, mehaniko i hemijsko dejstvo povrinskih i podzemnih voda),
prati se stanje i po potrebi vri sanacija po posebnom projektu.
Za pravilno odvodnjavanje potrebno je da se ugraeni otvori za pranjenje podzemnih voda
iza oblonog zida redovno proiavaju, a redovnim odravanjem spreava se pojava zadravanja
vode i stvaranja leda u zimskom periodu, koja pored razaranja betona, moe da vri i dodatni
pritisak iza zida.
Izrada novih oblonih zidova
lan 63
Izrada novih oblonih zidova vri se u sljedeim sluajevima:
kada je brdski materijal u kosini usjeka neotporan na mraz i erozivno dejstvo voda, pa se
zbog toga na kosini stalno javljaju osipanja, odvaljivanja i koljkanja brdskog materijala
na prugu, odnosno na odvodni kanal i planum pruge, i
kada je u pitanju zatita kosina kamenitih usjeka na kojima se s vremena na vrijeme
otkidaju kamene mase pod dejstvom temperaturnih promjena, atmosferilija, podzemnih
voda i slino.
Stabilizacija kosina usjeka
lan 64
Pored oblonih zidova, stabilizacija kosina usjeka vri se na neki od sljedeih naina:
postavljanjem eline mree preko kosine i pricanjem betona preko nje;
postavljanjem sidra (ankera) od elinih ipki u kosine usjeka radi sprjeavanja
odvaljivanja pojedinih komada kamena u usjeku (slika 20);
izradom gabiona (elini koevi sa kamenom) u podnoju kosine usjeka, u cilju
sprjeavanja zasipanja odvodnog kanala;
prskanjem kosina usjeka bitumenoznom smjeom, koja treba da sprijei dodir brdske
mase sa spoljnim uticajima atmosferilija;
povrinskom zatitom kosina biotorketom;
prekrivanjem kamenih kosina pocinkovanim ianim mreama sa tegovima.
Obloni zidovi, osim na kosinama usjeka, mogu se raditi i na padini iznad usjeka, ako je u
pitanju sprjeavanje raspadanja i osipanja padine u usjek.

26

Slika 20 Stabilizacija kosina usjeka pomou elinih sidara (ankeri)

10. Potporni zidovi
Vrste potpornih zidova
lan 65
Kada je potrebno da se u zemljanom trupu i na padini prihvati pritisak zemlje i da se sprijei
oburvavanje brdske padine, izrauju se potporni zidovi od kamena u suvom, od kamena u malteru,
od nearmiranog (slika 21, 25, 26 i 27) ili armiranog betona, koji mogu biti monolitni (slika 22),
montani i ukotvljeni (slika 23 i 24).
Potporni zidovi ispod nivelete pruge, i to u noici nasipa (slika 21 i 22), u kosini nasipa do
planuma ili do gornje ivice praga (slika 25), izrauju se kada nastupi opasnost od podlokavanja
nasipa, kada treba skratiti noicu nasipa na terenu sa nagibom veim od 1:3, ili kada u noici ili
kosini nasipa treba izvesti drugi objekat (put i dr.).
U potporne zidove iznad nivelete, koji su kombinovani sa odvodnim kanalima ija gornja
povrina zida kanala prema osi kolosjeka moe biti u ravni planuma (slika 26), ili u ravni gornje ivice
praga (slika 27), ostavljaju se otvori za oticanje vode sa planuma, kada se iznad nivelete nalazi
prirodno nestabilno tlo sklono klizanju (slika 28) ili nasuto tlo (slika 29).
Ako se potporni zidovi ukotvljavaju (slika 23 i 24), u sluaju veih visina, radovi se mogu
izvoditi etapno, odozgo nadolje, uporedo sa iskopom.
Deformacije potpornih zidova
lan 66
Potporni zidovi treba redovno da se odravaju, da se vri kontrola deformacija koje se na
njima pojavljuju i koje nastaju usljed:
poveanja ivinih napona na tlo;
prevrtanja zidova ili postepene promjene nagiba spoljnje strane zida;
klizanja zida;
izdizanja zida,
nejednakog slijeganja,
oteenja usljed dejstva mraza i atmosferilija,
zamuljivanja drenaa iza zida.

27

Uzroci deformacija
lan 67
Poveanje ivinih napona na tlo u temelju zida obino nastaje usljed nekih unutranjih
promjena na samom tlu, ili usljed poveanja optereenja na tlo samog zida, a znaci prekoraenja
dozvoljenog optereenja tla odraavaju se u vidu slijeganja zida, pojave pukotina, nejednakog
pomjeranja zida i slino.
Prevrtanje potpornih zidova obino se deava kada je nasip iza zida, odnosno brdska padina
u usjecima promjenila neka svoja geomehanika svojstva usljed upijanja vode ili klizanja veih masa
brdskog materijala.
Klizanje potpornog zida obino nastupa kada se horizontalna komponenta sile na zid povea
do te mjere da se sam zid trenjem o podlogu ne moe suprotstaviti toj sili, a to se deava naroito
ako temelji nijesu raeni u vidu zubaca.
Izdizanje zida nastaje na mjestima gdje se pojavljuju klizita sa kliznom ravni ispod
potpornog zida, tako da se zid zajedno sa pokrenutom masom u noici izdie, dok se brdska masa u
gornjem dijelu sputa.
Nejednako slijeganje pojedinih kampada (u sluaju duih kampada) i pucanje samog zida,
javlja se zbog nejednakog sastava i pritiska brdskog materijala u temelju dugih potpornih zidova
podjeljenih na kampade.
Potporni zidovi koji nijesu uraeni od kvalitetnog kamena ili betona upijaju u sebe vodu koja
u zimskom periodu usljed mrnjenja razara zidnu masu, zbog ega je vano da se kruna zida
pravilno odrava kako se zid ne bi odozgo natapao vodom.
Ukoliko iza potpornog zida postoje drenae (slika 26) koje nijesu dobro zatiene vertikalnim
i horizontalnim filtrom, one se esto zamuljuju i iznad zida skuplja podzemna voda koja
nepredvieno pritiska sam zid, zbog ega se otvori u zidu moraju s vremena na vrijeme proiavati,
pa ak i preraivati pojedini djelovi drenae iza zida.

Slika 21 Potporni zid ispod nivelete u noici nasipa

28

Slika 22 Potporni zid ispod nivelete od armiranog betona

Slika 23 - Potporni zid iznad nivelete sa ukotvljenjem

29

Slika 24 - Presjek kroz ukotvljeni potporni zid

sa prefabrikovanim betonskim elementima ukotvljenim u ipove

Slika 25 - Potporni zid ispod nivelete do gornje ivice praga

30

Slika 26 Potporni zid iznad nivelete sa zidom kanala do planuma

Slika 27 Potporni zid iznad nivelete sa zidom kanala do GIP

Slika 28
Slika 29
Potporni zid iznad nivelete sa nestabilnim tlom Potporni zid iznad nivelete sa nasutim tlom

31

Kontrola deformacija potpornih zidova

lan 68
Kada se primijete deformacije u pogledu promjena poloaja zida, odmah se postavljaju
kontrolne take na zidu, i to posebno na svakoj kampadi u kruni zida i u osnovi zida.
Kontrolne take moraju se osmatrati zavisno od veliine pokreta i podaci o tome mojraju se
unositi u poseban dnevnik.
Ukoliko se kretanja pojaavaju i due traju, sprovode se mjere za sprjeavanje tih
pomjeranja.
Mjere za otklanjanje deformacija na potpornim zidovima
lan 69
Radi otklanjanja deformacija na potpornim zidovima, mogu se, prema potrebi, preduzeti
sljedee mjere:
izrada upornjaka (kontrafor) pod pravim uglom (upravno) na zid sa zupastim temeljima
(slika 30), ako je u pitanju mogunost prevrtanja i klizanja zidova, i ukoliko to slobodan
profil pruge u usjecima dozvoljava;
ojaavanje temelja zidova gdje se primjeuje slijeganje;
izrada drenaa i sanacija klizita u sluajevima gdje se potporni zid izdie zajedno sa
pokrenutom masom;
injektiranje brdske mase ili nasipa iza zida odgovarajuom smjeom u cilju smanjivanja
pritiska na zid;
izrada paralelnih drenaa iza potpornog zida u cilju pravilnog prikupljanja podzemnih
voda iza zida i presuivanja tla iza zida;
izrada kamenih naslaga iza zida, radi smanjivanja zemljanog potiska na potporni zid.

Slika 30 - Osiguranje potpornih zidova pomou upornjaka (kontrafora MB 20)

Prilikom sanacije zemljanog trupa moe se ukazati potreba za ugradnjom novih potpornih
zidova.
Na mjestima gdje je hitno potrebno izvriti obezbjeenje zemljanog trupa, kao privremeni
potporni zidovi mogu se izraditi blokovi od gabiona, koji proputaju podzemnu vodu, a dobro se
suprotstavljaju nadiranju brdske mase.

32

Na mjestima gdje treba osigurati samo noicu kosine usjeka od oburvavanja i erozije, treba
izvesti ojaane kanale od lomljenog kamena u malteru ili od betona (slika 31).
Krilo kanala koje se nalazi prema kosini treba da je visoko toliko da se kroz njega mogu
izraditi barbakane i propusti vode iz drenaa izraenih iza tih kanala.
U slabijem zemljitu krilo kanala treba da bude jaih dimenzija kako bi se po potrebi mogao
dozidati i potporni zid.

Slika 31 Ojaani kanal

33

11. Drenae
lan 70
Za prijem i odvoenje podzemne vode iz padina i trupa pruge, prema potrebi izrauje se
sistem podzemnih drenaa.
Za odvodnjavanje staninih platoa, perona, putnih prelaza, skretnica, prema potrebi
izgrauju se plitke drenae.
Plitke drenae izgrauju se na mjestima gdje nema uslova za izradu odvodnih kanala.
Drenani sistem, kao mjera za sanaciju zemljanog trupa na prugama u eksploataciji,
primjenjuje se u sluaju:
sanacije planuma pruge deformisanog zastornim depovima, koritima ili vreama;
sanacije padina na kojoj je izgraen zemljani trup, odnosno padine vie ili nie zemljanog
trupa;
sanacije potpornih zidova iznad i ispod nivelete;
odvodnjavanja staninih platoa;
sanacije klizita svih oblika;
kaptae izvora na kosinama usjeka ili u padini.
Odravanje ugraenih drenanih sistema
lan 71
Odravanje ugraenih drenanih sistema sastoji se u:
kontroli pravilnog funkcionisanja drenaa;
pravilnom odvoenju povrinske vode van drenae;
proiavanju drenaa;
odravanju izliva drenaa;
preradi neispravnih djelova drenaa.
Postupak odravanja ugraenih drenanih sistema
lan 72
Kontrola pravilnog funkcionisanja drenaa vri se u doba velikih kia.
Prilikom kontrole pravilnog funkcionisanja drenaa, vodi se evidencija koja treba da sadri:
koliine vode na oknima, bunarima i izlivima, zamuljenost, pojavu izvora u neposrednoj blizini izliva,
deformacije na drenai i slino.
Za odravanje postojeih drenaa od znaaja je da povrinska voda ne ulazi u drenau, da
je ne bi zamuljivala.
Odvodni kanali koji prelaze preko drenae moraju biti obloeni tako da ne proputaju vodu u
drenau.
Kada se preko kontrolnih okana i izliva ustanovi da voda ne protie drenaom , iako je prije
toga tekla, vri se proiavanje drenanih sistema od mulja i prepreka (uginuli jeevi, kornjae i
slino).
Na izlivima drenaa (slika 32) obino dolazi do zasipanja zemljom iz stranica kanala,
zavijavanja, stvaranja leda, zarastanja izliva u korov, nepravilnog funkcionisanja abljih poklopaca i
slino.
Izliv treba da bude uvijek ist kako ne bi stvarao usporavanje vode u drenai, koja moe da
izazove velike poremeaje u podlozi i trupu pruge.

34

Slika 32 Izliv drenae

Rekonstrukcija neispravnih djelova drenaa
lan 73
Neispravne djelove drenaa treba rekonstruisati u sljedeim sluajevima:
kada se konstatuje da se voda iz drenaa izliva van tajae zbog poremeaja u njoj;
kada se drenaa zamuljuje zbog slabog filtriranja podzemne vode koja se u nju uliva;
kada je zbog povrinskih pokreta poremeen poloaj drenae.
U drenanim sistemima svih vrsta ugrauju se okna, odnosno drenani bunari na odreenim
rastojanjima, preko kojih se u toku eksploatacije kontrolie pravilno funkcionisanje drenaa.
Drenana okna i drenani bunari treba da budu jasno obiljeeni i zatvoreni propisnim
poklopcima.
U dubljim oknima, odnosno bunarima treba da budu ugraene penjalice preko kojih se moe
spustiti do tajae drijena.
Okna, odnosno drenanI bunari izrauju se na svim mjestima gdje se sastaju dvije ili vie
drenaa, na mjestima gdje pojedine drenae mijenjaju pravac pod otrim uglom, kao i na svakih
50m odstojanja.
U drenanim potkopima drenani bunari izrauju se na odstojanjima 50 do 100 m i na svim
mjestima gdje ima kaskada i tajaca.
12. Bioloko - tehniki radovi
Biloko tehnika zatita
lan 74
Za zatitu od erozije postojeih kosina nasipa, usjeka i zasjeka, kao i padina, osim
graevinskog materijala iz l. 58, 61 i 64 ovog pravilnika, primjenjuje se i bioloko - tehnika zatita
(vegetacija).
Vegetacija kao zatita, ne primjenjuje se kao samostalna zatita tla na nagibima veim od
1:1, bez kombinacije rastinja i graevinskih objekata (zidii, pleteri, rovovi).

35

Izbor biljnog materijala - vegetacije za zatitu kosina i padina od erozije, vri

objekat prema mjesnim uslovima.
Prije poetka radova na zatiti tla u kosini usjeka vegetacijom, kosina se mora
naglog slivanja atmosferske vode sa padine.
Osiguranje kosine od naglog slivanja atmosferske vode sa padine postie
privremenih zatitnih kanala, zidova, pletera i slino, koji se odravaju sve dok biljni
preuzme potpunu zatitu.

se za svaki
osigurati od
se pomou
pokriva ne

Zatitni radovi ozelenjavanja

lan 75
Zatitni radovi ozelenjavanja na kosinama i padinama na bioloki aktivnom zemljitu mogu
se izvoditi uz prethodno ravnanje i prekopavanje tla.
U poetnoj fazi razvoja erozionih procesa dovoljno je da se zemljite na padini iznad pruge
obradi u pojasevima irine 20 m do 50 m, to zavisi od nagiba padine, pri emu raspored rastinja
mora da bude takav da sigurno sprjeava razorno dejstvo vode koja se sliva niz padinu, s tim da
jedan od tri pojasa mora da bude pod travnim pokrivaem od smjee klasastih trava i mahunarki
(Leguminosae).
Ve stvorene brazde i jaruge, ako su manjih razmjera, planirati u nivou terena.
Kada su brazde i jaruge jae izraene, kosine jaruga karpirati u blaem nagibu, da bi se
omoguilo spontano razvijanje vegetacije, ili ih formirati sjetvom pogodne smjee trava odnosno
saenjem umskih sadnica.
Kosine i padine u kojima zemlja nije plodna i gdje nema uslova za razvoj odgovarajuih
biljnih vrsta, prethodno treba nasuti plodnu zemlju debljine 15 do 30 cm.
Na mjestima gdje e se saditi rastinje iji se korijenov sistem razvija u dubinu, prethodno
pripremljene rupe treba ispuniti plodnom zemljom.
Na kosinama sa padom veim od 1:1,5, radi sprjeavanja osipanja nasute plodne zemlje,
izrauju se zatitni niski pleteri, zidii u suvom, geomat mree, pobija se ee kolje.
Zatitne mjere kosina nasipa i padina
lan 76
Na kosinama nasipa i padinama kao zatitne mjere primjenjuju se zatravljivanje i
pobusavanje.
Na kosinama usjeka i padinama pored prethodno navedenih mjera primjenjuju se jo i
saenje rastinja i pleteri.
Zatravljivanje kosina nasipa i padina
lan 77
Zatravljivanje sijanjem runo moe se primjenjivati skoro na svim mjestima, a naroito gdje
ima prirodne vlage i gdje postoje uslovi za zalivanje.
Travno sjeme priprema se kao mjeavina vie vrsta u koliini 3,5 do 4,0 kg/ar, odnosno 35
do 40 g/m 2, po mogunosti vrste koje su otporne na suu, koje imaju razgranat korijenov sistem sa
prodorom u dubinu, koje se razmnoavaju podzemnim djelovima (rizomi) i koje traju vie godina, i to
prvenstveno autohtone vrste.
U toku prve godine trava se kosi najmanje 2 do 3 puta, a u toku sljedeih godina po potrebi.
Travnjaci na kosinama treba da budu kompaktni, i redovno se odravaju, i to:
ienjem od korova;
dosijavanjem na mjestima gdje trava izumire;
popravkom mjesta i ponovnim zasijavanjem trave gdje je travni pokriva oteen.

36

Pobusavanje kosina
lan 78
Pobusavanje se vri na kosinama sa padom veim od 1:1,2, gdje je oteano humuziranje i
sijanje sjemena.
Buseni, isjeeni najee u komadima 30 sa 30 cm, debljine 15 cm, treba da budu vrsti i od
mjeavine vie travnih vrsta sa jakim korijenom, koji su izvaeni sa suvog mjesta iz najblie okoline,
i treba ih drati na lageru u manjim naslagama najdue etiri dana, zatiene od sunca,
naizmjenino okrenuto trava na travu.
Kosine na kojima e se polagati busenje prethodno treba popraviti i izbrazdati grabuljom.
Na pripremljenoj kosini busene treba reati sa preklopom spojnica ili, ako to nije dovoljno,
slagati busen preko busena (slika 33).
Na padovima veim od 1:1,2, svaki drugi busen treba privrstiti za podlogu koljem duine
25cm presjeka 1 do 2 cm.
Ukoliko se na pojedinim busenima trava nije odrala, vri se popravka sjetvom sjemena.

Slika 33 Pobusavanje: busen preko busena

Zatita kosina rastinjem
lan 79
Rastinje raznih vrsta, samostalno ili u kombinaciji sa zatravljivanjem ili pobusavanjem,
upotrebljava se za efikasniju zatitu od erozije.
Kombinacija zatravljivanja i rastinja primijenjuje se na nagibima veim od 1:2.
Rastinje se sadi prije sijanja sjemena.
Rastinje treba da je otporno i dugotrajno, da ima razvijen korijenov sistem i da podnosi
orezivanje.
Rastinje se sadi u pojedinano iskopanim rupama, u ahovskom poretku, u rovovima ili
sadiljkama.
Razmak sadnica odreuje se prema nagibu terena, predvienim vrstama i sistemu saenja, i
kree se od 0,25 m do 1,0 m.
Za vezivanje terena prvenstveno se sadi bagrem, izuzev na laporovitom zemljitu, a osim
bagrema, za poumljavanje erodiranih terena, u zavisnosti od klimatskih i pedolokih uslova
podruja, mogu se saditi i: crni bor, bijeli bor, alpski bor, primorski bor, crni jasen, crni grab, breza,
hrast kitnjak, gorski javor i dr, a na vlanim terenima topole, vrbe, jove i ameriki jasen.

37

Zatita slabije erodirane povrine

lan 80
Slabije erodirane padine poumljavaju se sadnjom sadnica u jame.
Jame se kopaju u dubinu i irinu od 30 do 50 cm.
Sadnice se postavljaju vertikalno u jame, ile se pokriju plodnom zemljom iz gornjeg sloja,
koju oko ila lagano rukom treba zbiti, a zatim zatrpati jamu.
U jarugama vrlo strmih obala najprije se izbue rupe, a zatim se drvenom sadiljkom
uvruju sadnice.
Sadnja vrbe i topole redovno se vri reznicama od dvogodinjih izbojaka duine 30 do 80cm,
sa 3 do 5 pupoljaka.
U mekom i vlanom zemljitu reznice se prosto pobijaju u zemlju, pri emu treba paziti da 1
do 2 pupoljka ostanu na povrini.
U tvrdom zemljitu prethodno se sadiljkom izbue rupe.
Period sadnje rastinja
lan 81
Rastinje se sadi u toku proljea (mart, april) ili u toku jeseni (oktobar, novembar).
Rastinje treba redovno njegovati i odravati, a prve godine po saenju sadnice treba ee
zalivati.
U toku prve dvije godine osuene sadnice se zamjenjuju.
U treoj godini sadnice se orezuju i formiraju prema namjeni i uslovima terena.
Dok rastinje ne pokrije tlo, teren treba istiti od korova svake godine.
U sluaju pojave biljnih bolesti, blagovremeno se preduzimaju mjere zatite.
Proreivanje sadnica se vri prema potrebi.
Zatita kosina pleterima
lan 82
Pleteri, mrtvi ili ivi, podiu se na kosinama i padinama da olakaju i ubrzaju podizanje
biljnog pokrivaa (zatravljivanje ili pobusavanje), ili se polja stvorena pleterom zaspu kamenom i
odravaju se dok vegetacija ne preuzme zatitu od erozije.
Mrtvi pleteri izrauju se od jednogodinjeg ili dvogodinjeg vrbovog, ljeskovog i drugog
podesnog prua po ukrtenom sistemu (mrea - slika 34).
ivi pleteri od prua, ili jednogodinjih ili dvogodinjih reznica vrbe (Salix vinalis, Salix
purpurea, Salix caprea), rijee topole (Populus canadensis), podiu se na strmim kosinama kada je
potrebno odmah sprijeiti odnoenje materijala.
ivi pleteri od prua podiu se u rano proljee, najee po ukrtenom sistemu sa pomonim
koljem (slika 35a) ili bez kolja (slika 35b).
Prue i kolje ubada se pomou kolca od tvrdog drveta ili uskije, u prethodno neto ire
napravljene rupe.
ivi pleteri od reznica sadnica podiu se prvenstveno u toku jeseni po istom sistemu kao i
ivi pleteri od prua, sa tom razlikom to je materijal pripremljen u rasadnicima, a reznice oiljene.
Na slobodnom prostoru izmeu pletera treba saditi rastinje preteno niskog rasta, sa
razgranatim i dubokim korijenima.

38

Slika 34 Mrtvi pleteri

Slika 35 ivi pleteri

39

13. Kontrola zemljanog trupa

Vrenje kontrole zemljanog trupa
lan 83
Kontrola stanja zemljanog trupa, radi uoavanja svih promjena koje mogu imati posljedice po
bezbijednost saobraaja, vri se poslije:
- jaih padavina, pljuskova;
- osjetnijih temperaturnih promjena;
- naglog topljenja snijega, i
- duih kinih perioda.
Na osnovu kontrole iz stava 1 ovog lana, struna komisija predlae mjere za sanaciju
zemljanog trupa tako da se na osnovu predloga moe napraviti projektni zadatak za izradu tehnike
dokumentacije.
14. Odravanje mostova i propusta
Pojmovi
lan 84
Propustima se smatraju objekti sa rasponom glavnih nosaa 5,0 m na leitima ili sa
zglobovima, a ukoliko ovi objekti nemaju leita ili zglobove, ta mjera ( 5,0 m) se odnosi na otvor.
Mostovi su objekti sa ukupnim rasponom glavnih nosaa >5,0 m na leitima ili sa
zglobovima, a ukoliko ovi objekti nemaju leita ili zglobove, ta mjera (>5,0 m) se odnosi na otvor.
Mostovima i propustima smatraju se i podvonjaci, pjeaki prelazi iznad pruge ako su
osnovna sredstva eljeznike infrastrukture, podzemni prolazi ka peronima, signalni mostovi i
signalne konzole.
Cjevovodi i vodovodi koji sa svojim zatitnim konstrukcijama, odnosno cijevima prolaze ispod
pruge, u zavisnosti od prenika cijevi (> 5,0 m ili 5,0 m), prema svojim dimenzijama spadaju u
mostove ili propuste.
Ovaj pravilnik primjenju se i na odravanje:
zajednikih stubova mostova sa posebnim konstrukcijama za prugu i javni put,
zajednikih stubova i zajednikih konstrukcija mostova za prugu i javni put, gdje je
eljezniki kolosjek potpuno odvojen od kolosjeka za javni put,
postojeih mostova za prugu i javni put sa zajednikim stubovima, zajednikom
konstrukcijom i zajednikim kolosjekom i kolovozom.
15. Evidencija i tehnika dokumentacija
Vrsta dokumentacije
lan 85
Za objekte iz lana 84 ovog pravilnika, pravno lice koje upravlja eljeznikom infrastrukturom
(u daljem tekstu: Upravlja infrastrukture) treba da se vodi evidencija o tehnikim i drugim podacima,
i to:
spiskovi;
knjige eksploatacije i odravanja;
tehnika dokumentacija.

40

Spiskovi za mostove i propuste

lan 86
Spiskovi koji se vode posebno po prugama ili djelovima pruga, treba da sadre najnunije
tehnike podatke o objektu (posebno za mostove, a posebno za propuste):
redni broj mosta odnosno propusta;
kilometarski poloaj aritmetike sredine objekta, u krivini R=... m, u pravoj (ispunjava se
jedno ili drugo) i u nagibu;
naziv vodotoka ili saobraajnice preko koje objekat prelazi;
ugao zakoenja objekta: prav ili kosi pod ..., sa kosinom desno, odnosno lijevo;
vrstu i kvalitet materijala: nosee konstrukcije, stubova, krila, leine grede i temelja;
statiki sistem nosee konstrukcije;
broj i veliinu otvora;
ukupnu duinu objekta (razmak parapetnih zidova krajnjih stubova);
broj i veliinu raspona;
statiku irinu objekta (osni razmak leita);
svijetlu irinu objekta (izmeu unutranjih ivica glavnih nosaa odnosno ograda);
poloaj kolosjeka na objektu;
svijetlu visinu objekta od gornje ivice ine (GI) do donje ivice gornjeg sprega, odnosno
donje ivice rigle portala;
prolaznu visinu ispod objekta (od velikih voda (VV), odnosno nivelete puta do donje ivice
konstrukcije (DIK));
kolovoz (otvoren, zatvoren);
godinu graenja, godinu obnove, godinu rekonstrukcije;
propise na osnovu kojih je objekat raunat;
kategoriju objekta prema dozvoljenom optereenju po osovini i dunom metru;
dozvoljenu brzinu vonje preko objekta (ako postoji ograniena brzina, navodi se razlog
za ogranienje);
podatke o postojanju tehnike dokumentacije objekta (kompletna, samo statiki proraun,
samo crtei i slino);
broj kolosjeka na objektu;
graevinsku visinu (od DIK do GI);
konstruktivnu visinu (od gornje ivice kvadera (GIKV do GI);
tip kolosjeka i nain privrenja;
vrstu i poloaj dilatacionih sprava;
kod elinih i spregnutih konstrukcija: teinu elinih djelova konstrukcije i leita, spojna
sredstva;
povrinu djelova za antikorozivnu zatitu - farbanje;
postupak prednaprezanja;
negabaritna mjesta (zadiranje u slobodni profil);
primjedbe i napomene.
Knjige eksploatacije i odravanja mostova i propusta
lan 87
Knjiga eksploatacije i odravanja mostova i propusta posebno po prugama ili djelovima
pruga i po stacionai, bez obzira na vrstu materijala konstrukcije, sadri:
zapisnik o tehnikom pregledu;
upotrebnu dozvolu;
zapisnik o tehnikoj primopredaji objekta;
prepis ugovora o posebnim pravnim odnosima, obavezi odravanja, dozvole;

41

izvod iz graevinskog dnevnika o nepravilnostima nastalim pri graenju, i pri pregledima i

ispitivanju;
podatke koji slue za ocjenu funkcionalnosti odnosno sigurnosti objekta (vodostaji, kote
temelja i dr.);
zapisnike o izvrenim pregledima, ispitivanjima i probnom optereenju, o emu se vodi
rauna pri narednim pregledima i ispitivanjima;
podatke o obavljenim opravkama.
Na prvoj strani knjige eksploatacije treba da se nalazi nacrtana skica objekta u tri projekcije
(npr: elini most - Slika 36, sa odgovarajuim podacima).

Slika 36 Skica mosta

Poseban prilog knjige za eline i spregnute objekte je evidencija o antikorozivnoj zatiti
(farbanju):
datum izvrenog farbanja;
nain ienja (runo, pjeskarenje, plamen) i vrijeme;
osnovni premaz, broj, materijal, isporuilac, vrijeme;
pokrivni premaz, broj, materijal, isporuilac, vrijeme;
nain nanoenja (premazivanje, prskanje);
povrina (za popravke u procentima od ukupne povrine);
izvoa.
U knjigu evidencije unose se sve nastale promjene na objektima.
Knjiga evidencije omoguava uvid u stanje objekta, bez prepisivanja tehnikih podataka o
objektu koji se nalazi u spisku.
Jednim objektom smatraju se sve konstrukcije za premoenje na zajednikim obalnim i
rijenim stubovima, kao i ti stubovi.
Ako konstrukcije lee uporedo na zajednikim stubovima, a pripadaju paralelnim prugama,
vode se u jednoj knjizi za jednu prugu.

42

Tehnika dokumentacija za mostove i propuste

lan 88
Tehnika dokumentacija treba da postoji za svaki most i propust posebno, po prugama ili
djelovima pruga i po stacionai.
Pregledi i ispitivanja moraju se oslanjati na tehniku dokumentaciju.
Tehnika dokumentacija sadri:
sadraj dokumentacije;
statiki proraun;
crtee na osnovu kojih je objekat izveden, sa svim ispravkama u toku izvoenja,
saglasnost crtea sa izvedenim radovima ovjeren od strane nadzornog organa, a u
sluaju izuzetno velikih mostova, crtei se mogu posebno uvati, s tim to se u
dokumentaciji tog objekta naznaava mjesto uvanja crtea;
proraun teine (specifikacija) za eline, odnosno proraun koliina za masivne objekte;
posebne tehnike uslove;
izvetaj o izvrenju radova (graenje, obnova, rekonstrukcija) i obraun trokova;
podatke o zemljitu i njegovom ispitivanju, o obliku i dubini stvarno izvrenog fundiranja i
o naprezanju u temeljima;
podatke o reperima, stalnim takama i mjernim mjestima;
podatke o mehanikim osobinama upotrijebljenog materijala, o nainu izvoenja,
izvrenim pregledima i ispitivanjima uzoraka;
dokumente o nastalim promjenama od putanja objekta u saobraaj (naknadni radovi,
izmjene, obnova, rekonstrukcija);
graevinski dnevnik i graevinsku knjigu.
Ukoliko za mostove i propuste ne postoji tehnika dokumentacija, ili je ona nekompletna,
potrebno je istu izraditi ili dopuniti sa nedostajuim crteima na osnovu podataka na terenu (crtei
nosee konstrukcije, stubova i sl.).
Ako nedostaje statiki proraun, ili se iz tehnike dokumentacije ne mogu utvrditi podaci koji
odreuju kategoriju mosta, potrebno je izraditi kontrolni statiki proraun za vaeu emu
optereenja.
16. Kontrola stanja mostova i propusta
Vrste kontrole
lan 89
Kontrola stanja mostova i propusta vri se putem:
stalnog nadzora;
povremenih pregleda;
specijalnih pregleda i ispitivanja.
Kontrola putem pregleda i ispitivanja obavlja se od aprila do juna, kako bi se radovi na
opravci mogli preduzeti u povoljno godinje doba, pri emu se uzima u obzir stanje nepravilnosti
utvrene posljednjim pregledom.
17. Stalni nadzor
Vrenje stalnog nadzora
lan 90
Stalni nadzor vri se na osnovu operativnog plana koji se sainjava za svaki objekat.

43

Interval stalnog nadzora za objekte na kojima se due vrijeme ne primjeuju nikakve

promjene moe biti godina dana, osim pregleda provizornih mostova, gdje interval ne moe biti dui
od tri mjeseca.
Stalnim nadzorom uoavaju se neispravnosti koje su spolja vidljive kao:
loe stanje kolosjeka na objektu;
loe stanje kolovozne table;
deformacije ili pukotine u objektima;
znatnije slabljenje presjeka elinih elemenata korozijom;
upadljive vibracije i pomjeranja konstrukcije;
oteenja od velike vode i leda;
oteenja od vozila pri saobraajnim udesima na ili kod mosta;
promjene na objektu od dejstva mraza, sputanja nivoa podzemne vode, klizanja i
slijeganja terena;
prekid raznih vodova na objektu.
Ako se stalnim nadzorom na objektu primijete deformacije i pukotine koje mogu da utiu na
bezbjednost saobraaja, vri se vanredni pregled u obimu koji je obino isti kao kod redovnog
pregleda, u kom sluaju se sprovode graevinske i saobraajne mjere (zatvaranje kolosjeka, puta,
vodenog toka, lagana vonja, pomono podupiranje) u cilju bezbjednog odvijanja eljeznikog
saobraaja.
Stalnim nadzorom nad objektima koji samo premouju postrojenja eljeznice (nadvonjaci,
pjeaki prelazi iznad pruge van osnovnih sredstava upravljaa infrastrukture) konstatuje se da li
stanje objekta ugroava bezbijednost saobraaja i optu sigurnost na postrojenju eljeznica.
O stalnom nadzoru nad objektima vodi se dnevnik, a u sluajevima kada treba preduzeti
odreene mjere, izvjetaj se alje nadlenoj slubi, sa eventualnim pozivom da se izvri i vanredni
pregled.
Zatita elika od korozije
lan 91
Posebnu panju treba obratiti na stanje zatite elika od korozije.
Izgled zatitnog premaza treba stalno kontrolisati, a najea oteenja premaza su
naprsline, mjehurii, pojave re, unitenje gornjih premaza i odvajanje gornjeg premaza od
materijala.
Stalnim nadzorom se vri kontrola istoe povrina (naslage blata, ljaka, pepeo i druga
neistoa) i da li je sprijeeno zadravanje vode na bilo kom dijelu konstrukcije, s tim da svu
neistou treba odmah uklanjati, a zaostalu vodu odvesti i nedostatke premaza odmah otkloniti.
18. Povremeni pregledi
Rokovi za vrenje povremenih pregleda
lan 92
Povremeni pregledi vre se u sljedeim rokovima:
masivni mostovi, izuzev od prednapregnutog betona, i konstrukcije sa ubetoniranim
glavnim nosaima - jedanput u tri godine,
elini (ukljuivo sa spregnutim nosaima) i mostovi od prednapregnutog betona jedanput u dvije godine,
provizorni mostovi - dvaput godinje,
propusti - jedanput u tri godine,
obalni i rijeni stubovi izloeni podlokavanju - poslije svake velike vode, a najmanje
jedanput godinje.

44

Povremeni pregledi elinih mostova i mostova sa spregnutim nosaima

lan 93
Na elinim mostovima i mostovima sa spregnutim nosaima:
a) na kolosjeku se vre pregledi i provjere:
poloaja kolosjeka po niveleti i smijeru;
da li su ine, gdje je to predvieno, zavarene i da li ima pukotina na zavarenim
sastavima;
da li su ine i pragovi propisno privreni za konstrukciju;
debljina zastora na mostovima sa zatvorenim kolovozom u odnosu na debljine
zastora sa projektovanim rjeenjem;
stanje projektom predvienih podmetaa ispod ina;
dotrajalih i oteenih pragova;
da li su u redu sigurnosne odnosno zatitne ine;
da li dilatacione sprave ispravno funkcioniu;
stanja poda.
b) na konstrukciji se vre pregledi:
da pojedini elementi konstrukcije nijesu deformisani, oteeni, izvijeni, uvrnuti,
eventualna mjerenja obavljaju se na istom mjestu gdje su obavljena prethodna
mjerenja, radi mogunosti uporeenja;
dodirne povrine izmeu elika i betona u pogledu eventualno meusobnog
odvajanja;
betona radi utvrivanja naprslina;
stanje premaza i mogui poetak ranja na i oko spojnih sredstava (zakivci, sve vrste
zavrtnjeva, zavareni avovi, nosai ispod pragova), unutranje povrine sanduastih
presjeka naroito u prikljucima kolovoznih nosaa i spregova, kao i du spoja
izmeu betona i elika;
ima li pukotina u djelovima konstrukcije i na zavarenim avovima, naroito na
vertikalnim limovima podunih nosaa u blizini prikljuaka za poprene nosae, na
poetnim i zavrnim ugaonim avovima pojasnih lamela, na prikljucima ukruenja za
pojaseve, na sueonim avovima vertikalnih limova i pojasnih lamela, a ukoliko se ne
vide okom, znaci koji ukazuju na postojanje pukotina su: crvenomrke trake i mrlje du
pukotine, raspadanje i ljutenje boje na mjestu gdje se pojavljuju pukotine (na
sumnjivim mjestima mora se odstraniti prokrivni premaz i takva mjesta paljivo
preledati po potrebi i lupom i otkucavanjem ekiem);
zakivaka u pogledu labavosti nalijeganja glava i avove u pogledu pukotina, naroito
na prikljucima kolovoznih nosaa, na ta ukazuju znaci u boji na glavama zakivaka
odnosno na avovima;
leita i zglobove u pogledu pravilnosti poloaja i rada, istoe, oteenja,
funkcionalnosti, da valjci ne lupaju za vrijeme prolaza vozova i da li su podmazani, i
stanje podlivke;
da li su u redu ureaji za pregled konstrukcije, kanali za kablove, sistem za
odvodnjavanje na mostu, zatitne table protiv vjetra, zatitni ureaji na elektrificiranim
prugama, svi saobraajni znaci, ledobrani i ledolomi, branici pred elinim stubovima
podvonjaka, da li postoji vitoperenje konstrukcije i njenih elemenata, dobro
meusobno nalijeganje elemenata i slabljenje presjeka rom.
c) posebna provjera se vri da li su pjeake staze dobro povezane sa noseom
konstrukcijom i da li su pod i ograda bezbjedni, kao i da li na konstrukciji postoje ograde
na mjestima predvienim propisima;
d) kolovozne ploe spregnutih nosaa pregledaju se kao za masivne mostove;
e) kontrola svijetlog profila objekta u odnosu na slobodni profil;

45

f)

u sluaju potrebe za opaanjem ugiba kontrolie se ugib u sredinjem dijelu raspona, u

optereenom i neoptereenom stanju mosta, i uporeuje sa izvedenim stanjem u
tehnikoj dokumentaciji.
Povremeni pregledi masivnih mostova
lan 94

Na masivnim mostovima, ukljuujui i konstrukcije sa ubetoniranim glavnim nosaima, osim

pregleda kolosjeka kao na elinim mostovima i mostovima sa spregnutim nosaima iz lana 93
stav 1 taka a) ovog pravilnika, vre se i pregledi:
a) zidova naroito noseih djelova, i to u pogledu pukotina, raspadanja, odvaljivanja,
deformacija, ispiranja maltera - rastvora iz spojnica:
da li su u redu izolacija, sistem za odvodnjavanje, dilatacione fuge, zglobovi i prelazni
ureaji;
da li ima ogoljene armature;
da li zatitni sloj betona vrsto prijanja za armaturu, odnosno za eline nosae;
da li ima pojave re po povrini betona, to je posljedica nedovoljnog zatitnog sloja;
da li ima pukotina od mraza koje su paralelne sa kanalima za prednaprezanje, to
treba utvrditi naroito poslije prve zime od putanja u saobraaj.
b) provjere kvaliteta betona otkucavanjem ekiem ili buenjem probnim dlijetom, s tim da
otkucavanjem ekiem beton dobrog kvaliteta daje ist zvonak zvuk, ne osipa se i ne
drobi se, dok tupi zvuk pri udaru ekiem ukazuje i na pojavu upljina u masi zida.
Povremeni pregledi obalnih i rijenih masivnih stubova
lan 95
Pregledi obalnih i rijenih masivnih stubova, krila, kegli, ledobrana, ledoloma i rijenog korita
obavljaju se za vrijeme najnieg vodostanja.
Pored pregleda iz lana 94 ovog pravilnika vre se i sljedei pregledi:
da li se prljavtina i voda zadravaju na leinim gredama odnosno kvaderima;
da li su leine grede odnosno kvaderi oteeni, ispucali i da li su labavi;
da li ima oteenja stubova ispod leita od potresa usljed saobraaja;
da li je nastalo slijeganje i pomjeranje stubova i krila, naroito kod kontinuiranih nosaa;
da li ima oteenja povrine zida od vode, mraza (dotrajalost i ispadanje maltera,
raspadanje kamena, betona), mehanikih oteenja od leda, podlokavanja od erozivne
snage vode, zasipanja od bujiarskih rijeka i potoka (to dovodi do napada na trup
pruge), dubljenja korita, ruenja obala.
Dubina vode oko stubova i ledobrana, radi konstatovanja nastalih zasipanja i podlokavanja,
mjeri se na sljedei nain:
a) u sluaju manjih dubina - letvom sa prikucanom daicom na donjem kraju, da pri
postavljanju na dno letva ne tone u mulj ili meko dno, a letva treba da ima podjelu na po
10 cm;
b) u sluaju veih dubina - kanapom sa teretom mase 10 do 30 kg na donjem kraju i
vorovima obiljeenim podjelom na po 50 cm, a kanap se zabacuje uzvodno, tako da
teret padne na dno kod mjesta mjerenja;
c) u sluaju velikih dubina ehosonderom:
da li ima pukotina i naprslina od unutranjeg naprezanja, od nejednakog slijeganja,
deformacija ili naginjanja, tonjenja;
da li ima skrivenih defekata u zidovima stubova, to se otkriva kucanjem po povrini;
stanje ledobrana i ledoloma, naroito drvenih, jer drvo u tim uslovima kratko traje.
Utvruje se da li su pravilno postavljeni i kako su dejstvovali u prolim zimama kao zatita
mosta protiv navale leda.

46

Ukoliko postoji sumnja da su obalni i rijeni stubovi pod vodom oteeni, moe se koristiti
ronilac, a u posebnom sluaju i podvodna kamera.
Povremeni pregled prednapregnutih mostova
lan 96
Pri pregledu objekata od prednapregnutog betona, osim pregleda u l. 94 i 95 ovog
pravilnika, u pogledu pukotina detaljno se pregleda zategnuta zona sa pretpritiskom.
U sluaju rada pukotina pod saobraajem, ispituje se pritegnutost zavrtnjeva.
Pregledi provizornih mostova
lan 97
Pri pregledu provizornih mostova vri se provjera:
poloaja konstrukcije u sva tri pravca i eventualne izvitoperenosti;
stanja kolosjeka i nosee konstrukcije;
da li kolosjek na konstrukciji i konstrukcija na leitima vrsto nalijeu;
stanja svih zavtrnjeva i okova za vezu;
stanja oslonca (vitlovi, jarmovi), drvenih makaza, klijeta, poklapaa i veza, naroito onih
djelova koji se nalaze u zoni promjenljive vlanosti, kao i mjesta u kojima se moe
zadrati vlaga i pojaviti truljenje, a nije omogueno brzo isuivanje;
oteenja od predmeta koje nosi voda ili od leda.
Provjera se vri i u odnosu na stanje drvenih elemenata: trulost, pukotine, pohabanost,
uvijenost, zgnjeenost, iskrivljenost, prelomi, a naroito na mjestima gdje je drvo izloeno
naizmjeninom kvaenju i suenju.
Povremeni pregledi mostova fundiranih na nestabilnim terenima
lan 98
Provjera vertikalnosti ipova na jarmovima (viskom) vri se radi utvrivanja: da li ima
podlokavanja i kojih razmjera, da li meu ipovima pri dubini vode preko 6 m ima podvodnih veza,
da li postoji predvieni kameni nabaaj oko jarmova i meu ipovima u samom jarmu.
Na objektima osjetljivim na slijeganje i objektima fundiranim na nestabilnim terenima, vri se
provjera najmanje jedanput godinje: da li su nastupile promjene u odnosu na posljednja zapaanja,
naroito da li ima novih pukotina ili poveanja postojeih, da li je ouvan slobodan profil na i ispod
mosta, da li je u redu prelaz na trup pruge po osi i niveleti, a pregled obuhvata i nivelisanje
konstrukcije.
Nivelisanje konstrukcije se vri uz poreenje sa prvobitnim stanjem.
Izvjetaji o pregledima
lan 99
O povremenim pregledima iz l. 92 do 98 ovog pravilnika, sainjavaju se izvjetaji o
izvrenim pregledima (u daljem tekstu: izvjetaji).
Izvjetaji se unose u knjigu eksploatacije i odravanja.
U izvjetajima treba da bude sumirano stanje objekta na osnovu uporeivanja sa rezultatima
dobijenim prilikom prethodnog pregleda.
Izvjetaj treba da sadri i vrijeme obavljanja pregleda, lica koja obavljaju pregled i sredstva
kojima je obavljen pregled, i vremenske i tehnike uslove pod kojima je pregled obavljen, sa
prijedlogom mjera koje treba preduzeti.
Podaci o pukotinama naenim pri pregledu sadre: poloaj, pravac, duinu i irinu pukotina
sa skicom, a po potrebi i snimak.

47

U izvjetaju se navodi utvreno stanje, posebno za:

kolosjek;
gornji stroj objekta;
donji stroj objekta.
Izvjetaj sadri i zakljuak sa miljenjem o:
bezbjednosti saobraaja (vozovi i putnici);
bezbjednosti (lica koja se nalaze na, pored ili ispod objekta);
potrebi vrenja specijalnog ispitivanja sa obrazloenjem.
Preduzete mjere po izvjetaju o povremenim pregledima
lan 100
O preduzetim mjerama u skladu sa izvjetajem o pregledu, sainjava se izvjetaj, koji se
unosi u knjigu evidencije i odravanja.
Dokumentacija o preduzetim mjerama se prilae uz tehniku dokumentaciju objekta.
19. Specijalni pregledi i ispitivanja
Vrste pregleda i ispitivanja
lan 101
Specijalni pregledi i ispitivanja mostova i propusta preduzimaju se u sljedeim sluajevima:
a) poslije teih udesa na objektu ili poslije veih elementarnih nepogoda;
b) kada je kod provizornih ili starih mostova potrebno utvrditi uticaj starosti, zamorenosti
materijala, korozije, deformacija u odnosu na stabilnost konstrukcije;
c) utvrivanja stvarnih uslova rada konstrukcije u eksploataciji pod dejstvom statikog i
dinamikog optereenja u cilju utvrivanja uzajamnih dejstava mostova i vozila sa kojima
se prilikom prorauna mostova nije imalo iskustva i nijesu uzeti u analizu prorauna;
d) prikupljanja eksperimentalnih podataka za usavravanje metoda prorauna mostova;
e) odreivanja nosivosti odnosno klase mosta u eksploataciji;
f) promjene eme optereenja u odnosu na eme za koje je most prvobitno dimenzionisan.
Specijalne preglede i ispitivanja vre strune komisije koju ine lica zaposlena kod upravljaa
infrastrukture i strunjaci koji nijesu zaposleni kod upravljaa, ili specijalizovane institucije za te vrste
pregleda.
Pripremu i sprovoenje specijalnog pregleda i ispitivanje vri rukovodilac strune komisije ili
rukovodilac tima specijalizovane institucije.
Lica iz stava 3 ovog lana, koja rukovode specijalnim pregledom ili ispitivanjem, nakon
prikupljanja podataka i prouavanja tehnike dokumentacije, sainjavaju program, koji sadri: dan i
vremenski interval kada e se pregled odnosno ispitivanje izvriti, kratak opis predmeta ispitivanja,
dispoziciju pomonih skela i broj vunih i drugih vozila koja e sluiti za optereenje mosta i slino.
Programom ispitivanja odredie se koji e se elementi mosta i na ta ispitivati, kao i kojim
instrumentima.
Upravlja infrastrukture ili specijalizovana institucija obezbjeuje i postavlja potrebne skele i
druga pomona sredstva radi osmatranja konstruktivnih djelova i radi postavljanja mjernih
instrumenata.
Upravlja infrastrukture pomae u obezbjeenju prostorija za smjetaj instrumenata, o
obezbjeenju prilaza konstrukcijama i preduzimanju neophodnih saobraajnih mjera prema
programu ispitivanja.

48

Vrijeme vrenja pregleda

lan 102
Prije svakog probnog optereenja, konstrukcije se detaljno pregledaju, radi otklanjanja
eventualnih nedostataka koji bi mogli uticati na ponaanje konstrukcije pod optereenjem.
Konstrukcije, i njeni najoptereeniji djelovi, pregledaju se i poslije probnog optereenja, radi
utvrivanja eventualnih nepoeljnih posljedica od probnog optereenja.
Ispitivanje poslije teih udesa ili poslije veih elementarnih nepogoda
lan 103
Ispitivanjem poslije teih udesa ili poslije veih elementarnih nepogoda konstatuju se
eventualna oteenja i slabljenja noseih elemenata koja utiu na normalno odvijanje saobraaja ili
na stabilnost konstrukcije, kao i oteenja ije se otklanjanje mora izvriti u odreenom roku.
Ako se konstatuje slabljenje noseih elemenata ili oteenja (kidanje i deformacije) usljed
udesa, pristupa se i raunskom provjeravanju konstrukcije, a po potrebi i kontrolisanju naprezanja
putem specijalnih instrumenata, kao i provjeri gabarita.
Ledolomi kod mostova na velikim rijekama koje se preko zime zamrzavaju (oteenja
pojedinih ipova, slabljenje veza, podlokavanje), blagovremeno se pregledaju, kako bi se potrebni
radovi mogli izvesti prije nastupanja mrazeva.
Ispitivanje provizornih i starih stalnih konstrukcija
lan 104
Za provizorne i stare stalne konstrukcije, naroito one od elika stare preko 60 godina, preko
odgovarajuih institucija, vri se laboratorijsko ispitivanje materijala ili ispitivanje na terenu.
Na uzorcima uzetim sa mosta ispituje se: jaina na zatezanje odnosno pritisak, istezanje,
zamor i ilavost, kristalografska struktura i, po potrebi, hemijski sastav, a dobijeni rezultati za stari
materijal uporeuju se sa rezultatima za odgovarajui novi materijal.
Uzorci se uzimaju iz najvie napregnutih elemenata glavnih nosaa, i to najmanje po tri
uzorka za svaku vrstu ispitivanja.
Mjesta sa kojih su uzeti uzorci pokrivaju se na podesan nain.
Mjesta za uzimanje uzoraka treba da budu jasno oznaena u programu ispitivanja.
Na betonskim konstrukcijama po potrebi se vade probni uzorci za laboratorijska ispitivanja.
Ispitivanje pod statikim i dinamikim optereenjem
lan 105
Pod statikim ili mirnim optereenjem smatra se optereenje koje stoji na mostu ili se kree
bez udara i trzanja brzinom do 5 km/h (puzea vonja), s tim da pri dinamikom ispitivanju brzina ne
treba da bude manja od 10 km/h.
Ispitivanje pod dejstvom statikog i dinamikog optereenja vri se u obimu koji zavisi od
rezultata povremenih pregleda, a po pravilu, za svako detaljno ispitivanje mosta na svakoj
konstrukciji ispituje se svaki glavni nosa i po jedan od svake vrste ostalih nosaa, jednak po
konstrukciji i veliini.
U sluaju ispitivanja oteenih objekata, optereuju se oni nosai koji imaju najvie defekata
odnosno ije tehniko stanje najmanje zadovoljava.
Pod statikim optereenjem odreuju se:
ugibi glavnih i kolovoznih nosaa;
nagibi tangente na elastinu liniju kod oslonaca;
naponi u elementima konstrukcije;
pomjeranja pokretnih krajeva glavnih nosaa;

49

 deformacije stubova;
deformacije u vezama, spojevima kao i u fugama, zglobovima, naprslinama;
uglovi nagiba stubova.
Pod dinamikim optereenjem odreuju se:
- ugibi glavnih i kolovoznih nosaa;
naponi u elementima konstrukcije;
amplitude, uestalosti i periodi vertikalnih i horizontalnih vibracija (slobodnih i priguenih)
za glavne nosae i druge elemente.
Horizontalne vibracije mjere se u ravni kolovoza, odnosno na onom pojasu glavnog nosaa
koji je blii kolovozu.
Mjerenje napona i deformacija
lan 106
Naponi i deformacije mjere se po pravilu u onim presjecima konstrukcije gdje su raunski
naponi odnosno deformacije za statiko ili mirno optereenje najvei.
Kada nema potrebe za ispitivanjem podjele napona u presjeku elementa, mjere se samo
ivini naponi, a naponi u teitu presjeka odreuju se iz povrine dijagrama napona.
Na armirano - betonskim elementima naponi se mjere kako u betonu tako i u armaturi.
Naponi smicanja i lokalnog pritiska mjere se na jako napregnutim mjestima, u nastavcima i
spojevima, kao i deformacije u spojevima armirano-betonskih elemenata spregnutih konstrukcija.
Slijeganje oslonaca i horizontalna pomjeranja stubova
lan 107
Slijeganje oslonaca pod dejstvom optereenja mjeri se prvenstveno na novosagraenim
mostovima, gdje se mogu javiti znatna slijeganja ne samo usljed slijeganja i deformacije, ve i usljed
sabijanja u spojnicama stubova, a slijeganje starih masivnih stubova mjeri se samo ako postoji
sumnja u stabilnost tla.
Horizontalna pomjeranja stubova mjere se u sluaju naginjanja ili neravnomjernog slijeganja,
i u sluaju pojave horizontalnih sila.
Vozila za ispitivanje optereenja mostova
lan 108
Lokomotive i kola za ispitivanje odabiraju se prema vrsti ispitivanja.
Lokomotive kojima se vri ispitivanje treba da budu opremljene kao za redovnu
eksploataciju, sa dovoljno zaliha vode i goriva i sa ispravnim brzinomjerima, a po pravilu, se koriste
najtee lokomotive koje su u saobraaju na toj pruzi, odnosno one koje izazivaju najnepovoljnija
dejstva.
Teka teretna kola treba da budu jednakih konstrukcija i razmaka osovina.
Za eljezniko - drumske mostove optereenja se kombinuju jo i sa kamionima i drugim
drumskim vozilima (traktori i drugo) koja su sposobna da svojim intenzitetom izazovu maksimalne
mogue uticaje.
Prije ispitivanja, utvruje se teina svih vozila, a ako se ispitivanja vre u blizini eljeznike
stanice, ili mjesta gdje se moe izvriti mjerenje, utvruje se bruto - teina vozila, a u sluaju
nemogunosti mjerenja bruto - teine, teina vozila se uzima prema zvaninim podacima o teini, a
teina tereta (pijeska, zemlje, uglja i drugog materijala u rasutom stanju) prema zapreminskoj teini
ili putem posebnog mjerenja.
Kada se radi o obimnijim ispitivanjima u toku kojih lokomotiva mijenja svoju teinu zbog
potronje vode i goriva, uzima se u obzir tzv. faktor tendera, s tim da se poslije svake serije vonji
ili poslije svakog proteklog asa rada, ponovo odreuje teina vunog vozila.

50

Broj i odgovarajui redosljed vozila, kao i raspored optereenja voznog parka po duini i
irini mosta, odreuje se iz uticajnih linija za odgovarajue elemente, a ako ne postoji statiki
proraun, za neke elemente konstrukcije (na primjer tapovi ispune reetkastog nosaa) ne moraju
se izraunavati i crtati uticajne linije, ve se optereenje postepeno pom jera dok se u posmatranom
presjeku elementa ne postigne maksimalni uticaj (eksperimentalno iznalaenje najnepovoljnijeg
poloaja optereenja).
Mjerni instrumenti
lan 109
Za mjerenje deformacija primjenjuju se mjerni satovi osjetljivosti 1/10 do 1/100 mm,
deformetri, klinometri i drugi instrumenti, a za mjerenje napona mehanike i elektrine tenzometri,
mjerne trake duine:
za eline mostove 10 do 25 mm,
za betonske mostove 80 do 200 mm.
Mjerni instrumenti za ispitivanje dinamikih uticaja, treba da imaju sljedee karakteristike:
mjerna frekvencija (najvea frekvencija koju moe dati instrumenat sa odstupanjem +3 i 5%) za mjerenje na elinim mostovima mora iznositi najmanje 500 Hz, a za mjerenje na
betonskim mostovima 300 Hz;
oscilografi treba da imaju ureaj koji na registrujuoj traci ucrtava jednu kontinualnu liniju
koja predstavlja vremensku bazu na kojoj se pomou kontakta na inama registruje
poloaj voza na mostu;
ureaj za badarenje treba da je podesan, tako da se dovoenje instrumenta u
ravnoteno stanje moe obaviti nesmetano u intervalu izmeu dvije vonje;
amplitude instrumenta za pokazivanje rezultata moraju biti dovoljno velike da bi se
ordinate mogle oitavati sa tanou koja ne odstupa vie od 2%.
Svi instrumenti koji se u ispitivanjima primjenjuju moraju biti ispravni, badareni i provjereni
na licu mjesta.
Da bi se prilikom ispitivanja eliminisale greke pri oitavanju koja se javljaju usljed
temperaturne promjene, primjenjuju se odgovarajui instrumenti-kompenzacione mjerne trake, koje
se postavljaju na elementima konstrukcije koji nijesu izloeni naprezanju od optereenja voza, a
imaju iste temperaturne uslove kao i elementi koji se ispituju.
Za vrijeme trajanja procesa ispitivanja mora se mjeriti i temperatura vazduha na suncu i u
hladu, a u nekim sluajevima potrebno je mjeriti i brzinu vjetra.
Mjerenje
lan 110
Mjerna mjesta za postavljanje instrumenata, koja su odreena programom ispitivanja
potrebno je prethodno pripremiti - mehaniki i hemijski obraditi, i voditi rauna da se konstruktivni
djelovi mosta ne otete, a po zavrenom poslu:
na elinim mostovima - mjesta sa kojih je skinuta boja treba ponovo premazati,
na armirano-betonskim mostovima - mjesta gdje je obijen zatitni sloj betona radi
otkrivanja armature briljivo zatvoriti (sanirati).
Statike vrijednosti mjere se pod mirnim optereenjem, a za male razlike u vrijednostima pod
puzeom vonjom u oba smjera, uzima se srednja vrijednost dva uzastopna para vonji, dok za
vee razlike, vrijednosti se obrauju posebno za svaki smjer vonje, odnosno za svaki uzastopni par
vonji u jednom smjeru.
Pri dinamikom optereenju, po pravilu brzine treba poveavati po 20 km/h, ili manje ako se
radi o kritinim brzinama sa pojavama rezonancije (posebno rezonancije u podunim, poprenim i
glavnim nosaima), s tim da poveanje mora ii do maksimalne brzine dozvoljene na tom dijelu
pruge.

51

Kritine brzine odreuju se putem rauna ili ogleda.

Jedno tranje obuhvata sve vonje preko mosta jedne iste brzine.
Za svaku mjernu taku, svaku brzinu i svaki voz kojim se ispituje, obavljaju se najmanje etiri
vonje preko mosta, od kojih po dvije za oba smjera vonje, koji se posebno oznaavaju, a brzine za
vonju unazad ne smiju biti vee od dozvoljene.
Vonje koje ine jedno tranje obavljaju se to istom brzinom, a odstupanje od propisane
brzine ne smije biti vee od 5 km/h.
Mjerenja na dvokolosjenim mostovima
lan 111
Na dvokolosjenim mostovima mjerenja se obavljaju:
kada voz za ispitivanje prolazi prvim kolosjekom (instrumenti se postavljaju na stranu tog
kolosjeka), dok drugi kolosjek ostaje neoptereen;
kada voz za ispitivanje prolazi prvim kolosjekom, a na drugom se nalazi optereenje od
voza u stanju mirovanja;
kada vozovi za ispitivanje prolaze jednovremeno sa istim smjerom kretanja na oba
kolosjeka.
Za ispitivanje mostova sa vie kolosjeka uzima se u obzir da se pokretno optereenje od
vozova moe nalaziti istovremeno na svim ili nekim kolosjecima, a pri tome se uzimaju u obzir
optereenja na onim kolosjecima i sa onim smjerovima kretanja koji izazivaju najvee statike
uticaje, deformacije na osloncima i u nosaima.
Organizacija ispitivanja
lan 112
Organizacija ispitivanja treba da bude takva da proces ispitivanja bude skraen do
maksimuma to je izuzetno vano kada se u obzir uzimaju temperaturni uticaju i svi drugi uticaji koji
mogu uticati na taan rad instrumenata.
Sporazumijevanje izmeu rukovodioca ispitivanja, voznog i pomonog osoblja mora biti
organizovano putem telefonskih, radio veza ili slino.
Za vrijeme ispitivanja zabranjeno je kretanje pjeaka na mostu i prilazima, kao i prisustvo lica
koja ne uestvuju neposredno u procesu ispitivanja.
Rukovodilac ispitivanja organizuje upisivanje podataka izvrenih ispitivanja, koja se unose u
toku procesa ispitivanja u terenske formulare, a podaci obuhvataju podatke o mostu koji se ispituje,
o mjernim presjecima i mjernim takama, o mjernim instrumentima, o vozovima kojima se most
ispituje, o smjerovima vonji i brzinama i druge podatke u toku ispitivanja (dan, sat i vremenski
uslovi kada je ispitivanje vreno).
Ugibi, naponi i deformacije
lan 113
Po potrebi, ugibi i naponi izmjereni pod optereenjem od voza, mogu se svesti na
odgovarajue vrijednosti pod optereenjem istog intenziteta kao i raunsko optereenje.
Ugibi i naponi se mogu odrediti samo ukoliko je pri mjerenju optereenje postavljeno u
poloaj koji izaziva maksimalni uticaj u ispitivanom elementu, pri emu se obuhvataju dinamiki
uticaji koeficijentom , kao i uticaj izvijanja pritisnutih, odnosno uticaj slabljenja presjeka zategnutih
elemenata.
Elastini ugib izmjeren pri probnom optereenju po pravilu ne smije prelaziti izraunati ugib
za isto optereenje vie od 10%.
Zaostali ugib, izmjeren poslije probnog optereenja, po pravilu ne smije prelaziti 20%
izraunatog elastinog ugiba.

52

Polovina amplitude horizontalne oscilacije u sredini elinih glavnih nosaa po pravilu ne

smije premaiti 1/10000 dio raspona konstrukcije, a pri tome, za mostove u krivini, treba voditi
rauna i o bonom ugibu usljed uticaja centrifugalne sile.
Ako deformacije mostovske konstrukcije, vertikalne ili horizontalne, prelaze date granice, ili
ako pri ponavljanju probnih optereenja zaostali ugibi rastu, odmah se preduzimaju mjere za
utvrivanje uzroka ove pojave.
U sluaju da se nedozvoljene deformacije ne mogu objasniti grekama u statikom
proraunu, materijalu, izradi, ili montiranju, a odstranjenjivanjem konstatovanih nedostataka i
neispravnosti pri ponovnom probnom optereenju nastaju deformacije opasne po funkcionalnost
konstrukcije, komisija daje miljenje o podobnosti konstrukcije za javni saobraaj poslije kontrole
projekta i uporeenja izraunatih i izmjerenih napona.
Probno optereenje
lan 114
Probna optereenja vre se samo za mostove od elika, armiranog i prednapregnutog
betona, kao i za spregnute konstrukcije ako su rasponi vei od 10 m, a izuzetno i za mostove manjih
raspona neuobiajenih koncepcija.
Probno optereenje se ponavlja djelimino ili u cjelosti ako su dobijeni rezultati ispitivanja
nepotpuni ili nepouzdani, ili ako drugi slini razlozi pokau da je to neophodno.
Nosivost mosta
lan 115
Nosivost odnosno kategoriju mosta u eksploataciji prema optereenju koje moe bez
ogranienja saobraati na mostu, odreuje se raunskim putem.
Ako se dokae da je nosivost mosta nedovoljna i da je potrebna rekonstrukcija, za ojaanje
mosta uzima se u raun odgovarajua ema pokretnog optereenja za dimenzionisanje mostova na
novim prugama istog ranga, a u sluaju potrebe za manjim ojaanjima, koja ne spadaju u
rekonstrukcije moe se, na osnovu projektnog rjeenja most na pruzi normalnog kolosjeka ojaati za
nosivost:
- na magistralnim prugama ................................... min 225 kN po osovini i 80 kN / m
- na ostalim prugama ............................................ min 180 kN t po osovini i 64 kN/ m.
U sluaju ispitivanja kod promjene eme optereenja ili izmjene u odnosu na one za koje je
most prvobitno dimenzioniran, u statiki proraun unose se novi tehniki uslovi u pogledu
dozvoljenih naprezanja i dinamikog koeficijenta, kao i novo optereenje.
Konstrukcije pomonih skela i pomonih sredstava za pregled odnosno ispitivanje, treba da
budu podesne, stabilne i sigurne za obavljanje tih radova.
Izvjetaj o ispitivanju
lan 116
Nakon zavrenih ispitivanja struna komisija, podnosi izvjetaj koji sadri:
podatke o lanovima komisije, rukovodiocu ispitivanja, i o sredstvima za ispitivanje;
podatke o namjeni i svrsi ispitivanja;
kratak opis konstrukcije;
datum ispitivanja i uslove pod kojima je izvreno ispitivanje (meteoroloke podatke,
naroito podatke o temperaturi vazduha za vrijeme ispitivanja i sl.);
podatke o probnom optereenju;
rezultate ispitivanja prikazane tabelarno i grafiki;
rezultate ispitivanja uporeene sa raunskim podacima, prikazane tabelarno i grafiki
(izmjerene i raunske vrijednosti);

53

stanje konstrukcije prije i poslije ispitivanja;

miljenje o podobnosti, odnosno sigurnosti konstrukcije za optereenje predvieno
projektom.
Izvjetaj se dostavlja i organu uprave nadlenom za poslove eljeznice.
20. Radovi na odravanju i opravkama elinih mostova i propusta
Zamjena zakivaka
lan 117
Labavi statiki zakivci na konstrukcijama u eksploataciji zamijenjuju se ispravnim da ne bi
dolo do labavljenja susjednih ispravnih zakivaka.
Ako u jednoj vezi ima:
na mostovima graenim poslije 1950. godine vie od 20 %, odnosno u jednom redu vie
od 4 komada labavih statikih zakivaka, ili
na mostovima graenim prije 1950. godine vie od 10%, odnosno u jednom redu vie od
2 komada labavih statikih zakivaka, zamjeni ovih zakivaka treba pristupiti odmah.
Ako se u grupi statikih zakivaka utvrdi preko 1/3 labavih zakivaka, mijenjaju se svi zakivci u
toj grupi.
Prilikom zamjene statikih zakivaka zamjenjuju se i labavi konstruktivni zakivci.
Tokom zamjene veeg broja zakivaka na jednom mjestu, istovremeno treba voditi rauna da
se ne ugroze konstruktivne karakteristike mosta.
Uklanjanje labavih zakivaka radi zamjene vri se tako da se pri uklanjanju ne oteuje
materijal konstrukcije.
Prilikom uklanjanja, ne smiju se obijati glave zakivaka sjekaem, i vriti popravka glave
zakivaka udarcima radi postizanja to boljeg nalijeganja glave i izbjegavanja upljine.
Rupe i navrtke za zakivke
lan 118
Eventualne neravnine i zarala mjesta na materijalu konstrukcije oko rupa uklonjenih
zakivaka treba izravnati glatkim bruenjem.
Djelove konstrukcije na kojima se pri svakom povremenom pregledu odnosno ispitivanju na
istom mjestu konstatuju labavi zakivci, treba detaljnije ispitati i utvrditi uzroke tih pojava.
Labavi zakivci mijenjaju se i obrauju prednapregnutim zavrtnjima.
Labave navrtke obinih zavrtnjeva koje se nau pri pregledu, treba dobro pritegnuti.
Na zavrtnjima ije se navrtke odvijaju i pored eeg pritezanja, iste treba obezbijediti od
nepoeljnog odvijanja ili zamjeniti zavrtanj.
Buenje rupa za zakivke ili zavrtnje na elementima nosee konstrukcije, radi privrivanja
stubova, nosaa, zvunika, cjevovoda, elektrinih provodnika i slino, ne smije se vriti bez
odobrenja Upravljaa infrastrukture.
Naprsline na elinoj konstrukciji
lan 119
Na zavarenim konstrukcijama treba utvrditi naprsline, bilo u avovima ili u osnovnom
materijalu.
Na naprslinama se utvruje njihovo prostiranje, i na njihovim krajevima treba izbuiti po
jednu rupu prenika oko 10 mm, radi sprjeavanja daljeg napredovanja naprsline.
Prije zavarivanja naprslinu ilijebiti tako da bi se moglo izvriti pravilno zavarivanje.

54

Leita na konstrukciji
lan 120
Leita sa oteenom cementnom podlivkom moraju se ponovo podliti, ili ubaciti olovne
ploe odnosno ploe od drugog pogodnog materijala.
Za podlivku se moe, umjesto portland cementa, upotrijebiti i druga vrsta cementa ili drugi
odgovarajui materijal.
Podlivka od cementnog maltera i drugog materijala primijenjuje se samo ako postoji
mogunost da se konstrukcija odigne za vrijeme njegovog vezivanja i potrebnog stvrdnjavanja, u
suprotnom umjesto podlivki stavljaju se ploe od olova ili drugog oprobanog materijala.
Pri obnovi podlivke mora se voditi rauna o tome da izmeu leine ploe i kvadera ne
ostanu praznine i da gornja leina ploa ostane u projektovanom poloaju.
Da bi leita sa valjcima pravilno funkcionisala, treba da se odravati istoa valjaka i ploe
po kojoj se oni kreu, i da se podmazuju i imaju pravilan poloaj, odnosno da nijesu zakoeni, i da
nemaju zaostala pomjeranja na jednoj strani, to se postie posmatranjem pomjeranja pri raznim
temperaturnim uslovima.
U sluaju zakoenja valjaka, krajevi nosaa odiu se hidraulinim dizalicama i valjci
postavljaju u pravilan poloaj, pri emu se odreuje broj i nosivost dizalica raunom, i vri provjera
stabilnosti elemenata koji se poduhvataju dizalicama.
Oteeni leini kvaderi zamjenjuju se novom leinom gredom, od armiranog betona.
Mostovski pragovi i pjeake staze
lan 121
Drveni mostovski pragovi treba da budu tano zasjeeni kako bi nalegli na svoje nosae, a
prilikom obnove i polaganja pragova, treba oistiti njihove nosae, a gornje povrine pojaseva
nosaa ponovo obojiti.
Oteeni drveni pod u kolosjeku na mostu na prugama mijenja se specijalnim limovima
(bradaviasti, izbrazdani).
Pojedinane oteene patosnice na konstrukciji izvan kolosjeka zamjenjuju se ispravnim, po
mogunosti impregnisanim.
Oteeni zatitni sloj betona iznad armature na pjeakim stazama van kolosjeka obnovlja
se cementnim malterom, a montane betonske ploe za pjeake staze na konstrukciji, treba dobro
da nalegnu.
Zatita od korozije
lan 122
Na osnovu stanja utvrenog pregledom eline konstrukcije, odluuje se o obimu
premazivanja te konstrukcije (djelimina obnova premaza, samo djelovi ugroeni korozijom kao i:
kolovozni nosai, prikljuci, vorovi i gornji pojas).
Konstrukciju, treba odravati u istom stanju, uklanjanjem naslaga neistoe, zemlje, pijeska,
ljunka, tucanika, krpa, gvourije, ostatka maltera, betona i drugog materijala.
Ako je mjestimino oteen samo pokrivni premaz, (ako je ispucao ili ima are u vidu
krokodilske koe, mjehurie, ili ako se samo on Ijuti, ili raspada, a osnovni premaz nije oteen)
stavlja se nov pokrivni premaz.
Imajui u vidu da se rade dva pokrivna premaza, prema stepenu njihovog oteenja
premaza, rade se novi prvi i drugi pokrivni premaz ili samo drugi pokrivni premaz.
Ako je mjestimino izbila ra, na konstrukciji na tim mjestima poslije ienja vri se
kompletna obnova sistema premaza (etiri sloja premaza).

55

Nanoenje premaza
lan 123
Premazi se nanose na povrinu prethodno pripremljenu za antikorozivnu zatitu.
Na manjim objektima odnosno pri manjem obimu radova, ienje konstrukcije obavlja se
runo, a pri veem obimu radova vri se mehaniko ienje konstrukcije.
Raspadnuti sloj pokrivnog premaza, treba dobro oistiti etkom i dobro utrljati krpom
natopljenom firnisom.
Od starog premaza moe se ostaviti samo dio koji je potpuno zdrav.
Prije nanoenja prvog premaza, vri se provjera da li je ienje povrina izvreno na
propisani nain, to se unosi u dokumentaciju izvoenja radova, odnosno u poseban zapisnik.
ienje i premazivanje konstrukcije mora da izvodi isti izvoa radova kako bi se u sluaju
reklamacije na kvalitet izvedenih radova izbjegle sporne situacije.
Premazna sredstva
lan 124
Premazna sredstva moraju odgovarati standardima za antikorozivnu zatitu elinih
konstrukcija eljeznikih mostova.
Za eline konstrukcije na istom vazduhu, upotrebljavaju premazna sredstva na uljnoj bazi,
i to za pokrivni premaz siva (RAL 7031) ili zelena (RAL 6011) boja, a iz estetskih razloga mogu se,
npr. u gradovima, upotrijebiti i druge nijanse pokrivne boje.
Za konstrukcije u neistoj gradskoj ili industrijskoj sredini i na mjestima gdje je potrebno brzo
suenje premaza, koriste se antikorozivna sredstva vee otpornosti premaza.
Za konstrukcije u vlanim prostorijama uzimaju se premazi sa bitumenom ili drugim
provjerenim i pouzdanim materijalom.
Svjei premaz treba zatititi od dejstva dima i vrelih gasova.
Radi zatite od korozije moe se primijeniti i metalizacija umjesto premaza ako je to
ekonomski opravdano.
Zatita od vlage i dimnih gasova
lan 125
U svakom spoju prednapregnutim zavrtnjima pristup vlage treba da je sprijeen: u spojne
povrine, u rupe za zavrtnjeve i kapilarnim dejstvom u spiralni kanal izmeu navoja stabla i navoja
navrtke.
Ako se u spoju konstatuje poetak korozije, treba dobro oistiti ivice spojenih elemenata
(koje moraju dobro meusobno nalijegati), glave, navrtke i spoljne djelove - krajeve navoja, i
premazati konzistentnim osnovnim premazima ili kitom.
Na konstrukcijama preko kolosjeka, za zatitu povrina elika koje su izloene neposrednom
uticaju lokomotivskih dimnih gasova, stavljaju se zatitne table u skaldu sa propisima za
projektovanje novih eljeznikih elinih mostova.
21. Radovi na odravanju i opravkama masivnih mostovskih stubova
Opravke masivnih mostovskih stubova
lan 126
Ako su stubovi mostova izraeni od dobrog kamena ili betona, njihovo tekue odravanje
obuhvata popravljanje otvorenih spojnica, ienje glava stubova i povrina ispod glavnih nosaa od
blata i neistoe.
Otvaranje i obnova loih spojnica na dubini od 3 do 6 cm po pravilu se vri runim alatom uz
prethodno ienje i pranje spojnica od starog veziva.

56

Kada se na zidovima starih masivnih stubova pojavljuju mrlje od kalcinisanog krea, kao
znak da je na tim mjestima u toku rastvaranje i ispiranje vezivnog sredstva u spojnicama i poroznim
mjestima zida, to moe dovesti do razaranja obloge stuba kao i do ugroavanja nosivosti stuba, ta
mjesta moraju se popraviti ienjem nastalih upljina i ubacivanjem cementnog rastvora ili maltera
pod pritiskom.
Da bi se kvalitet ubrizganog rastvora poboljao i da bi se olakao njegov prolaz kroz
pukotine u zidu, dodaju se plastine mase.
Ako je obloga erodirana, ili mehaniki oteena, treba da se popravi, prezida, odnosno
obnovi.
Alternativni naini opravke masivnih mostovskih stubova
lan 127
Ako se zbog prirode oteenja stub ne moe popraviti na nain utvren lanom 126 ovog
pravilnika, popravke se vre na jedan od sljedeih naina:
- torkretiranjem povrine stuba bez ili sa ubacivanjem armaturne mree sa sidrima,
izradom dijeliminih (prstenaste), ili cijelovitih obloga od armiranog betona.

Slika 37 Stabilizacija obalnih stubova u sluaju malog otvora

Slika 38 Stabilizacija obalnih stubova u sluaju velikog otvora

57

Nain popravke odreuje se prema prirodi oteenja i uzrocima koji su doveli do oteenja.
Ukoliko popravka stuba nije ekonomski isplativa i ne predstavlja dugorono rjeenje,
neophodno je izvriti njegovu zamjenu ili izvriti izgradnju novog stuba.
Postojee drenae iza obalnih stubova moraju se odravati u ispravnom stanju u skladu sa
l. 71 do 73 ovog pravilnika, kako ne bi dolo do nepredvienog pritiska na zidove stuba.
Nestabilnost obalnih stubova (pomjeranje prema otvoru) malih mostova i propusta moe se
sprijeiti izradom ravne ploe izmeu obalnih stubova (slika 37), a kod velikih mostova izradom
kontrafora (slika 38).
22. Radovi na odravanju masivnih mostova i propusta
Oteenja masivnih konstrukcija
lan 128
Oteenja masivnih konstrukcija u toku eksploatacije nastaju usljed:
loe izolacije i odvodnjavanja;
nekvalitetanog betona, odnosno kamena;
neravnomijernog slijeganja stubova.
Manja oteenja na masivnoj konstrukciji mogu se odstraniti ubacivanjem cementnog
rastvora ili torkretiranjem povrine zida.
U sluaju veih oteenja masivne konstrukcije uklanja se zastor, a da se pri tom ne prekida
saobraaj.
Na malim konstrukcijama, od nekoliko metara, zastor se uklanja odjednom, po cijeloj duini
konstrukcije, a na veim konstrukcijama, uklanjanje se vri u dionicama, ija duina zavisi od
mogunosti premoavanja.
Premoenje se vri pomou paketa ina.
Tip privremene konstrukcije, sa takozvanim viseim paketima ina dat je na slici 39.
Ako je samo obloga mehaniki oteena ili je sklona raspadanju zbog atmosferskih uticaja i
slabijeg kvaliteta, vri se popravka, preziivanje, odnosno obnova.

Slika 39 - Tip paketa pri obnovi izolacije (dimenzije na slici date su u mm)

58

Otvaranje i obnova spojnica

lan 129
Otvaranje i obnova spojnica vri se u skladu sa lanom 126 ovog pravilnika.
U sluaju pojave naprslina, utvruju se njihovi uzroci i vri njihova opravka:
ubacivanjem cementnog rastvora pod pritiskom, eventualno sa dodatkom plastine
mase;
pokrivanjem povrine nosaa torkret-betonom;
izradom armiranobetonske obloge, uz eventualno dodavanje armature po projektu, ime
se ujedno postie i pojaanje nosaa.
Ako su oteenja ozbiljnija, zasvedeni most odnosno propust treba rekonstruisati, a po
potrebi i pojaati (izradom novog svoda od armiranog betona, ispod ili iznad postojeeg svoda), s
tim da se radovi izvode na osnovu odobrenog projekta.
Rastereenje svodova masivnih propusta po potrebi se postie i ubacivanjem
armiranobetonske ploe (slika 40).

Slika 40 Rastereenje malih svodova armirano-betonskom ploom

23. Odravanje tunela
Definicija
lan 130
Tunelom se, u smislu ovog pravilnika, smatraju podzemne graevine u obliku cijevi za
provoenje pruga, i galerije koje su samo dijelimino u brdskoj masi i slue za obezbjeenje pruge
od oburvavanja stijena, lavina, osulina sa padina.
24. Evidencija i tehnika dokumentacija
Voenje evidencije
lan 131
Za objekte iz lana 130 vodi se evidencija:
a) spiskovi tunela,
b) tunelske knjige,
c) tehnika dokumentacija.
Spiskovi tunela
lan 132
Spiskovi tunela sadre osnovne tehnike podatke o objektu:
redni broj u spisku od poetka prema kraju pruge,

59

broj tunela i naziv, ukoliko ga ima;

broj galerije i naziv, ukoliko je ima;
nazive susjednih stanica izmeu kojih se nalazi tunel ili galerija;
kilometarski poloaj ulaznog i izlaznog portala sa kotom GI;
duinu tunela i duinu galerije;
najviu kotu GI u tunelu ili galeriji i kilometarski poloaj;
broj kolosjeka u tunelu: predvien, ugraen;
nagib nivelete i duinu pojedinih nagiba;
vrstu vue u tunelu ili galeriji;
duinu pravaca i krivina, i minimalni radijus (R);
dozvoljenu brzinu vonje kroz objekat - ako postoji ogranienje brzine, navode se i
razlozi ogranienja;
slobodan i svijetli profil u tunelu i galeriji: za dizel ili elektrinu vuu;
godinu izgradnje, obnove, rekonstrukcije;
primijenjene tipove obzide tunelskog profila i materijal od kojeg je obzida izraena;
geoloki sastav brdske mase;
raspored nia i ostava, minskih komora;
maksimalnu visinu nadsloja iznad tunela;
tip gornjeg sloja kolosjeka;
postrojenja u tunelu: poloaj i vrsta kanala za odvodnjavanje i za kablove, vazduni
vodovi, nain provjetravanja;
duinu predusjeka i zausjeka,
postoji li tehnika dokumentacija objekta i koja;
primjedbe (povremena pojava velikih voda u tunelu, poplava spolja, pojava leda i slino).
Redni broj, ili naziv i duina tunela unose se sa tablice koja se nalazi na ulaznom i izlaznom
portalu tunela sa desne strane, gledano ka tunelu.
Tablica je bijele boje, visine 21 cm, a slova i brojevi crne boje, visine 12 cm, irine 7 cm,
debljine 1,8 cm.
Tunelska knjiga
lan 133
Tunelska knjiga se vodi posebno za svaki tunel, po prugama ili djelovima pruga i po
stacionai.
Na prvoj strani tunelske knjige nalazi se skica svijetlog proflila tunela (stvarni slobodni profil
tunela).
U tunelsku knjigu unosi se:
naeno stanje pri pregledima (iz zapisnika);
podaci o kvalitetu materijala obzide:
podaci koji slue za ocjenu funkcionalnosti, odnosno sigurnosti objekta;
podaci o izvrenim radovima u toku eksploatacije;
Sastavni dio tunelske knjige su:
zapisnik o tehnikom pregledu;
upotrebna dozvola;
zapisnik o tehnikoj primopredaji objekta;
zapisnici o izvrenim povremenim pregledima;
zapisnici sa snimanja promjena svijetlog profila tunela sa grafikim prikazima.
U tunelsku knjigu unose se i kasnije nastale promjene na objektima.

60

Tehnika dokumentacija
lan 134
Tehnika dokumentacija, koja se vodi od poetka graenja objekta, a pri primopredaji radova
se predaje korisniku, mora postojati za svaki tunel posebno, po prugama ili djelovima pruga, kao i po
stacionai.
Dokumentacija se, po potrebi, dopunjuje ili djelimino mijenja za radove izvedene na objektu
u toku eksploatacije.
Tehnika dokumentacija obuhvata:
sadraj dokumentacije;
tehniki izvetaj uz projekat tunela;
situacioni plan tunela sa predusjekom i zausjekom i okolinom (objekti iznad tunela moraju
da se vide iz situacionog plana);
uzduni profil;
geoloki profil;
geomehanika i geofizika ispitivanja;
pregled (izvod) ugraenih tipova tunelskih profila po prstenovima, ventilacionih i minskih
komora, nia i ostava, drenaa, mjesta gdje je izvrena kaptaa pijace i drugih voda, kao
i ostalih objekata sa tanom kilometraom;
glavne projekte izlaznog i ulaznog portala;
glavne projekte ventilacionih i minskih komora;
glavne projekte ugraenih drenaa;
detalje ugraenih izolacija;
detalje ugraenih nesimetrinih tipova tunelske obzide;
izvjetaje geologa i hidrologa koji su raeni u toku izvoenja radova;
glavne projekte objekata izvedenih u tunelu (propusti i sl.);
glavne projekte objekata u predusjeku i zausjeku;
detalje o ugraenoj kontaktnoj liniji u elektrificiranim tunelima;
detalje o ugraenim vodovima jake i slabe struje;
detalje o gornjem stroju (opis i crtei);
spisak mjesta gdje su ugraene oznake u tunelu za osu i niveletu kolosjeka sa tanim
mjerama u odnosu na osu kolosjeka i Gl;
izvjetaje o zavretku radova (graenje, obnova, rekonstrukcija) i obraun trokova;
dokumente o nastalim promjenama nakon putanja objekta u saobraaj (naknadni
radovi, izmjene, obnova, rekonstrukcija);
graevinski dnevnik i graevinsku knjigu.
Za postojee objekte za koje nedostaje tehnika dokumentacija, ili je nekompletna vri se
dopuna sa naknadnim i moguim snimanjima na terenu.
25. Kontrola stanja tunela
Vrenje kontrole tunela
lan 135
Kontrola stanja tunela vri se putem:
stalnog nadzora;
povremenih pregleda;
specijalnih pregleda.

61

26. Stalni nadzor

Pregledi
lan 136
Stalnim nadzorom i pregledima vri se kontrola:
svijetlog profila tunela;
stanja tunelske obzide sa konstatacijama uzroka eventualnih deformacija;
stanja sistema za odvodnjavanje tunela, odvodnih kanala, barbakana, drenaa, kaptaa;
izolacije, nia, ostava i slino;
pojave podzemnih voda na tunelskom zidu i njihov uticaj na zid tunela;
gornjeg stroja;
ose pruge i Gl u odnosu na osu tunelske cijevi;
stanja objekata na ulazu i izlazu (portala, potpornih zidova, kanala, kosina u predusjeku i
zausjeku, kao i iznad portala);
zagaenosti vazduha dimnim gasovima i provjetravanja;
oznaka za stacionau, nagiba, Gl, i slino.
Prilikom nadzora i pregleda tunela, treba obratiti posebnu panju na stanje nepravilnosti
konstatovanih pri posljednjem pregledu.
Stalnim nadzorom utvruju se vidne promjene u tunelima koje mogu ugroziti saobraaj, kao
to su:
deformacije tunelske obzide;
oburvavanje odnosno ispadanje brdske mase u neobzidanim tunelima;
vee pojave leda u tunelu;
pojave leda na ulaznom i izlaznom dijelu tunela;
curenje vode na kontaktni vod;
deformacije kolosjeka kao odraz tonjenja ili bubrenja tla ispod kolosjeka usljed raznih
uzroka.
Stalnim nadzorom vri se i osmatranje pojave i irenja pukotina na tunelskom zidu i upljina
iza tunelskog zida koje se otkrivaju kucanjem zida, pri emu na takvim mjestima nastaje tupi zvuk.
Tuneli u kojima je primijeeno irenje pukotina i upljina na tunelskom zidu i iza tunelskog
zida i mogu ugroziti bezbjednost saobraaja, moraju se osmatrati i van planom predvienih rokova
najmanje jedanput u 10 dana.
U sluaju neposredne opasnosti, uvode se sve potrebne graevinske i saobraajne mjere
(zatvaranje kolosjeka, lagana vonja, pomono podupiranje).
O stalnom nadzoru nad objektima vodi se dnevnik.
27. Povremeni pregledi
Obavljanje povremenih pregleda
lan 137
Povremene preglede tunela obavlja struna komisija na osnovu utvrenog programa.
Povremeni pregledi vre se radi utvrivanja stanja tunela u cjelini, i radi otklanjanja utvrenih
nedostataka.
Pregledi iz stava 1 ovog lana obavljaju se:
ako je tunel u dobrom stanju - jedanput u dvije godine,
ako je tunel u loem stanju - jedanput godinje.
Ako su pri posljednjem pregledu zapaene promjene na tunelskom zidu ili kolosjeku koje
mogu imati uticaja na bezbjednost saobraaja, pregledi se obavljaju i ee (vanredni).
Pri povremenim pregledima:
mjeri se svijetli profil tunela;

62

snimaju se mjesta gdje voda curi odnosno gdje se zidovi vlae;

snimaju se pukotine, deformacije, ispadanja, nadimanja, ruenja i slino;
provjerava se poloaj ose kolosjeka u odnosu na osu tunela;
ispituje se zagaenost vazduha dimnim gasovima i brzine strujanja vazduha prilikom
ventilacije;
provjerava se pravilnost funkcionisanja sistema za odvodnjavanje.
Izvjetaje o povremenim pregledima u vidu zapisnika sastavlja struna komisija koja vri
pregled, koji sadri podatke o: snimanju stanja na osnovu uporeenja sa rezultatima dobijenim
prilikom prethodnog pregleda, i mjere sa rokom izvrenja za dalji rad u pogledu redovnog
odravanja tunela.
O preduzimanju i izvravanju mjera iz izvjetaja o pregledu, sainjava se izvetaj, koji se
unosi u tunelsku knjigu.
28. Specijalni pregledi
Vrenje specijalnog pregleda
lan 138
Specijalni pregled tunela obavlja struna komisija, koju mogu initi i strunjaci van eljeznice.
Specijalni pregled se vri naroito:
kada nastupe promjene u tunelskoj obzidi izazvane pritiscima brdske mase, ili
degradacijom i dubokim oteenjima tunelske obzide;
kada nastupe oburvavanja brdske mase u neobzidanim djelovima tunela;
kada treba da se proiri tunelski profil u vezi sa elektrifikacijom tunela;
kada treba da se izvre radovi na ventilaciji tunela;
kada treba da se izoluju zidovi tunelskog profila;
kada je potrebno ojaati tunelski zid;
u sluaju oteenja pri udesima (iskliznua, sudari);
u sluaju elementarnih nepogoda (prodor brdske vode sa poplavom tunela i slino).
Struna komisija sainjava zapisnik koji, pored ostalog, mora da sadri i sljedee:
stanje tunela u odnosu na bezbjednost saobraaja;
grafike prikaze eventualnih deformacija tunela; i
konkretne predloge mjera za otklanjanje naenih nedostataka i osposobljavanje tunela
za bezbjedan saobraaj.
Zapisnik o izvrenom specijalnom pregledu dostavlja se upravljau infrastrukture.
U tunelima na elektrificiranim prugama, povremeni ili specijalni pregledi obavljaju se u
prisustvu strunjaka jake struje za kontaktnu mreu.
Prije snimanja svijetlog profila tunela, provjerava se poloaj ose kolosjeka i GI.
29. Redovno odravanje tunela
Grupe radova na redovnom odravanju
lan 139
Redovno odravanje tunela vri se radi odravanja tunela u ispravnom stanju.
Redovno odravanje obuhvata opravke iz l. 141 do 151 ovog pravilnika.
Redovno odravanje tunela sastoji se iz dvije grupe radova, i to:
radovi na sprjeavanju uzroka zadravanja vode u tunelu koja se sliva iz zidova ili
drenaa, odnosno na sprjeavanju nepoeljnog priliva vode naroito na mjestima gdje je
mogue da se stvara led,
radovi na opravci obzidanih i neobzidanih djelova tunela.

63

Sprjeavanje nepoeljnog priliva vode u tunel, a naroito u predjelima gdje se zbog jakih
mrazeva javlja led, vri se zaptivanjem tunelskih zidova, ulaznih i izlaznih tunelskih portala.
Na elektrificiranim prugama, treba sprijeiti da led sa svoda doe u dodir sa kontaktnim
voznim vodom.
Na mjestima gdje je obzida tunelskog profila izvrena kamenom koji je higroskopan, a time i
neotporan na mraz, ili se radi o nekvalitetnom malteru i betonu, treba sprijeiti dodir odnosno prodor
vode kroz zidove.
Zaptivanje tunela vri se kao: zaptivanje tunelskog zida u cjelini, zaptivanje brdskog
materijala, zaptivanje spoljne strane svoda (ekstradosa) i zaptivanje unutranjih strana svoda
(intradosa).
Radovi na redovnom odravanju tunela
lan 140
Redovno odravanje tunela obuhvata:
a) redovno ienje odvodnih kanala i barbakana od mulja i pijeska;
b) manje opravke na tunelskom zidu kao to su: obnavljanje spojnica malterom,
premazivanje manjih povrina betona gdje postoje segregacije i popunjavanje mjesta
gdje je kamen ispao iz obloga tunela, tako da prijeti daljem irenju oteenja na oblozi;
c) manje opravke na zidu ulaznog i izlaznog portala, ienjem kanala iznad portala od
mulja i pijeska;
d) manje opravke na potpornim i oblonim zidovima u predusjeku i zausjeku,
proiavanjem odvodnih kanala od mulja, pijeska, korova i trave tako da neistoa ne
bude prepreka pravilnom oticanju vode iz tunela;
e) redovno odravanje i popravka objekata na padini iznad tunelskih cijevi kao to su:
kaldrme, drenae, kanali, humuziranje i zasijavanje padine iznad plitkih tunela, odnosno
tunela sa malim nadslojem, kako bi se omoguilo bre oticanje povrinskih voda i
sprijeilo njihovo poniranje u tunel, to bi moglo otetiti tunelske obzide;
f) blagovremeno ienje leda u tunelima na ulaznom i izlaznom dijelu;
g) kavanje i ienje kamena i ostalog materijala u strmim predusjecima i zausjecima koji je
sklon padu, kao i poumljavanje kosina odnosno padina;
h) kavanje labavog kamena u neobzidanim djelovima tunela;
i) izrada, postavljanje i odravanje rezervnih elinih remenata, koje slue za brzu
intervenciju u tunelima gdje su nastupile deformacije profila tunelske obzide, dok se ne
pristupi veoj opravci;
j) kreenje ivica u unutranjosti nia, kao i kosih linija izmeu nia, koje oznaavaju njihov
poloaj;
k) odravanje oznaka u tunelu za osu kolosjeka i Gl, kilometrau, padove i slino;
l) odravanje sistema ventilacije tunela;
m) skretanje vode koja curi na kontaktni vod.
30. Opravke tunela
Radovi na opravci tunela
lan 141
Pod opravkama tunela smatraju se:
injektiranje obzide tunelskog profila;
injektiranje brdske mase neposredno iznad obzide tunelskog profila;
izolacija tunelskog zida sa spoljne strane (na ekstradosu);
izolacija tunelskog zida sa unutranje strane (na intradosu);

64

izrada pojedinanih drenaa u cilju uvoenja podzemnih voda u odvodni kanal, te

drenae mogu biti ukopane u tunelsku obzidu ili izraene iza obzide tunela;
obnova, odnosno zamjena unitenih materijala u spojnicama tunelskog zida runim ili
mehanikim putem;
opravka i proirenje odvodnog kanala u tunelu;
ojaanje i plombiranje tunelskog zida koji je oteen degradacijom obloge.
Uzroci oteenja tunelskog zida su: uticaji od dimnih gasova, uticaji od dejstva agresivnih
podzemnih voda, uticaji leda odnosno mraza, uticaj kondenzovane pare i esta promjena
temperature od vrelih dimnih gasova i pare, i poveanje brdskog pritiska.
Oteenje tunelskog zida dimnim gasovima usljed dejstva sumporne kisjeline iz gasova i
pretvaranja betona u gips, ogleda se u izboenjima na povrini betona, zbog ega je potrebno
izolovati tunelske zidove od vlage.
Razaranje tunelskih zidova pod dejstvom podzemnih voda, koje se esto pojavljuju u toku
eksploatacije, imaju tetno hemijsko i mehaniko dejstvo na beton.
Injektiranje obzide tunelskog profila i injektiranje brdske mase
lan 142
Injektiranje obzide tunelskog profila primjenjuje se na objektima na kojima su spojnice zida,
dugim dejstvom podzemnih voda, unitene, i to samo ako su u pitanju zidovi od kamena koji ne
proputa vodu.
Injektiranje brdske mase primjenjuje se u materijalima u kojima je brdska masa ispucala i
gdje kroz te pukotine prodire podzemna voda koja natapa obzidu tunela, i to samo na onim mjestima
na kojima nadsloj iznad tunelske cijevi nije suvie mali, ili tamo gdje je obzida tunela toliko jaka da
moe podnijeti pritiske koji se pojavljuju prilikom injektiranja.
Injektiranje brdske mase se vri u kombinaciji sa prethodnim injektiranjem samog tunelskog
zida, kao i sa zaptivanjem sa spoljne strane svih onih mjesta na kojima se pojavljivala voda.
Izolacija tunelskog zida sa spoljne strane
lan 143
Izolacija tunelskog zida sa spoljne strane tunela (ekstrados) primjenjuje se za zatitu
tunelskog zida na mjestima gde je on izloen uticaju agresivnih voda, odnosno agresivnog tla i gde
je postojei zid u dobrom stanju.
Sistem izolacije tunelskog zida sa spoljne strane treba, to je mogue vie, izbjegavati.
Naknadno izbijanje injekcione mase iznad tunelskog zida moe izazvati ogromne komine i
pritiske, koji na tim mjestima mogu da unite i sam tunelski zid, zbog ega se za ovakvu vrstu
radova, mora izraditi detaljan projekat i voditi visoko struan nadzor.
Mjerenje brdskog pritiska iznad tunelskog zida je obavezno kako bi se dolo do to realnijih
podataka u pogledu brdskog pritiska, i posljedica koje mogu imati na samu tunelsku cijev.
Iz razloga iz stava 4 ovog lana, sistem izolacije tunelskog zida primjenjuje se samo na
mjestima gdje ne postoje nikakve druge mogunosti izolacije, odnosno gdje su sve druge mjere
nedovoljne.
Primjena sistema izolacije stava 5 ovog lana, vri se samo kod tunela kod kojih je izvrena
izolacija obzide tunelskog profila od agresivnih voda.
Izolacija tunelskog zida sa unutranje strane
lan 144
Izolacija tunelskog zida sa unutranje strane tunela izvodi se na sljedee naine:
postavljanjem izolacionih elemenata sa unutranjih strana tunela;
torkretiranjem unutranjih strana tunela;

65

obnavljanjem i zatvaranjem spojnica u zidovima od opeke ili kamena;

izolacijom sa izradom dvostrukog svoda;
izolacijom metodom drenanih ploa;
izolacijom zida ankerovanjem talasastog lima u tjemeni svod.

Izolacija tunelskog zida sa unutranje strane postavljanjem izolacionih elemenata

lan 145
U sluaju postavljanja izolacionih elemenata kao to su membrane, folije, asfaltmastiksne
ploe, plastine mase (polietilen, poliester), treba:
prvo odvesti svu izvorsku vodu i isuiti podlogu za postavljanje izolacionih elemenata;
na suvi zid nanijeti izravnavajui sloj maltera koji je otporan na tetno dejstvo agresivnih
voda;
poslije zavrenog postavljanja izolacionih elemenata, obavezno se nanosi zatitni sloj od
betona, koji titi izolacione elemente uglavnom od dimnih gasova;
da ukupna debljina izolacije tunelskog profila sa unutranje strane ne zadire u slobodni
profil tunela.
Izolacija tunelskog zida torketiranjem
lan 146
Torkretiranjem se stvara izolacioni sloj vee vodonepropustljivosti i zatita betona od spoljnih
tetnih uticaja, a moe se vriti i opravka razorenog betona u tunelima.
Torketiranje se moe vriti samim torkretom ili armiranim torkretom, stim da se prije
nabacivanja torkreta povrina zida dobro oistiti mlazom vode pomijeane sa deterdentom pod
pritiskom od 10 bara, ili pijeskom pod pritiskom, a slabi djelovi zida moraju se dobro oistiti, i
podloga izrapaviti ako je glatka.
Kada se torkretiraju zidovi kroz koje prodire voda, ta voda se treba prikupiti na odreenim
mjestima, pa zatim ugraditi sidra za koja e se kasnije vezati elina mrea.
Za vlane zidove, prilikom ugradnje prvog sloja torkreta, mjeavini se dodaje i vodeno staklo
(silikat natrijuma) u obimu 3 do 5 % rastvora.
Ugraeni torkret-beton mora se pravilno odravati odravanjem vlage - polivanjem u
vremenu od 14 dana u sluaju portland-cementa i 21 dana u sluaju pucolanskog cementa, i to
poslije 8 do 12 sati poto je izvreno vezivanje.
Kontrola torkreta
lan 147
Kontrola kvaliteta izvrenog torkreta moe biti u toku ugradnje i prilikom prijema torkreta.
U toku graenja vri se provjera: doziranja cementa i pijeska, pravilno odravanje pritiska u
torkret-aparatu, i da li je pravilno oiena podloga za torkret.
Pri prijemu izvrenih radova:
- odreuje se vrstoa torkreta pomou sklerometra;
- pregledaju uzeti uzorci ploa 30x30 cm u cilju pribavljanja rezultata o
vodonepropustljivosti, vrstoi, habanju i otpornosti na mraz;
- prelaze torkretirane povrine ekiem;
- pregleda se dnevnik voen u toku rada;
- vri se kontrola mjesta na kojima se pojavila voda.

66

Izolacija tunelskog zida sa unutranje strane obnavljanjem i zatvaranjem spojnica

lan 148
Obnavljanje i zatvaranje spojnica u zidovima od opeke ili kamena vri se po pravilu mainski.
Radi obnavljanja i zatvaranja spojnica iz stava 1 ovog lana, treba:
prethodno oistiti mlazom vode, pod pritiskom od 10 bara, sav razlabavljeni i troni
malter u spojnicama;
na mjestu gdje se pojavljuje voda zatvoriti odgovarajuom smjesom maltera spojnice na
dubini od 5 cm ispod povrine zida, a zatim izvriti ispunjavanje spojnica;
popunjavanje spojnica se izvodi mainama sa aerocem-smjeom ovazduenog
cementnog maltera, ili cementnog maltera pomijeanog sa pepelom od termoelektrana;
po potrebi pored obnove spojnica djelimino malterisati i zid izmeu spojnica,
malterisanje se obavlja u tri sloja: prvi sloj je sastavljen od maltera mjeavine 1:1 do 1:1,5
drugi od mjeavine u razmjeri 1:2 i trei od mjeavine u razmjeri 1:3 do i 1:3,5, a debljina
sloja maltera je od 2,5 do 3 cm, a nakon zavrenog malterisanja prve dvije nedjelje
odravati potrebnu vlagu za pravilno vezivanje maltera i da se sprijei obrazovanje sitnih
pukotina usljed skupljanja u prilino masnom malteru;
ako se malteriu manje povrine zidova izmeu spojnica, malterisati to vee povrine
odjednom, jer se najee po ivicama javljaju oteenja izolacije;
u kratkim tunelima, gdje postoji intezivno kretanje vazduha i gdje je odravanje vlage
teko, povrine maltera u spojnicama i izmeu spojnica premazati bitumenom koji e
tititi malter od dimnih gasova.
Izolacija tunelskog zida izradom dvostrukog svoda
lan 149
Izolacija tunelskog zida sa izradom dvostrukog svoda radi se po pravilu samo na mjestima
gdje je postojei tunelski svod dotrajao ili gdje je tunelski zid izloen veoma jakom tetnom dejstvu
agresivnih voda.
Obzirom na smanjenje svijetlog profila i ograniene debljine unutarnjeg svoda, izbijanje se
vri za jednu odreenu debljinu (ukoliko to dozvoljava brdski pritisak), i izravnjava stari svod
cementnim malterom, nakon ega se ugrauju izolacione zatitne trake koje ne proputaju vodu, a
zatim glavni nosei svod tunela.
Svod tunela se redovno radi od nearmiranog betona, a zbog njegove debljine mogua je
izrada sa betonom pricanim pomou specijalnih maina koje mogu da pod velikim pritiskom
izbacuju beton sa agregatom veliine zrna i do 20 mm u preniku.
Izrada unutranjeg svoda od betonskih kvadera treba da je najmanje debljine 25 cm.
Izolacija tunelskog zida sa unutranje strane metodom drenanih ploa
lan 150
Za izolaciju tunelskih zidova primjenjuje se metoda drenanih ploa koje se lijepe na dobro
oiene stare zidove pomou brzovezujueg maltera, a ploe se stavljaju po cijelom profilu
tunelskog zida i poslije ugradnje zatvaraju zatitnim slojem od betona.
Kao privremena mjera za izolaciju tunela sa unutranje strane, moe se postaviti krov od
talasastog salonita sa unutranje strane tjemena svoda koji je privren za obzidu tunela putem
metalnih draa.
Iznad salonitnih ploa postavlja se laki ljakobeton, da se izmeu salonita i tunelskog svoda
ne bi stvarao led.

67

Izolacija tunelskog zida sa unutranje strane izrada drenaa

lan 151
Radovima za izolaciju tunela sa unutranje strane svoda obavezno prethode radovi na izradi
drenaa za prihvatanje voda koje izbijaju na povrinu zida.
Ako se na tunelskom zidu s vremena na vrijeme pojavljuju veliki priticaji podzemne vode,
koja zagauje zastor i oteuje gornji stroj kolosjeka, zamuljava odvodni tunelski kanal ili ak izaziva
poplavu tunela pa i obustavu saobraaja, vri se dreniranje vode, i to:
putem drenanih kanala, koji se neposredno ispod mjesta gdje se pojavljuje voda
ukopavaju u zid svoda i oporca, i vertikalnim kanalom dovode u glavni odvodni kanal;
putem polukrunih ili ovalnih gumenih ili keramikih oluka koji se prislanjaju i pomou
torkret-maltera privruju na tunelski zid, a izvorske vode svode u glavni kanal za
odvodnjavanje;
putem izrade drenanih kanala iza tunelskog zida, koji se rade sa perforiranim zidovima
drenaa za prijem vode iz brdske mase;
ako su u pitanju velike koliine vode koje se kreu podzemnim peinama da bi se s
vremena na vrijeme izlile u tunel, svi ti podzemni kanali iznad tunela svode se na jedno,
ili dva mjesta i uvode u glavni odvodni kanal tunela, ako je dovoljnog kapaciteta, ili
posebnim potkopima izvode mimo tunelske cijevi van tunela.
Ukoliko je priliv vode u odvodni kanal (u starim tunelima ispod kolosjeka, u novim tunelima
sa strane kolosjeka) vei nego to to omoguava proticajni profil kanala, vri se proirivanje gornjeg
dijela profila odvodnog kanala ili viak vode odvodi posebnim cijevima.
Na svim mjestima gdje glavni odvodni kanal prima vodu iz drenae, ili iz barbakana, izrauje
se talonica iz koje e se povremeno istiti mulj.
Vrenje opravke tunela
lan152
Prilikom opravki na tunelu:
saobraaj vozova treba se odvija bez ometanja;
primjenjuje se po pravilu mehanizovani rad;
primjenuju se metode koje iziskuju malo radnih operacija u zavisnosti od vremena;
izolacija tunela radi se od tjemena svoda pa nanie;
iza tunelskog zida ne smije se ostavljati nikakva upljina;
materijal kojim se vri opravka tunela treba da ima gustinu i kvalitet na koji ne mogu
tetno uticati dimni gasovi i agresivne vode;
oblaganje brdske mase u tunelima vri se u svim tunelima gdje je brdska masa od stijena
sa pukotinama i stijena koje nijesu postojane na vremenske odnosno atmosferske uticaje
(naroito obratiti panju na brdske mase u tjemenom svodu);
prije izrade izolacije tunela ispituje se agresivnost vode, i koristiti cement koji je otporan
na agresivnosti vode;
prije postavljanja izolacije u tunelu, na podlozi (brdskoj masi ili obzidi) postavlja se tanak
zatitni sloj od jaeg cementnog maltera;
posebnu panju treba obratiti na sastav betona u pogledu granulacije, vodocementnog
faktora i nabijanja betona;
duina opravki i izolacija u tunelu ne smije biti vea od duine prstena da se ne bi
obrazovale naprsline;
novi zid, izolacija ili popravka postojeeg zida, treba da ima stabilnu podlogu, odnosno
materijal starog zida treba da je otporan na dejstvo mraza kako bi mogao da primi
spoljnu oblogu, bilo da se radi o torkretu, malteru ili izolaciji.

68

Prije opravke tunela, vre se detaljna provjeravanja stanja zida i brdske mase iza zida
specijalnim aparatom - periskopom, pomou koga se kroz izraenu buotinu u zidu mogu vriti
potrebna opaanja.
Opravke tunela vre se u skaldu sa izvjetajem o pregledu tunela.
31. Vee opravke tunela
Izvoenje veih opravki
lan 153
Vee opravke tunela izvode se u sljedeim sluajevima:
kada se prilagoava svijetli profil;
kada se ojaava ili ugrauje novi podnoni svod ili temelj oporca;
kada profil tunela nije obzidan pa se zbog geolokih prilika ukae potreba da se tunelski
profil obzida;
kada je potrebno da se zid nekog prstena u tunelu ojaa ili potpuno zamijeni zbog slabog
stanja zida u tom prstenu ili poveanog brdskog pritiska u tunelu;
kada je potrebno da se sklonita i ostava prerade prema novim tipovima tunela;
kada treba izraditi novi kanal veeg profila zbog pojave vee koliine vode u tunelu;
ako se ukae potreba za izmjetanjem odvodnog kanala.
Poveani brdski pritisak koji spada u veu opravku tunela odraava se preko pukotina,
izboenja ili ulegnua na zidu, ispadanja kamena, otpadanja betona, ispadanja maltera iz spojnica,
suavanja svijetlog profila i ruenja zida.
Pukotine mogu biti uglavnom vertikalne i horizontalne u odnosu na osu tunela.
Vertikalne pukotine na tunelskom zidu javljaju se u sluajevima kada su pojedini prstenovi
jae optereeni brdskim pritiskom od susjednih, a horizontalne pukotine javljaju se najee pri vrhu,
ili pri dnu tjemenog svoda i obino su rezultat slabog dimenzioniranja tjemenog svoda.
Kratke pukotine u raznim pravcima nastaju kao rezultat velikih naprezanja zida na tom
mjestu ili slabog kvaliteta materijala u zidu.
Pri izvoenju veih opravki tunela potrebno je voditi rauna:
da se za vrijeme izvoenja radova ne dopusti narastanje brdskog pritiska, zbog ega
treba paljivo izvoditi radove i ne poveavati obim radova bez potrebe;
da se za vrijeme izvoenja radova u tunelu, po mogunosti, to manje ometa saobraaj
vozova.
Sve vee opravke tunela izvode se na osnovu zapisnika o specijalnom pregledu.
32. Mjere za zatitu saobraaja u tunelu
Sprovoenje mjera zatite
lan 154
Mjere za zatitu saobraaja u tunelu sprovode se u sljedeim sluajevima:
iznenadne pojave pukotina koje se ire na tunelskom zidu;
naglog ispadanja brdskog materijala koji ugroava saobraaj u neobzidanim tunelima;
kada je priliv vode toliki da ugroava obzidu tunela;
kada se iznad tunelske cijevi izvode radovi za prolaz saobraajnica (puta, pruge) ili
izgrauju drugi objekti koji e vie opteretiti tunelsku obzidu nego to je proraunom
predvieno;
izvoenja svih radova na opravkama tunelske obzide, kao i svih drugih radova u tunelu
pri saobraaju vozova;
stvaranja leda od kapajue vode koji se sputa na kontaktni vod ili njegovu blizinu (u
profilu pantografa).

69

Mjere za zatitu saobraaja iz stava 1 ovog lana su:

uvoenje lagane vonje kroz tunel (do 20 km/h), sa propisanim signalisanjem mjesta
rada odnosno ugroenog mjesta;
upoznavanje eljeznikog vozopratnog osoblja da na oblinjim stanicama sa jedne i
druge strane tunela na putnikim vagonima zakljuavaju vrata koja bi mogla zadrijeti u
sueni tunelski svijetli profil, kao i da zatvaraju prozore;
ubacivanje odreenog broja izraenih elinih remenata (od starih ina ili profilisanog
gvoa), koje treba da prime poveani pritisak na tunelsku obzidu i da sprijee njeno
razaranje;
osiguranje nekompaktnih brdskih masa elinim ankerima u neobzidanom dijelu tunela,
kao i zidova tunela da bi se sprijeilo njihovo oburvavanje;
ugraivanje specijalnih jakih elinih skela - ramova, iznad kojih se obavljaju radovi, u
cilju odravanja slobodnog profila vozila kroz tunel i nesmetanog odvijanja radova;
ugradnja jakih elinih mrea na neobzidanim djelovima tunela ankerovanjem u brdsku
masu radi zatite od ispadanja sitnog kamena koji moe ispadati usljed: tronosti brdske
mase, oteenja brdske mase od dimnih gasova, mraza i velikih brdskih pritisaka;
ienje leda sa zidova tunela, elektrinih vodova i u profilu pantografa i izbacivanje van
tunela.
Za vrijeme izvoenja radova kojima je zauzet kolosjek i slobodan profil pruge, moe se
obustaviti saobraaj u razmacima od nekoliko sati.
33. Ventilacija tunela
Prirodna i vjetaka ventilacija
lan 155
Ukoliko prirodna ventilacija tunela kroz tunelsku cijev nije odgovarajua, moe se vriti
pojaanje prirodne ventilacije:
kopanjem vertikalnih ahti ne duih od 40 do 50 m;
kopanjem iskopa buenjem sondanih rupa 10 do 20 cm poev od povrine terena;
izradom bonih potkopa.
U tunelima u kojima se potrebna prirodna ventilacija ne moe postii u granicama
ekonominosti, obezbjeuje se vjetaka ventilacija, i to na prugama:
sa dizel-vuom - u tunelima duine preko 1,5 km,
sa elektrinom vuom - u tunelima duine preko 2 km.
Uticaji tetnih gasova u vazduhu u tunelu su bezopasni u sluaju da koncentracija:
ugljen-monoksida (CO) nije via od 0,008% ili 0,1 g/m 3 u sluajevima boravka ljudi u
tunelu do 30 min, i ne vie od 0,0024% ili 0,03 g/m 3 u sluaju boravka ljudi u tunelu
nekoliko asova;
ugljen-dioksida (CO2) nije via od 0,3% ili 6 g/m 3;
sumpor-dioksida (SO2) nije via od 0,0007% ili 0,02 g/m 3;
metana (CH4) nije via od 0,2%;
sumporvodonika (H,S) nije via od 0,0007%;
nitroznih gasova (NO, NO2, N2O, N2O3, N2O5) nije via od 0,5 mg/l vazduha.
Prilikom povremenih pregleda tunela vre se mjerenja zagaenosti vazduha i to 15 minuta
poslije prolaza voza.
Ukoliko se pregledom utvrde prekoraenja granica tetnih gasova preduzimaju se mjere za
poboljanje ventilacije, a u sluaju strujanja vazduha preko 5 m/sek za vrijeme izvoenja radova u
tunelu, preduzimaju se mjere za smanjenje strujanja.

70

34. Galerije
Vrste galerija
lan 156
Na mjestima gdje su esta oburvavanja snijenih masa sa ili bez drobine, ili osuline, po
pravilu se podiu galerije:
tunelskog tipa, izraene kroz brdsku masu, zatvorene, odnosno obzidane ili neobzidane
odozgo i sa brdske strane, dok su sa suprotne strane ili potpuno otvorene ili se oslanjaju
na kratke ili due stubove od brdskog materijala,
izraene kao vjetake graevine od kamena, betona, armiranog betona, drveta i elika
u usjecima i zasjecima.
Prilikom stalnog nadzora, povremenih i vanrednih pregleda tunela, vre se i pregledi svih
galerija bez obzira na vrstu i tip.
35. Odravanje staninih objekata i postrojenja
Definicija
lan 157
Pod staninim objektima u smislu ovog pravilnika smatraju se: stanina postrojenja, peroni,
pothodnici, rampe i putevi u staninom reonu.
Stanina postrojenja su: kolske vage, postrojenja za snabdijevanje vodom, kontrolni tovarni
profil i jame za okretnice.
36. Kolske vage
Odravanje kolskih vaga u stanicama
lan 158
Odravanje kolske vage obuhvata:
1) odravanje temeljne jame vage, kanala za komunikatore i kanala (cijevi) za
odvodnjavanje jame;
2) odravanje kuice kolske vage i pumpe za vodu;
3) odravanje kolosjeka na vagi i prikljunih djelova kolosjeka;
4) odravanje mosta vage sa polujem;
5) odravanje mjernog aparata sa ureajem slabe struje;
6) odravanje instalacija jake struje u kuici (osvjetljenje, grijanje i elektrine pumpe za
vodu, akumulatori i sl.).
Za bojenje eline konstrukcije i poluja, izuzev noeva i njihovih leita, primjenjuju se
standardi za antikorozivnu zatitu elinih konstrukcija.
Pregledi kolskih vaga
lan 159
Radi utvrivanja stanja kolskih vaga, nastalih promjena i oteenja, i odreivanja potrebnih
mjera za dovoenje kolskih vaga u ispravno stanje, vre se mjeseni pregledi.
Pregledi i preduzete mjere upisuju se u evidenciju vaga za svaku stanicu, a potpisuje lice
koje je izvrilo pregled.
Pored mjesenih pregleda, u sluaju promjene stanja kolske vage, a posebno u sluajevima
poveanog obima korienja vage, vre se vanredni pregledi.

71

Redovni pregledi odravanja postrojenja jake struje kod kolske vage moraju se obavljati
mjeseno, a po potrebi se obavlja i vanredni pregled tih postrojenja.
Pregledi i opravke postrojenja jake struje kolske vage koje se moraju preduzeti, upisuju se u
evidenciju vaga te stanice.
Pregledom kolskih vaga koji se vri jedanput godinje, utvruje se: stabilnost, osjetljivost i
tanost kolske vage.
Mjeseni i godinji pregledi kolskih vaga vre se nezavisno od pregleda za badarenja.
Sadraj pregleda kolskih vaga
lan 160
Prilikom pregleda utvruje se da li:
su temeljna jama vage i kanali isti, da li u njima ima vode i da li ispravno radi
odvodnjavanje jame i kanala;
postoji neko slijeganje temelja vage i da li ima pomjeranja i pucanja zidova i temeljne
ploe jame, naroito na zemljotresnim podrujima;
su pokrivni limovi na mostu i na kanalima u istom i ispravnom stanju i da li su poklopci
za otvore na svom mjestu;
je kod vage obezbijeen slobodni profil, kao i da li je ist i propisne irine i dubine
ljebova za prolaz tokova inskih vozila;
su ine na vagi ispravno poloene i dobro privrene, odnosno da li ima putovanja ina;
je sauvan slobodni meuprostor izmeu mosta vage i okvira temelja;
je kolosjek s obje strane vage u ispravnom stanju i da li je taj kolosjek s obje strane vage
u pravcu najmanje po 10 m, i u horizontali najmanje po 50 m;
vaga ima potrebnu tablu sa oznakom najvee dozvoljene brzine vonje preko vage;
vaga ima signal za pokazivanje slobodnog prolaza vozila preko vage i da li je ispravan.
Redovan i vanredan pregled kuica kolske vage, kao i njeno odravanje vri se po propisima
za odravanje objekata visokogradnje.
Radi obezbjeenja pravilnog funkcionisanja vage, a u cilju dobijanja odgovarajue potvrde o
ispravnosti od nadlene institucije za mjere, vre se sljedei radovi:
zamjena zidova temelja od opeke zidom od betona;
izrada zasebnog ulaznog otvora sa strane temeljne jame;
proirenje kanala za komunikatore;
produbljenje temeljne jame;
izrada nailaznih ploa duine po 2 m na krajevima temeljne jame radi oslanjanja
prikljunih ina;
izrada odvodnjavanja temeljne jame ponirnice, pomou skupIjajueg bunara sa runom ili
automatskom pumpom;
izrada hidroizolacije temeljne jame;
izrada ventilacije temeljne jame i kuice vage;
izrada kuice za zatitu mjerne sprave i boravak lica koja rukuju vagom.
Radovi iz stava 3 ovog lana, izvode se na osnovu odobrenog projekta.
Tehnika dokumentacija kolskih vaga
lan 161
Za svaku kolsku vagu, u cilju evidencije i pravilnog odravanja, mora postojati tehnika
dokumentacija koja sadri:
nacrt sklopa kolske vage i detaljne nacrte konstrukcija sa podacima o najveem
optereenju za koje je vaga predviena, o teini eline konstrukcije, o najveim
naponima u konstrukciji i najveem ugibu konstrukcije;

72

nacrt temelja i odvodnjavanja sa podacima o visini podzemne vode, o gornjem stroju na

vagi i van nje, kao i o pritisku na tlo;
datum tehnikog prijema izgraene kolske vage i posljednjeg igosanja (badarenja) i
stacionau i broj staninog kolosjeka na kojem je kolska vaga ugraena.
Uz svaku kolsku vagu mora postojati tampano uputstvo za rukovanje i odravanje kolske
vage.
37. Postrojenja za snadbijevanje vodom
Odravanje postrojenja za snabdijevanje vodom
lan 162
Vodostanini bunari iz kojih se voda koristi i za pie, moraju se odravati tako da se ne
zagauju povrinskom vodom.
Bunari iz stava 1 ovog lana, treba da su zidani, a u gornjem dijelu u blizini terena i
betonirani, tako da pokrivna ploa nad bunarom bude za 0,30 m iznad terena.
Pregled stanja bunara vri se jedanput godinje u jesen, i obuhvata: ispitivanje kapaciteta
bunara i bakterioloki pregled vode.
Kopani bunari iste se na svakih tri do pet godina, i ako ne pokazuju bakterioloku
zagaenost.
ienje se vri radi odstranjivanja mulja kako se ne bi zaepili prilivi vode, ime se vre i
potrebne opravke zida bunara.
Po izvrenom ienju i opravkama, sva voda iz bunara iscrpi se do dna, potom se dno
opere istom vodom, a zatim polije krenim mlijekom, na tako oieno dno doda se 0,5 m dobro
opranog ljunka, pa se voda iz bunara ponovo iscrpi, da bi se eventualno zamuljivanje zbog dodatka
krea i novog ljunka odstranilo.
Ukoliko je dno kaldrmisano ili betonirano sa filtrima (filtarska mrea), dodaje se jedan sloj
tucanika, a zatim ljunak.
Odravanje staninih perona
lan 163
Nasuti peroni koriste se na manjim stanicama gdje frekvencija putnika nije naroito velika.
Obostrani popreni pad od sredine nasutih perona prema kolosjecima treba odravati u
nagibu 4%.
Zidani peroni na ivicama treba da su osigurani od stalnog oteivanja (kameni ivinjaci,
elini ugaoni limovi ili drugo).
Gornja povrina zidanih perona (podovi), koja je na manjim stanicama nepoploana, moe
se u toku eksploatacije po potrebi poploati, kamenim, ili betonskim ploicama na sloju nabijene
kamene sitnei.
U sluaju jaeg optereenja, podloga perona se radi od betona, sa ploicama zalivenim
cementnim malterom, ili sa asfaltnom kouljicom debljine 1,5 do 2,0 cm za laki saobraaj, odnosno
oko 5 cm za tei saobraaj (kola sa veim pritiskom).
Odvodnjavanje perona
lan 164
Odvodnjavanje otvorenih zidanih perona izmeu kolosjeka mora biti dvostrano, sa padom
prema kolosjecima u veliini od 4% za nepoploane perone, a za poploane i manje, u zavisnosti od
vrste poda.
U podnoju zida perona izrauje se drenaa ili betonski kanal pokriven perforiranim
ploama.

73

Drenaa izraena u podnoju perona, odnosno betonski kanal pokriven perforiranim

ploama na peronu koristi se i za odvodnjavanje samih kolosjeka izmeu perona.
Za odvodnjavanje samih kolosjeka koristi se i otvoreni zidani peron izmeu stanine zgrade i
prvog kolosjeka.
eoni peroni s obzirom na njihovu veliku povrinu, odvodnjavaju se u staninu kanalizaciju.
38. Peroni
Pregled perona
lan 165
Pregled perona nadstrenice stanice, drenae i kanalizacije vri se jedanput godinje, u
jesen.
39. Podhodnici
Odravanje pothodnika
lan 166
U stanicama sa veoma frekventnim putnikim saobraajem, neophodno je ispod staninih
kolosjeka izgraditi pothodnike sa eonim ulazima i izlazima na perone u skladu sa odgovarajuim
projektom i uz potovanje standarda pristupanosti za sve kategorije putnika.
Za odravanje pothodnika, bilo da su sa noseom konstrukcijom u vidu svoda, ili od
armiranog odnosno prednapregnutog betona, ili od elika, primjenjuju se odredbe l. 84 do 130 ovog
pravilnika.
Pothodnici treba da su osvijetljeni.
Svjetlarnici za dnevno osvjetljenje pothodnika, koji se uglavnom nalaze izmeu kolosjeka i
koji su pokriveni elinim ramovima sa debelim staklima, treba da se redovno iste, i zimi uklanja
snijeg sa njih.
Odvodnjavanje u pothodnicima sprovodi se u staninu kanalizaciju.
40. Rampe
Odravanje rampi
lan 167
Radi lakeg i breg utovara i istovara robe na eljeznikim stanicama, utovarno - istovarne
rampe, kao i magacinske rampe, treba da se odravaju u ispravnom stanju, i da izdravaju pritisak
vozila do 10 t po osovini (zidovi i obloga - pod rampe).
Magacinske rampe ispred i uz robni magacin, koje slue uglavnom za istovar i utovar
denanih poiljki, treba da su pokrivene, osim magacinskih rampi u produetku magacina koje su
vee duine i slue za utovar i istovar kolskih poiljki.
Pod magacinskih rampi treba da je izgraen tako da runa kolica za prevoz robe mogu
saobraati bez tekoa.
Kao najpogodnije obloge za rampe koriste se liveni asfalt i drvene impregnisane kocke.
Zidovi rampi u gornjoj povrini, i na ivici prema kolosjeku, treba da su zatieni od udara
prilikom utovara i istovara kamenim ivinjacima, ili ubetoniranjem elinog ugaonika 120/120 mm do
150/150 mm, a ivice rampe se mogu zatititi i ubetoniranjem ine lakeg tipa.
Rampe treba da imaju betonske ili kamene stepenice za pristup pjeaka na rampu i blagi
navoz za drumska vozila, a irina rampe, treba da je dovoljna za okretanje svih vrsta vozila i da su
osvijetljene nou.

74

41. Tovarni profil

Odravanje tovarnih profila
lan 168
Na eljeznikoj stanici na kojoj se vri utovar veeg broja vagonskih poiljki, treba da postoji
ispravan tovarni profil, koji se postavlja na magacinskom kolosjeku na kome se vri, sa rampe ili na
slobodnoj teretnoj liniji, utovar kolskih poiljki.
Tovarni profil treba da je izraen od trajnog materijala, najpogodnije od elika, i to od cijevi ili
malih profila - ugaonika, ili od starih ina, i da je ubetoniran u zemlji.
Pregled gabarita tovarnog profila vri se jednom mjeseno.
42. Jama za okretnicu
Odravanje jama za okretnice
lan 169
Oslonac mosta okretnice treba da obezbijedi lako okretanje mosta u krugu svoje jame.
U sluaju okretnica sa centralnim osloncem - stoerom, temelj stoera mosta okretnice na
kome cio most lei treba da je stabilan i potpuno centriran.
Kruna ina postavljena u jami okretnice, treba da je iskrivljena za odgovarajui poluprenik,
i treba da bude u horizontali, kako ne bi dolo do zastoja i oteanog okretanja.
Pod jame okretnice, izraen je od nabijenog betona, sa padom od 4% prema centru, na koji
se postavlja betonski slivnik za prijem vode koja odlazi sa poda okretnice.
43. Putevi u reonu eljeznikih stanica
Odravanje puteva u reonu eljeznikih stanica
lan 170
Predstanini trgovi i pristupni putevi stanicama odvodnjavaju se u gradsku kanalizaciju, ili na
drugi podesan nain, a kolovoz u gornjoj povrini treba da je sa obostranim nagibom prema
ivinjacima.
Planum na kome je postavljen gornji stroj kolovoza, treba da ima nagib lijevo i desno od ose
puta da bi se voda mogla ocijediti.
Voda koja se sa plonika i kolovoza sliva, odvodi se u kanalizaciju betonskim slivnicima, u
kojima su postavljene livene reetke dovoljno jake da izdre i teak saobraaj, a slivnici se
postavljaju na 30 m do 50 m jedan od drugog, s obje strane puta, ali naizmjenino.
Ukoliko nema kanalizacije - gradske ili stanine, voda se odvodi se betonskim cijevima ispod
ivinjaka i plonika u kanal pored puta.
44. Objekti za zatitu pruge od povrinskih voda i atmosferskih uticaja
Pravila za izgradnju i odravanje
lan 171
U koritu bujinih tokova, izgrauju se pregradne graevine radi zatite od nanosa, na
dionicama korita u procesu aktivnih poremeaja (oburvine, klizita), ili u profilima gdje je mogue
ostvariti najvee zadravanje nanosa.
Pregradnim graevinama obezbjeuje se:
osiguranje poprenog profila bujinog korita od erozije;

75

smanjivanje uzdunog pada korita, a neposredno s ovim i smanjivanje brzine bujinog

toka i kretanja poplavnih talasa;
zadravanje odreenih koliina nanosa i mehanika stabilizacija procesa oburvavanja i
klizanja kosina obala i padina na uzvodnim dionicama toka.
Objekti za zatitu pruga od povrinskih voda i atmosferskog uticaja svakog proljea, i za
vrijeme i poslije veih padavina, detaljano se pregledaju, radi utvrivanja stanja hidrotehnikih
graevina u rijenom toku.
Sve prepreke u oticanju vode sa pruga treba redovno da se iste od nanosa, velikih blokova
kamena, drvea i granja.
45. Objekti za zatitu od nanosa bujinih tokova
Poprene graevine
lan 172
Pregrade - pragovi i konsolidacioni pojasevi podiu se u koritu bujica popreno na tok, u
sluajevima potrebe mehanikog stabilizovanja poprenog profila korita, zadravanja nanosa i
smanjivanja pada dna korita i brzine kretanja bujinog toka poplavnih talasa, a grade se od kamena
u cementnom malteru, betona, kamena u suvo, ianih korpi (gabioni), drveta, prua i drugog.
Pregradne graevine vee visine, naroito kada nijesu podignute u sistemu po padu
izjednaenja, ili kada je korito vodotoka neotporno, po pravilu se osiguravaju od podlokavanja u
slapitu izradom podslaplja od krupnih komada kamena, sa ili bez bunice, u skladu sa slikom 41.

Slika 41 Pregrada sa slapitem bez bunice

Alternativno izgradnji pregradnih graevina vee visine moe se izgraditi obian
konsolidacioni pojas u visini dna korita, dobro ukopan i dovoljno udaljen od pregrade, to zavisi od
njene visine i debljine prelivnog mlaza.
Na otpornijim dionicama korita nizvodna koncentracija vodenog mlaza moe se otkloniti
proirenjem proticajnog profila.
Pregrada koju je voda podlokala ili zaobila, osigurava se ugraivanjem ianih korpi
(gabioni).
Obalni zidovi nizvodno i uzvodno od pregrade, izrauju se prema potrebi, a nizvodni zidovi
mogu da slue i kao potporni za oteenu pregradu (slika 42).
Ako je podlokavanje nastalo usljed nedovoljnog fundiranja u odnosu na lijevkasto udubljenje
u slapitu pregrade, u formirani vrtlog moe se baciti na gomilu nekoliko krupnih blokova kamena ili
ianih korpi sa ispunom vrtlone jame ljunkom ili sitnim kamenom, preko koje se polae jastuk od
gabiona koji je ankerovan za pregradu.

76

Slika 42 Ojaanje oteene pregrade u slapitu i sa krila gabionima

Izrada ploveeg splava
lan 173
U bujinim tokovima koji ne presuuju, sa sitnim frakcijama vuenih nanosa, podlokovanje
noica pregrade sprjeava se izradom ploveeg splava od drveta (slika 43).

Slika 43 Plovei splav za zatitu pregrade

Naroitu panju treba obratiti na preliv u kruni pregradnih graevina.
Naprsle i odnijete blokove kamena odmah zamijeniti, a ako je graevina od betona,
pretjerano habanje moe se sprijeiti oblaganjem preliva kamenom oblogom (izrade vijenca od
kamena), ili ugraivanjem stare ine.
Ojaanje pregradnih graevina sklonih ruenju zbog nedovoljnih dimenzija ili zbog
dotrajalosti, postie se ugraivanjem elemenata od gabiona sa nizvodne strane (slika 44).

77

Slika 44 Ojaanje i nadvienje pregrada sklonih ruenju gabionima

Ako je kod pregradne graevine dolo do veih poremeaja u zidu usljed dejstva bonih
pritisaka pomjeranjem padina, pristupa se potpunoj sanaciji.
Regulacioni kanali
lan 174
Zemljani kanali, korekcije i kinete izrauju se uzvodno i nizvodno od pruge, sve do glavnog
odvodnog toka, kada se utvrdi da je oteano proticanje bujinih voda i pronoenje nanosa kroz
otvore propusta i mostova.
Regulacioni kanali treba da ispunjavaju sljedee uslove:
- novo korito treba da presijeca prugu, po mogunosti, pod pravim uglom;
- projektnim proraunom profil poprenog presjeka kanala treba da bude isti na itavoj
duini kanala;
- kanal se izvodi do glavnog odvodnog toka sa kotom ua, po mogunosti, neto viom
od nivoa male vode, priblino na koti srednje male vode u glavnom odvodnom toku.
Odravanje obuhvata: ienje manjih deponija nanosa, odravanje kineta i uklanjanje
tetne vegetacije u zemljanim kanalima.
Radi spjreavanja erozije dna u zemljanim kanalima, po potrebi se primijenjuju
konsolidacioni pojasevi u visini dna korita ili se dno potpuno obloi kamenom ili betonom.
Objekti za zatitu padina od erozionih procesa
lan 175
U sluaju tendencije daljeg razvoja erozionih procesa na brdskim padinama (brazde, jaruge),
odnosno produkcije nanosa na slivu bujinih tokova, izgrauju se proste pregradne graevine za
stabilizaciju korita jaruga u kombinaciji sa radovima na poumljavanju i zatravljivanju erodiranih
brdskih padina i kosina obala.
Jako strme padine, sa pojavom linearne erozije (brazde, jaruge) ili na mjestima gdje je
pedoloki sloj vrlo plitak, prije primjene vegetacije potrebno je sanirati izradom konturnih rovova,
gradona i retenzionih pojaseva.
Konturne rovove primjenjivati na jako erodiranim i strmim padinama, a gradone na blaim i
manje erodiranim padinama.
Konturni rovovi
lan 176
Konturni rovovi su efikasno sredstvo za direktnu zatitu duboko izjaruanih stabilnih padina.
Prilikom projektovanja i izvoenja konturnih rovova, primjenjuju se principi:

78

u odreenom odstojanju, pokrivaju se sve gole povrine izmeu uma, stijena i

vododerina;
kopaju se du izohipsa sa horizontalnim dnom;
meusobno rastojanje odreuje se zavisno od kapaciteta rovova i izraunate koliine
vode;
u koritu rovova predviaju se pregrade, odnosno mali popreni nasipi (ekvilizeri) na
odstojanjima 6 m do 12 m, ija je kruna nia od nasipa rova;
svaki rov sa obje strane treba da bude oslonjen na recipijente za vodu (vododerine,
uvale, vrst kameni teren, uma);
konturni rov (slika 45) treba da primi 75% od maksimalne koliine vode koja se oekuje,
sa intenzitetom od 50 mm/h, s tim da se ostatak ne preliva preko nasipa, ve se odliva
poduno.

Slika 45 Standardni konturni rov (dimenzije u cm)

Konturni rovovi izvode se od vododjelnice pa nanie.
Gradoni
lan 177
Gradoni (stepenaste terase) mogu se predvidjeti radi regulisanja slivanja vode niz padine za
vrijeme pljuskova, ali samo na stabilnim padinama.
Prilikom projektovanja i izvoenja gradona, primjenjuju se principi:
- izrada po liniji izohipsa;
- razmak gradona treba da iznosi 3 m do 5 m (i do 8 m), odnosno meusobna visinska
razlika iznosi 1 m do 3 m, to zavisi od nagiba padine i otpornosti tla na eroziju;

79

Slika 46 Gradoni
-

irina gradona je 0,5 m do 1,0 m;

terasa treba da ima nagib prema padini 30%;
sa donje strane gradoni se ne osiguravaju samo na blaim padinama (slika 46a), a na
strmim i krevitim terenima osiguravaju se protiv spiranja busenima, pleterima (slika
46b), ivicom ili oblogom od krupnijeg kamena (slika 46c);
vezuju se za prikladne recipijente;
zemlja u gradonima mora se rastresti do dubine 40 cm do 50 cm;
izrada gradona, po pravilu, poinje od vododjelnice pa nanie.
Retenzioni pojasevi
lan 178

Retenzioni pojasevi od ivih pletera (slika 47a) primjenjuju se na vrlo strmim padinama, u
paralelnim redovima, kampadno, u razmaku od 3 m do 5 m mjereno po terenu.
Pleteri se izrauju od vrbovog ili topolovog kolja, koje se oplete vrbovim reznicama (prue).
Radi efikasnijeg oivljavanja bolje je izraivati nie pletere.
Zasaivanje se vri na zaplavu iza pletera.
Retenzioni zidii (slika 47b) od kamena u suvo primjenjuju se na strmim padinama, gdje
matina stijena izbija na povrinu, a postavljaju se vodoravno po liniji izohipsa, popreno u odnosu
na pravac slivanja vode.
Rastojanje izmeu zidia odreuje se u zavisnosti od nagiba terena i razvijenosti erozionih
procesa, tako da se stvore sigurni oslonci za bioloke radove, a kree se u granicama od 10m do
50m, mjereno po terenu.

80

Slika 47 Retenzioni pojasevi

Stabilizacija korita jaruga
lan 179
U dubokim jarugama velikog podunog pada, a u cilju stabilizacije korita jaruga protiv dejstva
erozije vodom (dubljenje korita, oburvavanje obala), po potrebi se vri stepenovanje korita
podizanjem sistema manjih poprenih graevina od pletera ili od kamena, koji e ublaiti nagibe
kosina, a zatim kosine poumiti ili zatraviti.
Stabilizacija korita jaruga poprenim graevinama od pletera
lan 180
Poprene graevine od pletera mogu biti :
- jednostruki pleteri (slika 48a) od vrbovog i topolovog prua;
- dvostruki pleteri (slika 48b) od istog materijala, na dionicama toka gdje je dejstvo vode
jae, ili u irim profilima korita.

81

Slika 48 Poprena graevina od pletera

Prilikom konsolidacije korita jaruga izradom pletera, radi vee stabilnosti sistema pletera, na
svakih 50 m do 80 m ugraditi solidniju pregradnu graevinu od kamena.
Stabilizacija korita jaruga poprenim graevinama od kamena
lan 181
Poprene graevine od kamena, odnosno rustikalne pregrade (slika 49) izgrauju se u
jarugama i manjim tokovima.
Kamen se obrauje samo ekiem, kako bi se dobilo solidno leite.
Kamen na prelivu treba bolje obraditi, a spojnice po potrebi zaliti cementnim malterom.

Slika 49 Tip rustikalne pregrade (dimenzije u metrima)

Poumljavanje i zatravljivanje kosina
lan 182
Poumljavanje kosina vri se odgovarajuim vrstama iblja i drvea u zavisnosti od
karakteristika terena i klimatskih uslova (bagrem, crni bor, bijeli bor, alepski bor, crni jasen breza,
grab, topola, vrba i sl.)
Za zatravljivanje kosina prvenstveno se koristi trava iz porodice klasastih trava i mahunarki.

82

Na krenjakom zemljitu koristi se najee esparzeta (Onobrychis sativa).

Na glinovitom zemljitu prvenstveno se koristi uti zvjezdan (Lotus corniculatus).
Izbor vrste trave, kao i sjetva mora se povjeriti odgovarajuim strunjacima.
Prvenstveno se biraju autohtone vrste trava, a sjetva iz ruke se obavlja samo na padinama i
kosinama u nagibu do 1:1, dok se na veim nagibima sjetva obavlja u plitkim brazdama (2cm do
3cm) na razmaku 15 cm do 20 cm.
46. Objekti za osiguranje korita rijenih tokova
Vrste osiguranja rijenih tokova
lan 183
Kada je stabilnost zemljanog trupa pruge ugroena dejstvom velikih voda, vri se regulacija
rijenog toka, zatita kosina nasipa, odnosno terena na kome je poloena pruga, izradom
obaloutvrda, paralelnih i poprenih graevina.
Obaloutvrde
lan 184
Obaloutvrde (kameni nabaaji, kamena naslaga, kaldrma, obloga od kamena, betona,
busena, popleta, faina, prua, gabiona i slino), koriste se za utvrivanje nestabilnih kosina obala i
kao oslonac obalama protiv podlokovanja u noici.

Slika 50 - Uobiajene vrste obloga od kamena

Radi postizanja vodonepropustljivosti kamenih obloga, spojnice se zalivaju cementnim
malterom, ili se vri poploavanje (kaldrmisanje) na sloju pijeska pomijeanog sa mazutom, a
spojnice se polau u pravcu matice, da bi se zatitile od ispiranja.
Zatita od erozije u irim profilima korita sa niskim obalama, postie se naizmjeninom
sadnjom crne jove i bijelog jasena, ili kombinacijom vrbe i topole, u vidu dvorednih ili vierednih
drvoreda.
Kameni nabaaj se radi do male vode ili do radne vode koja se nalazi na 0,5 m iznad srednje
male vode.

83

Konstruktivno ojaanje otpornosti priobalnog dna rijenih tokova postie se izradom jastuka
po dnu korita debljine 30 cm, od krupnih oblutaka ili sitnijeg kamena dimenzija 75 mm do 150 mm u
podlozi, i kamena dimenzija veih od 20 cm u gornjem sloju.
Za efikasnu zatitu od podlokovanja priobalnog dna slui jastuk od gabiona ili fainski
madrac debljine 30 cm do 50 cm, ija duina ispred obaloutvrde treba da je dvaput vea od mogue
dubine podlokavanja.
Popravke obaloutvrde
lan 185
Popravke obaloutvrde se vre kamenim nabaajem za vrijeme trajanja velike vode, s tim da
se kasnije oteena obaloutvrda dovede u prvobitno stanje.
Klizanje obloga obaloutvrde zaustavlja se pobijanjem ina, talpi, ipova u noici i
optereivanjem lomljenim kamenom.
Opravka oteene obaloutvrde od kamena ili betonskih blokova, vri se od prirodnog ili
sijanog ljunka, krupnoe vee od 1,50 cm, ili u obliku filtera od tucanika i pijeska.
Paralelne graevine
lan 186
Paralelne ili uzdune graevine, primjenjuju se za formiranje nove obale po utvrenoj
regulacionoj trasi, najee na spoljnoj strani krivine.
Graevine iz stava 1 ovog lana moraju biti na uzvodnom i nizvodnom kraju ukorijenjene u
obalu i mjestimino povezane za obalu poprenim graevinama - traverzama, u skladu sa slikom
51, za razliite sisteme fundiranja:

84

Slika 51 Osiguranje paralelnih graevina od podlokavanja

a) sainjava jedan red gabiona oslonjenih na sloj faina od ivog vrbovog prua i prikladan
je za male rijene tokove;
b) od gabiona fundiran na jastuku i primjenjuje se u rijenim tokovima sa sitnim frakcijama
nanosa;
c) se primjenjuje za rijene tokove koji pronose krupan nanos i izvodi se sa osiguranjima od
kamenog nabaaja ili sa ukopanim rebrima od gabiona na svakih 10 m do 15 m;
d) predstavlja konstrukciju paralelne graevine izraene od kamena sa ili bez podloge od
fainskog madraca.
Ukoliko je paralelna graevina podlokana u noici krute konstrukcije, vri se nabaaj ianih
koeva radi blokiranja podlokavanja i zatvaranja stvorenih udubljenja.
Koji e se tip paralelne graevine primjeniti zavisi od materijala koji se nalazi u blizini, od
karaktera rijenog toka i od otpornosti dna korita.
Poprene graevine - naperi
lan 187
Naperi se primjenjuju kako za zatitu obala, tako i za korekciju rijenih tokova svih kategorija.
Naperi se ne mogu primjeniti u sluaju kada se ne moe ii na suenje profila korita, zbog
toga to je korito vodotoka ve pretjerano usko, ili se ne moe mijenjati linija obale, ili je obala
napadnuta poprenim vodenim strujama koje se ne mogu otkloniti naperima.
Naperi ne smiju prouzrokovati naglo skretanje rijenog toka, ve treba da odbijaju tok rijeke
postepeno i to je mogue mirnije u eljenom pravcu.

85

Naperi se po pravilu ne rade kao izolovani objekti, ve u sistemu od najmanje tri graevine.
Kod pravilno izvrenih regulacija, glave napera izgraenih u sistemu najmanje tri graevine,
odreuju novu liniju obale, dok se meuprostori izmeu napera postepeno popunjavaju rijenim
nanosima sve do potpunog zatrpavanja samih graevina.
Zasipanje prostora izmeu napera rijenim nanosom zavisi od njihovog razmaka, poloaja
prema rijenom toku (upravnih, uzvodno ili nizvodno zakoenih), duine i od toga da li na glavi imaju
krila u vidu ekia.
Nain postavljanja napera
lan 188
Glava napera po pravilu se postavlja iznad nivoa male vode ili radne vode.
U korijenu, naper se moe zavriti i iznad kote velike vode kada se eli otkloniti opasnost
zaobilaenja graevine i oteenja obale.
Glava napera, radi ublaavanja udara vode, izvodi se u blaem nagibu, od 1:3 do 1:10.
Korijen napera potrebno je dobro ukopati.
Klasian tip napera krute strukture od kamena u cementnom malteru uspjeno se moe
primijeniti jedino u brdskim tokovima sa jakom koncentracijom vuenih nanosa krupnih frakcija i na
mjestima gdje se ne mogu oekivati jai procesi erozije dna korita.
Ove graevine se moraju dobro fundirati.
Vrste napera
lan 189
Naperi od kamena u suvo i od ianih korpi, zbog sposobnosti prilagoavanja nastalim
promjenama u koritu vodotoka, su postojani.
Naperi od ianih korpi mogu se postavljati direktno po terenu, prema prethodnom planiranju
do kote najniih depresija korita, ili se u podlozi moe poloiti jastuk od ianih korpi, radi osiguranja
glave napera od erozije po dnu rijenog korita (slika 52).

Slika 52 Naper od gabiona

Erozijom stvorena udubljenja od prelivne vode na nizvodnoj strani, kao i kod glave napera,
potrebno je ispuniti lomljenim kamenom.
Naperi bez jastuka u podlozi mogu se primijeniti u brdskim tokovima ije je korito izgraeno
od krupnih frakcija nanosa, ili kao dopuna ve izgraenih sistema graevina.
Zasipanje nanosom izmeu napera moe se ubrzati naknadnim radovima, koji se sastoje u
izgradnji novih dopunskih graevina kraih duina i produenju krila kod glave napera.

86

Poprene graevine pragovi

lan 190
Pragovi pregrade, primijenjuju se kada se rijeno dno mora osigurati od daljeg
produbljivanja, kao i za zatitu podunih graevina od podlokavanja.
Pregrade se izgrauju od kamenog nabaaja, ili u vidu zida od kamena, ili betona.
Izloeni su oteenju od udara vode i nanosa, a naroito usljed produbljenja koje stvara
prelivna voda preko graevine.
Odravaju se podziivanjem, dopunom odnijetog materijala, a produbljenja na nizvodnoj
strani se ispunjavaju slino kao kod pregrada iz lana 172 ovog pravilnika.
Regulacioni objekti u rijenom koritu kod mostova
lan 191
Promjena profila rijenog toka uzvodno i nizvodno od mosta moe prouzrokovati opasnosti
od podlokavanja rijenih i obalnih stubova, a intenzitet ove vrste erozije zavisi od brzine vode i
otpornosti materijala od kojeg je dno rijenog korita izgraeno.
Ova pojava je naroito snana kod stubova bez uzvodnog kljuna, u sluaju vee zakoenosti
stubova prema pravcu toka velike vode, kao i kod mostova sa veim brojem malih otvora.
Poveanu opasnost od podlokovanja stubova mogu da prouzrokuju vei plivajui predmeti
(stabla, sante leda i slino) ili potopljeni predmeti, blokovi stijena, ostaci poruenih stubova ili
konstrukcija i slino.
Zatita od podlokavanja
lan 192
Nain zatite, vrsta i obim radova protiv produbljivanja rijenog dna u domenu mostova,
zavisi od veliine toka, reima njegovih voda i leda, kao i vrste oteenja nastalih u rijenom koritu.
U sluaju bujinih tokova, za zatitu od podlokavanja stubova, uobiajeno je da se dno
rijenog korita kaldrmie.
Radi sprjeavanja stvaranja skoka (slap) na nizvodnom kraju plonika, koji je zaetnik
regresivne erozije, izrauje se prag - pregrada, ili najmanje kamena naslaga od krupnih blokova
kamena.
Dno manjih rijeka zatitie se kamenim nabaajem, ureajima od ianih korpi (gabioni) i
kombinacijom kamena i faina.
Erozivna jama moe se ispuniti najprije slojem pijeska, zatim ljunkom i eventualno krupnim
kamenom, s tim to se ova operacija po potrebi ponavlja.
Ako je erozija mnogo napredovala treba podziivati stubove mosta, ukoliko je mogue,
pobijati ipove svih vrsta i vriti injektiranje u ljunanu masu ispod podloge stubova.
Nain zatite dna velikih rijeka u podruju mostovskih stubova
lan 193
Nain zatite dna velikih rijeka u podruju mostovskih stubova utvruje se poslije detaljnog
utvrivanja uzroka i veliine oteenja nastalog u koritu.
Zatita dna iz stava 1 ovog lana, vri se:
- popunjavanjem produbljenja ljunkom u sluajevima kada vodotok ne nosi ljunak;
- kamenim nabaajem od mjeavine sitnog i krupnog kamena u dovoljno irokom pojasu
oko stubova kada je napadna snaga toka vea;
- ne samo pored stubova, ve i na mjestima gdje je nastalo opte produbljenje dna korita,
zatita od ogoljenog temelja stubova moe se postii izradom fainskog madraca
posebne konstrukcije optereenog kamenom koji opkoljava stub u pojasu dovoljne irine,
a slina konstrukcija se moe primijeniti i kod obalnih stubova (slika 53).

87

Slika 53 Zatita obalnog stuba od produbljivanja dna

Ostale zatitne mjere
lan 194
Mostovske kegle mogu biti napadnute i podlokane povratnom vodom koja se vraa pod
mostovski otvor.
Neposredna i neodlona zatita u hitnim sluajevima postie se kamenim nabaajem ili
ubacivanjem ianih korpi.
Za trajnu zatitu izrauju se dodatne graevine kojima se sve vode pravilno uvode pod most
i izvode nizvodno od mosta.
Kao preventivnu mjeru protiv nepoeljne erozije - produbljenja rijenog dna u blizini mostova
svih vrsta i na tokovima svih vrsta, predvidjeti zabranu tetne eksploatacije ljunka i pijeska iz
rijenog toka na potrebnom odstojanju uzvodno i nizvodno od mosta.
Regulacioni radovi za poboljanje protoka
lan 195
Regulacioni radovi i objekti u cilju poboljanja protoka u otvoru propusta i mostova su:
a) ienje otvora od nanosa i rastinja koji mogu da skrenu rijeni tok, suze profil korita i
sprijee proticanje, kao i odravanje rijenog korita, ukljuujui i regulaciju na potrebnoj
duini radi osiguranja funkcionalnosti svih radova.;
b) izgradnja usmjeravajuih graevina (nasipi, strujne i paralelne graevine, naperi, uzvodni
i nizvodni kratki nasipi u vidu brkova), radi poboljanja stanja toka vode u profilu mosta i
u neposrednoj blizini;
c) prosijecanje okuka sa uzvodne i nizvodne strane od mosta, to slui istom cilju kao i
radovi pod b);
d) izrada novih ili nadvienje postojeih prateih nasipa uzvodno od mos ta, kada se iz ma
kog razloga ne dozvoljava razlivanje vode uzvodno od pruge;
e) proirenje mostovskog otvora;
f) podizanje mostovske konstrukcije, ako je nisko poloena i smeta proticanju velikih voda,
a pod uslovom da su svi ostali uslovi zadovoljeni, ili u sluaju da se drugim radovima ne
moe postii nesmetano proticanje velikih voda ispod mosta.

88

Pri izvoenju regulacionih radova i objekata u cilju poboljanja protoka, naroito treba voditi
rauna o dubini fundiranja, jer se popravkom reima rijenih tokova poveava proticajna brzina u
profilu mosta, a samim tim bie i vea opasnost od erozije, odnosno sputanja dna rijenog korita.
Zatita rijenog dna i stubova mostova od leda
lan 196
Zatita rijenog dna i stubova mostova se vri kod rijenih tokova na kojima se stvara ledena
kora znatnih dimenzija, bilo da led stoji ili da je nagomilan u sloju debelom po nekoliko metara, ili da
sante sasvim zatvore rijeni profil do dna.
Rijeno korito oko mostova moe biti oteeno ne samo od udara i struganja koje vri led,
ve i znatno vie uslijed smanjenja proticajne povrine za vodu, koja kroz smanjeni profil ispod leda
dobija znatno veu brzinu.
Prva mjera za zatitu rijenog dna i stubova je odravanje rijenog toka u stanju u kome se
ne stvaraju uslovi za zadravanje leda.
Odbrane od leda obuhvataju:
- razbijanje ledene kore uzvodno i nizvodno od mosta i omoguavanje da ledene sante
otplivaju u nizvodnom pravcu;
- miniranje nagomilanih ledenih masa uzvodno od mosta i omoguavanje da ledene mase
otplivaju u nizvodnom pravcu.
Oteenja koja priini led u rijenom koritu, obalama i regulacionim graevinama, popravljaju
se na ve opisan nain.
47. Zatita pruga od uticaja morskih i jezerskih talasa
Vrste graevina
lan 197
Zatita pruga od morskih i jezerskih talasa postie se izgradnjom graevina, kao to su:
- trup od kamena sa jakom oblogom;
- valobrani;
- nabaaj krupnih kamenih ili betonskih blokova ispred noice trupa.
Isisavajue dejstvo talasa sprjeava se izradom filtera ispod kamene ili betonske obloge, u
kome najsitnije estice dou do trupa.
48. Zatita pruga od zavijavanja
Zatitni objekti
lan 198
Zatita pruga od zavijavanja i taloenje snijega noenog vjetrom u vidu smetova na prugu,
postie se podizanjem odgovarajuih zatitnih objekata, iji je zadatak da zadre snijeg ispred pruge
ili da ga prenesu preko pruge.
Poloaji i dimenzije zatitnih objekata, za svako mjesto ugroeno zavijavanjem, odreuju se
prema pravcu dominantnog vjetra, brzini i jaini vjetra.
Mjerenje pravca, brzine i jaine vjetra
lan 199
Dominantan vjetar je vjetar koji duva najee iz jednog pravca.
Pravac vjetra za svako mjesto izloeno zavijavanju odreuje se vjetrokazom i oznaava se
prema stranama svijeta ruom vjetrova (slika 54).

89

Slika 54 - Rua vjetrova

Brzina vjetra mjeri se anemometrom u m/sek, a za preduzimanje mjera zatite koristi se
najvea registrovana brzina vjetra.
Jaina vjetra kao funkcija brzine, izraava se pritiskom vjetra na ravnu povrinu na koju
vjetar duva upravno, a pritisak vjetra izraunava se prema formuli:
P = 1,25 f x v2
gdje je:
f - povrina poloena upravno na pravac vjetra u m 2,
V - brzina vetra u m/sek.
Prema brzini vjetra odreuje se stepen jaine vjetra po tzv. Boforovoj (Beaufort) skali.
Boforova skala

Stepen
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12

Brzina do m/s
1,7
3,3
5,2
7,2
9,8
12,4
16,3
18,2
21,5
25,1
29,0
preko 29,0

90

Veliina snijenog nanosa zavisi od:

- koliine snijega koji je napadao i nanijetog snijega;
- pravca, brzine i trajanja vjetra;
- konfiguracije terena blie i dalje okoline;
- prunih objekata koji su uslovljeni trasom pruge ili su naknadno podignuti.
Objekti za zatitu pruga od zavijavanja
lan 200
Objekti za zatitu pruga od zavijavanja su: prenosni snjegobrani, stalni snjegobrani, umski
snjegozatitni pojasevi i galerije.
Prenosni snjegobrani
lan 201
Prenosni snjegobrani koriste se kada su snijeni nanosi povremeni i manje ugroavaju
saobraaj, na mjestima izloenim vjetrovima zakljuno sa stepenom 6 po Boforu, i na mjestima
izloenim zavijavanjima za koja nema tanih podataka.
Prenosni snjegobrani postavljaju se sa one strane pruge sa koje vjetar nosi snijeg, a po
potrebi i s obje strane pruge.
Postavljanje prenosnih snjegobrana odreuje se za svako ugroeno mjesto prema
dominantnom vjetru, brzini vjetra, jaini vjetra i veliini snijenog nanosa, kao i prema visini samog
snjegobrana.
Snjegobrani se postavljaju od ose blieg kolosjeka, odnosno od gornje ivice kosine niskih
usjeka, na daljini od 8 do 15 puta visine snjegobrana.
Prenosni snjegobrani izrauju se od drveta reetkaste konstrukcije (slika 55), sa povrinom
upljina 30% do 40% od ukupne povrine snjegobrana.
Mogu se izraivati i od prua i ice.

Slika 55 - Prenosni snjegobran (dimenzije u mm)

91

Ostali snjegobrni
lan 202
Stalni snjegobrani (nepokretne pregrade) podiu se na mjestima koja se zimi stalno
zavijavaju, gdje je pristup otean i gdje terenski uslovi omoguavaju podizanje umskih
snjegozatitnih pojaseva.
Visina stalnih snjegobrana zavisi od najveeg snijenog registrovanog nanosa i iznosi od 3m
do 7m.
Odstojanje stalnog snjegobrana od kolosjeka iznosi 8 do 12 visina snjegobrana.
Stalni snjegobrani izrauju se od drveta, od elinih stubova sa drvenim tablama, zida ili
betona.
umski snjegozatitni pojasevi
lan 203
umske snjegozatitne pojaseve, kao potpunu i trajnu zatitu od zavijavanja, treba podizati
na svim mjestima gdje se konstatuju stalna zavijavanja i gdje terenski, pedoloki i klimatski uslovi
omoguavaju opstanak rastinja.
Pri podizanju umskih snjegozatitnih pojaseva, treba voditi rauna da:
1) rastinje po vrstama i rasporedu u cjelini mora ispunjavati uslove zatite pruge od
zavijavanja;
2) se rastinje odabira po vrstama, pedolokim i klimatskim uslovima;
3) rastinje treba da bude izdrljivo na poveani pritisak snijega i vjetra, da podnosi
orezivanje i ima izdanaku mo, i da u djelovima pojasa podnosi pojaanu zasjenu
susjednog rastinja;
4) duina umskog snjegozatitnog pojasa po pravilu odgovara duini zavijanog dijela
pruge, a da se na mjestima gdje su zavijavanja vea i gdje e, usljed djelovanja odraslog
pojasa, doi do manjih skretanja pravca vjetra, duina pojaseva po potrebi poveava i do
20 m;
5) irina snjegozatitnog pojasa odreuje se za svako zavijano mjesto prema:
- veliini zavijavanja, i to iz godine kada je utvreno zavijavanje sa najveim snijenim
nanosom;
- upotrijebljenim vrstama rastinja i njihovom rasporedu;
- pedolokim i klimatskim uslovima;
- konfiguraciji terena blie i dalje okoline;
- jaini i pravcu vjetra, i kree se od 10 m do 25 m, osim na mjestima koja su izloena
vrlo jakom zavijavanju, a imaju i veoma nepovoljne terenske i klimatske uslove, kada
irina pojasa moe biti vea od 25 m;
6) rastinje se bira prvenstveno od autohtone vrste;
7) raspored rastinja u pojasu odreuje se tako da pojas bude prizemno neprobojan, a pri
vrhu produvni, a zadnji red umskog pojasa koji je najblii do pruge treba da bude na
daljini od 15 m do 25 m od blieg kolosjeka i najmanje 4 m od gornje ivice usjeka.
Odravanje umskih snjegozatitnih pojaseva, koje se sastoji u okopavanju, popunjavanju,
orezivanju, formiranju, zatiti od gljiva, insekata i divljai, sprovodi se u toku prve dvije do tri godine
redovno, a kasnije po potrebi.
Galerije i vjetaki tuneli
lan 204
Galerije i vjetaki tuneli podiu se u cilju obezbjeenja stalnog saobraaja na djelovima
pruga gdje su zavijavanja izuzetno velika i dugotrajna, a s obzirom na konfiguracije terena ne postoji
mogunost da se zatita sprovede na drugi racionalniji nain.

92

49. Obezbjeenje pruga od snijenih lavina

Mjere za obezbjeenje pruga od lavina
lan 205
Na strmim padinama visokih predjela, gdje dolazi do pokretanja snijenih masa u vidu lavina
(usovi) koje ugroavaju prugu i njene objekte, preduzimaju se mjere radi:
- sprjeavanja stvaranja lavina,
- skretanja lavine od pruge,
- zatitite ugroenih djelova pruge.
Mjere za obezbjeenje pruga od snijenih lavina
lan 206
Za sprjeavanje stvaranja, odnosno pokretanja lavina, na mjestima gdje se moe oekivati
poetak pojave stvaranja lavina, po izohipsama se postavljaju prepreke koje mogu biti od kamena,
drveta, starih ina, prua i rastinja.
Kamene pregrade se rade na terenima gdje ima dovoljno kamena, s tim da se zidovi
najee rade u suvom, a na mjestima gdje su lavine este i izrazito tetne rade se i u cementnom
malteru.
Drvene pregrade (pune ili reetkaste konstrukcije) postavljaju se na terenima gdje je njihova
izrada ekonominija od ostalih sistema (kamene pregrade, pregrade od starih ina, prua i rastinja)
koji sprjeavaju pokrete snijega.
Pregrade se izrauju od dasaka, letvi, tanjih oblica i slino, i privruju se za drvene
stubove, ili stubove od starih ina, a na terenima izmeu tih pregrada sadi se rastinje.

93

Slika 56 Sprjeavanje pokreta lavina

Pregrade od prua u vidu pletera koriste se na mjestima gdje su snijene padavine manje, a
lavine povremene i u manjem obimu ugroavaju prugu.
Rastinje koje se formira po principu guste zatitne ume, sa dubokim i razgranatim
korijenovim sistemom i koje je izdrljivo na pritisak snijega i dugotrajnu suu, niske temperature i jaki
vjetar najefikasnije sprjeava pokrete snijenih masa u vidu lavina.
Izrada pregrada
lan 207
Primjena kamenih, drvenih i pregrada od prua i rastinja po principu guste ume,
pojedinano ili kombinovano i na kom razmaku, zavisi od terenskih uslova, koliine snijega,
efikasnosti i racionalnosti materijala od koga se pregrade izrauju.
Visina pregrada odreuje se prema nagibu terena i koliini snijega, kao i prema izdrljivosti
materijala od kojeg se izrauju.
Na terenima gdje su lavine redovna pojava, zatitne ume se podiu izmeu vjetakih
objekata - pregrada.
Skretanje lavina
lan 208
Skretanje lavina koje su u pokretu, sa njihovog prirodnog pravca, sprovodi se na mjestima
gdje to terenski uslovi dozvoljavaju, to se postie postavljanjem pregrada pod uglom od 30 do 60
prema pravcu kretanja lavina, koje se rade kao suvi zidovi, dok se na blaim padinama rade
zemljani nasipi, ili drvene pregrade.
Zatitni objekti
lan 209
Na mjestima gdje nije mogue sprijeiti lavine da dospiju na prugu, podiu se zatitni objekti
u obliku galerija ili vjetakih tunela razliitih tipova od impregnisanog drveta, elika, armiranog i
prednapregnutog betona, posebno ili u kombinaciji, i u skladu sa projektom.
Objekti na obezbjeenju pruga pregledaju se prije sezone lavina, kako bi se blagovremeno
mogle preduzeti mjere na odravanju, odnosno obnovi oteenih ili poruenih objekata.
50. Zatita pruga od vjetra
Mjere za zatitu pruga od vjetra
lan 210
Pojedina mjesta na prugama koja su izloena udarima vjetra, treba zatititi radi obezbjeenja
redovnog saobraaja, i odrediti pravac dominantnog vjetra i njegovu brzinu i jainu.
Vjetrovi koji duvaju brzinom:
- od 20 m/sek oteavaju kretanje vozova;
- od 25 m/sek usporavaju kretanje vozova;
- od 30 m/sek znatno smanjuju brzinu vozova;
- od 35 m/sek ugroavaju kretanje vozova.
Na djelovima pruge gdje duvaju vjetrovi brzine vee od 35 m/sek, a nijesu izgraeni zatitni
objekti, saobraaj vozova se obustavlja.
Pruga se od dejstva vjetra titi podizanjem zatitnih objekata i to:
- zidova od kamena (burobrani), ili
- umskih pojaseva.

94

Zidovi od kamena grade se neposredno pored pruge, najee na granici slobodnog profila,
visine od 2,5 m do 3,0 m.
umski pojasevi podiu se na mjestima u zavisnosti od terenskih i pedolokih uslova, a
irina pojasa se kree od 5 m do 15 m, sa sadnicama na razmaku od 1,0 m do 1,5 m.
Stupanje na snagu
lan 211
Gore.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne

Broj: 03-2771/2
Podgorica, 26. juna 2014. godina
Ministar,
Ivan Brajovi, s.r.

95