Professional Documents
Culture Documents
Nemački Klasični Idealizam
Nemački Klasični Idealizam
1781 1831
1781. godine je objavljeno prvo izdanje Kantove Kritike istog uma, a 1831.
godine je umro Hegel. Za vreme tih pedeset godina je objavljeno najznaajnije iz
nemakog klasninog idealizma. U nemakom klasinom idealizmu javila su se
nova pitanja, reava se antagonizam izmeu racionalizma i empirizma. Sam
nemaki idealizam je imao znaajan uticaj na marksizam. Hegel je onaj koji je
poslednji verovao u racionalnost. Takva filozofija je uticala na razvoj nemakog
duha, na nemaki idealizam, inspirisala je mnoge pesnike. Glavni predstavnici su
Imanuel Kant, Fihte, eling i Hegel.
Imanuel Kant (1724 1804)
Roen je u Keninzbergu i nikada ga nije napustio. Keninzberg se nalazio u
tadanjoj Pruskoj, a danas se on naziva Kalinjingrad i to je ruska enklava, nalazi
se izmeu Poljske i Litvanije. Kant je bio jako udan, nije se enio, njegov ivot se
deli u dve faze: 1) pretkritiki period i 2) kritiki period. Granica izmeu ova dva
perioda je godina 1781. Tada je Kant objavio svoju prvu kritiku. Pre toga je
reavao probleme pod uticajem Lajbnica i Volfa i njihovog racionalizma, ali ga je
Hjum razbudio. Posle 1781. godine objavio je jo tri kritike.
1781. KRITIKA ISTOG UMA (Kantova teorija saznanja, kljuno pitanje ove
teorije je - ta mogu da znam?)
1789. KRITIKA PRAKTIKOG UMA (Kantova etika, teorija morala, kljuno pitanje
je - ta treba da radim? ili kako ja treba da radim?, u ovom delu Kant ispituje
granice spoznaje.)
1791. KRITIKA MOI SUENJA (Kantova estetika, kljuno pitanje emu mogu
da se nadam?)
Neki e rei da se Kantova filozofija moe svesti na ova tri gore pomenuta
pitanja, a sam Kant ta tri pitanja e svesti na jedno jedino antropoloko ta je to
ovek?
Kritika istog uma
U ovom delu Kant je pokuao da rei antagonizam izmeu racionalizma i
empirizma. I jedni i drugi su dopola u pravu. Racionalizam precenjuje razum, a
podcenjuje iskustvo, a empirizam vice versa. Kant smatra da je nesumnjivo da
saznanje poinje sa iskustvom, ali se i kod iskustva ne zavrava, postoji neto to
razum dalje iz samoga sebe dodaje, to je mo istog uma. Kant polazi od analize
a priori i a posteliori sudova, od sintetikig i analitikih sudova, koji su inspirisani
Hjumovom kritikom pojma uzronosti.
sintetiki a posteliori
analitiki a priori