Opasnost nedostatka konteksta

Kao muslimanima, sasvim nam je jasno da svaku informaciju kojoj nismo svjedoili svojim
oima i uima, trebamo dobro provjeriti. Ne trebamo se zadovoljiti da nam samo jadna osoba
prenese informaciju pa da u nju povjerujemo. Naravno, od jedne, povjerljive, osobe moe se
preuzimati svjedoanstvo kakvog su stajalita bili Ebu Hanife, afija, Ahmed, uenjaci
zahirijskog mezheba, Ibn Munzir i drugi u vezi vienja mlaaka. Povjerljivoj osobi trebamo
vjerovati. Problem je to je danas jako malo povjerljivih osoba. Ba onako kako je to i
nagovijestio Allahov poslanik, s.a.v.s, kada je rekao, u jednom poduem hadisu opisujui
stanje pred Sudnji dan:

.

.
"

A onda e ljudi poeti jedni drugima obeavati i gotovo niko nee izvravati povjereni
zadatak, sve dok se ne poene pripovijedati: 'U tom i tom mjestu ima povjerljiva osoba', dok
se ne rekne za ovjeka: 'Kako je samo dobar i pametan, mudar i razuman!' a u svom srcu
nee imati imana ni koliko je zrno goruice'... (Muslim, 143; Tirmizi, 2179; Ibn Made,
4053)
Iz razloga koji se pominje u gornjem hadisu, sve informacije koje dobijemo trebamo potvrditi
od vie osoba. To nam nareuje i Uzvieni Allah:

O vjernici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese kakvu vijest, dobro je
provjerite (Kur'an, Hudurat, 6)
No, pored provjere informacija koje nismo vidjeli svojim oima i uli svojim uima,
informacija mora imati i kontekst. Naime, koliko nam se puta desio dogaaj kojeg smo
svjedoili, odnosno vidjeli smo taj dogaaj svojim oima i uli svojim uima, ali nismo u
potpunosti razumili to ta smo vidjeli i uli, tako da smo imali potrebu postaviti pitanje nekom
od prisutnih: A ta je to bilo? Poigravanje sa plasiranjem informacija bez relevantnog
konteksta, posebno je popularno u politikim narativima prilikom pokuaja diskreditacija
politikih suparnika. Dok se iznese kompletna pria i pokua ispraviti kriva Drina, teta je ve
napravljena. Isto kao i u politici, bezkontekstualno prenoenje informacija popularno je pri
plasiranju mahalskih traeva! Dok se sazna potpuna istina, ve je ukaljana ast komije,
prijatelja ili sugraanina.
Informacija koju imamo, bez obzira na to to je tana, moe biti pogubna ukoliko nema
konteksta u kojoj je nastala. Takva informacija moe prouzrokovati veliko zlo pojedincu koji
se ne moe braniti time da je informacija neistinita, kada to ona ve jeste. No, pri otkrivanju
konteksta, informacija poprimi sasvim drugaije znaenje.
Kako je plasiranje informacije bez konteksta opasno po pojedinca, opasnije je kada se
islamom i islamskim temama, ajetima i hadisima bavi osoba koja ili nema znanja o datoj temi
1

ili ima neke skrivene motive. Zbog nedostatka konteksta brojni su ajeti i hadisi shvaeni na
pogrean nain. Tako da imamo stajalita da je islam vjera sablje i prisile, vjera gdje ene
nemaju nikakva prava, vjera osjetilnih uitaka itd. Brojni su orjentalisti koristili nedostatak
konteksta u Kur'anu i hadisu kako bi nanijeli zlo islamu i muslimanima. Kontekst u pitanju
postoji, ali se mora nai na drugim mjestima. Da li je takva situacija mudrost Uzvienog
Allaha koji je htio ostaviti prostor za takve malverzacije da time razdvoji iskrene od onih
bolesnih srca, sasvim druga je tema.
U zadnje vrijeme su u tu zamku upali i pojedini muslimani. Tako da ti muslimani pokuavaju
opovrgnuti znaenja pojedinih ajeta ili proglasiti sasvim vjerodostojne hadise slabim ili
apokrifnim! Vea opasnost od orjentalistike pozicije kvarenja slike o islamu jeste kada
musliman pokuava prilagoditi islam pogledu modernog okcidentalnog ovjeka. Takav
musliman e za potrebe prilagodbe zanegirati hadise iz Buharijevog i Muslimovog Sahiha.
U zadnje vrijeme se kritizira sljedei hadis:

Nesrea moe biti u kui, eni i konju. (Buhari 5094; Muslim 2225; Ibn Made, 2072;
Nasai, 3569; Ebu Davud 3922)
Islamski uenjaci su se razili u tumaenju ovog hadisa, ali sva tumaenja idu u smjeru da se
nesrea moe nai u, a ne da je inherentna, kui, eni i konju. I zaista, kada bismo uzeli ovaj
hadis bez konteksta, neko bi mogao utvrditi da islam podcjenjuje enu. No, pomenuto u
hadisu, bilo je i ostalo, najvei izvor nesree za ovjeka. U pogledu kue to je ulaganje
vremena koje se moe uloiti u ovjeku prioritetnije stvari, podizanje kredita, nedostatak
novca, tjesnoa, ruenju u ratu itd. U pogledu ene to je lo moral, otar jezik, neispunjavanje
islamskih obveza itd. U pogledu konja, ili danas auta, to je slino kao i kod kue. (Detaljnije
tumaenje hadisa moe se nai u: erhu Nevevi, 14/222; Fethul-Bari, 6/72-73; Tuhfetul
Ahvezi 7/116)
Muslimani koji su pokuali prilagoditi islam poimanju zapadnog ovjeka, time to hoe
proglasiti hadise iz Buharijevog i Muslimovog Sahiha apokrifnim, udaraju na temelje islama.
Udaraju na sahih sened i u konanici udaraju na Kur'an, jer je i Kur'an senedeom preneen do
nas. Isti ljudi koji su prenosili hadise prenosili su i Kur'an. Ako ih zanegiramo kod sahih
hadisa, moramo ih zanegirati i kod Kur'ana.
to se tie Buharijevog i Muslimovog Sahiha, na hiljade meritornih uenjaka je utvrdilo da su
te dvije zbirke vjerodostojne. Imam Nevevi kae da je ummet idmaom saglasan u miljenju
da su dvije zbirke vjerodostojne, a ah Velijjullah Dehlevi tvrdi da je lanac pripisivanja dva
Sahiha njihovim autorima dostigao stepen mutevatir predaje. (Muslimova zbirka hadisa s
komentarom, I/14-15)
Sljedei puta kada dobijete informaciju, ajet ili hadis, a sumnjiva vam je poruka koja se
namee, traite kontekst!