Pitanja iz urgentne :

Podjela urgentne medicine ? Urgentna medicina se dijeli na :

1. Prvu pomo
2. Hitnu medicinsku pomo
Prva pomo ?
Prva pomo obuhvata prvu cjelishodnu I korisnu pomo povrijedjenom ili oboljelom
od strane osobe neobrazovane u medicinskom smislu. Prva pomo se prua na mjestu
gdje se nesrea dogodila.Treba je pruiti uvijek,ak I za kratko vrijeme,a pogotovu na
mjestima koja su udaljena od zdravstvenih ustanova I kada na hitnu medicinsku pomo
treba ekati dugo. Prva pomo moe biti u obliku:
a) Samopomoi
b) Uzajamne pomoi
Samopomo je pomo povrijedjenog samom sebi,ukoliko je u stanju da to
izvede,obzirom na povredu ili svoje znanje. Uzajamna pomo je medjusobna pomo
vie povrijedjenih od kojih su neki manje ili gotovo nikako povrijedjeni I u stanju su
da prue pomo svojim tee povrijedjenim prijateljima.Ovako pruanje pomoi
naroito dolazi u ratu ili velikim nesreama,sa mnogo povrijedjenih. Sutina prve
pomoi je brzo uspostavljanje ivotnih funkcija veoma jednostavnim metodama,koje
su pristupane skromnom zanju laika,obuenog na kursevima prve pomoi I sa
sredstvima koja se mogu nai pri ruci.
Hitna medicinska pomo?
Hitna medicinska pomo je medicinska opskrba oboljelog ili povrijedjenog koju vri
ljekar odmah poslije pruanja prve pomoi ili ak,nezavisno od nje odmah poslije
nastanka hitnog stanja u uslovima posebne medicinske ustanove prilagodjene za
pruanje hitne pomoi,sa svom potrebnom opremom I materijalom.
Hitna medicinska pomo se obavlja u stanicama za hitnu pomo,koje osim mogunosti
pruanja pomoi od strane ljekara,esto za taj posao posebno obuenog,posjeduju I
poseban sistem javljanja o hitnim sluajevima,te imaju na raspolaganju I specijalna
sanitetska vozila za prevoz oboljelih ili povrijedjenih.U obim rada hitne pomoi spada
prijem poziva,odnosno obavijest o hitnoj zdravstvenoj situaciji,upuivanje kola hitne
medicinske pomoi na mjesto nesree,u kojima se nalazi ljekar,a koji je opskrbljen
svim potrebnim materijalom,pruanje pomoi od strane ljekara na licu mjesta u toku
vonje do zdravstvene ustanove gdje ce unesreeni biri prihvaen.

Alarmirajui sindrom?
Principi trijae?
Trijaa povreenih jedan je od medicinskih sistema razvrstavanja povreenih koji se
primenjuje u uslovima masovnih nesrea, kako bi se omoguilo bez potrebe detaljnog
pregleda, brzo prepoznavanje, osoba koje e imati najveu korist od ranog
zbrinjavanja i brzog transporta u odgovarajuu zdravstvenu ustanovu.[1]
Osnovna svrha trijae povreenih je kategorizacija pacijenata po hitnosti, a osnovni
princip trijae je korienje ogranienih resursa tako da od njih ima korist to vie
osoba. Trijana kategorizacija omoguava i obezbeuje pravilnu i pravovremenu
procenu svih pacijenata na mestu povrede ili povreenih koji samostalno dolaze u
odeljenja hitne medicine. Pri tome trijane kategorije zapravo odreuju redosled
zbrinjavanja kako bi se na najmanju moguu meru smanjila mogunost incidentnih
dogaaja.
Hitnost zbrinjavanja povreenih osoba odreuje se na osnovu teine povrede,
mogunostima zdravstvenog zbrinjavanja i mogunosti njihovog preivljavanje.

6. neposredne opasnosti po ivot povrijeenih (prestanak rada srca, disanja, velika

krvarenja)
7. kardio respiratorna reanimacija?

8. Vanjsa masaa srca?

Poaljite nekoga po HMP ili ako ste sami, ostavite unesreenog i pozovite HMP,
vratite se i zaponite oivljavanje. - Kleknite sa strane unesreenog - Stavite korijen
dlana na sredinu prsnog koa pacijenta - Stavite dlan druge ruke na ruku smjetenu na
prsni ko. - Isprepletite prste ruku i uvjerite se da pritisak nije na rebrima. Ne vrite
pritisak na gornji dio trbune upljine ili na donji dio prsne kosti. - Postavite se
okomito na prsni ko i ispruenih ruku (ne smijete savijati laktove) utisnite prsnu kost
4-5 cm. - Nakon svake kompresije, otpustite pritisak bez odvajanja vaih ruku od
prsnog koa rtve. Ponavljajte ritmom od oko 100 puta u minuti. - Kompresija i
otputanje trebaju jednako trajati.
9. Tehnike vjetakog disanja?
10. Vrste krvarenja?
Zdrav ovjek moe izgubiti I do 20% krvi bez naroitih posljedica.Gubitak krvi od 3050%
dovodi do stanja oka.Dali e doi do nastajanja oka zavisi od koliine izgubljene
krvi I od
brzine njenog gubljenja.
Prema uzroku: patoloka i traumatska. Prema mjestu izljeva krvi: vanjsko i unutranje
krvarenje, Prema vrsti krvnog suda : arterijsko, vensko i kapilarno. Prema vremenu:
primarno i sekundarno.
11. procjena gubitka krvi?
12. Naini zaustavljanja krvarenja?
Lokalno i ope. Pritiskom na krvni sud iznad samog mjesta krvarenja ako je u nizini
srca, sve iznad srca i ramena ide pritisak ispod. Uglavnom pritisak mora biti izmedju
rane i samog srca. Kompresivnim zavojem. Pean. Podvezivanjem u iznimnim
situacijama ako je ud previe oteen pa se oekuje njegova amputacija ili je dolo do
amputacije.
13. Zaboravljeni pean?
14. pomo kod epistakse?
15. pomo kod hematemeze?
Borba protiv oka, nadoknada izgubljene tenosti. Zaustavljanje krvarenja, uvodi se
seonda u eludac i vri sukcija, svakih 6h 500ml krvi, fibrinogen, trmbocite,

vazopresin za zaustavljanje krvarenja, moese ponoviti svakih 30min, stalno se vri

sukcija eluanog sadraja,, antibiotici.
Prva pomoc kod urogenitalnog krvarenja?
Intravenska nadoknada tenosti i krvnih elemenata, plazme ili krvi u cjelini, u
zavisnosti od veliine krvarenja.
Klinika slika oka?
Pristup zbrinjavanju povreda grudnog koa podrazumeva prioritete koji se odnose na
obezbeenje prohodnosti disajnih puteva, adekvatnu ventilaciju i kontrolu
hemodinamike i spada u delokrug razmiljanja i rada svih anesteziologa.
Pneumotorax?
Spontani naglo nastaje, bol u grudima u vidu probadanja koji se iri u ledja, kasalj,
oteano disanje. Tenzioni vazduh pri udisanju ulazi u pleuralni prostor. Otvoreni
nastaje kod irokih penetrantnih rana gr koa.
Thp. Analgetici, anksiolitic, bolesnika staviti u polusjedeci poloaj, u slucaju nastanka
ventilnog pneumotoraksa punkcija grudnog kosa . u hospiciju daju se antibiotici i
antitetanusa zastita, aspiraciona drenaa pleuralne supljine.
Crush sindrom?
Crush sindrom se javlja kao posljedica zatvorenih ozljeda mekih tkiva, najee
donjih ekstremiteta, koji su bili najmanje dva sata pritisnuti grubom
mehanikom silom. Obino se ove ozljede deavaju prilikom zatrpavanja pod
ruevinama ili prignjeenjem kod prometnih ili industrijskih nezgoda. Uslijed
pritiska krvotok je u prignjeenom dijelu jako poremeen ili posve prekinut.
Nakon oslobaanja pritiska javlja se jak edem ekstremiteta i simptom
hipovolemijskog oka, a zatim dolazi do renalne insuficijencije. Zatajenje
bubrega nastaje zbog zaepljenja bubrenih tubula mioglobinom ili kao
posljedica spazma renalnih arterija. Patoanatomski se nalazi subfascijalni edem,
degeneracija i nekroza miia koji imaju boju ribljeg mesa, ishemija renalnog
korteksa i nekroza tubularnog epitela. Iz oteenih miia se oslobaa k,po,
mokrana kiselina i laktati. Lijeenje: Oslobaanje ekstremiteta od kompresije,
imobilizacija i elevacija
Korisno je hlaenje hladnim oblozima
Lijeenje hipovolemina oka se sprovodi davanjem kristaloida (Ringer ili
Hartman)

 Ukoliko dodje do Renalne insuficijencije indicirana je hemodijaliza

Ako se edem poveava, radi se uzduna incizija koe i dubokih fascija
(fasciotomija), nekrotine dijelove miia treba ekscidirati.
Kod opsenih nekroza radi se amputacija