OSNOVA I ULOGE ZATITE NA RADU

Osnove zatite na radu

Nezgoda na radu neeljeni, nepredvieni dogaaj koji nastaje kao posljedica poremeaja u
odnosima ovjeka i radne okoline.
Ako poremeaja nema vlada stanje dinamike ravnotee.
Ljudi rade nesigurno jer ne znaju, ne mogu i ne ele.
Preduvjet za siguran rad htjeti, znati i moi raditi sigurno. Motivacija i interes za sigurnost
postiu se poticajom u bilo kojem obliku. imbenik znanja bitan je za uspjeh i provoenje
zatite na radu. Jedan o glavnih uzronika ozljeda na radu je nedostatna sposobnost za zvanje
to zapravo predstavlja trajnu neprilagoenost ovjeka zadacima i situaciju na radu.
Bolesti, alkoholizam i sl. privremeno onesposobljavaju za siguran rad.
Svrha provoenja zatite na radu jest osiguranje uvjeta rada bez opasnosti za ivot, zdravlje
svim osobama na radu. Posebno radi osiguranja uvjeta rada bez tetnog utjecaja na fiziki i
drutveni razvoj radnika mlaih od 18 godina. Normalnog ostvarivanja materinstva enama te
ostvarivanje uvjeta rada bez opasnosti za umanjene preostale radne sposobnosti osobama s
umanjenim radnim sposobnostima.
NEZGODE NA RADU I PROFESONALNE BOLESTI
Nezgodom na radu openito se smatra svaki neeljeni i neplanirani dogaaj koji je
mogao imati za posljedicu ozljedu. U radnoj okolini mnogi imbenici djeluju za zdravlje
radnika. Posljedice oteenja zdravlja radnika na radu je PROFESIONALNA BOLEST a
moe se javiti naglo nakon kratkog djelovanja neke tetnosti kao nepovoljnih higijenskih
uvjeta rada.
Oteani uvjeti rada: predugo radno vrijeme, nepravilni poloaj tijela, preoptereenje
pojedinih organa tijela, temperatura, vlanost, buka, dugotrajno izlaganje buci, vibraciji,
otrovima .
NAELA SPREAVANJA NEZGODA NA RADU
Prvo naelo odnosi se na potpuno uklanjanje opasnosti ( promjene tehnolokog procesa i
tetnih sirovina ).
Drugo naelo udaljavanje radnika iz tetnog procesa (mehanizacija i automatizacija procesa
proizvodnje ).
Tree naelo je svladavanje opasnosti ( ventilacija, hermetizacija i izolacija izvora opasnosti )
odnosno upotrebom zatitnih naprava koje spreavaju ulazak radnika u opasan prostor.
Ako se ne moe primijeniti nijedno od navedenih naela valja primijeniti posebna pravila
zatite na radu pri emu se najee koriste osobna zatitna sredstva.

NORMATIVNO REGULIRANJE ZATITE NA RADU

PRAVILA ZATITE NA RADU
Ponajprije se primjenjuju pravila zatite na radu koja se odnose na sredstva rada:
-

opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama

osiguranje do udara el. Energije
osiguranje potrebnih putova za prolaz, transport i evakuaciju
osiguranje istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka
ogranienje brzine kretanja zraka
osiguranja potrebnog osvjetljenja radne okoline
ogranienje buke i vibracija u radnoj okolini
osiguranje tetnih atmosferskih klimatskih utjecaja..

PLANIRANJE ZATITE NA RADU

Mjere zatite na radu mogu se planirati i programirati kratkoronim ili dugoronim
programima. Godinji plan i program mjera zatite na radu sastavni je dio poslovanja svakog
poduzea.
SUSTAV I UREIVANJE ZATITE NA RADU
U skladu s propisima uvjeti za siguran rad moraju se osigurati:
- svakoj osobi koja je zasnova radni odnos
- uenicima i studentima na praktinom radu
- sudionicima na dobrovoljnom radu
- osobama na izdravanju kazne kada su na radu u kazneno-popravnoj ustanovi
Osnovni nosilac provoenja zatite na radu je poduzee.
Zbog proputanja pravila zatite na radu moe odgovarati svaki radnik, bez obzira na
funkciju, odnosno poslove i zadatke koje obavlja.
PRAVA UENIKA NA PRAKTINOJ NASTAVI, VJEBAMA I STRUNOJ PRAKSI
Uvjete za siguran rad uenicima duni su osigurati pravne osobe kod kojih su oni na
praktinom radu.
Uenici mlai od 18 godina ne smiju raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada jer je
takav rad zabranjen i radnicima mlaim od 18 godina.
Pravo na zdravstvenu zatitu zbog ozljede i profesionalne bolesti imaju uenici i studenti na
praktinoj nastavi, praktinom radu i studenti koji sudjeluju na strunim putovanjima
Osiguranicima se obvezno osiguravaju zdravstvena zatita i provoenje mjera otkrivanja i
spreavanja ozljeda na radu i oboljenja od profesionalnih bolesti, sve vrste medicinske
pomoi.

OSPOSOBLJAVNJE RADNIKA ZA SIGURAN RAD

Poduzee ne smije rasporediti radnika da samostalno obavlja poslove ako prethodno nije
osposobljen za siguran rad.
POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA
Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni poslovi koje radi spreavanja povreda i
profesionalnih bolesti mogu obavljati samo osobe koje, osim opih uvjeta za zasnivanje
radnog odnosa, ispunjavaju jo i posebne uvjete i to glede:
- dobi ivota
- spola
- strunih sposobnosti
- zdravstvenog i tjelesnog ili psihikog stanja
- psihofizikih i psihikih sposobnosti
Poduzee ne smije staviti u upotrebu sredstva rada ako nisu izraena u skladu s pravilima
zatite na radu ili ako nisu ispravna

VRSTE OPASNOSTI I NJIHOVO OTKLANJANJE

MEHANIKI IZVORI OPASNOSTI PRI UPOTREBI ORUA ZA RAD IL UREAJA

I MEHANIZIRANIH ALATA
Da bi se mogle poduzeti odgovarajue mjere zatite, potrebno je poznavati opasnosti koje
prijete na radu.
Izvori opasnosti mogu se svrstati u nekoliko osnovnih skupina i niz podskupina.
OSNOVNE PODSKUPINE OPASNOSTI
Mehaniki izvori opasnosti smatraju se oni koji izazivaju mehanike ozljede npr.
Nagnjeenja, posjekotine
Do mehanikih ozljeda dolazi od predmeta u stanju mirovanja ili gibanja
-

Slika 3

opasnosti kod krunog gibanja (slika 2,3 )

opasnosti od pravocrtnog gibanja ( slika 4 )
opasnosti na razliitim mjestima radnog postupka ( slika 5 )

Slika 4

Slika 5
Opasnosti kod krunog gibanja
Tipini primjeri strojnih dijelova koji se krunog gibaju npr.: razliite osovine, vratila, spojke,
rotirajui komadi za vrijeme obrade na tokarskom stroju .i dr. Opasnost kod tih predmeta
poveava se ovisno o brzini njihove rotacije Brz obzira na brzinu, oni predstavljaju opasnost
ako nisu na odgovarajui nain zatieni.
To se moe sprijeiti ispravnom zatitom svh osovina postavljenih do 2 m iznad poda.
Opasnosti kod pravocrtnog gibanja
Pravocrtno gibanje strojnih dijelova za prijenost gibanja mnogo je rjee od krunog, a takvi su
strojni dijelovi gotovo iskljuivo zatvoreni u kuitu, pa su opasnosti mnogo manje. Jedan od
tipinih primjera kombiniranog krunog i pravocrtnog gibanja uoavamo pri pogonu
brodskog dizelskog motora.
Opasnosti na mjestima radnog postupka
Pojavljuju se na mjestima gdje se na stroju obavlja radni postupak. Tako npr. Na tranim
pilama, tokarilicama, glodalicama i brusilicama, predmet obrauje na osnovipravocrtnog i
krunog gibanja, skidanjem slojeva u obliku strugotine.

OSNOVNE VRSTE ZATITNIH NAPRAVA

U dananje vrijeme upotrebljavaju se ove osnovne vrste zatitnih naprava:
- vrste i nepomine zatitne naprave
- zatitne naprave za blokiranje
- automatske zatitne naprave
- ureaju za daljinsko upravljanje i prinoenje predmeta za obradu
- kombinacije dviju ii vie vrsta spomenutih zatitnih naprava
OSNOVNA PRAVILA
STROJEVIMA

ZATITE

NA

RADU

PRIGODOM

UPRAVLJANJA

Prigodom upravljanja strojevima odnosno ureajima za rad , moramo se pridravati sljedeih

osnovnih pravila:
- strojem smiju upravljati smao zaposlenici, odnostno uenici koji su za to osposobljenji
- prije poetka rada uvjerite se da rad stroja kojim upravljate nee ugroziti ivot i
zdravlje drugih zaposlenika
- zabranjeno je opravljanje, ienje i podmazivanje stroja dok je u pogonu
- pristup stroju mora uvijek biti slobodan, a okolni prostor ist i nezakren
- nosite samo radnu odjeu koja prijanja uz tijelo
- kosu zatitite maramom ili kapom da je ne zahvate pokretni dijelovi stroja
- za vrijeme rada na stroju nemojte nositi kravatu ni nakit
- ako pri radu na stroju postoji opasnost od ozljeda oka, obvezno nosite naoale
- raditi se smije samo na strojevima koji su preledani i ispitani prema Zakonu o zatiti
na radu
- upotrebljavajte iskljuivo ispravan alat
- ne uklanjajte zatitne naprave sa stroja
- svaki kvar ili nedostatak koji primjetite na stroju odmah prijavite odgovornoj osobi
- neposredna okolica stroja nije mjesto za igru i alu
- prije naputanja radnog mjesta provjerite da li je stroj potpuno zaustavljen
MEHANIKI IZVORI OPASNOSTI PRI UPORAVI RUNOG ALATA
Runi alat smatra se sredstvo za koje je pri njegovoj uporabi poduzee ili ustanova
obvezna primjeniti pravila zatite na radu. Prema tome, runi alat mora biti
konstruiran i odravan tako da pravilnim nainom rada ne bude opasnoti od
ozljeivanja. Danas se runi alat upotrebljava u gotovo svim prodrujima ljudske
djelatnosti, kako na radnom mjestu tako i u domainstvu.

Najei uzroci nezgoda pri koritenju runog alata

Najei uzroci nezgoda pri koritenju runog alata je neispravan alat (slika 6.) i
koritenje alata u pogrene svrhe ( Slika7). Ovu pogreku radnici esto rade jer
nemaju pri ruci odgovarajui alat.

Slika 6.

Slika 7.

Uzroci nezgoda mogu biti i nepravilno odlaganje alata, osim zaposlenika koji rukuju
runim alatom mogu biti ugroeni i ostali zaposlenici.
MJERE ZATITE PRI RADU S RUNIM ALATOM
Provjerom ispravnosti alata neispravan se alat na vrijeme mora povui iz uporabe. Na
temelju provjere neispravan se alat mora odmah popraviti, a takav postupak nazivamo
odravanje alata.
Uskladitenje i pravilno prenoenje alata jedna je od vrlo vanih mjera zatite pri radu
runim alatom. Alat se ne smije prenosti u depovima radnog odijela jer lako moe
prouzroiti ozljedu u sluaju posrtanja ili pada zaposlenika te kod naglog sagibanja.
Alat se mora odlagati u posebnim kutijama za alat. U skladitu mora biti odloen
tako da ne postoji opasnost od pada s ovienih mjesta.
MEHANIKI IZVORI OPASNOSTI PRI UPORAVI MEHANIZIRANOG
RUNOG ALATA
Danas se u poduzeima, ustanovama i kuanstvima umjesto runog alata koriste
strojevi koji rade velikom brzinom. Za pogon takvog alata koristimo elektrinu
energiju ili pogon pomou zraka koji se nalazi pod poveanim pritiskom.
Najee se susreemo s runom mehaniziranom builicom, brusilicom, ubodnom
pilom, krunom pilom, blanjalicom i prijenosnom tranom builicom.
OPASNOSTI OD PADOVA I RADOVA NA VISINI

Najei su padovi na istoj razini, tj. padovi u otvore, jame i kanale, a zatim padovi s
povienih mjesta, kao to su ljestve, rampe, skele, podesti, stepenice i slino.
Padovi na istoj razini najee nastaju zbog loe konstrukcije ili neodravanja podova
prema naim propisima pod radne prostorije mora biti ravan i gladak, ali ne klizav.
Prema pravilima zatite na radu, slobodne povrine koje slue za prolaz ljudi ili vozila
moraju imati odgovarajuu irinu:
glavni prolazi za ljude moraju biti iroki najmanje 150 cm
sporedni prolazi 100 cm
transportni putovi ne smiju biti ui od 180 cm, odnosno moraju biti iri za
najmanje 80 cm od transportnog vozila (slika 8.)

Slika 8.
Padovi na istoj razini u neposrednoj su vezi s padovima u otvore na podu. Pod otvore
u podu podrazumijevaju se: jame, kanali, revizijska okna, otvori za dizala, otvori za
dizanje i povlaenje tereta i slino. Da bi se sprijeio pad u otvore svaki otvor mora
biti ograen ili oznaen.
Radom na visini smatra se svaki rad na povrini podignutoj vie od 3 m u odnosu na
okolne povrine. Sva radna mjesta via 100 cm od tlaili nii podovi, kod kojih postoji
opasnost od pada, moraju biti zatieni posebnom radnom ogradom. Zatitna ograda
mora biti visoka najmanje 100 cm.
Za izvoenje nekih radova na visini upotrebaljavaju se ljestve. U pogonima su to
najee stavilne ljestve koje se stavljaju uza zid, ali i uz neke strojeve( kut nagiba
jednokrakih ljestvi mora biti od oko 75 stupnjeva )( Slika 9). Takve su ljestve
obino metalne. Na njima se ugrauju leobrani koji se postavljaju 250 cm od tla. Na
svakih 8 m trebaju se postaviti platforme za odmorita. Za dvokrake ljestve je
najvanije da su prilikom koritenja uvijek sasvim otvorene i da su krakovi povezanim
vrstim lancem ili remenom. ( Slika 9). Kad silazite s ljestava, morate licem biti
okrenuti prema ljestvama.

Slika 9.
TJELESNI NAPORI I NEPRIRODAN POLOAJ TIJELA

Tjelesni napori su esto uvijet za obavljanje poslova, a ovisno o vrsti i veliini napora
mogu postati tetni.
Za vrijeme svakog rada dolaze do izraaja dvije vrste naprezanja:
ope optereenje krvotoka izazvano naporom organizma da odri toplinsku ravnoteu
lokalno i akutno optereenje miia, kraljenice i zglobova

Zbog tjelesnog preoptereenja, neprirodnog poloaja tijela i neprikladne tehnike

podizanja, prenoenje i sputanja tereta, mogu nastati sljedee profesionale i druge
bolesti i opasnosti:
deformacija ili trajno oteenje kraljenice
opasnost od degenerativnih bolesti koljena
opasnost od sputanja stopala, trbunih organa, a u ena i maternice

radi zatite ivota i zdravlja ustanovljena je norma najvee mase tereta za mukarce i
ene kod stalnog podizanja i prenoenja predmeta:
za ene do 15 kg
za mukarce do 25 kg

Dizanje i prenoenje predmeta

Slika 10

OPASNOTI OD ELEKTRINOG UDARA

Djelovanje elektrine struje na ovjeka:
Prolazeu tijelom ovjeka ili ivotinje elektrina struja moe izazvati:
- toplinsko djelovanje
- mehaniko djelvanje
- kemijsko djelovanje
- bioloko djelovanje
Elektrina struja takvim svojim djelovanjem moe izazvati lake i tee ozljede pa i smrt. Na
teinu ozljede utjeu jakost i napon struje, vremensko trajanje prolaza struje tijelom, put
prolaza, visina frekvencije i individualne osobine organizma.
Naini protjecanja elektrine struje ljudskim tijelom
Elektrina sturja na ovjeka djeluje kada je on u zatvorenom strujnom krugu. Opasno
djelovanje struje na ovjeka nastaje kada je on u izravnom dodiru s dvjema tokama meu
kojima je elektrini napon.
To se moe dogoditi:
-

kada se dotaknu dva vodia strujnog kruga

kad se dotakne vodi pod naponom i zemlja
kad se dotakne metalni dio nekog stroja ili postrojenja koji su grekom doli pod
napon
kad se dotakne uzmeljiva dok njime portjee sturja
kad se ovjek nae u blizin visokonaponskog postrojenja pa doe do proboja zraka i
do zatvaranja strujnog kruga preko njega u zemlju
kad se ovjek nae izmeu dviju toaka na zemljitu meu kojima vlada razlika
potencijala zbog prolaza struje tim zemljitm ( Slika 11 )

Slika 11.
Elektrini udar obino ozljeuje i ne ostavlja vanjskih vidljivih znakova. On je opasniji oblik
ozljede i najee dovodi do smrti. Nastaje kad elektrina struja prolazi grudnim koem i
zahvati srce. Smrt elektrinim udarom nastaje zbog paralize dinih organa ili paralize rada
srca, najee obojega.
Prosjeni otpor ljudsko tijela iznosi u prosjeku 2000 ohma. Prema novim tehnikim
propisima, donja granica opasnih jakosti struje dodira iznosi od 15 do 30 mA ( miliampera ).
Osim opasnog napona i jakosti struje, vaan je i put prolaza struje organizmom. Najopasniji
su ovi sluajevi ( Slika 12 )

Slika 12.
Zatitu moemo prevesti na nekoliko naina:
- izoliranjem
- udaljavanjem
- ugraivanjem
- ograivanjem
- automatsko iskljuivanje

OPASNOSTI OD TETNIH I OTROVNIH TVARI

Opasne tvari dijelimo na:
- tvari tetne za zdravlje
- upaljive
- i eksplozivne tvari
tetne tvari mogu biti otrovne, kancerogene, tetragene, mutagene, radioaktivne, infektivne, a
mogu imati i druga tetna svojstva.
MDK maksimalno dopustive koncentracije tetnih tvari
tetne tvari pojavljuju se u obliku plinova, para i aerosola.
OPASNOSTI NA RADU S KISELINAMA I LUINAMA
Kiseline i luine nagrizaju kou i sluznicu u dodiru s koom stvaraju teke opekline, pri emu
su opekline prouzroene djelovanjem luina opasnije. Pare i magle kiselina i luina djeluju
nadraujue na dine organe i oi. Kad se radi s kiselinama i luinama potrebno je koristiti
osobna sredstva zatite: rukavice, naoale, titnik ili zatitnu kapuljau s ugraenim prozirnim
umetkom, zatitno odijelo i cipele otporne na kiseline i luine.