Kemijskejednadbe

Autor Josipa |

-Kemijske reakcije najee opisujemo modelima ili rijeima. No to nikako nije praktino zato to
svaka zemlja ima svoj jezik pa i razliito oznauje tvari.
-Zato su se kemiari dosjetili uvesti izraze koje e razumjeti svi u svijetu i te izraze su nazvali
kemijskim jednadbama.
-Primjerice ako bismo rekli da vodik i kisik daju vodu mi bismo znali o emu je rije no ostali
kemiari nebi(nisu hrvati) pa im to vrlo lako moemo "prevesti " pomou kemijske jednadbe 2
H2+02->2 H2O
-Dakle kemijske jednadbe su meunarodni izrazi kojima zapisujemo kemijske reakcije.
-Svaka kemijska jednadba mora biti izjednaena to znai da nam pokazuje tono odreen broj
svih jedinki koje sudjeluju u reakciji i da je napisana prema zakonu o ouvanju mase.
-Kemijska jednadba nam "kae" koje su tvari reagirale a koje su nastale u kemijskoj rekaciji.
PRAVILA PISANJA KEMIJSKIH JEDNADBI:
-broj reaktanata(atoma lijevo od strjelice) mora biti jednak broju produkata(atoma desno od
strjelice).
-kemijsku jednadbu izjednaujemo dodavanjem koeficijenta ispred simbola elementa-dobije se
jednak broj atoma na lijevoj i desnoj strani.
-vrsta atoma prije reakcije i nakon reakcija nesmije se mijenjati(ostaje ista)
-indeksi moraju ostati isti, (to znai da ih ne smijemo niti brisati niti dodavati.)
-naravno svaku tvar moramo pravilno oznaiti.
PRIMJERI PISANJA I IZJEDNAAVANJA JEDNADBI KEMIJSKIH REAKCIJA:
Primjer 1.Sinteza cinkovog klorida iz cinka i klorovodine kiseline
1)Imenujemo reaktante i prikaemo ih kemijskih oznakama
a) metal cink, Zn
b) klorovodina kiselina molekulske formule HCl
2) Imenujemo produkte i prikaemo ih kemijskim oznakama
a) u reakcija metala s kiselinama nastaje vodik H2
b) cink je dvovalentan, kloridni ion jednovalentan pa je klorovodina kiselina HCl
3) Prikaemo rekaciju(oznaimo tvari) formulama elementarnih tvari i

kem.spojeva

Zn+HCl-> ZnCl2+H2
4) Izjednaimo broj istovrsnih atoma na lijevoj i desnoj strani jer nije jednak.
U reakciji moraju sudjelovati dvije molekule HCL da bi nam pasao broj atoma vodika i
klora.
5)Prikaemo jednadbu kemijske reakcije (izjednaenu)
Zn+2HCl--> ZnCl2+H2
6) Provjerimo tonost

N(Zn)=1

N(Zn)=1

N(H)=2

N(H)=2

N(Cl)=2

N(Cl)=2

Primjer 2.
Analiza vode na vodik i kisik:
1)
Imenujemo reaktante i prikaemo ih kemijskim oznakama
Reaktant je voda H2O
2) Imenujemo produkte i prikaemo ih kemijskim oznakama
a)produkt je plin vodik
b)produkt je plin kisik
3) Prikaemo reakciju(oznaimo tvari) formulama elementarnih tvari i kem.spojeva
H20->H2+O2
4) Izjednaimo broj istovrsnih atoma na lijevoj i desnoj strani jer nije jednak-nemamo
jednak broj atoma kisika
5)Prikaemo jedadnbu kemijske reakcije(izjednaenu)
2 H20-> 2 H2+O2
6)Provjerimo tonost
N(H)=4 N(H)=4
N(O)=2 N(O)=2

- Kemijska jednadba ima kvalitativno i kvantitativno znaenje.

-Kvalitativno znaenje opisuje koje tvari sudjeluje i koje nastaju u kemijskoj reakciji
-Kvantitavno znaenje znaenje pokazuje broj jedinki koje sudjeluje i koje nastaju u kemijskoj
reakciji
TABLICA S PRIMJERIMA KVALITATIVNOG I KVATITATIVNOG ZNAENJA:
Kemijska jednadba
2 C+ 2O-> 2 CO
S+O3-> SO3
2H2O-> 2H2+ O2

Valencijeelemenata,nazivispoja,iformulespojeva
Autor Josipa |

-Valencija je sposobnost atoma nekog elementa da se spaja sa tono odreenim brojem atoma
nekog drugog elementa.
-Latinski naziv za valenciju jest valentia to znai sposobnost ili mo ,dakle atomi imaju tu mo
povezivanja.
-Atomi razliitih elemenata razlikuju se po grai , pa imaju i razliita svojstva upravo zbog
valencije.
Vodik je uvijek jednovalentan jer se njegovi atomi veu samo s jednim atom drugog elementa.
-Kisik je dvovalentan jer jer je u molekuli vode povezan s dva atoma vodika.
-Duik je trovalentan jer je u molekuli amonijaka povezan s tri atoma vodika.
-Ugljik je u molekuli metana povezan sa etiri atoma vodika pa je etverovalentan.
-Atomi jednog te istog elementa su u raznim spojevima razliito valentni, pa u spojevima koji su
graeni od dva elementa prvo odredimo valenciju tog nepoznatog elementa ako znamo valenciju
drugog elementa.
TABLICA ELEMENATA KOJI IMAJU STALNU VALENCIJU:
Elementi
Metali 1 skupine
H,F
Metali 2 skupine
O,Zn
Al
ODREIVANJE VALENCIJE:

Naziv spoja
Napiemo valenciju od onog elementa ija je poznata.
Zbrojimo atome kisika i valenciju svih atoma kisika.
Broj atoma sumpora
Valencija sumpora u zadanom spoju-dobijemo je dijeljenjem valencije kisika sa brojem atoma sumpora.

NAZIVI SPOJEVA:
Elementi koji ine spoj
Nemetal + kisik , Metal+ kisik
Metal + sumpor
Metal + klor
Metal + jod
Metal + brom

-Atom koji moe imati vie valencija mora u zagradi imati napisanu valenciju koju ima u tom
odreenom spoju, a ako elementi u spoju imaju stalnu valenciju onda u zagradu ne piemo
njegovu valenciju.
-Primjerice : SO2 jest sumporov (IV) oksid jer je sumpor u tom spoju etverovalentan. Al2O3 je
aluminijev oksid u zagradu se ne pie nita jer je aluminij uvijek trovalentan. Valencija se pie
rimskim brojem u zagradi iza posvojnog pridjeva elementa, kao to vidimo na primjerima.
ODREIVANJE FORMULE SPOJA
: Da bismo napisali formulu spoja moramo znati valencije elemenata u spoju. To se ini tako da:
1)odredimo najmanji zajedniki viekratnik od valencija elemenata,
2)broj koji dobijemo podijelimo s valencijom tih elemenata,
3)ono to dobijemo napiemo kao broj ispod simbola elemenata/indeks-> to pravilo vrijedi za
empirijisku formulu.
Empirijiska formula pokazuje vrste i najmanji mogui omjer broja atoma elemenata u spoju . No
postoji i prava molekulska formula koja pokazuje toan broj i vrste atoma u nekoj molekuli. Na
primjer: P2O5 jest empirijiska formula, dok je P4O10 molekulska formula. Molekulska formula se
odreuje na temelju relativne molekulske mase.
Elementi koji ine spoj
Valencije tih elemenata
Najmanji zajedniki viekratnik valencija elemenata
Odreivanje indeksa dijeljenjem valencije sa sa najmanjim zajednikim viekratnikom

Odnos broja atoma elemenata

Formula zadanog spoja
VANO:
Kisik u oksidima

Sumpor u sulfidima
Jod u jodidima
Brom u bromidima
Klor u kloridima

OSNOVEKEMIJSKOGRAUNA
Autor Kristina |

Atomska jedinica mase: u=1/12ma(12C)=1,660510-27kg=1,660510-24g

Masa atoma: ma(X)=Ar(X)u
Masa molekule: mf(XY)=Mr(XY)u
Relativna molekulska masa: Mr(XY)=Ar(X)+Ar(Y)
Jedinica za mnoinu tvari je mol. Mol bilo koje tvari sadri avogadrov broj estica, N=6,02210 23.
U kemiji su sva raunanja vezana uz mnoinu tvari, pa vrijedi odnos:

M=Mr(X) gmol-1
V0m=22,4 dm3mol-1
NA=6,0221023 mol-1

M=molarna masa
V0m=standardni molarni volumen plina
NA=L=Avogadrova konstanta

Empirijska formula prikazuje najmanji odnos broja atoma elemenata u molekuli ili formulskoj
jedinki, dok molekulsa formula prikazuje stvarni odnos broja atoma elemenata u spoju:
n(X):n(Y)=N(X):N(Y)

Izjednaavanjejednadbekemijskereakcije
Autor Jasmin Poljak |

Koliko ima atoma u molekuli?

Da bi dobili broj istovrsnih atoma u molekuli moramo razumijeti znaenje dva broja:
Indeks govori koliko je istovrsnih atoma u molekuli. Nalazi se u subscriptu iza simbola elementa
na koji se odnosi.
Koeficijent koji govori koliko imamo molekula. Nalazi se ispred formule molekule tj. formulske
jedinke.
Uzmimo za primjer etiri molekule aluminijevog(III)oksida, koje piemo:
4 Al2O3
Gdje je 4 koeficijent, 2 je indeks za aluminij, a 3 je indeks za kisik.
Broj istovrsnih atoma u molekuli jednak je umnoku koeficijenta i indeksa dakle:
N(Al, Al2O3) = 4*2 = 8 atoma aluminija
N(O, Al2O3) = 4*3 = 12 atoma kisika

Ako na mjestu koeficijenta ili indeksa ne pie nita smatra se da je isti jednako jedan.
Izjednaavanje kemijske jednadbe

Da bi kemijska jednadba bila izjednaena zbroj istovrsnih atoma u molekulama s lijeve

strane jednadbe (reaktanti) mora bitit jednak zbroju istovrsnih atoma u molekulama s desne
strane jednadbe (produkti).
Primjer:
4Al + 3O2 -> 2 Al2O3
Na lijevoj strani:

Na desnoj strani:

N(Al) = 4*1 = 4

N(Al) = 2*2 = 4

N(O) = 3*2 = 6

N(O) = 2*3 = 6

Kao to vidimo ukupni broj atoma aluminija s lijeve strane, jednak je ukupnom
broju aluminija sa desne strane jednadbe.
Takoer vidimo da je ukupni broj atoma kisika s lijeve strane, jednak ukupnom
broju aluminija sa desne strane jednadbe.
Trikovi za lake rjeavanje:

Najbolje je zapoeti s elementom koji se pojavljuje u samo jednom lanu s lijeve strane
(reaktantu) i samo jednom lanu s desne strane(produktu).
U reakcijama gorenja esto je najbolje kisik ostaviti za kraj.
Gorenjem organskih tvari dobivamo ugljikov(IV)oksid i vodu. Broj molekula CO 2 jednak je
broju ugljika iz organskog spoja koji gori. Broj Molekula H2O jednak je polovici broja vodika u
org. spoju koji gori. Kisik izjednaavamo zadnjeg.