GRUPA 1

1. Izloite pojam solidarne obligacije

Kod mnoine subjekata u solidarnoj obligaciji njihov meusobni odnos moe biti i tako ureen
da su svi sadunici obavezni da izvre cijelu inidbu, i da su svi sapovjerioci ovlateni da trae
izvrenje cijele inidbe. I to bez obzira na to to je radnja djeljiva. To su solidarne obligacije.
Princip je: jedan za sve, svi za jednoga. Odnos solidarnosti moe postojati na strani
povjerilaca, kao i na strani dunika, a moe istovremeno i na obje strane. Svi povjerioci
zajedno, kao i svaki sapovjerilac odvojeno mogu traiti ispunjenje obligacije, cijele ili njenog
dijela. Solidarna obligacija je jedinstvena: postoji jedna obaveza i jedno potraivanje. No,
svaki od solidarnih povjerilaca ovlaen je da trai izvrenje inidbe, i to cijele, kako od
sadunika, tako i od svakog pojedinano. Moe traiti i ispunjenje samo jednog dijela duga.
Mogu i svi sapovjerioci zajedno traiti izvrenje inidbe i opet cijele ili nekog njenog dijela.
Mogu traiti od svih sadunika zajedno ili od svakog pojedinano. Svaki dunik moe izvriti
inidbu bilokom povjeriocu, i time se dug razrjeava. Kad ma koji od sadunika ispuni
obligaciju u cijelosti, obligacija prestaje potpuno bez obzira na to kome je od sapovjerilaca
izvrena inidba. Ako potraivanje iz obligacije ne izvri jedan sadunik, izmirenje se moe
traiti od jednog ili od svih zajedno. Sve dok se inidba ne izvri potpuno, bez obzira na to koji
je dunik izvrio, svaki sapovjerilac moe traiti izvrenje preostalog dijela od svih sadunika
zajedno, ili od svakog ponaosob, pa i od onoga koji je ve izvrio dio inidbe. Nijedan
sadunik ne skida sa sebe obavezu time to je izvrio dio inidbe. Kod solidarne obligacije
nema svog dijela, kao kod podijeljene. I u solidarnoj obligaciji postoji unutranji odnos, odnos
izmeu solidarnih povjerilaca izmeu sebe, kao i odnos izmeu solidarnih dunika. Kakav je
taj njihov meusobni odnos, zavisi od njihovog sporazuma. Onaj ko ispuni cijelu obligaciju
ima pravo da trai od ostalih sadunika da mu naknadi svaki od njih dio koji otpada na tog
sadunika. To je pravo regresa. Isto tako je i sa sa povjeriocima. Dakle, obaveza svakog
sadunika je da izvri cijelu inidbu, ali ne i da snosi cio teret. Teret, dug, je raspodijeljen na
sve dunike prema dijelu koji na svkog otpada po sporazumu, ili po zakonu, ili po posljednoj
volji ostavioca. Isto tako, i korist se dijeli na sve sapovjerioce.
2. Izloite pravne karakteristike Komanditnog drutva
Osniva se na osnovu ugovora.
Na osnivanje i rad primjenjuju se odredbe Zakona koje se odnose na d.n.o.
U njemu postoje dvije vrste lanova: komplementari(javni drugari, javni ortaci) i
komanditori(tajni drugari, tajni ortaci)
Komanditno drutvo mora imati najmanje dva lana i to jednog komplementara i jednog
komanditora. Maksimalan broj lanova nije ogranien. U naem pravu, komanditori mogu biti
samo fizika lica, a pravna ne.
Ulozi komanditora ne mogu biti u naturalnom obliku, nego iskljuivo u novcu. Ulozi
komplementara mogu biti u stvarima, pravima i novcu.
Minimalan iznos osnovne glavnice nije odreen.
Komplementari i komanditori imaju razliit status u drutvu. Komplementari uestvuju u
upravljanju, zastupanju i predstavljaju drutva saglasno ugovoru o osnivanju, a imaju
zakonsku solidarnu neogranienu odgovornost za obaveze drutva svojom neunesenom
imovinom. Komanditori ne uestvuju u upravljanju, zastupanju i predstavljanju drutva, niti
odgovaraju za obaveze drutva.
Drutvo posluje i vodi se pod personalnom firmom, imenom jednog, vie ili svih
komplementara. Imena komanditora ne mogu se unositi u firmu, a ako se to uini, odgovaraju
kao komplementari jer su se javno oglasili.

3. Nadzorni odbor dionikog drutva, prema zakonu, odluuje o:

a.
Nadzire poslovanje drutva
b.
Nadzire rad direktora
c.
Usvaja izvjetaj direktora o poslovanju
d.
Podnosi skuptini drutva godinji izvjetaj o poslovanju
e.
Imenuje i razrijeava direktora
f.
Predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokrivanja gubitka
g.
Odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu i druge transakcije sa imovinom
h.
Donosi opte pravne akte drutva
i.
Saziva skuptinu drutva
j.
Obrazuje stalne odbore i komisije i povremena tijela
k.
Brine se za izvravanje odluka skuptine
l.
Odluuje o drugim pitanjima, saglasno zakonu i statutu drutva
(Upiite, najmanje 8 tanih odgovora)
4. Izloite pravne posljedice otvaranja steajnog postupka :
Posljedice otvaranja stecajnog postupka:
1) Prestaju prava poslovodnog organa i organa upravljanja. Te funkcije prelaze na stecajnog
upravnika.
2) Prestaju pravni odnosi zaposlenih radnika, sem onih koje stecajni upravnik zadrzi
3) Formira se stecajna masa od imovine stecajnog duznika
4) Gase se racuni duznika i sa njima prava lica za raspolaganje imovine i otvara novi racun na
koji se prenose sva sredstva
5) U firmu duznika dodaje se oznaka "u stecaju"
6) Potrazivanja povjerilaca koja nisu dospjela smatraju se dospjelim
7) Prestaju teci kamate na potrazivanje
Vrsi se prinudna kompenzacija duznikovih potrazivanja sa potrazivanjima povjerilaca
9) Povremena davanja, novcana i nenovcana, pretvaraju se u jednokratna novcana davanja
10) Danom prijavljivanja potrazivanja prekida se zastarjelost.
GRUPA 2
1. Izloite izvore obligacija
ta e se smatrati izvorom obligacije, zavisi na prvom mjestu od toga ta graanski zakonoci
pojedinih zemalja uzimaju za izvor obligacija, odnosno kako dijele obligacije. I zakonici i
pravni pisci navode kao izvor obligacija: zakone, ugovore, jednostrane izjave volje i
protivpravne tetne radnje.
Ugovori su izjave volje dva ili vie lica kojima se ta lica sporazumijevaju upravo zato da meu
njima nastane odreeni obligacioni odnos.
Specifinost jednostranih graansko pravnih poslova je u tome da obligacija kao dvostrani
pravni odnos nastaje izjavom volje samo jednog lica.
Graanski delikt je izvor obligacije u tom smislu to za onoga ko protivpravnom radnjom
nanese tetu drugom nastaje obaveza da tu tetu nadoknadi ukoliko ne dokae da je teta
nastala bez njegove krivice.
Izvor obligacija je takoe i sticanje bez osnova. Sticanje bez osnova stvara obavezu da se vrati
ono to je neosnovano primljeno.

2. Izloite pravne karakteristike drutva sa ogranienom odgovornou

Osniva ga vie lica, a moe i jedno(drutvo jednog lica). Osnivanje je uvijek simultano. Zakon
je odredio najnii iznos onovne glavnice, kao i najnii iznos pojedinanog uloga. Minimalan
iznos osnovne glavnice je 2.000KM, a pojedinanog uloga 100KM. Pored ugovora o osnivanju
drutvo obavezno ima statut. Organi upravljanja obrazuju se fakulativno. Postoje odreene
limitacije u raspolaganju udjelima, koje odreuje zakon. Odgovara za obaveze cjelokupnom
svojom imovinom.
3. Nadzorni odbor dionikog drutva, prema zakonu, odluuje o:
a. Nadzire poslovanje drutva
b. Nadzire rad direktora
c. Usvaja izvjetaj direktora o poslovanju
d. Podnosi skuptini drutva godinji izvjetaj o poslovanju
e. Imenuje i razrijeava direktora
f. Predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokrivanja gubitka
g. Odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu i druge transakcije sa imovinom
h. Donosi opte pravne akte drutva
i. Saziva skuptinu drutva
j. Obrazuje stalne odbore i komisije i povremena tijela
k. Brine se za izvravanje odluka skuptine
l. Odluuje o drugim pitanjima, saglasno zakonu i statutu drutva
(Upiite, najmanje 8 tanih odgovora)
3. Izloite organe steajnog postupka :
Obavezni organi stecajnog postupka su:
1) Stecajni sud,
2) Stecajni sudija,
3) Stecajni upravnik.
Fakultativni organ moze biti odbor povjerilaca, vijee povjerilaca i privremeni odbor
povjerilaca.
GRUPA 3
1. Izloite pojam novacije u obligacionim odnosima
Novacija je pretvaranje jedne obligacije u drugu, novu. Sporazumom subjekata se gasi
postojea obligacija, a umjesto nje nastaje nova. Novacija se ubraja u naine prestanka
obligacije, jer stvarno postojea obligacija prestaje i dunik se oslobaa stare obaveze, a
povjerilac vie ne moe zahtijevati ipunjenje te obligacije. Ali upravo tim prestankom stare
obligacije simultano se zasniva nova u kojoj su subjekti isti, a mijenja se predmet, ili pravni
osnov. Da bi dolo do ovoga mora se ispuniti sljedee: da su stranke to htjele, da je stara
obligacija bila punovana i stara i nova obligacija moraju da se razlikuju u neemu bitnom, u
predmetu ili u pravnom osnovu.

2. Skuptina dionikog drutva, prema zakonu, odluuje o:

a) Statutu, njegovim izmjenama i dopunama
b) Poveanju i smanjenju osnovne glavnice
c) Emisiji dionica postojee iste klase i nove ili novih klasa
d) Godinjem finansijskom izvjetaju
e) Raspodjeli i upotrebi dobiti i isplati dividende
f) Pokriu gubitka
g) Spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava d.d.-u
h) Prestanku ili podjeli drutva
i) Promjeni oblika drutva
j) Kupovini, prodaji, zamjeni i drugim transakcijama sa imovinom
k) Prodaji i kupovini imovine ija je vrijednost izmeu 15% i 33% knjigovodstvene
vrijednosti ukupne d.d.-a
l) Izboru i razrijeavanju lanova nadzornog odbora pojedinano
m) Izboru lica i organa za reviziju
n) Drugim pitanjima bitnim za poslovanje drutva u skladu sa zakonom i statutom drutva
(Upiite, najmanje 10 tanih odgovora)
2. Izloite pravne karakteristike firme
Firma se odreuje aktom o osnivanju, unosi u statut i upisuje u sudski registar. Osnovna naela
firme su naelo istinitosti(svi sastojci firme odgovaraju stvarnom stanju),obaveznosti(svaki tip
drutva mora imati firmu,a firma mora biti oznaena u aktu o osnivanju, statutu i upisana u
sudski registar i u svom poslovanju i poslovnim komunikacijama subjekat je mora
upotrebljavati),javnosti(sve vrijeme poslovanja izloena javnosti),posebnosti(razliita od
ostalih kako bi mogla biti identifikovana) i naela stvarnosti(firma i njeni elementi da su
materijalno tani i vjerni injenicama iz ivota. Obavezni elementi firme su oznaka koja
upuuje na njenu djelatnost, oznaka kojom se odreuje identifikacija poslovnog subjekta kod
drutava kapital, oznaka sjedita i oznaka oblika organizovanja poslovnog subjekta. Poslovni
subjekt ima pravo na zatitu svoje firme.
3. Kod statusne promjene drutava u formi pripajanja (fuzije) izloite:
a) pravni status oba drutva koja su obuhvaena tom promjenom podrazumijeva da se
postojea spojena drutva gase, a umjesto njih formira se jedno novo.
b) pitanje imovine ( stvari, opreme, potraivanja ) kod oba drutva (pripojenog i onog
kome se to drutvo pripaja) prelazi na novo drutvo koje je njihov pravni sljednik.
c) odgovornost za obaveze stvorene u prometu do dana izvrene statusne promjene, kod
oba drutva po zakonu i neogranieno povjeriocima odgovara drutvo koje je nastalo
spajanjem.
( Vae odgovore upiite na crte)

GRUPA 4
1. Izloite objekte imovinskog prava
Objekti imovinskog prava se moraju nalaziti u pravnom prometu. Podjela obejaka imovinskog
prava je sljedea: stvari, ljudske radnje, lina dobra, proizvodi ljudskog duha.
Stvari su najvaniji objekat u imovnskom pravu. Njihova osnovna, najvanija podjela je: a)
stvari odreene po rodu i individualizirane, b) pokretne i nepokretne, c) glavna stvar i
pripadak, d) proste i zbirne, e) potrone i nepotrone i f) zamjenljive i nezamjenljive stvari.
Ljudska radnja se moe manifestovati kao injenje i davanje ili kao proputanje i trpljenje.
Prva grupa su pozitivne, a druga negativne radnje.
Lina dobra su nematerijalne vrijednosti. Na primjer: ivot, zdravlje, ast, znanje i sl. Ona
dobijaju graansko pravnu zatitu samo onda kada se na neki nain mogu izraziti i novanim
ekvivalentom.
Proizvodi ljudskog duha su uglavnom nauna, tehnika i umjetnika djela. Tvorac moe s
njima raspolagati i izvlaiti iz njih materijalnu korist.
2. Izloite upravljanje i podjelu dobiti kod komanditnog drutva
Komanditnim drutvom upravljaju komplementari neposredno ili putem organa odreenim
ugovorom o osnivanju drutva. Njihovo upravljanje moe biti organizovano na dva naina: 1)
Da svi komplementari neposredno i zajedno donose odluke u vrenju funkcije uprvljanja i 2)
da se ugovorom o osnivanju formira poseban organ upravljanja.
Komanditori ne mogu uestvovati u upravljanju drutvom.
I komplementari i komanditori uestvuju u podjeli dobiti. U pogledu naina, vremena i
distribucije dobiti mjerodavan je ugovor o osnivanju drutva.
3. Skuptina dionikog drutva, prema zakonu, odluuje o:
a) Statutu, njegovim izmjenama i dopunama
b) Poveanju i smanjenju osnovne glavnice
c) Emisiji dionica postojee iste klase i nove ili novih klasa
d) Godinjem finansijskom izvjetaju
e) Raspodjeli i upotrebi dobiti i isplati dividende
f) Pokriu gubitka
g) Spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava d.d.-u
h) Prestanku ili podjeli drutva
i) Promjeni oblika drutva
j) Kupovini, prodaji, zamjeni i drugim transakcijama sa imovinom
k) Prodaji i kupovini imovine ija je vrijednost izmeu 15% i 33% knjigovodstvene
vrijednosti ukupne d.d.-a
l) Izboru i razrijeavanju lanova nadzornog odbora pojedinano
m) Izboru lica i organa za reviziju
n) Drugim pitanjima bitnim za poslovanje drutva u skladu sa zakonom i statutom drutva
(Upiite, najmanje 10 tanih odgovora)

4. Izloite naine i postupke smanjenja osnovnog kapitala d.d.

Smanjenje osnovnog kapitala moe biti redovno, pojednostavljeno i smanjenje povlaenjem
akcija.
Odluku o redovnom smanjenju donosi skuptina drutva. Dionice se povlae. Smanjenje se
upisuje u sudski registar i ajvno objavljuje.
Pojednostavljeno smanjenje radi se o skraenom postupku koji se preduzima ako se
smanjenje vri u svrhu pokrivanja gubitka ili prenosa kapitala u rezerve drutva. Odluka
skuptine treba da sadri cilj smanjenja.
Smanjenje povlaenjem akcija mogue je samo ako je u statutu drutva takva naredba upisana
ili ako je drutvo steklo akcije pa te akcije nije prodalo u zakonskom predvienom roku.
Odluku o smanjenju donosi skuptina ili nadzorni odbor, ako to ovlatenje ima u statutu.
GRUPA 5
Izloite naine prestanka obligacije
1. Ispunjenje obligacije(Kada se izvre sva prava i obaveze)
2. Nemogunost ispunjenja(Ako je zbog dunikove krivice nemogue ispuniti, onda se
obligacioni odnos ne gasi, nego se mijenja predmet te obligacije, postaje obavezan da
naknadi tetu. Ako dunik ne odgovara obligacija prestaje).
3. Prestanak subjekata(Smru se prava i obaveze prenose na nasljednike,osim ako je pravo
ili obaveza vezano strolog za linost)
4. Kompenzacija(Prebijanje duga za dug,prestaju obje obligacije iji su se dugovi
prebili,dakle morali su biti jednaki.Ako nisu,prestaje manji dug,a vei duguje za razliku.)
5. Novacija-prenov(Pretvaranje jedne obligacije u drugu)
6. Konfuzija(Kad se kod sitog lica sjedine trabina i dug)
7. Oprotaj duga(Odricanje od prava potraivanja,dunikova saglasnost je potrena,ako je
nema,onda povjerilac moe kod suda poloiti predmet)
8. Poravnanje(Neki ga smatraju vrstom novacije.)
9. Zastarjelost(Kada zastari obligacija)
10. Zakonom(Iz razliitih razloga se mogu donijeti zakoni koji ponitavaju neki obligacioni
odnos.
11. Otkazom
2. Izloite prenos udjela u DNO
Imovinska prava se mogu prenositi, dok prava linog karaktera ne mogu. Kod prenosa
imovinskog dijela udjela razlikuju se dvije situacije: prva, prenos na drugog ili druge postojee
lanove drutva(interni prenos) i druga, prenos na tree ili trea lica izvan preduzea(eksterni
prenos). U prvom sluaju vrijedi ugovorna autonomija lanova jer prenos ima interna dejstva.
U drutvo ne ulazi novi lan. Ako se poe od zakonskog rjeenja da udjeli lanova moraju biti
jednaki, znai da udio jedino moe prenijeti u cjelini i prenos mora biti izvren istovremeno na
sve postojee lanove drutva i u jednakom obimu. Tako se zadrava princip jednakosti udjela
lanova drutva. U drugom sluaju ne postoji slobodan promet udjela. Radi se o ulasku novih
subjekata u drutvo putem 'ustupanja svoga mjesta'. Ostalim partnerima nije svejedno ko ulazi
u drutvo. Zakon ne iskljuuje prenos udjela, ali predvia ogranienje. Ogranienje se ogleda u
tome da lan drutva koji eli prenijeti svoj udio duan je uputiti pisanu ponudu postojeim
lanovima drutva. Ostali lanovi, po zakonu, imaju pravo pree kupovine udjela. Ukoliko
lanovi drutva ne prihvate ponudu, lan drutva moe svoj udio prenijeti na tree lice, izvan
drutva, pod uslovima iz ponude. I ovdje vrijedi princip odravanje jednakosti udjela izmeu
lanova drutva.
6

3. Izloite postupak sukcesivnog osnivanja d.d.:

o) javna ponuda
p) ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai
q) ostatak dionica otkupljuje publika
r) Komisija odobrava javnu ponudu dionica
s) rok za upis dionica iznosi do 90 dana
t) ako se ne upiu sve dionice, osnivai mogu u roku od 15 dana otkupiti neupisane
dionice
u) osnivai podnose Komisiji izvjetaj o upisu
v) Komisija rjeenjem utvruje da je emisija uspjela
w) do upisa u sudski registar ne moe se raspolagati sa uplatama
x) osnivai u roku 60 danas sazivaju osnivaku Skuptinu kojoj prisustvuje najmanje2/3
dioniara s pravom glasa
y) -upis u sudski registar se vri u roku od 15 dana od dana odravanja osnivake
Skuptine
(Upiite, najmanje 8 tanih odgovora)
4. Izloite u steajnom postupku:
a.
Izluna prava
b.
Razluna prava
Izluna prava jesu prava treih lica na osnovu kojih ona mogu traiti da se odreene stvari (ne
prava i novac) izlue ili izuzmu iz steajne mase. Radi se o stvarima koja ne pripadaju
steajnom duniku, ali su se naala u njegovoj imovinskoj masi (davalac lizinga, stvar uzeta u
zakup).
Razluno pravo je pravo povjerioca ije je potraivanje obezbjeeno najkasnije 60 dana prije
otvaranja steajnog postupka. Obezbjeenje se sastoji u hipoteci, zalozi na pokretnim stvarima,
potraivanjima ili pravu prvenstva naplate (komisionar).
( Vae odgovore upiite na crte)
GRUPA 6
1. Izloite uticaj vremena na pravne odnose (zastara, prekluzija, odraj)
Protekom vremena moe doi do sticanja ili gubljenja prava.
Zastarjelost je pravni institut po kome prestaje mogunost prinudnog ostvarenja prava
usljed nevrenja tokom zakonom odreenog dueg vremena. Zastarjelost olakava pravni
promet, pojaava pravnu sigurnost, stabilizuje osnove. Ne zastarijevaju sva prava nego
samo obligaciono-pravna potraivanja. esto je propisom odreeno da se neko pravo moe
izvriti samo do odreenog roka(prekluzivni rok-pravo traje onoliko koliko je propisom
odreeno). Zatim odraj predstavlja pribavljanje nekog prava protekom vremena pod
odreenim uslovima. Da bi se protekom vremena steklo neko pravo potrebno je da je
dranje tue stvari savjesno.

2. Izloite postupak sukcesivnog osnivanja d.d.:

a) javna ponuda
b) ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai
c) ostatak dionica otkupljuje publika
d) Komisija odobrava javnu ponudu dionica
e) rok za upis dionica iznosi do 90 dana
f) ako se ne upiu sve dionice, osnivai mogu u roku od 15 dana otkupiti neupisane
dionice
g) osnivai podnose Komisiji izvjetaj o upisu
h) Komisija rjeenjem utvruje da je emisija uspjela
i) do upisa u sudski registar ne moe se raspolagati sa uplatama
j) osnivai u roku 60 danas sazivaju osnivaku Skuptinu kojoj prisustvuje najmanje2/3
dioniara s pravom glasa
k) -upis u sudski registar se vri u roku od 15 dana od dana odravanja osnivake
Skuptine
(Upiite, najmanje 8 tanih odgovora)
3. Izloite klase i serije dionica
Dionice se dijele na sljedee osnovne klase:
-obine ili redovne(sadre standardna prava)
-preferencijalne, odnosno prioritetne(sadri posebna, specijalna prava, prvenstveno imovinska)
-dionice bez prava glasa ili dividende(daju iskljuivo pravo na naplatu dividende i ne daju
pravo glasa)
-dionice zaposlenih(posebna klasa, razlikuje se od ostalih u pogledu uslova i naina sticanja)
4. Izloite faze steajnog postupka
Prethodna radnja
Otvaranje steajnog postupka
Prijavljivanje i ispitivanje potraivanja
Reorganizacija ili prodaja stecajnog duznika
Unovcavanje imovine
Namirenje potrazivanja iz diobne mase i
Zatvaranje steajnog postupka
Sprovodi ga privremeni steajni upravnik imenovan od strane steajnog sudije. Njegova
dunost je da:
- osigura imovinu steajnog dunika
- ispita da li e imovina steajnog dunika pokriti trokove steaja,
- ispita da li postoje razlozi za pokretanje steajnog postupka
- podnese izvjetaj steajnom sudiji u roku od 30 dana od imenovanja.
Cilj je utvrivanje ekonomsko-finansijskog stanja dunika, odnosno da li postoje uslovi za
pokretanje steaja. Ovaj postupak se zavrava donoenjem rjeenja o otvaranju steaja ili o
obustavi postupka.
Otvaranje steajnog postupka se zavrava donoenjem rjeenja o otvaranju steaja ili o
obustavi postupka. Steajni sudija zakazuje roite na koje se poziva predlaga, privremeni
steajnu upravnik i steajni dunik. Steajni sudija imenuje steajnog upravnika i donosi
odluku o otvaranju steaja u formi rjeenja koje se objavljuje u Slubenim novinama FbiH i
Slubenom glasniku kantona. Rjeenje se dostavlja predlagatelju, steajnom duniku,
8

instituciji koja vodi poslove platnog prometa i javnom tuilatvu. injenica da je steaj
otvoren upisuje se u sudski registar, zemljine knjige i registar prava industrijske svojine.
Povjerioci su duni u roku od 30 dana od dana objavljivanja oglasa o pokretanju steaja
prijaviti potraivanja.
GRUPA 7
1. Izloite sisteme prava i njihove pravne karakteristike
Mogu se svrstati u 3 osnovne grupe:
evropsko kontinentalne, anglo saksonske i sisteme vjerskih i tradicionalnih prava.
Ova podjela je rezultat razliite politike istorije pojedinih naroda.
Sistemi slue lakoj i efikasnijoj primjeni pravnih normi u drutvenim odnosima. To je, dakle,
jedinstvena cjelina nastala hijerarhijskim povezivanjem svih vaeih pravnih normi, i njihovim
udruivanjem u vee ili manje, nie ili vie srodne grupe.
2. Izloite postupak sukcesivnog osnivanja d.d.:
a) javna ponuda
b) ugovoreni broj dionica otkupljuju osnivai
c) ostatak dionica otkupljuje publika
d) Komisija odobrava javnu ponudu dionica
e) rok za upis dionica iznosi do 90 dana
f) ako se ne upiu sve dionice, osnivai mogu u roku od 15 dana otkupiti neupisane
dionice
g) osnivai podnose Komisiji izvjetaj o upisu
h) Komisija rjeenjem utvruje da je emisija uspjela
i) do upisa u sudski registar ne moe se raspolagati sa uplatama
j) osnivai u roku 60 danas sazivaju osnivaku Skuptinu kojoj prisustvuje najmanje2/3
dioniara s pravom glasa
k) -upis u sudski registar se vri u roku od 15 dana od dana odravanja osnivake
Skuptine
(Upiite, najmanje 8 tanih odgovora)
3. Izloite naine i postupak poveanja osnovnog kapitala u d.d.
Postoji: 1) POVEANJE OSNOVNE GLAVNICE NOVIM ULOZIMA, 2) USLOVNO
POVEANJE OSNOVNE GLAVNICE, 3) POVEANJE PO OSNOVU ODOBRENOG
KAPITALA I 4) POVEANJE IZ KAPITALA DRUTVA
1. Ovo je standardni nain. Odluku donosi, emitovanjem novih akcija po osnovu novih uloga,
skuptina drutva veinom koja je odreena zakonom ili statutom. Potreba je dozvola
Komisije za vrijednosne papire. Poveanje se obavezno registruje kod suda.
2. Uslovno poveanje je po svom obimu ue, jer se obavlja iskljuivo radi zadovoljenja
odreenih ciljeva koji su izriito zakonom odreenu. Odluku o tome takoe donosi
skuptina, najee izjanjenje najmanje predstavnika osnovne glavnice. Odluka treba da
sadri ciljeve poveanja. Za emisiju akcija potrebna je dozvola Komisije za vrijednosne
papire.
3. Ovaj nain je prisutan u pravu evropske kompanije i u nekim nacionalnim pravima.
Odluku o poveanju donosi nadzorni odbro na osnovu ovlatenja iz statuta ili odluke
skuptine.
9

4. Specifinost ovog naina poveanja kapitala ogleda se u izvorima iz kojih se vri povenje.
Ti izvori su kapitalna dobit drutva, njegove rezerve i zadrana a nerasporeena dobit. Taj
kapital se 'prebacuje' u pravni reim osnovne glavnice.
4. Izloite posljedice otvaranja steajnog postupka
Posljedice otvaranja stecajnog postupka:
1) Prestaju prava poslovodnog organa i organa upravljanja. Te funkcije prelaze na stecajnog
upravnika.
2) Prestaju pravni odnosi zaposlenih radnika, sem onih koje stecajni upravnik zadrzi
3) Formira se stecajna masa od imovine stecajnog duznika
4) Gase se racuni duznika i sa njima prava lica za raspolaganje imovine i otvara novi racun na
koji se prenose sva sredstva
5) U firmu duznika dodaje se oznaka "u stecaju"
6) Potrazivanja povjerilaca koja nisu dospjela smatraju se dospjelim
7) Prestaju teci kamate na potrazivanje
Vrsi se prinudna kompenzacija duznikovih potrazivanja sa potrazivanjima povjerilaca
9) Povremena davanja, novcana i nenovcana, pretvaraju se u jednokratna novcana davanja
10) Danom prijavljivanja potrazivanja prekida se zastarjelost.

GRUPA 8
1. Izloite pojam poslovodstvo bez naloga kao izvor obligacionog odnosa
Poslovodstvo bez naloga je kada neko u dobroj namjeri preduzme neku radnju u interesu
drugog lica, a bez njegovog ovlatenja. Jo se naziva vrenjem tuih poslova ili dejstvom
bez punomostva. Ako preduzetu radnju odobri i prihvati to drugo lice nastaje odnos kao
kod zastupnitva. Ukoliko ne prihvati nastaje nova obligacija slina kao kada zastupnik
prekorai ovlatenja.
2. Izloite postupak emisije dionica kao nain poveanja osnovnog kapitala d.d.
Postoje 2 vrste emisije: javna ponuda i zatvorena prodaja. Izbor vrste emisije vri emitent
zavisno od ciljeva koje eli postii emisijom i lica koja e kupovati dionice (investitora).
Javna ponuda dionica je prodaja koja se obavlja na osnovu javnog poziva za upis i uplatu
akcija, a koji se javno upuuje irokom krugu lica, publici.
Emisija akcija putem zatvorene prodaje je prodaja toga papira unaprijed odreenom kupcu,
investitoru ili grupi od najvie 40 kupaca.
Emisija dionica obavezno ukljuuje:
1. donoenje odluke o emisiji
2. odobrenje Komisije kod javne ponude, a kod zatvorene prodaje Komisija se obavjetava o
emisiji
3. zakljuivanje ugovora izmeu emitenta i registra vrijednosnih papira u FBIH
4. zakljuivanje ugovora izmeu emitenta i banke (depozitara) putem koje se izvravaju
obaveze prema vlasniku akcija
5. otvaranje privremenog rauna za deponovanje uplata prilikom kupovine dionica
6. objavljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu akcija, ako je emisija putem javne
ponude, dok kod zatvorene prodaje to nije potrebno
7. objavljivanje rezultata javne ponude dionica, a kod zatvorene prodaje ne
8. upis dionica u registar emitenta kod Komisije i na raun kupca dionice kod registra
vrijednosnih papira u FBIH.
10

Odluku o emisiji donosi skuptina drutva. Komisija za vrijednosne papire u FBIH obavezno
daje prethodno odoborenje. Emitent je duan objaviti rezultate javne ponude dionica.
3. Nadzorni odbor dionikog drutva, prema zakonu, odluuje o:
b. Nadzire poslovanje drutva
c. Nadzire rad direktora
d. Usvaja izvjetaj direktora o poslovanju
e. Podnosi skuptini drutva godinji izvjetaj o poslovanju
f. Imenuje i razrijeava direktora
g. Predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokrivanja gubitka
h. Odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu i druge transakcije sa imovinom
i. Donosi opte pravne akte drutva
j. Saziva skuptinu drutva
k. Obrazuje stalne odbore i komisije i povremena tijela
l. Brine se za izvravanje odluka skuptine
(Upiite, najmanje 8 tanih odgovora)
4. Izloite pravne posljedice otvaranja steajnog postupka :
Posljedice otvaranja stecajnog postupka:
1) Prestaju prava poslovodnog organa i organa upravljanja. Te funkcije prelaze na stecajnog
upravnika.
2) Prestaju pravni odnosi zaposlenih radnika, sem onih koje stecajni upravnik zadrzi
3) Formira se stecajna masa od imovine stecajnog duznika
4) Gase se racuni duznika i sa njima prava lica za raspolaganje imovine i otvara novi racun na
koji se prenose sva sredstva
5) U firmu duznika dodaje se oznaka "u stecaju"
6) Potrazivanja povjerilaca koja nisu dospjela smatraju se dospjelim
7) Prestaju teci kamate na potrazivanje
Vrsi se prinudna kompenzacija duznikovih potrazivanja sa potrazivanjima povjerilaca
9) Povremena davanja, novcana i nenovcana, pretvaraju se u jednokratna novcana davanja
10) Danom prijavljivanja potrazivanja prekida se zastarjelost.

11