POSLOVNO PRAVO

1. Naini promjene subjekta obligacije?

- USTUPANJE ili PRIJENOST POTRAIVANJA (CESIJA) Ako se u istoj obligaciji
mijenja povjerilac. Do ustupanja najee dolazi na osnovu ugovora. Ugovorom stari
povjerilac (cedent) prenosi svoju trabinu na svoga novog povjerioca (cesionara).
Dunik (cesus) ostaje isti, kao to i inidba ostaje ista.
- PREUZIMANJE DUGA vri se ugovorom izmeu dunika i onoga koji dug
preuzima, na koji je pristao povjerilac.
- PRIVATIVNA INTERCESIJA dug se moe preuzeti potpuno, tako da se dunik
potpuno oslobodi obaveze, a da u obavezu ulazi novi subjekat, preuzimalac duga
(intercedent). To je preuzimanje duga u pravom smislu budui da se mijenja subjekt
obligacije na dunikoj strani.
- KOMULATIVNA INTERCESIJA postoje sluajevi kada se dunik ne oslobaa
svoje potpune obaveze u potpunosti, ve se u obligaciji pored njega pojavljuje jo i
novi dunik. Na dunikoj strani imamo u tom sluaju dva subjekta.
- PRISTUPANJE DUGU Ugovorom izmeu povjerioca i treeg lica, kojim se ovaj
obavezuje povjeriocu, da e ispuniti njegovo potraivanje od dunika, trei stupa u
obavezu pored dunika.
- PREUZIMANJE ISPUNJENJA se vri ugovorm izmeu dunika i treeg lica kojim
se ovaj obavezuje prema duniku da ispuni njegovu obavezu prema povjeriocu.

2.
a)
b)
c)
d)
e)
-

Sukcesivni nain osnivanja dionikog drutva?

Zakljuivanje ugovora odnosno donoenje odluke o osnivanju;
Zakljuivanje ugovora izmeu osnivaa i Registra vrijednosnih papira;
Zakljuivanje ugovora izmeu osnivaa i banke depozitara;
Emisija dionica putem javne ponude:
zahtjev komisiji za odobrenje emisije dionica putem javne ponude;
rjeenje Komisije o odobrenju emisije dionica putem javne ponude;
objavljivanje javnog poziva za upis i uplatu dionica;
upis i uplata dionica, te izdavanja privremenih potvrda od strane banke depozitara o
upisu i uplati;
sainjavanje izvjetaja o broju i iznosu upisanih i uplaenih dionica od strane banke
depozitara i dostavljanje tog izvjetaja Komisiji i osnivaima;
rjeenje Komisije kojim se utvruje da je javna ponuda dionica uspjela, te ukupan broj
i iznos upisanih i uplaenih dionica;
objavljivanje izvjetaja o ukupnom broju i iznosu upisanih i uplaenih dionica;
odravanje osnivae skuptine:
usvajanje izvjetaja o osnivanju;
usvajanje statuta;
izbor nadzornog odbora;
potrivanje vrijednosti uloga u stvarima i pravima i broja dionica emitovanih po tom
osnovu;

f) imenovanje uprave;
g) upis u registar emitenata kod Komisije za vrijednosne papire;
h) upis osnivanja u registar drutava kod suda.

3. Pravne karakteristike drutva sa ogranienom odgovornou?

I.
Drutvo moe osnovati jedno lice jer je opte prihvaen princip ili vie lica fizikih
ili pravnih, domaih ili stranih. Za cijelo vrijeme postojanja drutvo moe imati
samo jednog lana. Maximalan broj lanova nije odreen.
II.
Drutvo se osniva, posluje i vodi pod firmom koja sadri naziv i oznaku d.o.o.,
napisanu na jeziku u slubenoj upotrebi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
III.
U principu, d.o.o. moe obavljati sve registrovane djelatnosti u proizvodnji i
prometu proizvoda i vrenju usluga, bez obzira da li je u njega uloen domai ili
strani kapital ili je osniva jedno ili vie lica.
IV. Za ovaj tip drutva uporedna prava, zakonom propisuju minimalni iznos osnovnog
kapitala, kao i najnii iznos pojedinanih uloga. U naem pravu, za drutva opteg
tipa, zakonski minimum je 2.000,00 KM, a pojedinani ulog 100,00 KM, koji
mora biti uplaen u gotovom novcu.
V. Za udjele u d.o.o. vai princip jedan lan=jedan udio. Udio lana drutva
predstavlja dio njegove imovine pa sa istim moe raspolagati (prodati, pokloniti,
zaloiti).
VI.
Udjeli su prenosivi ugovorom i nasljeivanjem.
VII.
Drutvo sa ogranienom odgovornou ne moe emitovati dionice i po tom osnovu
pribavljati kapital. Pod uslovima odreenim zakonom, d.o.o. moe emitovati
dunike vrijednosne papire obveznice, komercijalne zapise, te izdavati mjenice,
ekove i robne vrijednosne papire.
VIII.
lanovi upravljaju drutvom putem skuptine s tim to je njeno funkcionisanje kao
i ostalih organa jednostavnije i fleksibilnije, za razliku od dionikog drutva.
IX.
Za obaveze u pravnom prometu d.o.o. odgovara cjelokupnom svojom imovinom,
neogranieno. Imovina druva je odvojena od imovine lanova. lan drutva
uvijek snosi poslovni rizik do visine svoga upisanog uloga koji se ogleda u
umanjenju ili gubitku udjela, u sluaju smanjenja osnovnog kapitala odnosno
steaja drutva.

4. Koji su organi steajnog postupka?

I.
Steajni sudija vodi i upravlja steajnim postupkom i to od podnoenja zahtjeva
za otvaranje steajnog postupka pa do njegovog zavretka;
II.
Steajni sud;
III.
Privremeni steajni upravnik;
IV. Steajni upravnik;
V. Skuptina povjerilaca saziva steajni sudija koji rukovodi njenim radom;
VI.
Privremeni odbor povjerilaca;

VII.

Odbor povjerilaca je duan da nadzire rad steajnog upravnika, zahtjeva

podnoenje izvjetaja i polaganje rauna te vri neposrednu kontrolu njegovog
rada.

5. Oblici vladavine drave.

Prema obliku vladavine, razlikuju se tri osnovna tipa:
I.

II.

III.

Monarhija je drava u kojoj ef drave monarh, kralj dolazi na svoju

funkciju nasljedno, vlada doivotno ili do njegovog povlaenja, te je politiki i
pravno neodgovoran,a to znai da prema naelima Ustava ne moe biti suen i
osuen.
Republika ef drave dolazi na svoju funkciju izborom, obavlja tu funkciju
na odreeno vrijeme i podlijee pravnoj i politikoj odgovornosti moe biti
suen, kanjen i smijenjen s poloaja ako poini delikt.
Diktatura je drava u kojoj ef dolazi na svoju funkciju nasilno i
protivpravno, vlada neodreeno vrijeme ili koliko se nasiljem uspije odrati na
vlasti, i faktiki je politiki i pravno neodgovoran sve dok se na vlasti dri.

6. Pravne karakteristike drutva sa neogranienom odgovornou.

I.
Za cijelo vrijeme postojanja drutvo mora da ima najmanje dva lana. Drutvo
se osniva, posluje i vodi pod personalnom firmom. Firma sadri prezime
najmanje jednog lana uz obaveznu oznaku i partneri, ortaci, i ostali i
slino. Firma obavezno sadri oznaku tipa drutva u vidu skraenice d.n.o.
da bi se uesnicima u prometu stavilo do znanja o kakvom se tipu drutva radi.
II.
Ulozi lanova mogu biti u novcu, stvarima, pravima i izvrenim uslugama.
Vrijednost uloga utvruje se ugovorom o osnivanju i izraava u domaoj
valuti. Uplauju se u roku koji odreuje ugovor. Ulozi lanova su jednake
vrijednosti. Drutvenim ugovorm se moe i drugaije odrediti, tj. ulozi nisu
jednaki. Zakonom nije odreena najnia vrijednost pojedinanog uloga.
III.
Pojedinanim ulozima formira se osnovni kapital drutva koji se izraava u
novcu i upisuje u registar. Imovina drutva u koju ulazi osnovni kapital je
odvojena od imovine lanova.
IV. Svi lanovi uestvuju u podjeli dobiti i pokriu gubitaka u jednakim iznosima,
ako ugovorom nije drugaije odreeno.
V. Svi lanovi imaju pravo i obaveu da ravnopravno upravljaju, vode poslovanje i
zastupaju drutvo u skladu sa ugovorom o osnivanju.
VI.
Drutvo je pravno lice koje odgovara za svoje obaveze prema povjeriocima
cjelokupnom imovinom, ali i svaki lan odgovara neogranieno solidarno
cjelokupnom svojom imovinom. U steaju lanovi drutva imaju status
steajnog dunika. Drutvo ne odgovara za obaveze lanova.

VII.

Pored optih naina prestanka, drutvo moe prestati usljed dogaaja vezanih
za lana drutva kao to su istupanje, smrt, steaj, gubitak poslovne
sposobnosti.

7. Pravne karakteristike dionikog drutva

I.
Broj osnivaa je uobiajeno vei nego kod ostalih tipova privrednog drutva;
II.
Visina osnovnog kapitala utvruje se osnivakim aktom;
III.
Osnovni kapital je podijeljen na dijelova, koji su predstavljeni dionicama, a
one su investicioni vrijednosni papiri;
IV. Prenos dionica je slobodan jer se radi o negocijabilnom i zamjenjivom papiru.
Prenosom dionica prenosi se dio ili cijeli udio sa jednog na drugo lice;
V. Zakon izriito zahtijeva da se u dionikom drutvu organizuje upravljanje i
voenje poslova drutva i da se formiraju organi drutva (skuptina, nadzorni
odbor, uprava i odbor za reviziju);
VI.
Za svoje obaveze stvorene u pravnom prometu, drutvo odgovara cjelokupnom
imovinom. Ulagai snose ogranien poslovni rizik, do visine svoga uloga, u
sluaju smanjenja osnovnog kapitala ili steaja drutva.
VII.
Pored osnivakog akta, dioniko drutvo obavezno mora imati status koji se
deponuje kod suda. Prvi statut donosi osnivaka skuptina a kasnije izmjene i
dopune statuta skuptina dioniara;
VIII.
Dionika drutva mogu biti otvorena i zatvorena. Otvorena dionika drutva su
drutva ije su dionice emitovane putem javne ponude i koja ispunjavaju jedan
od sljedeih kriterija: da se radi o bankama ili drutvima za osiguranje ili da
imaju osnovni kapital u iznosu 4.000,00 KM i najmanje 40 dioniara.

8. Napisati i obrazloiti prava Evropske unije.

Primarno komunitarno pravo ine pravne norme koje su usvojile drave
lanice u njihovoj ugovornoustavotvornoj ulozi, a to znai u ulozi subjekata
meunarodnog prava i utemeljivaa Zajednice kao nacionalne tvorevine sui
generis.
Sekundarno pravo predstavlja posebnu skupinu izvora prava koje u skladu sa
odgovarajuim odredbama primarnog komunitarnog prava usvajaju, odnosno
donose, institucije Evropske unije. Sekunadrno pravo ine: uredbe, direktive,
odluke, preporuke i miljenja.

9. Pravne karakteristike dionica.

I.
Izdavalac d.d. ili k.d.d.: Izdavalac dionica moe biti iskljuivo dioniko
drutvo ili komanditno drutvo na dionice. Ostali tipovi drutava,kao i fizikih
lica, mogu sticati dionice dionikih i komanditnih drutava na dionice i njima
trgovati.

II.

III.

IV.

V.
VI.

VII.

VIII.

IX.

Za izdavanje dionica u pravilu je potrebno prethodno odobrenje Komisije za

vrijednosne papire, a koja ispituje postojanje uslova za emisiju (izdavanje)
dionica. Emitovane dionice se kasnije registruju kod Komisije i Registra
vrijednosnih papira, kod koga se vode rauni vlasnika dionica.
Dionica je dugoroni investicioni papir ija je ekonomska funkcija akumulacija
i mobilizacija kapitala. Njome se zasniva lanski odnos izmeu drutva i
trajnog ulagaa.
Dionica je papir koji nosi varijabilni prihod (dividendu, superdividendu).
Prihod dioniara zavisi od dobiti drutva i odluke skuptine o podjeli dobiti.
Dioniar se obavezuje da plati cijelu dionice, a dioniko drutvo se obavezuje
da mu ustupi lanstvo u drutvu koje daje imovinska prava, pravo upravljanja i
kontrole, te druga prava, saglasno statutu drutva.
Dionica je tipian trgovinski papir. Masnovno se izdaje u serijama i predstavlja
jedan od osnovnih predmeta poslovanja berze trgovakih efekata.
Dionica je prenosivi papir kojim se vri mobilizacija kapitala. Dionica glasi na
ime i prenosi se zakljuenjem pravnog posla o prenosu vlasnitva o emu
kupac izvjetava Registar.
Dionica je zamjenljivi vrijednosni papir. Kupcu dionica je svejedno koje e
dionice dobiti, ako primjerci koji mu se isporue daju vrstu i obim prava koja
je on kupio od dionikog drutva.
Dionice iste klase izdate u serijama mogu se, na osnovu odluke emitenata i uz
odobrenje Komisije, sjediniti u jednu ili vie, ali se mogu i podijeliti u vie
primjeraka manje nominalne vrijednosti-spajanje i podjela.
Dionica je nedjeljiv vrijednosni papir. Ako vie lica naslijedi dionicu,
nasljednici moraju odrediti jedno lice, koje e u njihovo ime vriti prava iz
dionice.

10. Pravni poslovi koji za pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu isprava?
Pravni poslovi koji za pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu poslova odnose se na:
I.
II.
III.
IV.
V.

Pravne poslove o regulisanju imovinskih odnosa izmeu branih drugova, kao i

izmeu lica koja ive u vanbranoj ivotnoj zajednici;
Raspolaganja imovinom maloljetnih i poslovno nesposobnih lica;
Pravni poslovi kojima se obeava neka inidba kao poklon, s tim da se nedostatak
notarske forme, u ovom sluaju, nadomjeta izvrenjem obeane inidbe;
Pravne poslove, iji je predmet prenos i sticanje vlasnitva, ili drugih stvarnih prava na
nekretninama;
Osnivaka akta privrednih drutava i utvrivanje njihovih statuta, kao i svaka
promjena statuta.

11. Sekundarni izvor prava Evropske unije.

I.

II.

III.

IV.

V.

Uredba su propisi koji se izravno prijenjuju u svim dravama lanicama i

stupaju na snagu istovremeno u cijeloj zajednici. Svrha Uredbe je unificirati
prava drava lanica.
Direktiva obavezuje drave lanice kojima se upuuje kako bi se ostvario
zadani cilj, ali im ostavlja slobodu da same izaberu formu i metodu za njegovo
postizanje.
Odluke su pojedinani akti institucija Evropske unije koji mogu biti
adresirani dravama ili fizikim odnosno pravnim licima. To je akt koji u
cjelosti obavezuje one kojima je upuen.
Preporuka je specifian oblik akta upuena dravama lanicama, kojima se
adresati pozivaju na odreeno ponaanje u odreenim podrujima od interesa
za Zajednicu.
Miljenje - je izjava u pravilu data na zahtjev odreenog lica,kojom odreena
institucija Evropske unije, odnosno njen organ, izraava stav o predmetnom
pitanju.

12. Podjela pravnih normi prema stepenu odreenosti dispozicije.

Kogentna norma dispozicija je odreena, zna se tano kakvo ponaanje se
trai.
Alternativna norma sadri dva ili vie pravila ponaanja, od kojih subjekt
kome je norma upuena,moe odabrati one koje njemu odgovara.
Dispozitivna norma sadri pravilo ponaanja, ali istovremeno subjektima
daje ovlatenje da urede svoj odnos kako im odgovara, da kreiraju drugaije
pravilo ponaanja onako kako ele.
Diskreciona norma sadri ovlatenje dravnog organa da, uzimajui u obzir
izvjesne okolnosti, moe pristupiti kako smatra da je najcjelishodnije, tj. daje
mu diskrecionu vlast.
Norme sa pravnim standardima su pravne norme koje u dispoziciji sadre
neki nedovoljno odreen pojam. Kao standardno ponaanje uzima se ono koje
tipino, koje se pod istim datim uslovima prosjeno ili najee deava u datoj
sredini i u to vrijeme.

13. Obavezni sastojci dionice.

I.
Oznaka da se radi o dionici;
II.
Oznaka klase i redni broj emisije;
III.
Oznaka dionice u Registru;
IV. ISIN broj;
V. Naziv,sjedite i adresa emitenta, jedinstveni identifikacijski broj odnosno druga
oznaka i registarski broj u registru emitenata kod Komisije;
VI.
Nominalna vrijednost dionice;
VII.
Ukupna nominalna vrijednost cijele emisije;

VIII.

IX.
X.
XI.
XII.

Podaci o vlasniku dionice: naziv,sjedite i jedinstveni identifikacijski broj

pravnog lica ili ime i prezime i jedinstveni matini broj fizikog lica, odnosno
identifikacijski broj za strana fizika lica;
Obaveze emitenta, prava vlasnika dionica i nain njhovog ostvarivanja;
Mjesto i datum emisije dionica;
Imena lica ovlatenih za zastupanje emitenta;
Drugi elementi odreeni posebnim zakonom ili opim aktima Komisije.

14. U kojim uvjetima se u drutvu sa ogranienom odgovornostima formira

nadzorni odbor?
Nadzorni odbor je obavezan organ u drutvu koje:
I.
Ima osnovni kapital vei od 1.000.000,00 KM i namjanje dva lana;
II.
Ima vie od deset lanova, bez obzira na visinu osnovnog kapitala;
III.
Stoji pod reimom utvrenim posebnim zakonom (npr. Javno preduzee, lizing
drutvo).

15. Naela na kojima se zasnivaju upisi poslovnih subjekata u registar suda?

I.
Naelo obligatornosti (obaveznosti) znai da se po zakonu svi poslovni
subjekti obavezno upisuju u registar.
II.
Naelo legaliteta (zakonitosti) podrazumijeva: upisi u registar suda se vre na
osnovu postupka koji je utvren zakonom i na zakonu zasnovanim aktima i da
se upisuju pravna stanja i podaci koje je zakon odredio.
III.
Naelo oficijelnosti (slubenosti) obuhvata slijedee: registarski sud ne moe
odbiti uredno zatraeni podnesenu i dokumentarnu prijavu,a poslije podnesene
prijave cijeli postupak sud vodi po slubenoj dunosti.
IV. Naelo pismenosti (formalizma) prijava, dokazi i isprave moraju biti
prezentirani u pisanoj formi.
V. Naelo dokumentovanosti znai da se upisi u registar suda vre na osnovu
prezentiranih dokumenata i isprava u kojima se dokazuju injenice relevantne
za upis.
VI.
Naelo prioriteta (prvenstva) podrazumijeva prvenstvo onog subjekta koji je
ranije zatraio upis u registar, tj. iju je prijavu sud ranije primio.
VII.
Naelo konstitutivnosti znai da se faktike injenice koje se odnose na
subjekat upisa momentom upisa pretvaraju u pravne.
VIII.
Naelo istinitosti podrazumijeva da su podaci uneseni u sudski registar tani
i istiniti, u formalnom i materijalnom smislu, da su saglasni sa injenicama
koje postoje u ostalim pravnim aktima i ispravama, kao i sa stvarnim stanjem.
IX.
Naelo publiciteta (javnosti) ima dva osnovna aspekta. Prvi, sudski registar je
javna knjiga i svako je moe razgledati, prepisivati i iz nje traiti izvode. Drugi
aspekt, podaci upisani u registar suda objavljuju se u Slubenim novinama
Federacije BiH.

16. Pravne karakteristike komanditnog drutva.

I.
Prilikom osnivanja i za cijelo vrijeme postojanja drutvo mora imati najmanje
dva lana jednog sa statusom komplementara i jednog sa poloajem
komanditora. Komplementari se nazivaju partneri ili javni drugari ili
lino odgovorni lanovi. Komanditori su specijalni partneri ili tajni
odnosno tihi drugari. Njihova uloga nije beznaajna jer ulau kapital i
potpisuju ugovor o osnivanju ime kreiraju odnose u drutvu.
II.
Drutvo se osniva, posluje i vodi pod personalnom firmom a to je pod
prezimenom jednog, vie ili svih komplementara, uz obavezan sadraj i firme
drugog drutva ako je ono komplementar. Imena komanditora se ne smiju
unositi u firmu drutva.
III.
Ulozi komplementara i komanditora mogu biti u novcu, stvarima i pravima, a
komplementara i u izvrenim uslugama. Vrsta i vrijednost uloga utvruje se
ugovorom o osnivanju, s tim to zakon nije odredio minimalnu vrijednost
pojedinanih uloga. I kod ovog drutva treba prihvatiti stav da ulozi ne moraju
biti jednaki, ako ugovor o osnivanju tako predvia.
IV. Ulozima komplementara i komanditora konstituie se osnovni kapital, kao
incijalna materijalna osnova za poetak poslovanja. Obavezno se izraava u
domaoj valuti. Nije odreen zakonski minimum osnovnog kapitala zbog vrste
i obima odgovornosti komplementara.
V. Komplementari upravljaju, vode poslovanje i zastupaju drutvo saglasno
ugovoru o osnivanju i po zakonu solidarno neogranieno odgovaraju za
obaveze drutva cjelokupnom svojom imovinom. Komanditori ne uestvuju u
upravljanju, ali mogu biti ovlateni za voenje poslovanja drutva i na
zastupanje,s tim to ne odgovaraju za obaveze drutva, nego snose poslovni
rizik do iznosa upisanih uloga.
VI.
Komplementari uestvuju u podjeli dobiti, u jednakom obimu, a komanditori
srazmjerno uplaenim ulozima, ako ugovorom nije drugaije odreeno.

17. Nadzorni odbor dionikog drutva.

Nadzorni odbor dionikog drutva nadlean je da:
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.

Nadzire poslovanje dionikog drutva;

Nadzire rad uprave;
Usvaja izvjetaj uprave o poslovanju po polugodinjem i godinjem obraunu;
Podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju dionikog drutva;
Bira predsjednika nadzornog odbora;
Predlae raspodjelu i nain upotrebe dobiti i nain pokria gubitka;
Odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu i druge transakcije imovinom;
Imenuje predsjednike i lanove odbora za naknade i odbora za imenovanje;
Obrazuje povremene komisije i utvruje njihov sastav i zadatke;

X.
XI.

Saziva skuptinu;
Odobrava emisiju novih dionica postojee klase.

18. Skuptina dionikog drutva.

Skuptina dionikog drutva odluuje o:
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.
X.
XI.
XII.
XIII.
XIV.
XV.
XVI.

Poveanju i smanjenju osnovnog kapitala;

Emisiji novih dionica postojee ili nove klase i emisiji obveznica i drugih
dunikih vrijednosnih papira;
Ogranienju ili iskljuenju prava pree kupnje novih dionica, u okviru odluke
o emisiji novih dionica, dionica postojee ili nove klase;
Usvajanju godinjeg izvjetaja drutva, koji ukljuuje finansijski izvjetaj i
izvjetaj revizora, nadzornog odbora ili odbora za reviziju;
Rasporedu dobiti i isplati dividende;
Nainu pokria gubitka;
Spajanju sa drugim drutvima i pripajanju drugih drutava dionikom drutvu
ili dionikog drutva drugom drutvu;
Promjeni oblika i podjeli dionikog drutva;
Prestanku dionikog drutva sa provoenjem likvidacije
Kupovini, prodaji, razmjeni, uzimanju ili davanju kredita;
Izboru i razrjeavanju lanova nadzornog odbora pojedinano;
Izboru vanjskog revizora i izboru i razrjeenju lanova odbora za reviziju;
Naknadama lanovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;
Izmjenama i dopunama odredaba statuta koje se ne odnose na pitanje
poveanja i smanjenja osnovnog kapitala;
Izuzimanju stalnih sredstava u neprivatizovanim privrednim drutvima;
Drugim pitanjima bitnim za poslovanje dionikog drutva.

19. Koje su faze steajnog postupka?

Faze steajnog postupka:
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.

Prethodni postupak;
Otvaranje steajnog postupka;
Prijavljivanje i ispitivanje potraivanja;
Unovanje steajne mase;
Namirenje povjerilaca;
Zakljuenje steajnog postupka i upis u sudski registar;

20. Upravljanje i podjela dobiti komanditnog drutva?

I.

II.

III.

IV.

Svi komplementari ravnopravno uestvuju u donoenju odluka. Odluke se

donose saglasnou svih komplementara, svaki komplementar ima pravo
izraziti svoje protivljenje.
Drutvom potpuno upravlja jedan ili vie komplementara pri emu ostali
komplementari ugovorom potpuno prenose svoje pravo upravljanja, uz
istovremeno odricanje od njega, za odreeno vrijeme. U tom sluaju, odluke
donosi pojedinac odnosno oni komplementari na koje je preneseno upravljanje.
Ako vie komplementara ima pravo upravljanja drutvom, oni odluke donose
jednoglasno ili svaki samostalno, zavisno od toga kako je predvieno njihovo
djelovanje. Ostali komplementari ne mogu uestvovati u upravljanju jer su se
toga prava privremeno odrekli.
Trei nain predstavlja kombinaciju prethodna dva jedan ili vie
komplementara upravljaju drutvom u obimu prenesenog upravljanja, dok o
pitanjima koja nisu prenesena odluuju svi komplementari.
etvrti nain upravljanja podrazumijeva ukljuivanje treeg lica izvan drutva
u upravljanje. Uz saglasnost svih ostalih komplementara, jedan komplementar
moe svoje pravo prenjeti na lice izvan drutva.

Komanditori ne uestvuju u upravljanju drutvom, ne mogu se mijeati u drutvene poslove.

Prema zakonu, komanditori: uestvuju u kreiranju i potpisivanju ugovora o osnivanju drutva,
njegovim izmjenama i dopunama.

21. Naela firme.

I.
Naelo iskljuivosti podrazumijeva da se firma drutva mora jasno
razlikovati od firme svakog drugog drutva.
II.
Naelo istinitosti ogleda se u tome da svi elementi firme odgovaraju
stvarnom stanju, odnosno sadraju upisa u sudski registar.
III.
Naelo obaveznosti znai da svakoprivredno drutvo mora imati firmu koja
je odreena u osnivakom aktu i upisana u registar.
IV. Naelo javnosti (publiciteta) slui prije svega pravnoj sigurnosti. Obaveza je
drutva da javno istakne punu i skraenu firmu na poslovne prostorije.
V. Naelo zakonitosti je naelo prema kojem e registarski sud odbiti da upie u
sudski registar svaku firmu koja je protivna odredbama ZDP ili se jasno ne
razlikuje od ve registrovanih firmi u Federaciji.
VI.
Naelo savjesnosti i potenja podrazumijeva da se stranke u meusobnim
odnosima moraju pridravati opeusvojenih moralnih pravila, dobrih obiaja,
ustaljenih shvatanja prometa i drugih slinih standarda.

22. Vrste obligacija.

I.
Ugovori su saglasne izjave volje dvaju ili vie lica kojima se ta lica
sporazumijevaju da meu njima nastane odreeni obligacioni odnos, da jedno
drugom izvre dogovorenu inidbu.

II.
III.

Jednostrani graanski poslovi obligacija kao dvostrani pravni odnos nastaje

izjavom volje samo jednog lica.
Graanski delikt je izvor obligacije u tom smislu to za onoga ko
protivpravnom radnjom nanese tetu drugom licu nastaje obaveza da tu tetu
nadoknadi tom licu, ukoliko ne dokae da je ta teta nastala bez njegove
krivice.

23. Podjela objekata imovinskog prava.

I.
Stvari su materijalni dijelovi prirode,a da bi bile stvari u pravno-tehnikom
smislu imovinskog prava potrebno je jo da budu faktiki ili virtuelno u
ovjekovoj fizikoj vlasti. Postoji vie podjela stvari: stvari odreene po rodu i
individualizirane; pokretne i nepokretne; glavne stvari i pripadak; proste i
zbirne stvari; potrone i nepotrone stvari; zamjenljive i nezamjenljive.
II.
Ljudska radnja je radnja koju je dunik obavezan izvriti povjeriocu na bazi
obligacionog odnosa. Ljudska radnja kao objekat imovinskog prava se moe
manifestovati kao injenje i davanje ili kao proputanje i trpljenje onoga to se
po objektivnom pravuu ne bi moralo propustiti ili trpjeti.
III.
Lina dobra su nematerijalne vrijednosti, dobra koja su neodvojiva od linosti
kao pravnog subjekta. Takva dobra su ivot, zdravlje, ime, ast, znanje,
drutveno priznanje..
24. Sistemi prava.
I.
Evropsko-kontinentalni pravni sistem zasnovan je na pisanom kodifikovanom
pravu. U ovom sistemu na vrhu hijerarhijske strukture su kao izvor prava ustav
i zakoni.
II.
Anglo-saksonski sistem prava preteno je zasnovan na pravilima koja su
nastala u sudovima. Osnovni izvor prava je sudski sluaj (precedent).
Precedent je presueni sluaj koji se prije dogodio i koji slui kao primjer ili
opravdanje za kasnije sline sluajeve.
III.
Religijsko-tradicijski sistem prava je pravni poredak iji su izvori u
objavljenjim knjigama (Biblija, Kur'an i druge s njima povezane knjige.)

25. Postupak poveanja osnovnog kapitala dionikog drutva.

I.
Osnovni kapital se moe poveati emisijom novih dionica samo ako su dionice
ranijih emisija uplaene u cjelini. Obavlja se putem javne ponude, ako
odlukom izriito nije drugaije odreeno;
II.
Poveanje osnovnog kapitala poveanjem nominalne vrijednosti emitovanih
dionica moe se vriti iz dobiti kao i na teret fonda rezervi. Dioniari snose
trokove poveanja nominalne vrijednosti dionica;
III.
Emisija besplatnih dionica iz vlastitih sredstava. Poveanje osnovnog kapitala
iz vlastitih sredstava rasporeuje se na sve dionice srazmjerno nominalnoj
vrijednosti jednak tretman svih dioniara;
IV. Uslovno poveanje osnovnog kapitala;

V.

VI.

Integrisano poveanje. Dioniko drutvo je duno prilikom poveanja

osnovnog kapitala, iz vlastitih izvora platiti dio cijene dionica nakon emisije u
sluaju kada dionice u prometu na berzi ili drugom ureenom javnom tritu
na dan donoenja odluke imaju cijenu niu od nominalne vrijednosti.
Konverzija potraivanja u osnovni kapital u steaju, reorganizacijom
steajnog dunika na bazi steajnog plana.

26. Prenos udjela kod drutva sa neogranienom odgovornou.

Treba razlikovati dvije situacije kod prenosa udjela:
I.
Interni prenos kada se transfer udjela vri na jednog ili vielanova u drutvu.
Za ovaj prenos vai ugovorna sloboda pa se udjeli prenose na nain, pod
uslovima i u obimu kako je to predvieno ugovorom o osnivanju. U drutvo
ne ulazi novi lan. Ulozi lanova moraju biti jednaki. Tada nema djeliminog
prenosa udjela, nego se on prenosi u cjelosti i dijeli na preostale lanove u
jednakim obimu.
II.
Eksterni prenos kada se udio prenosi na tree lice izvan kruga lanova.
Sloboda prenosa ne vai kada se transfer vri na tree lice jer se prenose
lanska prava. Radi se o ulasku novog lica u drutvo pri emu se vri ustupanje
svoga mjesta. Ostalim partnerima, nije svejedno ko ulazi u drutvo onosno ko
e im biti partner. Zakon dozvoljava prenos prava i obaveza na tree lice samo
uz saglasnost ostlaih lanova drutva.

27. Osnovne klase dionica.

I.
Obine, redovne ili upravljake dionice sadre standardna prava: daju
pravo na upravljanje, tj. pravo glasa, pravo na uestvovanje u raspodjeli dobiti
i diobi imovine preostale nakon steaja ili likvidacije kompanije.
II.
Prioritetne ili preferencijalne ili povlatene dionice sadre prava iznad
standardnih. Preferencije se odnose na: prioritet u naplati dividende iz tekueg
fiskalnog perioda, prioritet u naplati iz ostatka steajne ili likvidacione mase,
prioritete u koritenju usluga kompanije.
III.
Dionice za zaposlene ili radnike dionice nastale su kao posljedica potrebe
distribucije vlasnitva na kategoriju zaposlenika, u teoriji poznato kao radniko
dioniarstvo.
IV. Dionice bez prava glasa ili dividendne daju samo pravo na naplatu dividende.

28. Tri vrste emisije dionica.

Postoje tri vrste emisije dionica i to: emisija javne ponude, emisija zatvorene ponude i
posebne emisije.
I.
Javna ponuda dionica je prodaja koja se obavlja na osnovu javnog poziva za
upis i uplatu dionica, a koji se javno upuuje irokom krugu, publici.

II.

Emisija dionica zatvorenom ponudom je emisija u kojoj se poziv za upis i

uplatu dionica upuuje unaprijed poznatim kupcima: institucionalnim
investitorima, dioniarima, zaposlenicima emitenta, ili grupi od najvie 20 lica
koja imaju status vanjskih investitora.

29. Postupak emisije dionica kao nain poveanja osnovnog kapitala dionikog
drutva.
Emisija dionica obavezno ukljuuje:
I.
II.
III.
IV.
V.
VI.
VII.
VIII.
IX.

Donoenje odluke o emisiji vrijednosnih papira;

Zakljuivanje ugovora izmeu emitenta i banke koja obavlja poslove depozitara sa
ciljem otvaranja privremenog rauna;
Zakljuivanje ugovora izmeu emitenta i Registra, ako nije ranije zakljuen;
Podnoenje zahtjeva Komisiji radi dobijanja odobrenja za emisiju;
Donoenje rjeenja po zahtjevu emitenta od strane Komisije;
Objavljivanje prospekta i javnog poziva za upis i uplatu vrijednosnih papira;
Upis i uplatu vrijednosnih papira u postupku javne ponude upis moe trajati najdue
90 dana, izuzev uplate u ratama u novcu i tada moe trajati 6 mjeseci;
Utvrivanje i objavljivanje rezultata emisije;
Upis uspjele emisije u registar emitenata kod Komisije i upis vrijednosnih papira na
raun kupca kod Registra.

30. Uticaj vremena na pravne odnose.

Manifestuje se u vidu zastarjelosti, odraaja i prekluzije.
I.

II.

III.

Zastarjelost je pravni institut po kome prestaje mogunost prinudnog

ostvarenja prava usljed nevrenja, tokom zakonom odreenog dueg vremena.
Zastarjelost ima veliki znaaj u prometu: olakava pravni promet, pojaava
pravnu sigurnost, stvara pravnu bezbjednost i stabilizuje odnose.
Prekluzija vrijeme u kojem treba iskoristiti neko svoje pravo. Kada se u
prekluzivnom roku ne izvri radnja, pravo se gubi u cjelini. Prekluzivni rokovi
su krai od zastarnih.
Odraaj (dosjelost) je sticanje nekog prava usljed proteka vremena, pod
odreenim uslovima. Kad neko kroz zakonom odreeno vrijeme savjesno ili
zakonito dri neku stvar,postaje njen vlasnik. Odraajem se stiu samo stvarna
prava (pravo svojine i pravo slunosti).

31. Izluno i razluno pravo.

I.
Izluna prava jesu prava treih lica na osnovu kojih ona mogu traiti da se
odreene stvari izlue ili izuzmu iz steajne mase. Radi se o stvarima koja ne
pripadaju steajnom duniku, ali su se nale u njegovoj imovinskoj masi.
II.
Razluno pravo jeste pravo povjerioca ije je potraivanje obezbjeeno
najkasnije 60 dana prije otvaranja steajnog postupka. Obezbjeenje se sastoji

u hipoteci, zalozi na pokretnim stvarima, potraivanjima, pravu retencije ili

pravu prvenstvene naplate. Iz imovine steajnog dunika formira se posebna
steajna masa za namirenje potraivanja povjerilaca.

32. Naini prestanka obligacije.

I.
Ispunjenje je normalan nain prestanka obligacije, dunik izvrava onu
radnju koju je bio obavezan izviti.
II.
Nemogunost ispunjenja ako postoji dunikova krivica, obligacioni odnos se
ne gasi nego se mjenja predmet obligacije, te dunik postaje obavezan da
povjeriocu naknadi tetu. Ukoliko nema dunikove krivice, obligacija prestaje,
te ne postoji obaveza za naknadu tete.
III.
Smrt subjekata prava i obaveze se prenose na nasljednike. Obligacije prestaje
ukoliko su prava i obaveze strogo vezane za linost subjekta obligacije.
IV. Kompenzacija je prebijanje duga za dug obraunavanjem uzajamnih
obligacija. Prestaju obje obligacije ukoliko su se dugovi prebili. Ako nisu,
kompenzacijom prestaje manji dug, a vei dug prestaje za onoliko koliko je
bila vrijednost manje obaveze.
V. Novacija pretvaranje postojee obligacije u novu.
VI.
Oprost od duga je odricanje od prava potraivanja, tj. poklon onoga to je
dunik dugovao.
VII.
Konfuzija kada se kod istog lica sjedine trabina i dug.
VIII.
Otkaz je izjava volje jedne strane dostavljena drugoj kojom u odreenom
asu prestaje obligacioni odnos.
IX.
Poravnanje ugovor izmeu subjekata obligacije, kojim oni svoja osporavana
potraivanja i dugovanja odstranjuju i utvruju ta ostaje da jedni drugom
uine, ta ko duguje, ta potrauje.
33. Pripajanje/fuzija.
Pripajanje je oblik fuzije koji je mnogo ei u praksi. Ovom statusnom promjenom jedno ili
vie drutava pripaja se nekom drugom drutvu, pri emu pripojena drutva prestaju postojati
kao samostalni pravni subjekti. Pripojena drutva se prilagoavaju. Statusnom promjenom
pripajanja ne formira se novo drutvo. Drutvo koje je prihvatilo druga pripojena drutva
zadrava svoj pravni status, sa neto izmjenjenom imovinskom strukturom. Pripojena drutva
nestaju, briu se iz sudskog registra, a njihov pravni sljednik je drutvo kome su se pripojila.
Pripajanje se moe vriti samo izmeu drutava kapitala meusobno ili izmeu drutava lica
meusobno.
34. Pojam novacije.
Novacija, prenov je pretvaranje postojee obligacije u novu. Sporazumom subjekata se gasi
postojea obligacija, a umjesto nje nastaje nova. Novacija se ubraja u naine prestanka
obligacije, jer stvarno postojea obligacija prestaje, dunik se oslobaa obaveze i povjerilac
vie ne moe zahtjevati ispunjenje te obligacije. Ali upravo tim prestankom stare obligacije

simultano se zasniva nova u kojoj subjekti ostaju isti, a mijenja se predmet ili pravni osnov.
Da bi dolo do prenova obligacije, trebaju se ispuniti slijedei uslovi:
I.
II.
III.

Da su stranke htjele da umjesto postojee nastane nova obligacija;

Stara obligacija mora biti punovana;
Stara i nova obligacija moraju se razlikovati u neemu bitnom, bilo u predmetu ili u
pravnom osnovu.

35. Naini i postupci smanjenja osnovnog kapitala dionikog drutva.

Osnovni kapital se ne moe smanjiti ispod zakonskog minimalnog osnovnog kapitala. Odluka
o smanjenju osnovnog kapitala obavezno sadri: iznos i razlog smanjenja osnovnog kapitala;
nain smanjenja osnovnog kapitala; nain povlaenja dionica.
Drutvo je duno podnijeti zahtjev Komisiji za odobravanje smanjenja osnovnog kapitala
najkasnije 30 dana od dana donoenja odluke. Komisija je duna donijeti odluku o zahtjevu i
upisati smanjenje osnovnog kapitala u registar emitenata u roku od 30 dana od dana
podnoenja zahtjeva. Drutvo mora obavjestiti povjerioce o smanjenju osnovnog kapitala u
roku od 30 dana od dana upisa odluke u registar emitenata.
Razliiti su razlozi smanjenjaosnovnog kapitala kao to su: pokrie gubitka, povlaenje
vlastitih dionica, smanjenje nominalne vrijednosti plaenih dionica, prenos dijela osnovnog
kapitala u fond rezervi.
Smanjenje osnovnog kapitala se vri slijedeim redoslijedom:
I.
II.
III.
IV.

Povlaenjem vlastitih dionica;

Smanjivanjem nominalne vrijednosti u cjelini plaenih dionica i djelimino plaenih
dionica za koje su izdane privremenice;
Otkupom i povlaenjem ostalih dionica;
Odustajanjem od izdavanja dionica koje nisu u cjelini plaene i povlaenjem izdanih
privremenica.

36. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka sa optim djelovanjem:

I.
Prelazak prava upravljanja i raspolaganja;
II.
Sva raspolaganja steajnog dunika su bez pravnog uinka;
III.
Usluge u korist steajnog dunika;
IV. Podjela imovine pravne zajednice;
V. Preuzimanje sporova;
VI.
Potraivanje steajnih povjerilaca;
VII.
Izvrenje prije otvaranja steajnog postupka;
VIII.
Zabrana izvrenja i osiguranja;
IX.
Zapoeti izvrni postupci se prekidaju;
X.
Zabrana izvrenja radi ostvarivanja potraivanja prema steajnoj masi;
XI.
Iskljuivanje sticanja prava na imovinu koja ulazi u steajnu masu;
XII.
Zabrana pote;

XIII.
XIV.

Dunikova obaveza obavjetavanja i saradnje;

Lina odgovornost lanova drutva;

37. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka koje se odnose na ispunjenje

pravnih poslova:
I.
Pravo steajnog upravnika na izbor;
II.
Fiksni poslovi;
III.
Djeljive usluge;
IV. Predbiljeba;
V. Zadravanje prava vlasnitva;
VI.
Najamni i zakupni odnosi nad nekretninama;
VII.
Steajni dunik kao najmodavac ili zakupodavac;
VIII.
Steajni dunik kao najmoprimac ili zakupac;
IX.
Zabrana otkaza ugovora o najmu ili zakupu;
X.
Raskid ugovora o radu;
XI.
Prestanak naloga i ugovora o obavljanju poslova;
XII.
Prestanak punomoi;
XIII.
Naputene odredbe ugovora.

38. Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka koje se odnose na prebijanje i

pobijanje pravnih radnji steajnog dunika:
I.
Doputenost prebijanja potraivanja;
II.
Nedoputenost prebijanja potraivanja;
III.
Doputenost pobijanja;
IV. Pobijanje pravnih radnjibez naknade;
V.
Namjerno oteenje.