Professional Documents
Culture Documents
Matijašić, Instrumentum Varvarionum
Matijašić, Instrumentum Varvarionum
Original....
UDC
UDC
Datum 1
Datum 2
Prikazani su razliiti predmeti svakodnevne uporabe iz antikoga razdoblja (instrumentum domesticum) naeni na
Bribirskoj glavici: 28 ulomaka tegula sa igom, 3 ulomka amfora s igom, 22 poklopca, 26 utega, 14 prljena, 29 ulomaka
stup te 2 ploe za igru. Inventar je tipian za provincijalno naselje rimskoga doba. igovi na tegulama pokazuju jak promet
sa sjevernoitalskim ciglanama.
Kljune rijei: instrumentum domesticum, tegula, amfora, ig, poklopac, uteg, stupa, ploa za igru, Bribirska glavica, Varvaria
The paper presents various objects of everyday use (instrumentum domesticum) found on Bribirska glavica: 28 fragments of roof-tiles with stamps, 3 fragments of amphorae with stamps, 22 amphora stoppers, 26 weights, 14 whorls, 29
fragments of mortars and 2 game-boards. The material is typical of a roman period provincial settlement. Stamped roof-tiles
show the importance of commercial traffic with northern Italian workshops.
Keywords: instrumentum domesticum, roof-tile, amphora, stamp, stopper, weight, whorl, mortar, game-board, Bribirska
glavica, Varvaria
fluence of the classical reference work Corpus inscriptionum Latinarum (Dressel 1891): the whole volume XV is
dedicated to stamped and painted inscriptions on bricks,
amphorae and oil-lamps, as well as on other functional objects from Rome. In the other volumes of this series we also
find chapters dedicated to Instrumentum domesticum, with
descriptions of stamps on bricks, amphorae and oil-lamps,
but also inscriptions, mostly engraved, on various utilitarian objects such as pottery, lead pipes etc. Instrumentum
becomes a synonym for inscriptions on such material (instrumentum epigraphicum).1
This paper takes into consideration only some categories of objects that can be included in the instrumentum
domesticum, in first place the stamps on roof-tiles and amphorae. The manufacturers stamps on these objects are
regularly published apart from classical epigraphy, because for their character they present a whole series of data
important for the economic analysis of the character, directions and volume of commercial traffic between towns,
regions and areas. Then there are two types of utilitarian
objects which, although made of clay, do not belong to
vessels, but were used in households: amphora stoppers,
unfortunately rarely considered together with amphorae to
which they were functionally attached, weights and simple
loom weights, as well as small bone and clay whorls. We
include here also the numerous fragments of stone mortars, which had a very important function in everyday life,
particularly in the kitchen. Finally, there are the so-called
tabulae lusoriae, put here mostly because it is not possible
to assign them to other categories of finds.
We therefore propose the following scheme:
1. Instrumentum epigraphicum (A) tegulae, B) amphorae),
2. Instrumentum domesticum (C) opercula, D) pondera,
E) mortaria),
3. Instrumentum lusorium (F) tabulae lusoriae).
1. INSTRUMENTUM EPIGRAPHICUM
A) Tegulae
1. INSTRUMENTUM EPIGRAPHICUM
A) Tegulae
A 1. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga unutar udubljene kartue, slova u reljefu, nedostaje drugi
dio iga: PANSIA... (Sl. 1).
R. Matijai
A 1.
17 x 15 cm
ig 10 x 3 cm
Inv. br. 905, Bribirska glavica, 160, 30. 7. 1975.
(Pedii, Podrug 2008, 109 i 132, Br. 14 i T l.14)
A 2. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga unutar
udubljene kartue, slova u reljefu: ...NSI.A.NA (Sl. 2).
14 x 15 cm
Inv. br. 913, Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu nalaza, 18. 10. 1979.
(Pedii, Podrug 2008, 110 i 132, Br. 16 i T l.16)
A 3. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga unutar udubljene kartue, sauvan je samo krajnji dio iga
koji se sastoji od vrha slova A i simbola zavinutog augurskog tapa (lituus) u reljefu (Sl. 3).
14 x 13 cm
Inv. br. 906, Bribirska glavica, 160, 30. 7. 1975.
(Pedii, Podrug 2008, 112 i 133, Br. 29 i T 2.29)
A 2.
A 3. Fragment of a roof-tile, reddish clay, with part of a
stamp within a concave cartouche, only the final part
of the stamp is preserved, and it consist of the apex of
the letter A, and the symbol of the lituus in relief (Fig.
3).
14 x 13 cm
Inv. no. 906, Bribirska glavica, 160, 30. 7. 1975.
(Pedii, Podrug 2008, 112 i 133, No. 29 i T 2.29)
A 4. Fragment of a roof-tile, reddish clay, with part of a
stamp within a concave cartouche, damaged and broken, with convex letters: SIANA (Fig. 4).
A 3.
A 4. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga unutar udubljene kartue, oteeno i prelomljeno, slova u
reljefu: ...SIANA (Sl. 4).
14 x 17 cm
Inv. br. 907, Bribirska glavica, 160, 26. 7. 1975.
A 5. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga unutar udubljene kartue, prelomljeno na oba kraja, slova
u reljefu: ...ANA... (Sl. 5).
Instrumentum Varvarinum...
A 4.
3
14 x 17 cm
Inv. no. 907, Bribirska glavica, 160, 26. 7. 1975.
A 5.
10,5 x 7 cm
Inv. br. 911, Bribirska glavica, 250, 19. 7. 1979.
(Pedii, Podrug 2008, 115 i 133, Br. 41 i T 2.41)
A 6. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
unutar udubljene kartue, prelomljeno, slova u reljefu:
...NSIANA (Sl. 6).
10 x 9 cm
Inv. br. 629, Bribirska glavica, 185 - 209, bez datuma
nalaza
(Pedii, Podrug 2008, 113 i 133, Br. 32 i T 2.32)
A 6.
A 7.
A 8. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga unutar udubljene kartue, slova u reljefu, djelomino oteeno: PANSIANA.
23 x 24 cm
Inv. br. 643, Bribirska glavica, 185, bez datuma nalaza
(Pedii, Podrug 2008, 114 i 133, Br. 37 i T 2.37)
A 9. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
unutar udubljene kartue, prelomljeno, slova u reljefu:
...ANSI...; sauvan je donji rub tegule s dvije simetrine zavinute udubljene crte odozgo prema dolje (Sl. 8).
22 x 16 cm
Inv. br. 908, Bribirska glavica, 160, 30. 7. 1975.
(Pedii, Podrug 2008, 114 - 115 i 133, Br. 40 i T 2.40)
A 10. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
unutar udubljene kartue, slova u reljefu, prelomljeno
na oba kraja: ...ANSIA... (Sl. 9).
4
A 9.
A 10.
6,5 x 11,5 cm
Inv. br. 902, Bribir, pod tjemenom Glavice, 1980.
(Pedii, Podrug 2008, 114 i 133, Br. 39 i T 2.39)
22 x 16 cm
Inv. no. 908, Bribirska glavica, 160, 30. 7. 1975.
(Pedii, Podrug 2008, 114 - 115 i 133, No. 40 i T
2.40)
A 12.
A 13. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
unutar udubljene kartue, oteeno i prelomljeno, slova
u reljefu: ...ACLAVDIPANSI (Sl. 11).
26 x 20 cm, ig 11 x 3 cm
Inv. br. 915, Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
(Pedii, Podrug 2008, 111 i 132, Br. 22 i T 2.22)
A 14. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
unutar udubljene kartue, prelomljeno, donji dio iga
nedostaje, slova u reljefu: SOLON... (Sl. 12).
Instrumentum Varvarinum...
A 13.
A 14.
19 x 13 cm
Inv. br. 917, Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
(Pedii, Podrug 2008, 116 i 133, Br. 48 i T 2.48)
A 15. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
koji je slabo utisnut unutar udubljene kartue, slova u
reljefu: SOLON...
21 x 13 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
A 16. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
unutar udubljene kartue, prelomljeno, slova u reljefu:
...ONAS (Sl. 13).
16 x 14 cm
Inv. br. 910, Bribirska glavica, 161, 12. 8. 1978.
(Pedii, Podrug 2008, 116 i 133, Br. 46 i T 2.46)
A 17. Ulomak tegule od crvene keramike s dijelom iga
unutar udubljene kartue, prelomljen na oba kraja, slova u reljefu: ...OLON...
9 x 14 cm
Inv. br. 184, Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
(Pedii, Podrug 2008, 115 i 133, Br. 45 i T 2.45)
A 18. Ulomak tegule od
crvene keramike s
dijelom iga unutar
udubljene
kartue,
prelomljeno, slova u
reljefu: SO... (Sl. 14).
8 x 10 cm
Inv. br. 914, Bribirska
glavica, 201 - 202,
bez datuma nalaza
(Pedii,
Podrug
2008, 115 i 133, Br.
44 i T 2.44)
6
A 18.
A 16.
A 20.
A 22.
A 23. Ulomak tegule od ute keramike s dijelom iga utisnutih slova bez kartue, prelomljeno desno i lijevo,
mnogobrojne ligature: ...HERMER...
7 x 9 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
A 24. Ulomak tegule od ute keramike s dijelom iga utisnutih slova bez kartue, prelomljen kraj, mnogobrojne
ligature: C.TITI.HERME... (Sl. 17).
14,5 x 19 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 161, 01. 07. 1978.
Instrumentum Varvarinum...
A 24.
7
A 25.
A 26. Ulomak tegule od ute keramike s dijelom iga utisnutih slova bez kartue, sauvano samo nekoliko sredinjih slova, oteeni njihovi donji dijelovi: ...BIMA...
(Sl. 19).
7 x 8 cm
Inv. br. 912, Bribirska glavica, 161, 11. 8. 1978.
(Pedii, Podrug 2008, 117 i 133, Br. 55 i T 2.55)
A 27. Ulomak tegule od ute keramike s dijelom iga unutar udubljene kartue, slova u reljefu, nedostaje poetak
iga (?): ...PRIMI (Sl. 20).
14 x 8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg mjesta nalaza, X. mjesec 1985.
A 27.
A 28. Ulomak tegule od ute keramike s dijelom iga unutar udubljene kartue, slova u reljefu, sauvan samo kraj
iga: ...MI (Sl. 21).
4 x 8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica bez poblieg mjesta nalaza, VII. mjesec 1985.
Od ukupnog broja tegula sa igovima (28), gotovo polovica pripada onoj velikoj tvornici koju poznajemo pod
uobiajenim nazivom Pansiana2. Radilo se o kompleksu (ili
vie takvih cjelina) za proizvodnju krovnih opeka kojemu
se tona ubikacija ne zna, ali se obino smjeta nekamo izmeu Ravene i ua rijeke Pada (Uggeri 1975, 136 - 137).
A 26.
A 27. Fragment of a roof-tile, yellowish clay, with part of
a stamp impressed within a cartouche, with convex
letters, first part of the stamp is missing: PRIMI (Fig.
20).
14 x 8 cm
No inv. no., Bribirska glavica, no details, October 1985.
A 28. Fragment of a roof-tile, yellowish clay, with part of a
stamp impressed within a cartouche, with convex letters,
only the final part of the stamp is preserved: MI
(Fig. 21).
4 x 8 cm
No inv. no., Bribirska glavica, no details, July 1985.
A 28.
Of the total of roof-tiles with stamps (29), almost half
belong to the big factory usually known as the Pansiana2.
2
R. Matijai
Instrumentum Varvarinum...
It was a workshop (or more than one workshop) for the production of roof-tiles, whose precise location is not known,
but is usually placed between Ravenna and the mouth of
the Po River (Uggeri 1975, 136 - 137). As can be inferred
from the sequence of the various variants of the stamp, it
belonged originally to Gaius Vibius Pansa, consul in 43 B.
C., then it came into the hands of Augustus and remained
within the imperial patrimonium until the 2nd century AD
(Matijai 1983, 962 - 963). The immense number of
finds of these stamps on all shores of the Adriatic, from Albani through Dalmatia, Istria, Veneto and Picenum almost
to Apulia, confirms the importance of the workshop and of
its longevity. The stamps bear the onomastic formulae of
almost all emperors from Augustus to Vespasianus, always
retaining the characteristic element Pansiana.
It is very difficult to attempt an exact attribution of
almost all of the 13 Pansiana stamps from Bribirska glavica:
the numerous combinations of onomastic details and the
fragmentary state of many of them frustrate all such efforts.
The Pansiana stamps with the simplest onomastic formula
(A 1, 7 i 8, Matijai 1983, 963 - 969) probably belong to
Augustus time after the transfer of property (the original
owner signed his products with the stamp PANSAE VIBI;
Matijai 1983, 962 - 963). The fragment ...NSI.A.NA (A
2) can be restituted into (Pa)NSI.A.NA, so that it would
also belong to the time of Augustus (Matijai 1983,
969). The last two stamps (A 12 i 13) can certainly be read
TI(beri) CLAVDI P(ansiana), so that they belong to the
period of the Emperor Claudius (Matijai 1983, 976 980). The remaining seven fragments cannot be precisely
dated (A 3 - 6, 9 - 11), but they certainly belong to the
Pansiana workshop3.
The names of other emperors on the stamps of Pansiana
make the datation of its stamps possible, and it is a unique
situation among the Adriatic roof-tile stamps (Matijai
1983, 989). While the stamps on bricks and tiles from the
workshops around Rome in the 1st and 2nd centuries AD
regularly bear a consular date (Helen 1975; Setl 1977),
the stamps along the Adriatic do not give us this advantage:
the criteria for their datation are still mostly not elaborated.
The group of stamps with the inscription SOLONAS
or SOLONATE4, which also appear in great numbers in
the Adriatic area5, is very similar to the Pansiana products.
On Bribirska glavica they are A 14 19 in the catalogue.
The similarities are the qualities of the clay (reddish colour,
3
Although the stamp N (A 11) could belong to the group Solonas/Solonate (see infra).
CIL III, 3213, 13; CIL V, 8110, 136; CIL IX, 6078, 152; CIL XI,
6684, 4; Uggeri 1975, 150; Wilkes 1979, 69.
Numerous roof-tile stamps were published recently in Boek 19992000.
8
7
10
CIL III, 10183, 15 i 59; Gregorutti 1886, Br. 83; CIL V, 8110,
67; CIL IX, 6078, 17.
Vrlo detaljnu analizu rasprostranjenosti v. Slapak 1974.
CIL III, 10183, 49; CIL V, 8110, 144; CIL IX, 6078, 158; Gregorutti 1886, Br. 128 i 85.
CIL V, 15112 (Asseria); CIL V, 8110, 68, (Piran, Trst, Akvileja,
Monfalcone, Zuglio); CIL IX, 6078, 63; CIL XI, 6689, 17; v. i Gregorutti 1886, Br. 94.
CIL III, 10183, 15 i 59; Gregorutti 1886, Br. 83; CIL V, 8110,
67; CIL IX, 6078, 17.
For a detailed analysis of its distribution see Slapak 1974.
CIL III, 10183, 49; CIL V, 8110, 144; CIL IX, 6078, 158; Gregorutti 1886, Br. 128 i 85.
CIL V, 15112 (Asseria); CIL V, 8110, 68, (Pirano, Trieste, Aquileia,
Monfalcone, Zuglio); CIL IX, 6078, 63; CIL XI, 6689, 17; see also
Gregorutti 1886, Br. 94.
R. Matijai
ali je akvilejski ager najvjerojatnija mogunost: na to ukazuje prvenstveno faktura keramike koja je ukaste boje, a to
je karakteristika posnih glina iz sjeveroistonog ugla Italije
(Aquileia, Concordia, Forum Iulii; Bertozzi 1987, 14 - 18).
Mali ulomak tegule, ponovno ute boje, sa sredinjim
dijelom iga: ...BIMA...(A 26), takoer upuuje traiti
porijeklo u akvilejskom ageru. ig se sa sigurnou moe
restituirati kao M. ALBI MACRI, a dosada je bio poznat
samo u Akvileji i blioj okolici,10 te je ovo koliko nam je
poznato prvi nalaz ovoga iga u Dalmaciji, odnosno izvan
metropole Desete regije uope. U Dalmaciji, Istri, Picenu
i naravno u Akvileji susreemo slian ig M. ALBI RVFI:11
identina faktura i identina tehnika izrade slova navode
na pomisao da se radilo o dva brata, ili o dva pripadnika
istoga roda (Albii), no rekonstrukcija vlasnikih (suvlasnikih) odnosa i naina nasljeivanja radionice prema dosad
poznatim podatcima nije mogua.
Posebnu pozornost skreemo na ig, sauvan u jednom
integralnom primjerku i jednom fragmentarnom (PRIMI,
...MI, A 27 i A 28), kojemu jedinu analogiju nalazimo u Picenu (Aeclanum). To je zasad jedini dokumentirani izravni
doticaj u trgovini krovnih opeka izmeu Dalmacije i Picena
(CIL IX, 6078, 136). Posve je nasno da igovi na tegulama
vrlo bjelodano dokumentiraju doticaje izmeu jadranskih
regija12. Radionice s jednog kraja opskrbljivale su trite
drugoga kraja, pod uvjetom da je potroa, kupac, bio dovoljno blizu morske obale: Bribir je vjerojatno bio blizu te
imaginarne granice, preko koje je prijevoz bio preskup da bi
se transakcija isplatila. Ako takvih igova ima na kninskome podruju (Radi 1990), to je vie zbog blizine legijskog
logora u Burnumu, i zbog koritenja doline rijeke Krke kao
prometnog pravca.
B) Amphorae
B 1. Ulomak ruba amfore od sivo ute keramike, unutranja povrina oteena, na vanjskoj strani utisnuti ig sa
slovima u reljefu, izveden tankim linijama: HERMA,
prelomljeno na prijelazu u vrat
(Sl. 22).
6 x 6,5 x 1,5 cm
ig 4,5 x 1,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica bez poblieg mjesta nalaza
B 1.
10
10
11
11
Instrumentum Varvarinum...
11
6 x 6,5 x 1,5 cm
stamp 4,5 x 1,6 cm
No inv. no., Bribirska glavica, without details
B 2. Fragment of a rim and part of the neck of an amphora of yellow clay, with a horizontally impressed stamp
within a cartouche with letters in relief: SIND; the perpendicular line of the letter N is placed in the wrong
position; the letters are well modelled and preserved
(Fig. 23).
13 x 6,5 cm
stamp 5,2 x 1,8 cm
B 2.
B 3.
2. INSTRUMENTUM DOMESTICUM
C) Opercula
C 1. Poklopac amfore od ute keramike sa sivom povrinom, bradaviasti drak od kojeg se ravaju dvije plastine trakice (Sl. 25).
8,7 cm
Debljina 1,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg mjesta nalaza,
25 - 26. 8. 1978.
Callender 1965, Br. 698; usp. i CIL XI, 6695, 50 b.
14
Callender 1965, Br. 699, usp. i CIL IX, 6079, 32.
15
Bezeczky 1998, 172-178, gdje je i starija literatura.
13
12
2. INSTRUMENTUM DOMESTICUM
C) Opercula
R. Matijai
C 2. Poklopac amfore od ute keramike, okrugli drak, uokolo su plastini potkoviasti ukrasi
9,2 cm
Debljina 1,8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg mjesta i datuma nalaza
C 3. Poklopac amfore od
ute keramike, na sredini okrugli drak od
kojega se ravaju etiri
plastine trakice koje se
naglo sputaju do povrine poklopca, oteeno
(Sl. 26).
9,5 cm
Debljina 1,2 cm
Bez inv. br., Bribirska
glavica, bez poblieg
mjesta i datuma nalaza
C 3.
C 4. Oteeni poklopac amfore od uto sive keramike, nedostaje gotovo polovica, na sredini je bradaviasti drak, bez ukrasa (Sl. 27).
8,8 cm
Debljina 1,5 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg mjesta i datuma nalaza
C 5. Poklopac amfore od
ute keramike, masivni
okrugli drak na sredini
gornje strane, plosnato
tijelo s kosim rubom,
udubljeni kanal oko
drka (Sl. 28).
9 cm
Debljina 1,6 cm
Bez inv. br., Bribirska
glavica, bez poblieg
mjesta i datuma nalaza
C 5.
C 6. Poklopac amfore od crvenkaste keramike, ravne povrine bez ukrasa i oteenog drka na sredini (Sl. 29).
8,9 cm
Debljina 1,1 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg mjesta i datuma nalaza
C 7. Poklopac amfore izraen od komada krovne opeke crvene boje, s grubim otkresivanjem u obliku krunice.
8 cm
Instrumentum Varvarinum...
8,7 cm
Thickness 1,6 cm
No inv. no., Bribirska
glavica, no details, 25 26. 8. 1978.
C 2. Amhpora stopper of yellow clay, with a round
handle and semicircular
relief lines around it.
9,2 cm
Thickness 1,8 cm
No inv. no., Bribirska glavica, no details on location and date of find
C 1.
C 4.
C 6.
13
Debljina 2,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 178, 10. 9. 1979.
C 8.
C 10. Isto
6 cm
Debljina 2,9 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg mjesta i datuma nalaza
C 11. Isto
5,4 cm
Debljina 2,2 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 327
C 12. Isto
6 cm
Debljina 3,4 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 178, 10. 9. 1979.
C 13. Poklopac amfore izraen od komada krovne opeke
ute boje, grubim otkresivanjem u obliku krunice.
7 cm
Debljina 2,5 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 201 - 202, bez datuma
nalaza
C 14. Isto
8 cm
Debljina 2,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 327, bez datuma nalaza
C 15. Poklopac amfore izraen grubim otkresivanjem komada ploastog kamena bijele boje, nepravilno obraeno.
8,9 cm
Debljina 2,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 350, 19. 9. 1977.
14
C 16. Isto
8,5 cm
Debljina 3 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 327 - 328, bez datuma
nalaza
C 16. Same
8,5 cm
Thickness 3 cm
No inv. no., Bribirska glavica, 327 - 328, no date of
find
C 17. Isto
10,8 cm
Debljina 3 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 178, 10. 9. 1979.
C 17. Same
10,8 cm
Thickness 3 cm
No inv. no., Bribirska glavica, 178, 10. 9. 1979.
C 18. Isto
9,2 cm
Debljina 2,4 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 327, bez datuma nalaza
C 18. Same
9,2 cm
Thickness 2,4 cm
No inv. no., Bribirska glavica, 327, no date of find
C 19. Isto
12 cm
Debljina 4 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 351, 7. 8. 1978.
C 19. Same
12 cm
Thickness 4 cm
No inv. no., Bribirska glavica, 351, 7. 8. 1978.
Beltran Lloris 1970; Vrsalovi 1979, 404, Tab. 117, 1-6; Orli
1986, 22 - 23.
Instrumentum Varvarinum...
Beltran Lloris 1970; Vrsalovi 1979, 404, Tab. 117, 1-6; Orli
1986, 22 - 23.
15
D1 Kruni utezi
D1 1.
16
D) Pondera
D1 Round weights
D1 2. Isto
11 cm, debljina 3,3 cm
rupe 0,8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 160, 7. 6. 1975.
17
D1 3. Same
9 cm, thickness 2,8 cm
of the hole 1 cm
No inv. no., Bribirska glavica, 700, no date of find.
D1 4. Same
9 cm, thickness 2,6 cm
of the hole 1,2 cm
No inv. no., Bribirska glavica, 162, no date of find.
D1 5. Same
13 cm, thickness 2,8 cm
17
R. Matijai
D1 3. Isto
9 cm, debljina 2,8 cm
rupe 1 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 700, bez datuma nalaza.
D1 4. Isto
9 cm, debljina 2,6 cm
rupe 1,2 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 162, bez datuma nalaza.
D1 5. Isto
13 cm, debljina 2,8 cm
rupe 1,5 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
D1 6. Isto
8,8 cm, debljina 2,8 cm
rupe 1,5 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
D1 7. Isto
9 cm, debljina 3,1 cm
rupe 0,8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 327, bez datuma nalaza
D1 8. Isto
7,5 cm, debljina 2,8 cm
rupe 1,5 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
D1 9. Isto
7,8 cm, debljina 1,9 cm
rupe 0,8 cm
D1 10. Isto
7,1 cm, debljina 3,2 cm
rupe 1 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 350, bez datuma nalaza
D1 11. Isto
6,8 cm, debljina 2,7 cm
rupe 0,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
D1 12. Isto
6,4 cm, debljina 3,4 cm
rupe 0,8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, 303 - 307, 6. 8. 1979.
Instrumentum Varvarinum...
D1 13. Isto
7 cm, debljina 2,1 cm
rupe 1,1 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
D1 14. Uteg izraen grubim oblikovanjem komada krovne
opeke ute boje, s djelomino probuenom rupom, s
obje strane je udubljeni krug nastao nedovrenim buenjem.
12 cm, debljina 2,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu nalaza, 1969.
D1 15. Isto
8,8 cm, debljina 2,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
D1 16. Isto
13 cm, debljina 5,8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu i datumu nalaza
D1 17. Isto
8,8 cm, debljina 3,1 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblieg podatka o
mjestu nalaza, 8. 9. 1977.
Ne znamo tono emu su sluili utezi izraeni od komada krovne opeke, s rupom u sredini. Kad bi Varvaria
bila blie morskoj obali, odnosno da su se njezini stanovnici
mogli baviti ribarstvom, moglo bi se pomiljati na utege
za ribarske mree. Ovako se moramo ograniiti na drugu
aktivnost koja dolazi u obzir u pogledu upotrebe utega, a
to je tkanje na primitivnom tkalakom stanu gdje su se niti
osnove vertikalno zatezale uz pomo utega. Nai su se utezi
oito izraivali od prirunog, primarno odbaenog materijala, od komada krovnih opeka, to se jasno vidi iz njihove
fakture i debljine, koja varira izmeu 2,5 i 3,5 cm. Izuzetak
je D1 16 (5,8 cm), koji je izraen od komada cigle (later), a
ne opeke (tegula). Opeke ove debljine mogle su se koristiti
za zidanje (lateres sesquipedales, lateres bipedales) ili kao elementi za graenje hipokausta.
D1 15. Same
8,8 cm, thickness 2,6 cm
No inv. no., Bribirska glavica, without details on the
spot and date
D1 16. Same
13 cm, thickness 5,8 cm
No inv. no., Bribirska glavica, without details on the
spot and date
D1 17. Same
8,8 cm, thickness 3,1 cm
No inv. no., Bribirska glavica, without details on the
spot and date, 8. 9. 1977
The function and scope of these weights made out of
roof-tiles, with a hole in the middle, is not at all clear. Were
Varvaria nearer to the sea, and could its inhabitants engage
in fishing, one could think of them as weights for fishing
nets. Another function remains, that of a primitive loom
in which the threads are stretched by means of weights.
Our examples were evidently made of handy pieces of rooftiles, clearly recognizable by their thickness and structure.
There is an exception: D1 16 (5,8 cm), made of a piece of
brick (later), not tile (tegula). Bricks that correspond to this
thickness were used for building walls (lateres sesquipedales,
lateres bipedales) or as elements for building columns.
D2 Weights in the form of a truncated pyramid
D2 1.
R. Matijai
iljke i prema dolje, tako da podsjeaju na shemu snopova munja na legionarskim titovima). U visini sjecita su dvije horizontalne crte takoer u reljefu (Sl. 32).
v. 13 cm; . gore 4,5 cm, dolje 8 cm; d. 4 cm
rupe 0,7 cm
Inv. br. 920, Bribirska glavica, 184, 5. 8. 1975.
D2 2. Ulomak plosnatog keramikog utega crvene boje,
oblik krnje piramide, prelomljen gore i dolje, sauvan
samo sredinji dio: na jednoj trapezoidnoj povrini dio
reljefnog prikaza triju ukrtenih palica, vjerojatno motiv identian prethodnom, ali bez kratke horizontalne
trake preko sjecita: naziru se iljci prema dolje, dok su
gornji zavretci palica posve izgubljeni (Sl. 33).
v. 6,5 cm; . gore 5,5 cm, dolje 8,5 cm; d. 4 cm
Inv. br. 921, Bribirska glavica, 184 -160, 2. 8. 1975.
D2 2.
19
D2 7. Flat weight of white marble, in the form of a truncated pyramid, with rounded edges. Undecorated, a hole
in the upper part (Fig. 34).
height 11,5 cm; upper width 5,2 cm, lower width 7 cm;
thickness 3,8 cm
of the hole 0,5 cm
Inv. br. 925, Bribirska glavica, 201 - 225 - 226
D2 8. Weight of brown clay with a lot of quartz grains, in
the form of a truncated pyramid. In the upper part there are two perpendicular intersecting holes.
height 12 cm; upper width 4,2 cm, lower width 6,4 cm
of the hole 0,4 cm
Inv. no. 923, Bribirska glavica, without details on place
of find, 1977
D2 9. Weight of red-brown clay with a lot of quartz grains, in the form of a truncated pyramid, with rounded
edges. Broken at the height oif the holes, undecorated
(Fig. 35).
height 10,5 cm; upper width 4,3 cm, lower width 6,8
cm, thickness 3,6 cm
of the hole 0,9 cm
Inv. no. 924, Bribirska glavica, without details on place
of find, 1971
R. Matijai
D2 2.
D2 4.
D2 5.
D2 6.
D2 9.
Instrumentum Varvarinum...
21
Stipevi 1981, 30 - 32, Tab. 15; usp. i De Vita 1956, koji ih datira
do 2. st. n. e.
19
Blegen 1964, 70 - 71; Salinas 1863; Stipevi 1991, 134; Davidson 1943, 65 - 73; Trampu Orel, 1987, 61 - 64.
20
Marconi 1931; Rellini 1934; Orlandini 1935; Marconi Bosio
1938.
21
Na primjercima koji su objavljeni u dostupnoj literaturi ukras je
izveden utiskivanjem (D Andria et al. 1980, 106 i Tab. 46 - 14:
utiskivanje metalnog predmeta; Trampu Orel 1987, utiskivanje
zailjenim instrumentom) ili urezivanjem, usp. Stipevi 1981,
Tab. 15. Poznati su i primjerci s natpisima, usp. Santoro 1979, 45
- 60. Nai su primjerci ukraeni prikazom u reljefu. Teko je rei radi
li se ovdje o kasnijoj dataciji, iako to nije nemogue: ova kategorija
predmeta nestaje tek u 2. st. n. e., kad se prestao koristiti uspravni
tkalaki stan. Usp. De Vita 1956, 44 i tab. 15, 1; za rekonstrukciju
ovakvog tkalakog stana usp. Trampu Orel 1987, 62.
D3 1. Circular bone whorl, lentil-formed section, with incised concentric lines on the flat surface (Fig. 36).
3,5 cm, thickness 0,9 cm
of the hole 0,6 cm
No inv. no., Bribirska glavica, no data on place and date
of find
D3 1.
D3 2. Circular bone whorl, slightly conical in section (Fig.
37).
3,5 cm, thickness 0,9 cm
of the hole 0,7 cm
18
22
R. Matijai
D3 1. Kruni kotani prljen leastog presjeka, koncentrino profiliran na ravnoj strani (Sl. 36).
3,5 cm, d. 0,9 cm
rupe 0,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 2. Kruni kotani prljen, lagano koninog presjeka (Sl.
37).
3,5 cm, d. 0,9 cm
rupe 0,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 3. Mali kruni keramiki prljen zaobljenog presjeka s
rupom na sredini (Sl. 38).
2 cm, d. 0,9 cm
rupe 0,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 3.
D3 4. Kruni keramiki prljen plosnatog presjeka sa zailjenim rubovima, s jedne strane profiliran s dvije grubo
urezane koncentrine krunice (Sl. 39).
2,6 cm, d. 0,55 cm
rupe 0,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 5. Kruni plosnati keramiki prljen etvrtastog presjeka s rupom na sredini (Sl. 40).
2,6 cm, d. 0,38 cm
22
Instrumentum Varvarinum...
D3 2.
D3 4.
rupe 0,5 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 6. Elipsoidni keramiki prljen zaobljenog presjeka s velikom rupom na sredini (Sl. 41).
3,1 cm, d. 1 cm
rupe 0,95 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 7.
D3 8. Ellipsoidal clay whorl, rounded flat section, with a
hole in the middle (Fig. 43).
2,9 cm, thickness 0,55 cm
of the hole 0,7 cm
No inv. no., Bribirska glavica, no data on place and date
of find
D3 6.
D3 7. Kruni keramiki prljen zaobljenog presjeka s rupom u sredini (Sl. 42).
2,5 cm, d. 1,25 cm
rupe 0,8 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 8. Elipsoidni keramiki prljen zaobljenog plosnatog
presjeka, s rupom na sredini (Sl. 43).
2,9 cm, d. 0,55 cm
rupe 0,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 8.
D3 9. Kruni plosnati keramiki prljen ovalnog presjeka s
rupom na sredini (Sl. 44).
3 cm, d. 0,65 cm
rupe 0,6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
24
D3 9.
D3 10.
R. Matijai
D3 10. Kruni plosnati keramiki prljen etvrtastog presjeka sa zaobljenim rubovima, s rupom na sredini (Sl. 45).
2,8 cm, d. 0,7 cm
rupe 0,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 11. Kruni keramiki prljen bikoninog
presjeka s rupom na
sredini, oteen s jedne
strane (Sl. 46).
3,7 cm, d. 3,2 cm
rupe 0,72 cm
Bez inv. br., Bribirska
glavica, bez poblie
naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 12. Kruni keramiki prljen bikoninog
presjeka, neprobuen: s
D3 11.
obje strane u osi profila
udubljeni su mali konini utori (Sl. 47).
2,8 cm, d. 1,7 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 13. Kruni keramiki
prljen bikoninog presjeka s rupom na sredini (Sl. 48).
2,85 cm, d. 1,55 cm
rupe 0,37 cm
Bez inv. br., Bribirska
glavica, bez poblie
naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 14. Kruni keramiki
prljen bikoninog profila s rupom na sredini
(Sl. 49).
D3 13.
2,6 cm, d. 1,85 cm
rupe 0,4 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
D3 12. Circular clay whorl, biconical in section, not perforated: on both surfaces there are traces of unfinished
drilling (Fig. 47).
2,8 cm, thickness 1,7 cm
No inv. no., Bribirska glavica, no data on place and date
of find
D3 12.
D3 13. Circular clay whorl, biconical in section, with a hole
in the middle (Fig. 48).
2,85 cm, thickness 1,55 cm
of the hole 0,37 cm
No inv. no., Bribirska glavica, no data on place and date
of find
D3 14. Circular clay whorl,
biconical in section,
with a hole in the middle (Fig. 49).
2,6 cm, thickness 1,85
cm
of the hole 0,4 cm
No inv. no., Bribirska
glavica, no data on
place and date of find
This group of objects
can be divided into several
D3 14.
smaller entities: two are
made of bone and lentil-shaped (D3 1 2), eight are clay,
flat in section (D3 3 10), while four are clay and biconical in section (D3 11 14). The whorls of this latter group
could have been used with the spindle, and are essential
in the process of the production of filament for use in the
loom. We are no sure in the case of flat whorls, while the
doubt is even bigger in the case of the two bone objects (D3
1 2), which could have been used also for other purposes
(such as tokens in various forms of board games).
25
E) Mortaria
E 1. Polovica sauvane stupe od bijelog vapnenca, tanjurastog oblika; recipijent je udubljen, rub irok i bez profilacije, na obje strane prijeloma uz rub su ljebovi s
ostacima olovnih (?) spona. Izvan linije ruba recipijenta
stre pod kutom od 90 dva istaka. Jedno je puna drka
(kojoj nasuprot treba na izgubljenome dijelu pretpostaviti drugu), a drugo je probueni izljev. Dno je s vanjske
strane oblikovano u nisku neprofiliranu noicu. U utorima u noici vide se ostaci dvije olovne spone. Vanjska
povrina je grubo obraena nazubljenim ekiem, unutarnja povrina recipijenta je fino zaglaena (Sl. 50).
Stupi pripada i tuak od istog bijelog kamena, u obliku
stilizirane noge sa zaobljenom udarnom povrinom
(Sl. 51).
Stupa: v. 7,5 cm, oko 29 cm, d. ruba 2,5 cm, d. stijenke 4 cm, d. dna 2,2 cm
ansa 4,5 x 3 cm
izljev 6 x 4,5 cm
E 1.
E 1.
E 2.
26
handle 4,5 x 3 cm
drain 6 x 4,5 cm
Pestle: height 8,2 cm, max. width 4,5 cm, length 9,1 cm
Inv. no. 1270, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 4. Donji dio stupe od bijelog vapnenca, sa irokom visokom nogom, jedan dio opsega je otkrhnut.
v. 14 cm, 22 cm
v. noge 6 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
E 5. Ulomak stupe od bijelog kamena: visoka noga, konino tijelo, rub nedostaje, iznutra je recipijent u udubljen
s rupom na dnu.
v. 22 cm, 21,5 cm, d.stijenke 3,5 cm
v. dna 5,5 cm
Inv. br. 620, Bribirska glavica, bez poblie naznake o
mjestu i datumu nalaza
E 6. Ulomak donjeg dijela tijela stupe od bijeloga kamena
na masivnoj visokoj nozi
v. 18,5 cm, 18 cm, v. noge 7 cm, d. stijenke 3 cm
Bez inv. br., Bribirska glavica, bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
E 7. Ulomak ruba i tijela stupe od kamena bijele boje, s
ansom, zadebljanjem na rubu, iznutra je povrina kamena zaglaena.
18 x16 cm, d. stijenke 3,3 cm
ansa 5,5 x 5,5 x 6 cm
Inv. br.628, Bribirska glavica bez poblie naznake o mjestu i datumu nalaza
E 8. Ulomak ruba i tijela stupe od bijelog kamena, grube
izrade, anse prelomljene.
19,5 x 18,5 cm, d. stijenke 3,5 cm
ansa 4 x 5 cm
Inv. br. 636, Bribirska glavica, bez poblie naznake o
mjestu i datumu nalaza
E 9. Ulomak ruba i tijela stupe od kamena bijele boje s jednim izljevom, vanjska povrina obraena nazubljenim
ekiem.
17 x 18 cm, d. stijenke 4,5 cm
izljev 5 x 5 x 3,5 cm
kanali izljeva 7 x 2 cm
Inv. br. 631, Bribirska glavica, bez poblie naznake o
mjestu i datumu nalaza
Instrumentum Varvarinum...
28
E 11.
E 12. Lower part of a mortar made of white stone, on a
wide base; the body is conical in shape
13 x 13 cm, height of the base 5 cm, thickness of the
wall 4 cm
Inv. no. 640, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 13. Fragment of the body and bottom of a small mortar
made of white stone with one handle: uniform section
9,5 x 15,5 cm, thickness of the wall 2,5 cm
handle 3,5 x 4 x 2,5 cm
Inv. no. 627, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 14. Fragment of the body of a mortar made of white
stone, with one damaged handle
22 x 13 cm, thickness of the wall 4,5 cm
handle 4,5 x 2 x 4 cm
Inv. no. 635, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 15. Fragment of the body of a mortar made of white
stone, with one damaged handle
R. Matijai
29
E 22. Fragment of the wall of a mortar made of white stone, with a handle
17 x 13 cm, thickness of the wall 4 cm
handle 4 x 4 x 2 cm
Inv. no. 632, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 23. Part of a whole shape of a mortar made of white stone, with one preserved handle: the rim is quadrangular
in section, the body is conical, the bottom is flat and
thin.
11,5 x 16,5 cm, thickness of the wall 4 cm, thickness of
the bottom 1 cm
handle 4,5 x 4 x 2,5 cm
Inv. no. 639, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 24. Part of a whole shape of a mortar made of white
stone, the rim is flat, the body slightly rounded, the
bottom thin and flat, divided of the body with a ring.
6 x 9 cm, thickness of the wall 2,5 cm, thickness of the
bottom 1,5 cm
Inv. no. 638, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 25. Fragment of the body of a mortar made of white
stone with one preserved handle.
9 x 12,5 cm, thickness of the wall 3,5 cm
handle 4,5 x 5 x 2,8 cm
Inv. no. 633, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 26. Fragment of the body of a mortar made of white stone with one preserved handle, slightly damaged.
10 x 12 cm, thickness of the wall 3,5 cm
handle 6 x 3,5 x 3,5 cm
Inv. no. 626, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 27. Fragment of a massive mortar made of white stone,
cylindrical body: one protruding handle preserved with
a slot on the edge, and with the lower part of another
handle.
v. 18 cm, around 20 cm, thickness of the wall 4,5 cm
handle 6,5 x 14,5 x 4 cm
Inv. no. 616, Bribirska glavica, no details about the site
and date of find
E 28. Fragment of a small mortar made of white stone,
with one preserved handle, flat rim, rounded body profile, flat bottom.
R. Matijai
Instrumentum Varvarinum...
31
3. INSTRUMENTUM LUSORIUM
F) Tabulae lusoriae
F 1. Ulomak bijelog ploastog kamena neobraene povrine, odlomljen sa svih strana, s urezanim linijama koje
tvore tri nepravilna koncentrina etverokuta. etiri
linije simetralno sijeku stranice etverokuta i dolaze do
najmanjeg, unutranjeg etverokuta ali ne prelaze u nj i
ne kriaju se, tako da u sredini ostaje prazan etverokut
(Sl. 55).
11,5 x 12 x 3 cm
Inv. br. 1279, Bribirska glavica, bez poblie naznake o
mjestu nalaza 1980.
3. INSTRUMENTUM LUSORIUM
F) Tabulae lusoriae
F 1.
F 2. Ulomak bijelog ploastog kamena, neobraene povrine, odlomljen sa svih strana, s urezanim linijama
koje ine shemu identinu prethodno opisanoj, ali je
sauvan samo ugao dva pravokutnika i jedna poprena
linija koja je simetralno sjekla pravokutnike.
13,5 x 7 x 4,5 cm
Inv. br. 179, Bribirska glavica, na ogradi Vase Stevelia
Ova dva ulomka predstavljaju podlogu, shemu za drutvenu igru koja je bila vrlo rairena u antici26, a i do danas s
brojnim inaicama. Dva igraa su imala po tri, est, devet ili
dvanaest ploica, koje su naizmjence postavljali na uglove
kvadrata i kriita crta koje ih povezuju, nastojei ostvariti
niz od tri ploice u ravnim linijama u oba smjera, pri emu
su i nastojali sprijeiti protivnika da to postigne. Sheme ove
igre pronaene su na cijelom prostoru Rimskog Carstva,
urezane u plonike, stepenice, kamene blokove na javnim
Purcell 1995, 24; Habinek 2009, 125.
26
32
R. Matijai
Npr. u Leptis Magni: Caputo 1987, 121-122, u Julijevskoj bazilici u Rimu: Coarelli 1984; u amfiteatru u Kartagi: Bomgardner
2000, 138; na opeci u Klnu: Hanel 1997, 317-320.
28
Hrv. joj je naziv mlin, tal. mulino ili tria, njem. Mhlespiel,
engl. Merils ili Nine Mens Morris itd.
27
Instrumentum Varvarinum...
33
Bibliography
Abbreviations:
34
R. Matijai
Hanel 1997: Norbert Hanel, Sonderkeramik in der Militrziegelei? Zu einer tabula lusoria mit Mhlespiel und Legionsstempel , Klner Jahrbuch, 30, 1997, 317 - 320.
Helen 1975: Tapio Helen, Organisation of Roman Brick Production in the First and Second Centuries A. D., An Interpretation of Roman Brick Stamps [Annales Academiae Scientiarum Fennicae. Dissertationes humanarum
litterarum, 5], Helsinki: Suomalainen Tiedeakatemia, 1975.
Truhelka 1904: iro Truhelka, Johann Woldich, Karl Maly, Der vorgeschichtliche Pfahlbau im Savabette bei Donja
Dolina (Bezirk Bosnisch-Gradika). Bericht ber die Ausgrabungen bis 1904, Wissenschaftliche Mitteilungen aus bosnien und Herzegowina 9, 1904, 3-156.
Lucatuorto 1980: Giuseppe Lucatuorto, Il culto betilico e i pesi da telaio, Archivo storico pugliese 33, 1980, 365 384.
Marconi 1931: Pirro Marconi, Himera, Lo scavo del Tempio della Vittoria e del temenos, Roma: Societ Magna Grecia, 1931.
Marconi Bosio 1939: Jole Marconi Bosio, Piramidette e altri oggetti fittili del Museo di Palermo, Bullettino di paleontologia italiana, 58, 1938, 74 81
Matijai 1983: Robert Matijai, Cronografia dei bolli laterizi della figulina Pansiana nelle regioni adriatiche, Mlanges de
lcole Franaise de Rome (Antiquit), 95, 2, 1983, 961 995
Matijai 2002: Robert Matijai, Uvod u latinsku epigrafiju <Introdution to Latin Epigraphy>, Pula: Filozofski fakultet
2002.
Matijai, Uji 1986: Robert Matijai, eljko Uji, Pula, Rimska nekropola - Pula, Roman Cemetery, Arheoloki pregled - Archaeological Reports 1985 [1986], Ljubljana: Archaeologia Iugoslavica 122 123.
Orlandini 1935: Piero Orlandini, Scopo e significato dei cosidetti pesi da telaio, Rendiconti della Classe di Scienze morali,
storiche e filologiche dellAccademia dei Lincei 1935, 8, 441 444.
Orli 1986: Marijan Orli, Antiki brod kod otoka Ilovika (Summary: Antrique Ship Near the island of Ilovik), [Mala biblioteka Godinjaka zatite spomenika kulture Hrvatske, Prilog uz broj 10/11, 1984-1985], Zagreb:
Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, 1986.
Pace 1946: Biagio Pace, Arte e civilt della Sicilia antica, Milano: Societ Anonima Editrice Dante Alighieri 1946.
Pais 1888: Ettore Pais, Corporis Inscriptionum Latinarum Supplementa Italica, 1, Additamenta ad Vol. V Galliae Cisalpinae,
Romae: Accademia Nazionale del Lincei, 1888.
Pedii, Podrug 2008: Ivan Pedii, Emil Podrug, Antiki opekarski peati iz fundusa Muzeja grada ibenika - Roman
Brick Workshop Stamps from the Collection of the ibenik City Museum, Opusc. archaeol. 31, 2007
[2008], 81 - 141
Pigorini 1890: Luigi Pigorini, Di un oggetto di bronzo italico, della prima et del ferro e di alcune imitazioni in terracotta,
bulletino di paleontologia italiana 5, 1890, 62 - 27
Purcell 1995: Nicholas Purcell, Literate Games: Roman Urban Society and the Game of Alea, Past and Present, 147, 1,
1995, 3-37.
Radi 1990: Ljubica Radi, Milojko Budimir, Istraivanje antikog lokaliteta u Orliu kod Knina (Summary: Exacavation
of the Roman Site at Orli near Knin), Arheoloka istraivanja u Kninu i kninskoj krajini, ur. Boidar
euk [Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 15], Zagreb 1990 (1992), 41-50.
Rellini 1934: Ugo Rellini, Piramidette fittili, Bullettino di paleontologia italiana 54, 1934, 179 181.
Sanader 1985: Mirjana Sanader, Prilog istraivanjima antikog umijea kuhanja <Contribution to the Research of the
antique art of Cooking>, Latina et Graeca 26, 1985, 53 62.
Santoro 1979: Ciro Santoro, La nuova epigrafe messapica IM 4.16, I III, di Ostuni ed i nomi in Art-, Ricerche e studi 12,
Brindisi 1979, 45 60.
Blegen 1964: Carl W. Blegen, Troia e Troiani, Milano: Saggiatore, 1964.
Instrumentum Varvarinum...
35
Setl 1977: Pivi Setl, Private Domini in Roman Brick Stamps of the Empire, A Historical and Prosopographical Study of
Landowners in the Districts of Rome [Annales Academiae Scientiarum Fennicae. Dissertationes humanarum litterarum,10] Helsinki: Suomalainen Tiedeakatemi, 1977.
Slapak 1974: Boidar Slapak, Tegula Q. Clodi Ambrosi, Opuscula Iosepho Kastelic Sexagenario Dicata [Situla, 14/15,
1974, 173 181.
Salinas 1863: Antonino Salinas, I monumenti sepolcrali scoperti nei mesi di maggio, giugno e luglio 1863 presso la chiesa della
S. Trinit in Atera, Torino: Tip. Eredi Botta, 1863.
Stipevi 1981: Aleksandar Stipevi, Kultni simboli kod Ilira: Graa i prilozi sistematizaciji (Symboles de culte chez les
Illyriens: matriaux et contributions la systmatisation; Riassunto: Simboli religiosi degli Illiri)
[Posebna izdanja ANUBiH knj. LIV, Centar za balkanoloka ispitivanja knj. 10], Sarajevo 1981.
Stipevi 1991: Aleksandar Stipevi, Iliri: Povijest, ivot, kultura <Illyrians: History, Life, Culture>, Zagreb: K3 1991.
Trampu Orel 1987: Neva Trampu Orel, Tekstil - Textiles, Bronasta doba na Slovenskem: 18 - 8. st. pr. n. . <Bronze Age
in Slovenia: 18th 8th cent. B. C.>, Katalog izlobe, ur. Boris Gomba, Ljubljana: Narodni muzej
Ljubljana 1987, 61 64.
Uggeri 1975: Giovanni Uggeri, La romanizzazione dellantico delta padano, Atti e memorie della Deputazione provinciale
ferrarese di storia patria, S. III, 20, 1975, 136 137.
Vergilije 1932: Djela P. Vergila Marona, preveo i protumaio T. Mareti [Znanstvena djela za opu naobrazbu JAZU knj.
X], Zagreb: JAZU 1932.
Vrsalovi 1979: Dasen Vrsalovi, Arheoloka istraivanja u podmorju istonog Jadrana: Prilog poznavanju trgovakih putreva i privrednih prilika na Jadranu u antici, Doktorska disertacija, Zagreb: Filozofski fakultet 1979.
Wilkes 1979: John J. Wilkes, Importations and Manufacture of Stamped Bricks and Tiles in the Roman Province of Dalmatia, u: Alan McWhirr (ur.) Roman Brick and Tile, BAR Int. S. 68, 1979, 65-72.
Zaccaria 1993: Claudio Zaccaria (ur.), I laterizi di et romana nellarea nordadriatica [Cataloghi e monografie archeologiche dei Civici Musei di Udine], Roma: LErma di Bretschneider, 1993.
36
R. Matijai
Instrumentum Varvarinum...
37