MALA POLJOPRIVREDNA BIBLIOTEKA

'. V
P W
| v

'

?:--'

"

; 'j J l . V

P S i

|p

( ,,

^ 1^ 1
vW ^ i w m p ^ .v^
Jr
'
V:<

*V
iH

V*

f lP

G o din a XXIII Broj 2 5 2 2 /1 9 8 8 . C en a t5 Q Q dinara

Gajenje limuna u
zatvorenim prostorijama

MOUT -EDICIJA
MALA POLJOPRIVREDNA BIBIIOTEKABroj
pul>l.

Broj
publ.

Cena
prim.

D O M AC INSTV O I CVECARSTVO
277. Porodicni kuvar.....................................................................800
1%. 100 jela od mleka i m lecnih proizvoda . . . 200
197. Gajenje i razmnozavanje bastenskog cveca . . 200
198. Spravljanje suhomesnatih proizvoda . . . . 200
199. 100 jela od pasulja.............................................................. 200
208. Spravljanje vina u domacinstvu.........................................200
222. Pas - nas'prijatelj..................................................................200
217. Nega odojceta.............................
..200
218. Odrzavanje stana i ciscenje m rlja.....................................200
223. 99 saveta za lepsi stan................
200
230. 150 jela od riba......................................................................200
233. M ed i pcelinji proizvodi - hrana, lek,
kozmetika..............................................................................200
236. Zimnica od voca i povrca...................................................300
237. Moj akvarijum................................................................ ,V)0
240. Sobno cvece i aranziranje..................................................M)0
242. Kanarinci, papagaji, sumske pcvacice ,
V)0

POVRTARSTVO, RATARSTVO,
SUM ARSTVO

Ceru
prim.

238.
Lubenica, dinja, muskatna
tikva............................300
241. Suncokret................................................................................500
246. Kukuruz ZPhibridi................................................................ 500

VO CARSTVO I VINOGRADARSKO
225. Proizvodnja sadnica sitnog voca......................................... 200
204. Kako se sade vocke i vinova loza.......................................200
219.
Kalemljenje vocaka, ruza i vinove loze . .
. 200
214. Ribizla, kupina, ogrozd, borovnica . . . . 200
206. Jabuka i kruska.....................................................................200
249. Kalendar program zastite vocaka........................................800
200,
Onih, badem, leska..........................................................200
244 245 Rczidba vocaka i vinove loze.......................................800
24 l Amaterski vocnjaci................................................................ 500
207, Tresnja i visnja..
200
221 Aktinidija i smokva................................................................ 200
215 Vinova loza Stone sorte........................................................ 200

STOCARSTVO

213. Program zastite povrca

. 200
178. Pasulj, grasak, boranlja...................................................200
193. Radovi u ppvrtr\|aku izgradnja
plastenika.
. 200
..................... 300
235, Paradajft, paprika, kupus
212. Gajenje lekovltog bilja................................... 2 0 0
224 Jednogodisnje biljke za stocnu
hmnu.
.
. . 200
227,
Gajenje povrca................................. 200

228.
229.
231.
211.
216.
226.
239.
248.

Varoozai druge bolesti pcela..............................................200

Gajenje
kokosi i curaka...............................................200
Gajenje
kunica.............................................................. 200
Gajenje
pataka i gusaka............................................. 200
Gajenje
nutrija.............................................................. 200
Tov junadi . .
.......
..200
Uzgojne greske i bolesti svinja.................................. 400
Koze..........................................................................800

Tipski projekti za objekte

I. Staje za svinje.......................................................... 2SO
II- Izgradnja zivinarnika.............................................100
III. Izgradnja ekonomskog dvorista............................. 100
IV. Izgradnja staja za muzn* krave....................... 250
V. Izgradnja objekata za idazu....................................250
VI. Izgradnja staje za tov junadi i teladi. . . . 600

P ri narucivanju publikacije iz edicije M ala

navesti sam o broj ispred naslova publikacije
Sve inform acije daje,
ja, telefon: 338-150.

porudzbine

prim a

poljoprivredna

NOLIT

--

biblioteka

Terazije

13/IV

dovoljno

je

Velikoproda-

Pavle Bakaric, m r agr.

UZGOJ LIMUNA U
ZATVORENIM PROSTORIJAMA

SADRZAJ
Strana
A G R O EK O L O SH U VJETI ZA UZG O J LIM U N A .............................................
- Podloge za lim un................................................................................................
- Sorte limuna za uzgoj u loncim a..................................................................
LIM UN I TEM PERATURA........................................................................................

3
3
4
7

LIM UN I V LA G A ............................................................................................................
LIM UN ISVETLO..........................................................................................................
PROSTORIJE ZA UZG O J LIM UNA......................................................................
UZG O J LIM UNA U LONCIM A-SUDOVJM A....................................................
- Sadnja limuna u lonce......................................................................................
RAZM NOZAVANJE LIM UNA.................................................................................
FORM IRANJE I NJEGA LIM UNA........................................................................
- Orezivanje..........................................................................................................
NJEGA LIM UNA............................................................................................................
ZALIVANJE LIM UNA.................................................................................................
ISHRANA LIM UNA......................................................................................................
- Folijama ishrana...............................................................................................
PRESADIVANJE L IM U N A .......................................................................................
PODM LADIVANJE LIM UNA..................................................................................
BOLESTI I STETNICI LIM UNA U ZATVORENIM PROSTORIJAM A

10

b e r b a i C u v a n j e p l o d o v a ........................................................................................................

PROM ENA

PLODOVA

IZAZVANE

M IKROORGANIZM IM A.

. .

ROK O VNIK RADOVA................................................................................................

11
12

13
16
17

22
25
27
29
31
35

41
52
54
59

r
P O L J O P R I V R E D NA

LITERATURA

MALA POLJOPRIVREDNA BIBLIOTEKA"

A dresa: B eograd , T e r a z ije 2 7 , t e l. 3 2 8 - 8 7 2 (R ed ak cija)
i T e r a z ije 1 3 , t e l. 3 3 8 - 1 5 0 (V elik oprodaja)
Z iro-racun: 6 0 8 0 1 - 6 0 3 - 1 5 5 1 2 kod SDK B eograd.

Glavni u red n ik
SRBOLJUB MILOSEVIC, d ip l. in z.
Mr. V. P olak, u red n ik
V erolju b P e tr o v ic , u red n ik
M ale p o ljo p r iv r e d n e b ib liotek e"
Autor:
Pavle BAK AR IC, m r, agr.
UZG O J LIM UNA U ZATVO RENIM PRO STO RIJAM A
Izdavac:
NOLIT - B eograd , T e r a z ije 2 7 /1 1
Glavni i od govorn i urednik:
Milos S tam b olic
Stam pa:
NIGRO P rivredni pregled " , B eograd
S tam p an o u 10 0 0 0 p rim erak a
1 9 8 8. g o d i n a

AGROEKOLOSKI UVJETI ZA U ZGOJ LIM UNA

Podloge za limun
limun se moze uzgajati na svom vlastitom korijenu ili na korijenu (podlozi)
drugih vrsta roda Citrus ili Pondnis i njihovih krizanaca-hibrida O uvjetima vanjske
sredine i cilju uzgoja ovisi koja ce se podloga koristiti. Danas je u uzgoju limuna u
svijetu poznato preko 30 razlicitih podloga. Sve one imaju dobrih i losih osobina
na rast i rodnost limuna. U nasoj se zemlji do sada koristilo sise vrsta podloga.
Najvise se iskustva ima s gorkom (kiselom) narancom (Citrus aurantium), slatkom
narancom (C. sinensis), trolisnim limunom (Ponrirus trifoliata),' sedokom (C.
grandis) sorte Natzu-M ikan, te manje s mandarinom Cleopatra (C. reshni),
limunom Volkameriana (C. Volkameriana) i krizandma Citranz Troyer i Carizzo
(C. sinensis x P. trifoliata).

Divljacka, seja na c, podloga P. trifoliata 1 sedor Natzu-M ikan

Vrsni rodni izboj lim una

N a rast, razvoj i rodnost limuna veliki utjecaj ima podloga i o njoj ovisi trajnost
i zivotna sposobnost stabla. Za uspjesan uzgoj limuna u loncu (sudu) treba uvijek
poznavati podlogu limuna, je r od toga ovise i mjere koje se primjenjuju u uzgoju.
Na izbor podloge najvise ima utjecaja okolina u kojoj ce se limun uzgajati,
odnosno preko zime cuvati. Kao najslabija podloga za uzgoj limuna u loncu je
podloga Pondiiis trifoliata Ona je listopadna biljka, veoma otporna na niske tem
perature, je r izdrzava bez povrijeda i do -28 C. U zimskom razdoblju prelazi u
fazu potpunog m irovanja Limuni na ovoj podlozi u slobodnoj prirodi otporniji

su na hladnocu za 2-3 C od limuna na drngim podlogama Kako je limun vocka

koja je preko cijele godine vise ili manje stalno u vegetaciji, to u toplim prostorijama
za vrijeme zime nije u stanju dobiti potrebne kolicine vode i mineralnih materija
od podloge koja tada miruje. Zbog tih neuravnotezenih potreba krosnje i mogucnosti korijena da prima mineralne otopine dolazi do opadanja lisca ili pak do
opadanja pupoljaka i cvijetova pocetkom proljeca. Zbog tih i drugih osobina Pondnis
trifoliata upotrebljava se kao podloga samo za one limune koji ce se cuvati tijekom
zime u prostorijama gdje temperatura zraka od XII HI mjeseca ne pada ispod nula
stupnjeva C i ne prelazi 12 C (srednja dnevna temperatura 6-8 Q.
limuni koji ce tijekom zime biti cuvani u prostorijama gdje ce se temperatura
dizati iznad 12 C treba da budu na podlogama koje ce moci zadovoljiti potrebe
krosnje u to vrijeme, a to je podloga gorke i slatke narance ili limun dobijen iz
sjemenke limuna, ili, pak, neka druga vrsta roda Citrus ili njihov krizanac.
Gorka i slatka naranca i limun proizveden iz sjemenke kao podloge ne izazivaju
poteskoce izmedu krosnje i korijena. Gorka i slatka naranca su u genetskom i
bioloskom pogledu veoma srodne i bliske vrsti limuna, pa ih moramo najvise i
upotrebljavati kao podlogu. Slatka naranca je manje osjetljiva na bolest gumozu
nego limun, ali je znatno vise osjetljiva nego gorka naranca. Vlastita uskustva
potvrduju da je gorka naranca kao podloga bolja u svakom pogledu i da na njoj
limuni donose najvise ploda, a da su pri tome i stabla zdravija i dugotrajnija

Sorte limuna za uzgoj u loncima-posudama

Od sorti limuna koje ce se uzgajati u posudama i zatvorenim prostorijama trazi
se vise dobrih osobina, ali m edu najvaznije se ubrajaju: otpornost na suh zrak,
prilagodenost nedovoljnim kolicinama svjetla i opcenita prilagodenost prilikama
posebnog klimata, ovisno od geografske sirine doticnog mjesta. Krosnja izabrane
sorte treba da bude niskog rasta, bezbodlji, bogata liscem i da se odlikuje redovnim
urodom visoke kvalitete.
Za uzgoj limuna na otvorenim povrsinama otpornost na hladnocu je osnovna
i najvaznija osobina sorte, sto za lim un uzgajan u zatvorenim prostorijama to uvijek
nije obavezno. Treba stalno imati na um u daje limun po svojoj prirodi predstavnik
suptropskih krajeva i vlaznog klimata i da na sjevernim geografskim sirinama slabo
raste, cesto ne donosi plod i postepeno propada Zato je najbolje uzeti za razmnozavale, odnosno uzgoj one sorte koje su se vec prilagodile (aklimatizirale)
prilikama zatvorenog klim ata doticnog podrucja. Do takvih sorti, tipova i odlika
limuna prvenstveno se dolazi uzeaianiem limuna proizvedenih iz sjemenke i usoiesno
do tada uzgajanih u uvjetima zatvorenog klimata
Dobre sorte za uzgoj u zatvorenim prostorijama m ogu se dobiti krizanjem
(hibridizacijom) i selekcijom tih hibrida, ili odabiranjem (selekcijom) stabala koji
su nastali mutacijom (promjenama) vegetativnih dijelova. Hibridi koji nastaju
izmedu limuna i drugih vrsta roda Citrus i Pondnis uvijek su skoro po kvaliteti slabiji
od limuna. Krizanjem sorata limuna medusobno, moguce je dobiti dobre rezultate,
ali treba obratiti paznju na roditelje, jer obicno dominiraju svojstva majke.
Ako se zeli odabiranjem (selekdjom) mladih sjemenjaka i(sijanaca) doci do
najboljih ekotipova limuna, odnosno klonova i sorata, onda treba posijati dosta
sjemenki. Sjemenke treba uzimati iz plodova koji potjecu s maticnih stabala koji se

isticu visebrojnim osobinama pozeljnim za zatvorene prostorije. Prepooica se da

je dobro uzimati sjemenke koje potjecu sa stabala koja su potekla iz sjemenki i
imaju vlastiti korijen.
Najveca teskoca u ovom raduje sto sjemenjaci limuna kasno pocnu donositi plodove, tek poslije 6 ili 7 godine starosti, medutim, u M oskvi stabla limuna ni poslije
20-25 godina ne donose plod. Ta osobina tumaci se karakterom limuna, koji je biljka
kratkog dana, i sto je on vise na sjeveru, kasnije stupa na rod.
Danas u svijetu postoji veliki broj sorti i klonova limuna, manje ili vise cijenjenih
po svojim osobinama ploda. Spomenuti ce se samo najpoznatije sorte i klonovi.
Lisbon potjece iz suptropskih krajeva Sjeverne Amerike (oko 30% sjeverne
geografske sirine). Vodeca je sorta u SAD - jialifom iji posebno. U nasu je
zemlju uvezen oko 1930. godine. Uzgaja se na otvorenitn povrsinama i u loncanoj kulturi. Razvija bujno stablo, bogato obraslo liscem i osrednjim kolicinama
bodlja. Ima vise perioda rasta i cvijeta vise puta tijekom godine. Rodnost m u je
redovita i obilna. Plod mu je visoke kvalitete i po sadrzaju vitamina C nalazi
se na prvom mjestu izmedu sorti limuna. Oblik ploda je dugoljasto-okrugao
s jako izrazenim ispupcenjem-sisom, koja je zaostrena, naborana i na osnovi
ima zljeb. U zrelom stanju je zuto-zelenkaste boje. Dozrijeva dosta rano i postupno. Otporan je na suhi zrak i visoke temperature, pa je preporucljiv i za
zatvorene prostorije.
Eureka je poznata americka sorta, u nasu zemlju uvezena pre oko 55
godina. Razvija srednje bujna stabla, s rijetkom krosnjom i slabo obraslom s
liscem. N a izbojima ima malo bodlja, ili je potpuno bez njih. Cvjeta u povoljnim
uvjetima vise puta na godinu. Plod je vise okruglastog oblika sa srednje istaknutom sisom. Dozrijeva postupno i nesto kasnije od Lisbona. Kvaliteta ploda
joj je osrednja Rada redovno i osrednje obilato. Eureka je manje prikladna za
uzgoj u zatvorenim prostorijama
Mjesecar je sorta limuna bogata velikim brojem klonova. Karakteristika ove
sorte je da cvjeta tijekom godine vise puta, ovisno od uvjeta klime i ishrane. Plod
je ovalan, manjih dimenzija od Lisbona a ispupcenje-sisa na plodu je manje
izrazena Plodovi su dosta socni i manje kiseli. Krosnja je dobro obrasla liscem i
vise su poznati ekotipovi bez bodlje nego s bodljom. Mnogo se uzgaja u loncanoj kulturi zatvorenih prostorija pa postoji nekoliko ekotipova vrlo dobro prilagodenih klim atu sjevernijih krajeva.
M ajer (Meyer) ili kineski lim un uvezen je u nasu zemlju pre oko 20 godina
i sve se vise siri u uzgoju u zatvorenim prostorijama i slobodnoj prirodi i za
ocekivati je da ce on u buducnosti zauzimati sve vece znacenje.

Smatra se krizancem-hibridom limuna i narance. Razvija srednje do slabo

bujno stablo, grane su m u s rijetkim bodljama m alih dimenzija. Ima spori rast
i srednje obraslu krosnju liscem List m u je duguljast i eliptican. U povoljnim
uvjetima okoline tijekom godine ima vise perioda rasta Za razliku od drugih
sorti limuna, nema vrhove mladih izboja s liscem izrazito bakrenaste boje. Po
svojoj prirodi rasta i izgledu veoma je ukrasan i prikladan za loncanu kulturu,
pa se u tu svrhu koristi u svijeta Z a razliku od nekih drugih sorti limuna razvija

cvijet na granama tekuceg godisnjeg prirasta. Razvija brojne cvijetove na vrhovima izboja. Rodnost m u je velika i redovna. Pocinje rano donositi plod kojeg
treba prvih godina odstraniti, je r u protivnom ostaje krosnja patuljasta, krzljava
i neugledna. Plod je sredile krupan, ovalan i glatke i tanke kore, bez izrazene

Cvetiste lim una M ayer

Sorta Dubrovackl u rodu

sise. Plod m u nije visoke kvalitete i nem a specificnu aromu limuna. Otporan
je na niske temperature vise od svih ostalih sorata. Dobro podnosi suhi klimat
i nije podlozan bolesti susenja citrusa (Deuterophoma traccheiphila). Voli topli
klim at tijekom zime (od 10 25 C). Podlozan je opadanju mladih plodova
ako m u uvjeti sredine ne odgovaraju. Plod rano dozrijeva, vec 1. prosinca
(decembra). Dozrijevanje plodova je jednovremeno. Plod je najbolje brati kada
je zuto-zelenkaste boje i kada sok sadrzi vise od 3% ukupnih secera. Inace je
plod veoma socan s blagim kiselo slatkastim okusom. Kada je plod potpuno
zreo, ima tamno-zutu-narancastu boju.
Kako se ova sorta smatra prenosnikom virusa Tristeze, to se iskljucivo
mora razmnozavati samo bezvirusni (virus free) materijal. U tom smislu poznat
je americki Klon Improved M eyer koji se u nasoj zemlji najvise siri:
D u b r o v a c k l (Grozdasti) jedan je od klonova limuna neutvrdene sorte, vlastite
selekcije. Vec puna dva decenija se ovaj klon stalno uzgaja u sudovima u zatvorenim prostorijama i u slobodnoj prirodi juzne Dalmacije. Pokazao ie sve
osobine visokovrijednih sorata koje se uzgajaju u zasticenim prostorijama K ros
nja se razvija dosta btgno i obrasla je srednjom kolicinom lisca Grane su u
svim stadijima razvoja bez bodlji. Karakteristicna je osobina ovog klona limuna
sto se veliki dio cvijeta i ploda formira u vecem broju (4-10) na vrhovima gran-

cica, tako da je cijela rodna krosnja sastavljena od savijenih grana koje na krajevim a nose grozdove limuna.
U povoljnim uvjetima sredine u stalnoj je vegetaciji. Plod ravnomjerno dozrijeva tijekom cijele godine, ali najveca kolicina plodova dozrijeva od druge
polovice studenog (novembra) do sijecnja (januara). Rada obilno i redovito, a
plod je socan i manje kiseo. Plod je duguljasto eliptican s izrazenom sisom.
U kra sn i lim u n -S a n g u in
P a n a c h e -P a n a sir a n i lim un istice se bijelo ispruganim-isaranim liscem i izbojima Plod m u je, takoder, uzduzno ruzicastozutim
prugama prekriven. Meso ploda u punoj zrelosti je ruzicasto, a sok kiseo. Vise
se uzgaja radi ukrasa nego zbog ploda kojeg ne donosi obilato.
Slatki limun (vjerojatno Dorshapo) se moze i ako rijetko ipak naci kod
nekih uzgajivaca u nasoj zemlji. Meso ploda m u je slabo kiselo, pomalo slatkasto,
pa ga pojedinci koriste za jelo. Plod m u je dosta slican plodovima sorte Eureka,
ali su nesto rebrastiji. Cvjetni pupovi i mladi izboji su crveno ljubicaste boje.
Razvija bujno stablo s bodljama.
U trgovackom prometu, ili, pak, u uzgoju kod pojedinih uzgajivaca limuna
- amatera mogu se ponekad sresti i razne inozemne sorte:

LIM UN I TEM PERATURA

Lim un je, po svojoj prirodi, veliki ljubitelj topline. Njegovi nadzemni dijelovi
(krosnja) i podzemni (korijen) upravo se ne m ogu razvijati i rasti bez dovoljnih kolici
na topline. M edutim, svako preobilje ili nedostatak topline stetno i pogibeljno djeluje
na stablo limuna. U pojedinim fazama rasta tijekom godine, potrebe za toplinom zraka i tla su razliste. Otpornost limuna na niske temperature j e nepostojana velicina koja
se mijenja ovisno od mnogih faktora. To je slozen kompleksfaktora okoline i osobina
samoga stabla. Niske temperature uzrokuju smrzavanje i propadanje pojedinih dijelova krosnje ili cijelog stabla. Velike stete koje nanose niske temperature ovise od godisnjeg doba, kada se one pojavljuju, koliko traju, u kakvom se stanju nalazi vegetacija,
kako je stablo ishranjeno i na kojoj je podlozi.
Najvece stete nastaju kada se hladnoce javljaju dosta rano (pocetkom jeseni) ili
kasno (pri krajuproljeca). U to vrijeme limuni su jos u punoj vegataciji ili je tek zapocinju. Ako je vegetacija jaca i intenzivnija umomentu pojave hladnoce, utoliko su i stradanja limuna veca. Osobito su opasne hladnce koje naglo nastupaju i koje dugo traju.
Postupno smanjivanje temperature uvjetuje bolju i vecu otpornost limuna na hladno
ce. Stabla na kojima se lisce i izboji potpuno razviju i doziraju i koja su s pojavom mrazeva zavrsila svoju vegetaciju, bolje izdrzavaju hladnoce.
Dobro njegovana i ishranjena stabla otpornija su na hladnoce od onih koja su u
tome oskudijevala Limuni na podlozi Poncinis trifoliata najbolje podnose niske tem
perature. Stradanja limuna m ogu biti velika ako dode do smrzavanja zemlje u loncu i
ako to smrzavanje potraje nekoliko dana
Najneotpomiji organ stabla limuna je plod. Plodovi stradaju kada se unutar njih
temperatura spusti na minus 2 do minus 3 C. Opcenito se moze reci da pri tempera-

turi zraka od m inus 4 do minus 6 C stradaju jednogodisnji izbojci i lisce, pri temperaturi od minus 7 do minus 8 C propada krosnja, dok na temperaturi od minus 8 C
strada djelo stablo. Kora debla, pogotovo njeni dijelovi blize povrsini zemlje, m ogu biti veoma osjetljivi na niske temperature, cak osjetljiviji od lisca. Stoje stablo mlade, to
je slabije otporno na niske temperature. Stradanje od niskih temperatura dobrim dijelom ovisi i od same sorte i vrste podloge. Limun je najneotpomiji prema niskim temperaturama kada je na svom vlastitom korijenu, a zatim na slatkoj i gorkoj naranci kao
podlozi Pokazalo seje daje lim un na podlozi Pondrus trifoliata otporniji prema n i
skim temperaturama za 1-3 C.
Rast izbojaka i lisca zapocinje kada temperatura tla i zraka redovno u toku tjedna
(sedmice) prelazi 9C C uz ostale povoljne uvjete* kao sto su vlaga tla, zraka i drugo. Njihova optimalna temperatura rasta se krece oko 17 iG Povecanjem temperature, energija rasta postupno pocinje slabiti. Rast lisca je najbolji pokazatelj temperaturnih uvjeta. Visoke temperature u najtoplijem dijelu dana veoma se nepovoljno odrazavaju na
zivotne funkdje lisca. Pri povisenoj temperaturi zraka, defidt vode u listu limuna raste
i on je ved sto je temperatura visa Isparavanje vode iz lisca-transpiradja je tijekom poslijepodnevnih sati veliki; dva puta veca nego ujutro, a deset puta nego nocu. Tem pe
ratura lisca koje je izravno izlozeno suncu, obicno je 6-8 C veca od temperature okolnog zraka. Snizavanjem temperature zraka i zemljista energija rasta slabi Postojiprava ovisnost jacine fotosinteze u liscu od temperature zraka i tla. Povecanjem tih tem pe
ratura raste i jacina fotosinteze, da bi na previsokim temperaturama ona potpuno prestala. Isto tako je uz temperaturu tla i zraka vezana jacina disanja. K od visokih tem pe
ratura, disanje je veliko i obratno. Jako zaostajanje temperatura tla od temperatura
zraka u periodu vegetadje dovodi do znacajnog porasta jadne disanja.
Od pojave cvjetnog pupoljka do otvaranja cvijeta obicno prode 45-50 dana, ako
se temperatura krece izmedu 15 i 17 C. Pri istoj temperaturi cvatnja traje 10-12 dana.
Stoje temperatura niza; to treba vise (Jana za prelazenje faze razvoja cvjetnogpupoljka
u fazu cvatnje. U ovim fazama, kao i u ostalim, temperature zraka i tla ne smiju se medusobno previse razlikovati. Nzybolji je rast svih vegetativnih dijelova stabla kada je
temperatura tla i zraka gotovo jednaka, ili cak ako je temperatura tla nesto malo veca
od temperature zraka. Velike razlike temperature osjetese na slabijem rastu vegetativ
nih organa i deformadji rasplodnih - generativnih organa - nerazvijenost pestica (tocka) i prelazak dvospolnih cvijetova ujednospolne muske cvijetove. Ako je temperatu
ra tla i zraka tijekom dana, nod ili cijele godine - priblizno jednaka, fotosinteza je veo
m a aktivna, prelazenje hranjivih materija iz lisca u korijen i druge organe vece i ravnomjernije, intenzivno je upijanje hranjivih materija iz tla, sto ima znatnog utjecaja na
rast i rodnost stabla.
Sinteza organskih hranjivih materija moze ted i na nizim temperaturama nego
li upijanje mineralnih materija iz tla putem korijena. Brzina i jacina upijanja hranjivih
materija iz tla ovisi od temperature tla Cesto se desava da s krosnje pocinju opadati listovi poslije zalijevanja tla jako hladnom vodom koja rashladi tlo iz kojeg korijen ne
moze upijati rastvorene mineralne materije. Upijanja hranjivih materija na temperatu
ri tla ispod 12'C znatno slabe i prestaju. Visoke temperature tla izrazito nepovoljno
djeluju na korijenov sistem Pondrus trifoliate koji zbog toga boluje ili propada. Temperaturni rezim tla, kako se vidi, ima veliku vaznost za rast i razvoj limuna. Tempera-

Limun sorte Eureka

Lim un Vilafranka, star 3 godine

Lim un sorte Lisbon star 5 godina

urod limuna je uvijek veci. Stoje tijekom vegetacije temperatura tla veca u zoni maksimalnog razvoja korijena, kvaliteta plodova koji su se formirali i razvijali pod uvjetima
nesto povisenih temperatura zraka i tla, bolja je nego u plodova koji su se razvijali pod
nizim temperaturama. Oni tada su socniji, aromaticniji, imaju dosta kiseline i tanke su
kore.
U fazi razvoja cvjetnih pupova i cvijetanja pregrijani zrak moze izazvati veoma
stetne posljedice. U prvom redu, jacina disanja se veoma povecava, a proces asimilacije veoma slabi. Kako se tlo sporije ugrijava od zraka i lisca, to korijen nije u stanju da
upija iz tla dovoljne kolicine vode, pase taj m anjak uzrokovan pojacanom transpiracijom , nadoknaduje iz pupoljaka, cvijetova iM plodova, sto izaziva njihovo opadanje. U
vrijeme razvoja cvjetnih pupoljaka i cvjetanja, temperatura Zraka ne bi smjela prelaziti
25 C. N a visokim temperaturama dolazi do masovnog opadanja pupoljaka i cvijeto
va. Velike razlike izmedu temperature dana i noci nisu pozeljne. Nesto hladnije noci
slabe proces disanja i time pomazustvaranje vecih rezervi hranjivih materija. Zbog to
ga nije nuzno tijekom noci odrzavati visoku temperatUruu zatvorenim prostorijama i
trositi sredstva za njihovo zagrijavanje.
Limun je u fazi zametanja plodova i pocetka rasta veoma osjetljiv na vanjske faktore okoline. Kako se neke sorte tijekom cijele godine nalaze manje ilrvise u fazi pocetnog rasta plodova, to je pozeljno uvjete za ovu fazu osigurati u najvecem dijelu godine.
Od zametka ploda do njegove zriobe moze proci od 6-14 mjeseci, ovisno od sorte i
uvjeta okoline. Optimalna temperatura zraka za rast plodova se krece od 21-22 C, a
optimalna temperatura zemlje od 19-20 C Pri znatno vecim temperaturama prestaje rast isto kao i pri niskim. N a temperaturi ispod 9 C prestaje rast plodova.
Za oplodnju i pocetni rast plodova potrebna je umjerena temperatura
(15 17 C), veca vlaznost zraka, vlazno tlo ipolusjena. Nedostatak ovih uvjeta izaziva
opadanje tek zametnutih plodica. M edutim, uzroci opadanja tek zametnutih plodova
mogu biti i u bioloskim osobinama sorte, zatim u podlozi, nedovoljnom broju lisca,
nedostatku ili suvisku dusika (azota) u tlu, u zarazenosti biljnim bolestim a i stetnicima, ili, pak, u drugim poremecajima krosnje ili korijena. Mnogo puta je uzrok sto doticna sorta nije prilagodena uzgoju u zatvorenim prostorijama. Nedostatak vlage u liscu-pod inace jednakim prilikama uvijek je veci kod limuna koji je na podlozi Pondrus
trifoliata nego na podlozi gorke, slatke narance ili na podlozi samoga limuna
U vrijeme stvaranja vegetativnih dijelova krosnje, a posebno u vrijeme zametanja
ploda, lim unu su potrebne velike kolicine dusika. Nedostatak dusika dovodi do opa
danja tek zametnutih plodova. Isto tako nepovoljno djeluje isuvisak dusika u ishrani
stabla, jer jako bujna stabla gube cvijetove i zametnute plodove.

LIM UN I VLAGA
Vlaga tla i zraka je vazan uvjet rasta i rodnosti limuna. U vodenim otopinama
odvijaju se svi zivotni procesi u bilja. Od stupnja vlaznosti tla ovisi intenzitet zivotnih
funkdja, a prvenstveno fotosinteza, disanje i transpiradja. M anjak, kao i suvisak vode
u tlu, stetno se odrazava na limun. Zbog prevelike kolicine vode u tlu korijenov%istem prestaje djelovati, gusi se i propada. U nedostatku vode u tlu, lisce se kovrca, susi

10

i opada, a plodovi prestaju rasti i opadaju. Optimalna vlaznost tla je bitni uvjet normalne ishrane stabla i njegovih funkcija. Ona bi se trebalo kretati oko 60 apsolutne vlaznosti da.
Vlaga zraka ne bi smjela biti ispod ili iznad optimuma koji se krece od 60-899 f relativne vlaznosti zraka. Za uspjesan rast i rodnost limuna potreban je topli i vlazni kli
mat M edutim, mnoge sorte su se prilagodile suhom klimatu. Relativna vlaznost zra
ka ne bi smjela duze vrijeme padati ispod 30% relativne vlaznosti, jer tada dolazi do
stetnih i opasnih poremecaja u djelatnosti lista. Lisce pocinje da se kovrca, zuti i opada.
Osobito su osjetljivi cvijetovi na suhi zrak. Stabla direktno izlozena suncu trose 50% v i
se vode od zasjenjenih. Racuna se da svaki list limuna za godinu dana potrosi
0,22-0,58 litara vode.
M anjak vlage u liscu limuna moze biti izazvan i vosokom koncentracijom zemljisnih otopina, Stoje vrlo cest slucaj kada se nepromisljeno i odjednom gnoji (dubri) velikim kolicinama mineralnih gnojiva (dubriva) tlo u loncima
K ada se opaze prvi znaci uvenuca i opustenosti lisca, a sto se najbolje vidi u ranim
jutarnjim satima na mladom liscu i vrhovima izboja, treba odmah potraziti uzroke u
navedenim uzrocima i pristupiti njihovu otklanjanju.

LIM UN I SVJETLO
Lim un je biljka kojoj za rasti razvoj treba dosta svjetla. Veoma brzo reagira na du
ze zadrzavanje u tamnim ili nedovolno svjetlim prostorijama U takvim prostorijama
se u pocetku smanjuju a zatim prestaju zivotne funkcije lisca Jacina svjetla na bi smje
la duze vrijeme biti niza od 80% normalnog svjetla. Zbog toga se limuni u manje svjet
lim prostorijama razmjestaju u blizini prozora kako bi sto vise dobili potrebnog svjet
la. Takoder, nije pozeljno i previse svjetla. Koliko je, pak, temperatura zraka niza, toliko je limunovim stablima potrebno manje svjetla i vlage. N ajuznim polozajima stabla
dobijaju 5 i vise puta svjetla nego na sjevernoj strani. Istina, na te kolicine svjetla ima
odraza i nadmorska visina. Limunu najbolje odgovara indirektno svjetlo gdje prevladavaju ljubicaste, zelene i zuto-narancaste zrake. Crvene i infracrvene zrake veoma
slabo djeluju na razvoj i rast. Ultra ljubicaste zrake stimuliraju rast limuna. Od jacine
svjetla ovise svi bioloski procesi limuna, a takoder oblik i struktura njegovih organa.
Smanjenjem svjetla kolicina klorofila raste, a pri punom svjetlurizravnom djelovanju sunca, kolicina klorofila se smanjuje i lisce dobija svjetlo zelenu boju. Sadrzaj
klorofila u listu tijekom godine varira. Poslije listopada (oktobra) sadrzaj klorofila se u
listu povecava i tijekom zime ostaje na dosta visokoj razini, bez obzira na smanjeno
osvjetljenje i nize temperature. 0d travnja (aprila) do svibnja (maja) kolicina klorofila
se smanjuje. O d svibnja (maja) do srpnja (jula) kolicina se opet povecava, a od kolovoza (augusta) do listopada (oktobra) smanjuje. Dakle, u fazi pocetnog rasta i za vrijeme
dozrijevanja plodova kolicina klorofila u listu se znacajno smanjuje, pa ovo sezonsko
nijansiranje boje listova ne treba shvatiti kao neku opasnu poremetnju krosnje limuna. Pri normalnoj ishrani dusikom (azotom) lisce postaje tamnozeleno, bogatije je
klorofilom i na jedinicu povrsine asimilira vise nego lisce siromasno klorofilom, kojer
oskudijeva u dusiku. Zbog toga redovita i optimalna ishrana-dusikom i fosforom u ne-

11

dostatku dovoljnih kolicina svjetla ima veliki prakticni znacaj. Dakle, stabilnost kloro
fila postize se dobrom ishranom biljke bioaktivnim mikro i makro elementima izmedu kojih, pored dusika i fosfora, igra glavnu ulogu magnezijum koji ularzi u sastav klo
rofila i sudjeluje u fotosintezi.
Jacina i trajanje svjetla ima utjecaja i na velicinu lisca. Lisce koje se razvija pri punom svjetlu tijekom ljeta manje je po velicini od lisca koje se razvija u zatvorenim pro
storijama ili pri slabijem svjetlu. Isto tako manji listovi su onikoji se razvijaju na periferiji krosnje, od listova u unutrasrjosti krosnje.
Puci (stbme) na liscu limuna kao i ostalih dtrusa su veoma osjetljive na svjetlosne
uvjete. N ocu su posve zatvorene, a danju poluzatvorene ili potpuno otvorene. Zbog
toga za vrijeme najtoplijeg dijela dana manjak-deficit vode u listu raste. Listovi Jaffa
narance mogu izgubiti i vise od 40% kolicina vode (gorka naranca i do 60%) u pojedinim slu&y evima, a da ne budu trajno osteceni. Ovisno od klim atskih faktora, broj puci
na 1 mm2 lista limuna varira od 480-550.
Lim un spada u grupu biljaka kratkog dana i u tim uvjetima postize najveci rast
izboja. Za vrijeme kratkih dana slabio postize vecu visinu, razvijeniju krosnju i lisce,
jace razvijen korijenov sistem, jednom rjecju, veci i bolji razvoj nadzem nih i podzemnih organa. Osobito ovaj utjecaj dolazi do izrazaja u limunad ama (posebne prostorije gdje se iskljucivo uzgajaju limuni). Pri visokoj agrotehnici limun donosi rod na razlicitim geografskim sirinama - od tropskog pojasa do 55 sjeverne geografske sirine.
U uvjetima nedovoljnih kolicina suncevog svjetla limun moze koristiti i dopunsko
osvjetljenje putem obicnih ili posebnih sijalica. M edutim, ako to nije moguce, onda je
najbolje limun cuvati u hladnijim prostorijama, u kojim a ce vegetacija tijekom zime
prestati. U takvim uvjetima limuni dobro prezime, potpuno sacuvaju list i na proljece normalno cvjetaju i donose rod.
Veoma lijepe, zdrave, bujne i rodne krosnje razvijale su seonda kadaje na njih, za
vrijeme trajanja vegetacije, dolazilo izravno-direktno svjetlo u trajanju oko 4 sata
dnevno.
PROSTORIJE ZA UZGOJ LIM UNA
Limun se uzgaja i cuva u razlicitim prostorijama. To m ogu biti dijelovi stana,
hodnici, balkoni, dijelovi javnih zgrada, galerije, restauracije i si., ili, pak, posebno
za tu svrhu gradeni prostori kao sto su: plastenici, staklenici-limunariji. Prema tome,
moze se reci da limun ima velike sposobnosti prilagodavanja u krugu najrazlicitijih
vrsta prostorija. To, opet, ne znaci da se lim un moze uzgajati bilo gdje. Bitno je da
sve nabrojane ili druge prostorije sto vise ispunjavaju optimalne uvjete za normalan
rast i razvoj limuna. Ali cesto se zelje i mogucnosti ne m ogu uskladiti, jer prostorije
m ogu biti izgradene za druge svrhe, pa se prilike u njim a razlikuju od onih koje su
potrebne za uzgoj limuna. Zbog toga je nuzno, prije odluke o pocetku uzgoja lim u
na, tocno utvrditi sve uvjete koje date prostorije pruzaju i omogucuju za taj uzgoj.
Zapostavljanje ili slaba ocjena pojedinih elemenata klimata prostorije dovodi do
neuspjeha i razocarenja.
Najbolji put za utvrdivanje uvjeta za uzgajanje limuna je poznavanje potreba
limuna sa pojedinim faktorima, kao sto su temperatura, svjetlo, vlaga i dr. Upore-

12

dujuci bitne zahtjeve i potrebe limuna s klim atom prostorije za vrijeme cijele godi
ne, a posebno zimi, moze se s dosta sigurnosti utvrditi prikladnost doticne prostori
je za uzgoj i cuvanje limuna. Pri procjeni uvjeta u prostorijama za uzgoj limuna
uzima se prvenstveno vrijeme i godisnje doba kada ce se limun nalaziti u prostori
jama. Mnogo je teze osigurati normalne uvjete preko cijele godine, a mnogo je lakse za pojedine njene dijelove-za ljeto ili zimi. N a izbor prostorije i samog mjesta u
prostoriji najvise utjece geografska sirina doticnog mjesta, je r od nje ovisi jacina i
velicina djelovanja vanjskih faktora, u prvome redu duzina dana.
U juznim , toplijim krajevima najveci dio godine, oko osam mjeseci lim un se
moze drzati na otvorenim povrsinama, bez bojazni da bude ostecen od niskih tem
peratura. Najvaznije je da u tom vremenu ne bude tijekom cijelog dana izlozen
izravnom utjecaju suncevih zraka. U ovim krajevima lim un samo tijekom zime tre
ba unositi u zatvorene ili poluzatvorene prostorije, pri cemu je bitno da temperatu
ra prostorije ne pada ispod kriticne tocke. Zagrijavanje prostorije rijetko je potrebno, jer dnevno suncano svjetlo dosta dugo traje i dovoljno je jako. Limun treba postaviti u ostakljene povrsine kod prozora ili vrata gdje najvise pada izravnih sunce
vih zraka. Najbolja su ona mjesta koja se nalaze na juznim , zapadnim ili istocnim
stranama zgrada.
U sjevernim krajevima limun najveci dio godine ostaje u zatvorenim prostori
jama. Kako ga treba dugo stititi od vanjskih niskih temperatura, to se od prostorija
zahtjeva mnogo vise stalnih i sigurnijih uvjeta nego u juznim krajevima. Prostorije
najcesce treba grijati, a suncanu svjetlost nadopunjavati elektricnom svjetloscu. Isto
tako treba limune smjestati blize zastakljenim povrsinama. Nije dobro postavljati limune previse blizu peci ili radijatora. Za vrijeme zagrijavanja prostorija dolazi cesto
do prejakog snizavanja vlaznosti zraka, sto moze biti veoma stetno i opasno za list i
njegove funkcije. Zato se na peci ili radijatore mora postaviti posuda s vodom koja
isparava ili treba cesce provjetravati prostoriju, ako je to moguce.
Opcenito se moze reci da prostorije stana ili drugih zgrada gdje se drze limuni
m oraju biti dovoljno osvjetljene najveci dio dana. Temperatura se ne smije naglo i
jako mijenjati, tj. prelaziti najvise ili najnize granice normalnih zivotnih tokova. Da
bi se ovi uvjeti postigli, potrebno je da prostorije imaju takav raspored vanjskih otvora da ih je lako provjetravati. Suh i pregrijan zrak moze uveliko naskoditi stablu
limuna. Zato u toku zime treba provjetravanju pokloniti punu paznju. Ono mora
biti umjereno i pravovremeno. Naglo i suvisno rashladivanje prostorija moze imati
teskih posljedica za stablo. Najvaznije je da provjetravanje bude postupno, je r su li
stovi skoro uvijek za nekoliko stupnjeva topliji od okolnog zraka prostorije. Nije
dobro da hladan zrak direktno ili odjednom dolazi u dodir s krosnjom. Mnogo je
bolje da hladniji i vlazniji zrak dolazi do krosnje postupno, mijesajuci se toplim i
suhim zrakom.
UZGOJ LIM UNA U LONCIM A-SUDOVIM A
Izbor lonca-posude

Lonci (saksije, graste, posude, sudovi) u koje ce se saditi i uzgajati limuni

m oraju imati koliko-toliko porozne zidove, kroz koje ce se izmijenjivati zrak i vo-

13

da. U takvim loncima se veoma dobro razvija korijenov sistem. Ako su zidovi
(stjenke) od nepropusne grade (lim, cement, plastika) ili su glazirani (gled), odnosno lakirani, korijenje se u njim a slabije razvija i cesto se javlja poremecaj rasta i
razvoja. Izgled i rodnost takvih limuna nije na visini. Najbolji su lonci od pecene
gline. Glazirani lonci su po spoljasnosti dosta lijepi, ali zaostaju za onima koji nisu
glazirani. Drveni sanduci ili burad su skupi i kraceg vijeka trajanja, mada sasvim
dobro odgovaraju uzgoju limuna.
Velicina lonca odreduje se prema uzrastu sadnice ili stabla. Najbolje je postu
pno povecavati velicinu lonca uporedo sa uzrastom sadnice. N ije preporucljivo
m alenu i mladu sadnicu saditi odmah u velike lonce-bacve. Takve se sadnice bujno
razvijaju, ali kasnije donose urod i teze se presaduju. Treba nastojati da lonci po
velicini i obliku budu takvi da se mogu lako prenositi. Preporucljivo je da lonci i
druge posude imaju veci promjer (precnik)u gornjem nego u donjem dijelu. Omjer
(razmjer) gornjeg promjera prema visini ne bi trebalo da prelazi odnos 1:2. Radi
lakseg i jednostavnijeg prijenosa na rubovima lonca uputno je imati rucke-rucice. U
praksi su se pokazale kao dobre slijedece velicine lonca:

Promjer i visina lonaca u cm

Za sjemenjake i okulante
Za ukorijenjene reznice i margote
Za jednogodisnje sadnice
Za dvo-tro god. sadnice
Za 4 i 6 godis, stabla
Za stabla preko 6 godina

10
15
20
25
30
40

15
20
25
30
35
50

Drzeci se orijentacijski ovih velicina, uzgajani limuni su bili veoma lijepog izgleda. Smatra se da krosnja limuna treba da imaju oko 4 puta veci volumen od volumena zemlje u loncu-posudi.
U previse tijesnim loncima korijenje se razvija samo uz zidove lonca, stvarajuci gusti splet korijenja. Zbog toga unutrasnji dio zemlje u loncu pri zalijevanju ostaje suh. U malim i uskim loncima zemlja se brzo susi, po danu jako pregrijava, a nocu previse hladi, zbog cega se stabla limuna sporo i nedovoljno razvijaju.
Unutrasnje strane lonca prije sadnje m oraju biti posve ciste, bez ikakvih mirisa
i ostataka masnih i bojenih materija. Zeljezne sudove treba prije sadnje nagorijeti
na vatri, ukoliko je prije toga bacva sluzila za smjestaj m asnih ili bojenih materija.
N a dnu glinenih i drugih lonaca mora biti jedna ili vise rupica, kroz koje ce
oticati suvisna voda.

Pripremanje lonaca (sudova) za sadnju

Lonce treba pripremiti za sadnju ovisno od njihove grade. N a dnu sudova probusi se nekoliko rupa kroz koje ce otjecati suvisna voda. Ukoliko tih rupa ne bi bilo
ili bi se one zacepile, suvisna voda bi ostajala u sudu. U takvom zamocvarenom tlu
korijenje limuna bi se postepeno gusilo i oboljelo od pojedinih bolesti, a lisce bi pocelo zutjeti i opadati. D a bi, se izbjegle te posljedice, na dnu suda pravi se drenaza
tako sto se na dno suda, koji je vec izbusen, postavi nekoliko centimetara (5-10)

14

krupnijeg tucanika, ovisi od visine posude. Umjesto tucanika, mogu se upotrijebiti

komadici crijepa, ugljen ili krupniji pijesak. Takva drenaza ce omoguciti redovito
otjecanje suvisne vode i sprijeciti zamocvarenje tla.
Lonci, odnosno sudovi ne smiju lezati citavom svojom povrsinom na podlozi,
jer ce otjecanje suvisne vode biti otezano. Zato se ispod lonca i vecih sudova postavlja nekoliko komada cigle, kam ena ili drveta na kojim a ce lonci stajati samo dijelom dna ilr ruba. Ovako postavljeni lonci dulje traju. Lonci od pecene gline u koje
se prvi put sade limuni potapaju se u vodu nekoliko sati prije sadnje. N a taj nacin
zidovi glinenog lonca se natope vodom i nakon sadnje ne izvlace vodu iz zemlje.
Ukoliko je vec nesto prije bilo sadeno u loncu, potrebno je svu zaostalu zemlju ocistiti i lonac isprati. Ako je u loncu rasla biljka zarazena od bolesti koje se mogu prenijeti na limun, lonac se mora dezinficirati. U nedostatku posebnih sredstava za dezinfekciju moze se upotrijebiti topla-kipuca voda sa sodom.
Zemlja za uzgoj limuna u loncu
Kolicina zemlje u loncu je za nekoliko desetina ili stotinu puta manja od one
koju limun zauzima u slobodnoj prirodi. Zbog toga kvaliteta zemlje u loncu mora
biti daleko bolja. Zemlja treba da propusta zrak i vodu i da je bogata hranjivim materijama. Korijenja svih vrsta citrusa, a narocito Poncirus trifoliata, za uspjesan raz
voj trazi veoma propusnu zemiju. U rastresitoj zemlji korijenje se razvija po cijeloj
dubini jednakomjerno. U teskoj i prevlaznoj zemlji korijenje se siri samo uz zidove
lonca, a sredina zemlje ostaje slobodna. Takva stabla trpe od cestih promjena tem
perature i nedostatka vlage, koja se teze zadrzava u zemlji. U zbijenoj i previse vlaznoj zemlji postoje mogucnosti pojave i razvoja raznih bolesti na korijenu. Zemlja
postaje jako kisele reakcije i nepodesna za normalne funkcije korijena. Posljedice
su brojne po stablo koje postupno slabi i propada.
Iz navedenih razloga, izbom i pripremi zemlje za uzgoj limuna treba pokloniti
punu paznju. Iz zemlje se, putem korijena, unose u stablo hranjivi elementi, kojih
mora biti u dovoljnoj kolicini i u lako pristupacnom obliku. Istina, tako male kolicine zemlje ne mogu uvijek imati takve fizikalne osobine i potreban kemijski sastav
da bi se potpuno podmirile potrebe limunovog stabla. M edutim, zemlja u sudu
ipak treba da sadrzi glavne elemente i da je takvih osobina da dosta dobro zadrzava
ono sto se putem gnojenja unosi u nju.
Postoje razne recepture za sastavljanje smjese zemlje za uzgoj limuna. Veoma
je pogodna smjesa od jedne trecine plodne vrtne (bastenske) zem lje., jedne trecine
stajnjaka i jedne trecine pijeska. Isto tako dobri rezultati su dobijeni sa smjesom od
Jedne polovice plodne vrtne ili kompostne zemlje i jedne polovice zrelog stajskog
gnojiva. Uputno je ovako sastavljenoj smjesi dodati mineralno kompleksno gnojivo
N PK sastava 7:14:21 u kolicini od 2 kg na jedan metar kubicni smjese. Uputno bi
takoder bilo kada bi se smjesi, prilikom mijesanja dodala odredena kolicina i drugih minerala-mikroelemenata, kao sto su zeljezo, bor, mangan, magnezij i dr. Nezrelo stajsko gnojivo (dubrivo) i svjezi kompost nisu za upotebu, jer bi u zemlji
moglo doci do propadanja korijena. Ako se upotrebljava morski pijesak, prije m ije
sanja sa zemljom treba ga dobro isprati u vodi.
U posljednje vrijeme sve se vise koristi humus, nastao radom crvenih-kalifor-

15

nijskih glista, za mjesavinu zemlje za sadnju ili gnojenje limuna. Isto tako koristi se
pakirani i oplemenjeni humus i treset koji u trgovinu dolazi pod razlicitim imenim
(Humograf, Biopost i dr.).

Sadnja limuna u lonce (sudove)

Sadnja podloga (divljacica) i sadnica u lonce obicno se obavlja u proljece. U
toplijim krajevima i prostorijama moze se limun saditi i u jesen.
Kvalitetne divljacice i sadnice su garancija uspjeha. Osim lijepo razvijene kro
snje, sadnica treba da ima i dobro razvijeno korijenje. Ona mora biti potpuno zdrava, bez ostecenja ili sumnjivih znakova po kori ili liscu. Zato ih je najbolje nabavljati iz rasadnika koji garantiraju kvalitetu. Narucene sadnice se isporucuju u loncima,
a rijetko kada s grudvom zemlje koja je oblozena slamom, plastikom, papirom ili
nekim drugim materijalom. Nije dobro nabavljati i prevoziti sadnice golog korijenja. Sadnja se obavlja tako sto se sadnica postavi u lonac na istu dubinu kao sto je i
ranije bila posadena. Svaka dublja sadnja stetno utjece na razvoj stabla i omogucuje razvoj bolesti. Sadnica se postavlja u srediste lonca.
N akon postavljanja drenaze pocinje se postupno unositi zemlja u lonac. Z e
mlja se sipa oko sadnice i tankim drvenim kolcem lagano nabija. Ako lonac nije tezak, uporedo s popunjenjem zemlje, povremeno se loncem treska, da se zemlja
ravnomjerno rasporedi na sva m jesta lonca. Posadenu sadnicu treba obilno zaliti.
Ako se prilikom vadenja sadnice bilo osteceno korijenje, onda se nastale rane
izglade nozem tako da budu najmanje velicine. Za koliko je korijenje smanjeno, za
toliko se smanjuje dio krosnje, jer smanjeni i povrijedeni dio korijenja ne bi bio u stanju
da u potpunosti i na vrijeme opskrbi krosrAu vodom i hranjivim-materijama N akon sa
dnje, sadnice se smjestaju u tople i manje svjetle prostorije i redovito s'e zalijevaju, a
krosnja orosava vodom.
U sadnji podloga (divljacica) pazi se da korijenje ostaje jednakomjerno rasporedeno u loncu. Korijenje treba da zadrzi svoj raniji smjer i nagib prostiranja. Zemlja se
(najbolje prstima) rasporeduje izmedu korijenja, pri cemu treba paziti da se ispune sve
praznine. Ukoliko divljacice imaju predugacak glavni korijen-srcanicu, on se, po
potrebi, moze skratiti. Ako je, pak, korijen jos dosta savitljiv najbolje ga je saviti u
obliku kruga. Nadzemni dio divljacice se skracuje za onoliko koliko je prosjecno
smanjen korijenov sistem.
Prvoklasnom divljacicom smatra se ona koja ima razvijene postrane zile bez
izrazito dugacke produznice. Divljacice se sade sto prije poslije vadenja, jer i najmanje
isusivanje korijena nepovoljno djeluje na primanje. Da bi se sto bolje ostvario kontakt
izmedu korijencica i zemlje, treba, prije sadnje, mociti korijen u kasi zemlje (dobro je
ako se toj kasi doda i kravlje balege). Takva smjesa je dobar stimulator razvoja novih
korijencica. N akon sadnje, divljacice se zalijevaju i prvih dana po sadnji treba paziti da
ne oskudijevaju u vodi. Dobro je prvih dana nekoliko puta orositi nadzemni dio. U
prvo vrijeme nije preporucljivo ostavljati divljacicu neposrednom djelovanju sunca,
vec ih smjestiti pod rijetkom sjenom.

RAZMNOZAVANJE LIMUNA
Lim un se moze razmnozavati sjemenom (generativno) ili pojedinim dijelovima stabla, kao sto su pup (pupoljak), grancica i grana (vegetativno).
Limuni proizvedeni iz sjemenke ne moraju biti uvijek istih kvaliteta kao i stablo s kojeg sjemenke potjecu. Od nicanja pa dalje kroz sve stadije razvoja, limuni
nastali iz sjemenki postupno se prilagodavaju na okolinu i zivotno su sposobniji od
onih koji su iz slobodne prirode naglo prenijeti u zatvorene prostorije. Limuni nas
tali iz sjemenke kasno pocinju donositi urod ili ga uopce ne donose, ovisno od klim atskih faktora, geografske sirine i ishrane.

Generativno razmnozavanje
Plodovi iz kojih se uzimaju sjemenke za uzgoj mladih limuna ili podloga za li
m un moraju biti lijepo i potpuno razvijeni, dozreli i da potjecu od zdravih stabala.
Sjemenke se, nakon vadenja iz ploda, dobro isperu vodom, tako da se s njih potp
uno skine ljepljiva sluz. Susenje sjemena obavlja se na sjenovitom i zracnom mjestu sve dotle dok ne ispari voda koja je zaostala na sjemenkama nakon pranja. Susenjem ne smije se znatno smanjiti i sadrzaj vode u sjemenci. Osuseno sjeme se
stratificira i cuva do sjetve. Stratifikacija se sastoji u slaganju sjemenki u redove
izmedu kojih se nalazi pijesak ili perlit. Ukupna visina tako naizmjenicno postavljenih slojeva sjemenki i pijeska ne bi smjela prelaziti 25 cm. Debljina sloja pijeska
treba da se krece izmedu 1-2 cm. Za vrijeme cuvanja sjemena, pijesak treba da bude umjereno vlazan. Temperatura prostorija u kojima se cuva stratificirano sjeme
treba da se krece oko 109 C. Sjeme se moze cuvati u polietilenskim kesicama u
hladnjaku na temperaturi 4-79 C.
Sjeme se najbolje cuva u plodu, pa ga je zato najbolje i drzati u njemu sto duze. Ako plodovi pocnu truliti ili pljesnivih, najbolje je odmah sjemenke izvaditi i s
njim a postupati kako je naprijed receno. Stanje plodova treba cesce kontrolirati, jer
sjemenke limuna vec u samom plodu pocinju klijati. Iz jednog kilograma svjezih
plodova gorke narance obicno se dobiva od 15 25 g normalno osusenih sjemenki.
O d jednog kilograma svjezih plodova Poncirus trifoliate dobija se prosjecno oko
200 g sjemenki. Jedan dio sjemenki obicno je stur-prazan i on se pri pranju lako
uoci, jer takve sjemenke plivaju na povrsini vode. Kilogram sjemenki gorke narance obicno ima oko 7.000 sjemenki, Poncirus trifoliata oko 5.000 sjemenki. Plodovi
limuna opcenito sadrze malo sjemenki, a najcesce su bez sjemenki ili su one sture.
Rijetke su sorte i klonovi s velikim brojem sjemenki u plodu. Zato je tesko reci koliko se iz jednog kilograma ploda limuna moze dobiti sjemenki. Sjemenke limuna
su obicno teske oko 0,080 grama, pa ih u jednom kilogramu ima oko 10-13.000
komada. U jednom kilogramu citranza Troyer ima obicno oko 5.000-6.000
sjemenki.
Prije sjetve uobicajeno je naklijavanje sjemenki u trajanju od 24 sata. Voda u
kojoj se naklijava treba da bude mlaka (oko 25 C). Tako naklijale sjemenke nicu
10-15 dana prije od onih koje nisu naklijavane.
Sjetva se moze obaviti u tlu u slobodnoj prirodi ili u zatvorenim prostorijama
- sanducima ili u loncima razlicite velicine i oblika.

1/

Tlo (zemljiste) za sjetvu treba da bude rastresito (rahlo) i bogato hranjivim elementima. Za sjetvu je najbolja smjesa koja se sastoji od trecine pijeska,, trecine zrelog stajnjaka i trecine vrtne plodne zemlje. Ako se sije u lonce ili drvene sanduke,
potrebno je osigurati potpuno funkcioniranje drenaze na jedan od ranije opisanih
nacina.
Sjetva se obavlja pocetkom proljeca, sto ne znaci da nije moguca i tijekom cije
le godine, ako su osigurani povoljni uvjeti za klijanje i nicanje sjemenki. Sjetva se
obavlja na dubinu 1,5-3 cm. Sjemenke se unutar reda siju na razmaku od 5-10
cm, a izmedu redova 15-20 cm.
Sjeme nice nakon 30-40 dana poslije sjetve. Najpovoljnija temperatura zemlje
za pocetak nicanja sjemenki gorke narance krece se oko 20 C, kao i Pondrus
trifoliata. Povrsina gdje je sjeme posijano (sjemeniste) prekriva se materijalom koji
stvara polusjenu da bi se tek iznikle biljcice postupno privikavale na djelovanje sunca. Tlo na kojem je izvrsena sjetva ne smije na povrsini stvarati pokoricu koja otezava nicanje. Radi toga treba tijekom i poslije nicanja, tlo povremeno rahliti.
Zalijevati treba prema potrebi, da tlo bude uvijek umjereno vlazno, je r prevelika
vlaga moze izazvati pojavu bolesti, trulez korijenova vrata (Phytophtora citrophtora). Tijekom vegetacije treba zalijevati u pravo vrijeme da se, zbog suse, ne bi razvijala produznica korijena na stetu postranog korijenja.
Radi sprijecavanja bolesti Phytophtore, sjemeniste je uputno prskati otopinom
1-2% bakarnog vapna (kreca) ili 0,4-0,5% Cineb-a. Ako se bolest pojavi, onda se
tlo zalijeva navedenim otopinama. Bolest se pojavljuje u obliku gumna i siri se do
sta brzo, nanosed velike stete. Sve zarazene biljcice veoma brzo se suse. Za
vrijema pojave i trajanja bolesti, zalijevanje cistom vodom treba svesti na najmanju
mjeru. Tlo u kojem se pojavila ova bolest nije vise prikladno za sadnju limuna ili
drugih vrsta agruma.
Za vrijeme rasta biljcica obavlja se prihranjivanje dusicnim i fosfornim gnojivima, s tim sto se razblaze s vodom. Radi sto veceg i boljeg razvoja korijenova sistema, preporucuje se da se biljcice, kada razviju 5-7 listova, presade u lonac
promjera 10 cm. Biljcice se pazljivo vade da se sto manje povrijedi mlado korijenje.
Sve krzljave biljcice odmah se odbacuju. Poznata je pojava da se iz sjemenki
agruma i P.trifoliata nice jedna, dvije i vise biljcica koje nem aju sve jednaku zivotnu sposobnost. Kod gorke narance i P.trifoliata krzljavih biljcica iz raznoraznih
razloga moze biti i do 30% (albino biljcice, s blijedim bez zelenila liscem, zaostale
u rastu, krivina u korijenovom vratu i dr.). Sve divljacice koje imaju krivinu gusci vrat na dijelu korijenova vrata ili ispod njega se odbacuju, je r ne razvijaju
odgovarajuci podzemni i nadzemni dio stabla. Ako su uvjeti za rast divljacica povoljniji, one se brzo razvijaju, ravnomjerno rastu u visinu i debljinu, tako da se jos
iste jeseni mogu cijepiti (kalemiti, navrtati).

Vegetativno razmnozavanje
C ijep ljen je (ka lem ljen je, n a vrta n je )

Poznato je nekoliko nacina cijepljenja limuna. Jedan od najcescih i najuspesnijih

je okuliranje, ili, kako se jos naziva, cijepljenje na slovo ,,T. Limuni se m ogu okulirati u

18

a) siianac gorke narandze prikladan za cepljenje, b) skracivanje podloge iznad cepljenog mesta,
c) sadnica u drugoj godini posle m argotiranja, d) m ladi i lako lomljivi izbojak sa strijkom,

zatvorenim prostorijama tijekom najveceg dijela godine, ako podloga i plemka (kalem,
grancica, vijoka) imaju soka, tj. ako se njihova kora bez napora moze odvajati od drveta. Najvazniji vanjski faktor je temperatura, jer od nje ovisi srascivanje pupoljaka.
Optimalna srednja dnevna temperatura za brzo i uspjesno srascivanje pupoljaka krece
se izmedu 18-20, jC . S obzirom da se ova temperatura javlja u proljece i jesen, to se i

19

e)

f)

e) form iranje krosnje pocinje rezom iznad 4 -6 doba razvijenih popova, 0 rast grana prvog reda.

okuliranje obavlja u to vrijeme. Okuliranje koje se izvodi u proljece naziva se i okuli

ranje na tjerajuci pup, a okuliranje u jesen-okuliranje na spavajuci pupoljak.
Okuliranje na spavajuci pupoljak razlikuje se od proljetnog okuliranja po tome sto
pupoljak ostaje u stanju mirovanja tijekom zime sve do proljeca. Ucijepljeni pup u
proljece, poslije nekoliko tjedana (sedmica) povljnih temperatura, pocinje razvijati
novi izbojak.
Podloga koja se okulira (kalemi) mora biti dovoljno debela, najbolje od 0,7-1 cm.
Pretanke i predebele podloge teze se okuliraju, a uspjeh je znatno slabiji. U momentu
okuliranja kora podloge i plemke treba da se lako odvaja od drveta. Mjesto na kojem se
izvodi okuliranje treba ocistiti od lisca, bodlja, eventualnih izbojaka, zemlje i prasine.
Visina na kojoj se obavlja okuliranje ne bi trebala biti niza od 10 cm iznad povrsine tla.
Kod svakog nacina cijepljenja, a narocito kod okuliranja, posebna se paznja poklanja
cistoci ruku, noza i veziva, jer od toga umnogome ovisi uspjeh. N oz mora biti ostar,
kako rez ne bi ostao hrapav, jer hrapav i nejednolican rez uzrokuje slab prijem pupoljaka.
Pri okuliranju najveca paznja se poklanja kvalitetu pupoljaka, ali se ne potcjenjuje
ni vjestina radnika koja se postize duzom praksom.
Pupoljak za okuliranje mora biti normalno razvijen, izrazen i uocljiv, neostecen
od bolesti i stetnika i mehanickih povreda. Pupoljak s mladih, trouglastih grancica, kao
i pupoljci koji imaju zacetak bodlje ili vec razvijenu bodlju, ne uzimaju se za okuliranje.
Grancica s koje se uzima pupoljak treba da bude potpuno odrvenjena i normalno razvijena i da potjece od proslogodisnjeg prirasta - ako se okulira u proljece. Za okuliranje
koje se provodi ljeti ili ujesen, mogu se upotrijebiti grancice i prirast od te godine, pod
uvjetom da su potpuno odrvenile, sto se poznaje, jer se grancica tesko savija, ili, ako se i

20

savija, odmah ne puca. Odrvenjena grancica se razlikuje i po boji od grancica koje nisu
u toj fazi. N a odrvenjenim grancicama listovi su potpuno razvijeni i tamnozelene boje.
Pupoljci s uspravnih izbojaka (vodopija) koji izbijaju iz kostum ih (skeletnih) grana ili iz
debla, nisu prikladni za okuliranje. Ako bi se takvi pupovi i upotrijebili, onda bi izbojak
bio previse bujan i vrlo kasno bi poceo donositi urod. Najbolji pupovi za okuliranje su
oni koji se nalaze na plodnim grancicama, koje su koso ili vodoravno polozene na periferiji krosnje, osobito ako su vise izlozene suncu. Isto tako ni svi pupovi na jednoj istoj
grani nisu jednake kvalitete. Najdonji i najgomji pupovi grancice se ne upotrebljavaju
za okuliranje. Gornji pupovi su obicno nedozreli, trouglasti, a donji nedovoljno razv
ijeni i lantentni (uspavani). Ako se upotrijebe tako losi i nedovoljno razvijeni pupovi,
moze se sresti pojava da oni ne daju izboj ni u prvoj a nekada ni u drugoj godini poslije
okuliranja. Najbolji su pupovi oni sa srednjeg dijela grancice-plemke, ali treba da budu
normalno razvijeni. Stablo s kojeg se uzimaju pupoljci za okuliranje, mora biti zdravo,
bez znakova slabog rasta ili poremecaja u funkcijama krosnje. Rodnost takvih stabala
treba da bude redovita, a plod visoke kvalitete. Plemke se ne smiju uzimati ni s previse
mladih niti s previse starih stabala. Stablo treba da bude u svojoj punoj rodnosti, je r u
srednjoj dobi razvoja pokazuje sve svoje dobre i lose osobine, svojstvene za tu sortu.
Ne uzimaju se pupoljci sa stabala koja imaju neuobicajeno veliki broj bodlji.
Okuliranje se izvodi na taj nacin sto se na deblu podloge najprije napravi rez u
obliku slova ,,T . Duzina reza iznosi 2-2,5 cm, a duzina poprecnog reza obicno
zahvaca oko polovinu obujna (obima) debla. Tupim dijelom vrha noza, na uzduznom
se rezu podigne kora od drveta. U tako napravljeni prostor izmedu kore i drveta uvlaci
se odrezani pupoljak, koji treba da ima dovoljno veliku dodirnu povrsinu kako bi srascivanje bilo sto uspjesnije. Dio drva koje se odsijeca s pupom treba u gelosti ukloniti.
Ako se pupoljak s grancice lako odvaja, okuliranje se obavlja veoma brzo i jednostavno.
Ako dio drveta ne bi bio odstranjen, uspjeh primanja bio bi veoma los ili uopce ne bi
doslo do srascivanja pupoljka s podlogom. Otkinuti pupoljak cuva se od isusivanja na
taj nacin sto se brzo uvlaci pod koru u vec napravljeni rez. Duzina isjecenog pupoljka
treba da bude oko 2-2,5 cm. Previse dugacki kao i prekratki pupoljci teze se primaju.
Cijepljeno mjesto vezuje se i steze rafijom (likom) ili plasticnom trakom i to do vrha
prema dnu. Uz pupoljak se ostavlja dio peteljke najvise do 0,7 cm duzine. Ako tek
skracena peteljka poslije 7-8 dana nakon okuliranja laganim dodirom ruke opadne,
moze se sa dosta sigurnosti smatrati daje okuliranje uspjesno obavljeno i da, ako ne bi
doslo do nekih drugih i nepredvidenih okolnosti, pupoljak ce biti primljen i dati novi
mladi izbojak. Ako se okulira u proljece ili u vrijeme kada temperatura omogucuje rast
novog izboja, onda se prikracuje podloga iznad okulamog mjesta za 8 do 10 dana
poslije okuliranja. Ako se okulira ujesen ili u vrijeme kada ne postoje uvjeti za rast izb
oja, onda se prikracivanje podloge ostavlja do proljeca, kada pocinje nova vegetacija.
Limun se okuliranjem dobro prima i postize se preko 95% prijema. Podloga se prikrac
uje oko 8-10 cm iznad okuliranog mjesta. Ostavljeni dio podloge (strljak, patrljak)
sluzi zavezivanje mladog izboja. N akon sto se utvrdi daje pupoljak primljen, odvezuje
se povez kojim je okulirano mjesto bilo vezano, ako se povez nije sam iskidao.
N akon odsijecanja podloge, uporedo s pocetkom rasta plemenitog izboja, pocinje
nagli rast velikog broja izbojaka iz podloge i to na dijelu iznad i ispod mladog izbojka.
Svi takvi izbojci s podloge (divljake) se odmah odstranjuju. Ako se to ne bi uradilo na
21

vrijeme, razvili bi se izbojci podloge na racun plemenitog izboja. On bi slabije rastao i

potpuno bi zakrzljao. Izbojak limuna nastao iz pupoljka najcesce raste koso, pa ga treba
rafijom ili drugim vezivom privezati uz strljak. Kako je izbojak u prvim fazama rasta do
sta lomljiv, treba biti oprezan pri njegovom vezivanju. Bolje da se neko vrijeme pusti da
tako koso raste dok nesto jace ne odrveni, pa ga tek onda privezati. Ako nije moguce
odjednom izbojak posve uspravno privezati uz strljak, najbolje je to raditi postepeno.
Dogada se da se istovremeno iz jednog pupoljka razvije jedan ili dva izbojka. Od tako
nastalih izbojaka ostavlja se onaj koji pokazuje vecu bujnost, a to je skoro uvijek onaj
koji izbija iz sredista pupoljka. N ije rijedak slucaj da se izbojak slomi iz razlicitih razloga. M edutim, poslije nekoliko vremena opet se razvije novi izbojak iz postranog pupoIjcica koji se nalazi uz glavni.
Za vrijeme rasta izbojaka mora biti osigurana najpovoljnija temperatura, vlaga,
svjetlo i ishrana. N i u kojem slucaju ne treba dozvoliti da se zemlja u loncu osusi, jer tada uspjeha nece bitL Dobro je u ovo vrijeme dodavati dusicna (azotna) gnojiva
prilikom zalijevanja. Strljak (patrljak) se uklanja kada je izbojak na duzinu od 10 cm
potpuno odrvenio. N ije dobro ni prerano ni prekasno orezivanje strljka. Rez ne smije
biti previse kos, jer dolazi do sporijeg, tezeg i slabijeg srascivanja podloge i plemke.
Preporucljivo je nastali rez premazati cijepilnim (kalemarskim) voskom.
N jezi mladog izbojka treba pokloniti punu paznju. On se mora stititi od bolesti i
stetnika, redovito cistiti od prasine i povremeno orosavati vodom. U povoljnoj okolini
izbojak limuna se veoma brzo razvija i u stanju je tijekom jedne godine narasti
preko jednog metra visine.

Margotiranje
M argotiranje je postupak oziljavanja mladih grancica na stablu limuna
M argotirane sadnice pocinju donositi plod mnogo ranije nego li na drugi nacin
uzgojeni limuni. M edutim, ovakva stabla su jako podlozna napadu bolesti gumoze.
Zbog toga ovaj nacin razmnozavanja limuna se sve vise napusta. Isto tako ovaj
nacin razmnozavanja je dosta tezak i nepraktican u zatvorenim prostorijama, jer
trazi dosta rada i prostora.
Razm nozavanje roznicam a

Razmnozavanje roznicama temelji se na oziljavanju zrelih, jednogodisnjih ili

dvogodisnjih izbojaka.
Razmnozavanje limuna roznicama, takoder nije kod uzgajivaca limuna u zatvo
renim prostorijama rasireno Jer je ovaj posao dosta tezak, zahtjeva odgovarajuce pro
storije i dosta vremena. Inace, ovako nastala stabla, takoder, su dosta osjetljiva na pojavu bolesti gumoze od koje brzo stradaju.
Pored spomenutih nacina razmnozavanja limuna, postoje i drugi, ali se oni u
praksi malo prirrgenjuju, jer su, ili tesko izvodljivi ili su preskupi, ili pak tako proizvedeni limuni brzo stradaju od bolesti.
FORM IRANJE I N JEGA KROSNJE
(KRUNE) LIM UNA
Krosnja (kruna) limuna u loncu treba da bude sto ljepse razvijena i da su joj grane
i grancice medusobno skladno rasporedene. Lijepo razvijena krosnja s dovoljnim bro-

22

Nacin priprem e reznice. Iscrtana linija pokazite m esto reza. Nacin sadnje reznice. Iscrtana
linija pokaznie pravac rasta korena

jem grana i grancica koje su potpuno obrasle liscem, temelj je redovite i obilne rodnosti. Formiranje krosnje zahtjeva znanja i vjestine i obavlja se od pocetka samog rasta
izbojka.
23

Stma form iranja krosnje. Crtom su prikazana m esta kudaseorezpjei odstranjuje izboj sliscem.
1. O rezivapje m lade sadnice radi form iranja debla i grana I. reda, 2. orezivapje grana I reda, 3.
orezivapje grana II. reda, a tako se postupa i sa granam a narednih reda grananja.

Po svojoj prirodi lumun ima veliku bujnost i izbojnu moc, te razvija veliki broj
uspravnih izbojaka iz svih dijelova krosnje i debla. Iz jednog pupoljka moze izbiti i vise
izbojaka, Ako se uzgajivac ne bi umijesao u rast stabla, onda bi se ono najvecim dijelom sastojalo od vise uspravnih izbojaka koji bi donosili malo ploda.
Deblo limuna tAgajanog u loncu bi trebalo da bude visoko do 20 cm. N a toj visini
treba da se pocinju razvijati grane L reda. Najbolje je da stablo ima3-4 grane prvog re
da, rasporedene na razlicite strane. Da bi se takav raspored postigao, odrvenjeni izbo
jak se presjeca iznadpet do sest uocljivo razvijenih pupova. Iz njih se razviju novi mladi izbojd grane U reda. Najprije pocinju rasti izboji iz gornjih pupova, pa zatim redom
oni prema dnu.Aioze se dogoditi da donji pupovi zaostaju u rastu ili da ga uopce ne zapocnu. D a bjAe oni potaklina brzi rast, preporucljivo je sadnicu, odnosno lonac, okrenuti da izhtjjd koji zaostaju u rastu dodu na stranu odakle dopiru sunceve zrake. Ako
se iz pupdva ne pocnu razvijati mladi izbojd, moze se nad njim a nozem poprecno mjesecasto prerezati kora. U tom slucaju sokovi iz'korijena ce jace i vise ulaziti u pup i u
njemu se zbog prekida uzlaznog puta vise zadrzavati, a sto ce pospijesiti pojavu novog
i jaceg izboja. Ako se uz glavni izbojak pojavi jos neki izboj, onda se oni odstranjuju.
Izboji u rastu nastoje zauzeti sto uspravniji rastsmjer. U tome ih treba sprijeciti udaljavanjem od debla. Najbolje da izbojd s deblom cine kut (ugao) od 50-609.. Kada izboji
prvog reda dostignu duzinu od preko 35 cm i na toj duzini najvedm dijelom odrvene,
prikracuju se. Iz pupoljaka ovako skracenih grana I. reda, razviju se novi izboji-grane
drugog reda. Nastoji se dobrom njegom i paznjom omogudti da se na dijelu grana I.
reda razvije sto vise novih izboja, tako rasporedenih da jedan drugome ne ometaju
normalan razvitak. Kada grane II. reda odrvene na duzini od oko 30 cm one se ponovo
skracuju. Iz pupoljaka grana II. reda razvijaju se izboji III. reda. Istim nacinom se i-oni
skracuju da stvore izboje IV. reda Potpunim razvojem grana IV reda smatra se obicno
daje zavrseno osnovno formiranje krosnje. Za vrijeme formiranja krosnje uputno je
povremeno jeokretati, prema potrebi, da slabije razvijeni dijelovi dodu na svjetlo. Ako
se ne bi tako postupalo, dio krosnje koji je vise izlozen svjetlu, postao bi prebujan na

24

stetu ostalih dijelova. Takva krosnja ne bi bila lijepa ni rodna na cijeloj povrsini.
U oblikovanju krosnje uspjeh se ne postize samo orezivanjem. Cesto se savijanjem pojedinih grana i grancica postizegotovo isti ili bolji rezultat Najbolje je tijekom
cijelog uzgoja sto vise primjenjivati savijanje grana nego li njihovo skracivanje. Treba
nastojati da se sto manje zelenih dijelova odbaaije iz krosnje, je r je svaki list u krosnji
potreban. Stablo limuna, takoder, tesko podnosi jace orezivanje, je r se na taj nacin
stvara nesklad izmedu korijena i nadzem nih dijelova. Nastupajuca rodnost trebalo bi
da bude postupna, da se mlada krosnja odjednom ne preoptereti prekomjernim brojem plodova.

Njega krosnje uzgojenog stabla

Krosnju odraslih i rodnih stabala treba njegovati, paziti da ne postane pregusta ili
ogoljena, da se ne zarazi bolestim a i stetnicima.
Rodnost limuna u loncu treba da bude redovita r umjerena svake godine. U godinam a obilne cvatnje i rodnosti potrebno je prorijedivati cvijetove i plodove, te skracivati svaku drugu ili trecu granu za jednu trecinu njene duzine. Ovakva kratka rezidba
izaziva pojavui razvoj novih izbojaka koji ce u narednoj godini donijeti rod. N a stablu
je moguce imati svake godine plod ako se istovremeno osigura i obilan rast. Prvi cvijet i
rod najprije donosegrancice koje su se razvile u prosloj godini. M edutim, pri kraju ljeta
cesto cvjetaju i izbojd prvog proljetnog rasta, tijekom jeseni i izbojd drugog proljetnog
rasta. U povoljnim klimatskim prilikama i pri dobroj ishrani, mogu u istoj godini da
cvjetaju i grancice treceg prirasta. Prema tome, ovisno od sorte i okoline, limun moze
da donosi cvijet, a zatim i plod na svim grancicama rasta tekuce godine. Isto tako, li
m un moze donijeti cvijet i plod na vrhovima pojedinih izbojaka iz svih prirasta jos u
istoj godini. Ponekad se desava da se plod limuna razvija i na dvogodisnjem, trogodisnjem, ili, pak, starijem drvu koje ponekad nema ni lisca. To se dogada najcesce na
onim stablima koja su dobro ishranjena. Cvijetovi limuna mogu biti pojedinacni na
grancicama ili u skupinama (inflorescendjama) od dva ili vise (preko 10 cvijetova),
ovisno od sorte i uvj eta okoline. Posto se na stablu sve grane i grancice ne nalaze u istoj
fazi rasta i razvoja, to je moguce istovremeno vidjeti cvijetove, mlade i zrele plodove.
Upravo u ovoj Snjenid lezi sva tajna ljepote i posebnosti koju ima limun kao nijedna
druga vocka.
Grancice koje su jednom donijele plod, vise ga na istom m jestu ne donose. Zbog
toga kratke plodne grancice koje su prestale rasti na svojem vrhu ili napostranom
izboju i koje s vremenom ostaju bez lista, treba orezivati, je r od njih nema rise poseone koristi. N jih treba postupno zamjenjivati. Radi ravnomjernog razvoja krosnje i reguliranja rodnosti, najboljeje skidati cvjetne pupove s dijela krosnje koja je zaostala u
rasta Isto tako se skidaju cvjetni pupoljd sgranakojenemaju lisca. Zametnuti plodovi
na tim granama brzo opadaju i uzaludno trose hranjive materije.

Orezivapje
Kako se ukrosnji limuna sve grane i grancice ne nalaze istodobno u istim fazama
rasta i razvoja, to se i orezivanje izvodi u razlicito vrijeme i posebno za svaku granu.

Savijanjem izboja postize se ravnom eran

rast novih izboja

Opcenito se moze reci da za limun nije dobro veliko i jako orezivanje, niti ga treba u
svakom slucaju primjenjivati. Daleko je bolje i uspjesnije primjenjivati savijanje grana
i grancica, a skracivanje izvoditi samo onda kada se vidi da je njihov rast presao nase
zelje i potrebe. M edutim, ako smo ipak prisiljeni obaviti orezivanje, onda se to mora
uciniti s najvecom paznjom i odredenim ciljem. Za pravilnije orezivanje, u krosnji li
muna se razlikuju slijedece vrste grana i grancica: vodopije, vegetativne i plodne grancice.
, Vodopije su jaki, bignii uspravnograstaizbojikoji ne donoseplod. Oni cine gustu
krosnju i jako iscrpljuju stablo. Pojavljuju se na svim dijelovima krosnje i debla. Njihovo pretvaranje u rodne-plodne grane moze se provesti bilo da se kratko orezu-ili da se
saviju. Izbojke koji nastaju na vodopijama treba takoder savijati ako se isticu bujnoscu
ili skracivati njihove vrhove, tezeci dase sto prije na njim a razviju cvjetni pupoljci. Vo
dopije se ostavljaju na stablu i pretvaraju u rodne grane samo onda kada treba ispuniti
nedovoljno razvijeni dio krosnje, ili ako ne ometaju razvoj drugih dijelova krosnje
Opcenito, vodopije su na svom najvecem dijelu duzine trouglaste, pa se i u tom pogledu na njih ne treba u svakom slucaju oslanjati kao na dobre j kvalitetne dijelove krosnj e.
Vegetativne grancice u prvim godinama cine kostur (skelet) krosnje, a kasnije se
na njima razvijaju plodne grancice. One tijekom jedne godine m ogu imati vise perioda
rasta. Pri dobroj njezi i ishrani, one se vrlo brzo pretvaraju u plodne grancice ili se one
na njim a razvijaju.
Plodne grancice su vodoravnije polozene, kratke su i tanje od vegetativnih. Obic
no ih ima vise na onom dijelu krosnje koji je vise izlozen svjetlosti.
Iz krosnje se urezivanjem odstranjuju sve izrodene, krzljave grane i grancice;
kao i one koje se medusobno ispreplicu. Svi rezovi, bez obzira na velicinu, moraju biti

26

pravilno izvedeni, glatki i, po mogucnosti, premazani cijepilnim (kalemarskim) namazima. Tijekom vegetacije prati se rast svake grane i grancice, te se prema potrebi primicu ili odmicu, savijaju ui, u najgorem slucaju, skracuju, a sve u cilju da se sto prije i vise
razvije plodnih grancica i da djelo stablo djeluje dekorativno. Ako je r stablu ostalo
dosta plodova izprve cvatnje, onda seprorijeduju cvijetovi slijedecih cvatnji, je r veliko
opterecenje izaziva smanjenje uroda narednih godina.
Prejaka rezidba izaziva ogoljavapje krosnje i niz poremecaja u njenim fiinkdjama. Jaka rezidba se primjenjuje amo onda ako se zeli jace podmladiti stablo, ili,
> pak, poslije jakih stradanja od mraza. Ako je doslo do smrzavanja pojedinih grana i
grancica, rezidba se obavlja tek posto djelo stablo pocne vegetirati. N a stablu se tije
kom vegetacije najbolje vide mjesta na kojimaje doslo do smrzavanja dijela kore ilidrveta.
Da bi limun sto bolje prezimio, najbolje da djela krosnja ude u zimu s potpuno
'
zrelim dijelovima kao sto su lisce, izbojd, grancice-pogotovo njihovi vrhovi. Skradvanje (pinciranje) 'prikracivanje vrhova tijekom jeseni uvjetuje brze zrenje svih dijelova
krosnje. Tako zreli dijelovi krosnje imaju vece zalihe hranjivih materija i sposobni su
da izdrze duge i ostrije ame.
Za rezidbu treba posjedovati potreban alat, tj. skare (makaze) i noz. Osobito treba
paziti na njihovu cistocu, pogotovo ako smorezali bolesna stabla, je r se alatom mogu
prenositi opasne i teske bolesti. Zato je najbolje poslije rezidbe sumnjivih stabala, dezinfidrati alat m ocenjem u otopini 5% zelene galice (zeljeznog sulfata).
Da bi se pojacala ili smanjila bujnost pojedinih dijelova grana, ponekad se, mada
rijetko, upotrebljavaju i zeljezni prsteni s kojima se cvrsto stegne kora zajedno odredene razdoblje. Prstenovanje kore, radi reguliranja bujnosti ili rodnosti vrlo se rijetko
primjenjuje, pogotovo kod stabala koja su na podlozi Pondrus trifoliata. Taje podlo
ga, kako smo ranije naveli, slabe bujnosti i razlika u debljini debla na spojnome mjestu
jos jedna smetnja da limun ispoljava svoju karakteristicnu bujnost.
N JEGA LIM UNA

U proljece...
limuni koji su proveli zimu u hladnim prostorijama u proljece zapocinju vegetadju : nastupa rast novih izbojaka, zatim razvoj pupoljaka, cvijetanje i zametanje plodo
va. N ajbolja temperatura zraka i tla za ovu fazu je oko 170 G. Presuh i pregrijan zrak
veoma je stetan za funkdje lista, pa se prostorije moraju redovno provjetravati, nedovoljno vlazno tlo zalijevati a krosnja orosavati. Pred pocetak vegetadje zemlja se gnoji
stajskim i mineralnim gnojivom, jer nova vegetadja trazi obilje hranjivih materija u
tlu. U ovim fazama krosnja ima vece potrebe za svjetlom i zato se stabla postavljaju na
mjesta najboljeg osvjetljenja.
Krajem proljeca, kada postaje-toplije, moze se staklo na prostorijama obijeliti rastvorom vapna (kreca). Tako obojeno staklo propusta dovoljno svjetla, a zadrzava toplinski dio zraka koje izazivaju pregrijavanja zraka i lisca.
U toplim juznim krajevima, nastupom toplijih dana, limuni se m ogu iznositi na
otvoreni prostor, balkon, dvoriste i si.

27

Ljeti...

N akon zametanja plodova zapocinje njihov brz rast. M edutim, odmah po zametanju, a i ka: e, jedan broj plodova pocinje opadati. N ekih godina se dogodi da najveci dio ploda ot adne odmah nekolikioljedana nakon zametanja Opadanje u VI. mjesecu-fipnju (junu) naziva se lipanjsko-junsko opadanje plodova. Brojni su uzroci ovog
opadanja, ali se oni ipak m ogu svrstati u vanjske i unutrasnje uzroke.
U vanjske uzroke ubrajaju se: nepovoljni uvjeti temperature, vlage, svjetla, te razne bolesti i stetnici. '
U unutrasnje uzroke spadaju: nepodnosljivost izmedu podloge i plemke, nedostatak ili izobilje pojedinih hranjivih elemenata, ili, pak, neprikladnost sorte za uzgoj u
zatvorenim prostorijama Previsoke temperature u to doba, uz nisku relativnu vlaznost zraka, mogu biti jedan od cestih uzrocnika opadanja mladih i zametnutih plodo
va. Osobito je stetna visoka temperatura za ona stabla koja su na podlozi Pondrus trifoliata. Zbog toga se stabla smjestaju u polusjenu. Mnogi uzgajivaci s velikim interesom i paznjom prate pojavu prvog cvijeta na stablu i zeljni su vidjeti prvi plod na svom
limunu. M edutim, cesto se na limunu pojavi evijet i plod, ali stablo, kojejejos u mladenackom stadiju i u obilnoj vegetaciji, nije u stanju da nosi taj plod i on ga odbacuje. U
tome slucaju ne treba izgubiti ljubav za uzgoj limuna, nego shvatiti da limun jos nije u
takvom stadiju da moze nositi plod. Naime, mladi i jos u potpunosti nerazvijen limun
nije u stanju da nosi toliki broj plodova koji se iz cvijeta razvio. To je izrazito slucaj kod
sorte Mayer. Treba nastojati da limun postupno povecava urod iz godine u godinu. Prvih godina rodnosti to je samo nekoliko plodova, a zatim narednih godina sve vise.
Ubrzani razvoj i rast plodova, izbojaka i uopce krosnje trazi tijekom ljeta redovno i
obilno zalijevanje, te prihranjivanje rastvorenim gnojivima, uz prihranu putem lista.
Posebnu paznju treba pokloniti bolestima i stetnicima.

U jeseni i zimi...
Tijekom jeseni stabla seunoseu zatvorene prostorije, ako su ljeti potpuno ili djelomicno bila na otvorenim povrsinama Privikavanje na uvjete zatvorenih prostorija
odvija se postupno, je r svaka nagla promjena izaziva nezeljene posljedice. Ako je moguce, najboljeje limune drzati u prostorijama na istom m jestu tijekom cijele godine. U
ovome slucaju limun izdrzi sve one promjene koje mogu nastati. M edutim, kako to
svima nije moguce, potrebno je prilikom mijenjanja mjesta, svaki put osigurati sto povoljnije uvjete sredine za rast i razvoj limuna.
N acin kako ce limuni provesti zimu u zatvorenim prostorijama ovisi od vrste pod
loge i mogucnosti uzgajivaca da osigura potrebne uvjete.
Limune koji su na podlozi Poncirus trifoliata cuvaju se obavezno tijekom zime u
hladnim i manje svjetlim prostorijama. U njim a treba temperatura da se krece oko
7-8-Ci danju i nocu. N a ovoj temperaturi limuni provode prisilni period zimskog mirovanja, sacuvajuci list, te na proljece imaju normalan rast i rodnost, Drzanje limuna u
ovakvim uvjetima diktirano je, kako je vec receno, karakterom podloge Poncirus trifo
liata. Poncirus trifoliata je listopadna biljka, koja ujesen gubi lisce i prestaje s vegetacijom. Ona tada prelazi u fazu zimskog mirovanja, sve do toplij ih proljetnih dana. Potre28

be za vlagom tla, svjetlom i temperaturom su skoro beznacajne. M edutim, limun se po

svojim potrebama potpuno razlikuje od svoje podloge. Njegove potrebe za toplotom,
vlagom i svjetlom su dosta velike i tijekom zime. Prava je prirodna rijetkost da se ove
dvije biljke, koje su po svojim osobinama posve razlicite, mogu medusobno slagati i
gi niz godina zivjeti zajednickim zivotom. Taj njihov zajednicki zivot je moguc, jer i
plemka-limun i podloga Pondrus trifoliata imaju utjecaja jedna na drugu i tako mijenjaju djelomicno svoje nasljedene navike. Zbog toga limuni na ovoj podlozi mogu
izdrzati prisilni zajednicki zivot pod uvjetima znatno smanjenih zivotnih funkcija tije
kom zime. Ako bi se takvi limuni cuvali zimi u svjetlim i toplim prostorijama, gdje se
temperatura penje iznad 15 C, imali bismo prilike stalno promatrati objesene, poluuvenule listove, koji postupno opadaju. U tim uvjetima Pondrus trifoliata nije u stanju
da iz zemlje upija onoliko vode i hranjivih materija koliko je potrebno krosnji limuna.
Istina, u takvim uvjetima zimsko mirovale Pondrus trifoliata nije potpuno, niti traje
tako dugo kao u slobodnoj prirodi, ali je ipak toliko da dovodi do opadanja lisca, a time
i do posljedica koje nakon toga slijede. Tijekom zime krosnje limuna cesto se prskaju
vodom i rijetko zalijevaju m lakom (oko 20-25 C).
Limuni na podlozi gorke narance i drugih vrsta agruma ili imaju korijen limuna,
m ogu se zimi cuvati u toplijim i svj etlijim prostorijama, gdje se temperatura moze kretati od 15 18 C. Pod takvim uvjetima zivotne fUnkdje stabla teku u nesto smanjenom intenzitetu Potrebni uvjeti okoline kao sto je toplota, vlaga zraka i drugo, samo
su nesto smanjeni. Temperatura vode kojom se zalijeva ne bi smjela biti niza od
25 C. N e smije se dozvoliti da tijekom zime dode do pregrijavanja zraka, pa se provjetravanjem to moze regulirati. Isto tako se moze podesavati i suvisak ili nedostatak
relativne vlage. Ako u zim skom razdoblj u nema dovoljno suncanog osvjetljenja, onda
je preporucljivo upotrijebiti dopunsko svjetlo. Najvaznije je da se tijekom zime sto bolje ocuvalisce na stablu Tom zadatku treba da budu podredeni svi uvjeti kojima uzgajivac upravlja. Uputno je tijekom zime pribliziti limune osvjetljenim stjenkama.
N a kraju treba istaci da temperatura zraka prostorije ni u kojem slucaju se ne sm i
je spustati ispod 0 C, jer se javljaju brojne stetne posljedice po stablo limuna.
ZALIJEVANJE LIM UNA
Zem lja u loncu limuna treba da je uvijek u stanju srednje vlaznosti Pregledom i
opipom zemlje rukom moze se ustanoviti da li je potrebno zalijevanje. U posljednje
vrijeme izraduju se i posebni aparati koji registriraju postotak vlage u tlu na raznim njegovim dubinama Najvjerniji pokazatelj stanja vlaznosti zemlje u loncu je svakako
svjezina listova. Ako listovi izjutra pokazuju znakove opustenosti, uvelosti, znak je
nedostatka vode u tlu i stablu. Prekomjerne kolicine vlage u zemlji lonca nisu pozeljne, jer izazivaju brojne stetne posljedice u funkciji korijena i lisca. Pojacano i precesto
zalijevanje izaziva brzo ispiranje hranjivih materija iz zemlje i pojavu-opasne bolesti
gumoze. Stalno prevlazna zemlja postajejako kisela i nije pogodna za razvoj i funkcije
korijena, zato je bolje zalijevati cesce, ali manjim kolicinama vode. Tijekom ljeta, u periodu bujnog rasta izboja i plodova, kao i usljed povecanog isparavala lisca i zemlje,
zalijeva se svaka 2-3 dana. Ako se lonci ljeti drze na otvorenim prostorima, a da bi se
sprijecilo jako isparavanje, dobro je po povrsini zemlje staviti sloj slame ili nekog dru-

29

Raspored koretga i vode kod zbijene i nepropusne zem (je (levo), to isto kod rahle i propusne
zem lje (desno)

gog materijala koji sprijecava brzo isparavanje. Lonci seijeti m ogu potpuno ukopati u
zemlju, ako je tlo pjeskovito i ako nema opasnosti da ce dod do sprijecavanja oticanja
suvisne vode iz lonca. Temperatura vode tijekom djele godine ne smije biti previsoka
ni preniska. Najbolje je ako se krece oko 20 C. Kako su limuni, kao i ostale vrste agrarna, porijeklom izvlaznih subtropskih krajeva, to oni, pored zemljisne vlage, traze dovoljno vlage i u zraku, zastoje potrebno orosavanie krosnie. Radi toga. tijekom ljeta,
jedan do dva puta tjedno (sedmicno) orosava se djela krosnja na najprikladniji mogud
nacin. Inace, orosavanje krosnje vodom uputno je obavljati i preko djele godine.
Vlazenje zemlje u loncu moze se obaviti i na taj nacin sto se lonac postavi u plid
tanjuric s vodom Kroz otvore na loncu (drenazu) suha zemlja postupno upija vodu i
tako se navlazuje. U hodnidma i verandama ili drugim kucnim prostorijama dobro je
imati ispod lonaca podlosku za skupljanje vode koja se isdjedi iz lonca. Tako odjedena
voda ponovo se koristi za zalijevanje. Uputno je obavljati zalijevanje vodom u kojoj se
nalaze otopljena pojedina mineralna gnojiva ili posebna lisna folijama hranjiva. Ako
se lond drze tijekom djele godine na otvorenim prostorima, dobro je prekriti povrsinu
zemlje iradi toga da kisa koja u to vrijeme pada sto manje ispira hranjive materije. U tu
svrhu se na povrsinu lonca postavljaju zastite od lima-pleha, plastike, drva i si.
Suha zemlja u loncu izaziva niz teskih poremecaja u zivotnim funkdjama stabla i
zato ne smij e izostati redovno zalijevanje. Cestim zalijevanjem stvara se na povrsini tla
lonca pokorica koju redovno treba razbijati, rahljenjem i mijenjanjem ispranog sloja
tla. Ucestalost zalijevanja ovisi i od velicine i vrste lonca: sto je lonac manji, to je pot
rebno cesce zalijevanje iobmuto. U vedm londmanalazi se i veca kolicina zemlje koja
vise prima vlage ikoja sporije isparava. Lond od pecene gline zahtjevaju cesce zalijeva
nje nego lond emajlirani, od plastike, lima ili slicnog materijala. Zalijevati ne treba odjednom , vec postupno, tako da se sto manje ispira zemlja. Zalijevati se moze tijekom
riielog dana, ali je najbolje pred vecer ili rano igutra.
N a broj zalijevanja i kolicinu vode ima utjecaja i vrsta podloge. Limun na podlozi
Pondrus trifoliata uvijek pod jednakim uvj etima ima za 2-3% ved defirit vlage u listu
nego kada je na podlozi gorke narance. N ekada ova razlika moze biti od presudne vaznosti i znacaja za vrijeme zametanja plodova i njihova pocetnog rasta. Zbog toga limu-

30

ni na ovoj podlozi su osjetljiviji na m anjak vode u zemlji, pa traze redovnije i obilatije

zalijevanje.
U posljednje vrijeme postoje razlicita pomagala za brze i pravilnije zalijevanje i
orosavanje kako limuna u zatvorenim tako i otvorenim prostorima Posebno treba
istaknuti sistem kap po kap', gdje se, programirano po vremenu i kolicini, zalijevaju
stabla Zatim postoje razlicite vrste orosivaca i prskalica. Uzgajivac limuna treba sam
da izabere najprikladniji nacin zalijevanja
ISHRANA LIM UNA

Opca nacela
Uvjeti rasta i funkcije korijenja su prostorno ograniceni velicinom lonca. Zapremina tla koju taj korijen koristi manjaje stotinjak puta od zapremine koju zauzima korijenov sistem limuna u slobodnoj prirodi. Zem lja u loncu uzgajanog u zatvorenim
prostorijama izolirana je od okoline, te je iskljucena svaka prirodna mogucnost priliva
hranjivih materija, a biolosko-kemijski procesi teku u posebnim, manje prikladnim,
uvjetima. M alena kolicina zemlje koja se nalazi u posebnim uvjetima sredine nije u
stanju duze vrijeme zadrzavati nuzno potrebne hranjive elemente za rast i razvoj sta
bla limuna. Zbog toga se zemlja u loncu-posudi redovno gnoji-prihranjuje mineralnim i organskim gnojivima (dubrivima). Zem lja za uzgoj limuna treba da bude ne sa
mo bogata osnovnim hranjivim elementima nego da ima takav mehanicki sastav
(strukturu) da ih j e u stanju i zadrzavati i cuvati duze vrijeme za uspjesan rast i razvoj
stabla Zato se izboru i pripremi smjese za lonce poklanja puna paznja. Struktura ze
mlje treba da bude sto postojanija i da se ne unistava cestim zalijevanjem.
Ulazak hranjivih materija u stablo limuna obavlja se putem korijena iz zemlje ili
lisca, odnosno krosnje. Kod oba nacina hranjivi elementi moraju biti u takvom stanju i
obliku da ih korijen ili krosnja mogu bez poteskoca usvojiti. Gnojenje zemlje je najcesci i najjednostavniji nacin ishrane stabla limuna.
Zemlja u loncu ne sluzi samo da se u njoj razvija korijenov sistem, nego je i sredina u kojoj se odvijaju slozeni-procesi zivota Odrzavanje u zemlji ravnoteze izmedu
svih komponenti i procesa (fizikalnih, kem ijskih i bioloskih) spada u najvaznije zadace
uzgajivaca limuna u loncu. M edutim, u tako ogranicenim prostorima odrzavanje te
ravnoteze nije uvijek lako i jednostavno. Prekomjerno unosenje u zemlju samo je d
nog elementa izaziva poremecaj ravnoteze koji dovodirio narusavanja funkcija korije
na, a time i aktivnosti cijelog stabla. Zbog toga se hranjiva unose u zemlju postupno i u
umjerenim kolicinama. D a bi korijen mogao obavljati svoju funkciju potrebno je tije
kom uzgoja sjemenjaka-divljacice i sadnice-uporedo s oblikovanjem krosnje-pokla-njati potrebnu paznju razvoju korijenovog sistema Ako je korijenov sistem ravnomjerno razvijen po cijeloj sirini i visini lonca, to je veca garancija da ce uspjesno oba
vljati svoju funkciju. Dobro razvijen korijenov sistem zahvaca veci obujam zemlje u
kojoj su voda i hranjive materije. Razvojem postranog korijenja na racun produljnice
treba odmah zapoceti u prvim fazama razvoja biljcice i nastaviti ga u daljnjim fazama i
radnjama Struktura i sastav zemlje su od presudnog znacaja za formiranje korijenova
sistema U dobro struktumom-mrvicastom tlu korijen se jednakomjerno razvija, stvarajuci gustu m rezu koja zahvaca najveci dio tla. Razvoj korijena ovisi'ne samo od bio-

31

loskih svojstava podloge, nego. kako se vidi, i od sastava tla, kolicine vode i hranjivih
materjja koje se u tlu nalaze. Isto tako velicina i jacina korijena ovisi i od stanja krosnje.
Ako je lisce bolesno ih krospjaorezivanjem mnogo smanjena, korijen u to vrijeme nije
u stanju da dobije potrebne hranjive materije za svoj rast i razvoj. Rast korijena li
m una prethodi pocetku intenzivne vegetacije, pa je zato njegova snaga i velicina
vazna za opci rast i izgled stabla Vec je naprijed navedeno da se rast korijena i nadzemnih dijelova naizmenicno odvija tijekom cijele godine. M oze se sigurno tvrditi
daje izgled stabla limuna uzgajanog u loncu ogledalo stapja zemlje u kojoj on raste.
Sve sto nije dobro u sastavu zemlje vrlo brzo se i uocljivo opaza na dijelovima krosnje.
Zbog toga mnoge uzroke slabog rasta ili nastalih poremecaja u krosnji treba najprije
potraziti u zemlji lonca, koja je osnovni faktor uzgoja limuna i veliki regulator djelovanja vanjskih cinilaca. Najcesce je glavni uzrok slabog rasta limuna nedostatak hranjiva u tlu, tj. gladovanja slaba Ovu vaznu cinjenicu mnogi uzgajivaci ne znaju ili
zaboravljaju i zato ne postizu onakve rezultate kakve ocekuju. Ovom prilikom treba
istaknuti da na korijenu podloge Poncirjis trifoliata zive posebne gljivice koje potpomazu ishranu stabla O tom zajednistvu-simbiozi treba voditi racuna prilikom
sastavljanja smjese tla. Uputno je u smjesu tla za sjetvu sjemena dodati nesto malo
zemlje ispod dobro razvijenog limuna da sluzi kao kvasac za razvoj tih vaznih gljivica
korijena.
Pri izboru i sastavljanju dijelova smjese zemlje za lonce treba nastojati da ona sadrzi najveci broj kem ijskih elemenata potrebnih za rast i razvoj limuna Za zivot lim u
na je potrebno preko 15 raznih kem ijskih elemenata.

M INERALNI SASTAV LISTA LIM UNA

U % N A SUHU TVAR
Cao M gO K20 N aO 2
4,34

0,07

0,80

Fe203 P2O s S03 Sio2 Cl N B*

0,05

0,05

0,28

0,15

0,10 0,03 1,50 30,0

B* - ppm.
Kako se vidi iz tabele proizlazi da su u liscu limuna najzastupljeniji kalcij, dusik (azot), a zatim kalij, fosfor, sumpor, silicij, magnezij, zeljezo, natrij, klor itd. Pored navedenih elemenata i njihovih kolicina, u U scu Umuna se jos u tragovima nalaze aluminij,
barij, krom, olovo, mangan, nikal, srebro, cink, bakar, vanadij i dr. Pojedini od nabrojanih elemenata nalaze se ne samo u Uscu nego i u ostaUm dijelovima stabla.

Vrijeme i nacin gnojenja (dubrepja)

Vrijeme i kolicina hranjivih elemenata koji se unose u tlo iU kojim a se orosava
krosnja ovise od vise cinilaca. Ne postoje recepti koji bi u svakom slucaju i na svakom
mjestu m ogli biti primjenjivani i koji bi garantirah siguran uspjeh. Svako stablo zahtjeva posebnu njegu, sto mora svaki uzgajivac na vrijeme uociti. Poznavanje osnovnih
principa iz biologije Umuna i koristenje iskustva omogucuje uspjesno gajenje Umuna u
zatvorenim prostorijama Sigurno je da je i ishrana veoma vazna radnja koja trazi dosta znanja i iskustva. U ishrani se treba drzati osnovnih principa ishrane koje kroz
praksu treba dopunjati.

32

Kolicine pojedinih hranjiva koje se unose u zemlju ovise i od velicine lonca-posude. Sto je veci lonac, to je u njemu vise zemlje, to se mogu upotrijebiti i vece kolicine
hranjiva
Vrijeme unosenja pojedinih hranjiva ovisi isto tako od velicine lonca, bujnosti sta
bla igodisnjeg doba. Stoje lonac manji potrebno je cesce gnojenje. Ako je stablo bujno
i daje veliki vegetativni porast, gnojenje se obavlja ijede i s manjim dozama dusicnih
(azotnih) gnojiva Tijekom zime, kada prestaje rast ili ga uopce nema, gnojenje se izostavlja ili se rijetko obavlja.
Gnojenje (dubrenje) da (zemljista, zemlje) moze se izvoditi organskim (prirodnim) i umjetnim (vjestackim) mineralnim gnojivima N ije preporucljivo gnojiti zemlju
lonca samo organskim ili samo mineralnim gnojivima jer u oba slucaja nije moguce
uvijek unijeti sve vrste potrebnih hranjiva. Istina, organska gnojiva su potpunija od mineralnih, ali ne ipak toliko da u krajnjoj mjeri nije potrebno i neko mineralno gnojivo.
U praksi se mnogo vise upotrebljavaju mineralna gnojiva nego organska, jer ih je lakse
nabaviti i upotrijebiti. Najbolji rezultati gnojenja postizu se kombiniranjem organskih
i mineralnih gnojiva.
Organska gnojiva potjecu od raspadnutih organskih materija, pa se moze pretpostaviti da sadrze najveci broj onih hranjivih materija koje su lim unu potrebne. O d or
ganskih gnojiva na prvo mjesto dolazi stajnjak (raspadnuti izmet domacih zivotinja i
prostirke), a zatim humus, treset i kompost
Unosenjem stajnjaka u tlo ne unose se samo kemijski hranjivi elementi potrebni
za razvoj i rast limuna, vec i vazni sastojci koji cine tlo mrvicastim i strukturnim. Uporedo s poboljsavanjem fizickih svojstava tla, unosenjem stajnjaka povecava se i bioloska aktivnost tla.
Stajnjak mora biti potpuno zreo, je r se samo takav moze brzo i najbolje iskoristiti.
Od vise vrsta stajnjaka najbolji rezultati se postizu onim od peradi, ovacaili koza. Za
manje lonce nije preporucljivo upotrebljavati cisto gnojivo od peradi, ovaca ili koza,
nego ga treba mijesati s vrtnom zemljom ili kompostom.
U poslednje vrijeme sve vise se u ishrani biljaka, pa tako i limuna, koristi
oplemenjeni humus kojeg stvaraju kroz ishranu crvene-kalifomijske gliste. Ta vr
sta humusa koji se u trgovini pojavljuje pod razlicitim imenima, radi svog kemijskog i bioloskog sastava vanredno je koristan u ishrani limuna. Sigurno se moze
reci da je humus od glista najvrijednije gnojivo koje kroz kratko vrijeme daje vidljive efekte na krosnji limuna. Isto tako se u posljednje vrijeme javljaju organska
gnojiva nastala radom posebnih gljivica-mikroorganizama i koja su takoder veoma
pogodna za gnojenje limuna.
U trgovackom prometu se nadalje nalaze i prirodni treset i humus, kojima su
dodati pojedini hranjivi elementi, najcesce mikroelementi. Te organske smjese
mogu se veoma dobro iskoristiti za gnojenje limuna.
Humus ispod bjelogoricnih drveca bolji je od cmogoricnih. Osobito treba izbjegavati humus cetinara (borova i cempresa) radi smole koju iglice-lisce sadrze.
Kompost je gnojivo koje je nastalo raspadanjem pojedinih veoma razlicitih
organskih materija. Tijekom jedne ili vise godina razni otpad iz domacinstva, vrta

33

ili parka se posve dobro raspadnu i predstavljaju vrlo vrijedno gnojivpc' Kompost
koji se upotrebljava za gnojenje limuna mora biti potpuno zreo, jer-u protivnom
moze izazvati nepozeljno trulenje u zemlji, a koje moze izazvati negativne posljedice na funkciju korijena i pojavu bolesti. Stajnjak ili druga organska gnojiva unose se
u tlo prilikom sadnje i svakog presadivanja limuna, je r je potrebno svtr ispranu
zemlju zamijeniti novom. Isto tako treba redovito mijenjati zemlju koja se nalazi
na povrsini lonca i koja se s vremenom postupno ispira zalijevanjem. Mijenjanjem
povrsinske zemlje i unosenjem stajnjaka ili komposta, treseta ili humusa, ne samo
sto se poboljsava sposobnost zemlje da zadrzava hranjive elemente, nego se i na
taj nacin unose u zemlju potrebni hranjivi elementi. Stajnjak se moze dodavati
zemlji i na taj nacin sto se razrijedi, razblazi vodom. Jedan dio vode i jedan dio
stajnjaka se medusobno izmijesaju i tako ostave 7 do 8 dana. Prije upotrebe taj se
rastvor razrijedi deseterostrukom kolicinom vode i tim rastvorom se zalijeva zemlja
u loncu.
Vrlo je dobro za gnojenje limuna upotrebljavati osoku (mokracevinu), jer
sadrzi dosta vrijednih hranjivih materija. Prije upotrebe osoku treba obavezno
razrijediti vodom, je r bi mogla ostetiti korijenov sistem, a u zraku se osjeca neugodan miris.
Koliko puta u toku godine treba izmijeniti povrsinu zemlje u loncu ovisi od
svakog pojedinog slucaja. Ako je gornji sloj zemlje izgubio potrebnu strukturu i
ako se stvara pokorica, treba zemlju izmijeniti. Zem lja se vadi sve do prvih
korijencica i na njeno mjesto se postavi zrelo stajsko gnojivo, kompost, treset ili
humus. Moze se lonac-posuda nagnuti na jednu stranu, pa jacim m lazom vode
istjerati svu zemlju s povrsine korijencica bez da se oni ostecuju.
M ineralna gnojiva se takoder m ogu dodavati tlu na taj nacin sto se sipaju po
njegovoj povrsini ih se dodaju rastvorena u vodi. Mnogo ih je bolje dodavati rastvorena u vodi, je r ih korijen brze i lakse upija. Pri upotrebi mineralnih gnojiva
mora se paziti da se tlu ne dodavaju velike kolicine-koncentracije, je r bi one mogle
ostetiti korijen i tako izazvati opadanje lisca ili susenja cijelog stabla. Mineralna
gnojiva se u tlo m ogu unositi kao pojedinacna-samo s jednom vrstom hranjiva ili
kao kompleksna - njih vise zajedno: dusik, fosfor, kalij i si.
D u sic n a (a zotna) sn o jiva se najcesce unose u zem lju u obliku KAN-a. N ajbolje je
dusicna gnojiva unositi u zemlju otopliena u vodi-kafla selimun zalijeva. Tijekgffivegetacije moze se redovito zalijevati s 0,5% otopinom K A rs-a, sio znaci 5 g KAN-a na 1
ikru vode ili 2,5 g Uree. Tesko je reci koliko takve otopine trena umjeti u lonac s lim unom, ali je praksa pokazala daje dovoljno 2 dcl na svaki kilogram zemlje.
Prije svakog zalijevanja otopinom m ineramh gnojiva treba najprije zemlju u loncu
dobro navlaziti cistom vodom. Ako se tako ne bi uradilo, voda bi s hranjivim
elementima lednostavno protekla kroz zemnu m pored zidova lonca, ne/adizavajoc!
se u zemlji. Zalijevani Otopiriama gnojiva obavua se polagano i u nekoliko navrata, u
raziftaktrorj'oko b minuta, utopinom se zalijeva sve dok se ne pokaze katrvode na
5riu lonca. Otopinama gnojivapreporucuje se zalijevanje svakih U) dana. N ije za upotrebu otopina koja sadrzi vise od 10 grama hranjiva po jednoj litri vode, jer tada moze
doci do ostecenja komenova sistema. Navedena koncentracija se primjenjuje akoje
rast limuna optimalan. Ako je bujnost limuna velika, koncentracija dusicnih gnojiva se

smanjuje za polovinu ili se privremeno prekine zalijevanje otopinom dusicnih gnojiva,

a pojacava zalijevanje otopinom fosfornih i kalijevih gnojiva. Otopinom dusicnih gnoj
iva moze se zalijevati tijekom cijele vegetacije, s tim sto se smanjuju pred zimu.
F o sfo r se najcesce unosi u zemlju u obliku super-fosfata, koji sadrzi 18% fosfornog pentoksida. D ok se sva spomenuta dusicna gnojiva vrlo brzo otapaju u vodi,
dotle super-fosfat nema tu osobinu. Zato se super-fosfat najcesce koristi za izravno
unosenje u tlo.
G n ojivo M A P (mono-amonijev fosfat) sadrzi 12% dusika i 52% fosfora, brzo se i
lako otapa u vodi, pa je veoma prikladan za otopine kojima se moze limun zalijevati.
Ovom otopinom dovoljno je zalijevati jedanput mjesecno pod uvjetom da je stablo
normalne vegetacije. Ako je stablo previse bujno, onda se ijede zalijeva ovom otop
inom. Fosfor se u tlo moze unositi i putem organskih materija, koje njime obiluju, kao
sto je kostano brasno, raspadnuti rogovi, koze zivotinja i si.
K a lij se unosi u zemlju u obliku kalijeva sulfata, a rjede kaliiev klorid, je r limun ne
podnosi vece kolicine klora u tlu. Za vodene otopine moze se koristiti kalijev nitrat
Ako se, ipak, upotrebljava 40% kalijev sulfat, onda se otapa 1 do 2 g na litru vode.
Ucestalost zalijevanja kalijevim otopinama odreduje se na temelju izgleda i stanja
vegetacije stabla.
Umjesto pojedinacnih gnojiva u gnojenju limuna, sve se vise koriste kompleksna mineralna gnojiva razlicita odnosa izmedu N:P:K (dusika:fosfata:kalija). Kompleksno mineralno gnojivo NPK 7:14:21-Florin i njemu slicna, gdje se kalij nalazi u
obliku kalijeva sulfata, dalo je najbolje rezultate u ishrani limunova. Ovisno od stanja
hranjiva u tlu, koriste se razlicite formulacije ovih gnojiva. Ova gnojiva se, takoder,
mogu unositi u tlo kao vodene otopine. N a jednu litru vode otopi se 1 -2 g kompleksnih
gnojiva i za vrijeme vegatacije se koriste jedan do dva puta mjesecno, ovisno od
bujnosti i izgleda krosnje.
U trgovini se pojavljujujos i gnojiva koja, pored NPK, sadrze i druge hranjive kemijske elemente, koja se takodermogu koristiti za gnojenje limuna. Osnovnoje znati sto
limunu treba i onda traziti gnojiva i njih dopunjavati ako ima za to potrebe. Prije
upotrebe gnojiva, treba procitati sastav gnojiva i uputstva kako se ona primjenjuju.

Ishrana putem lista - folijama ishrana

Poznato je da se limun kao i druge biljke mogu hraniti preko lisca i ostalih
zelenih dijelova (folijama ishrana). Ishrana putem lista daje dobe rezultate, ali taj
nacin ishrane moze biti samo nuzna dopuna ishrane putem zemlje. Za uspjesno
upijanje hranjiva putem lista, moraju biti osigurani posebni uvjeti. U prvom redu
mora biti u optimumu vlaga zemlje u loncu i zracna vlaga prostorije u kojoj se lim
un nalazi. Lisce brze i bolje upija hranjive elemente kroz donju nego gornju stranu
lista, pa se zbog toga nastoji da prilikom nanosenja hranjiva najvece kolicine otop
ine dodu na nalicje lista. Hranjiva se na list nanose u sto sitnijim kapljicama. U tu
svrhu koriste se mali rucni orosivaci ili pumpe koje stvaraju maglu od sitnih kapljica. Prskanje lisca se provodi pred vecer ili u rano jutro, a nikako u vrijeme vruceg
dijela dana. Hranjive materije mogu se unositi u stablo limuna i kroz sve njegove
zelene dijelove, kao sto su izboji, grancice i plod. Unosenje hranjiva preko zelenih

35

dijelova moze se obavljati tijekom cijele godine, osim u vrijeme pune cvatnje.
Koncentracija hranjivih rastvora kojima se prskaju zeleni dijelovi limuna mora
biti u dozvoljenim granicama, jer svaki visak moze nanijeti velike stete. Posebno
treba naglasiti da mlado i staro lisce nije jednako sposobno da upija hranjive materije, pa se preporucuje da se prije upotrebe svakog hranjivog rastvora izvede pokus
na nekoliko mladih i starih listova, kako bi se vidjelo njihovo ponasanje na upotrebljenu koncentraciju.
Izbor hranjiva za ishranu putem lisca najbolje se utvrduje po izgledu stabla,
zapravo znacima koji su karakteristicni za nedostatak svakog pojedinog elementa.
Ojacini znakova nedostatka pojedinog elementa ovisi koliko ce se puta i u kojim
razmacima krosnja prskati. No, bez obzira na znakove manjka jednog ili vise hranj
iva, uputno je bar jednom mjesecno prskati krosnju otopinom hranjiva.
Za ishranu putem lisca treba koristiti tvornicka lisna-folijama hranjiva. Ona
obicno sadrzavaju veci broj elemenata i u odnosima kako ih biljka najbolje upija.
Pored dusika, fosfora i kalija, sadrze i veci broj mikroelemenata, kao sto su zeljezo,
bor, m angan i drugi. Istina, ne proizvode se posebna lisna hranjiva za limun, ali se
slobodno mogu koristiti ona koja su namijenjena vockama. Prije upotrebe lisnih
hranjiva n\ora se procitati uputstvo o njihovoj upotrebi koje treba dosljedno
provesti i postivati. O svakom pojedinom lisnom hranjivu nema potrebe govoriti,
jer njih ima vise (Folifertil, Wuksal, Fertigal itd.) s razlicitim trgovackim imenima.
U otklanjanju manjka samo jednog hranjivog elementa, cesto uzgajivaci treba
sami da nabave i pripreme otopinu za prskanje krosnje, jer bi upotreba kompleksnog lisnog hranjiva bila suvisna ili bi nanijela druge nezeljene posljedice. Takav
slucaj se moze javiti kod nedostatka dusika (azota) kada ce se koristiti dusicno
gnojivo Urea u koncentraciji od 0,5%. U slucaju nedostatka fosfora i dusika moze
se koristiti MAP (manoamonijev fosfat) u koncentraciji od 0,3%.
N e d o sta ta k zeljeza moze se rijesiti da se u zemlju unosi zelena galica-zeljezni
sulfat u kolicini od 2 grama na jedan kilogram zemlje. Takoder se zelena galica moze
otopiti u vodi i zalijevati zemlja. N a 1 litru vode otopi se takoder 2 g zelene galice.
Istom koncentracijom moze se prskati i krosnja.
Za brzo i uspjesno otklanjanje nedostatka zeljeza u ishrani limuna, zapravo zutice-kloroze lisca, najbolje je koristiti helate zeljeza. Najbolji rezultati se postizu helatom
Sequestren 138-Fe. On se u kolicini od 1 g na 1 kg zemlje ukopava u tlo, a zatim zal
ijeva. Vodenom otopinom u koncentraciji od 0,05% moze se zalijevati zemlja ili
prskati krosnja. Osim Sequestrena m ogu se koristiti i drugi helati zeljeza koji se
pojavljuju u trgovini.
M a n g a n se moze unositi izravno u tlo ili ga limun moze koristiti preko zelenih
dijelova. Najvise se u praksi upotrebljava mangan sulfat, kojeg treba prije upotrebe
neutralizirati vapnom - krecom ili sodom. Postignuti su dobri uspjesi prskanjem otop
inom m angan sulfata u koncentraciji 0,05 do 0,08%. Isto tako, unosenje u zemlju 2
do 5 g mangansulfata po jednom kilogramu zemlje daje dobre rezultate. Najbolje
je manganove spojeve unositi u zemlju pred vecer, je r se na svjetlu brzo razlazu.
C in k se u ishrani stabla limuna unosi u obliku cinksullata. Za neutralizaciju
cinksulfata upotrebljava se ili soda ili gaseno vapno. Koncentracijom od 0,06% cinksulfata prska se krosnja limuna ili se u zemlju unosi 5 do 6 grama po jednom srednje

36

velikom loncu. Veoma dobri rezultati se postizu prskanjem krosnje Cinebom u koncentraciji od 0,4%.
B a k a r se najjednostavnije u stablo limuna unosi putem prskanja krosnje modrom
galicom koja se neutralizira sodom ili gasenim vapnom. Koncentracija od 1% bordoske
juhe (corbe), kako se ta otopina naziva, moze ponekad da osteti mlado lisce. Zato je
najbolje upotrebljavati manje koncentracije, a prskanja cesce ponavljati. Ovoj otopini
moze se dodavati sulfat cinka i sulfat mangana i na taj nacin istovremeno u stablo
unositi i ove hranjive elemente. Mnogo je prakticnija i jednostavnija upotreba bakrenog vapna-kreca u koncentraciji od 1% nego pripremanje bordoske juhe. Upotreba
bakarnih preparata u zastiti od bolesti pridonosi potpunijoj ishrani limuna s bakrom.
B o r se unosi u tlo putem boraksa u kolicini 0,5 do 1 gr po jednom kilogramu zamlje u loncu.
Pojedini uzgajivaci, a posebno u gnojenju limuna, koriste veoma razlicite
postupke i razlicite materijale. Tako se nekada moze procitati kako je talog od
kuhane kave osnov uspjesnog uzgoja, i si. Ne moze se poricati da u svakoj sirovini,
otpatku organskog ili mineralnog porijekla nema nesto korisno za limun, ali se postavlja pitanje koja je to kolicina i koliko je brzo pristupacna za korijen limuna.
Danas, kada se traze brzi efekti ljepote i koristi, sigurno to nije put da se to postigne. Znanost i tehnologija su isle toliko naprijed da ih treba slijediti u svakom
poslu, pa i u uzgoju limuna.

PRESADIVANJE LIMUNA
Presadivanje limuna je radnja kojom se stablo limuna premjesta iz manjeg u veci
lonac-posudu, ili kada se zamjenjuje veci dio zemlje novom hranjivom smjesom.
Limun se presaduje zbog toga sto lonac u kojem se gajipostajepretijesan ilidotrajao. Ako se limun ne bi pravovremeno presadio u veci lonac, doslo bi do zastoja u razvoju korijenova sistema, a time i do prestanka rasta krosnje, cijelo stablo bi postala krzljavo i neugledno.
Limun se najcesce presaduje u prvim fazama svoga razvoja, tj. u prvim godinama
po sadenju. Ovisno od pocetne velicine lonca ibrzine razvoja sadnice, potrebno je po
nekad u toku jedne godine izvrsiti jedno ili dva presadivanja. U tome je veoma vazna
postupnost. U praksi se nije pokazalo uspjesnom sadnja limuna odmah u pocetku
uzgoja u velike lonce, je r se sadnice u velikim loncima brzo razvijaju i na njima se ne
pojavljuje cvijet i plod sve dotle dok korijenje u potpunosti ne iskoristi svu zemlju u
loncu.
Limun se moze presadivati u svako doba godine, ali je najbolje u doba vegetacijskog mirovanja. U vrijeme pune vegetacije narocito uvrijeme cvatnje ili pocetkom raz
voja plodova -nije pozeljno presadivati limun. Svaki poremecaj u funkcijama korijenja ili krosnje u to vrijeme moze dovestrdo opadanja lisca, cvijetova ili plodova, iH pak
do propadanja veceg dijela krosnje. Najbolje vrijeme za presadivanje je pred pocetak
proljetne vegetacije.
Pri presadivanju u vece lonce potrebna je puna paznja da se ne bi povrijedio korijenov sistem. N acin odvajanja lonca od zemlje veomaje jednostavan u prvim godina-

37

ma uzgoja. Tada je lonac po velicini m alen kao i samo stablo, pa se vadenje stabla
obavlja na jednostavan nacin: okretanjem lonca i stabla lako se zemlja isprepletena korijenjem , izvlaci iz lonca. Da bi se zemlja iz lonca m ogla sto lakse izvaditi potrebnoje da
bude normalno vlazna. Ako splet korijena sa zemljom tesko izlazi iz lonca, preporuc
ljivo je lagano treskati ili kucnuti zidove lonca. Zemlja se docekuje rukama, pa se na taj
nacin korijen ne ozlijedi, a zemlja ne rasipa. Ako su stablo i lonac maleni, ovaj posao
moze obavljati jedan covjek-U slucaju (^SU i limun i lonac veliki, onda su potrebna
dva ili cetiri covjeka. Kasnijih godina, kada stablopostane vece, a posuda: najvecih mogucih dimenzija, vise nije jednostavno i lako obaviti presadivanje. Tada se tesko moze
vaditi stablo iz posude bez opasnosti za korijenov sistem. Ponekad je potrebno razbiti
cijeli lonac-posudu da bi se presadivanje izvelo sto uspjesnije. Kako ce se postupiti,
ovisi od svakog pojedinog slucaja, ali treba uvijek izabrati onaj nacin koji omogucuje
najmanje ostecenja korijenja i krosnje.
Novi lonac-posuda treba da bude veci od prijasnjeg i po sirini i po visini. Praksa je
pokazala daje najbolje povecavati velicinu lonca u prvo vrijeme za 1 /4 dotadasnje veli
cine, dok se kasnijih godina sa povecanjem postupno prestaje, ovisno od uvjeta uzgoja
i prostome mogucnosti prezimljavanja. N ova smjesa zemlje treba da jednakomjerno
zaodjene korijenov sistem i potpuno ispuni prostor izmedu dijelova korijena. Povrsina zemlje u loncu do prvih sitnih korijencica obavezno se odstranjuje, je r je taj dio
zbog cestog zalijevanja, nepovoljne strukture i posve ispran. Isto se tako odstranjuje
dio zemlje kojasenalaziuz zidove i na dnu lonca. Ti dijelovi suisto tako najcesce slabe
strukture, ili, pak, m ogu biti blago zamocvareni. Prije prenosa limuna iz jednog lonca
u drugi, treba novi lonac pripremiti za sadnju na nacin kako je to naprijed opisano.
Ipak je potrebno napomenuti da treba posvetiti punu paznju sistemu drenaze. Smjesa zemlje treba da bude po svojem sastavu i hranjivosti besprijekorne kvalitete, je r od
te kvalitete najvise ovisi ishrana stabla.
Ako prilikom presadivanja ipak dode do povrijede korijenova sistema ili do njegova smanjenja, potrebnoje istodobno obaviti i smanjenje nadzemnog dijela krosnje
u istoj srazmjeri. Ovo se mora uraditi i zbog toga sto smanjeni dio korijena ne bi bio u
stanj u da obavlja u onakvoj velicini funkcije nuzne za rad krosnje. Povrijedeni dio kori
jena treba odmah odstraniti, je r bi se na tom dijelu mogle razviti razne bolesti Izlomljeni dio korijena treba ostrim nozem orezati, a ako je rana dosta velika, potrebnoje
premazati nekim sredstvom za dezinfekciju. Posebno treba naglasiti da lim unov korije n ne obiluje velikim brojem najsitnijih korijenovih dlacica i zato se upijanje hranjivih
materija iz tla najvecim dijelom obavlja u zajednici (simbiozi) posebnih gljivica (mikoriza) koje se razvijaju na korijenu. Zbog toga je jako stetno ogoljavati lim unov korijen
u svim fazama njegova rasta i razvoja. Ovo je jedan od vaznih uzroka zasto se ne preporucile da se agrumi prenose bez zemlje u svim stadijima razvoja. Prilikom presadi
vanja deblo mora ostati naistoj dubini na kojoj jei ranije bilo. Svaka dublja ili plica sad
nja u odnosu na raniju nosi sa sobom posljedice koje se stetno odrazavaju na rast i razvoj stabla.
Korijenov sistem treba da ostane sto bolje i pravilnije rasporeden u zemlji lonca.
D rvenom plosnatom palicom zemlja se sabije sa strane uz treskanje lonca da bi se sto
bolje slegla i dosla na pravo mjesto. Lonac se ne smije prepunih zemljom, jer to otezava zalijevanje i druge radove. Treba obavezno ostaviti nekoliko centimetara praznog

38

V adenje biljke sa zem ljom prilikom presadivanja i presadivanje u novi lonac.

prostora ispod vrha lonca, jer taj prostor omogucava da se voda prilikom zaiijevanja ne
prelijeva preko zidova i da ne dolazi do rasipanja zemlje, sto sve skupa narusava izgled
limuna i prostorije u kojoj se lim un nalazi. Isto tako je preporucljivo, nakon zamjene
zemlje i sadnje, postupno obavljati lagana i cesca zaiijevanja. Voda ce na svako mjesto
unutar korijenova sistema ili dijela lonca donijeti sa sobom zemlju i ispuniti sva mjesta
gdje bi inace bez utjecaja vode ostao prazan prostor.
Presadena limunova stabla sipjestaju se utoplija i manje svjetlija mjesta i prostori
je gdje ostaju do dva tjedna,' ovisno od velicine nastalihpovrijeda korijena i krosrgejer
neposredno izlaganje tek presadenih limuna suncu nije preporucljivo, lijekom prvih
dana nakon presadivanja, djela se krosrga nekoliko puta dnevno orosava vodom.
Temperatura vode kojom se zalijeva treba da bude oko 20 C.
Uporedo-s presadivanjem, moguce je istovremeno obaviti i podmladivanje starijih stabala, ako se za to ukazuje potreba.

PODMLADIVANJE LIMUNA
Podmladivanju stabla limuna pristupa se u momentu kada je ono pocelo prirodno smanjivati vegetadju i rodnost i kada se opci izgled stabla sve vise pogorsava. Na

39

podmladivanje se odlucujemo samo onda kada se presadivanjem i izmjenom zemlje

vise nije u stanju stvarati novu vegetaciju i kada stablo i pored toga pocinjelagano staracki odumirati. Ponekad je potrebno izvesti podmladivanje cijelog stabla ili samo po
jedinih dijelova Podmladivanju se ponekad pristupa nakon jakih povrijeda stabla koje
su dosle kao posljedica napada bolesti i stetnika, nepravilne upotrebe sredstava za zastitu bilja, ili kada stablo strada od niskih temperatura. Podmladivanje cijelog stabla
moze se postici ako se orezuje krosnja po sredini kostumih-skeletnih grana ili ako se
orezuje djelo stablo, ukljucujuci i deblo svetio samog dijela podloge.
Stabla se podmladuju najcesce na taj nacin sto se orezuju grane II. reda. Tako nastale velike rane zaglade se ostrim nozem i prem azu premazom. Podmladivanje je naj
bolje obavljati prije pocetka proljetne vegetadje. Iz uspavanih pupoljaka-na orezanim
granama i deblu, poslije nekoliko tjedana, pocinju se javljati i novi izbojd. N akon pojave izboja treba odmah pristupiti odstranjivanju suvisnih izboja, a posvetiti punu paznju onimizbojima koji ce predstavljati glavne grane nove krosnje. Sve izbojke koji se
javljaju na deblu treba odmah uklanjati. Limun obicno iz jednog pupoljka stvara vise _
izbojaka, pa je potrebno sto prije suvisne izbojke odstraniti. Kako se ostavljeni izbojd
limuna u prvim fazama razvoja vrlo lako lome, to ih u prvo vrijeme posebno treba njegovati i cuvati od jakih vjetrova. Treba nastojati da se kostume-skeletne grane jednakomjerno odjenu novim izbojima i da jedni drugima ne smetaju tijekom rasta. Kada
izbojd dostignu 20 do 30 cm duzine, prikracuju se i pocinje se formiranjem krosnje na
jedan od nacina kako je tanaprijed navedeno. U ovom slucaju vrijede skoro isti prindpi formiranja krosnje opisani pri formiranju krosnje mlade sadnice, s tim sto u ovom
slucaju imamo formirane osnovne kostume grane.
Od vremena kada se pristupi podmladivanju stabla, pa sve do pojave novih izbo
jaka, ne smije se popustiti u osiguranju najpovoljnijih uvjeta za rast limuna. Zem lja u
loncu mora biti normalno vlazna, a deblo i grane treba orosavati vodom. D a bi se razvio sto ved broj pupoljaka, a time i izbojaka koji treba brzo da rastu, potrebno je osigurati svjetlo i temperaturu u prostorijama u optimalnim velicinama. Njegovanje ovako
podmladenog stabla mora biti potpuno i sto bolje, je r naruseni odnosi izmedu korije
na i krosnje traze dosta vremena za uspostavljanje ponovnih djelatnosti. Uporedcrs
podmladivanjem treba obaviti (ako to nije ranije ucinjeno) i izmjenu zemlje koja je vec
isprana na povrsini lonca. Tom prilikom treba smanjiti i dio korijenova sistema koji je
po i zgledu star i nedjelotvoran, ali pri tome treba biti dosta obazriv, da se ne bi otkinuo
dio korijenova sistema koji bi bio u stanju da dobro obavlja svoje funkdje. Stabla sa
skracenim korijenovim sistemom i bez krosnje ne treba izravno izlagati suncu.
Potpuni oporavak presadenog i podmladenog stabla nije uvijek brz i u ovisnosti je
od prijasnjeg stanja stabla, pravilnosti izvedenih operadja i same njege limuna. Dogada se da se stablo ne moze u potpunosti podmladiti, obnoviti iz razlicitih uzroka. Ako
se u prvo vrijeme ne javi dovoljan broj izbojaka na orezanim granama, ne smije se gubiti nada u uspjeh. Pojedini pupoljci se pocinju aktivirati tek nakon pocetka rastajednog dijela novih izbojaka. Obicno se najprije razvijaju izbojd pri vrhu orezanih grana.
Izboji se ne pojavljuju uvijek do samog reza, pa jedan dio grane ostane bez izbojaka i
postepeno se pocinje susiti. N akon sto se najgomji izbojak dobro razvije, obavi se ponovno orezivanje dijela grane do samog izbojka. Orezivanje se ne smije obaviti preblizu ni predaleko od izbojaka, nego na takvoj udaljenosti da moze rana sto prije i bolje

40

zacijeliti.
Kada se podmladuje djela krosnja ili pojedini njeni dijelovi, usljed stradanja od
mrazeva, onda ne treba zuriti sa odsjecanjem suvisnih dijelova. Najbolje je tako osteceno stablo ostaviti bez orezivanja dok se vegetadjane pojavi, je r je tesko odmah posli
je mraza utvrditi koji je dio kore ilrkrosnje u potpunosti ili djelomicno izmrzao. Vegetarija tako ostecenih stabala javlja se nekoliko tjedana kasnije nego kod zdravih stabala.
N jega novih izboja trazi dosta rada i paznje. Ishrani ostecenih stabala poklanja se
posebna briga. Obicno se poslije ostecenja od niskih temperatura i pojave nove vegetarije javljaju vidljivi znad nedostatka pojedinih mikroelemenata u ishrani limuna.
Zbog toga ishrana u ovo vrijeme treba da bude potpuno i pod stidnom paznjom uzgajivaca
Podmladivanje stabla limuna trazi mnogo vise znanja i vjestine nego uzgoj mlade
sadnice. Zbog toga treba prije odluke o podmladivanju pojedinog stabla odjeniti sve
uvjete od kojih ovisi uspjeh. U prvom redu najbrizljivije se ocjenjuje stanje stabla Stara i dotrajala stabla nije moguce ni uz najbolju volju i znanje uciniti ponovo lijepim, pa
tako ni limun uzgajan u loncu, cijije jvijek usljed posebnih zivotnih uvjeta znatno kraca nego u slobodnoj prirodi. N a uspjeh podmladivanja znatno utjece vrsta podloge. L i
mun na podlozi gorke narance je dugovjecniji i bolje se podmladuje. Limuni na podlo
zi Pondrus trifoliata su kraceg vijeka i vrlo tesko podnose podmladivanje. Kod gorke
narance i slatke narance, te limuna kao podloge, moguce je postid podmladivanje iz
podloge. Potpunim orezivanjem limuna (plemke) iz podloge, iz postranih spavajudh
pupoljaka se razvijaju novi izbojd. Ostavljanjem jednog ili dva najrazvijenija m ogu
ce je na njim a obaviti djepljenje-kalemljenje limuna i tako ponovo dobiti novoi lijepo
razvijeno stablo. Istina, ovaj nacin podmladivanja nije cesta pojava limuna u loncu, ne
go onih koji rastu u slobodnoj prirodi, poslije jakih zimskih mrazeva.
BOLESTI I STETNICI LIM UNA U
ZATVORENIM PROSTORIJAM A
N a slobodnim povrsinama, u prirodi, limun napada veoma veliki broj bolesti i stetnika
s razlicitim posljedicama M edutim, u zatvorenim prostorijama taj je broj znatno manji, ali su pojedine bolesti i stetnid mnogo opasniji od istih vrsta u slobodnom uzgoju
limuna Stalno vlazan ili suh klim at zatvorenih prostorija najcesce je povoljan uvjet za
brz i ja k razvoj bolesti i stetnika.
Stete na lim unu sto ih nanose bolesti i stetnid dosta su velike. One iscrpljuju sta
blo, dovode do njegova postupnog propadanja i susenja. Zbog toga treba punu paznju
poklanjati sprijecavanju pojava i unistenju bolesti i stetnika. I u uzgoju limuna vrijedi
pravilo da je lakse sprijeciti nego lijeciti.
M ogucnost zaraze limuna u zatvorenim prostorijama s bolestima i stetnicima je
ogranicena. Ako sama sadnica nije bila prije zarazena, postoji mala mogucnost da se
bolest pojavi u toku uzgoja, jer pojedinacni i odvojeni uzgoj limuna u loncu ne pogoduje toj pojavi. Bitni uvjet trajnijeg i sigurnijeg sprijecavanja pojave gotovo svake bole
sti i stetnika je u nabava samo zdravih i kvalitetnih sadnica, sjemena ili drugih dijelova
za razmnozavanje. Zdrave i najkvalitetnije sadnice mogu se nabaviti u poznatim ra41

sadnicima juznih kultura, koji su pod stalnim nadzorom strucnjaka za zastitu bilja. U
takvim rasadnicima sve eventualno zarazene sadnice lijece se, ili pak unistavaju, a
isporucuju se samo zdrave i kvalitetne. Uz svaku posiljku mora biti prilozena zdravstvena potvrda izdata od ovlastenih strucr\jaka da je doticna sadnica zdrava i da nije zarazena bolestim a i stetnicima. N a svakoj sadnici treba se nalaziti etiketa s naznakom
imena proizvodaca, vrste-sorte, podloge, starosti i broja zdravstvenog uvjerenja daje
sadnica zdrava i kvalitetna Bez navedenih dokumenata nije uputno sadnice nabavljati. Vazna nyera u sprijecavanju pojave i sirenju bolesti i stetnika je u otklanjanju uvjeta
koji omogucuju njihovu pojavu. To su u prvom redu: redovita njega krosnje, reguliranje vlage, toplote i ishrane stabla Posebno treba voditi brigu da se na okolnom zelenilu ne pojave-bolesti i stetnici koji onda prelaze na krosnju limuna.
Ako dode do pojave bolesti i stetnika, treba uciniti sve da ne strada cijelo stablo.
Neke bolesti i stetnici se lako primjete i treba ih odmah unistiti, ili odstraniti istodobno i bolesni dio krospje ako se moze izlijeciti. Ako se bolesti i stetnici naglo i
neprimjetno pojave i zahvate cijelo stablo, valja upotrijebiti razne preparate za zasti
tu bilja Danas postoje brojna djelotvorna sredstva kojim a se mogu uspjesno zastititi
stabla limuna - prskanjem ili zaprasivanjem. N ajveci broj takvih sredstava su otrovi
opasni po zivot ljudi i zivotinja i zato ih treba oprezno koristiti. N a ambalazi svih
otrova nalaze se upute kako se oni primjenjuju i u koje vrijeme. Tih uputa treba se
dosljedno drzati- kako bi se izbjegle stete i posljedice. K ad se pojave stanovite bolesti i
stetocine, ipak je najbolje obratiti se poljoprivrednim strucnjacima ili poljoprivrednim ustanovama koje m ogu pomoci u odredivanju vremena upotrebe i vrste preparata To tim prije sto se svaki dan pojavljuju nova sredstva zastite i-treba znati
kako se primjenjuju. Ako se upotrebljavaju neiskoriscena sredstva u zastiti limuna
ili ako se nestrucno primjenjuju, onda mogu prouzrokovati velike stcte koje se ocituju da se lisce i cvijet susi i opada ili sto cijelo stablo izumire, a plod nije ni za kakvu
upotrebu.
U nasoj zemlji se vec proizvode sprejevi za unistavanje bolesti i stetnika. Radi
djelotvorne primjene sredstava, potrebno je da uzgajivaci limuna ili drugih ukrasnih
biljaka imaju posebne male uredaje, orosivace; pumpe, prasilice i si. radi uspjesnijeg
rada. Isto tako potrebno je imati poseban zatvoren prostor gdje ce se cuvati pojedini
preparati i pomagala u zastiti od bolesti i stetnika. Neobicno je vazno voditi racuna
o karenri - broju dana koji treba da produ od dana kada je preparat upotrebljen do
dana berbe ploda.
Od brojnih bolesti i stetnika koje napadaju limun navode se samo najcesce i
najrasirenije u zatvorenim prostorijama.
BOLESTI LIM UNA
Gumoza je bolest limuna i ostalih vrsta agruma koju izazivaju zajednickim
djelovanjem veci broj gljivica i koje napadaju prvenstveno deblo i grane - cijelo
stablo. Ovoj bolesti podlozne su sve vrste roda Citrus i Poncirus. Istrazivanja su
utvrdila da je gorka naranca najotpomija, a limun najosetljiviji na ovu bolest.
Zarazeno stablo pokazuje znakove opceg propadanja, energija rasta veoma
slabi, lisce zuti, a pojedine grane i, na kraju, cijelo stablo se susi. Bolest se ocituje

42

43

u pojavi gumozne-smolaste sluzi na kori korijenova vrata, debla ili pak grana
prvog reda. Brzo se siri zahvacajuci cijeli opseg kore, koja se rascijepi, mijenja
boju i susu
Limuni uzgajani u loncu na svom vlastitom korijenu, vrlo cesto stradaju
od ove bolesti Uzroci njezine pojave su, uglavnom, preduboka sadnja, prevlazno
tlo i ranjavanje kore zarazenim alatom. Takoder treba izbjegavati upotrebu
nezrelog stajskog gnojiva i zbijenost zemlje u loncu. Inace bolest se javlja najprije
na slabo ishranjenim i iscrpljenim stablima Veoma se tesko lijeci. Medutim,
ako se gumoza odmah na pocetku zaraze primjeri, dobro je zarazenu koru
potpuno skinuti zahvatajuci i dio zdrave kore. Rana se premaze 3% otopinom
bordoske juhe ili bakrenog vapna s 0,4% Cineba ili 8% otopinom cink sulfata.
Dobri rezultati u lijecenju prve faze ove bolesti postignuti su preparatom Ridomil.
Prska se krosnja s otopinom Ridomila u kolicini od 0,2 g. na 1 litru vode. Uputno
je zalijevati otopinom od 5 g na 100 litara vode. Mlada stabla bez ploda tretiraju
se Ridomilom tijekom cijele godine, a rodna poslije berbe. Ako se bolest ne uspije
zaustaviti,cijelo stablo treba izvaditi i spaliti. Zemlja u kojoj je raslo takvo stablo
ne smije se vise upotrebljavati za uzgoj limuna. Isto tako nije preporucljivo ni
lonac upotrebljavati za ponovnu sadnju limuna bez temeljite dezinfekcije.
N uzna je, nadalje, i dezinfekcija alata koji se upotrebljavao za orezivanje. U tu
svrhu se koristi otopina od 5% zelene galice - zeljeznog sulfata.
T ru lez k o rije n a izazivaju gljivice kada se koristi organsko gnojivo koje nije u
cjelosti raspadnuto ili ako je upotrebljena zemlja u kojoj su zaostali dijelovi ranije
uzgajanih biljaka-vocaka. Tesko zbijena tla sa slabom drenazom su veoma prikladna za pojavu i sirenje ove bolesti. Ako se na vrijeme ne uklone uzroci, bolest
izaziva izumiranje i susenje stabla.
C adevica nastaje djelovanjem gljivice capnodium citri. Javlja se na vec zara
zenim stablima s lisnim i stitastim usima (vasima), te bijelom musicom. Ona se
razvija na slatkim izlucevinama ovih usiju kada je krosnja gusta, a klim a prosto
rije dosta vlazna, sto je veoma cesto pri uzgoju limuna u zatvorenim prostori
jama. Bolest se pojavljuje na liscu i grancicama, a pri jakoj zarazi i na plodovima.
Ona prekriva njihovu povrsinu crnom navlakom, tako da stablo izgleda kao da
je posuto cadom, po cemu je bolest i dobila ime. Vegetacija zarazenog stabla
slabi zbog smanjenja fotosinteze, lisce se deformira, a pupoljci i cvijetovi opadaju.
Odbrana od cadavice usko je vezana s otklanjanjem uzrocnika njene pojave, ,
tj. unistavanjem lisnih i stitastih usiju, te bijele musice. Protiv cadavice se pri
mjenjuje prskanje preparatima na bazi bakra ili cinka. Uspjesno se moze koristiti
Bijelo ulje, U rea ili deterdzent Carli. Ukoliko je, pak, krosnja pregusta, potrebno
ju je prorijediti. Dakle, treba prvo unistiti uzrocnike, a onda tek posljedice-cadavicu. Cadavica se moze pojaviti i na modernoj rosi koja se javlja na liscu
usljed naglih porasta topline i svetlosti nakon hladnih noci, kao poremecaj metabolizma u tkivima stabla.
A n tr a k n o z a jt bolest koju izaziva gljivica Colletotrichum gleosporioides i koja
napada grane, lisce i plodove, a uocljiva je po svojim tamno-sivim-cmim suhim
sitnim mrljama na povrsini spomenutih dijelova krosnje. Suzbija se prskanjem

44

Cinebom, te odrzavanjem bolje kondicije stabla. U nasoj zemlji vec je na nekoliko mjesta primjecena i na limunima.
Od drugih bolesti koje bi se mogle naci i na limunu u zatvorenim prosto
rijama, treba spomenuti: Bakterijski palez lisca (Pseudomonas siringea).
VIRUSNE BOLESTI
Veliki broj virusnih bolesti limuna predstavljaju najopasnije bolesti danasnjice,
jer redovno dovode do postupnog propadanja stabla. U svijetu od vise poznatih
virusnih bolesti, u nasoj zemlji u ovom trenutku su samo dvije otkrivene, koje
predstavljaju vecu opasnost M edutim, postoje mogucnosti da se, usljed neznanja
i nepaznje, virusne bolesti prenesu i na uzgoj limuna u loncu. Iz tih razloga se
kratko opisuje Xyloporosis i Exocortis.
X ylo p o ro sis se ocituje u promjenama oblika debla, pri cemu se javljaju siroka
i produzena ulegnuca na kori. Jedan od dva tipa ove bolesti poznaje se i po izgledu boje unutrasnjeg dijela kore i infiltracije smole. Prekomjerna vlaga u tlu
potpomaze razvoj ove bolesti.
Za sada jedina moguca odbrana od ove bolesti je uzimaje dijelova za raz
mnozavanje samo od zdravih maticnih stabala. Svako zarazeno stablo treba bezuvjetno unistiti, a tlo vise ne upotrebljavati za uzgoj loncanica. Utvrdeno je da
je gorka naranca najotpomija na ovu bolest od svih podloga i zato vec sama
upotreba ove podloge smanjuje njenu pojavu.
E x o c o rtis napada samo podlogu Poncirus trifoliata. N a kori debla javljaju
se karakteristicne uspravne pruge koje se postupno odvajaju - ljuste od dijela
kore. Najvaznija mjera sprijecavanja ove bolesti sastoje se u uzimanju dijelova za
ia/mnozavanje samo od zdravih maticnih stabala. Radi toga, sjemenke i ostale
dijelove za razmnozavanje treba nabavljati od ustanova koje imaju zdrava testiiana maticna stabla (Virus free), koja se redovito kontroliraju. Stabla zarazena
exocortisom obavezno se unistavaju, a zemlja se vise ne koristi za uzgoj limuna.
STETNICI LIM UNA

Stitaste usi (vasi)

Postoji veliki broj razlicitih stitastih usiju koje zive i ostecuju stablo limuna.
Na krosnju limuna dolaze sa susjednih biljaka, je r pravog i jedinog domacina
nemaju. O d tih brojnih stetocina, nabrojiti cemo samo one koje se najcesce susrecu na limuna
N a ra n c in crvac - icerija (Iceiya purehasi), spada medu najrasirenije stetnike
u zatvorenim prostorijama, gdje, osim limuna, napada i ostale vrste agruma,
kao i druge ukrasne biljke i cvijece. Kao i svi stetnici, i ovaj sise sokove svojim
nicem kojeg uvlaci u zelene njezne dijelove kore krosnje. U slobodnoj prirodi
luckom jedne godine ima obicno do tri generacije, dok u zatvorenim prostorijama,
taj je broj veci. N apada grancice i lisce s njegove donje strane, osobito uz nerva-

45

na plodu

turn. Tijelo icerije je konicno-duguljasto, crvene boje i na povrsini prekriveno bijelim resastim vostanim naslagama. U prirodi zivi kukac zvan Novius cardinalis,
koji unistava iceriju na taj nacin sto polaze svoja jaja u njezino tijelo, iz kojih se
izlegu licinke (larve) koje je unistavaju. M edutim, u zatvorenim prostorijama kod
pojedinacnog uzgoja limuna, ovaj bioloski nacin borbe protiv icerije nije moguce
primjenjivati. Zbog toga se u borbi protiv nje moraju upotrebljavati drugi nacini
i sredstva. Icerija se unistava kap i mnoge druge vrste stitastih usiju. Najbolji re
zultati postignuti su preparatima nastalim mijesanjem bijelih ulja i onih na bazi
estera fosforne kiseline. Od ostalih preparata moze se koristiti Folidol E605 i
Folimat Prskanja se provode u vrijeme pojave novih mladih icerija Radi sigurnijeg uspjeha, prskanja se ponavljaju u razmaku od 10 do 15 dana, do konacnog
unistenja svake jedinke. Koncentracije i nacin upotrebe nalaze se ispisani uvijek
na ambalazi spomenutih sredstava ili na uputstvima koja ih prate.
L im u n o v crvac - brasnasta stitasta us (Pseudoccocus citri) je slicna narancinu
crvcu, ali je manjih velicina. Zivi u gustim kolonijama na svim dijelovima krosnje
gdje god nade manje udubljenje. Tijelo joj je prekriveno brasnastim bijelim n a
slagama. Ovisno od klimatskih prilika, razvija 4-6 generacija godisnje. Visoka
temperatura i vlaga, te gusta krosnja pogoduju razvoju. Pored limuna, napada i
druge vrste agruma, veliki broj drugih ukrasnih biljaka, cvijece i vinovu lozu.

46

Unistavanje ove stitaste usi je dosta otezano radi povrsine tijela na koju se lako
ne hvataju kapljice otrovnih preparata i radi smjestaja kolonija Iz tih razloga
potrebno je otopinu otrovnih preparata nanositi pod vecim pritiskom. Za uni
stavanje se koriste isti preparati kao i za narancin crvac.
C rven a stita sta u s A g r u m a -c h y s o m p h a lu s dictyosperm i, ubraja se m edu najrasirenije stitaste usi koje napadaju limun. Osim limuna, oyaj stetnik napada i
ostale vrste agruma, kao i mnogobrojne ukrasne biljke. Okruglog i splostenog
je oblika, crveno narancaste ili zuto tamne boje, a stit joj je promjera 1,5 do
2 mm. Najvise napada lisce, a zatim plodove i na kraju grancice. Napadnuto lisce
pozuti i opada, zbog cega cijelo stablo slabi i postepeno propada. Zarazeni plo
dovi zaostaju u rastu, slabije su kvalitete i izgleda. Pod povoljnim uvjetima tije
kom godine ima 4 do 5 genaracija. Najbolje doba za unistavanje ove usi je vri
jem e kada se iz iaiasca razvijaju mlade larve.
D u g u lja sta (ko m a) u s (vas) - Lepidosaphes beckii, je duzine 2 do 3 mm. Jedan
kraj zavrsava se tupasto,a drugi siljasto. Stit je smede do tamno smede boje, tije
kom godine se razvijaju 3 do 4 generacije. Najvise napada plod, a zatim i druge
dijelove krosnje.
L o vo ro v a stita sta u s - (Lecanium hesperidum), napada veliki broj razlicitih
biljaka, a medu njima i limun. Zivi i hrani se na donjoj strani lisca uz nervaturu
kao i na grancicama Oblika je ovalno-izduzenog i smede je boje.

Stitaste vasi, 3. A onidella auranti,

5. Duguljasta us.

47

Maslini na grbava cma vas

M a slin in a g rb a v a c rn a u s - (Saissetia Oleae), pored brojnih biljnih drvenastih biljaka napada i limun. Razvija se na izbojima, grancicama i donjoj strani lista.
Tijekom godine ima do dvije generacije. Ovalnog je oblika s izrazenim uglovima
na stitu. Tijelo je tamno smede boje.
N a ra n c in a crven a stitasta u s - (Aonidiella Auranti), je u nas, na svu srecu,
do sada malo prosirena. Tijelo joj je crveno tamne boje.
U n ista va n je lisn ih u siju je dosta tezak i spor posao, jer in njihov stit dobro
cuva od dodira s otrovnim preparatima, koje nije lako ni jednostavno koristiti u
zatvorenim prostorijama
Od mineralnih ulja domace proizvodnje moze se koristiti Parapin, Fmtapan
i Galmin. Dobri rezultati se postizu Folidolom E 605 te Actelicom. Takoder se
m ogu koristiti i drugi preparati, kao sto je Cidial 50-L, te sistemici: Lebaycid i
Folimat Ovom prilikom treba istaknuti da je lisce limuna, pogotovo ono u zatvorenim prostorima, veoma osjetljivo na sistemike i da bez proba ili iskustva ne
bi trebalo prilaziti njihovoj upotrebi. Tako je dokazano da preparati na bazi
Dimetoata (Rogor, Fosfamid, Sistemin 40 i Bi 58) izazivaju opadanje lisca.
Upotreba sistemika i drugih preparata trazi dosljedno postovanje koncentracija i
karenci.
Unistavanje stitastih usiju moze se obavljati preko cijele godine, ovisno od
vrste preparata i njegove karence. Svakako da za vrijeme cvjetanja i pred berbu
ne smije se prskati.

48

Kako se na pojedinacnim stablima stitaste usi ne pojavljuju masovno i odjednom, to bi trebalo cesce pregledati krosnju i cim se primjete prvi primjerci, treba
ih odmah unistiti. Uputno je pam ucnu krpicu namociti alkoholom ili petrolejem i
onda njom odstraniti mladu stitastu us ili drugog stetnika. N e smije se dozvoliti da
se stitaste usi ili pak drugi stetnici toliko razmnoze da je onda njihovo unistavanje
tesko izvodljivo.

Lisne usi
Postoji vise vrsta lisnih usiju koje napadaju mlado lisce limuna. One mogu
biti: crne, zelene i blijedo zute. Osim lisca, napadaju vrhove mladih izboja, pupove
i cvijetove. Za razliku od stitastih usiju, one se javljaju samo za vrijeme vegetacije i
toplog dijela godine. Napadnuto lisce se kovrca, krzlja i neuglednog je oblika i
izgleda. Sisanjem sokova iscrpljuju stablo, sto se odrazava na slabijem rastu, opadanju plodova i dr.
Za unistavanje lisnih usiju danas u nas postoji veliki broj uspjesnih preparata.
Trebalo bi birati one manje opasne po zdravlje. Vrlo dobri rezultati se postizu preparatima na bazi malationa (M alation E-50, Radotion E-50, Etiol) i Fosalona
(Zolone liq), Cipermetrina (Ripcord, Cymbush), Alfametrina (Fastac) i Deltametrina (Decis EC-25) itd.
C rven i p a u k - (Panonychus citri) je vrlo cesti stetnik limuna N apada list i plod.
K ada se jako razmnozi, toliko iscrpi lisce da ono opada, a stablo ogoli. Pauk je pokretan, brzo se krece i crveneje boje. Prostim okom se moze vidjeti na liscu,pogotov ka
da se krece. Ima vise generacija tijekom godine i radi povoljnih uvjeta zatvorenih
prostorija ima ga na krosnji preko cijele godine. Napadnuto lisce i plod gube izrazito
zeleno tam nu boju i dobijaju srebrenaste nijanse. N a liscu se istodobno nalaze razliciti
stadiji razvoja pauka: jajasca, larve u fazama presvlacenja i mirovanja, te odrasli pauci.
Iz tih razloga je otezano njegovo unistavanje jednom vrstom preparata, jer ne djeluje
ubitacno na sve njegove razvojne stadije. Zato se u unistavanju crvenog pauka koriste
obicno dva ili tri preparata zajednicki ili u kratkim razmacima pojedinacno.
Od brojnih preparata za unistavanje crvenog pauka mogu se preporuciti slijedeci:
Kelthan E, Neoron, Omite, Tedion, Rospin, Pinofon, Animerit i Torque. Osnovno je
napomenuti da se crveni puak lako prilagodava pojedinim preparatima, postaje
otporan na njih, pa se preporuca mijenjati preparate u njegovom unistavanju.
G rinja p u p o lja k a a g ru m a - (Aceria sheldoni), je dosta rasirena na limunima.
Razmnozava se brzo i u toku jedne godine moze imati i do sest generacija. Napada
lisce, pupoljke i plodove. N a pupoljcima se stvaraju otvorene siske koje nastaju kao posljedica izlucivanja nekih enzima iz tijela grinje. Lisce se deformira, izbojci su krzljavi,
nepravilnog rasta i izmijenjene boje. Zarazeni plodovi se deformiraju i imaju vrlo cudne i interesantne oblike koji u nekim slucajevima samo po boji lice na plodove limuna.
Borba protiv ove grinje je dosta teska, je r prezimljava u pupoljcima i lako se prenosi
dijelovima stabla prilikom razmnozavanja.
U unistavanju ove grinje koristi se prvenstveno Bijelo ulje, a zatim preparati na
bazi kloropropilata (Rospin) i klorobenzilata.
B ijela m u s ic a - (Dialeurodes citri), je novi stetnik limuna i ostalih agruma u nasim

49

prenosioci mnogih bolesti, posebno viroza. Unistavanjem usiju na stablu istovremeno se unistavaju i mravi. Za unistavanje mrava koriste se i posebni preparati,
kao sto su Piretox, M ravotox, te ljepljive trake.

O staci tela Bele m nsice i Cadavice

BERBA I CUVANJE PLODOVA

Limun se istice veoma vrijednim svojstvima, medu kojima je i stvaranje obilja
mirisljavih cvijetova. Jedan broj cvijetova opadne u vrijeme cvatnje, a samo manji
broj razvija plodove. Ali, ni svi zametnuti plodovi ne uspjevaju ostati na stablu i
razviti se do berbe, vec tijekom godine opadaju. Kako najvise plodova moze opasti
u lipnju Gonu) mjesecu, to se ovo opadanje i naziva junsko opadanje plodova.
Utvrdeno je da se od 100 cvijetova, samo njih oko 50% razvija u plod. Tijekom
daljnjeg rasta opadne jos veliki broj plodova, tako da berbu doceka svega oko 10%
od zametnutih plodova ili 5% od cvijetova doticne grane ili stabla, sto predstavlja
dosta obilan urod.
N akon zametanja plodova pocinje njihov rast, cija brzina ovisi od uvjeta
klimata i ishrane, a velicina plodova od sorte limuna. Prvih 30 dana nakon oplodnje, plod prosjecno dnevno raste oko 0,4 mm. D rugih 30 dana dnevni rast iznosi
oko 0,5 mm. N akon 60 dana od zametanja rast ploda postaje sve ravnomjerniji. U
vremenu izmedu 60 i 180 dana poslije oplodnje plod je prosjecno rastao po 0,2 mm
dnevno. Najveci plodovi-razvijaju se iz proljetne cvatnje, a zatim iz ljetne i jesens-

52

ke. To je razumljivo, jer proljetni plodovi imaju najdugotrajnije i najpovoljnije uvjete klimata. Radi toga proljetnim plodovima potrebno je i manje dana do konacnog
zrenja i berbe.
Zrenje plodova nastupa postupno tijekom cijele godine, ovisno od sorte.
Zrelost plodova odreduje se putem slijedeca dva pokazatelja:
1. sadrzajem soka u plodu izrazeno u postocima i
2. bojom kore plodova
U medunarodnoj trgovini je najmanje 25% soka u plodu standard, a kod lim
una zvanih Verdeli 20%. Zrenjem ploda, postotak soka se povecava. U potpuno
zrelom plodu kolicina soka u m esu dostize najvecu mogucu kolicinu, poslije cega
se sadrzaj pocinje postepeno smanjivati.
Kako limun u povoljnim uvjetima okoline cvijeta tijekom cijele godine, to se
plodovi medusobno razlikuju ovisno od vremena nastanka po svome obliku i
drugim karakteristikama. Svakoj cvatnji odgovara tip-oblik ploda limuna uz ostale
karakteristike, kao sto su: hrapavost kore, tezina i boja kore, socnost, aroma, prikl.ulnost za uzivanje i dr. Ove razlike proisticu iz bioloskih osobina sorte, ali veliki
utjecaj imaju klimatski faktori, podloga, agrotehnika, prisustvo bolesti i dr. Prisustvo i broj sjemenki u plodu je sortna osobina koja pod utjecajem klim atskih faktoia kod limuna znatno moze varirati. Oplodnja koja se desava za vrijeme hladnih i
pretoplih dana, uvijek rezultira bezsjemenim plodovima. Isto tako na prisustvo
lemenki u plodu utjece nacin oprasivanja cvijeta, tj. da lije oprasen polenom neke
druge sorte limuna ili vrste agruma, odnosno da H je doticna sorta autosterilna ili
ne i razvija li sjemenke putem partenogeneze. Sve su to elementi koji imaju utjecaj
da na primjer na istom stablu postoje plodovi bez sjemenki ili s manje ili vise njih.
Mlade bujne biljke daju velike, po velicini-obujmu, plodove, vise su hrapavi od
iuh s odraslih i slabo ishranjenih stabala. Dakle, raznolikost oblika ploda limunaiolimorfizam i ne postojanost kvalitete plodova istog stabla je stalna karakteristika
immna koja potjece iz njegove biologije, sredine u kojoj zivi i svih faktora koji na
iiicga utjecu. Promatrajuci plodove iz razlicitih vremena cvatnje, moglo bi se
pomisliti daje najednom dijelu grana krosnje doslo do mutacija-modifikacija, o
crnu treba voditi racuna prilikom selekcije.
ltalijanski limuni Verdeli se beru od lipnja (juna) do rujna (septembra), dak
le, usred ljeta kada je prava oskudica limuna i kada se placaju po visokoj cijeni.
N iihova zrioba u ovo godisnje doba se zasniva na prisilnoj cvatnji izazvanoj u
pn thodnoj godini tijekom m jeseca rujna.
Vrijeme dozrijevanja ovisi od vremena oplodnje. Za potpuno zrenje ploda
puircbno je od 6 do 14 mjeseci, ovisno od faktora okolne sredine. Obicno se berba
"I uvija kada plod dobije normalnu velicinu i kada na svom vecem dijelu dobije
zuto slamnatu boju. M edutim, mogu se brati i dovoljno veliki zeleni plodovi; koji
sijanjem postupno dozrijevaju i mijenjaju boju. Zeleni plodovi ne zaostaju bogatN lvom vitamina za zrelim plodovima. Neobrani zreli plodovi ostavljeni na stablu,
i/gube zutu boju, nastavljaju rast i ponovo poprime zelenu boju, da bi do naredne
i uline opet dobili ponovo zutu boju. Zbog toga, ostavljanje zrelih plodova na
stablu za narednu godinu nije preporucljivo, je r se time utice na smanjenje uroda.
\ko se dogodi da se na stablu razvije previse plodova iza oplodnje, treba ih pro-

53

rijediti, je r prevelika rodnost jedne godine utice na smanjenje uroda slijedece god
ine. Kao mjerilo velicine rodnosti i potrebe prorijedivanja plodova je uobicajeno
saznanje da za ishranu jednog ploda treba najmanje 10 do 12 listova.
Berbom jos ne prestaju sve osnovne zivotne funkcije ploda. U prvom redu nastavlja se disanje. N a jacinu disanja i ostalih procesa u plodu posebno utjece tem pe
ratura na kojoj se plodovi cuvaju. Prekomjernim stajanjem dolazi do isusivanja i
smezuravanja ploda, te do razgradnje kiselina i drugih organskih materija u plodu.
Plod se najbolje cuva na samom stablu, tj. ostavljanjem na stablu sve do upot
rebe. To nije uvijek moguce, pa je potrebno plodove cuvati i neko vrijeme poslije
berbe. Lim un spada u voce koje je dosta tesko ocuvati duze vrijeme, jer ga lako napa
daju bolesti. Potpuno zdrav i nepovrijeden plod, jedan je od osnovnih preduvjeta duzeg cuvanja. Pri tome je od posebne vaznosti temperatura i vlaznost prostorija
gdje se plodovi cuvaju. Vlazne i tople prostorije nisu pogodne za cuvanje limuna,
je r se u takvim uvjetima razvijaju i sire razne bolesti. N astaju brojne promjene
mikrobioloske i fizioloske naravi. N apad bolesti na plod limuna nalazi se u pravoj
ovisnosti od temperature cuvanja. Sto je temperatura niza, to je manja mogucnost
sirenja bolesti, ali je razgradnja unutrasnjih sastojaka ploda veca. Zato je prava
teskoca cuvati i ocuvati kvalitetan plod limuna, je r s jedne strane treba izbjegavati
zarazu ploda mikroorganizmima, odrzavanjem niske temperature, a s druge strane
na tim temperaturama ne dozvoliti razgradnju sastojaka ploda.
Disanjem, transpirarijom i razgradnjom, tezina ploda se tijekom cuvanja znatno snizava. Za 165 dana cuvanja ploda kod temperature od 6/)C, plodovi su gubili
2,5% od tezine, a za isto vrijeme na temperaturi od 3,:C, cetiri puta vise ili 10,1%.
N a sposobnost cuvanja, vrijeme cuvanja i visinu temperature utjece sorta i lokacija
uzgoja. Talijanski limuni sorte Femminello najbolje se cuvaju za vrijeme 60 do
70 dana na temperaturi od 12 do 13.'j C i pri 75% relativnoj vlaznosti zraka. Sto je
plod zreliji, on se bolje cuva i otporniji je na napad mikroorganizama.
Nedozreli plodovi moraju u toku cuvanja dozrijevati, pa se to danas sve vise
obavlja pod posebnim rezimom.

PROMJENE PLODA IZAZVANE MIKROORGANIZMIMA

Z e le n a i p la v a p lije sa n (Penicillium digitatum, Penicillium italicum). Ove bolesti
javljaju se na plodovima limuna za vrijeme njihova transporta i cuvanja, pogotovo ako
su prevozna sredstva, skladista i hladnjace previse vlazni. Sire se veoma brzo s ploda
na plod i predstavljaju bolesti koje najvise ugrozavaju promet limuna i nanose najvece
stete plodovima limuna.
I najmanje ucinjene povrede kore prilikom berbe i transporta, glavna su m jesta na
kojim a se bolest razvija i veoma brzo siri karakteristicnim znacima. Zarazeni plodovi
postaju gorki i neupotrebljivi.
Zelena plijesan zahvaca veliki dio ploda i okruzena je jednom bijelom zonom na
krajevima, a napadnuta tkiva su manje naborana i osjetljiva.
Plava plijesan nema bijele zone na krajevima, a napadnuti tkivo je cvrsce i jako
naborano.

54

Za sprijecavanje ovih bolesti postoje razni nacini dezinfekcije plodova i ambalaze.

Danas postoje posebni preparati za tretiranje plodova poslije berbe na bazi tiabendazola, imazalila i guazatina. Plodovi se zatim umotavaju u papir koji je natopljen difenilom.
Manje kolicine ploda u domacinstvu m ogu se mociti u 5% otopini boraksa ili 4% otopini bome kiseline na temperaturi od 22 do 25/ jC u trajanju od 10 minuta. Medutim,
ipak je veoma vazno da se plodovi pri berbi i prenosu sto manje povrijede.
S iv a p lije sa n (Botrytis cinerea), izaziva mrlje zuto,kestenjaste boje, koje postupno
postaju tamnije. Gljivica brzo prodire izmedu reznjeva i sredista ploda i ako je vlaznost
visoka, veoma brzo se na povrsini ploda pojavi bijeli micelij gljivice, tako da cijela povrsina ima sivo svijetlu ili sivo tam nu boju. Ova plijesan vrlo lako se razvija na mjestima
gdje je plod prije ili tijekom berbe ostecen. Pojavljuje se u vlaznim prostorijama. Nacin
sprijecavanja isti je kao kod zelene i plave plijesni.
B ijela p lije sa n (Sclerotinia sclerotiorum) je manje rasirena i pojavljuje se na
ostecenim plodovima i u vlaznim prostorijama. N a kori se pojavljuju zutkasto tamne
mrlje s bijelim izrazitim micelijama poput pamuka. Siri se veoma brzo. Potrebno je
cesce kontroliranje plodova i odstranjivanje bolesnih, a prostorijama smanjivati vla
znosti pojacavati provjetravanje. Slicna oboljenja izaziva i gljivica Phytophthora
citrophthora.
T r u le i sred ista (Alternaria citri) napada plodove limuna u posljednjim stadijima
njihova cuvanja. Ona napada unutrasnjost-sredinu ploda, kuda je prodrla jos dok su
plodovi bili na stablu. Njezino se prisustvo kasno zapaza i pod pritiskom se kora spustaudubljuje, a najbolje se vidi kada se plod rastvori. Sok je tada razgraden i gorak. Slicne
pojave izaziva i gljivica Phomopsis koja je lakse uocljiva, jer napada plod na m jestu gdje
peteljka prelazi u plod, mijenjajuci boju ploda u tamno smedu. Prodire u srediste plo
da i izmedu reznjeva.

FIZIOLOSKE PROMJENE PLODA ZA VRIJEME CUVANJA

D e rm a to za (Cold Pitting) nastaje duzim cuvanjem ploda na temperaturi ispod

12 do 130, C, gdje je smanjeno provjetravnje. N a kori ploda se pojavljuju pjege razlicita oblika i velicine, svjetlotamne do tamne boje. Ove promjene najcesce se javljaju na plodovima koji su ubrani nedozreli i koji nisu pravilno pripremljeni za cuvanje.
O lleo -C elo za se izrazava na kori ploda u obliku tamnih mrlja velicine 10 do 12
mm, nastalih upaljenjem etericnog ulja iz uljnih zlijezda koje se nalaze na kori plo
da. Ove promjene se javljaju kod zelenih i zrelih plodova, ubranih poslije obilnih
kisa, odmah stavljenih u transport i u vlazne prostorije.
A d u stio za nastaje na kori ploda limuna za vrijeme cuvanja. Ocituje se u tamno
crvenkastim pjegama koje se sire po kori ploda, i plod izgleda kao opaljen, osusen.

55

Larva savijaca izbija agrum a na M stu koine

nedostaje gvozde

Uzroci ovoj promjeni nisu jos razjasnjeni, a javlja se u vlaznim i nedovoljno provjetrenim prostorijama
P jeg e n a k o r i (Peteca ili Piticchia) javljaju se tijekom cuvanja ploda pojedinacnim pjegama koje su propracene udubljenjima na kori katkad bijele ili tamnije bo
je. Uzroci nisu poznati, ali se pretpostavlja da ostecenja nastaju od produkata disanja u uvjetima nizih temperatura i slabe ventilacije.
E n d o x ilo z a je promjena, po znacima, slicna onoj koju izaziva Altemaria. Ocituje se na zelenim plodovima brzom pojavom zute boje na vrsnom dijelu ploda.
N a zrelim plodovima se veoma tesko primjecuje i to jedino po jako zutoj boji vrha
ploda i sitnim udubinama ispunjenim smolastim materijama koje postepeno prela
ze iz ruzicaste u rdastu boju. Osteceni plodovi plivaju na vodi s gornjim vrsnim dijelom ploda okrenutim prema povrsini vode. Ovo ostecenje javlja se na plodovima
koji su se razvijali u nepovoljnim fizioloskim uvjetima za biljku.
M e m b ra n o za , za razliku od endoxiloze, javlja se samo poslije berbe plodova.
Ocituje se u obliku smedih nepravilnih pjega izmedu reznjeva i u sredistu ploda.
Najbolje se uocava ako se prereze plod po duzini Ako se plod prereze po sirini,
onda se primjecuje uska i tanka smeda linija koja dijeli reznjeve. Ova promjena
opcenito ne utjece na sastav soka, javlja se u prostorijama gdje je vlaznost visoka,
gdje temperatura pada ispod 12 C i gdje je slaba ventilacija.

56

SKLADISTENJE I CUVANJE LIM UNA

Za cuvanje manjih kolicina ploda u domacinstvima poznati su vrlo razliciti postupci. Osnova svih ryih je da se sto bolje i duze sprijeci brzo susenje-isparavanje
tekucine iz ploda i usporavanje razgradnje organskih sastojaka ploda. Mnoge domacice u ovu svrhu koriste staklenke koje se na prikladan nacin zatvaraju. Posljednjih godina se uvrijezilo u praksi cuvanje plodova u plasticnim-polietilenskim kesicama. U dobro zatvorenim polietilenskim kesama (sadrzine do 2 kg) plod se na
temperaturi od 15-20; C moze uspjesno cuvati 3 i vise mjeseci. Nuzno je za vrije
me cuvanja redovno kontrolirati stanje plodova i slucajno oboljele treba redovno
odstranjivati. Jos se uspjesnije pokazalo cuvanje plodova pojedinacno u plasticnim
kesicama.

PROGRAM ZASTITE OD BOLESTI I STETNIKA

Klimatski uvjeti zatvorenih prostorija se preko cijele godine nalaze, ili u optimalnim, ili blizu optimalnih velicina, pa pojava i razvoj bolesti i stetnika moze biti
neprekidna i razlicita od one koja se izvodi na limunima u slobodnoj prirodi. Zato
bi ovaj program zastite trebalo shavatiti vise kao napom enu i potsjetnik nego kao
program koji se treba sto bolje i dosljednije postivati. U ovom slucaju treba pristupiti unistavanju bolesti i stetnika cim se primijete prvi znaci ili jedinke, ne cekajuci
neke velicine (prag zastite), kao sto je to u slobodnoj prirodi.

Vrsta bolesti i
Stetnika

Vrijeme
pojave
mjesec

Vrijeme
zastite

Vrsta preparata i
koncentracije

V-IX

Najbolje
poslije
berbe

Bijelo ulje ili mjesavine s esterima

fosforne kiseline 1-1,5% Folidol
E-605, Folimat

Stetnici

N arancin crvac lcerya purchasi

Limunov crvac Pseudoccocus citri

vn-x

Lisne usi

rv-x

Stitaste usi,
ostale nespomenute

V-X

VTI-IX

isto

Odmah po
pojavi

Preparati na osnovi Malathiona,

Zolone liq. Ripcord, Decis, Fastac
i dr.

Ljeti ili
zimi poslije
berbe

Bijelo ulje ili njegove mjesavine

s esterima fosforne kiseline
1-1,5%. M ineralna ulja Frutopon,
Galmin, Parapin te Actelic, Cidial,
Folidol ulje, Folimat, Lebayrid

57

Crveni pauk Panonichus citri

IV-XI

Odmah po
Kelthane, Neoron, Omite, Tedion,
pojaviRospin, Pinofon, Animent, Torque
voditi racuna
0 karenci

Grinja pupoljaka Aceria sheldoni

V-DC

Tijekom ljeta Bijelo ulje 1,5%. Rospin i preparati

1 zime
na bazi klorobenzilata

Mravi

III-XI

Odmah po
po pojavi

Bijela musica Dialeurodes citri

V-K

y>

M ravotox, Piretox
Prep. na bazi fenitrotiona i metidationa Sintetski piretroidi

Bolesti

III-K

III-IX

Ridomil 0,2% prskati krosnju ili

zalijevati zemlju s 5 g na l0O lit
vode

Cadavica Capnodium dtri

Preko
cijele
godine

Preko
cijele
godine

Bakarni preparati 1%, Zineb 0,5%,

Urea 0,6%, Bijelo ulje 1%, Carli-deterdzent

Antraknoza Colletotrichum
gleosporoides

K-XII

D-XII

Zineb 0,5%

Gumoza

58

ROKOVNIK RADOVA

Radovi na uzgoju i niezi limuna zatvorenih prostorija razlikuju se po na

izvodenja i rokovima, oa onih koji se primjeniuju na limunima u slobodnoj
Zato se ovaj rokovnik vise moze smatrati poasjetnikom nego nekakav cvrs
deni program radova dosljedno vezan za vremenske rokove. Vrijeme izvod
jedinih radova moze jako varirati, ovisno od klimatskih uvjeta doticnog
Vr st a rada
Vrijeme izvrsenja rada
Orezivaqje
Pred cvatnju u IV mjesecu
Cijepljenje (kalemljenie)
U VI ili IX mjesecu
Osnovno gnojenje (dubrenje) n-m mjesec
Prihraoa s gnojivima
Od V-X, svaki mjesec
Zalijevanje voaom
Preko cijele godine - prema potrebi
Presadivanje stabala
H-m mjesec
Podmladivanje stabla
n-m mjesec
Orosavanie krosnje
Preko cijele godine
Zastita oa bolesti i stetnika
Preko cijele godine - prema potrebi
Sjetva sjemenki za uzgoj podlogm-rv nflesec

59

ASSiMiL
novi engleski
bez muke

NOLIT

NOLIT
OOUR IZ D A V A C K A D EL A T N O S T
Beograd, Terazije 1 3/IV
Telefoni:
Redakcija: 331-430
Velikoprodaja knjiga: 338-150