Razumijevanje Biblije

Razumijevanje Biblije (4)
Upoznavanje Biblije
1
Po bilo kojim mjerilima Biblija je veliko remek djelo. Poinje u kamenome

dobu, a zavrava u razdoblju Rimskoga Carstva. Najsuvremeniji su joj dijelovi
stari gotovo dvije tisue godina. Ipak je milijuni ljudi redovito ita i nalazi u njoj
osobno nadahnue za svagdanji ivot. Ljudi su esto bili spremni umrijeti za
nju, a danas krani u cijelome svijetu prelaze velike udaljenosti da bi doli u
posjed barem jednoga primjerka Biblije.
Zato nas takva drevna knjiga s dogaajima, koji su se zbili davno prije i na
nepoznatim mjestima, jo i danas osvaja? Zato bi se ljudi svemirskoga doba
trudili itati knjigu iji pisci nisu poznavali ni izum bicikla? Svaki e itatelj
Biblije imati svoj omiljeni odgovor na to pitanje. Postoje, meutim, barem tri
temeljna razloga zato bismo to morali ozbiljno razmotriti.
Utjecaj Biblije
Ve na samome pokuaju prouavanja suvremene zapadne kulture
nailazimo na Bibliju. Ona je stoljeima imala nadmoan utjecaj u stvaranju
pravnih zakona, kolskih sustava i demokratskih uzora, a da ne spominjemo
suvremeno poimanje ljudskih prava. Biblija je svakako imala nadmoan utjecaj
na veinu velikih europskih politikih, drutvenih i vjerskih reformatora, a kroz
njih i na druge velike zapadne civilizacije. Nemogue je razumjeti suvremeni
duh zapadne civilizacije a ne uzeti u obzir Bibliju.
Biblija je takoer u sreditu mnogih vanih kulturnih promjena u
suvremenom svijetu. Dok puanstvo mnogih novonastalih drava trai svoj
identitet, nastoji se ravnati prema Bibliji. Njezina vana poruka mijenja lice
drutva u Junoj Americi, Africi i mnogim podrujima dananje Azije. Openito
je poznato da Biblija danas ima golem utjecaj jer mnogi ljudi prihvaaju
kranstvo dok je itaju i prihvaaju njezin izazov. Biblija je prijeko potrebna za
ispravnu procjenu i razumijevanje kulturnih strujanja koja preplavljuju dananji
svijet!
Poruka Biblije
Premda je Biblija drevna knjiga, ona je dio nedovrene pripovijesti. Njezini
likovi nedvojbeno ive drukijim ivotom od ljudi dvadeset i prvoga stoljea.
Njihov se ivotni izriaj, meutim, neposredno nastavlja u na osobni iskaz.
Njihov je doivljaj Boga isti kao i na, dananji su krani povezani s njima kroz
stoljea u istoj povijesti spasenja.
Ta povijest poinje, nastavlja se i zavrit e s Bojom ljubavlju. Bilo gdje
pogledali u Bibliju, poruka je u osnovi ista. Izvjetaj o stvaranju, veliki dogaaji
starozavjetne povijesti, ivot, smrt i uskrsnue Isusa Krista, silazak Duha
Svetoga na Pedesetnicu te ivot Prve crkve, u svemu tome vidimo Boje
posezanje za ovjekom iz ljubavi i poziv da mu se odazove u potpunome
posveenju. U sreditu te povijesti je Isus Krist. Osim to dovodi u pitanje
priznata mjerila, norme vjerovanja i ponaanja, Isus omoguava ljudima da se
oslobode vladavine zla i da prime silu kako bi ivjeli novim nainom ivota koji
e oitovati znaaj samoga Boga.
Biblija obiluje vanim i korisnim opaanjem kako ljudi odgovaraju na vijest o
Bojoj velikoj i pratajuoj ljubavi. Abraham, Amos, Izaija, Petar, Pavao i ostali
2
nai su suvremenici. Kada se danas ljudi prepuste u Boje ruke, pridruuju se

drevnome duhovnome hodoau i tu im je potrebna povijest njihovih
prethodnika kao vodstvo i ohrabrenje.
Bog Biblije
Biblija bi nalikovala drugim ivotopisima velikih vjerskih prvaka da nema
tvrdnji o Bogu i Isusu Kristu. Stari zavjet posvuda istie da Bog postavlja
izvanredne zahtjeve. Izrael uz svoga Boga jednostavno ne moe tovati i
bogove Kanaanaca. Jer prvi je istinit, a svi su drugi lani.
Isus ponavlja te tvrdnje. Izjavljuje da njegova poruka nije tek jedna od
nekoliko moguih, ve tvrdi da je jedini put da se upozna Boga i uspostavi
dragocjen odnos s njime. Prvi su krani to prihvaali. Neki su bili duboko
bogobojazni prije nego to su uli o Isusu. Meutim, u svjetlu njegova savrena
oitovanja Boje volje i naravi ubrzo su uvidjeli da ak ni njihova najbolja
pobonost nije dostatna. Da istinski poznaje Boga, osoba mora priznati Isusa
Krista za jedinoga Bojeg Sina i biti spremna traiti oprotenje za grijehe iz
prolosti pokajanjem i posveenjem Gospodinu i Spasitelju.
To ponajprije objanjava koji autoritet mora danas imati Biblija za kranina.
Ona je posebna knjiga u svojoj jedinstvenosti jer otvara brojne mogunosti
pomou kojih moemo upoznati jedinstvenoga i neponovljivog Boga. Uistinu, i
vie od toga. Jer, kad itamo Bibliju otvorena uma i traimo pri tome Boji
naputak, moemo uvjereni oekivati, osim to emo otkriti ono to je Bog
govorio junacima vjere u prolosti, da emo i danas uti Boju rije.
Knjige Biblije
ZAKON
Tim su imenom (hebrejski "Torah") idovi nazvali prvih pet knjiga Biblije (od
Postanka do Ponovljenog zakona). Na grkom su nazvane Pentateuh ili "Pet
svitaka".
Stvarni zakoni ili pravila za ivot koja je Bog dao Izraelu, svojemu narodu,
poglavito su istaknuti u knjigama Izlazak i Ponovljeni zakon. U njima je zapisano
i Deset zapovijedi.
Postanak, pogl. 1-11, gleda unatrag sve do samog poetka kad je Bog
stvorio svijet. Ostali dio Postanka opisuje ivotne povijesti Abrahama i ostalih
utemeljitelja izraelskog naroda.
Knjige od Izlaska do Ponovljenog zakona opisuju Mojsija kao sredinju linost
dok iznose kako je Bog izbavio svoj narod iz ropstva u Egiptu i vodio ih
godinama kroz pustinju sve dok nisu bili pripremljeni ui u obeanu zemlju.
Te knjige govore o religiji i tovanju izraelskog naroda te kako se trebaju
ponaati kao Boji narod. Velike svetkovine i blagdani te njihovo znaenje
objanjeni su i opisani, kao i poseban ator ili Svetite napravljeno za Boga.
Svih pet vrlo razliitih knjiga, zapravo, iznose jednu povijest. Prikazuju Boga
na djelu ne samo kad stvara svijet nego i kad poziva pojedince i narod da ga
mu budu posluni kako bi izlio blagoslov na cijeli svijet.
POSTANAK
Taj pomalo udni naslov prve biblijske knjige Biblije znai "Podrijetlo". To je
knjiga o poecima: poetak naeg svijeta, novi poetak nakon velikog potopa i
poetak ili postanak idovskog naroda.
Sadraj
1. dio: Stvaranje do Noe i poslije, poglavlja, 1-11
Boje stvaranje svijeta i sveg ivog, 1 - 2
Prvi ljudi nisu posluali Boga; smrt je dola na svijet, 3
Od Adama do Noe, 4 - 5
Noa i potop, 6-10
Babelska (ili Babilonska) kula, 11
2. dio: Abraham i njegova obitelj, 12 - 50
Abraham, Izak, Ezav i Jakov: Boja nova obitelj, 12-35
Ezavovi potomci, 36
Josip i braa, 37 - 45
Jakov i njegova obitelj u Egiptu, 46 50
Glavne linosti
Adam i Eva, Kain i Abel, Noa, Abraham i Sara, Lot, Izak i Rebeka, Jakov i
Ezav, Rahela i Lea, Josip i njegova braa (dvanaest sinova Jakova/Izraela od
kojih potjee dvanaest izraelskih plemena)
Vani dogaaji
Stvaranje i pad u grijeh 1 - 3
Izbavljenje Noe i njegove obitelji, 6 - 10
Bog odabire Abrahama i daje mu posebno obeanje, 12
Izvjea o Abrahamu (12 - 25), Izaku (21 - 28,35), Jakovu (25 -50) i Josipu
(30, 37 - 50)
5
Mjesta zbivanja
Dogaaji iz Postanka zbili su se na Srednjem (Bliskom) istoku: Mezopotamiji
(Iranu/Iraku), dananjem Izraelu/Jordanu/ Libanonu i Egiptu
Vremensko razdoblje
Od prije 2000. god. pr. Kr. do oko 1650. god. pr. Kr.
Znaenje i poruka
Knjiga Postanka prikazuje Boga na djelu. On je Stvoritelj svijeta i cijelog
ovjeanstva. Sve to je Bog stvorio bilo je dobro. Dao je ljudima slobodu da
odaberu, a oni su odabrali da budu neposluni. Posljedice su bile neizbjene:
ovjek se naao odbaenim od Boga, svijet je upoznao trpljenje i smrt. Bog ipak
nije odustao. Iznova je zapoeo s Noom. Odabrao je Abrahama i njegove
potomke kako bi zapoeo svoj naum izbavljenja cjelokupnoga ljudskog roda.
IZLAZAK
Ime knjige nagovijeta i njezin sadraj. Govori o izlasku izraelskog naroda iz
Egipta, kad ga je Bog pod Mojsijevim vodstvom izbavio od suanjstva.
Sadraj
1. dio: Bog oslobaa Izraelce iz ropstva u Egiptu, poglavlja 1-15
Ropstvo u Egiptu, 1
Mojsije: mladost, 2 - 4,
Aron i faraon, 5-11,
Pasha - i prijelaz preko Crvenog mora, 12-15
2. dio: Putovanje do brda Sinaja, 16 - 18
3. dio: Bog sklapa savez sa svojim narodom i daje mu zakone po kojima
eivjeti, 19 - 24
4. dio: Poseban ator (ili Prebivalite) za Boga i pravila za tovanje, 25 - 40
Glavne linosti
Mojsije, njegov brat Aron i sestra mu Mirjam; faraon, egipatski kralj
Vani dogaaji
Spaavanje dojeneta Mojsija, 2
Bog poziva Mojsija da bude voa svojeg naroda, 3
Deset poasti, 7-12
Prva Pasha, 12
Prijelaz preko Crvenog (ili Tranog) mora, 14
Bog daje svojem narodu Deset zapovijedi, 20
Boja ponuda Izraelu da ga uini narodom, oni prihvaaju njegove uvjete, 23
- 24
Izvjee o zlatnom teletu, 32
Gradnja Bojega posebnog atora (ili Prebivalita), 36
6
Mjesto zbivanja
Dogaaji opisani u Knjizi Izlaska zbivaju se u Egiptu (Delti Nila) i na
Sinajskom poluotoku.
Vremensko razdoblje
Oko 100 godina: priblino od 1325. god. pr. Kr. do 1225. god. pr. Kr.
Znaenje i poruka
Knjiga Izlaska prikazuje Boga na djelu u povijesti kad oslobaa svoj narod iz
ropstva i vodi ih u novi ivot. Daje im pravila po kojima trebaju ivjeti upuujui
ih kako da se ponaaju u meusobnim odnosima i da ive skupa te kako da mu
ugode u tovanju. On ih upuuje kako da izgrade ator koji je, zapravo, izraz
Boje voljnosti da se poistovjeti sa svojim narodom: on je u sreditu njihova
tabora. Bog je sa svojim narodom. Poznato mu je sve to se dogaa. Brine se i
priskae im u pomo. Te su vane injenice i danas istinite: mnogi e vjernici
koji trpe nevolje nai osobitu pomo u Knjizi Izlaska.
LEVITSKI ZAKONIK
To je knjiga pravila koja je Bog dao svojem narodu po Mojsiju na Sinaju. Ime
potjee od plemena Levijevaca, kojega su pripadnici sa sveenicima posluivali
pri tovanju Boga.
Sadraj
Zakoni o prinosima i obrednim rtvama, poglavlja, 1 - 7
Aron postaje Velikim sveenikom; propisi za sveenike, 8-10
Zakoni o prehrani, zdravstveni propisi, obredna istoa i neistoa, 11-15
Veliki dan pomirenja, 16
to Bog zahtijeva u ivotu i bogotovlju; svetkovine, 17-27
Glavne linosti
Aron sa sveenicima i levitima
Vani dogaaji
Obred posveenja Arona za prvoga Velikog sveenika, 8
Proslava velikih godinjih vjerskih svetkovina: Dana pomirenja, Pashe,
Blagdana etve, Blagdana sjenica (Prebivalita), 23
Mjesto zbivanja
Sinajski poluotok: Boji narod putuje iz Egipta u Obeanu zemlju.
Vani ulomak
"Ljubi blinjega svoga kao samoga sebe" (19:18), izreka je kojom se Isus
7
posluio kad je saeo sav Zakon.

Znaenje i poruka
Bog oekuje od cijelog naroda, a ne samo od sveenika, kojima je to
zanimanje, da djeluje prema njegovim uputama. Svi zakoni i propisi iz Knjige
zakona nisu postavljeni za sva vremena, iako su mnogi razboriti propisi za
zdravlje i istou. Svaku pojedinost, meutim, podupire vjena istina da je Bog
savrena dobrota i istoa. ovjek je sebian, samovoljan i neposluan. Njegov
ga grijeh neizbjeno odvaja od svetog Boga. On trai nain kako bi se sjedinio s
njime. Starozavjetno obredno rtvovanje pokazuje to ovako: grijeh dovodi do
smrti, i to smrti neke ivotinje, a ona upuuje na jedinu savrenu rtvu, Isusovu,
koja vrijedi za sva vremena, prinesena kao pomirenje za "grijehe cijeloga
svijeta".
BROJEVI
Povijest Izraelaca tijekom skoro etrdeset godina: razdoblje nomadskog
ivljenja i lutanja pustinjom Sinajskog poluotoka nakon bijega iz Egipta. Naziv
potjee od dvaju "brojenja" ili popisa Izraelaca, kako je opisano u prvome i
dvadeset-estom poglavlju. Sadraj
Sadraj
1. dio: Sinaj, pripremanje za taborovanje, poglavlja, 1 - 9
Popis sveg naroda po plemenima, 1
Poredak plemena u taboru, 2
Dunosti sveenika i levita; razliiti propisi, 3 - 8
Druga Pasha, 9
2. dio: Od Sinaja do Moaba, 10-21
3. dio: Dogaaji u Moabu, Bileam i Balak, 22 - 32
4. dio: Kratki pregled putovanja i odredbe za zemlju, 33 - 36
Mjesto zbivanja
Sinajska gora i Sinajski poluotok
Vani dogaaji
Mirjamina kazna, 12
Dvanaest uhoda i njihov izvjetaj, 13
Tube na Boga, pobuna i Boja kazna: 40-godinje lutanje, 14
Izazov vodstvu Mojsija i Arona, 16 - 17
Poast ljutih zmija, 21
Bileam i magarica 22
Joua izabran da bude voa, 27
8
Glavne linosti
Mojsije i Aron, Kaleb i Joua, Bileam i Balak
Vaan ulomak
"Neka te blagoslovi Jahve i neka te uva! Neka te Jahve licem svojim obasja,
milostiv ti bude! Neka pogled svoj Jahve svrati na te i mir ti donese!" (6:24-26,
rijei su koje je Bog dao Mojsiju i Aronu da njima blagoslivljaju narod).
Znaenje i poruka
Knjiga Brojeva iznosi Boju vjernost, ali i prigovaranja i neposluh njegova
naroda. Bog je bezgranino strpljiv. Prema svojem narodu nepogreivo je
ljubezan u svojoj skrbi i providnosti. Ali na kraju neposluh je trebalo kazniti kako
bi se narod vratio Bogu dok jo nije kasno.
PONOVLJENI ZAKON
Ta je knjiga zapis oprotajnoga govora kojim se Mojsije obratio Bojem
narodu nakon dugogodinjeg lutanja, uoi ulaska u obeanu zemlju. Naziv
knjige nagovjeta drugo davanje Zakona, a zapravo obuhvaa daljnja
razmatranja o tome kako bi Boji narod trebao ivjeti.
Sadraj
Mojsije gleda unatrag na dogaaje otkako su otili sa Sinaja, poglavlja 1 - 4
Mojsije opominje narod na poslunost Bojem zakonu, 5 - 26
Upute za novu zemlju: vanost poslunosti Bogu, 27 - 28
Savez Izraela s Bogom se obnavlja, 29-30
Mojsije predaje vodstvo Joui: posljednje upute, 31 - 33
Mojsijeva smrt, 34
Mjesto zbivanja
Ravnica na istonoj strani rijeke Jordana
Vrijeme zbivanja
Neposredno prije ulaska u Obeanu zemlju: priblino 1230. god. pr. Kr.
Glavne linosti
Mojsije i Joua
Vani dogaaji
Izvjetaj dvanaestorice uhoda, 1
9
Boja kazna: godine lutanja pustinjom, 2

Deset zapovijedi, 5
Imenovanje Joue, 31
Mojsijeva smrt, 34
Glasoviti ulomak
"Ljubi Jahvu, Boga svoga, svim srcem svojim, svom duom svojom i svom
snagom svojom!" (6:5) Isus je taj ulomak citirao u svojemu saetku sveg
Zakona. "ovjek ne ivi samo o kruhu, nego o svemu to izlazi iz usta Jahvinih"
(8:3). Kad je Sotona u pustinji kuao Isusa, Isus mu je odgovorio tim rijeima i
jo dvjema reenicama iz Ponovljenog zakona 6: "Ne iskuavajte Jahvu, Boga
svoga" i "Boj se Jahve Boga svoga; njemu iskazuj tovanje."
Znaenje i poruka
Iako Ponovljeni zakon ve imenom upuuje na to da je to drugi zapis Bojeg
zakona, glavna je tema te knjige poslunost. "Sjetite se svega to vam je Bog
uinio", kae Mojsije, "pa uinite tako kako vam je rekao. Kada izaberete
posluati Boga, izabrali ste ivot." Bog nagrauje poslunost koja nije iz straha
ve iz ljubavi. Neposluh vodi do nesree, kazne i smrti.
POVIJESNE KNJIGE
Veliki odjeljak knjiga od Joue do Estere obuhvaa oko 800 godina hebrejske
povijesti: priblino od 1200. do 400. god. pr. Kr. Biljei sve dogaaje otkad su
Izraelci osvojili i naselili svoju zemlju, susljedno razdoblje sudaca i kraljeva pa
do njihovih poraza i osvajanja velikih naroda sa sjevera, kad je Boji narod
odveden u suanjstvo.
Ezrina i Nehemijina knjiga opisuju njihov povratak. Knjiga o Esteri izvjetava o
utjecaju mlade idovke na dvoru perzijskog kralja i o tomu kako je spasila svoj
narod.
Nijedna knjiga ne govori o svim povijesnim zbivanjima. Oni koji su ih pisali imali
su poseban naum: prikazati kako se Boja nakana ispunila u ivotu njegova
naroda. Stoga su vjerno biljeili nevolje koje su nastale kad je Boji narod odbio
poslunost Bogu. Kraljevi su "dobri" ili "loi" ve prema tome jesu li bili posluni
Bogu ili su odabrali ii svojim putem.
JOUA
Povijest izraelskog osvajanja Kanaana, zemlje koju im je Bog obeao, a
predvodio ih je Joua, Mojsijev nasljednik.
Sadraj
1. dio: Osvajanje Kanaana, poglavlja 1-12
Prijelaz preko Jordana, 1 - 5
Jerihon i kasnije, 6 - 7
Aj, 8
10
Pohod na jug, 9-10

Pohod na sjever, 11-12
2. dio: Podjela zemlje meu plemenima, 13-21
3. dio: Istona plemena i Jouini posljednji dani, 22 - 24
Mjesto zbivanja
Ravnice s istone strane rijeke Jordana i u zemlji Kanaanu
Vremensko razdoblje
od oko 1230. god. pr. Kr. do 1200. god. pr. Kr.
Vrijeme pisanja
Vjerojatno za ivota proroka Samuela
Glavne linosti
Joua, Kaleb i Rahaba
Vani dogaaji
Dvojica uhoda, 2
Prijelaz preko Jordana, 3
Bitka za Jerihon, 6
Vani ulomci
Boje upute Joui (1:5-9): "Budi odvaan i hrabar..." Jouina odluka za Boga: "Ja
i moj dom sluit emo Jahvi" (24:15).
Glavna tema
Osvajanje Kanaana pod Bojim vodstvom s Jouom na elu. Bog je odrao svoje
obeanje. Joua predvodi narod u obnavljanju zakletve vjernosti Bogu.
11
SUCI
ivotna povijest narodnih junaka u vrijeme bezakonja, otkako su Izraelci zauzeli
Kanaan pa do prvih kraljeva.
Sadraj
Ratovanje za zemlju do vremena Jouine smrti, poglavlja 1 - 2
Zapisi o sucima ili junacima, 2-16
Drugi zapisi iz razdoblja kada nije bilo kralja, 17-21
Slavne osobe i njihovi pothvati
Debora i Barak, 4 - 5
Gideon i Midjanci, 6 - 8
Jiftah i njegova ki, 10-12
Samson i Delila, 13-16
Vremensko razdoblje
Gotovo 200 godina, od 1200. do 1070. god. pr. Kr.
Mjesto zbivanja
Izraelska zemlja, Kanaan
Glavna tema i poruka
Izraelci nisu proveli Boju uputu da protjeraju sva plemena koja su zauzimala
zemlju. Neka su ostala, pa su Izraelci poeli tovati njihove
bogove. To ih je
podijelilo i oslabilo pa su postali lak plijen za napad neprijatelja. Vjera kao
glavni imbenik vie nije mogla drati na okupu ratrkana plemena, lako su
prekrili svoje obeanje Bogu, kada su mu se oajni obratili, on im je pritekao u
pomo te se pobrinuo da ih junaci oslobode.
12
RUTA
Sadraj
Natjerani glau, Noemi i njezina obitelj odlaze iz Betlehema u Moab. Ondje
Noemi umiru mu i dva sina. Na povratku Ruta, Moapka, ne eli ostaviti svoju
svekrvu pa je prati. Da bi se prehranile, Ruta pabiri ostavljeno klasje i tu
upoznaje daljeg roaka Boaza. Dirnut njezinom odanou svekrvi Noemi, Boaz
trai naina kako da se oeni Rutom. Ta tuinka koja je izabrala Noemin narod i
Noemina Boga ulazi u rodoslovlje kralja Davida.
Vrijeme i mjesto zbivanja
Ta se pripovijest zbila u burnim vremenima vladavine sudaca u moapskoj zemlji
(istono od Jordana) i Betlehemu.
Tema
Tema govori o ljubavi i vjernosti: Boja skrb za svakoga tko mu se obrati bez
obzira na to koje je narodnosti.
13
KNJIGE O SAMUELU
Povijest Izraela od svretka razdoblja sudaca do posljednjih godina vladavine
kralja Davida.
Sadraj
Samuel postaje predvodnikom izraelskog naroda i posluan je Bogu, poglavlja 1
-7
aul postaje prvim izraelskim kraljem, 8-10
aulove prve godine kraljevanja; neposluh i nepokornost, 11-15
Bog odabire Davida, 16
Dvoboj Davida i Golijata, 17
Ljubomorni kralj aul: David izvan zakona, 18-30
aulova i Jonatanova smrt, 31; 2 Samuelova 1
David postavljen za kralja Jude, 2 - 4
David postaje kraljem svega Izraela; Boje obeanje, 5 - 7
Davidovi vojni pohodi, 8-10
David i Bat-eba: Boja kazna 11 - 12
Obiteljske nevolje: Abalomova pobuna i nakon nje, 13-20
Kasnije razdoblje, 21 24
Mjesto zbivanja i vremensko razdoblje
Izraelski je narod konano napuio zemlju, ali je kralju Davidu trebao cijeli ivot
da vojnim pohodima utvrdi granice i sklopi mir. To razdoblje priblino pokriva
100 godina, od oko 1075. god. pr. do 975. god. pr. Kr.
Vrijeme pisanja
Povjesniar je taj izvjetaj napisao nakon to se kraljevstvo podijelilo nadvoje.
Vjerojatno se posluio Samuelovim biljekama, kao i onih proroka koji su se
pojavili poslije njega. Dobro poznaje neke Davidove pjesme i navodi ih.
Znameniti ljudi i dogaaji
Ana i Samuelovo roenje,
1 Samuelova 1
Eli i Boja poruka Samuelu, 3
Zarobljavanje i povratak Kovega saveza, 4 - 6
Samuel pomazuje Davida za kralja, 16
14
David i Golijat, 17
David i Jonatan, 18-20
Boje obeanje trajne vladavine Davidu i njegova zahvala, 7
David i Bat-eba, 11
Vani ulomci
Anina molitva, 1 Samuelova 2
Davidova tualjka za aulom i Jonatanom, 2 Samuelova 1
Pria o siromahovoj ovici, 12
Davidova pobjednika pjesma, 22
Po Bojoj zamisli, Izrael nije smio imati drugog kralja osim Boga. Samuel je to
shvatio pa je pokuao izbjei pritisku naroda da imaju zemaljskog kralja kao svi
okolni narodi. Bog im je dao kralja za kojim su udjeli makar je znao da e
nastati nevolje.
Prvi je kralj aul dobro zapoeo, ali je zaveden oholou zanemario Boga i Bog
ga je napustio.
David je bio ovjek po Bojem srcu. Uvijek se pouzdavao u Boga. lako je esto
grijeio, uvijek je bio spreman priznati svoje grijehe i zamoliti Boje oprotenje.
Sr tih knjiga je Boje obeanje vladavine koja e zauvijek trajati. To se
obeanje konano ispunilo u osobi Isusa, koji je potekao od Davidove loze.
15
KNJIGE O KRALJEVIMA
Izvjetaj o povijesti Izraela od smrti kralja Davida protee se kroz raskol koji je
uslijedio nakon smrti kralja Salomona sve do pada Jeruzalema i razorenja
Hrama od Babilonaca.
Sadraj
1. dio: Salomon, nasljednik kralja Davida,
1 Kraljevima poglavlja 1 - 2
2. dio: Salomonova vladavina, 3-11
Salomon mudrac, 3 - 4
Gradnja i posveta Hrama, 5 - 8
Boje obeanje; Salomonovi trgovaki i graevinski poduhvati, 9
Posjet kraljice od Sabe, 10
Salomonova propast i smrt, 11
3. dio: Podjela kraljevstva,
12-2 Kraljevima 17
Pobuna sjevernih plemena, 12-14
Kraljevi Izraela i Judeje, 14-16
Prorok Ilija i natjecanje s Baalovim prorocima, 17-19
Izraelski kralj Ahab, 20 - 22
Joafat, kralj Judeje i Ahazja, kralj Izraela, 22 - 2 Kraljevima 1
Elizej postaje Bojim prorokom, 2 - 8
Kraljevi Izraela i Judeje, 8-16
Izraelski glavni grad Samarija pada u ruke Asirije, 17
4. dio: Kraljevi Judeje, 18-25
Kralj Ezekija i asirska prijetnja, 18 - 20
Judejski kraljevi Manae i Amon, 21
Obnova kralja Joije, 22 - 23
Posljednji kraljevi Judeje, 24
Jeruzalem pada pod opsadom Babilonaca, Hram je razoren, 25
Salomonova vladavina, od oko 970. do 930. god. pr. Kr., bilo je zlatno doba
Izraela. Dogaajima koji su uslijedili u dvama kraljevstvima, Izraelu i Judeji,
pratili su jaanje sila, najprije Asirije, a zatim Babilona. Knjige o Kraljevima
pokrivaju razdoblje od oko 400 godina, od otprilike 975. do 586. god. pr. Kr.
Samarija je pala 722. a Jeruzalem 586.
Knjige Ljetopisa pokrivaju isto razdoblje. Proroci Amos, Hoea, Izaija, Mihej,
Nahum, Habakuk, Sefanija i Jeremija pripadaju istome vremenskom razdoblju.
Vrijeme pisanja
16
Knjige su konano sabrane u Babilonu za vrijeme suanjstva, vjerojatno oko

550. god. pr. Kr. Urednici su se, meutim, posluili mnogo starijim izvorima:
dvorskim i slubenim zapisima i izvjetajima te pripovijestima o prorocima.
Znameniti ljudi i dogaaji
Salomonova presuda, 1 Kraljevima 3
Gradnja Hrama, 6
Salomon i kraljica od Sabe, 10
Prorok Ilija i sua: udovica u Sarfati, 17
Ilija i Baalovi proroci, 18
Ilija i "apat laganog i blagog lahora", 19
Nabotov vinograd, 21
Ilijina ognjena kola i konji, 2
Kraljevima 2
Elizej i ena iz unama, 4
Ozdravljenje gubavog Naamana, 5
Opsada Samarije, 6
Smrt kraljice Izebele, 9
Kraljica Atalija daje naredbu za pokolj kraljevskog roda, 11
Pad Samarije, 17
Asirci pred vratima Jeruzalema, 18
Kralj Joija otkriva Knjigu Zakona, 22
Pad Jeruzalema, razorenje Hrama, 25
Glasoviti ulomci
Salomonova molitva za dar mudrosti, 1 Kraljevima 3
Salomonova molitva i posveenje Hrama, 8
Svaki je vladar u tim knjigama ocijenjen prema svojoj vjernosti Bogu. Kada
vladar i narod odlue sluati Boga i iskazati mu ast, sve ide na dobro. Kada
svjesno odbiju poslunost, uslijede strahote. Bogu to nije milo. On trai
dragovoljnu poslunost svojeg naroda za njihovo dobro. Neprestano ih
upozorava na propast koja im prijeti. alje proroke Iliju i Elizeja kao svoje
posebne glasnogovornike. Narod, meutim, jo uvijek odbija poslunost, pa je
propast neizbjena. Najprije Samarija, a zatim Jeruzalem padaju u ruke
neprijatelja. Izraelski narod na sjeveru je zauvijek nestao. I Judejci su odvedeni
u suanjstvo.
17
KNJIGE LJETOPISA
Te knjige opisuju iste dogaaje kao i 2 Samuelova i Kraljevima. Napisane su,
meutim, za narod koji se vraao iz babilonskog suanjstva, pa se sadraj
usredotouje na Judeju, juno kraljevstvo i njegove kraljeve.
Sadraj
1. dio: Plemensko rodoslovlje od Adama do naroda koji se vratio iz babilonskog
suanjstva, 1 Ljetopisa poglavlja 1 - 9
2. dio: Vladavina kralja Davida, 10-29
Smrt kralja aula, 10
Davidovo kraljevanje, 11-21
Davidove pripreme za gradnju Hrama, 22 - 29
3. dio: Vladavina kralja Salomona,
2 Ljetopisa 1 - 9
Izvor Salomonove mudrosti i bogatstva, 1
Gradnja i posveta Hrama, 2 - 7
Salomonova svjetska slava, 8 - 9
4. dio: Kraljevi Judeje, 10-36
Pobuna sjevernih plemena pod Roboamom, 10
Od Roboama do Ase, 11-16
Kralj Joafat i njegova vladavina, 17 - 20
Od Jorama do Ahaza, 21 - 28
Obnoviteljski rad kralja Ezekije, 29 - 32
Manae i Amon, 33
Joijina obnova, 34 - 35
Konac izraelskog kraljevstva i propast Jeruzalema, 36
Vremensko razdoblje
Zajedno s knjigama Ezre i Nehemije, s kojima su povezane, te knjige opisuju
povijest Bojeg naroda od smrti kralja aula do ponovnog naseljavanja Judeje
nakon suanjstva. Dogaaji o kojima se govori u Ljetopisima proteu se od oko
1000. god. pr. Kr. do razorenja i pljake Jeruzalema od babilonskog kralja
Nabukodonozora 587/6. god. pr. Kr.
Vrijeme pisanja
Nakon to su Hebreji ponovno naselili Judeju, vjerojatno oko 400. god. pr. Kr.
Vani dogaaji
David donosi Koveg saveza u Jeruzalem, 1 Ljetopisa 15-16
Salomon posveuje tek izgraen Hram, 2 Ljetopisa 5 - 7
Ezekija obnavlja i posveuje Hram poto je bio zatvoren, 29
Glasoviti ulomci
Davidova pjesma pohvalnica, 1 Ljetopisa 16
David blagoslivlja i slavi Boga te mu preporua svojeg sina Salomona za
gradnju Hrama, 29
Salomonova molitva pri posveti Hrama, 6 - 7
18
Boje obeanje Salomonu za budunost, 7

Glavni je cilj Ljetopisca bio uvjeriti Hebreje koji su se vratili iz suanjstva u
Jeruzalem da su jo Boji izabrani narod. Bog je blagoslovio poetak njihova
kraljevstva u slavno doba Davida i Salomona. Bog im je takoer dao naputak za
bogotovlje: pomno razraene slube u Hramu sveenika, levita i glazbenika.
Kada se sve to iskvarilo zbog neposlunosti mnogih kraljeva, dolo je do pada
Jeruzalema, razorenja Hrama i na kraju suanjstva. Ali su Boja obeanja Izraelu
jo odriva i vrijeme je za obnovu pravog bogotovlja koje poinje pod
kraljevima Joafatom, Ezekijom i Joijom, ime se hrabre povratnici iz
suanjstva da obnove svoje vjerovanje. (Poruka je slina onoj proroka Hagaja i
Zaharije.)
KNJIGA
EZRINA
19
Izvjetaj o tome kako su se dvije skupine Hebreja vratile u svoj zaviaj iz

babilonskog suanjstva. Obnovili su Hram i pod vodstvom Ezre poeli se drati
Zakona u svim pojedinostima.
Sadraj
1. dio: Prva se skupina vraa u Jeruzalem sa Zerubabelom, poglavlja 1 - 2
2. dio: Hram je izgraen usprkos protivljenjima, 3 - 6
Narod radosno zapoinje obnovu, 3
Dugotrajno ometanje gradnje od tamonjih stanovnika i potpora
perzijskih vladara, 4
Obnova se nastavlja, 5:1 - 6:12
Hram je obnovljen i posveen, Pasha odrana, 6:13-22
3. dio: Druga se skupina vraa s Ezrom, 7-10
Popis povratnika i njihovo putovanje, 7 - 8
Tekoe zbog mjeovitih brakova, 9 - 10
Povratak iz suanjstva nije se zbio odjednom. Tijekom godina poduzeto je
nekoliko putovanja u razmacima od nekoliko godina za vladavine razliitih
perzijskih careva. To obuhvaa razdoblje od oko 538. do 428. god. pr. Kr.
Povratnici su zatekli na zemlji Hebreje koji nisu bili odvedeni u Babilon, ali
izmijeane s drugim narodima koji su im se protivili. Jeruzalem su zatekli
naputen, Hram u ruevinama, a nacionalnu svijest uspavanu.
Vrijeme pisanja
Vjerojatno napisano kao dopuna Knjigama Ljetopisa, oko 400. god. pr. Kr.
Vani ljudi
Ezra, sveenik, Aronov potomak, knjievnik i uitelj Bojeg zakona. Zerubabel,
voa prvih povratnika, unuk Joafata koji je bio odveden u suanjstvo.
Perzijski kralj Kir, koji je zbacio babilonsku vlast i objavio da se Hebreji i ostali
narodi trebaju vratiti u svoj zaviaj. Prorok Izaija je postupke toga poganskog
kralja ocijenio kao Boje djelo.
Velika zbivanja
Kirova zapovijed za povratak i obnovu, 1
Svetkovanje prve Pashe u obnovljenom Hramu, 6
Vraaju se Ezra i drugi potomci hramskih slubenika, 7 i 8
Vjerojatno je tu knjigu napisao Ljetopisac koji je napisao i Ljetopise, vrsto
uvjeren da su Hebreji jo Boji poseban narod bez obzira na to to su bili baeni
u suanjstvo i na nesretan zavretak svih njihovih kraljeva. To se moe vidjeti u
toj Ezrinoj knjizi, kada su na povratku prognanici obnovili Hram i zapoeli
vjerski ivot probuene nacionalne svijesti. Boji se Zakon treba doslovce i
potpuno provoditi, Izraelci su morali biti odvojeni narod.
KNJIGA NEHEMIJINA
Izvjetaj o tome kako je Nehemija, idovski prognanik koji je postao veliki voa,
proveo trei stupanj povratka u Jeruzalem. Postavljen je za upravitelja Judeje, a
potaknuo je obnovu gradskih zidina. Njegove se vjerske obnove podudaraju s
Ezrinim djelovanjem.
20
Sadraj
1. dio: Nehemijin povratak u Jeruzalem i obnova gradskih zidina, poglavlja 1 7
Nehemija prima loe vijesti i moli se za Jeruzalem, 1
Nehemijin povratak, 2
Obnova zidina usred neprijateljskog suprotstavljanja, 3:1 - 7:3
Popis povratnika iz suanjstva, 7:4-73
2. dio: Zakon, priznanje grijeha i obnova Saveza, 8-10
Ezra ita narodu Zakon i narod se kaje, 8
Molitva, priznanje grijeha, 9:1-37
Narod se zavjetuje da e izvravati zahtjeve Zakona, 9:38 - 10:39
3. dio: Narod i njegov upravitelj obnove, 11-13
Popis naroda i slubenika, 11:1 - 12:26
Posveenje zidina, konano se Jeruzalem moe obraniti, 12:27-43
Nehemijine obnove, 12:44 - 13:31
Vremensko razdoblje i mjesto
zbivanja Nehemijin povratak u Jeruzalem 445. god. pr. Kr.; upravljanje tijekom
dvanaest godina do 433. god. pr. Kr. Zbivanje te knjige ispreplee se s Ezrinom
knjigom i sa zbivanjem oko njegove skupine povratnika pa ih je teko razlikovati. Nehemija je napustio raskoan dvor perzijskog kralja i doao u grad koji je
trebalo ponovno izgraditi, ali se ipak nazirao red u toj zbrci. Sluba proroka
Malahije vjerojatno je padala u to doba.
Vrijeme pisanja
Po povijesnim zbivanjima tijesno je povezana s knjigama Ljetopisa i Ezre, to
upuuje na vrijeme oko 400. god. pr. Kr, ali sredinji dio knjige
izgleda kao
Nehemijin dnevnik.
Vani dogaaji
Nehemijin povratak u Jeruzalem, 2 Dovrenje gradnje jeruzalemskih zidina, 6
Poznati ulomci
Nehemijina molitva, 1
Velika pokajnika molitva naroda, 9
Poruka i znaenje
Nehemija, ovjek od djela, podignuo je pouzdanje oajnog naroda i poveo ga
duhom i tijelom kako bi dovrili teku zadau usprkos estokom protivljenju. Bio
je takoer ovjek molitve, potpuno ovisan o Bogu i vrlo djelotvoran. Pod
njegovim vodstvom i uz Ezrinu posebnu pomo obnovio se vjerski ivot idova.
KNJIGA 0 ESTERI
Povijest
Estera, lijepa idovka, postaje kraljicom perzijskog vladara Ahasvera (Kserksa).
Lukavom umjenou s pomou njezina zatitnika Mordokaja sprijeila je
zavjeru po kojoj je sve idove u Perzijskom Carstvu trebalo unititi. U razvoju
dogaaja prvi kraljev dostojanstvenik i poticatelj zavjere Haman smaknut je, a
Mordokaj unaprijeen na visoki poloaj.
21
Mjesto zbivanja
Dogaaji se zbivaju u Suzi, zimskoj prijestolnici perzijskog kralja, u vrijeme
nakon to se veina idova vratila u Jeruzalem iz babilonskog suanjstva. Neki
su idovi ostali ivjeti u Perzijskom Carstvu koje je zbacilo Babilonsko.
Tema
Premda se Bog imenom ne spominje u toj knjizi, koja nije posebnoga vjerskog
sadraja, ona je primjer kako se Bog brine za svoj narod i uvaga u vrijeme
velikih opasnosti. idovi sve do danas svetkuju Purim itaju o tom dogaaju i o
izbavljenju.
MUDROSNE
KNJIGE
Knjige Job, Mudre izreke i Propovjednik openito su poznate kao Mudrosne

knjige. Sline zapise nalazimo i drugdje u Starom zavjetu, posebno u nekim
psalmima. Takoer se mogu pronai u knjievnosti nekih izraelskih susjeda.
Kralj Salomon uivao je velik ugled zbog svoje mudrosti. Ime mu se povezuje s
mudrosti opisanom u Izrekama i Knjizi Propovjednika, kao to se ime kralja
Davida povezuju s pjesnitvom Knjige psalama.
Sve se tri Mudrosne knjige meusobno razlikuju prema sadraju. Knjiga o Jobu
22
je veliki spjev o znaenju trpljenja. Propovjednik razmilja o oitom besmislu

ivota. Mudre izreke su niz uputa za dobro ponaanje u svagdanjici.
A ipak, te knjige imaju mnogo zajednikoga. Svaka se bavi ponaanjem i
svagdanjim ivotom. Bog je na prvom mjestu, a vidimo ga u obiteljima i na
poslu prije nego u Hramu. Sredinja je misao Mudrosnih knjiga da je Bog tako
uredio ivot da se mudrost nalazi tek kad se on potuje i slijedi njegov Zakon.
KNJIGA O JOBU
Ta je knjiga udesan dramski spjev, a bavi se vjenim pitanjem trpljenja. Govori
o dobrom ovjeku Jobu, koji je izgubio sve to je posjedovao, ali njegovo
pouzdanje u Boga ostaje nepoljuljano.
Sadraj
Proslov: Satanu je doputeno da iskua Joba te ga snae velika nesrea,
poglavlja 1 - 2
1. dio: Jobovo raspravljanje s trojicom prijatelja, 3-31
Job prigovara Bogu, 3
Prijatelji mu govore da je jamano zasluio patnje, ali Job to nijee.
Postavlja Bogu pitanja,
Postavlja Bogu pitanja, 4 - 14
S prijateljima raspravlja napreduju li zli i opaki, 15-21
23
Prijatelji ponavljaju svoju osudu, ali Job brani svoju nedunost pred
Bogom, 22 - 31
2. dio: Prisutni Elihu navodi pogrenu sliku nepoznatog Boga, 32 - 37
3. dio: Bog se otkriva Jobu u svojoj veliini, 38:1 - 42:6
Boja stvaralaka sila, 38 - 41
Job se kaje pred Bogom, 42:1-6
Zaglavak: Job je opet blaen 42:7-16
(Proslov i zaglavak jedini ne pripadaju spjevu.)
Vrijeme pisanja
Nepoznato. Ne zna se tko ju je napisao niti kad je nastala. Otkriva, meutim,
"patrijarhalni" nain ivota.
Poznati ulomci
Spjev: Pohvala mudrosti, 28 Jobovo pouzdanje u Boju dobrotu: "Ja znadem
dobro: moj Izbavitelj ivi..." (19:25)
Poruka
Jobova sudbina postavlja muno pitanje. Ako je Bog pravedan i dobar, zato
doputa da neduni ljudi pate? Job je uvjeren da ne trpi zbog grijeha, ali teko
mu je nai Boga da bi mu iznio svoju tubu. Bog mu se, meutim, otkriva i Job
je zadovoljan. Ne zbog uvjerljivih dokaza, ve stoga to je osobno upoznao
Boga u njegovoj moi i sili.
PSALMI
Zbirka 150 himni, molitvi i pjesama u kojima su iskazani svakovrsni osjeaji.
Zajednika im je duboka vjera i ljubav prema Bogu. Nakon suanjstva Psalmi su
postali pjesmaricom i molitvenikom izraelskoga naroda. Krani se, meutim,
njima jo i danas tako slue.
Sadraj
Psalmi se mogu podijeliti u pet knjiga, od kojih svaka zavrava rijeima pohvale
(vidi zavretak psalama 41, 72, 89, 106, i cijeli psalam 150).
Moda ih je najbolje podijeliti po temama. Meu najvee takve vrste pripadaju:
himne na Boju slavu, tualjke zajednice, kraljevski psalmi (u svezi s nekim
prilikama iz kraljeva ivota), zahvalnice i tualjke pojedinaca.
Vremensko razdoblje
Zbirka psalama prikupljena je u vrijeme kralja Davida, ako ne i prije. Taj se
24
razvoj nastavio i obuhvatio je velik dio povijesti izraelskog naroda. Po nekim

shvaanjima najvei su vrhunac dostigli nakon povratka naroda iz babilonskog
suanjstva i obnove Hrama.
Mjesto zbivanja
Mnogi su se psalmi rabili u bogotovlju u Hramu. Ostali, meutim, jednostavno
proizlaze iz razdoblja suanjstva. U nekima je iskazana vjera cijeloga izraelskog
naroda, dok su neki izrazito osobni.
Tko je pisac
Razliiti ljudi. Sedamdeset tri su povezana uobiajenim naslovima kralja
Davida, a neki se odnose na posebne dogaaje iz njegova ivota. Oito su ga
ljubav za glazbu i tovanje uinili prvim pokroviteljem izraelskih psalama.
Omiljeni psalmi
Svatko ima neki omiljeni psalam. Meu najpoznatijima su ovi:
"Nebesa slavu Boju kazuju" 19
"Jahve je pastir moj" 23
"Bog nam je zaklon i utvrda" 46
Molba za oprotenje 51
"Doite, kliimo Jahvi" 95
Boja ljubav i milosre 103
Jahve, uvar 121
"Jahve, pronie me svega i poznaje" 139
Poruka
Raspon je velik: od krajnje radosti do najdubljeg oaja. Opa je poruka da je
Bog prisutan u svakom podruju ivota. Najsurovija stvarnost ljudskog iskustva
pridruuje se nepokolebljivoj vjeri u Boju ljubav. Teko je nai ovjeka koji nije
prepoznao svoje osjeaje u nekim psalmima.
MUDRE IZREKE
Zbirka izreka izraelskih uitelja mudrosti. Vano je nai mudrost i ii za njom, a
ona je u Bogu, i primijeniti je u svagdanjem ivotu.
Sadraj
1. dio: Pohvala mudrosti, poglavlja 1 - 9
2. dio: Mudre izreke, 10-29
Salomonove, 10:1 - 22:16
Trideset mudrih izreka, 22:17- 24:21
Druge Salomonove izreke, 24:22-33
Ezekijina zbirka, 25 - 29
3. dio: Dodatak, 30 - 31
Agurove izreke, 30
Izreke majke kralja Lemuela, 31:1-9
Savrena ena, 31:10-31
Vremensko razdoblje
Obuhvaa dvojicu starozavjetnih kraljeva: Salomona zahvaljujui kome je po
25
prvi put omoguen procvat mudronosne knjievnosti i Ezekiju zaslunog to su

mudronosne izreke prikupljene. To se skupljanje i razvrstavanje mudrih izreka
vjerojatno nastavilo i nakon tih kraljeva. Izreke nas tako uvode u Pouku
mudrosti preteno iz starozavjetnog razdoblja. Mnogi teolozi upuuju na vezu
"Trideset mudrih izreka" sa spisom egipatskih uitelja mudrosti.
Poznati stihovi
"Strah je Gospodnji poetak mudrosti" 1:7
"Uzdaj se u Jahvu svim srcem" 3:5-6
Teme
Nasuprot smrtnoj patnji Joba i pesimizmu Propovjednika, Mudre su izreke
uglavnom vedre. Jednako kao uenje knjige Ponovljenog zakona, vjerovanje je
da e dranjem Bojega puta osoba nai blagoslov.
U pozadini je obiteljski dom i prijateljstvo, rad i posao, ivot vladara i podanika.
Govori se o mudrosti i ludosti, pravedniku i opakome, kako zboriti mudro.
Takoer se spominju bogatstvo i siromatvo, nadanja i strahovanja, radosti i
tugovanja, gnjev, teak rad i lijenost. Temelj svekolike mudrosti je strah Boji,
potovanje Boga.
PROPOVJEDNIK
Propovjednik, slino Knjizi o Jobu, razmatra vjekovjeno pitanje: Zato se ivot
ini besmislenim? Knjiga pripada mudrosnoj knjievnosti.
Pisac
Kohelet je "mudrac, Davidov sin, kralj u Jeruzalemu". Bez obzira tko bio, Kohelet
se osvre na ivotno iskustvo i uenje.
Poznate rijei
"Sve ima svoje doba", 3:1-8
Tema
Bez obzira kako se trudili stei mudrost, uspjeh ili pravdu, ishod je kratkotrajan
i ogranien. Traiti neto trajno u ivotu slino je gonjenju vjetra.
Takav mraan pristup proizlazi iz Koheletova shvaanja Boga. Vjeruje u Boga ali
smatra da nikad nee saznati koje su Boje nakane.
Knjiga odraava siromatvo ivota koje je ogranieno jedino na ljudske brige.
"Marljivo radi pa uivaj u plodovima svoga rada, jer to je ljudska sudbina",
26
zakljuak je mudraca.
injenica da je ta knjiga nala mjesto u Bibliji pokazuje da Bog ima strpljenja sa
svakim kojemu je teko vjerovati.
PJESMA NAD PJESMAMA

Pjesme
Niz je od est lirskih pjesama u obliku dijaloga izmeu enika i njegove
zarunice o njihovoj uzajamnoj ljubavi. Radnja se zbiva na selu u proljee, pa su
pjesme pune slika s polja i livada. Sve to pojaava ushit i strast koju zaljubljeni
nalaze u meusobnoj privlanosti.
(Suvremeni prijevodi pojanjavaju u kojoj prilici tko govori.)
Pisac
Salomon se naizmjence spominje, ali se ne nazire izravna veza.
Znaenje
Pjesme slave ljepotu i udesnost ljudske ljubavi. Bog je namijenio ovjeku
radost u tjelesnoj ljubavi, pa je prikladno to joj je posveena knjiga u Bibliji.
esto se Pjesma nad pjesmama uzima kao alegorija Boje ljubavi prema Izraelu
ili Kristove ljubavi prema zarunici, Crkvi. Pjesme pak same po sebi ne navode
na takvo tumaenje.
27
PROROCI
Zadnji, velik dio Starog zavjeta poznat je kao Proroci. Sastoji se od sedamnaest
knjiga koje, sve osim Tualjki, nose ime proroka iju poruku sadre. Izaija,
Jeremija, Ezekiel i Daniel poznati su kao "veliki proroci," a ostalih dvanaest
knjiga nazvane su "malim prorocima."
Od najranijih vremena bilo je proroka u Izraelu. Mojsije je bio prvi i najvei
prorok. Zatim, sve od razdoblja sudaca i prvih kraljeva, proroci se redovito
pojavljuju u svim dogaajima, neki tek prolazno, drugi su se kao Ilija i Elizej,
izdignuli iznad svojeg vremena.
Osim Mojsija, malo nam je poznato to su ti proroci pouavali. Tijekom osmog
stoljea, meutim, Amos je prvi, a zatim Hoea prenosio poruke zapisane u
knjigu koja se sauvala. Tijekom vie od 300 godina javljali su se uzastopce
takvi proroci, obuhvaajui cijelo razdoblje sve do babilonskog suanjstva i
dalje, tijekom suanjstva i nakon povratka naroda u Jeruzalem.
Jesu li proroci doista pisali te knjige? Ili su ih pisali oni koji su ih sluali i pamtili
im rijei? To se sasvim pouzdano ne zna, premda su zabiljeene bar neke pouke
proroka Jeremije. Samu bit proroanstva ini izgovoreno.
Proroci su bili ljudi koje je Bog podignuo da mu budu glasnici. Proeti Bojom
porukom, esto su govorili u njegovo ime. Ovako govori Gospodin... Bili su
svjesni teine Bojeg poziva (vidi posebno Izaija 6, Jeremija 1, Ezekiel 1 - 3) i
nadahnuti Bojim Duhom i rijeju. Boju su poruku esto prenosili slikovito i
ivo sluei se usporedbama, alegorijama pa ak i vienjima.
28
Danas se rije proroanstvo vezuje za proricanje budunosti, a starozavjetni su

proroci pouzdano davali tona predvianja, posebno u vezi s dolaskom
Mesijinim. Sr proroke poruke odnosila se na sadanjicu, a ne na budunost.
Svojom su zadaom smatrali pozivati narod da se vrati Bojim putovima i vjeri
u Boga. Vano je, stoga, shvatiti proroko vrijeme kako bismo razumjeli ono to
proroci prenose. Kad se to jednom postigne, poruka Starog zavjeta mono
govori svakom dobu i kulturi.
IZAIJA
Zbirka vienja i prorotva koja se odnose na dogaaje u razdoblju otprilike 200
godina. Upuuju na neke kljune dogaaje iz povijesti Izraela u svjetlu Boga koji
prosuuje i obnavlja svoj narod.
Sadraj
1. dio: Prijetnja Asirije, poglavlja 1 - 39
Boja poruka Judeji i Jeruzalemu, 1 - 5
Prorokovo vienje, 6
Kraljevstvo, sadanjost i budunost, 7 - 12
Osuda stranih naroda, 13-23
Boja konana osuda i pobjeda, 24 - 27
Obeanja buduih osuda, uz blagoslove koji slijede, 28 - 35
Odsudni trenuci onog vremena, 36 - 39
(gotovo istovjetno s 2 Kraljevima 18 - 20)
2. dio: Obeanja izgnanicima u Babilonu, 40 - 55
Na pragu slobode, 40 - 48
Boji sluga i izbavljenje Bojeg naroda, 49 - 55
3. dio: Povratak izgnanika, 56 - 66
Poziv Izraelu da se pokaje i obnovi, 56 - 59
Dolazi slava, 60 - 62
Edom e biti osuen, 63:1-6
Molitva za Boji narod, 63:7 - 64:12
Nova nebesa i nova zemlja, 65 - 66
Prorok
Izaija je prorokovao vie od etrdeset godina u Jeruzalemu. Pozvan za proroka u
godini smrti kralja Uzije (vidi 6. poglavlje), nastavlja proroku slubu za
29
vladavine Jotama i Ahaza sve do Ezekije. Uspio je privoljeti kraljeve da

sasluaju njegova proroanstva. Izaija je privukao skupinu "uenika" (8 - 16), pa
neki smatraju da su proroanstva, namijenjena izgnanicima u Babilonu i
povratnicima iz suanjstva u Jeruzalem (40 - 66), prenijeli Izaijini nasljednici
prema njegovu obiaju. Bez obzira na to koliko je to tono, prorokova poruka i
vienje dani od Boga istovjetni su u cijeloj knjizi.
Vremensko razdoblje i mjesto zbivanja
Izaija je djelovao u vrijeme zadnjih desetljea osmoga stoljea pr. Kr. i
vjerojatno nastavio poetkom sedmoga. Amos je prorokovao u Sjevernom
kraljevstvu prije Izaije, i Hoea je djelovao u Sjevernom kraljevstvu (Samarija) u
vrijeme Izaijinih poetaka. Judeja je vei dio tog razdoblja bila izloena asirskoj
prijetnji, a za Ezekijine vladavine Jeruzalem je gotovo pao. Ipak, poslije je
Jeruzalem pao u ruke Babilonaca 586. god. pr. Kr, a sunji su odvedeni u
izgnanstvo; poglavlja 40 - 55 odnose se na to vrijeme. U odreeno su se doba
izgnanici vratili u domovinu i poeli obnovu. Zadnja se poglavlja odnose na to
razdoblje.
Poznati ulomci
Izaijino vienje i poziv u slubu, 6
"Emanuel", 7:13-16
"Dijete nam se rodilo", 9:2-7
Dolazak pravednoga kralja: Mladica iz panja Jiajeva, 11:2-9
"Tvrd grad mi imamo", 26:1-9
"Nek se uzraduje pustinja ..."
Sveti put, 35
"Tjeite, tjeite moj narod": Moan Bog, 40:21-31
"Sluga Gospodnji", 42:1-4, 49:1-6, 50:4-9;
"ovjek boli", 52:13 - 53:12
Glasnik dobrodolice, 52:7-12
"O svi vi koji ste edni, doite ..." Boji otvoren poziv, 55
Mesijansko izbavljenje: "Radosna vijest ubogima...", 61:1-4
Nova nebesa i nova zemlja, 65:17-25
Glavne teme
Izaijino veliko vienje Boga (poglavlje 6) sadri zametak cijele poruke te knjige.
U sreditu je Boje velianstvo, on je Svet. Narod mora stei pouzdanje u
samoga Boga. Prorok upozorava na Boji sud i na sve koji su se okrenuli od
Boga. Bog, meutim, voli pratati i knjiga obiluje obeanjima o Izbavitelju,
Mesiji koji dolazi i buduoj obnovi.
30
JEREMIJA
Jeremijino proroanstvo pripada vremenu vladavine pet zadnjih kraljeva Judeje,
a obuhvaa dogaaje koji su uzrokovali pad Jeruzalema i babilonskog kralja
Nabukodonozora. Jeremija, kao osjeajan i bojaljiv ovjek, mrzio je to je
morao govoriti o Bojem sudu. Ali ipak se obistinilo sve to je izrekao.
Sadraj
Uvod: Jeremija pozvan za Bojeg proroka, poglavlje 1
1. dio: Proroanstva o Jeruzalemu i Judeji, 2:1 - 25:14
U vrijeme kralja Joije, 2 - 6
U vrijeme kralja Jojakima, 7 - 20
U vrijeme kralja Sidkije, 21:1 - 25:14
2. dio: Jeremijin ivot i ondanje prilike te Boja obeanja, 26 - 45
Neke Jeremijine tekoe, 26 - 28
Poslanica izgnanicima u Babilonu i emaji, 29
Obeanje povratka iz izgnanstva i novoga Saveza, 30 - 31
Nada za sretnu budunost, 32 - 33
Novi dogaaji u Jeremijinu ivotu, 34-45
3. dio: Bog e suditi narodima, 46-51 (takoer 25:15-38)
Dodatak: Propast Jeruzalema, 52
(Napomena: Poglavlja u knjizi nisu poredana kronolokim redom.)
Prorok
Jeremija je roen u sveenikoj obitelji u Anatotu, blizu Jeruzalema, oko 640.
god. pr. Kr., a pozvan je za Bojega proroka 627. god. Slubu zapoinje u Judeji
u njezinu sretnu razdoblju, za vladavine kralja Joije. Kako je rasla mo
Babilona, zaredale su katastrofe, a judejski su kraljevi nerazumno bili uz Egipat.
Kada je Jeruzalem razoren, Jeremija je s narodom pobjegao u Egipat. Stalno je
govorio da e Bog suditi narodu i to ga je uinilo omraenim te mu donijelo
patnje. Stalni mu je prijatelj bio Baruh, koji je zapisao vei dio proroanstva.
Meu njegovim suvremenicima bili su Sefanija i Ezekiel, koji su bili meu prvim
izgnanicima u Babilonu.
31
Proroanstva se pojavljaju u razliitim knjievnim oblicima: djelomice kao

pjesnitvo, djelomice kao proza. Neka se slue alegorijom, neka dramskim
prikazom. Sva su iva i dojmljiva.
Poznati ulomci
Jeremijin poziv, 1:1-19
"Blagoslovljen ovjek...", 17:5-8
"Podmuklije od svega je srce", 17:9
Lani i pravi proroci, 23:15-32
Novi savez, 31:31-34
Glavne teme
Glavna je poruka ona o sudu koji dolazi: nema koristi oslanjati se na Boja
obeanja o zatiti sve dok se ustraje u grijehu i idolopoklonstvu. Jeremija je
neprestano govorio da e Jeruzalem pasti. Budunost, meutim, nije beznadna.
Oekuje se povratak iz suanjstva i novi savez koji e Bog upisati u njihovo srce
i staviti u njihovu duu. Jeremija je vie od drugih proroka upuivao na osobnu
vjeru i pokajanje. U molitvama se vie od kojeg proroka potpuno razotkriva kao
osoba.
32
TUALJKE
Pjesme
Knjiga Tualjki sadri pet pjesama nepoznatog autora. Prve su etiri pisane u
akrostihu koji se temelji na 22 slova hebrejskog alfabeta. Iskazuju duboku bol i
tugu zbog razaranja Jeruzalema od Babilonaca. Pisac je oito bio oevidac
propasti grada 586. god, pr. Kr., koji je s ostalima izdrao u bijedi i rasulu kad su
ih kao sunjeve odveli u Babilon.
Tema tualjki
To su elegije, alopojke. Dosta je teko to je Jeruzalem pao, a narod podnosi
patnje. Jo je tei sam uzrok: Bog je odbacio svoj narod i prepustio ga trpljenju
zbog njihovih grijeha. Ipak, postoji zraka nade kada pisac polae svoju vjeru u
Boju nepokolebljivu ljubav i milosre (vidi: 3:21-27).
33
EZEKIEL
Vienja i proroanstva proroka Ezekiela u izgnanstvu u Babilonu, nakon 597.
god. pr. Kr.
Sadraj
Uvod: Ezekielovo vienje Boga i poziv za proroka, poglavlja 1 - 3
1. dio: Proroanstva koja se odnose na Jeruzalem, 4 - 24
Dramska izvedba ili Ezekielov simboliki prikaz pada Jeruzalema, 4 - 5
Doao je kraj, 6 - 7
Opaine Jeruzalema, 8-11
Prispodobe, slike, simboli i proroanstva, 12-17
Odgovornost pojedinca, 18
Pobuna izraelskog naroda, 19:1 - 20:44
Ma i oganj, 20:45 - 21:32
Kob izraelskog naroda i razaranje Jeruzalema, 22 - 24
2. dio: Proroanstvo protiv tuih naroda, 25 - 32
3. dio: Nada u budunost, 33 - 39
Prorok kao straar, 33:1-20
Izgnanici saznaju da je Jeruzalem pao, 33:21-33
Grijesi naroda i njihovih voa, 34
Proroanstvo protiv Edoma, 35
Obeanja za povratak i novo srce, 36
Dolina sa suhim kostima, 37
Proroanstvo protiv Goga, 38 - 39
4. dio: Vienje novog Hrama, 40 - 48
Planovi za izgradnju Hrama i bogotovlje, 40 - 42
Povratak Jahvine slave u Hram, 43:1 - 12
Pravila za Hram i sveenstvo, 43:13 - 44:31
Pravila za zemlju, kneza i svetkovine, 45 - 46
Hramski izvor, 47:1-12
Zemlja i plemena, 47:13 - 48:35
Ezekiel navodi tone datume u svojoj knjizi. Proroki je poziv dobio 592. god. pr.
Kr., pet godina nakon svojeg izgnanstva u Babilon. Mlai je suvremenik Jeremije
koji je ivio u Babilonu, a ne u Jeruzalemu. Nije prestao prorokovati ni nakon
pada Jeruzalema (586. god. pr. Kr), a jo je idovskih sunja odvedeno u
Babilon. No postoji zagonetka: makar je bio u babilonskom suanjstvu, mnoga
se njegova proroanstva odnose na Jeruzalem i otkrivaju podrobno poznavanje
tamonjih dogaaja. To je vjerojatno duhovni dar vidovitosti, no mogao je i
34
posjetiti grad tijekom tog razdoblja.

Prorok Ezekiel je odveden u babilonsko suanjstvo s kraljem Jojakinom i prvom
skupinom izgnanika (svi iz uglednih obitelji u Judeji) 597. god. pr. Kr. Pripadao je
sveenikoj obitelji, pa iako je prognan premlad da bi bio sveenik, posebno
pokazuje zanimanje za potankosti bogotovlja i obredne istoe. Preputao se
vienjima i duhovnom voenju i Boja ga je objava zbiljski zaokupila. Prenosio
je Boju poruku dramatinim prikazima, alegorijama, te izvjeuje o svojim
vienjima.
Poznati ulomci
Ezekielov poziv i njegovo vienje Boje slave, 1 - 3
Osobna odgovornost: "Onaj koji zgrijei, taj e umrijeti", 18
Prorok kao straar grada, 33:1-20
Bog kao pastir svojeg naroda, 34:11-16
Novo srce, 36:22-32
Dolina suhih kostiju, 37
Hramski izvor koji sve ozdravlja i oivljuje, 47:1-12
Glavne teme
Knjiga poinje silnim vienjem Boga na babilonskim ravnicama. Ezekiel uvelike
osuuje grijeh i proglaava Boga sucem. Uzvien pogled na Boju slavu ini
neistou i idolopoklonstvo posve neprihvatljivim. Svjestan je da nema nade za
Jeruzalem pa prorokuje njegov pad, to se i zbilo 586. god. pr. Kr. no kad je grad
napokon razoren, njegova su proroanstva ponovo poela sadravati nadu. Bog
e otkriti svoju veliinu time to e vratiti narod i dati im novo srce i novo
tovanje. Ezekielova proroanstva esto zavravaju rijeima: "I znat ete da
sam ja Jahve!"
35
DANIEL
Knjiga poinje dogaajima o Danielu. Odveden je u babilonsko suanjstvo jo
kao mladi, a odmah se istaknuo velikom hrabrou i odanou Bogu. Preostala
polovica sadri vienja budunosti i vanu molitvu.
Sadraj
1. dio: Daniel u Babilonu, poglavlja 1 - 6
Daniel i prijatelji na Nabukodonozorovu dvoru, 1
Nabukodonozorov san, 2
Uarena pe, 3
Nabukodonozorovo ludilo, 4
Baltazarova gozba, 5
Daniel izbjegao lavovima, 6
2. dio: Danielova vienja i molitva, 7 - 12
Vienja etiriju kraljevstva, 7 - 8
Danielova molitva i odgovor, 9
Vienja budueg sukoba, 10-11
Vrijeme svretka, 12
(Jedan dio knjige proroka Daniela, 2:4 - 7:28 pisan je na aramejskome,
meunarodnom jeziku tadanjeg doba. Ostali tekst je na hebrejskome.)
Mjesto zbivanja
Daniel je ivio u 6. st. pr. Kr., a imao je vienja tijekom boravka u Babiloniji.
Meutim, mnogo je pojedinosti iz 2. st. pr. Kr., pa se smatra da je Danielova
knjiga dobila svoj konani oblik na samome kraju starozavjetnog razdoblja, kad
je Judejom (oko 165. god. pr. Kr.) vladao Antioh IV Epifan, Seleukovi. Vienje
etiriju kraljevstva dostie vrhunac koji po svemu sudei opisuje tiransku vlast
toga kralja. Trebalo je hrabrosti ostati odan Bogu, a pripovijest o Danielovoj
hrabrosti tijekom izgnanstva nadahnjivat e i kasnije narataje.
Poznati ulomci i dogaaji
Uarena pe, 3
Baltazarova gozba, 5
Daniel izbjegao lavovima, 6
Danielova molitva, 9:1-19
Poruka
Sve to je Daniel proivio trajno je nadahnue svima koji su izloeni progonstvu
zbog svoje vjere u Boga. Danielova nepokolebljiva hrabrost i vjera imale su
potpunu Boju zatitu. Vienje budunosti otkriva Boju konanu pobjedu.
VIENJA BUDUNOSTI
U razdoblju izmeu svretka Staroga i poetka Novog zavjeta u Hebreja je bila
proirena neka vrst proroke knjievnosti poznata kao apokaliptina (od grke
36
rijei koja znai "otkrivenje"). Vremena su bila teka pa su ti zapisi nastojali

ohrabriti Boji narod i uvjeriti ga u Boju vladavinu u povijesti i zbilju konane
pobjede. U tu su svrhu rabili vienja puna simbola i neobinih prikaza.
Vienja takve vrste povremeno se pojavljaju u starozavjetnih proroka. Ezekiel ih
je rabio, posebno u vienju o Gogu i Magogu. Drugi dio proroka Daniela pripada
takvome nainu prikaza.
Takav je takoer i dio proroka Zaharije. U Novome zavjetu nalazi se Knjiga
Otkrivenja, "Apokalipsa",
a pisac posee za mnogim simbolima iz Ezekiela,
Daniela i Zaharije. Po njemu je, dakako, nastala velika promjena. Kristovim
dolaskom ve je zapoelo novo doba.
Ponekad je teko razumjeti ta vienja. Sva se odnose na dogaaje i ljude koji su
poznati njihovim prvotnim itateljima, no ipak su napisani tajnim jezikom da bi
ih razumjeli samo pravovjerni, a ne njihovi progonitelji. Opisi udnih ivotinja i
neobino nakaznih ljudskih likova imaju preneseno znaenje. Sve su to aroliki
simboli koji slikovito prikazuju kako sile zla mogu napasti Boji narod i kako e
ih Bog nadvladati.
37
HOEA
Hoea je sam proivio ljubavnu bol kad ga je vlastita ena ostavila zbog
drugoga, pa je mogao u ovoj prelijepoj knjizi izraziti Boju ljubav za Izrael i
njegovu tugu to ga je narod odbio.
Sadraj
1. dio: Hoeina tuga za enom i Boja za Izraelom, poglavlja 1 - 3
Hoeina ena i djeca, 1 - 2:1
Nevjeran Izrael, 2:2-23
Hoea ponovno prihvaa nevjernicu, 3
2. dio: Bog ljubi Izrael, ali e mu suditi, 4-13
Zaglavak: Obeanje obnove ako se Izrael pokaje, 14
Hoeino se vrijeme djelovanja poklopilo s prvim godinama djelovanja proroka
Izaije. Doao je iz Izraela, Sjevernog kraljevstva. Slubu je poeo u vrijeme
vladavine posljednjega monoga izraelskog kralja Jeroboama II. i nastavio
tijekom dvadeset godina naglog otpada kada su se izmjenila estorica kraljeva
prije nego to je glavni grad Samarija konano pao u ruke Asiraca 721. god. pr.
Kr.
Prorok Hoea je bio ovjek duboke osjeajnosti, koji je zbog svojega alosnog
iskustva stekao posebno suosjeanje. Proroanstva su uglavnom o sudu, no
ipak su iskazana u trajnoj ljubavi i brinosti.
Poznati ulomci
Boja ljubav za Izrael, 11:1-4
Boje obeanje blagoslova, 14:4-9
Poruka
Narod se okrenuo kanaanskoj religiji plodnosti, baalima (bogovima prirode).
Pokvarenost izraelskoga vjerskog i drutvenog ivota uzrokovala neizbjenu
propast. Prorok je izrazio Boju duboku i prisnu ljubav prema nevjernom Izraelu,
njegovu enju da mu se narod vrati i uiva u njegovu blagoslovu.
JOEL
38
Pogubna poast skakavaca vidi se kao znak skorog Dana Jahvina kad e Boji
sud biti jo tei. Joel poziva narod na pokajanje i oekuje razdoblje izobilnog
blagoslova.
Sadraj
Navala skakavaca, poglavlje 1
Dan Jahvin; poziv na pokajanje, 2:1-17
Budue izobilje; opi dar Duha, 2:18-32
Sud nad narodima, 3
Vrijeme pisanja
Nita se ne zna o Joelu ni o tome kad je pisao. Jedina je naznaka (3:2)
spominjanje Izraela koji je rasijan meu narodima, to upuuje na vrijeme
nakon izgnanstva idova u Babilon.
Poznati ulomak
"Izlit u Duha svoga na svako tijelo..." 2:28-29.
Poruka
Joel poziva cijeli narod da se obrati Bogu i zavapi za milost. Ne samo zbog
upozorenja u obliku najezde skakavaca, ve stoga to e Bog osuditi svaki
nepokajani grijeh. Ulomak o Bojem Duhu koji se izlijeva na svakoga naveo je
apostol Petar kako bi objasnio dogaaje na dan Pedesetnice.
AMOS
Prorokova je glavna briga u vrijeme blagostanja i pokvarenosti bila drutvena
pravda, inae omiljena tema svih proroka.
39
Sadraj
Proroanstva protiv okolnih naroda,
poglavlja 1:1 - 2:5
Proroanstva protiv Izraela,
2:6 - 6:14
Pet vienja, 7:1 - 9:10
Obeanje obnove, 9:11-15
Mjesto zbivanja
Amos je prorokovao u Izraelu, Sjevernom kraljevstvu, osmom st. pr. Kr.,
vjerojatno prije Hoee i malo prije Izaije. To je bilo doba blagostanja i vrste
vladavine Izraela, za Jeroboama II. na prijestolju, a poraenih neprijatelja. Amos
je, meutim, vidio posijano sjeme propasti.
Prorok Amos je bio pastir prostranih panjaka koji je bio optereen Bojom
porukom. Putovao je iz Tekoe u junoj Judeji u Sjeverno kraljevstvo, Izrael, gdje
su bila svetita u Betelu i Gilgalu. Proroanstva su mu bila nesmiljena u
razotkrivanju nepravde i licemjerja.
Poznati ulomak
"Pravda nek potee..." 5:21-24
Poruka
Amos je vjeto razotkrivao lagodne snove naroda. Dok su ga sluali kako
osuuje grijehe drugih naroda, vjerojatno nisu oekivali uti rijei: "Zato u vas
kazniti za sve grijehe vae" (3:2). I svaka im je nada u "onaj dan" bila sputana
kad je prorok navijestio dan tame i alosti umjesto svjetla. Nema mjesta
svetitu kad je bogatstvo ostavljeno samo odabranima, a mnogi su zanijekali
pravdu. To nije Boji nain djelovanja.
OBADIJA
Najkraa knjiga u Starome zavjetu: proroanstvo protiv Edomaca. Taj se narod,
koji je ivio jugoistono od Judeje u podruju gdje je poslije izgraena Petra,
okoristio nevoljom Jeruzalema pa ga je opljakao kad je pao u ruke Babilonaca
(586. god. pr. Kr.).
40
JONA
Pripovijest o Bojem glasniku Joni, koji se najvie protivio svojoj zadai i pouci
koju je morao nauiti: Boja se milost ne ograniava samo na Izrael.
Sadraj
Bog je pozvao proroka Jonu da prorokuje u Ninivi, glavnom gradu neprijateljske
Asirije. On pokuava umaknuti tom pozivu, ali Bog sprijei njegov bijeg (pojavila
41
se golema riba!). Kad je napokon propovijedao u Ninivi, stanovnici se kaju i

poteeni su. To ljuti proroka koji sjedi u hladu brljana i razmilja. Brljan
usahnu na suncu i Jona se zbog toga alosti. Bog ga upuuje da mu je bolje
pokazati suut za Ninivljane.
Vrijeme pisanja
Teko ga je odrediti. Tekst je vjerojatno napisan o Joni, a nije Jonina pripovijest,
pa vrijeme kad se Jona spominje u Drugoj knjizi O Kraljevima (2 Kr. 14:25) ne
moe odgovarati. Mogao je takoer biti napisan, poslije propasti Asirije, a pisac
se mogao posluiti ranijim dogaajima za pouku.
Poruka
Jona se estoko protivio i samoj pomisli da Boja milost zahvaa dalje od
Izraela, posebno neprijateljske narode. Sredinja je misao te saete zgode da je
spasenje neogranieno cijelom svijetu. Posebno pozvanje Izraela nije tek radi
njega, ve kako bi bio "svjetlo narodima".
MIHEJ
Mihej pripada krugu velike etvorice proroka iz osmog st. Kr., uz Amosa, Hoeu i
Izaiju. Dobro je poznavao drutvene nepravde jer je bio ratar.
Sadraj
Grijeh Judeje i Izraela, poglavlja 1 - 3
Obnova i mir, 4 - 5
to Bog zahtijeva od svog naroda, 6
Tama i svjetlo, 7
42

Mihej je prorokovao gotovo u isto vrijeme kad i Hoea (u Izraelu) i Izaija (u
Judeji). Poruku je imao za oba kraljevstva, premda je u to vrijeme Izrael, sa
svojom prijestolnicom Samarijom, pao u ruke Asirije. Asirija je takoer tada
napala Judeju iako to Mihej tek nakratko spominje.
Poznati ulomak
Boja vladavina mira, 4:1-4 (to se takoer javlja u Izaiji 2:1-4)
Kralj iz Betlehema, 5:2-4
to Bog zahtijeva, 6:6-8
Glavne teme
Kao i ostalim prorocima, Miheju su se gadile rtve i tovanje koje nije
odgovaralo ponaanju i stvarnoj duhovnosti. Sredinja mu je briga bila
drutvena pravda i prava vjera. Oekuje, meutim, u budunosti razdoblje mira
i izobilja od Gospodina.
NAHUM
To je spjev koji slavi propast i konaan pad Ninive, prijestolnice okrutnih i
monih Asiraca. Pisan je vjerojatno u vrijeme kad su grad pregazili Babilonci i
Medejci 612. god. pr. Kr. Jedna je od rijetkih prorokih knjiga koja ne poziva na
pokajanje. Sadri snanu poruku da je Bog Gospodar svih naroda i povijesti
svijeta, a nacionalna mo i oholost nisu presudni u politikim odnosima meu
dravama i u ratu.
43
HABAKUK
Taj se prorok dohvatio pitanja koje je oduvijek muilo ljude. Kako Bog doputa
da opaki prolaze dobro? Posebno, kako to da su grabeljivi Babilonci (ili
Kaldejci) jai od ostalih, manje opakih naroda?
Sadraj
Zato zlikovci napreduju? 1 poglavlje
Boji odgovor, 2
Prorokov psalam u pohvalu Boga, 3
Vrijeme pisanja
Prema sadraju knjige moe se zakljuiti da potjee iz razdoblja od uspona
Babilona do njegove prevlasti, nakon to su Babilonci zbacili vlast Asirije 612.
44
god. pr. Kr. i porazili Egipat kod Karkemia 605. god. pr. Kr., i prvog poraza
Jeruzalema 597. god. pr. Kr. Habakuk je bio suvremenik Jeremije, no to je sve
to o njemu znamo.
Poznati ulomci
ivjeti od vjere, 2:4 (apostol Pavao naveo je to kao presudnu injenicu za
kranstvo u Rimljanima 1:17)
Svevinji Bog: "Jahve je u svojem svetom hramu: nek zemlja sva zauti pred
njime", 2:20
Znaenje
Prorokovo je pitanje zbiljsko i vano. Slino je Jobovoj patnji ili onoj iz 73.
psalma. Odgovor nije razumski ni mudrosni, ve obino jamstvo da ustrajna
vjera nee nikada razoarati jer Bog sve nadzire i moe mu se vjerovati.
SEFANIJA
Sefanija prorokuje samo propast Jeruzalemu zbog neposlunosti naroda. On,
slino svome prethodniku Izaiji, vjeruje da e proieni ostatak naroda
preivjeti i batiniti slavnu budunost.
Sadraj
Dan suda, poglavlja 1:1 - 2:3
Sud nad narodima, 2:4-15
Nada za ostatak, 3:1-13
Pjesma o radosti, 3:14-20
Mjesto zbivanja
Prorok je djelovao u vrijeme poetka djelovanja proroka Jeremije. Ta
proroanstva vjerojatno potjeu s poetka vladavine kralja Joije, ali prije
njegovih velikih vjerskih reformi.
45
Poruka
Sefanija se usredotoio na pitanje koje postavlja nekoliko proroka. Kako se
proroanstva o osudi i unitenju Izraela podudaraju s porukama nade za daljnju
budunost? Odgovor glasi da e osuda proistiti narod kada saee njihovu
oholost i samodopadnost. Oni koji ostanu bit e "samo skroman i edan narod, i
u imenu Jahvinu trait e okrilje" (3:12).
HAGAJ
Posljednja su tri proroka Staroga zavjeta djelovala u doba nakon to su se neki
idovi vratili iz babilonskog izgnanstva. Slino Sefaniji, Hagaj je nagovarao
narod da krene i obnovi Hram.
Sadraj
Pozivanje na obnovu Hrama je prihvaeno, poglavlje 1
Slava Hrama, 2:1-9
Boji blagoslov poslunima, 2:10-19
Obeanje namjesniku Zerubabelu, 2:20-23
Vrijeme pisanja
Hagaj daje tone datume. Prorokovao je 520. god. pr. Kr. Njega i Zahariju
spominje Ezra (5:1-2 i 6:14) kao poticatelje naroda na obnovu. Novi je Hram bio
doista dovren 516. god. pr. Kr.
Poznate rijei
46
Opasnost od gospodarske inflacije, 1:6

Poruka
Pod namjesnikom Zerubabelom skupina povratnika iz izgnanstva poela je
graditi novi Hram, ali se obeshrabrila i odustala. Umjesto toga gradili su lijepe
kue za sebe. Hagaj je nazvao upitnima te lane vrijednosti kojima se daje
prednost. Suprotno iskustvu veine proroka, njegove su rijei nale odjeka i
narod je postupio prema njegovim rijeima. Njegova je vrijednost u tome to je
istaknuo da je pravo pouzdanje mogue tek kada se Bojim eljama dade
prednost.
ZAHARIJA
Zaharija je vizionar koji djeluje uz Hagaja. Poruke je iznosio u obliku ivih i
zanimljivih slika. Sadraj
1. dio: Novo je doba poelo, poglavlja 1 - 8
Uvod, 1:1-6
Osam vienja, 1:7-8:23
2. dio: Izrael i poganski narodi, 9 - 14
Prva poruka, 9-11
Druga poruka, 12-14
Zaharijina proroanstva o Jeruzalemu i obnova Hrama nastavljaju se due od
Hagajevih - od 520. do 518. god. pr. Kr. Drugi se dio knjige, poglavlja 9 -14, u
mnogoemu razlikuju od prvog dijela. Neki smatraju da je rije o razliitim
autorima ili o mnogo kasnijem datumu pisanja. Ono to povezuje obje poruke u
poglavljima 1 - 8 (i s Malahijom) novo je doba blagoslova, koje obojica
najavljuju.
Poznati ulomci
47
Pobjeda Bojim Duhom, 4:6

Dolazi kralj, 9:9
Znaenje
Mala skupina povratnika iz suanjstva u Jeruzalem udjela je za novim
poetkom. Jo je bilo mnogo tekoa, ali su slijedili Boje vodstvo. Zaharijina
razmiljanja kreu se od toga novog poetka do novog doba, ne samo za
Jeruzalem ve za cijeli svijet. Meu proroanstvima o tome novom dobu
nalazimo poruke o Mesiji, kralju ljubavi i pravednosti kojeg e poslati Bog. To
isticanje objanjava zato je Zahariju esto navoen u Novome zavjetu, jer su
prvi krani vjerovali da je taj Mesija bio Isus.
MALAHIJA
Malahija poziva narod da razmotri svoj odnos prema Bogu i poslunost.
Sadraj
Boja ljubav za Izrael, poglavlja 1:1-5
Bezvrijedne rtve, 1:6 - 2:9
Prekrena obeanja, 2:10-16
Boja osuda, 2:17 - 3:5
Davanje desetine Bogu, 3:6-12
Boje obeanje milosti, 3:13
Vrijeme i mjesto zbivanja
Openito se smatra da je Malahija (ime mu znai "moj glasnik") prorokovao
otprilike osam godina nakon Hagaja i Zaharije. Vjerojatno malo prije nego je
Nehemija postao upraviteljem Jeruzalema, oko sredine 5. st. pr. Kr. Vremena su
bila teka, a narod je poeo poputati u poslunosti i obdravanju Bojih
zakona.
Poznati ulomci
Boji glasnik, 3:1
"Neu li vam otvoriti ustave nebeske", 3:10
48
"Sunce pravde e ogranuti", 3:20

Poruka
Malahija je vjerovao da je jedini nain da se upozna Boji blagoslov obdravanje
njegovih zapovijedi svim srcem. Trebalo je dugo da povratnici iz izgnanstva
ponovno oivotvore narodni nain ivota i obiaje pa su postali maloduni. Bila
je to njihova pogreka jer su se vie brinuli za vlastite probitke nego za Boju
volju. Prorok ih je pozvao da uspostave red meu svojim vrijednostima i
ohrabrio ih obeanjem Bojega buduega blagoslova.
NOVI ZAVJET
POVIJEST
ETIRI EVANELJA
Evanelja su vie od Isusova ivotopisa. Sadre malo pojedinosti o njegovu
djetinjstvu, a mnogo o posljednjem tjednu njegova ivota i onomu to je
uslijedilo u dane nakon njegove smrti. Rije "evanelje" (spomenuto u Marko
1:1) znai "radosna vijest", "blagovijest". Evanelja se stoga usredotouju na
Radosnu vijest koju je Isus donio svijetu - uei i iscjeljujui, a iznad svega
omoguio slobodu od grijeha i vjeni ivot po svojoj smrti i uskrsnuu onima
koji u njega povjeruju.
Tijekom trideset godina nakon Isusove smrti i uskrsnua apostoli su usmeno
prenosili i objavljivali blagovijest o njemu. Dotad su sabrani pismeni zapisi o
onome to je Isus govorio i inio. Konano su ti zapisi i usmena predaja o Isusu,
tijekom stoljea, sabrani u etiri evanelja. Ona su postala osnovnom podlogom
propovijedanju apostola. Stalno im je rasla vrijednost kako je vrijeme odmicalo,
a broj se oevidaca Isusova ivota i djelovanja smanjivao.
Svako je izvjee o osobnom ivotu osobito. Posebna se briga evanelista jasno
ogledala u njihovu izboru. Prva tri evanelja sadre znatan dio istovjetne grae,
dok je Ivanovo evanelje drukije po svojemu pristupu. Dobro je to postoje
49
etiri evanelja jer nam daju mnogo opseniju sliku o Isusu, nego to bi to
moglo samo jedno. Svako evanelje pridonosi neim posebnim i vrijednim
cjelini.
MATEJ
Evanelje je nazvano idovskim evaneljem, jer iznosi grau koja je posebno
vana za idovske krane. Vie nego u drugim evaneljima, naglasak je na
starozavjetnim proroanstvima koja su se ispunila u Isusu, koji je za idove bio
dugo oekivani Mesija.
Sadraj
Uvod: Isusovo rodoslovlje i njegovo roenje, poglavlja 1 - 2
1. dio: nov nain ivljenja, 3 - 7
Ivanovo krtenje Isusa i Isusove kunje, 3-4:11
Isus poinje svoje djelovanje, 4:12-25
Propovijed na gori, 5 - 7
2. dio: Biti uenikom, 8-10
Isus ui i ozdravlja, 8-9:34
Apostolsko poslanje, 9:35 - 10:42
3. dio: Nebesko kraljevstvo, 11 - 13:52
Isusov odgovor glasnicima Ivana Krstitelja, 11:1-19
Isus ui i raspravlja s vjerskim prvacima, 11:20-12:50
Prispodobe o kraljevstvu, 13:1-52
4. dio: Crkva, Isusov narod, 13:53 - 18:35
Nauavanje i udesa, 13:53 - 16:12
Znamenita Petrova izjava, 16:13-28
Preobraenje i neki dogaaji nakon toga, 17
Meusobni odnosi Isusovih uenika, 18
5. dio: Prema kritinom trenutku, 19 - 25
50
Nauavanje i ozdravljivanja, 19 - 20
Isus u Jeruzalemu, 21 - 22
Isus opominje farizeje, 23
Zbivanja koja e ubrzo uslijediti, 24
Prispodobe o Sudu, 25
Zakljuak: Posljednji dani, 26 - 28
Posljednja veera, 26:1-30
Isusovo uhienje i sudski proces, 26:31 - 27:26
Isus je raspet, 27:27-56
Isusov ukop i uskrsnue, 27:57 - 28:15
Veliki nalog, 28:16-20
Vrijeme pisanja
Matejevo se evanelje ne smatra najranijim: slino Luki, pisac se koristio
graom iz Marka i ostalih zajednikih izvora. Vrijeme pisanja je dosta upitno, ali
vjerojatno datira izmeu 60. i 80. god. Rani su krani drugog stoljea tvrdili da
je pisac Matej, po zanimanju carinik, kojeg je Isus pozvao za apostola.
Veliki dogaaji
Isusovo roenje, 1
Isusovo krtenje, 3
Isusova kunja, 4
Preobraenje, 17
Isus ulazi u Jeruzalem, 21
Suenje Isusu i raspee, 26 - 27
Isusovo uskrsnue, 28
Poznati ulomci
Propovijed na gori, 5 - 7
Blaenstva, 5:3-12
Ljubite svoje neprijatelje, 5:43-48
Molitva Gospodnja /Oena/, 6:9-13
Najprije traite, 6:25-34
Molite, traite i kucajte, 7:7-11
Uska vrata, 7:13-14
Dvije kue, 7:24-27
"Doite k meni i ja u vas okrijepiti", 11:28-20
Usporedba o sijau, 13
Usporedbe o Bojem kraljevstvu, 13
Petrova znamenita izjava, 16:13-19
Usporedba o deset djevica, 25
Usporedba o Posljednjem sudu, 25:31-46
Veliki nalog, 28:16-20
Glavne teme
Prikladno je to je to Evanelje stavljeno prvo jer vie od ostalih povezuje Stari
zavjet s Novim. Predstavlja nam Isusa kao Mesiju, "Pomazanika" o kojemu su
govorili proroci. To je vjerojatno jedan od razloga zato je to Evanelje omiljeno.
Drugi je razlog jasna i pregledna graa, koja se usredotouje na sredinje teme
Isusova nauka. Vana je tema Crkva, velika zajednica uenika koju je Isus
osnovao.
51
MARKO
Najranije napisano Evanelje po Marku saeto je kao pokretljivo i puno akcije.
Vjerojatno je napisano kako bi pomoglo kranima uvjeriti ostale u istine o
Isusu.
Sadraj
1. dio: Dogaaji iz Isusova djelovanja, poglavlja 1 - 8:26
Priprava, 1:1-13
Isus poinje nauavati i ozdravljivati u Galileji, 3:7 - 6:13
Isus odlazi izvan Galileje. 6:14 - 8:26
2. dio: Jeruzalem i posljednji dani, 8:27 - 16:8
Priprava za trpljenje i smrt, 8:27 - 10:52
Isusovo nauavanje u Jeruzalemu, 11 - 13
Isus je pomazan; Posljednja veera, 14:1-31
Isus je uhien i izveden na suenje, 14:32 - 15:15
Isus je raspet na kri, 15:16-41
Isusov ukop i uskrsnue, 15:42 - 16:8
Uobiajeni zavretak: 16:9-19
(Nema ga u najranijim rukopisima,
a vjerojatno je poslije dodan kako
bi se ublaio nagli zavretak.)
Pisac i vrijeme pisanja
Rana predaja povezuje to Evanelje s Ivanom Markom, uenikom koji sespominje u Djelima apostolskim. Djelovao je ve od samih poetaka crkve u
Jeruzalemu. Prema predaji koju su istaknuli sami dogaaji, Markov je glavni
izvor bio apostol Petar, a Evanelje je napisano u Rimu. Markovo je evanelje
posluilo kao graa za Matejevo i Lukino. Vjerojatno je napisano izmeu 60. i
70. godine.
52
Veliki dogaaji
Ivan Krstitelj priprema put, 1
Isusovo krtenje i kunje, 1
Odabir Dvanaestorice, 3
Nahranjeno pet tisua, 6
Preobraenje, 9
Isusov slavni ulazak, 11
Posljednja veera, 14
Isus je uhien, suen i raspet, 14 - 15
Uskrsnue, 16
Poznati ulomci
Sr Radosne vijesti, 1:14-15
"Uinit u vas ribarima ljudi", 1:16-20
Oproteni grijesi: ozdravljenje uzetoga, 2:1-12
Odabir Dvanaestorice, 3:13-19
"Tko je najvei?", 9:33-37
"Pustite djeicu k meni...", 10:13-16
Bogati mladi, 10:17-31
Otkup mjesto svih, 10:42-45
Izgon trgovaca iz Hrama, 11:15-17
Najvea zapovijed, 12:28-34
Glavne teme
Dok Matejevo evanelje istie Isusa kao uitelja, Markovo ga prikazuje kao
ovjeka od djela. Evanelje se uglavnom sastoji od mnogih odjeljaka, od kojih
veina govori o onome to je Isus uinio. Izraz "i odmah" esto se rabi. Apostoli
su prikazani kao spori u shvaanju tko je Isus (to je vjerojatno znak Petrova
utjecaja na Marka). Isus nastoji ouvati svoju ulogu Mesije u tajnosti od naroda,
koji bi pogreno shvatio njezino znaenje: esto rabi naslov "Sin ovjeji" iz
Danielova vienja kad govori o sebi. Evanelje se glatko kree od Petrove
velike izjave vjere u 8. poglavlju do Isusove smrti i uskrsnua. Temeljni je
ulomak "Sin ovjeji (je doao) da dadne ivot svoj kao otkup mjesto svih!"
(10:45)
53
LUKA
Evanelje po Luki i Djela apostolska su dva odjeljka jednog djela. Luka se
prihvatio preispitivanja "sigurnost nauka" (1:4) o Isusovu ivotu i onome to je
uslijedilo oslanjajui se na predaju oevidaca. Evanelje je napisao posebice za
neidovske narode.
Sadraj
1. dio: Ivan Krstitelj i Isus, 1:5 - 4:13
Ivanovo i Isusovo roenje i djetinjstvo, 1:5 - 2:52
Djelovanje Ivana Krstitelja, 3:1-20
Isusovo krtenje, rodoslovlje i kunje, 3:21 - 4:13
2. dio: Isus u Galileji, 4:14 - 9:50
U Nazaretu i Kafarnaumu, 4:14-41
Isus nauava, ozdravljuje i poziva uenike, 4:42 - 6:16
Nauk o uenitvu, 6:17-49
Isusova udesa, nauavanje i postupanje s ljudima, 7:1 - 9:17
Petrova sveana izjava i Isusovo preobraenje, 9:18-50
3. dio: Na putu u Jeruzalem 9:51 - 19:27
Putovanje zapoinje, 9:51-62
Isus alje sedamdesetoricu, 10:1-24
Nauavanje i prijeporna pitanja, 10:25 - 11:54
Upozorenja i uvjeravanja, 12:1 - 13:17
Glavne usporedbe, 13:18-18:14
Isus s narodom, 18:15 - 19:10
Usporedba o zlatnicima, 19:11-27
4. dio: Isus u Jeruzalemu 19:28 - 23:56
Isus ulazi u grad i Hram, 19:28-48
Raspre s vjerskim prvacima, 20:1-21:4
Pouka o onome to se mora zbiti, 21:5-38
Izdaja i Posljednja veera, 22:1-38
Isusovo uhienje i muka 22:39 - 23:25
Isusova smrt i ukop, 23:26-49
5. dio: Isus je uskrsnuo, 24
54
Pisac i njegova nakana

Ve se zarana smatralo da je pisac Lukina evanelja i Djela apostolskih Luka,
lijenik, neidov, koji je pratio apostola Pavla na mnogim njegovim putovanjima
(vidi Djela). Pisao je ovjeku imenom Teofil (1:1). Djela apostolska zavravaju s
Pavlom u tamnici u Rimu, pa neki smatraju da su Lukino evanelje i Djela bili
djelomice namijenjeni pripraviti temelj za apostolovu obranu u bilo kojoj
sudskoj istrazi, to bi znailo oko 64. godine. Ali to nije sasvim pouzdano, pa je
mogue bilo koje razdoblje izmeu 60. i 85. god.
Veliki dogaaji
Anelova poruka Mariji i Isusovo roenje, 1 - 2
Isusovo krtenje i kunje, 3 - 4
Isusovo preobraenje, 9:28-36
Isusov ulazak u Jeruzalem, 20:28-40
Posljednja veera, 22:14-20
Suenje i raspee na kri, 22-23
Isusovo uskrsnue, 24
Poznati ulomci
Anelova poruka Mariji, 1:26-38
Marijin hvalospjev (Magnifikat), 1:46-55
Zaharijin hvalospjev, 1:68-79
Pastiri i aneli, 2:8-20
imunov hvalospjev (Nunc Dimittis), 2:29-32
"Na meni je Duh Gospodnji" Isus u sinagogi u Nazaretu, 4:16-21
O milosrdnom Samarijancu, 10:25-37
Marta i Marija, 10:38-42
Usporedba o bezumnom bogatau, 12:13-21
Usporedba o velikoj veeri, 14:15-24
Usporedba o izgubljenom sinu, 15:11-32
Usporedba o farizeju i cariniku, 18:9-14
Slijepi prosjak, 18:35-43
Isus i Zakej, 19:1-10
Na putu u Emaus, 24:13-35
Glavne teme
Lukino evanelje poinje i zavrava u Jeruzalemu. Mnogi njegovi najpoznatiji i
najvaniji dogaaji zbivaju se unutar Isusova posljednjeg putovanja iz Galileje u
Jeruzalem. Djela apostolska poinju u Jeruzalemu, a zavravaju u Rimu. To je
dalo konaan oblik velikoj Lukinoj temi: Isus je doao najprije idovima,
batinicima Bojeg obeanja spasenja, ali su ga odbacili, pa sada spasenje
dolazi cijelom svijetu.
To Evanelje najcjelovitije i najbolje prikazuje Isusa, a takoer sadri i druge
vane teme. Isusovo je spasenje za najpotrebitije: bolesne, drutveno izopene
i zabludjele. Isus se prisno obraa pojedincima, a sam je privren molitvi i pun
Duha Svetoga.
Luka navodi mnogo jedinstvenih usporedbi: o izgubljenom sinu, o milosrdnom
Samarijancu, o farizeju i cariniku te mnogo ivotnih prikaza kao onaj o Zakeju.
55
IVAN
Ivanovo evanelje umnogome je razliito od ostala tri: ima svoj poseban pogled
na Isusa. Poznata je pieva namjera da privue svoje itatelje vjeri. On kae:
"...Da trajno vjerujete da je Isus Mesija, Sin Boji" (20:31).
Sadraj
Proslov: Isus, Boja rije, poglavlje 1:1-18
1. dio: Sedam Isusovih znamenja, 1:19 - 12:50
Ivan Krstitelj i Isusovi prvi uenici 1:19-51
Prvo znamenje: pretvaranje vode u vino, 2:1-12
Isus u Hramu, razgovor s Nikodemom, Isus i Ivan, 2:13 - 3:36
Samarijanka, 4:1-41
Drugo znamenje: ozdravljenje inovnikova sina, 4:42-54
Tree znamenje: ozdravljenje bolesnika kod ribnjaka Bethesde, 5:1-9
Raspre s vjerskim prvacima, 5:10-47
etvrto znamenje: udesno nahranjeno pet tisua ljudi, 6:1-15
Peto znamenje: Isus hoda po moru, 6:16-21
Isus, kruh ivota, 6:22-71
U Jeruzalemu za Blagdan sjenica, 7 - 8
esto znamenje: Isus ozdravljuje slijepca od roenja, 9
Dobri pastir, 10:1-21
Raspre s vjerskim voama sedmo znamenje: uskrienje Lazara 10:22 - 11:57
Isus pomazan; ulazak u Jeruzalem, 12
2. dio: U sobi na katu i u vrtu Getsemaniju, 13 - 17
Pranje nogu, 13:1-20
Isus pouava uenike, 13:21 -16:33
Isusova molitva Ocu, 17
3. dio: Uhienje, suenje, raspee i ukop, 18 - 19
4. dio: Isus je uskrsnuo, 20-21
Prazan grob, 20:1-10
Isus se ukazuje Mariji Magdaleni, 20:11-18
Isus i Toma, 20:19-31
Isus s uenicima kraj jezera, 21
(8:1-11 - ena uhvaena u preljubu - moe pripadati negdje drugdje u
evaneljima, a tu je stavljena pogrekom prepisivaa)
Mogui pisac tog Evanelja spominje sebe jednostavno kao "uenika kojeg je
Isus ljubio". Oduvijek se smatralo da je taj uenik apostol Ivan. Kako je Ivanovo
evanelje izvor podataka o Isusu neovisno o ostalim Evaneljima, nema razloga
56
smatrati da je napisano kasnije. Tek se prije nekoliko godina poelo na to

drukije gledati, a dotad se kao vrijeme nastanka prihvaalo izmeu 90. i 100.
godine. Sada je, meutim, ocijenjeno kao mogue doba nastanka od 60. godine
nadalje.
Vani dogaaji
Isus na svadbi, 3
ena kod studenca, 4
Isus hrani pet tisua ljudi, 6
Isus ozdravljuje slijepca od roenja, 9
Isus uskrisuje Lazara, 11
Pomazanje Isusa, 12
Mesijanski ulazak, 12
Posljednja veera, 13
Isus uhvaen, osuen i smaknut, 18 - 19
Prazan grob, 20
Isus se ukazuje Tomi, 20
Poznati ulomci
"U poetku bijae Rije...", 1:1-18
"Treba se odozgo roditi", 3:1-8
"Bog je tako ljubio svijet...", 3:16-17
Isus, kruh ivota, 6:35-40
Potoci ive vode, 7:37-39
Isus, svjetlo svijeta, 8:12
"Istina e vas osloboditi", 8:31-32
"Prije nego je Abraham bio, Ja jesam", 8:56-58
"Ja sam pastir dobri", 10:1-16
Isus, uskrsnue i ivot, 11:23-27
Zrno mora umrijeti, 12:24-26
Isus pere uenicima noge, 13:1-17
Isus, put, istina i ivot, 14:1-7
Isus, pravi trs, 15:1-8
Dolazak Svetoga Duha, 16:5-15
Isusova glasovita molitva, 17:1-26
"Pasi ovce moje": Isusove rijei Petru, 21:15-19
Glavne teme
Ivan pie u uvodu da je ve od samog poetka vremena Isus Rije Boja koja je
Boji nain ophoenja sa svijetom. "Boja Rije je pojam koji ima korijen u
Starom i Novom zavjetu, a u grkoj misli je zanimljiva mjeavina tipina za to
Evanelje. Pisac eli prikazati znaenje koje je Isus imao za idove i
poznavatelje grke misli.
Ivan postavlja svoje izvjee o Isusovu ivotu u sklop od sedam "znamenja"
(udesa) i sedam Isusovih izreka ("Ja jesam"). Njegove su vodee teme svjetlo,
ivot i ljubav koju Isus donosi.
Razlika izmeu tog Evanelja i ostalih triju djelomice je pozadina ili mjesto
dogaaja. (Prva tri evanelja uglavnom opisuju dogaaje u Galileji, dok Ivan
uglavnom opisuje ona u Jeruzalemu.) Djelomice su razlike i u nainu
57
nauavanja. Nema usporedbi u Ivanu (jedino ako je "Dobri pastir" usporedba), a

Isus vodi due razgovore i govori vie nego u Mateju, Marku i Luki. Isus je
vjerojatno na poseban nain nauavao stanovnike Jeruzalema. To je Evanelje,
nema sumnje, tijekom stoljea postignulo cilj svojega pisca: pomoglo je ljudima
da vjeruju kako se vjeni ivot zadobiva vjerom i pouzdanjem u Isusa Krista.
DJELA APOSTOLSKA
Lukina Djela apostolska zaokruuju povijest Novoga zavjeta. Nastavljaju
izvjeivati o vremenu Isusova uzaaa u nebo i silaska Svetoga Duha na
Pedesetnicu te kazuju kako je kranski pokret izrastao od skupine manje od
dvije stotine vjernika do zajednice ratrkane diljem Rimskog Carstva. Kljuni je
redak: "Bit ete mi svjedoci u Jeruzalemu, u svoj Judeji, u Samariji i sve do kraja
zemlje" (1:8).
Sadraj
Uvod: Oekivanje Svetog Duha, poglavlje 1
Isus odlazi u nebo, 1:1-11
Zamjena za Judu Ikariotskoga, 1:12-26
1. dio: Evanelje u Jeruzalemu, 2:1 - 8:3
Pedesetnica, 2:1-42
Kratki prikaz prvih vjernika, 2:43-47
Svjedoanstvo Petra i Ivana, 3:1 - 4:31
ivot prve kranske zajednice, 4:32 - 6:7
Stjepan uhien, izveden pred sud i kamenovan, 6:8 - 8:3
2. dio: Evanelje se iri Palestinom, 8:4 - 9:31
Evanelje u Samariji, 8:5-25
Filip i etiopski rizniar, 8:26-40
Savlovo obraenje i upoznavanje s crkvenim prvacima, 9
3. dio: Petar otvara put misiji meu poganima, 9:32 - 12:34
Petar u Lidi i Jopi, 9:32-43
Petrovo vienje i posljedice toga, 10:1 - 11:18
Krani u Antiohiji, 11:19-30
Herod progoni krane, 12:1-24
4. dio: Pavao iri Evanelje Rimskim Carstvom, 13-28
Prvo putovanje: Pavao i Barnaba, 13 - 14
Apostolski sabor u Jeruzalemu, 15:1-35
Drugo putovanje: Pavao, Sila i Timotej, 15:36 - 18:23
Tree putovanje: Pavao (i Luka?) 18:24 - 21:16
Pavao zatvoren u Jeruzalemu i Cezareji, 21:17 - 26:32
Pavlovo putovanje u Rim, 27:1 - 28:15
Pavao u Rimu, 28:16-31
Pisac, vremensko razdoblje i mjesto zbivanja
Lijenik Luka, neidov, Pavlov prijatelj, napisao je Evanelje i Djela apostolska.
U nekim ulomcima Djela apostolskih pisac prelazi iznenada s "oni" na "mi".
Oito je bio nazoan pri mnogim dogaajima, pa zoran prikaz Pavlovih
suputnika tu bjelodano upuuje na Luku. On je vjerojatno jedini neidovski pisac
Svetoga pisma. Njegov povijesni prikaz u Djelima daje nam pojedinosti o
rimskoj carskoj upravi vjetinom pouzdana povjesniara. Dogaaji pokrivaju
razdoblje dulje od trideset godina, od Pedesetnice oko 30. god. do Pavlova
utamnienja u Rimu oko 61-63. god. Djela su vjerojatno napisana u razdoblju
58
od dvadeset godina poslije toga.

Veliki dogaaji
Uzaae, 1
Dolazak Duha Svetoga na Pedesetnicu, 2
Stjepanova obrana i smrt, 7
Savlovo (Pavlovo) obraenje, 9
Petrovo vienje, 10
Sabor u Jeruzalemu, 15
Pavlovo uhienje i suenje, 21 - 25
Putovanje u Rim, 27 - 28
Poznati ulomci
Sr Petrove vane propovijedi, 2:22-24
Kratki prikaz prvih vjernika, 2:43-47
Meusobni odnos vjernika, 4:32-35
Stjepanov govor u vlastitu obranu, 7:1-53
Crkva u Antiohiji, 12:19-26
Tamniar u Filipima, 16:22-34
Pavao u Ateni, 17:22-31
Pavlov oprotaj s efekim starjeinama, 20:17-38
Pavlova obrana pred Agripom, 26:1-29
Glavne teme
Djela opisuju prve godine irenja kranstva. Opetovano se govori da
kranstvo ne znai opasnost za rimsku vlast: svaki put v izbijaju nemiri koje
potiu idovi ili ostali protivnici krana. Rimljani su trebali kranstvo vidjeti
kao pravo ispunjenje judaizma. Luka to sasvim jasno prikazuje: irenje
kranstva je po sili Bojega Svetog Duha. Ljudski uzevi, sredinji su likovi
Petar i Pavao. Takoer se vidi da je odskona daska misiji meu poganima bila
Crkva u Antiohiji, a ne u Jeruzalemu. Lukin je prikaz sasvim jasan: Evanelje
Isusa Krista ima mo promijeniti ivote ljudi. Ispunjena njegovim Duhom,
skupina obinih ljudi osposobljena je da "okrene svijet naglavce."
59
POSLANICE
RIMLJANIMA
Od dvadeset jedne novozavjetne poslanice, trinaest se pripisuje apostolu Pavlu.
Daju pronicljiv uvid u vjeru i ivot Crkve u prvim godinama njezina postojanja.
Pavlova Poslanica Rimljanima stoljeima je najvie od svih utjecala na
kransku misao. Sadri zapis Evanelja koje je Pavao propovijedao.
Sadraj
Uvod: Pozdrav, molitva i predstavljanje, poglavlje 1:1-15
1. dio: Evanelje Isusa Krista, 1:16 - 8:39
Kratki iskaz glavne teme, 1:16-17
Opa potreba za spasenjem: svi su zgrijeili, 1:18 - 3:20
Bog ispunja nau potrebu kroz vjeru u Isusa, 3:21 - 4:25
Opravdanje po vjeri, 5
Novi ivot u Isusu Kristu, 6 - 8
2. dio: Boji naum s Izraelom, 9 - 11
3. dio: Kranski nain ivota, 12:1 - 15:13
Meukranski odnosi, 12
Dunosti prema dravnoj vlasti i ostalim ljudima, 13
Pitanja kranske savjesti, 14:1 - 15:13
Zakljuak: Posljednje napomene i pozdravi, 15:14 - 16:27
Pavlovi razlozi pisanja, 15:14-33
Pozdravi i preporuke, 16:1-24
Na kraju: hvalospjev, 16:25-27
Vrijeme pisanja i mjesto zbivanja
Pavao je vjerojatno napisao to pismo za vrijeme drugog posjeta Korintu u Grkoj
oko 57. god. Kanio je posjetiti krane u Rimu pa je napisao iskaz svojeg
vjerovanja kao pripremu za taj susret. Okolnosti su, meutim, odgodile njegov
posjet i na posljetku je u Rim stigao kao zatoenik. Njegova poslanica otkriva
naprednu i postojanu kransku zajednicu u prijestolnici Rimskoga Carstva.
Poznati ulomci
Evanelje - sila Boja, 1:16-17
Boja milost za nau potrebu, 3:23-24
Opravdani vjerom, 5:1
Plaa grijeha i dar ivota, 6:23
Novi ivot slobode, 8:1-2
Nita nas nee rastaviti od ljubavi Boje u Kristu, 8:35-39
rtva iva - pravi prinos Bogu, 12:1-2
Poticaj Svetoga pisma, 15:4-6
Poruka
Pavao postupno otkriva sredinju poruku Evanelja. Svatko je zgrijeio pa stoga
svatko treba Boga da ga spasi: Isus je umro za svakoga; po Isusu Bog nas je
izmirio sa sobom. To je besplatni dar koji se prima vjerom. To je Radosna vijest
koja je promijenila ivote milijuna ljudi u svijetu, a Pavlove rijei na posljetku
prikazuju kako se u ivotnoj svagdanjici ivot ovjeka mijenja vjerom u
Evanelje.
60
PRVA POSLANICA KORINCANIMA

Pavao je osnovao crkvenu zajednicu u Korintu. Oalostilo ga je kad je uo za
podjele, neslaganja i nemoralno ponaanje. U toj poslanici odgovara na njihove
tekoe i postavljena mu pitanja.
61
Sadraj
Uvod: Pozdravi i zahvaljivanje, poglavlje 1:1-9
1. dio: Podjela unutar Crkve, 1:10 - 4:21
Mudrost Boja, 1:10 - 2:16
Zajednika izgradnja na jednom temelju, 3
Prave sluge Isusa Krista, 4
2. dio: Spolna istoa, brak i samaki ivot, 5 - 7
Opasnost od nemorala meu kranima, 5
Krani se trebaju suzdrati od svjetovnih sudova, 6:1-11
Ispravno postupanje sa svojim tijelom, 6:12-20
Pitanja o braku, 7
3. dio: ivot u poganskom drutvu, 8:1 - 11:1
Smije li kranin jesti hranu rtvovanu idolima, 8
Pavao kao primjer, 9
Posluati kransku savjest, 10 - 11:1
4. dio: Pravo kransko bogotovlje, 11:2 - 14:40
ena treba u crkvi pokrivati glavu velom, 11:2-16
Gospodnja veera, 11:17-34
Duhovni darovi u kranskoj zajednici, 12
Ljubav je prva, 13
Primjena duhovnih darova u javnom bogotovlju, 14
5. dio: Uskrsnue, Kristovo i nae, 15
Zakljuak: Posljednje upute, 16
Skupljanja milostinje za krane i blinje, 16:1-4
Pavlove nakane, 16:5-12
Osobne poruke i pozdravi, 16:13-24
Vrijeme i mjesto pisanja
Pavao je boravio u Korintu osamnaest mjeseci tijekom 50-51. godine. Poslije,
kad je vjerojatno prolazio neke potekoe u Efezu, primio je vijesti koje su ga
potaknule da napie to pismo. Ono se odnosi na razdoblje izmeu 54. i 57.
godine.
Poznati odlomci
Nauk o Kristu raspetomu, 1:18, 23-25
Vi ste Boja graevina, 3:10-15
"Pretvorio sam se u roba svima", 9:19-22
"Ovo je tijelo moje...", kruh i vino, 11:23-25
"Vi ste tijelo Kristovo, a pojedinci udovi...", 12:27-31
"Kad bih ljudske i aneoske jezike govorio, a ljubavi ne bih imao...",
ljubav je najvei dar, 13:1-13
injenice o Kristovu uskrsnuu, 15:20-21
"Gdje je, smrti, tvoj alac?" Pobjeda nad smrti, 15:51-57
Glavne teme
Korintski su krani u najveoj mjeri bili mjeovita skupina, rasno i drutveno:
grad se nalazio na raskriju trgovakih putova gdje su ivjeli razni ljudi. Kao to
se esto dogaa na takvim mjestima, vladao je nemoral, to je utjecalo i na
neke krane. Drugi su opet podlegli oholosti u svojoj duhovnoj mudrosti. Pavao
se stoga morao baviti potekoama obinih, pogreivih ljudi koji su pokuavali
ivjeti novim ivotom u zajednici, ba kao to mnogi krani otad pokuavaju.
Postavio je naela ispravnog ivljenja za sljedbenike Isusa Krista.
62
DRUGA POSLANICA KORINCANIMA

To pismo, vie od bilo kojega drugoga, otkriva duu apostola Pavla. Izraz je
njegove duboke osobne brige za mlade crkve. Pie o tekoama kroz koje je
morao proi u svojoj kranskoj slubi i njegove povlatenosti to je pozvan da
djeluje za Krista.
Sadraj
Uvod: Pozdravi i osobna objanjenja, poglavlja 1:1 - 2:13
Pozdrav i zahvala Bogu, 1:1-7
Pavlova kretanja i nakane, 1:8 - 2:4; 2:12-13
63
Kako postupiti s uvrediteljem, 2:5-11

1. dio: Prednost sluenja Isusu Kristu, 2:14 - 6:10
Prava duhovna sluba, 2:14 - 4:15
ivjeti u svjetlu vjenosti, 4:16 - 5:10
Kristovi poslanici, 5:11-21
Cijena kranske slube, 6:1-10
2. dio: Osobna poruka Korinanima, 6:11 - 7:16
Opomena crkvi, 6:11 - 7:1
Pavao ohrabren njihovim odgovorom, 7:2-16
3. dio: Dareljivost prema kranima u Judeji, 8 - 9
4. dio: Pavlova apostolska sluba, 10:1 - 13:10
Zavretak: zadnje preporuke i blagoslov, 13:11-14
Vrijeme i razlozi pisanju
Pavao je, ini se, pisao to pismo iz nekoga grada u Makedoniji, rimskoj pokrajini
u sjevernoj Grkoj, s glavnim gradom Filipima, vjerojatno godinu ili dvije nakon
svojega prvog pisma. ini se da svojim molbama i opomenama Crkvi nije nita
postignuo pa ih je nakratko ponovno posjetio i poslao im drugo pismo. Konano
ga je prijatelj Tit izvijestio da su Korinani dirnuti njegovim opomenama i
molbama, pa je to pismo Pavlovo zahvaljivanje. Ipak se jo trebao pozvati na
svoja prava da ih ukori kad je potrebno, pa se poziva na svoju ovlast, to je
opisano u poglavljima 10 - 13.
Poznati ulomci
"Slovo ubija, a Duh oivljuje", 3:5-6
Biti sve sliniji Isusu, 3:17-18
"Ako je tko u Kristu, on je novi stvor", 5:17-21
Pavlove tekoe, 6:4-10
"Bog ljubi vesela darivaoca". Kranska dareljivost, 9:6-10
Blagoslov, 13:13
Glavne teme
Jezgra tog pisma i ono to ga ini tako vanim za krane Pavlov je nauk o
onome prijeko potrebnome da bi netko bio sluga Isusa Krista. To nema nikakve
veze s pozivanjem ljudi na obdravanje niza propisa. Djelotvornost dolazi od
Svetoga Duha, a cilj je da se ljudi pomire s Bogom kroz Isusa Krista. Kada se to
dogodi, mukarci i ene postaju novi ljudi (5:17), osposobljeni od Boga da ive
potpuno novim ivotom.
POSLANICA GALAANIMA
Ta je poslanica napisana da se suprotstavi opasnoj zabludi: miljenju koje su
zastupali neki krani iz idovstva, naime, da se ovjek spasi, treba se dati
obrezati i obdravati Mojsijev zakon. Pavao je to vidio kao prijetnju temeljnim
naelima kranskog Evanelja.
Sadraj
Uvod: Pozdravi; Evanelje je samo jedno, poglavlje 1:1-10
1. dio: Pavlove ovlasti kao apostola, 1:11-2:10
Pavlovo poetno kransko iskustvo i punomo, 1:11 - 2:10
Neslaganje s Petrom, 2:11-14
2. dio: Zakon ili vjera, 2:15 - 4:31
64
ivjeti po vjeri, 2:15-21

Razlozi zato se ovjek ne moe opravdati Zakonom, 3:1-14
Svrha Zakona, 3:15-25
Djeca Boja po vjeri, 3:26-4:7
Prituba Galaanima, 4:8-20
Alegorija slobode, 4:21-31
3. dio: Sloboda Evanelja, 5:1 -6:10
Vjera i ljubav, 5:1-15
Duh i Zakon, 5:16-26
Svagdanji kranski ivot, 6:1-10
Dodatak pismu: Pavlov vlastoruni priziv, 6:11-18
Vrijeme pisanja
Pavao je tu poslanicu napisao vjerojatno malo prije sabora u Jeruzalemu, koji je
sazvan upravo zbog njezine sredinje toke. To daje priblino vrijeme izmeu
47. i 48. godine i oznauje je najranijom Pavlovom poslanicom. Ali je takoer
mogue, budui da onaj problem nije rijeen, da ju je napisao poslije, priblino
razdoblju pisanja Poslanice Rimljanima koja obuhvaa istu temu, izmeu 54. i
57. godine. Rimska pokrajina Galacija moda je dananje podruje sjeverne
Turske (tad bi to ilo u prilog kasnijem pisanju: Pavao nije onamo doao jo 48.
god.) ili na mnogo ire podruje koje obuhvaa gradove poznate iz Djela
apostolskih kao to su Antiohija u Pizidiji i Listra.
Poznati ulomci
ivot u vjeri, 2:19-21
"Svi smo jedan u Kristu Isusu", 3:28
"Bog posla svoga Sina", 4:4-5
Sloboda, 5:1
Plod Duha, 5:22-23
Poruka
Pavao je krajnje nepopustljiv: ne treba obdravati Mojsijev zakon da se ovjek
spasi. Zato se to toliko istie? Jer Krist je po svojoj zastupnikoj smrti za nas
uinio sve to je bilo potrebno da nas izmiri s Bogom. Pavao se slui svojom
apostolskom ovlasti da osudi svaki nauk koji potkopava vjeru u Krista.
POSLANICA EFEANIMA
Ova poslanica ima uzvienu temu: Boja je nakana "obuhvatiti pod jednu glavu
u Kristu sve to je na nebesima i to je na zemlji" (1:10).
Sredite tog
jedinstva mora biti kranska crkva, koje zajednitvo ima najveu vanost.
Sadraj
Uvod: Poglavlje 1:1-2
1. dio: Boji veliki naum o jedinstvu, 1:3 - 3:21
Jedinstvo stvaranja i punina Krista, 1:3-23
ivot u Kristu, 2:1-10
idovi i pogani u Kristu su jedno, 2:11-22
Pavlova uloga u objavi Bojeg nauma, 3:1-13
Molitva da se upozna Boja ljubav, 3:14-21
2. dio: Kranski zajedniki ivot, 4:1 - 6:20
Zajedno kao Kristovo tijelo, 4:1-16
65
Svagdanji ivot krana, 4:17 - 5:20

Muevi i ene, djeca i roditelji, robovi i gospodari, 5:21 - 6:9
Bojna oprema Boja, 6:10-20
Posljednji pozdravi, 6:21-24
Vrijeme pisanja i na koga je naslovljena
Poslanica Efeanima jedna je od etiriju koje je Pavao napisao za vrijeme svojeg
suanjstva u Rimu, ranih 60. godina. (Ostale su Filipljanima, Koloanima i
Filemonu.) Bila je to okrunica skupini crkava oko Efeza u podruju dananje
zapadne Turske.
Poznati ulomci
Boji veliki naum, 1:9-12
Milou spaeni, po vjeri, 2:8-10
Pavao usrdno moli za ljubav, 3:14-21
Rast do Kristove mjere, 4:12
Uzvieni zahtjevi za brak, 5:25-33
"Obucite se u bojnu opremu Boju", 6:10-17
Poruka
Sredinja tema Poslanice Efeanima (jedinstvo svega u Kristu) svojstvena je u
svim Pavlovim poslanicama. Vjerojatno mu se oblikovala u mislima za vrijeme
njegova suanjstva. Njome se slui da prikae vanost svakog oblika
kranskog jedinstva: unutar Crkve, izmeu idova i pogana, u braku i obitelji,
u radnim odnosima. Takvim e se jedinstvom postignuti Boji opi naum ljubavi.
FILIPLJANIMA
Pavlova je poslanica crkvi u Filipima proeta ljubavlju i radou.
Sadraj
Pozdrav, zahvala i molitva, poglavlje 1:1-11
to je Pavao doivio i koja mu je nada, 1:12-26
ivjeti kako je ivio Isus (ili ivjeti prema Isusovu uzorku), 1:27-2:18
Dvojica Pavlovih prijatelja, 2:19-30
Dobitak i gubitak, 3
Opomene i zahvalnost za brigu i darove, 4:1-20
Zakljuni pozdravi, 4:21-23
Kad je pisana i na koga je naslovljena
Crkvu u Filipima je Pavao osnovao meu prvima kad je zakoraio na tlo Europe.
Luka, lijenik koji je pratio Pavla te sastavio Evanelje i Djela apostolska, bio je
u bliskoj vezi s tom crkvom u izrazito rimskom gradu sjeverne Grke. Ta se
Pavlova poslanica obino smatra jednom od etiriju nastalih za njegova
suanjstva u Rimu poetkom ezdesetih godina. Neki je, meutim, radije
smjetaju u vrijeme zatoenitva u Efezu oko 54. god.
66
Poznati ulomci
Bog dovrava ono to zapone, 1:4-6
"ivjeti je Krist" (Duda), 1:20-24
Poniznost i veliina Isusa, 2:5-11
Dobitak i gubitak, 3:4-11
Cilj i nagrada, 3:12-14
Mir Boji, 4:4-7
"to je god istinito ..." (Duda), 4:8
Jak u Kristu, 4:11-13
Glavne teme
Posebni razlozi Pavlova pisanja te poslanice bili su darovi koje su mu Filipljani
poslali i njegova elja da im preporui Epafrodita. Koristi se, meutim, prilikom
da izrazi svoje zadovoljstvo njihovim napretkom. Pa makar je Pavao osjeao da
mu je smrt jako blizu, neprestano rabi rijei "radost" i "radujte se". Vjerojatnost
smrti tjera ga da napravi pregled ivotnih vrijednosti i svega to smatra
vanim.
KOLOANIMA
Veliina i vrhovnitvo Isusa Krista sredinji je predmet te poslanice, a zadire u
sve o emu Pavao pie.
Sadraj
Pozdrav i zahvala, poglavlje 1:1-8
Vrhovnitvo Kristovo, 1:9 - 2:10
Krivi nauk, 2:11-19
Novi ivot u Kristu, 2:20 - 4:6
Zakljuni pozdravi, 4:7-18
Kada je pisana i na koga je naslovljena
Koloanima je gotovo bez sumnje jedna od etiriju poslanica koju je Pavao
napisao dok je bio suanj u Rimu poetkom ezdesetih godina, uz Efeanima,
Filipljanima i Filemonu. On osobno nije nikada posjetio grad Kolose, koji lei oko
160 km istono od Efeza u dananjemu zapadnom dijelu Turske. O tamonjoj je
crkvi, meutim, uo od njezina osnivaa Epafre, koji je vjerojatno postao
kraninom u vrijeme Pavlova boravka u Efezu.
Poznati ulomci
67
Veliina Kristova, 1:15-20

"Ako ste uskrsli s Kristom", 3:1-4
"to god inite, Gospodinu Kristu sluite", 3:23-24
Glavne teme
Za vrijeme svojeg zatoenitva u Rimu, Pavao je bio posve zaokupljen
Kristovom veliinom. Ona je kljuna tema Poslanice Efeanima i Koloanima.
Postoji poseban razlog zato se u toj poslanici usmjeruje na taj predmet. Epafra
mu je rekao o ozbiljnim zabludama meu kranima u Kolosima. Smatrali su da
posjeduju tajno znanje, viu misao, a to je potkopalo Isusov poloaj kao jedinog
"posrednika" izmeu ljudi i Boga, pa su postali podloni naredbama i propisima.
Pavao se ne spori oko sitnica. Pribavlja nepobitan odgovor. Treba im samo Isus
Krist da ih pomiri s Bogom i upravlja im ivotom, "budui da u njemu stanuje
stvarno sva punina boanstva" (2:9).
PRVA POSLANICA SOLUNJANIMA

Pavlova prva poslanica kranima u Solunu odie silnim hrabrenjem. Pavao je
ohrabren njihovom vjerom pa ih eli jo vie poticati.
Sadraj
Pozdrav, poglavlje 1:1
Pavao hrabri krane, 1:2 - 3:13
Svagdanji kranski ivot, 4:1-12
Treba biti spreman za Kristov povratak, 4:13 - 5:11
Posljednje pouke i pozdravi, 5:12-28
Kada je pisano i na koga je naslovljeno
Pavao, Sila i Timotej posjetili su Solun, glavni grad rimske provincije Makedonije
u sjevernoj Grkoj, u vrijeme drugoga misijskog putovanja. Posjet je bio kratak
jer su naili na estoko protivljenje tamonjih idova. Pavao nije nita uo o
onima koji su odgovorili na njegovo propovijedanje i postali kranima sve dok
mu Timotej nije donio dobre vijesti nakon boravka u Korintu 50. ili 51. godine.
Odmah im je pisao. To je najstarija Pavlova poslanica, osim ako se prihvati
ranije datiranje Poslanice Galaanima.
Poznati ulomci
Nova privrenost, 1:9-10
68
Kristov obeani povratak, 4:15-18

Blagoslov, 5:23-24
Poruka
Vijesti da su Solunjani veoma napredovali nakon tek kratkog navijetanja,
obnavlja Pavlovu osobnu vjeru i ispunja ga radou. Glavna mu je poruka da
nastave kako su zapoeli i da napreduju. Oko Isusova povratka na svijet,
temeljnoga u ranocrkvenom navjetanju, poela su se postavljati razna pitanja.
Pavao ponavlja mnoge Isusove rijei o tome, pa ih odvraa od jalova
nagaanja. Umjesto toga, savjetuje im da cijelo bie "sauvaju besprijekornim
za dolazak Gospodina naega Isusa Krista" (5:23), bez obzira na to kad e se to
dogoditi.
DRUGA POSLANICA SOLUNJANIMA

Solunski su krani pogreno shvatili ono to je Pavao pisao u svojoj prvoj
poslanici o Kristovu ponovnom dolasku. Druga ih poslanica i vie nego iscrpno
izvjeuje o onome to e se zbiti.
Sadraj
Pozdrav i pohvala kranima, poglavlje 1
Prije Kristova povratka nastat e dani zla, 2:1-12
Pavao uvjerava i ohrabruje krane, 2:13 - 3:5
Svrhovit kranski ivot, 3:6-15
Vlastitom rukom potpisuje poslanicu, 3:16-18
Poruka
Pavao je tu poslanicu vjerojatno napisao ubrzo nakon prve, dakle 51. god.
Krani su, ini se, bili smeteni glede Kristova povratka, djelomice kao
posljedice tobonje objave onih koji pribjegavaju krajnostima (2:2). Oni su
mislili da se Isus ve vratio, meutim, Pavao objanjava da se najprije moraju
pojaviti sile zla i posebno "ovjek grijeha". Ponovno istie da iekivanje
Kristova povratka ne bi smjelo iskriviti svagdanje navike u ivotu kranina.
69
PRVA POSLANICA TIMOTEJU

Timotej je prihvatio velike dunosti kad ga je razmjerno jo mladog i plahog
Pavao uzeo za suradnika. U toj se poslanici navodi kao predstojnik crkve u
Efezu. Pavao ga pouava i ohrabruje u njegovoj slubi za Isusa Krista.
Sadraj
Pozdrav, poglavlje 1:1-2
Krivi nauk, 1:3-11
Pavao i Timotej, 1:12-20
Molitva i bogosluje, 2
Crkveni voe, 3
Kako se suprotstaviti krivom uenju, 4
Pomagati osobama razne dobi i poloaja, 5:1 - 6:2
Pravo bogatstvo, 6:3-10
Osobni savjeti, 6:11-21
Vrijeme pisanja
1 i 2 Timoteju i Titu - poznate kao "pastoralne" - tijesno povezuje nain i
predmet pisanja. Neki se navedeni dogaaji teko uklapaju u ono to Djela
apostolska govore o Pavlovu ivotu jer iznose da je Pavao nakon putanja iz
kunog pritvora u Rimu krenuo na daljnje putovanje, pa je onda ponovno
utamnien (okolnosti 2 Timoteju). To je neke navelo na pomisao da te poslanice
nisu Pavlove, ve su napisane poslije, na temelju nekih dijelova Pavlovih
poslanica. Njihov je nauk, dakako, u skladu s onim koji poznajemo kao Pavlov.
Poznati ulomci
"Krist Isus doe na svijet da spasi grenike", 1:15
70
"Vjera je velik izvor dobitka ako je duh zadovoljan s onim to ima", 6:6
"Pohlepa za novcem je izvor svih zala", 6:10
Glavne teme
Pastoralna su pisma uvijek posebno cijenili oni pozvani da upravljaju crkvom ili
imaju u njoj neki poloaj. U tom se pismu pomnije razrauje znaaj osobe za
kransku slubu i najuspjeniji nain odravanja odnosa s razliitim skupinama
ljudi unutar crkve. Pisac takoer upuuje kako se najbolje suprotstaviti krivom
uenju u crkvi time to se pomnjivo i temeljito iznese nauk o istinitoj kranskoj
vjeri.
2 TIMOTEJU
U oekivanju izvrenja smrtne presude svakog trenutka, Pavao ohrabruje
Timoteja da ustraje u svojoj slubi, uzimajui njegov ivot za primjer.
Sadraj
"Zahvaljujem Bogu", 1:3-18
Radnik za Isusa Krista, 2
Teka vremena u budunosti, 3
Zakljune upute i pozdravi, 4
Vrijeme pisanja
Ako je to Pavlovo pismo (vidi 1 Timoteju), tada je ono posljednje koje je
napisao. Utamnien je u Rimu i prema predaji ondje je umro, vjerojatno u
vrijeme progona krana za rimskog cara Nerona 64. godine.
Poznati ulomci
Bog je dao duha snage, 1:7 Pismo od Boga nadahnuto, 3:15-17 "Plemenitu sam
borbu izvojevao...", trka i nagrada, 4:6-8
Poruka
Pavao je s mnogoime bio zadovoljan u vrijeme svoje dugogodinje slube, ali
je pomislio da e njegovi nasljednici, meu kojima i Timotej, morati proi kroz
tea vremena. Ipak, ne ali ni za im i pun je zahvalnosti Bogu. Njegov je savjet
Timoteju duboko duhovan i istodobno posve konkretan.
71
TITU
Pismo predstojniku crkve na Kreti. Mnogo e ovisiti o kakvoi voa u mladim
crkvama koji su primili upravljanje nakon apostolskog doba, pa se Pavao trsi i
daje sve od sebe savjetujui Titu.
Sadraj
Crkveni starjeina kakav je potreban mjesnoj crkvi, 1:5-16
to i kako pouavati, 2
Svrhovit kranski ivot i njegov temelj, 3:1-11
Posljednje upute, 3:12-15
Vrijeme pisanja
Poslanica Titu pripada "pastoralnim pismima", ali nije posljednja napisana (vidi:
1 Timoteju).
Poznati ulomci
Evanelje u malome, 3:4-7
Poruka
Slino 1 i 2 Timoteju, ta se poslanica bavi znaajkama kranskih starjeina i
zadaama njihove slube. U samoj sri tih pomnih uputa nalazimo najvrsnije i
najljepe poruke Evanelja koje je Pavao propovijedao (3:4-7).
72
POSLANICA FILEMONU
To kratko osobno pismo vjerojatno je nosio, uz Poslanicu Koloanima, Epafra
kad se vraao iz posjeta Pavlu koji se nalazio u kunom pritvoru u Rimu.
Filemon je bio predstojnik crkve u Kolosima. Jedan od njegovih robova, Onezim,
pobjegao je u Rim, susreo Pavla i postao kraninom. Pavao ga alje natrag s
tim toplim i obzirnim pismom, prepustivi ga kao brata u Kristu na milost
njegovu gospodaru.
Nigdje se u Pavlovu pismu otvoreno ne osuuje ropstvo, koje je inae bilo
rasprostranjeno u Rimskome Carstvu. Ali je vjerojatno potkopavano iznutra,
osobito u ovome pismu.
Kako moe neki ovjek, a posebno brat u Kristu, biti vlasnik drugog ovjeka?
73
POSLANICA HEBREJIMA
Velika tema tog pisma upuenoga Hebrejima jest: Isus je dovrio sve to je
Stari zavjet zapoeo. Puna je starozavjetnih navoda.
Sadraj
Uvod: Isus je ispunio Boje otkrivenje, poglavlje 1:1-3
1. dio: Isus Krist je uzvieniji od bilo kojega drugog stvora, 1:4-14
Isus je vei od anela, 1:4-14
Isus nam je otvorio pristup spasenju, 2
Isus Krist uzvieniji od Mojsija, 3:1 - 4:13
Isus je uzvien Veliki sveenik, 4:14 - 7:28
Isus je sklopio uzvieniji Savez i prinio uzvieniju rtvu, 8-10
2. dio: Vjera i ustrajnost, 11-12
Starozavjetni junaci vjere, 11
Izdrati Boju stegu, 12:1-11
Kraljevstvo koje se ne moe uzdrmati, 12:29
Zakljuak: Posljednje opomene, molitva i pozdravi, 13
Tko ju je napisao, kada i kome
To je zagonetna knjiga Novoga zavjeta. Bez naznake je imena pisca. Stoljeima
se smatralo da je pisac Pavao, ali danas to vie nitko ne misli jer su joj stil i
misao posve drukiji od Pavlova. Unato raznim zanimljivim teorijama, pisac je
nepoznat. Uglavnom, pisana je judeokranima, ali gdje su ivjeli? Sve upuuje
na to da to nije Jeruzalem. Neki spominju Rim, ali pouzdano se ne zna.
Jedan imbenik upuuje na prilino ranije doba: nema ni spomena o padu
Jeruzalema i Hrama u ruke Rimljana 70. god., to bi svakako bilo spomenuto da
se ve zbilo. Stoga je vjerojatno napisana prije toga.
Poznati ulomci
Isus Krist, Boja konana objava, 1:1-3
Na suosjeajni Veliki sveenik, 4:14-16
Kristova velika rtva zauvijek, 10:11-14
"Vjerom...", 11
"Zaetnik i zavritelj vjere, Isus", 12:1-3
"Isus Krist isti je juer i danas i zauvijek e biti isti", 13:8
74
Veliki pastir, 13:20-21

Glavne teme
Judeokranska skupina vjernika, koja je primila tu poslanicu, suoavala se sa
suprotnostima pa je bila u napasti da se vrate na idovstvo. Pisac rabi nekoliko
snanih dokaza kako bi ih nagovorio da ustraju. Isus je iznad svake
starozavjetne zasade ili obiaja. On je, zapravo, ispunio sve to je Zakon
nagovijetao. Starozavjetni su junaci, suoeni s mukama, dali vrhunski primjer
vjere, a Isus je sam pretrpio najvie. Okrenuti se od Krista znai suoiti se s
Bojim sudom. Ta velika poslanica povezuje Stari s Novim zavjetom te upuuje
na jedinstvo Biblije.
JAKOVLJEVA POSLANICA
Posve praktina poslanica o vanosti uzornog ponaanja. Slinija je Propovijedi
na gori od bilo kojeg dijela Novoga zavjeta, a odjek je knjievnog stila kojim su
napisane Izreke u Starome zavjetu.
Sadraj
Djela, ne rijei, poglavlje 1
Potreba izbjegavanja drutvenih predrasuda, 2:1-13
Vjera i djela, 2:14-26
Zauzdavanje jezika, 3:1-12
Nebeska mudrost odozgo, 3:13-18
Boji put ili put ovoga svijeta, 4:1 - 5:6
Strpljivost i molitva, 5:7-20
Tko ju je napisao i kome je upuena
Poslanica je upuena svem Bojem narodu "rasijanome meu poganima" (1:1).
Teko se iz toga moe naslutiti za to se prvotno rabila. Mnogi smatraju da je
napisana rano u prvome stoljeu. Pisac je Jakov, ali koji? Najee se smatra da
je to Jakov, "Isusov brat", koji se spominje u Djelima kao jedan od crkvenih
prvaka u Jeruzalemu i kao onaj koji je vidio uskrslog Isusa (u 1 Korinanima).
Ipak, to nije sasvim pouzdano.
Poznati ulomci
Sluanje i izvravanje, 1:22-25
Vjera i djela, 2:26
Mudrost koja dolazi od Boga, 3:17-18
Molitva s vjerom i kransko ozdravljenje 5:14-16
Glavne teme
Poslanica pokriva iroko podruje praktinoga kranskog ivota. Istie da se
obveza mora odnositi na svako podruje ivota. Krani trebaju izbjegavati
dvostruke uzore te pokazivati estitost u svemu: molitvi, poslunosti Bojoj
rijei, a ne samo sluanju, djelima, a ne smo razumskoj vjeri, zauzdavanju
jezika, izbjegavanju drutvene ili socijalne nepravde. Sadri i kratak i vaan
ulomak o kranskom iscjeljivanju (5:14-16).
75
PRVA PETROVA POSLANICA

Poslanica je trebala pripraviti krane za oekivano progonstvo. Petar je vrst u
nadi.
Sadraj
Uvod, poglavlje 1:1-2
Vjera, nada i ispravan ivot, 1:3 - 2:3
Izabrani narod, 2:4-10
Primjer Kristova trpljenja, 2:11-25
ene i muevi, 3:1-7
Trpljenje zbog pravednosti, 3:8 - 4:19
Savjet Bojem narodu, 5:1-11
Pozdravi na zavretku pisma, 5:12-14
Petar je bio prvi meu apostolima, pa je postao predvodnikom prvih krana.
Ovu je poslanicu vjerojatno napisao u Rimu ("Babilon" u 5:13), moda u vrijeme
Neronova progona krana 64. god. Namijenjena je kranima u
sjeverozapadnom dijelu Male Azije.
Glavne teme
Poslanica odie Petrovom radou to pripada Isusu Kristu, koju nijedno
trpljenje ne moe uzdrmati. Posve je uvjeren u Kristovu smrt za nas, u njegovo
uskrsnue i budui dolazak. Vjeruje da trpljenje moe biti kunja u kojoj se vjera
proiava. Ipak, ta zabrinutost ne odnosi se samo na to da se to trpljenje
preivi, ve Petar daje upute za isticanje i poboljanje odlika kranskog ivota
u zajednici.
76
DRUGA PETROVA POSLANICA

Poslanica je napisana da pobije nauk onih koji su nauavali da udoree za
krane nije bitno te da se Isus Krist nee vratiti.
Sadraj
Poznavanje Boga i njegove poruke, poglavlje 1
Lani uitelji, 2
Isusov je povratak siguran, 3
Pisac se predstavlja kao imun Petar. Meutim, postoji opravdana sumnja je li
to doista bio Petar, a smatra se da je napisana krajem prvog ili ak poetkom
drugog stoljea. Oita je razliitost misli i prikaza od onih u Prvoj poslanici, pa
je dugo potrajalo da bude prihvaena u ranoj Crkvi. Drugo poglavlje je gotovo
istovjetno Judinoj poslanici. Ipak, navod o Isusovu preobraenju (1:16-18),
primjerice, dokazuje suprotno.
Poruka
Usredotoiti se na pravu spoznaju Boga i ivjeti kao oni koji oekuju povratak
Isusa Krista. To su pieva protusredstva za pokvarena i lana uenja koja su
potkopavala vjeru krana kojima je ovo pismo bilo upueno.
77
PRVA IVANOVA POSLANICA

Pisana kranima koji su bili smueni krivim naukom, ta ih poslanica nastoji
uvrstiti izloivi im tri ispita prave kranske vjere.
Sadraj
Postavljanje teme, poglavlje 1:1-4
Svjetlo i tama: prva dva ispita, ivjeti u svjetlu i ljubiti brau, 1:5 - 2:17
Istina i lai: trei ispit, vjerovati da je Isus Krist, Boji Sin stvarno ljudsko bie,
2:18 - 4:21
Pobjeda vjere, 5:1-12
Upute na zavretku, 5:13-21
Misli i nain obrazlaganja veoma su bliski Ivanovu evanelju, pa se ta poslanica
obino pripisuje istom piscu (vidi: Ivanovo evanelje).
Nije, meutim, sigurno to je napisano prvo, niti se mogu odrediti krani
kojima je bila upuena.
Poznati ulomci
ivjeti u svjetlu, 1:5-10
Ljubav Boja i naa, 4:7-12
ivot u Bojem Sinu, 5:10-12
Glavne teme
Ivanovo je evanelje napisano da privede ljude vjeri (Ivan 20:31). Ta je
poslanica napisana da utvrdi vjeru onih koji ve vjeruju (5:13). Krivo
nauavanje uvijek vodi do zbrke, a pisac prieljkuje da vidi krane
nepokolebljivih i nepomuenih u misli i osjeaja. Njegova tri ispita razotkrivaju
samu narav krivog uenja, a mogu se primijeniti na sva vremena. ive li oni koji
tvrde da pripadaju Kristu estitim i otvorenim kranskim ivotom (npr. 1:5-10)?
Pokazuju li pravu kransku ljubav (npr. 4:7-12)? I vjeruju li da je Isus bio ujedno
Boji Sin i stvarno ljudsko bie (npr. 4:2-3)? Slino Ivanovu evanelju, nema
izrazitog ni logikog slijeda misli: pisac slae svoje misli oko tri upita, jasno ih
razlae pa ih nanovo postavlja na razliite naine.
78
DRUGA I TREA IVANOVA

Te male poslanice, najkrae knjige u Bibliji, oito potjeu od iste osobe koja je
napisala i Prvu Ivanovu. Druga se Ivanova obraa "izabranoj Gospoi i njezinoj
djeci", to je zapravo drugaiji nain da se kae "Crkvi i njezinim lanovima".
Sadri Ivanov poznati naglasak na ljubav i drugo pozivanje na isto lano uenje
kao u Prvoj Ivanovoj poslanici. Trea je Ivanova napisana crkvenom starjeini
Gaju, kojega se upozorava i daju mu se upute u vezi maloga mjesnog tiranina.
JUDINA POSLANICA
79
To kratko pismo Jude, brata Jakovljeva (Marko 6:3), usredotouje se na jaanje

krana da se odupru lanim uiteljima. Vrlo slina Drugoj Petrovoj u drugom
poglavlju, poslanica obiluje navodima iz Staroga zavjeta i ostalih idovskih
zapisa. Zakljuuje omiljenom molitvom, hvalospjevom Bogu (reci 24 i 25).
OTKRIVENJE
To je posebna knjiga Novoga zavjeta. Njezina poruka o konanoj pobjedi Isusa
Krista nad svim silama koje se protive Bogu iznesena je u nizu vienja.
80
Sadraj
Uvod: Vienje Krista u slavi, poglavlje 1
1. dio: Pisma sedmerim crkvama, 2 - 3
2. dio: Vienje Suda i pobjede, 4 - 20
Nebeski sabor, 4
Sedam peata, 5:1 - 8:1
Sedam truba, 8:2 - 11:19
Zmaj i njegovo kraljevstvo, 12-13
Janje i njegov dolazak, 14
Sedam zala, 15-16
Pad Babilona, 17:1-19:4
Krist pobjednik, 19:5 - 20:15
3. dio: Vienje neba, 21:1 - 22:5
Zakljuak: Doi, Gospodine Isuse! 22:6-21
Otkrivenje je oito nastalo u vrijeme kada su krani trpjeli progonstvo,
najvjerovatnije pod vladavinom rimskog cara Domicijana potkraj 1. stoljea.
Pisac je Ivan, koji je bio zatoenik na otoku Patmosu u Egejskome moru. esto
ga povezuju s piscem Ivanova evanelja i poslanica, ali je mnogo razloga za
sumnju u to.
Poznati ulomci
Krist u slavi, 1:12-18 Krist na vratima, 3:20 Bog na prijestolju, 4 Pjesma
pobjednika, 15:2-4 Novo nebo i zemlja, 21 "Sjajna zvijezda Danica", 22:16-17
Glavne teme
Otkrivenje je apokaliptina knjiga (vidi Vienja budunosti, 96. str.). Tema joj se
provlai kroz cijeli uzorak vienja, pa se ne mogu uzimati podrobnosti svakoga
posebno. Poruka o Bojoj vladalakoj sili hrabrila je i odravala progonjene
krane tijekom cijele povijesti. Bez obzira na to koliko se inilo da su
progonitelji moni, dani su im konano izbrojeni. Na kraju je slika Krista
pobjednika, njegova naroda obranjenoga i svega zla unitenoga. Knjiga poinje
sa sedam pisama crkvama, prikazujui Kristovu neprestanu prisnu vezu s
njegovim narodom dok ih tjei, potie i kori. Knjiga zavrava pjesnikim opisom
neba, s Bogom i njegovim narodom potpuno u slozi, a sva bol i zlo nestaju
zauvijek.
Razumijevanje Biblije
Neki su opisi u evaneljima toliko jasni da ih svatko moe razumjeti. No neke
dijelove Biblije nije tako lako shvatiti. Biblija je drevna knjiga sastavljena od
mnogih dijelova. Razliiti su njezini pisci, razliita je itateljska publika, razliiti
su i stilovi pisanja, kao i sam jezik.
81
Kad itamo neki ulomak iz Biblije, korisno je postaviti tri pitanja:

to taj ulomak doista kazuje?
to on znai?
to on znai danas?
to taj ulomak stvarno kazuje
Da bismo napokon shvatili to odreeni biblijski ulomak kazuje, trebamo
postaviti neka daljnja, iscrpnija pitanja. Vano je, na primjer, postaviti pitanje:
Kada i gdje je napisana neka biblijska knjiga ili njezin ulomak?
Je li to bilo prije ili poslije Kristova roenja?
Prije Izlaska ili poslije?
Kad je Izraelom vladao kralj ili za rimske okupacije?
Gdje je napisan:
U babilonskom suanjstvu?
U rimskoj tamnici?
Na kraljevskom dvoru kao slubeni izvjetaj?
Ako odgovorimo na ta pitanja (vidi: Knjige Biblije), otkrit emo povijesnu
pozadinu odreenog ulomka. To nam pomae shvatiti to je pisac htio rei.
Drugo je korisno pitanje zato je taj ulomak napisan. Ako moemo otkriti
pievu nakanu, bolje emo shvatiti to to on iznosi. Neka su Pavlova pisma,
primjerice, napisana da pokuaju ispraviti nesuglasice meu kranima. On
istie njihove pogreke i pokazuje im bolji put za budunost. Takoer nam
pomae spoznaja da je pisac Otkrivenja htio ohrabriti svoje itatelje koji su
trpjeli progonstvo zbog vjere.
Vrijedi se zapitati: O emu govori ova knjiga? Odgovor na to pitanje pomoi e
nam u njezinu ispravnom itanju.
Je li to prikaz dogaaja o Isusovu ivotu i smrti?
Je li to popis vjerskih dunosti hebrejskog naroda?
Je li to neka zbirka vjerskog pjesnitva?
Katkad je vano upitati se to znae pojedine rijei. Biblija se slui posebnim
izrazima, primjerice, pomirenje ili grijeh (vidi 6. dio Glavna uenja Biblije).
Vano je shvatiti njihovo posebno znaenje ako elimo razumjeti pievu
poruku.
Posebno se moramo zapitati koja je to knjievna vrsta. U kojem je obliku
napisana?
Je li to povijesni zapis?
Je li to pjesnitvo?
Je li to pismo?
Moe se nastaviti s postavljanjem pitanja koja se odnose na neku knjievnu
vrstu.
82
Ako itamo povijesnu knjigu, moemo se upitati to se doista dogaalo. Koji su

se drugi vani dogaaji zbili u istom razdoblju? Zato je pisac izabrao ba te
dogaaje da ih ispria? I zato ih je ispripovijedao upravo na takav nain?
No ako je posrijedi knjiga pjesama, trebali bismo pridati pozornost na
pjesnikovu upotrebu ivih opisa i slikovitog izraavanja (metafore). Kakvo je
znaenje njegovih metafora? Kako se sluilo tom pjesmom ili himnom pri
tovanju Boga?
Dobro je opirno obraditi neke knjievne oblike u Bibliji.
POVIJEST I IVOTOPIS
Stari zavjet sadri mnogo povijesnih knjiga, kao to su Samuelove knjige i
Knjige o kraljevima, a novozavjetnu povijest nalazimo u evaneljima i Djelima
apostolskim. Kad itamo povijest, moramo se raspitati o pozadini tih dogaaja.
to se zbivalo na irem prostoru u to vrijeme?
Koja su se vana politika zbivanja tada odigravala?
Zatim moramo pozorno razmotriti sam ulomak.
to se, zapravo, dogaa?
83
Tko su glavni likovi?

Gdje se to zbiva?
Katkad su povijesne knjige napisane da dokau ili istaknu neko posebno
stajalite. Zato je vano upitati se to je pisac htio iznijeti.
ZAKON
Glavne starozavjetne knjige zakona su Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi i
Ponovljeni zakon. Sadre dugaka poglavlja u kojima se nabrajaju zakoni koji
obuhvaaju mnoga podruja ivota. Korisno je postaviti pitanja na koje se
podruje ivota odnosi neki zakon.
Odnosi li se zakon na sadraj ponaanja i moralnost?
Jesu li to dravni zakoni ili drutvena pravila?
Jesu li to zakoni o higijeni ili obiteljskom ivotu?
Ili su to vjerski zakoni - o tovanju, obredu i rtvi?
Jesu li to sveani obredni blagoslovi i prokletstva koji se odnose na idovsku
religiju?
84
Kad itamo ulomke koji govore o Zakonu, vano ih je povezati s posebnim

razdobljima u povijesti Izraela na koje se odnose. No glede Novog zavjeta,
moramo shvatiti u kojoj je mjeri Isusovo uenje istisnulo Zakon. Poslanice
Galaanima i Hebrejima, na primjer, pokazuju kako su prvi krani shvatili da se
svrha Zakona promijenila.
PJESNITVO
Neke starozavjetne knjige uglavnom su sastavljene od pjesama. Knjiga o Jobu,
Psalmi i Pjesma nad pjesmama dobro to prikazuju. Ima pjesnikih ulomaka i u
Prorocima i kraih u Novome zavjetu - na primjer Marijin hvalospjev, Magnifikat.
Te dijelove moramo itati kao pjesnitvo, a ne kao prozu.
Je li knjiga napisana poput igrokaza s likovima? (Knjiga o Jobu mogla bi se
tako promatrati.)
Ili su to pievi osobni osjeaji, koji su nam katkad jako bliski. U takve se
primjere ubrajaju neki psalmi.
Ili se pjesnik slui mnogim metaforama?
Neki su starozavjetni pjesniki oblici napisani za slubeni obred u Hramu.
Psalam moe, na primjer, prepriati velike dogaaje iz povijesti Izraela. Nekad
85
je vano znati povijesnu pozadinu neke pjesme - primjerice, za Davidovu

tualjku zbog smrti njegova prijatelja Jonatana. Hebrejsko se pjesnitvo, osim
toga, slui nekim posebnim uincima. Najee nailazimo na pjesnikov pokuaj
gdje u nekoliko nizova varira jedna te ista misao.
MUDROSNE KNJIGE
Neke starozavjetne knjige - osobito Izreke i Propovjednik -sadre "mudre
izreke". Neke su od njih posve samostalne: nekad se grupiraju prema
zajednikoj temi. Neke su izreke "zdravo-razumske" primjedbe za svagdanji
ivot, esto s primjesom humora. Druge opet pokuavaju istaknuti opa pravila
za ovjekov ivot. Neke govore o ivotu bez Boga, druge pak o pravom izvoru
sree.
86
PROROTVO
Velik dio Starog zavjeta ine proroke knjige. No to ne znai da njihovi autori
samo prorokuju budunost. Proroci koji su napisali te knjige obino su nastojali
govoriti protiv zla i nepotivanja Boga i njegovih zakona, to su vidjeli u drutvu
u kojemu su ivjeli. No ponekad su iskazivali nestrpljenje i oekivali ono to je
Bog v pripremio za budunost. itajui proroke knjige, moramo otkriti
povijesnu pozadinu njihova nastanka. Dobro je postaviti i nekoliko korisnih
pitanja.
Slui li se pisac metaforama?
Slui li se nekim pjesnikim oblikom?
to znae njegovi slikoviti opisi?
Zato se sluio takvim oblikom u prenoenju poruke?
Kako su novozavjetni pisci shvatili to proroanstvo?
87
PRISPODOBE
U Evaneljima su zabiljeene mnoge Isusove prie. Nalazimo i prispodobe ili
slikovite prie u nekim povijesnim i prorokim knjigama Staroga zavjeta.
Najprije moramo proniknuti u smisao te prispodobe. Imaju li pojedinosti te
prispodobe neko znaenje ili su samo pozadina onoga to se Isus spremao
kazati? Isus je ispriao mnoge prispodobe da olaka obinim ljudima shvaanje
Bojeg kraljevstva i Bojeg odnosa s ljudima.
88
PISMA
Mnoge su kasnije knjige Novoga zavjeta zapravo pisma apostola ili drugih
krana s raznih mjesta. itajui ih, moramo postaviti pitanja:
Tko je pisao to pismo?
Kome je pisao?
Zato ga je napisao?
Koji je glavni sadraj pisma?
to je ulomak znaio prvim itateljima
Kada odgovorimo na postavljena pitanja, pa otkrijemo to odreeni ulomak
doista znai, nije teko shvatiti to je on znaio prvim itateljima. Pokuajmo
pronai koja je glavna tema tog ulomka. Kakva je njezina poruka? Ako je
napisan kao odgovor na posebnu potrebu ili okolnost, moemo upitati koje se
ope naelo krije iza tih dogaaja.
Kada smo sigurni da znamo to ulomak doista kazuje i to je znaio prvim
itateljima, moemo uvjerljivo postaviti i posljednje pitanje.
to nam taj ulomak znai danas
89
Mogu li se danas sresti takve okolnosti u kakvima je ivio prvi itatelj? Kakvu bi
nam poruku pisac namijenio? Ako to ne bi mogao, postoji li neko naelo po
kojemu se taj ulomak jo uvijek moe primijeniti? Koje je to posebno uenje?
(Korisno je usporeivati ulomak s drugim biblijskim ulomcima koji razmatraju
slinu temu. Ponekad ga oni mogu jasnije istaknuti - ili dati naem ulomku neko
novo znaenje.) to moemo iz njega nauiti:
Bogu?
ovjeku?
svijetu?
Crkvi?
nekom drugoj temi?
Mogu li se nai neki primjeri koje bismo slijedili? Postoji li neka opomene? Ili
neko obeanje koje se odnosi na nas? Je li navedeno neko djelo koje bismo
trebali nainiti u vezi s tim ulomkom? Potie li nas na molitvu? Ili na slavljenje
Boga? Pogaaju li pievi izrazi i nae osjeaje o Bogu? Kako se taj ulomak i
njegovo znaenje podudara s drugim ulomcima slinih tema?
Biblijska kritika
to Biblija kae i to to znai? Da bismo razumjeli Bibliju u potpunosti, moramo
odgovoriti na ta dva pitanja. To je postupni nain rada koji se naziva biblijska
kritika.
Kritika je klizava rije. Vrlo esto znai prigovor ili pronalaenje pogreaka.
Meutim, u sklopu knjievnih razmatranja odnosi se na temeljito ispitivanje
odreenog dijela zapisa, istraujui njegov jezik, mislene uzorke i ope pojmove
u nastojanju da se dosegne dubina onoga to je zapisano. U tom se smislu
ovdje rabi. Biblijski kritiari nemaju namjeru podcijeniti biblijsku poruku, oni je
zapravo, nastoje razumjeti i objasniti u svakom smislu.
to Biblija kae?
To se moe initi udnim pitanjem jer imamo pred sobom Bibliju i njezina nam
se poruka ini savreno jasnom. Ipak, sama injenica da itamo Bibliju koja
nam je razumljiva na naem jeziku ve samo po sebi znai pohvalu naporima
prolih narataja biblijskih kritiara.
Biblija je napisana na nama stranim jezicima: Novi zavjet na grkome, a Stari
zavjet uglavnom na hebrejskome, i nekoliko stranica na aramejskome. Da
bismo razumjeli to Biblija kae, potrebno je dobro poznavati te jezike. Prevesti
90
suvremeno knjievno djelo, recimo, s francuskoga na engleski prilino je lak

posao. Jer brojni su narodi koji govore obama jezicima i lako je otkriti to
razliiti izrazi znae. Danas, meutim, nitko ne govori neki od drevnih biblijskih
jezika.
Jezici su podloni stalnim promjenama, a suvremeni hebrejski i grki znatno se
razlikuju od svojih ranih oblika iz biblijskog vremena. Novozavjetni se grki ak
razlikuje od klasinoga grkoga kojim su se sluili grki filozofi, primjerice
Platon, samo nekoliko stoljea prije Isusova doba.
Otkrivanje tonog znaenja biblijskog jezika sloen je posao, koji obuhvaa
studij povijesti i kulture, kao i jezina razmatranja.
Trebali bismo takoer imati na umu da danas nitko nije vidio izvorni tekst koji
su biblijski pisci sami napisali. Cak su i najstariji postojei grki i hebrejski
tekstovi prijepisi jo starijih prijepisa.
Svi najstariji prijepisi su napravljeni prije izuma tiska. Pisari su ih rukom
prepisivali, esto u tekim uvjetima, pa su povremeno inili pogreke. esto su
ih pisali po diktatu pa su ponekad neke rijei pogreno uli. ak kad je
prepisivao iz drugog rukopisa, drevni je pisar ponekad izostavio cijele ulomke
teksta budui da je pogledom sluajno preskoio s rijei u odreenom retku na
njezin sljedei navod, dva retka ispod.
Ako je prijanji itatelj svoje zabiljeke zapisivao na margini, moglo se dogoditi
da pri prijepisu budu obuhvaene kao sastavni dio teksta. Zatim su, na
posljetku, skupine ljudi s posebnim stajalitem o nekom tekstu, mogle ponekad
smiljeno uvesti promjene kako bi priskrbile "biblijske" dokaze u prilog svojih
motrita.
91
BIBLIJSKI TEKST
Djelomice je posao biblijskih kritiara da razvrstaju grau te da ustanove i
pronau to tonije to su biblijski pisci doista zapisali i to su mislili izrei tim
rijeima. Takav se oblik istraivanja obino naziva tekstualnom kritikom, jer
nastoji to tonije ustanoviti tekst Biblije. Ponekad se to zove i obina kritika jer
postavlja temelj s kojega moemo nastaviti s pitanjima o podrijetlu i znaenju
Biblije (vrhunska kritika).
Ipak, usprkos tekoama, moe se pouzdano rei da se suvremeni prijevodi
Biblije temelje na hebrejskim i grkim tekstovima koji su u osnovnom smislu
tono ono to su pravi pisci napisali. O Bibliji znamo vie nego o bilo kojemu
slinom drevnom tekstu iz tog razdoblja.
Postoji doslovce tisue biblijskih rukopisa od kojih su neki napisani jedan ili dva
narataja nakon izvornih pisaca. Napisani su na raznim materijalima, od gotovo
cijelih Biblija do tek nekih ulomaka. Kad ih, meutim, stavimo uz drevne
prijevode Biblije na jezike kao to su koptski ili sirijski, pa uzmemo u obzir
mnoge navode u zapisima prvih krana, nae je znanje o biblijskom tekstu
doista golemo.
Konstantin von Tischendorf (1815-1874) bio je meu prvima koji su shvatili
vanost takvog tekstualnog prouavanja. U Samostanu svete Katarine, na
podnoju brda Sinaja, otkrio je Codex Sinaiticus, napisan na grkome oko 350.
godine, to je i danas jedan od najtonijih drevnih rukopisa koji sadrava cijeli
Novi zavjet, kao i vei dio Starog zavjeta. Nakon toga je u suradnji s drugim
znanstvenicima - uglednim B.F. Westcottom (1825-1901) i F.J.A. Hortom (18281892) utemeljio propise za odreivanje te brojne dokumentarne grae i
zajamio da se nai suvremeni prijevodi Biblije temelje na najpouzdanijemu
92
moguem tekstu.
BIBLIJSKI JEZIK
Ostala vana otkria pomau nam shvatiti tono znaenje biblijskih jezika.
Nae znanje hebrejskog jezika Starog zavjeta beskrajno je obogatilo otkrie
svitaka s obala Mrtvoga mora, koji su sadravali primjerke hebrejskog teksta
nekoliko stoljea starijega od bilo kojeg dotad poznatoga.
Natpisi slini onome pronaenome u Ezekijinu tunelu prokopanome za dovod
vode u Jeruzalem takoer su osvijetlili upotrebu jezika u razdoblju kada je pisan
vei dio Starog zavjeta.
Tekstovi Ras amra bacili su novo svjetlo na mnoge nejasne hebrejske izraze.
Napisani su na ugaritskom jeziku. Meutim, slino hebrejskome (s aramejskim i
arapskim), to je semitski jezik i budui da se ti tekstovi odnose na vjerske
sadraje, veina slikovitoga govora imala je izravnu vezu s naim poznavanjem
starozavjetnoga hebrejskoga - posebice pjesnikim knjigama kao to su Psalmi.
Tekst napisan na helenistikom grkom takoer je bacio novo svjetlo na
novozavjetne knjige. Sada, primjerice, znamo da su Pavlove poslanice zapravo
osobna pisma koja izmjenjuju prijatelji, a ne doslovce "poslanice". Prema jeziku
i grai Pavlova su pisma tono nalik (strogo uzevi slina) mnogima koje su
obini ljudi ispisivali na listovima papirusa u gotovo istome razdoblju.
Sve to proirilo je nae razumijevanje stvarnih biblijskih izraza, a zahvaljujui
naporu biblijskih kritiara, sada imamo bolju spoznaju o tome to je biblijska
poruka.
to Biblija eli rei
93
Da bismo shvatili pravi smisao Biblije, moramo postaviti i to pitanje. Odgovor je

pritom puno neizvjesniji - djelomice zbog same naravi pitanja. Jer to su zbilja
dva pitanja: to je znaila nekad i to znai sada? Biblijski su ih kritiari
teoretski nastojali drati odvojenima. Nije to, meutim, tako jednostavno, pa
esto ono to netko smatra da mu Biblija znai danas utjee na to kako e
promatrati znaenje izvornoga sadraja. Ta tzv. via kritika mora neizbjeno biti
mnogo jednostranija nego "obina kritika".
Ta su pitanja vana i ne mogu se zanemariti elimo li biti pravedni prema
biblijskoj poruci.
Bibliju danas u cijelosti doivljavamo kao dio neke strane i nepoznate kulture.
Dananji narodi nisu oni stari narodi, ak ni drevni Grci ni Rimljani - a kamoli
drevni Kanaanci ili Egipani! Njihov se nain pisanja i miljenja treba
protumaiti i preoblikovati da bi jednako djelovao na nas danas.
Uzmimo, primjerice, najraniju kransku ispovijest vjere: "Isus je Gospodin." U
suvremenoj britanskoj kulturi izjava da je Isus Gospodin (engl. Lord) znai da
Isus pripada plemstvu. To je, zapravo, daleko od istine. to je, meutim, istina?
Rimljanima i Grcima prvoga kranskog stoljea "Isus je Gospodin" znailo je da
je on boansko bie koje se tuje u odabranome, tajnom vjerskom krugu, dosta
nalik na izraz "Gospodin Izis" ili "Gospodin Serapis".
Za idove je "Gospodin" (grki "kyrios") bilo osobno ime jedinoga istinitoga
Boga Staroga zavjeta (Jahve) - pa kazati "Isus je Gospodin" u tome je okruenju
imalo dosta razliito znaenje.
Koje su predodbe ispravne? Rijei same po sebi ne pomau mnogo. Valja ih
promotriti u njihovoj pravoj povijesnoj i kulturnoj perspektivi, a to je posao vie
kritike.
Moramo se zatim podsjetiti da Biblija nije jedinstvena knjiga, ve niz knjiga.
tovie, Stari je zavjet nacionalni arhiv, kojega su se odabrani dijelovi rabili u
razliitim vremenskim razdobljima.
Knjiga Psalama esto spominje kralja koji je vladao kao Boji poslanik u
Jeruzalemu. Prije suanjstva bile su to pjesme slavljenja pri bogotovlju u
Hramu. Poslije su, meutim, kad je kraljevstvo propalo, uzimane u drukijem
smislu, pa se ak u samoj Bibliji mogu opaziti znaci njihova novog tumaenja.
Ta se pojava oituje i u Novome zavjetu, iako u kraemu vremenskom
razdoblju. Evanelja nas izvjeuju o Isusovu uenju i ivotu. Bila su takoer dio
navijetanja ranih kranskih zajednica, a ono to su njihova uenja znaila za
Crkvu nije nuno jednako onome to su znaila u Galileji u Isusovo doba.
Usporedba o izgubljenoj ovci, primjerice, ima dva znaenja koja su joj dodana:
jedno se odnosi na djelo evanelista (evangelizatora) koji odlazi onima koji ne
poznaju Boga (Luka 15:1-7), a drugo na djelo pastira, duobrinika, koji se brine
za one koji su ve Isusovi sljedbenici (Matej 18:10-14).
94
IZVORI
Te su injenice navele biblijske kritiare da uvide kako razumijevanje Biblije
ovisi o podrijetlu teksta. Kako su napisane njezine knjige? Tko ih je napisao i
zato? Znati to pisac pie nije, dakako, isto to i razumijevanje onoga to eli
rei. Ako se, meutim, znade kako je pisac pristupao svojoj grai, tada se bolje
moe ocijeniti to je elio rei.
Suvremeni pisac, posebice povijesti ili biografije, moe se sluiti s nekoliko
izvora koje e iznova protumaiti i ugraditi ih u svoje djelo. Biblijski su pisci isto
tako postupali. Luka nam izriito kae kako je napisao svoje evanelje (Luka
1:1-4). I Stari zavjet ima takoer mnogo navoda izvora koji su uzeti u obzir ili se
citiraju (Joua 10:13, 1 Kraljevima 11:41, 1 Kraljevima 14:19, itd.).
Predmet kritike izvora je da pokua otkriti i odrediti neki od tog pisanog
materijala koji je posluio kao podloga. Svoje vienje toga kako su napisana
prva tri evanelja izloio je 1924. god. B.H. Streeter i to je i danas iroko
prihvaeno. Matej i Luka su, kako on kae, prepisali Markovo evanelje gotovo
od rijei do rijei, dopunili ga iz drugog spisa koji je sadravao Isusovo uenje
(Q), uz razliitu drugu grau. Njegova je teorija izdrala provjeru vremena stoga
to jo imamo Markovo evanelje, pa moemo ispitati jesu li ga i kako su ga
Matej i Luka uporabili.
Rad drugih kritiara izvora bio je manje utemeljen. Primjerice, djelo Juliusa
Wellhausena (1844-1918), koji je dokazivao da je prvih pet starozavjetnih
knjiga sastavljeno iz etiriju razliitih izvora, svakoga naprednijega u teologiji i
udoreu od prethodnih: J (950-850. god. pr. Kr.), E (850-750. god. pr. Kr.), D
(621. god. pr. Kr), i P (450. god. pr. Kr.). Smatrao je da se pisac Petoknjija (od
Postanka do Ponovljenog zakona) sluio karama i ljepilom da sastavi razliite
komadie tih spisa kako bi dobio suvislu i jedinstvenu cjelinu. Daljnje spoznaje
o drevnim nainima pisanja i openita sumnja u pomisao da se povijest
ovjeanstva pomaknula od primitivne intelektualnosti, postavila su ozbiljnije
upitnike nad Wellhausenovim uspostavljanjem starozavjetne povijesti. Veina
e biblijskih kritiara, meutim, priznati da je traenje izvora mnogih biblijskih
knjiga dragocjen nain osvjetljavanja njihove poruke.
95
MISLENA CJELINA - POVEZANOST

Neke su biblijske knjige postojale u usmenoj predaji prije nego to su zapisane,
pa su se neki kritiari potrudili istraiti te nepisane oblike.
Kritika oblika zapoinje injenicom da u drevnom svijetu sam knjievni oblik
nekog djela esto upuuje na njegovu svrhu.
Primjena takve pretpostavke, to su pomno uinili Hermann Gunkel i ostali,
bacila je dragocijeno svjetlo na mogunost upotrebe psalama u idovskom
bogotovlju. Dotle su nam osobe kao Rudolf Bultmann i Martin Dibelius
pomogle shvatiti kako su evaneoski dogaaji uporabljeni u ivotu rane
kranske zajednice.
Takav se pristup esto povezivao s krajnjim nepovjerenjem u povijesnu
vrijednost nekih odjeljaka Biblije. Meutim, to nije neizbjena posljedica kritike
oblika same po sebi; prije je popratna pojava teolokog stajalita nekih njezinih
kritiara.
96
PISCI
Nitko od biblijskih pisaca nije samo biljeio grau koju su mu drugi predali. Svi
su oni tumaili grau i objanjavali njezino znaenje svojem itateljstvu. Poput
drugih pisaca, biblijski su pisci imali vlastiti pogled, pa i nain njihova prikaza
dogaaja esto otkriva to njihovo motrite. Dananja nastojanja da se istrai i
otkrije pievo motrite naziva se kritika redakcije.
Pri prouavanju evanelja, primjerice, esto se dosta sazna o razliitosti
ivljenja i miljenja u ranim zajednicama ako se usporede razliiti naini pisanja
etvorice pisaca kad su zapisivali Isusovo uenje i podatke o njegovu ivotu. To
se takoer odnosi na Stari zavjet, posebice na povijesne knjige i proroku
poruku.
Biblijska je kritika poznata ve dva stoljea, pa nema sumnje da je imala
dragocjen doprinos naem razumijevanju Biblije i njezine poruke. Njezino je
istraivanje prilino mukotrpno, ak dugoasno, a mnogo je lanih tragova i
slijepih ulica. Meutim, osnovno je pomagalo u biblijskom tumaenju. Bez
obzira na to slagali se oni sa stalno promjenljivim teorijama strunjaka, svaki e
suvremeni itatelj moi mnogo nauiti od njih. Pronalaenje razumljivih
odgovora na pitanja koja postavlja biblijska kritika pomoi e potpuniju
primjenu biblijskog prouavanja u naoj svagdanjici.
97

Razumijevanje Biblije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Razumijevanje Biblije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Razumijevanje Biblije (4)

Po bilo kojim mjerilima Biblija je veliko remek djelo. Poinje u kamenome

nai su suvremenici. Kada se danas ljudi prepuste u Boje ruke, pridruuju se

posluio kad je saeo sav Zakon.

Boja kazna: godine lutanja pustinjom, 2

Pohod na jug, 9-10

Knjige su konano sabrane u Babilonu za vrijeme suanjstva, vjerojatno oko

Boje obeanje Salomonu za budunost, 7

Izvjetaj o tome kako su se dvije skupine Hebreja vratile u svoj zaviaj iz

Knjige Job, Mudre izreke i Propovjednik openito su poznate kao Mudrosne

je veliki spjev o znaenju trpljenja. Propovjednik razmilja o oitom besmislu

razvoj nastavio i obuhvatio je velik dio povijesti izraelskog naroda. Po nekim

prvi put omoguen procvat mudronosne knjievnosti i Ezekiju zaslunog to su

PJESMA NAD PJESMAMA

Danas se rije proroanstvo vezuje za proricanje budunosti, a starozavjetni su

vladavine Jotama i Ahaza sve do Ezekije. Uspio je privoljeti kraljeve da

Proroanstva se pojavljaju u razliitim knjievnim oblicima: djelomice kao

posjetiti grad tijekom tog razdoblja.

rijei koja znai "otkrivenje"). Vremena su bila teka pa su ti zapisi nastojali

se golema riba!). Kad je napokon propovijedao u Ninivi, stanovnici se kaju i

Vremensko razdoblje i mjesto zbivanja

Opasnost od gospodarske inflacije, 1:6

Pobjeda Bojim Duhom, 4:6

"Sunce pravde e ogranuti", 3:20

Pisac i njegova nakana

smatrati da je napisano kasnije. Tek se prije nekoliko godina poelo na to

nauavanja. Nema usporedbi u Ivanu (jedino ako je "Dobri pastir" usporedba), a

od dvadeset godina poslije toga.

PRVA POSLANICA KORINCANIMA

DRUGA POSLANICA KORINCANIMA

Kako postupiti s uvrediteljem, 2:5-11

ivjeti po vjeri, 2:15-21

Svagdanji ivot krana, 4:17 - 5:20

Veliina Kristova, 1:15-20

PRVA POSLANICA SOLUNJANIMA

Kristov obeani povratak, 4:15-18

DRUGA POSLANICA SOLUNJANIMA

PRVA POSLANICA TIMOTEJU

Veliki pastir, 13:20-21

PRVA PETROVA POSLANICA

DRUGA PETROVA POSLANICA

PRVA IVANOVA POSLANICA

DRUGA I TREA IVANOVA

To kratko pismo Jude, brata Jakovljeva (Marko 6:3), usredotouje se na jaanje

Kad itamo neki ulomak iz Biblije, korisno je postaviti tri pitanja:

Ako itamo povijesnu knjigu, moemo se upitati to se doista dogaalo. Koji su

Tko su glavni likovi?

Kad itamo ulomke koji govore o Zakonu, vano ih je povezati s posebnim

je vano znati povijesnu pozadinu neke pjesme - primjerice, za Davidovu

suvremeno knjievno djelo, recimo, s francuskoga na engleski prilino je lak

Da bismo shvatili pravi smisao Biblije, moramo postaviti i to pitanje. Odgovor je

MISLENA CJELINA - POVEZANOST

You might also like