Entropija ( 49. 54.

Str )
-grc. Trope-transformacija
Promjena entropije kao rezultat nekog procesa je definisana kao:

S=

Gdje je S entropija, Q toplota koja je nepovratno izgubljena u okolini, a T apsolutna

temperatura sustava. Jedinica za entropiju je jedinica za energiju podijeljena sa jedinicom
temperature tj. Djul po stepenu celzijusa ili djul po kelvinu.
Ako proces ili transformacija ukljucuje prolazak tople kroz radno tijelo (npr. toplotnu
masinu), tako da toplota tece od mjesta na temp T1 do mjesta na temp T2, onda je promjena
entropije definisana kao :

=Q * (

1
1
)
T2
T1

Entropija je povezana sa brojem nacina da se nesto uradi

Vrijedno je spomena da je entropija povezana sa redom i neredom. Istrazivanja su tokom
godina pokazala da je entropija zapravo mjera nereda u sistemu.
Sto je vise nacina da sistem uradi jednu odredjenu stvar ili da bude u jednom odredjenom
stanju, to veci nered i vecu entropiju sistem ima. Npr, kada postoji samo nekoliko nacina
rasporedjivanja molekula sistema s ciljem postizanja neke odredjene temp, onda kazemmo da
je sistem visoko uredjen. Ali kada postoji mnogo nacina rasporedjivanja molekula da bi se
postigla data temperatura , onda kazemo da je sistem neuredjen.

Gibbsova energija
Slobodna energija, tj. Energiju koja je slobodna za vrsenje korisnog rada nasuprot energiji
koja se izgubi discpacijom (rasipanjem) kao entropija. Ovakav nacin razmisljanja bio je
odraz shavatanja da dio toplotne energije neizbjezno mora biti izgubljen i nikad ne moze biti
predtvoren u rad, bez obzira kolko se trudili i pokusavali.

Gibbsova energija ili Gibbsova funkcija defnisana je

G=H -TS
Gdje je H entalpija, T apsolutna temperatura, S entropija
Iz definicije proizilazi da je Gibbsova energija ono sto preostaje od entalpije nakon sto se od
nje oduzme gubitak energije uslijed entropije.

Gibbsova energija nam daje informaciju o spontanosti procesa

Promjena Gibbsove energije za dati proces je definiran kao

G= H-TS
Naucinicima nije dugo trebalo da shvate da ako mjerimo promjenu Gibbsove energije za
proces koji se dogadja spontano, onda je Gibbsova energija konacnog stanja uvijek manja od
Gibbsove energije pocetnog stanja. Drugim rijecima Gibbsova energija uvijek opada i G je
negativno.

Drugi zakon termodinamike

Zivi organizmi su otvoreni sistemi. Kada se zivi organizmi posmatraju zajedno sa svojom
okolinom, njihov ucinak je povecanje nereda u okolini, i to u vecoj mjerno nego ssto oni
povecavaju svoju vlastitu uredjenost. Sveukupan rezultat je povecanje nereda pa drugi zakon
termodinamike nije narusen.

Gibbsova energija kao pokretac biofizikalnih procesa

G= H-TS
Iz jednacine vidimo da postoje tri stvari koje doprinose negativnoj vrijednosti G ,
smanjujuci Gibbsovu energiju i pokrecuci proces
1. Oslobodnje energije. Kada sistem prelazi iz stanja vise energije u stanje nize energije
on oslobadja energiju, pa njegova entalpija opada. H doprinosi smanjenju Gibbsove
energije.
2. Povecanje nereda. Kada sistem prelazi iz uredjenijeg u manje uredjeno stanje njegova
entropija raste. S je pozitivno, pa Gibbsova energija opada (podrazumjevajuci da su
svi ostali uslovi nepromijenjeni)

3. Mijenjanje temperature. Primijetimo da uticaj temperature zavisi od toga da li je

promjena enrtopije pozitivna ili negativna. Akoje promjena entropije pozitivna porast
ce temperature doprinostiti povoljnoj promjeni Gibbsove energije.