TEHNIKE SPECIFIKACIJE

RADOVA NA SANACIJI DIVLJEG ODLAGALITA

KOMUNALNOG OTPADA NA PODRUJU OPINE
LUKA

1. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

1.1. UVOD
Program kontrole i osiguranja kakvoe obuhvaa sustavno praenje kakvoe ugraenih
materijala, pravilne uporabe i samu ugradnju tih materijala, prema i Zakonu o gradnji
(NN br. 153/13).
Praenje kakvoe predvienih i ugraenih materijala, dokazuje se atestima i certifikatima
za predmetne materijale koji moraju odgovarati po datumu, kvaliteti i koliini ugraenog
materijala, a prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji.
Prema Zakonu o gradnji (NN br. 153/13) za prefabricirane konstrukcije i opremu koja
ima potvrdu (certifikat) o sukladnosti ili za koje je na drugi propisani nain dokazano da
su proizvedeni prema odredbama Zakona, nije potrebno to ponovno dokazivati.
Tijekom graenja u svim fazama gradnje potrebno je osigurati kontrolu kakvoe
izvedenih radova. Svi graevinski proizvodi, materijali i oprema mogu se ugraivati
samo ako je njihova kvaliteta dokazana certifikatom (atestom).
Izmjene i dopune glavnog projekta izraen je u skladu sa Zakonu o gradnji (NN br.
153/13), posebnim odredbama, ime se osiguravaju bitni zahtjevi za graevinu mehanika otpornost i stabilnost, zatita od poara, higijena, zdravlje i zatita okolia,
sigurnost u koritenju, zatita od buke, uteda energije i toplinska zatita.
Izmjenama i dopunama glavnog projekta predviene grupe radova primjenjivat e se
odgovarajui zakoni, pravilnici, normativi, standardi i zahtjevi.
Tehniki uvjeti izvoenja radova dani su u skladu sa svim hrvatskim normama prema
Zakonu o normizaciji (NN 80/13) i Eurokoda 2 HRN ENV 13670-1. S obzirom da se radi
o sanaciji sanitarnog odlagalita, najvaniji radovi su zemljani radovi kao i uporaba i
ugradnja zemljanih materijala.
Primopredaja gradilita
Investitor predaje izvoau radova graevinski ureeno zemljite. Prilikom primopredaje
potrebno je u graevinski dnevnik upisati sve elemente vane za primopredaju (popis
dokumentacije, vane toke na gradilitu, posebne uvjete graenja i sl.).
Osiguranje gradilita pogonskom energijom i vodom
Izvoa je duan osigurati pogonsku energiju i vodu za potrebe gradilita putem ugovora
s komunalnim radnim organizacijama, odnosno s komunalnim poduzeem.
Dinamika izvoenja radova
Izvoa je uz ponudu duan priloiti Plan dinamike izvoenja radova sa prijedlogom roka
zavretka radova. Ako se trai krai rok zavretka radova izvoa je duan dati nain
poveanog kapaciteta kojim e moi zadovoljiti rok. Angairanje kapaciteta podlijee
stalnoj kontroli nadzora. Kod planiranja treba predvidjeti rad u nepovoljnim vremenskim
uvjetima i niskim temperaturama, jer se isti nee priznati kao razlog produljenja roka, niti
e se uporaba aditiva i posebna njega naknadno obraunavati.
Izvoa mora obavijestiti poetak izgradnje svakog pojedinog elementa radova kroz svoj
priloen program.
Tehnika zatita
Prema vaeim propisima svi elementi tehnike zatite uraunati su u cijenu, tj.
obuhvaeni su faktorom gradilita. Radi kontrole, izvoa je duan poetak radova

pravovremeno prijaviti nadlenoj inspekciji rada. O provoenju zatite treba izraditi

elaborat koji mora biti ovjeren kod inspekcije rada, a jedan primjerak dostavlja se
investitoru.
Geodetska kontrola
Izvoa je duan osigurati stalnu geodetsku kontrolu izvoenja. Na gradilitu treba
obiljeiti i osigurati stalnu toku, a sva zapaanja unositi u graevinsku knjigu.
Njega konstrukcije i konstruktivnih elemenata
Beton se moe spravljati samo u betonari sa automatskim teinskim doziranjem i uz
stalnu laboratorijsku kontrolu komponenti. Prijevoz betona moe se vriti samo
automjealicama s automatskim dozatorom vode, na duim relacijama. Ne dozvoljava se
ugradnja betona, prevoenog automjealicama kojoj je prekoraeno vrijeme vezanja.
Naknadno dodavanje
Beton se moe spravljati samo u betonari sa automatskim teinskim doziranjem I uz
stalnu laboratorijsku kontorlu komponenti. Prijevoz betona moe se vriti samo auto
mjealicama s automatskim dozatorom vode, na duim relacijama. Ne dozvoljava se
ugradnja betona prevoenog automjealicama kojoj je prekoraeno vrijeme vezanja.
Naknadno dodavanje komponenti i mjeanje nije dozvoljeno. Na gradilitu se mjealicom
mogu spravljati samo mort i betonska masa u manjim koliinama za nekonstruktivne
elemente i C12/15.
Spravljanje betona i izradu konstrukcija treba planirati u povoljnim vremenskim
uvijetima.
Ugraeni beton treba zatititi od ispiranja, insolacije i niskih temperatura, osigurati stalno
polijevanje, onemoguiti dinamike udare i vibracije na konstrukciji i kraj nje, u procesu
vezanja. Pri radu u nepovoljnim uvjetima treba osigurati kompletnu zatitu i dodatak
aditiva. bukanje mortom, pri visokim temperaturama treba provesti zatitu od sunca i
polijevanje u procesu vezanja. Aditive treba dodavati po uputama proizvoaa ili po
recepturi ovlatenog instituta.
Beton se mora proizvesti prema HRN EN 206-1 i ugraditi prema HRN ENV 13670-1.
Ispitivanje i atesti
Izvoa treba za sve dobavljene i ugraene materijale pribaviti ateste. Uzimanje uzoraka i
ispitivanje vri ovlatena organizacija. Za sluaj nepotvrivanja zahtijevanog razreda
tlane vrstoe betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugraen beton nedokazanog
razreda tlane vrstoe provesti naknadno ispitivanje tlane vrstoe betona u
konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN 13791. Treba
ispitati vodovodne, kanalske i ostale instalacije, izvriti ispitivanje vodonepropusnosti,
dati odgovarajue sheme i upute za rukovanje, te ovjerene garantne listove i ateste za
ugradnju opreme. Takoer treba ispitati i dobiti ateste o ugraenom bentonitnom tepihu.
Sva ispitivanja i atesti pribavljaju se o troku izvoaa.
Faktor cijene
Na jedininu cijenu radne snage izvoa zaraunava faktor po postojeim propisima i
instrumentima na osnovu zakonskih propisa. Osim toga izvoa faktorom obuhvaa i

slijedee radove koji se nee platiti bilo trokovniki bilo kao naknadni rad i to:
- sve reije gradilita ukljuivo dizalice, mostove, mehanizaciju i sl.
- najamne trokove za posuenu mehanizaciju
- svi reijski sati
- ienje objekta i ugraenih elemenata
- sva ispitivanja materijala s atestima
- uskladitenje materijala za obrtnike i instalaterske radove
- ureenje gradilita po zavretku radova s odvozom cjelokupno nastalog otpada,
pomonih
objekata i sl. Iskoritavane zelene povrine trebaju se dovesti u prijanje stanje.
Jedinina cijena
Jedinina cijena za izvoenje radova treba sadravati:
- sav rad
- sav materijal
- skele s prilaznim mostovima bez obzira na visinu i vrstu
- podupiranje konstrukcija
- zatita od vremenskih nepogoda
- ienje od ute i otpada
- odvoz ute i otpada na predvieno mjesto
- svi pomoni radovi kod instalaterskih radova koji su potrebni da bi se mogao zavriti
svaki rad
1.2. GRAEVINSKI RADOVI
Posebni uvjeti
Tehniki uvjeti izvoenja radova dani su u skladu sa svim hrvatskim normama, a u svezi
s Zakonom o normizaciji (NN br. 80/13) i Eurokoda 2 HRN ENV 13670-1.
Prije poetka izvoenja radova izvoa je duan detaljno prouiti tehniku
dokumentaciju, obii lokaciju buduih radova te na osnovi toga izraditi organizacijsku
shemu gradilita i dinamiku izvoenja radova koji e biti prilagoeni svim specifinim
uvjetima izgradnje.
Izvoa je duan osigurati rad strojeva koji e se prilagoditi uvjetima rada samog
odlagalita. Takoer je duan provjeriti sve visinske kote u projektu i eventualno ih
ispraviti sa stvarnim visinama na gradilitu. Radove treba izvesti struno prema opisu
projekta, a u stavkama gdje nije objanjen nain rada i posebne osobine finalnog
proizvoda izvoa je duan pridravati se uobiajenog naina rada, uvaavajui vaee
norme uz obvezu izvedbe kvalitetnog proizvoda. Osim toga izvoa je duan pridravati
se upute projektanta u svim pitanjima koje se odnose na izbor i obradu materijala i nain
izvedbe detalja, ukoliko to nije detaljno opisano, a naroito kada se zahtjeva izvedba van
normi i standarda.
Sav materijal za izgradnju mora biti kvalitetan i odgovarati opisu i postojeim
graevinskim propisima. Cijene pojedinih radova moraju sadravati sve elemente koji
odreuju cijenu gotovog proizvoda, a u skladu s odredbama trokovnika.

Ako izvoa sumnja u kvalitetu materijala i smatra da za takvu izvedbu ne moe preuzeti
odgovornost, duan je o tome obavijestiti projektanta s obrazloenjem i dokumentacijom.
Konanu odluku donosi projektant u suglasnosti s nadzornim organom investitora, nakon
prouenog prijedloga proizvoaa. U sluaju nejasnoa trokovnika mjerodavno je
tumaenje projektanta, a izvoa se treba informirati prilikom sastavljanja jedinine
cijene.
Zemljani radovi
Teren na mjestu objekta treba isplanirati i iskoliti, te uglaviti poetnu i stalnu visinsku
toku. Sve iskope izvesti tono prema projektu. Predvienu kategoriju tla treba provjeriti.
Ukoliko ista ne odgovara rukovodilac gradilita i nadzorni organ trebaju ustanoviti
zateenu kategoriju prema opisu u graevinskim normama, a zakljuak upisati u
graevinsku knjigu.
Humus
Humus je povrinski sloj sraslog tla koji sadri organske tvari u koliini koja mu daje
nepovoljne karakteristike (struktura, mehanika otpornost, nosivost), zbog ega nije
povoljan kao graevni materijal i mora ga se odstraniti, ali kako e se sa istim vriti
zatvaranje odlagalita nakon dostignutih visina etaa, humus treba odloiti na posebni
prostor odlagalita do njegove konane uporabe.
Skidanje humusa vri se iskljuivo strojno, a runo samo u sluaju da se to ne moe
uinkovito initi strojno. Debljina iskopa humusa je odreena sa cca 30 cm. Definitivnu
debljinu humusnug sloja odredit e nadzorni organ za pojedine dijelove lokacije
odlagalita vizuelnim pregledom ili u sluaju da to nije mogue, laboratorijskim
ispitivanjem organskih tvari prema HRN U.B1.024 po kriteriju da humus sadri vie od
10 % organskih tvari.
Odguravanje humusa mora se obaviti tako da ne doe do mijeanja sa nehumusiranim
materijalom. Prilikom iskopa mora se sprijeiti prekomjerno vlaenje humusa, tj. treba
osigurati pravilnu odvodnju.
Predlae se humus odloiti na slobodnu povrinu odlagalita u priblino pravilne figure, a
kako bi se olakala kasnija ugradnja. Humus se ne smije upotrebljavati za izradu nasipa,
ve samo za pokrivanje pokosa nasipa i tijela odlagalita. Povrine na kojima je nakon
skidanja humusa predviena izrada treba odmah urediti i nabiti kako je propisano, te
izraditi i nabiti dno.
Ostali detalji izvoenja ovih zemljanih radova dati su hrvatskim normama U.E1.0101981., toka 4.1. koji se odnosi na tehnike uvjete izvoenja cesta.
Zamjena nekvalitetnog materijala
Pod izrazom zamjene loe podloge podrazumijevamo nasipavanje, razastiranje, vlaenje
ili suenje, grubo planiranje materijala u zamjenskom sloju, te nabijanje prema
zahtjevima iz tehnikih uvjeta.
Nagib svakog sloja nasipa se u uzdunom smjeru poklapa s nagibom nivelete, a u
poprenom mora biti min 4% u svim fazama izrade zbog dobre odvodnje. S
nasipavanjem novog sloja moe se otpoeti tek kada se prethodni sloj dobro nabije, a to
je dokazano ispitivanjem stupnja zbijenosti. Visina (debljina) svakog pojedinog sloja
nasipa mora biti u skladu s vrstom materijala i strojevima, a odreuje se na pokusnoj

dionici ili na osnovu provjerenih iskustava u radu s odreenim materijalima i strojevima.

Potrebu izrade probne dionice odreuje nadzorni organ.
Za ocjenu kvalitete izvedenih slojeva, u ovisnosti o visini nasipa, zahtijeva se postizanje
odreenog stupnja zbijenosti (sz) od standardne suhe prostorne mase po Proctoru, kao i
minimalna vrijednost modula stiljivosti (Ms) odreenog krunom ploom f/ 30 cm.
Propisi po kojima se obavljaju ispitivanja su:
U.B1.010 Uzimanje uzoraka
U.B1.012 Odreivanje vlanosti tla
U.B1.016 Odreivanje zapreminske teine tla
U.B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
Kontrola ispitivanja stupnja zbijenosti ili modula stiljivosti izvode se na najmanje svakih
1000 m2 svakog sloja nasipa, a ispitivanje granulometrijskog sastava nasipanog
materijala najmanje na svakih 4000 m3 izvedenog nasipa.
Za sve vrste zamjene obzirom na svojstva upotrebljenih materijala (nasip od zemljanih
koherentnih materijala, nasip od kamenitih materijala, nasip od mijeanog materijala)
vrijedi da se smrznuti materijali ne smiju ugraivati, te da se materijal ne smije ugraivati
na smrznutu podlogu.
Zamjena od kamenih materijala
To su materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine, ljunci i sl., tj. materijali
praktino neosjetljivi na prisustvo vode (materijali iskopa kategorija "A" i dio "C").
Strojevi za zbijanje: vibrovaljci, vibronabijai i kompaktori.
Debljina slojeva: 50 cm
Materijali za izradu zamjene trebaju zadovoljiti slijedee uvjete:
- koeficijent nejednolikosti zrna (U = d60/d10) U > 9;
- maksimalna veliina zrna jednaka polovini debljine sloja, ali ne vea od 40 cm (15%
zrna moe biti do 50 cm);
- kamenito tlo za izradu zamjene mora biti od stijenskih masa postojanih na atmosferlije.
Kriterij za ocjenu kvalitete ugraenog materijala u slojeve nasipa su:
Poloaj nasipanih slojeva
sz (%)
a) Slojevi zamjene visoki preko 2.0 m
95
b) Slojevi zamjene nii od 2.0 m
100

Ms (MN/m2)
35
35

Ostali detalji tehnikih uvjeta izvoenja ovih zemljanih radova dati su u "Opim
tehnikim uvjetima za radove na cestama", 1978., pod tokom 2.9; te u standardu
U.E1.010 pod 5.3. i 5.4.
Temeljno tlo
Ureenje temeljnog tla, do kojeg dolazi poto je uklonjen humus i izvren sav iskop,
sastoji se u planiranju i zbijanju povrina iskopa temeljnog tla do traenog stupnja
zbijenosti primjenom pogodnih strojeva.
Zbijanje temeljnog tla vri se pri optimalnoj vlanosti materijala tla po standardnom

Proctorovom pokusu (HRN U.B1.038), neposredno po skidanju humusa i zavretku

iskopa, uz osiguranje odvodnje, na izravnanoj povrini tla, a izbor strojeva za zbijanje
zavisi o sastavu temeljnog tla.
Kontrola kvalitete stupnja zbijenosti i temeljnog tla regulirana je slijedeim standardima:
HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka tla
HRN U.B1.012 Odreivanje vlanosti tla
HRN U.B1.016 Odreivanje zapreminske teine tla
HRN U.B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
Kontrolna ispitivanja obuhvaaju ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni
Proctorov postupak (sz) ili ispitivanje modula stiljivosti (Ms) krunom ploom promjera
30 cm, ovisno o sastavu tla, a najmanje svakih 1000 m2 temeljnog tla.
Kriterij za ocjenu kvalitete zbijenosti prirodnog temeljnog tla:
- Zemljani materijali (dio kategorije "C" - sve gline i prainasta tla):
a) visina nasipa do 2.0 m, stupanj zbijenosti sz (%) = 97, modul stiljivosti Ms
(MN/m2 ) = 20
b) nasip vii od 2.0 m, stupanj zbijenosti sz (%) = 92, modul stiljivosti Ms(MN/m2 )=20
- Nekoherentni i mijeani materijali (A, B i C kategorije - kameni materijali, mijeani
kameni i zemljani materijali, glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine i sl.):
a) visina nasipa do 2.0 m, stupanj zbijenosti sz (%) = 100, modul stiljivosti Ms(MN/m2 )
= 25
b) nasip vii od 2.0 m, stupanj zbijenosti sz (%) = 95, modul stiljivosti Ms(MN/m2 )=25
Kada se ovi uvjeti zbijenosti ne mogu postii treba poduzeti mjere sanacije temeljnog tla
koje su, ovisno o uzrocima, slijedei:
- poboljana povrinska odvodnja sustavom drenaa i jaraka
- mehanika stabilizacija, tj. zamjena slabog materijala boljim
- stabilizacija tla hidrauliim vezivom (vapno, cement i sl.)
Nain sanacije predlae izvoa, a odobrava nadzorni organ.
Tehniki uvjeti izvoenja ovih zemljanih radova dati su hrvatskim normama U.E1.0101981., toka 2.8. koji se odnosi na tehnike uvjete izvoenja cesta.
Oprema
Oprema koritena za postavljanje glinenog sloja se ne smije naglo zaustaviti, naglo
zaokretati, i ne smije se kretati brzinama koje prelaze osam (8) km/h.
Oprema za kompaktiranje
Oprema za kompaktiranje se sastoji od valjaka za kompaktiranje koji imaju minimalnu
teinu od osamnaest tisua (18,000) kg. Duina svake bodlje, od vanjske povrine valjka

mora biti jednaka ili vea od debljine rastresitog sloja. U toku operacije kompaktiranja,
prostor bodlji mora biti ist od materijala koji bi mogli umanjiti uinkovitost valjaka za
nabijanje.
Oprema za skarifikaciju
Tanjurae, roto - freze, ili druga korisna sredstva moraju biti osigurana za skarifikaciju
povrine svakog radnog sloja prije postavljanja slijedeeg. Oprema za skarifikaciju mora
biti takva da omoguuje jednoliko hrapavljenje raspodjelu gornjih dvadeset pet (25) mm
povrine glinenog sloja da bi se postigla dobra povezanost slojeva.
elini valjci
Glatki, nevibrirajui elini rotirajui valjci koriste se za dobijanje glatke nabijene
povrine brtvenog sloja gline. elini rotirajui valjci trebaju teiti minimalno devet
tisua (9,000) kg.
Runi kompaktori
Runi kompaktori sastoje se od kompaktora (malja) ili druge vrste opreme za
kompaktiranje tla. Vibrirajua oprema se nedoputa.
Prilozi
Plan rukovanja materijalom: Plan za rukovanje materijalom treba biti pripremljeni i dan
na uvid NADZORNOM INENJERU i treba opisivati slijedee:
1. Pripremu i ugradnju materijala glinenog sloja;
2. Vrstu, broj modela, teinu i kritine dimenzije opreme koja se koristi za razvijanje,
kompaktiranje, skarifikaciju, i glatko valjanje;
3. Metode zatite glinenog sloja od zagaenja, promjena u koliini vlage, smrzavanja
prije i poslije postavljanja.
Proizvodi
GLINENA TLA MALE PROPUSNOSTI
Materijal glinenog sloja ne smije sadravati korjenje, krhotine, organske ili smrznute
materijala, i smije imati maksimalni promjer grudica od dvadesetpet (25) mm u vrijeme
kompaktiranja.
Ugradnja
A. Glineni sloj mora biti postavljen prema smjerovima i nagibima kako je to prikazano u
crteima. Glineni sloj mora biti postavljen u rastresitom stanju u sloju koji ne smije imati
debljinu veu od dvjesto (200) mm. U podrujima gdje se moraju upotrijebiti runi
kompaktori, rastresiti sloj ne smije biti deblji od (100) mm. Mjerne motke se ne smiju
zabadati u glineni sloj. Ukoliko se mjerne motke ipak koriste za kontrolu debljine
glinenog sloja, one se moraju se numerirati i evidentirati na kraju svake smjene. Prilikom
uklanjanja mjernih motki, ne smiju se ostavljati polomljenji komadi mjernih motki u
glinenom sloju. upljine od mjernih motki se moraju nakon vaenja motki ispuniti te
treba provesti postupak kompaktiranja.
B. Glineni sloj treba biti smjeten i kompaktiran unutar "Zone prihvatljivosti" za sadraj
vlage prema odobrenom izvjeu o procjeni izvorita materijala. Mora se odravati
jednolika vlanost u svakom radnom sloju. Vlaga koja se dodaje mora biti potpuno

upijena u glineni sloj da bi se osigurala jednoliko rasporeena vlanost prije

kompaktiranja, tj. zbijanja.
C. Glineni sloj mora biti kompaktiran da bi zadovoljio zahtjeve iz izvjetaja o procjeni
izvorita materijala prilikom najmanje 5 prolazaka odobrene opreme za kompaktiranje
preko svih prodruja svakog radnog sloja. Za kompaktore na vlastiti pogon jedan prijelaz
je definiran kao prijelaz cijele duine vozila. Za vuene valjke jedan prijelaz bubnja ini
prijelaz. Runi kompaktori moraju se koristiti u podrujima u gdje se standardni naini
kompaktiranje ne mogu koristiti.
D. Skarifikacija se mora provesti na svim dijelovima gornje povrine svakog sloja prije
postavljanja slijedeeg radnog sloja. Skarifikacija se mora izvoditi odgovarajuom
opremom. Zavrni sloj glinenog sloja ne smije se tanjurati. Zavrni sloj treba glatko
valjati s najmanje tri (3) prijelaza s odgovarajuim glatkim elinim valjcima da bi se
dobila glatka povrina bez izboenja i udubina.
E. Praznine nainjene u toku graenja glinenog sloja (izmeu ostalog ukljuujui
prodiranja zbog uzimanja uzoraka za testiranje, mjernih motki, i drugih vrsta prodiranja
potrebnih za samu izvedbu konstrukcije) moraju se popraviti ienjem od pijeska i
drugih ne-glinenih materijala, na nain da se postavi glinena ispuna ne deblja od
sedamdesetpet (75) mm i zatim se kompaktira elinom motkom. Svaki se sloj
kompaktira minimalno dvadesetpet (25) puta mijenjajui lokaciju bata za svaki udarac.
Ostale brazde i ulegnua na povrini slojeva moraju se tanjurati, ispuniti i
kompaktiranjem dovesti do traenog nagiba.
Konstrukcijske tolerancije
Gornja povrina glinenog sloja ne smije biti vea od sedamdesetpet (75) mm iznad linije i
nagiba prikazanog u crteima. Nije dozvoljna upotreba manjeg nagiba od prikazanog tj.
negativna tolerancija nije doputena.
Kontrola kvalitete u toku graenja
A. U toku gradnje glinenog sloja, reprezentativni uzorci e se podvrgnuti testiranju
prema uestalostima koje su prikazane u tablici 2, nakon ugradnje rastresitog glinenog
sloja.
Rezultati testova moraju zadovoljiti zahtjevima prikazanim u tablici 1.
TABLICA 2
KARAKTERISTIKE GLINENOG SLOJA
Testiranje
Karakteristike
Uestalost
Standard
Postotak prolaska kroz 0,075 mm
800 m3
ASTM D 1140
sito (Napomena 1)
Granica teenja i granica plastinosti
800 m3
ASTM D 4318
(Napomena 1)
Kompaktiranje
4,000 m3
ASTM D 698
Napomena 1: Najmanje jedno testiranje se mora izvoditi svaka 3 dana od dana
postavljanja tla.

B. Ispitivanja sadraja vlage i gustoe moraju se izvoditi u mreastom rasteru. Raster

mora biti pomaknut za slijedee slojeve kako toka uzimanja uzoraka ne bi bila na istoj
lokaciji za svaki sloj. Ispitivanja sadraja vlage i gustoe moraju se izvoditi u skladu s
tablicom 3.
TABLICA 3
ISPITIVANJA SADRAJA VLAGE I GUSTOE UGRAENOG
GLINENOG SLOJA
Karakteristike
Uestalost po sloju
Standard
Brza testiranja udjela vlage
800 m2
ASTM D 3017
Standadni test udjela vlage
1 na svakih 10
(Napomena 1)
brzih testova
ASTM D 2216
Brza testiranja gustoe
800 m2
ASTM D 2922
Standardna gustoa
1 na svakih 10
ASTM D 1556
(Napomena 1)
brzih testova
ASTM D 2167
Napomena 1: Najmanje jedno testiranje se mora izvoditi svaki dan od dana postavljanja
tla.
C. Brza testiranja: Svaki dan kompaktiranja glinenog sloja, minimalno jedna serija
ispitivanja vlanosti i gustoe treba biti izvedena koristei se standardnim procedurama.
Brza testiranja moraju biti obavljena prema uestalostima prikazanim u tablici 3.
Standardna ispitivanja moraju biti izvedena na lokacijama koja su stoje mogue blia
lokacijama na kojima su izvedena brza testiranja.
D. Testiranja gustoe i vlanosti pomou nuklearnog denzimetra: Oitanja na nuklearnom
denzimetru trebaju biti u izravnom modu. Kalibrirane krivulje gustoe (iz nuklearnog
denzimetra) i vlanosti moraju se provjeriti i podesiti u skladu s postupcima opisanim u
ASTM D 2922 i ASTM D 3017. Kalibracija nuklearnog ureaja mora biti provjerena na
poetku posla, na svakoj razliitoj vrsti postavljenog materijala, u tono odreenim
intervalima. Gustoa dobivena nuklearnim denzimetrom i udio vlanosti moraju biti
dnevno standardizirani u skladu s ASTM D 2922 i ASTM D 3017.
E. Rezultati terenskih ispitivanja vlanosti i gustoe moraju biti ucrtani na "Zoni
prihvatljivosti" koja je u skladu s odgovarajuim materijalom na kojm su se provela
testiranja. Ukoliko rezultati ispitivanja za vlanost nisu unutar "Zone prihvatljivosti"
moraju se provesti tri dodatna ispitivanja u blizini lokacije za koju su dobiveni
nedoputeni parametri. Ukoliko sva ponovna ispitivanja pokau zadovoljajue rezultate,
ne poduzimaju se daljnji koraci u testiranju. Ako bilo koje ponovno ispitivanje ne pokae
povoljne rezultate, sloj tla mora se popraviti do onih granica kako je to definirano za taj
odreeni parametar. Podruje se tada mora ponovo testirati pod upravljanjem
NADZORNOG INENJERA. Popravci glinenog sloja moraju se dokumentirati
ukljuujui podatke o lokaciji i volumenu oteenog tla, izvrenim korekcijama i
rezultate ponovnih ispitivanja.
F. Neporemeeni uzorci moraju se podvrgnuti testiranju na hidrauliku propusnost po
uestalosti od dva (2) testiranja za etiri tisue (4000) m2 za svaka dva sloja glinenog
sloja.
Uzorci se uzimaju u skladu s ASTM D 1587, transportiraju se u vertikalnom poloaju u
skladu s ASTM D 4220, Group C. Svaki neporemeeni uzorak mora se testirati na
hidrauliku propusnost u skladu s ASTM D 5084, udio vlanosti u skladu s ASTM D
2216, provesti analizu veliine zrna u skladu s ASTM D 422, i na koncu, ispitati granicu

teenja i granicu plastinosti u skladu s ASTM D 4318. Testiranja hidraulike propusnosti

moraju biti provedena u skladu sa zahtjevima iz poglavlja o testiranju hidraulike
propusnosti. Ako se pokae da je bilo koji od rezultata vei od "Maksimalne dopustive
hidraulike propusnost", predlau se i odobravaju odreene mjere za postavljanje
dodatnog glinenog sloja te vrste.
Ako je hidraulika propusnost bilo kojeg ispitivanja vea od polovine reda veliine
magnitude "maximalne dozvoljene hidraulike propusnosti", moraju se provesti tri (3)
dodatna ispitivanja u blizini lokacije za koju su prvotni testovi pokazali
nezadovoljavajue rezultate. Ukoliko sva ponovna ispitivanja pokau zadovoljajue
rezultate, ne poduzimaju se daljnji koraci. Ako bilo koje ponovnog ispitivanja ne pokae
povoljne rezultate, podruje se mora popraviti do onih granica kako je to definirano za
prolazak rezultata testiranja hidraulike propusnosti. Podruje se tada mora ponovo
testirati kako je to odreeno.
Popravci glinenog sloja moraju se dokumentirati ukljuujui podatke o lokaciji i
volumenu oteenog tla, izvrenim korekcijama i rezultatima ponovnih ispitivanja.
Zatita
A. Nakon postavljanja, sadraj vlage mora se odravati ili prilagoditi da bi zadovoljio
kriterije zone prihvatljivosti.
B. teta od erozije koja se zbiva unutar glinenog sloja mora biti nadoknaena i nagib
ponovo ostvaren.
C. Smrzavanje i isuivanje glinenog sloja mora biti sprijeeno. Ukoliko doe do
smrzavanja ili isuivanja, oteeno tlo se mora zamijeniti ili oporaviti prema uputama.
D. Podruja koja se trebaju popraviti moraju se ponovo testirati prema uputama.
Popravci glinenog sloja moraju se dokumentirati ukljuujui podatke o lokaciji i
volumenu oteenog tla, izvrenim korekcijama i rezultatima ponovnih ispitivanja.
Nasip
Pod izradom nasipa i nasipa prometno manipulativnih povrina podrazumijevamo
nasipavanje, razastiranje, vlaenje ili suenje, grubo planiranje materijala u nasip prema
projektu, te nabijanje prema zahtjevima iz tehnikih uvjeta.
Nagib svakog sloja nasipa se u uzdunom smjeru poklapa s nagibom nivelete, odnosno
osi nasipa, a u poprenom mora biti min. 4 % u svim fazama izrade, zbog dobre
odvodnje. S nasipavanjem novog sloja moe se otpoeti tek kada se prethodni sloj dobro
nabije, a to je dokazano ispitivanjem stupnja zbijenosti. Visina (debljina) svakog
pojedinog sloja nasipa mora biti u skladu s vrstom materijala i strojevima, a odreuje se
na pokusnom dijelu ili na osnovu provjerenih iskustava u radu s odreenim materijalima i
strojevima. Potrebu izrade probnog dijela odreuje nadzorni organ.
Za ocjenu kvalitete izvedenih slojeva, u ovisnosti o visini nasipa, zahtjeva se postizanje
odreenog stupnja zbijenosti (Sz) od standardne suhe prostorne mase po Proctoru, kao i
minimalna vrijednost modula stiljivosti (Ms) odreenog krunom ploom promjera 30
cm.
Tekua i kontrolna ispitivanja obavljaju se u skladu sa slijedeim propisima:
HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka
HRN U.B1.012 Odreivanje vlanosti uzoraka
HRN U.B1.016 Odreivanje zapreminske teine tla

HRN U.B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe

Koliina kontrolnih ispitivanja je minimalno po jedno ispitivanje stupnja zbijenosti i
modula stiljivosti na 1000 m2 svakog sloja nasipa, a jedno ispitivanje granulometrijskog
sastava materijala nasipanog materijala na svakih 4000 m2 izvedenog nasipa.
Za sve vrste nasipa obzirom na svojstva upotrebljenih materijala (nasip od zemljanih
koherentnih materijala, nasip od kamenitih materijala, nasip od mjeanog materijala)
vrijedi da se smrznuti materijali ne smiju ugraivati, te da se materijal ne smije ugraivati
na smrznutu podlogu.
Nasip od kamenih materijala (ne upotrebljava se za izradu nasipa odlagalita).
To su materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine, ljunci i sl., tj. materijali
praktino neosjetljivi na prisustvo vode (materijal iskopa kategorije "A" i dio "C").
Strojevi za zbijanje: vibrovaljci, vibronabijai i kompaktori.
Debljina slojeva: 50 - 100 cm
Materijal za izradu nasipa treba zadovoljiti slijedee uvjete:
- koeficijent nejednolikosti zrna (U=d6/d10) U>9;
- maksimalna veliina zrna jednaka polovini debljine sloja, ali ne vea od 40 cm (15%
zrna moe biti do 50 cm);
- kameni materijal za izradu nasipa mora biti od stjenastih masa postojanih na
atmosferilije.
Kriteriji za ocjenu kvalitete ugraenog materijala u slojeve nasipa su:
Poloaj nasipnih slojeva:
a) slojevi nasipa visoki preko 2,0 m na dijelu od podnoja nasipa do visine 2,0 m ispod
planuma posteljice, sz (%) = 95, Ms(MN/m2 ) = 40
b) slojevi nasipa niih od 2,0 m i slojevi nasipa viih od 2,0 m u zoni do 2,0 m ispod
planuma posteljice, sz (%) = 100, Ms (MN/m2 ) = 40
Ostali detalji tehnikih uvjeta izvoenja ovih zemljanih radova dati su u "Opim
tehnikim uvjetima za radove na cestama", 1978., pod tokom 2.9, te HRN U.E1.010 pod
5.3 i 5.4.
Stavke zemljanih radova obraunavaju se u sraslom ili zbijenom stanju po kubnom
metru.
Prijevoz preostalog materijala u zavrni pokrovni sloj obraunava se po kubnom metru u
rastresitom stanju, a stavka obuhvaa i grubo planiranje na planirki.
Posteljica
Posteljica je zavrni homogeni nosivi sloj zamjenskog materijala ureen tako da
odgovara traenim zahtijevima, sposoban da preuzme optereenje od prometa i
kolovozne konstrukcije bez prekomjernih plastinih deformacija. Pored kvalitete
materijala izrade posteljice, vani su i konstruktivni uvjeti u kojima se nalazi to
podrazumijeva odvodnju, nagibe i sl.
Kriterij za ocjenu kvalitete izraene posteljice su nosivost i revnost. Metode kontrole
postignute zbijenosti na planumu posteljice su ispitivanje stupnja zbijenosti u odnosu na
standardni Proctorov pokus (sz) i modula stiljivosti (Ms) krunom ploom f/ 30 cm.

Tekua i kontrolna ispitivanja obavljaju se u skladu sa slijedeim propisima:

HRN U.B1.010 Uzimanje uzoraka
HRN U.B1.012 Odreivanje vlanosti uzoraka
HRN U.B1.016 Odreivanje zapreminske teine tla
HRN U.B1.046 Odreivanje modula stiljivosti metodom krune ploe
Koliina kontrolnih ispitivanja je minimalno po jedno ispitivanje stupnja zbijenosti i
modula stiljivosti na 1000 m2 posteljice, jedno ispitivanje granulometrijskog sastava
materijala iz posteljice na 6000 m2 te ispitivanje revnosti i poprenog pada posteljice na
svakih 100 m trase i nasipa.
Kvalitet materijala izrade posteljice
Prirodni materijali za izradu posteljice su:
a) sitnozrnati koherentni materijali (gline, praine, glinoviti pijesci)
b) mijeani kameni i zemljani materijali (glinoviti ljunci, zaglinjene kamene drobine,
trone stijene, kriljci i lapori, fli i sl.)
c) kameni materijali (kamene drobine i ljunci)
Zahtjevi kvalitete vezanih materijala ("a" i "b") za primjenu u posteljici su slijedei:
maksimalna suha zapreminska masa
po standardnom Proctoru
min yd
= 1.6 t/m3
granica teenja
max wL
= 50 %
indeks plastinosti max Ip = 20 %
bubrenje poslije 4 dana
(po standardnom CBR-u)
max
3%
CBR
min
3%
stupanj neravnomjernosti U = d60/d10
min U
=9
odstupanje vlanosti u odnosu na wopt
+- 2 %
sadraj organskih tvari
max 6 %
Za kamene materijale dodatni su kriteriji:
min U
=4
max f/zrna
= 60 mm
(max 10% f/70 mm)
Zahtjevi za zbijenost i revnost posteljice:
Materijal izrade posteljice
a) sitnozrni kohezivni
materijali
b) mjeani kameni i
zemljani materijali
c) kameni materijali

sz (%)

Ms (MN/m 2 )

Odstupanje od ravnosti
mjereno letvom duljine 4.0
m (mm)

100

20

30

100
100

35
35

50
50

Odstupanje od projektirane kote 20 mm

Popreni nagib posteljice min 4%

Popreni nagib stabilizirane posteljice min 3%

Ostali detalji tehnikih uvjeta izvoenja ovih zemljanih radova opisani su u "Opim
tehnikim uvjetima za radove na cestama", 1978., pod tokom 2.10; te u standardu HRN
U.E8.010 (1981).
Stavke zemljanih radova obraunavaju se u sraslom ili zbijenom stanju po kubnom
metru.
Prijevoz preostalog materijala obraunava se po kubnom metru u rastresitom stanju, a
stavka obuhvaa i grubo planiranje.
Kolnika konstrukcija
Prije poetka radova na zbijanju posteljice, potrebno je izvriti ispitivanje vlanosti i
podobnosti tla. Potrebno je ispitati optimalnu vlanost ili 97% Proktorovog pokusa, a s
obzirom na vrstu tla odgovarajua sredstva za zbijanje (jeevi, statiki valjci i sl. ).
Zbijenost treba ispitati krunom ploom promjera 30 cm dok se ne postigne traeni
modul zbijenosti. U koliko se u planumu ustanove dijelovi koji nisu pogodni za zbijanje
posteljice, potrebno je organski sloj skinuti. Ukoliko se ustanove dijelovi sa organskim
primjesama, potrebno je izvriti zamjenu materijala, a u koliko se ustanove dijelovi sa
veom vlanou od optimalne, treba izvrtiti prosuivanje do potrebne vlanosti.
Za ovaj sloj treba u cijelosti primjeniti propise HRN U.E9.020 i HRN U.E9. 021.
ljunak koji e se upotrijebiti za izradu podloge treba biti porijeklom iz odabranih
nalazita, te treba posjedovati atest da isti zadovoljava u pogledu petrografskog sastava,
istoe, granulometrijskog sastava i podesnosti za zbijanje u kompaktnu i stabilnu
podlogu.
Nakon zbijanja ovog sloja potrebno je ispitati modul zbijenosti krunom ploom
promjera 30 cm prema HRN U.B!.046, te ustanoviti da li je postignut traeni modul
zbijenosti, te da li prireena podloga odgovara, u pogledu projektiranih i uzdunih
nagiba, debljine sloja i ravnosti povrina.
Nosivi sloj kolne konstrukcije potrebno je izraditi od ljunka. ljunak za izradu ovog
sloja treba posjedovati atest da zadovoljava sve kriterije u pogledu petrografskog sastava,
istoe (HRN U.B1 .024), granulometrijskog sastava (HRN U.B1.018), pogodnosti za
zbijanje (HRN U.B1.042).
Ovaj sloj potrebno je izvoditi navoenjem materijala i njegovim razastiranjem u
jednolinom sloju debljine cca 20 cm. Prije nabijanja i u njegovu toku, potrebno je
regulirati vlanost materijala tako da bude u optimalnim granicama. Nabijanje poinje
nakon zavrnog planiranja i profiliranja, vibracijskim sredstvima. Nabijanje treba obaviti
paljivo preko cijele povrine sloja.
Sva mjesta koja eventualno nisu dostupna strojevima za nabijanje, treba nabiti u skladu s
traenim zahtjevima, drugim sredstvima. Kontrola kvalitete ovog sloja obuhvaa:
1. atestiranje materijala
2. odreivanje tehnologije ugradnje na probnoj dionici
3. kontrolna ispitivanja rada
4. tekua ispitivanja u toku rada
Nakon zbijanja svakog sloja potrebno je izvriti ispitivanja modula zbijenosti krunom
ploom promjera (znak) 30 cm prema HRN U.B1.046.

Nakon zbijanja cijelog sloja, potrebno je izvriti kontrolu izgraenog sloja u pogledu
projektiranih uzdunih i poprenih nagiba, debljine sloja i ravnosti povrina.
Prije poetka radova na izradi asfaltnih slojeva, potrebno je najprije nabaviti atest
proizvoaa za sve osnovne materijale za izradu asfaltnih mjeavina.
Atesti trebaju biti izdani od ovlatene strune organizacije, a ne smije biti stariji od jedne
godine.
Oborinska odvodnja rijeena je poprenim i uzdunim nagibom kolnika, te se putem
trapeznih kanala spojenih na kanal uz cestu.
Betonski i armirano betonski radovi
Kod izvedbe betonskih i armirano betonskih radova mora se primjenjivati Tehniki propis
za betonske konstrukcije (NN 139/09 i 14/10 i 125/10, prema HRN EN 206-1). U
ploama e se beton izraivati s dodatkom za vodonepropusnost gdje se to trai. Prije
izrade ploa i temelja potrebno je pregledati tlo graevinske jame i u sluaju da je loih
mehanikih karakteristika potrebno ga je sanirati zamjenom materijala. Prilikom izrade
sabirne jame moraju se ugraditi tipske lijevano-eljezne penjalice.
Cement u pogledu kvalitete mora odgovarati HRN EN 197-1 i zadovoljiti propise
navedene u NN br. 139/09 i 14/10 i 125/10, odnosno imati ispitana svojstva prema HRN
EN 196-1 i dokazanom sukladnou po HRN EN 196-2.
Agregat mora biti propisanog granulometrijskog sastava, dovoljno vrst i postojan, te ne
smije sadravati organske sastojke niti druge primjese tetne za beton i armaturu. Mora
zadovoljiti HRN EN 12620, a lagani agregat prEN 13055-1.
Voda mora odgovarati HRN EN 1008.
Svojstva vodonepropusnog betona moraju odgovarati standardu HRN EN 12390-8.
Izvoa se mora strogo pridravati razredu tlane vrstoe betona odreene za pojedine
konstrukcije. Beton koji se upotrebljava za betonske konstrukcije i elemente mora se
ispitati i utvrditi odgovara li propisanom razredu tlane vrstoe betona. Ispitivanje se
vri na tlanu vrstou prema standardu HRN EN 12390-3 na ispitnim valjcima promjera
15 cm i visine 30 cm ili kockama veliine brida 15 cm uvanih u vodi ili 95% vlazi pri
temperaturi 200C u trajanju 28 dana.
Obzirom na vrstou betoni se razvrstavaju u dvije kategorije:
- betoni BI (C12/15, C16/20) - spravljaju se bez prethodnog ispitivanja
- betoni BII (C25/30 i vie) - spravljaju se temeljem izvrenih ispitivanja svjeeg i
ovrslog betona pripremljenog od predvienog materijala.
Poetna temperatura u fazi ugradnje ne smije biti nia od 5oC ni via od 30oC. U
protivnom potrebno je poduzeti posebne mjere i postupiti po propisima za ugradnju
betona u posebnim uvjetima.
Ukoliko su plohe betona vidljive na fasadi i ostaju neobukane treba ih izvoditi u oplati
propisanoj u opim uvjetima i prema opisu u pojedinoj stavci trokovnika, ukljuivo
izradu, postavu i skidanje oplate te njezino podupiranje. Beton mora biti ugraen paljivo
da ne doe do segregacije i gnijezda. Za izradu betona upotrijebiti istu vrstu cementa i
granulirani agregat. Kod nastavka betoniranja po visini, zatititi povrinu betona od
procijeenog cementnog mlijeka.
Ne smiju se upotrijebiti takvi premazi oplate koji se ne bi mogli oprati s gotove betonske
povrine ili bi nakon pranja ostale mrlje na betonskim povrinama.

U sve betonske i armirano betonske elemente potrebno je ugraditi u toku betoniranja

eline ploice, ankere ili drvene kladice za uvrenje bravarije i limarije.
U jedininim cijenama treba predvidjeti strojnu pripremu i ugradbu betona s propisanim
materijalom, sve transporte, pomone radove, skele, podupiranja i druge radove potrebne
za dobivanja gotovog proizvoda, ukljuivo i naknadu za oteani rad betoniranja oko
raznih otvora, prodora i udubljenja za instalacije, te zatitu betonskih i armirano
betonskih konstrukcija od djelovanja atmosferskih nepogoda, vruina, hladnoa i sl.
Kod nastavka betoniranja nakon prekida, radne reke treba oistiti, ohrapaviti i isprati.
Sve nepravilno i nesolidno izvedene elemente, mora poruiti i ukloniti izvoa o svom
troku.
Pri betoniranju jedne cjelovite betonske odnosno armirano betonske konstrukcije treba
upotrijebiti iskljuivo jednu vrstu cementa. Izvoa je duan dati na ispitivanje betonske
uzorke prema HRN EN 12390-3 bez posebne naplate.
Beton se mora mijeati strojno i to za sve betonske i armirano betonske konstrukcije.
Marka betona odreuje se prema proraunu. Betoniranje se vri u slojevima od cca 15
cm, uz nabijanje, a prekide u slojevima vriti stepenasto. Prekid pri betoniranju ploa,
greda itd. vriti po propisima, odnosno prema uputama statiara, to se upisuje u
gradilini dnevnik.
Nakon ugradnje beton treba zatiti od prebrzog isuivanja, od niskih i visokih
temperatura, od vibracija, oborina i vode. Zatita betona mora trajati najmanje 7 dana tj.
dok beton ne postigne 60 % predviene marke betona.
Armatura mora odgovarati propisima HRN EN 10080. Izrada armature, njezino
postavljanje, nastavljanje, zavarivanje i uvrivanje u projektiranom poloaju moraju
zadovoljiti HRN ENV 1992-1-1. Kriteriji za poloaj armature u poprenom presjeku s
anzivnim (specificiranim) i stvarnim zatitnim slojem betona odreeni su prema HRN
ENV 13670-1. Savijanje tono po nacrtu savijanja. Ostatke komada eljeza i eljeza
nejednoline debljine zabranjeno je ugraivati. Armatura se upotrebljava po oznakama:
GA 240/360 glatka armatura od mekog elika, RA 400/500 rebrasta armatura od
visokovrijednog prirodno tvrdog elika, MAG 500/560 zavarena mreasta armatura od
hladnovuene ice od glatkog elika, MAR 500/560 zavarena mreasta armatura od
hladnovuene ice od rebrastog elika.
Komadi armature koji po planu savijanja trebaju biti od jednog komada, ne smiju se
spajati od kraih komada. Prije betoniranja armaturu treba oistiti, dobro povezati i
podloiti da se osigura zatitni sloj betona. Prije poetka betoniranja armaturu pregledava
nadzorni inenjer investitora, a kod sloenijih konstrukcija projektant.
Betoniranje moe poeti tek nakon upisa odgovornog inenjera u gradilini dnevnik da je
armatura po poloaju i broju komada ispravno postavljena.
Prilikom polaganja armature mora se voditi rauna da zatitni sloj betona mora iznositi
najmanje 2 cm, a isti horizontalni i vertikalni razmak armature mora biti vei od 3 cm.
Prije poetka betoniranja mora se zapisniki utvrditi da je armatura ugraena prema
projektu i da ima potrebne ateste mehanikih karakteristika o granici razvlaenja i
kidanja. Ako je armatura uprljana zemljom, mortom, betonom ili na sebi ima masnoe ili
druge neistoe, mora se prije betoniranja oistiti.
Obraun se vri prema GN 400 i to po kubinom ili kvadratnom metru odnosno po
komadu, a sve prema dotinoj stavci trokovnika. Armatura se obraunava posebnim
stavkom za sve armirano betonske konstrukcije po kg obraene armature na bazi

teoretske teine gledanog profila. Za mrenu armaturu rauna se teoretska teina u koju
su uraunati raster i podmeta.
Tesarski radovi
Kod izvedbe tesarskih radova moraju se primjenjivati svi vaei propisi i standardi za
drvene konstrukcije. Upotrebljena graa mora zadovoljavati HRN ENV 13670-1.
Oplatu treba tako postaviti da se nakon betoniranja ne pojavi ni najmanja deformacija u
konstrukciji. Ako se postavlja oplata sa podupiraima, treba ih postaviti po propisima.
Treba izvesti potrebnu skelu sa prilazima i mostovima za betoniranje. Oplatu treba skidati
paljivo da ne doe do oteanja konstrukcije. Graa za izvedbu oplate mora odgovarati
propisima HRN ENV 13670-1
- rezana jelova graa HRN D.C1.040, HRN D.C1.041
- glatke ploe HRN D.C5.026-70
- per ploa HRN D.05.043
- avli HRN M.B4.021
Zatitu bonih strana rovova treba izvesti izradom i postavom oplate izraene iz dasaka
ili lakih stijena. Potrebno ju je izvesti u punoj duini i visini bonih strana rova sa
propisnim razupiranjem. Oplata mora biti izvedena tako da omoguuje nesmetan i
siguran rad u rovu. Oplata graevnih jama za izradu revizijskih okana treba izvesti do
pune visine jame i na nain koji omoguuje nesmetan i siguran rad u njoj.
Oplata mora biti izvedena tako da kod betoniranja ne doe do gubljenja sastojaka betona.
Mora se izvesti tako da je omogueno lagano skidanje. Unutranje stranice moraju biti
glatke i iste. Po potrebi treba ih premazati zatitnim sredstvom koje ne smije biti tetno
za beton. Oplata gdje se ugrauje armatura smije se zatvoriti tek nakon to nadzorni
organ pregledao postavljenu armaturu.
Sa skidanjem oplate moe se zapoeti tek kada beton postigne odgovarajuu vrstou.
Vri se bez potresa i udara kako se ne bi otetio beton. Na mjestima gdje su predvieni
proboji i prikljuci moraju se ostaviti otvori prema dimenzijama u nacrtu i koji se
zatvaraju naknadno.
Oplata mora biti oznaana tono po mjerama oznaenim u nacrtu. Mora biti izraena tako
da moe preuzeti sva optereenja i utjecaje koji nastaju za vrijeme izvoenja radova, bez
pojave deformacija, kako bi se osigurala kvaliteta i tonost. Oplata se obraunava po GN
601. Za razmak oplate upotrebljavati eljezne "udaljivae" s plastinim epovima za
vidljive povrine betona. Oplata nevidljivih elemenata u dovrenom objektu mogu se
izvesti obinom oplatom, dok se vidljivi elementi konstrukcije vode glatkom oplatom.
Glatka oplata mora biti precizno i vrsto izvedena. Svi eventualni popravci gotovih
betonskih povrina padaju na teret izvoaa.
Kanalski radovi
U zdence za otplinjavanje se ugrauju drenane plinske cijevi promjera 110 mm. Cijevi
trebaju biti od polietilena visoke gustoe (PEHD), glatke povrine na kojoj pie ime
proizvoaa ili trgovako ime, vanjski promjer, datum proizvodnje, linija proizvodnje i
smjena.
Cijevi su duine 6-8 m. irina otvora za prihvat plina je 4mm, a razmak meuosovina
otvora 30 mm. Povrina otvora treba biti od 5 do 10 % od ukupne povrine cijevi.

Drenane cijevi za skupljanje procjedne vode takoer se izrauju od polietilena visoke

gustoe (PEHD), debljine stijenki 18.2 mm, teine 10.4 kg/m. Spajanje se vri mufom ili
zavarivanjem.
Polietilenske cijevi visoke gustoe, s otvorima, trebaju imati tvorniki certifikat u skladu
s normama UNI-EN 29002 (ISO9002) i biti priznate s certifikatom S.Q.P.N.27. Cijevi
trebaju imati sve dimenzije (promjere, stijenke i doputena odstupanja) i kakvou prema
slijedeim standardima: DIN 8075 - T1, DIN 16961 T1, DIN 4266, DIN 4060. Otvori za
drenau moraju imati rupe, zauzimajui 2/3 opsega.
Ostalo
Za gotove konstrukcije i opremu nije potrebno davati program kontrole i kvalitete.
Izvoa je duan za sve materijale izvan propisanih standarda pribaviti odgovarajuu
dokumentaciju na osnovi koje e investitor moi dati suglasnost za njihovu ugradnju.
Ukoliko za odreenu vrstu radova ili materijala ne postoje hrvatske norme i standardi,
koritene su DIN ili odgovarajue druge norme.
Obraun radova vrit e se po sistemu stvarno izvedenih radova.
1.3. BILJEENJE
Izvoditelj je duan tijekom izvoenja radova voditi evidenciju i izvjetavati o izvoenju
radova. Prije poetka izvoenja Izvoditelj treba dostaviti na uvid i odobrenje Nadzornom
inenjeru sve knjige u kojima e registrirati i evidentirati podatke.
Nadzor je duan osigurati dovoljan broj osoblja za praenje rada Izvoditelja. Po zavretku
radova Nadzorni inenjer treba izraditi Zavrni izvjetaj o izvoenju radova.
Investitor je duan za izvoenje radova osigurati i projektantski nadzor.
Graevinski dnevnik
Izvoditelj je duan voditi graevinski dnevnik o radovima. Dnevnik se vodi prema
Pravilniku o uvjetima, nainu voenja graevinskog dnevnika ("Narodne novine" broj
06/00.)
Izvoditelj mora omoguiti Nadzornom inenjeru uvid u graevinski dnevnik kad to
Nadzorni inenjer zatrai.
Dovrene i potpisane stranice graevinskog dnevnika Izvoditelj mora dnevno dostavljati
Nadzornom inenjeru na pregled i ovjeru.
Periodiki izvjetaji o izvoenju radova
Izvoditelj mora povremeno na zahtjev Nadzornog inenjera izraditi izvjetaj o izvoenju
radova. Dinamika izvjeivanja treba se odnositi na proteklo vremensko razdoblje
aktivnosti
Izvoditelja od tjedan ili maksimalno mjesec dana.
Nadzorni inenjer ima pravo zahtijevati od Izvoditelja tjedno izvjeivanje, ako ocijeni da
je to korisno za ispunjenje ugovorne obveze. Prije uvoenja u posao Izvoditelj s
Nadzorom mora usuglasiti nain voenja tjednog ili mjesenog izvjeivanja.
Izvjetaj treba sadravati sve relevantne podatke na osnovi kojih se moe sagledati stanje
radova, dinamika napredovanja, kvaliteta izgradnje odlagalita i osnovni tehniki
problemi kod izgradnje.
Nadzorni inenjer je duan periodino izvjeivati Naruitelja o tekuoj problematici na

izgradnji tijela odlagalita, temeljem praenja radova na radilitu i dobivenih podataka od

Izvoditelja.
Graevinska knjiga
Izvoditelj je obvezan voditi graevinsku knjigu u koju unosi podatke o vrstama,
jedininim cijenama i koliinama izvrenih radova, na osnovi ega se, po ovjeri
Nadzornog inenjera, vri obraun, ispostavlja obraunska situacija te vri naplata
radova.
Evidentiranje podataka i mjerenja za izradu Projekta izvedenih radova
Izvoditelj mora za vrijeme izvoenja radova briljivo evidentirati u posebnoj knjizi sve
relevantne podatke i mjeranja koji dolaze u obzir za izradu "Projekta izvedenih radova".
U sastav spomenutih podataka posebno se uvrtavaju:
sve promjene, izmjene i dopune, drugi podaci koji nisu posebno navedeni, ali ih
Izvoditelj i/ili Nadzorni inenjer smatraju neophodno evidentirati.
Svi pripremljeni i evidentirani podaci moraju biti u suglasnosti s ostalom
dokumentacijom na gradilitu (graevinski dnevnik, graevinska knjiga itd.) i prema
potrebi ovjereni od Nadzornog inenjera.
Dinamika izvjetavanja
Izvoditelj treba dnevno Nadzornom inenjeru davati na ovjeru i uvid graevinski
dnevnik.
Tjedno, odnosno mjeseno treba dostavljati Nadzornom inenjeru izvjetaj o graenju i
graevinsku knjigu na pregled i ovjeru.
U ugovaranim vremenskim periodima potrebno je ispostavljati obraunsku situaciju
Nadzornom inenjeru na pregled i ovjeru.
Zavrni izvjetaj o izvoenju radova
Mjesec dana nakon zavretka iskopa, premjetanja i odlaganja otpada, a koji slijedi po
nalogu upisom u graevinski dnevnik, Nadzorni inenjer je duan izraditi Zavrni
izvjetaj o izvoenju radova. U tom elaboratu treba prikazati sve podatke koji u
potpunosti i vjerodostojno ilustriraju i dokumentiraju obavljeni rad te da je postignuta
kakvoa izvrenih radova u skladu s Programom iz Projekta.
Zavrni izvjetaj se sastoji iz pismenog izvjetaja, crtea, grafikona i tablica.
Pismeni dio izvjetaja treba sadravati detaljni opis naina, redoslijeda i tijeka izvoenja
radova, tehnike uvjete izvoenja, nain na koji su pojedine tekoe rijeene te tumaenje
za sve pojave koje su bile zapaene tijekom izvoenja radova.
Crtei trebaju prikazati sve dijelove odlagalita na nain kako su izvedeni.
Grafikoni i tablice trebaju dati prikaz podataka o koliini svake pojedine vrste izvedenih
radova. Zavrni izvjetaj treba sadravati podatke i o svim izvedenim ispitivanjima
(materijala
i radova) s pripadajuim obrazloenjem i tumaenjem dobivenih rezultata o postignutoj
kakvoi izvedenih radova.
U Zavrnom izvjetaju treba prikazati shematski i opisno sve pojedinane kapacitete
opreme koja je angairana na radovima te ostale organizacijske elemente koji su
primijenjeni.

Posebno treba dati podatke o strukturi strunog osoblja koje je bilo angairano na
ostvarenju ovih radova.
Propisi i normativi
Za izvoenje predmetnih radova mjerodavni su svi propisi, zakoni i normativi vaei za
ovu vrstu radova.
Kao mjerni sustav treba se koristiti SI sustav mjernih jedinica.
Zavrne odredbe
Osnovni sudionici radova (prema Zakonu o gradnji NN 153/13) su Investitor, Projektant,
Revident, Izvoa i Nadzorni inenjer.
Projektant i Nadzorni inenjer su ovlatene fizike osobe zaposlene kod pravne osobe. U
smislu osiguranja kvalitete izvedenih radova Izvoditelj mora prvenstveno potivati
projektnu dokumentaciju. Projektant je jedini ovlaten da mijenja projektnu
dokumentaciju.
Zadatak Nadzornog inenjera je kontrola izvedbe predmetnih radova u skladu s
lokacijskom dozvolom, projektnom dokumentacijom, vaeim zakonima i propisima,
tehnikim normama te projektnim dopunama koje daje Projektant. Nadzorni inenjer ima
pravo dati svoje prijedloge u vezi s tehnikim rjeenjem ili nainom izvedbe pojedinih
radova. Ti e se prijedlozi i rjeenja smatrati vaeim ako ih usvoji i odobri Projektant.
U tijeku izvedbe mogu se ukljuiti i drugi sudionici graenja, odnosno konzultanti
Projektanta i Naruitelja. Projektant moe takve osobe, specijaliste pismeno ovlastiti da,
u njegovo ime i za njegov raun, vre projektantski nadzor i daju dokumentirane naloge
Nadzornom inenjeru Izvoditelju. Konzultanti Naruitelja ne mogu davati nikakve
dokumentirane naloge niti Izvoditelju niti Nadzornom inenjeru bez suglasnosti i
odobrenja Projektanta.
Sve dopune i izmjene tehnikih elemenata ili postupaka rada koje donosi Projektant
tijekom njene izvedbe smatraju se sastavnim dijelom projektne dokumentacije.
Prije poetka radova Izvoditelj je duan predati Nadzornom inenjeru "Projekt
organizacije rada". Ovaj elaborat, bez ijeg usvajanja od strane Nadzornog inenjera ne
mogu zapoeti radovi, mora sadravati razradu organizacije i tehnologije svih radova
koje e izvoditi Izvoditelj, posebice vrstu, broj i tipove strojeva te nain njihova rada.
Vremenski plan graenja mora sadravati rokove dovretka pojedinih faza radova.
Tehniko voenje radova Izvoditelj mora povjeriti strunoj osobi, ovlatenom Voditelju
graenja, koji ima iskustvo kod izvoenja slinih radova u istim ili geomehaniki teim
prilikama, koje su po obujmu radova bile iste ili vee od radova koji su obuhvaeni ovom
tehnikom dokumentacijom. Isto tako, osnovna kvalificirana radna snaga treba imati
dovoljno uspjenog iskustva na slinim radovima i u slinim materijalima.
Radovi e biti obustavljeni u svako vrijeme kada kvaliteta radova ne moe zadovoljiti, u
sluaju loeg vremena i drugih nepredvienih okolnosti.
Izvoditelj je duan radove izvoditi savjesno prema pravilima struke, na osnovi projektne
dokumentacije, uputstva Naruitelja, odnosno Projektanta i Nadzornog inenjera.
Izvoditelj je duan, i ima pravo, putem Nadzornog inenjera dati primjedbe i sugestije o
tehnikim rjeenjima ili o uvjetim osiguranja kvalitete izvedenih radova, osim ako oni ne
utjeu na osnovnu koncepciju rjeenja. Ako ih prihvati Naruitelj putem Nadzornog
inenjera, smatraju se odobrenim.

Nakon dovretka radova mora se zapisniki konstatirati primopredaja u skladu sa

Zakonom o prostornim ureenjem i gradnji te opim uvjetima Ugovora o gradnji
sklopljenog izmeu Investitora i Izvoditelja. Trokove primopredaje snosi Investitor.