Professional Documents
Culture Documents
RB - 1 PDF
RB - 1 PDF
3/6/09
1:04 PM
Page 1
Snjeana Zrinjan
KNJIEVNOST 1
Radna biljenica za 1. razred
etverogodinjih strukovnih kola
1. izdanje
Zagreb, 2009.
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:04 PM
Page 2
Nakladnik
ALFA d.d.
Zagreb
Nova Ves 23a
Za nakladnika
Miro Petric
Urednica
Snjeana Zrinjan
Likovna urednica
Irena Lenard
Recenzent
Vicko Krampus
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:04 PM
Page 3
Dragi uenici,
Dobria Cesari vas u Pjesmi mrtvog pjesnika (prvoj po redu u vaem udbeniku)
naziva prijateljima, obraajui se svakom ponaosob rijeima: Dragi prijatelju, .
Dokaz je to da ste i vi jednako vana karika u komunikacijskom lancu: pisac
djelo itatelj i da iskljuivo o vama ovisi kako ete vrednovati neko knjievno
djelo.
Ovaj radni prirunik trebao bi vas voditi u vaem spoznavanju knjievnih djela i
knjievnoteorijskih pojmova i polako vas pripremati za dravnu maturu.
Iako se katalog za dravnu maturu mijenja iz kolske godine u kolsku godinu,
neki su pojmovi uvijek prisutni, kao i neka djela i pisci.
Na vanost tih pojmova i djela ukazivat e vam se u ovom priruniku.
Prirunik se sastoji od nekoliko vrsta zadataka:
Zadaci koji prate ulomke iz tekstova koji predstavljaju svojevrsni dodatak udbeniku i omoguuju vam, zajedno s tekstovima u udbeniku, pripremu za osnovnu
razinu dravne mature.
Oni su oznaeni znakom.
Zadaci koji vas vode u itanju lektire.
Zadaci koji vam ukazuju kako oblikovati esej koji je znaajan dio dravne mature.
Veina ih je koncipirana na nain na koji se provjerava znanje na dravnoj maturi (provjerava se znanje o osnovnim knjievnoteorijskim pojmovima te o pojedinim knjievnim razdobljima, piscima i djelima).
Od prvoga razreda pripremajte se tako kao da ete izai na dravnu maturu jer ta
vam priprema omoguuje odreenu sistematizaciju znanja, uvjebavanje izraavanja to je vano i za dalji profesionalni razvoj, bez obzira hoete li studirati ili ne.
Dakle, bitne su pozitivne emocije i intelektualna znatielja koji e vam biti dovoljno jak poticaj za uenje, a korist e biti injenica da ete, po zavretku svojega
kolovanja, biti mlada obrazovana osoba koja posjeduje knjievnu i jezinu kulturu.
A to je bogatstvo koje e vai profesionalni kolege i nadreeni znati prepoznati,
znati cijeniti, a na kraju i nagraditi.
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:04 PM
Page 4
Sadraj
Naziv i pojam umjetnosti i knjievnosti .................................................................. 5
Lirika, podjela lirike (podsjetnik) ............................................................................ 6
Pristup lirskoj pjesmi .............................................................................................. 7
Podjela lirike prema tradiciji .................................................................................. 8
Lirika (stilska izraajna sredstva) .......................................................................... 11
Lirika (osnovni knjievnoteorijski pojmovi) .......................................................... 13
Lirika (Vinko Nikoli, Zvono u podne) .................................................................. 15
Lirika (Nikola Milievi, Modra elegija) ................................................................ 17
Epika (novela Gost) .............................................................................................. 21
Lektira (Homer, Ilijada)........................................................................................ 25
Lektira (Ivana Brli Maurani, Rego) ................................................................ 27
Lektira (Marija Juri Zagorka, Tajna Krvavog mosta) ............................................ 29
Lektira (Zlatarovo zlato)........................................................................................ 31
Lektira (ivotinjska farma) .................................................................................. 33
Ponavljanje (epika, osnovni knjievnoteorijski pojmovi) ...................................... 35
Ponavljanje (Homer, Ilijada) ................................................................................ 38
Ponavljanje (basna, jednostavni epski oblici) ........................................................ 42
Ponavljanje (August enoa, Zlatarovo zlato).......................................................... 45
Drama (ponavljanje, osnovni knjievnoteorijski pojmovi) .................................... 49
Marin Dri, Novela od Stanca.............................................................................. 51
Lektira (Usporedba: Sofoklo, Antigona Miro Gavran, Kreontova Antigona) .... 58
Diskurzivni knjievni oblici (ponavljanje).............................................................. 64
Pisanje eseja (uvjebavanje) .................................................................................. 65
Temeljna civilizacijska knjievna djela (ponavljanje).............................................. 69
Antika knjievnost (grki liriari) ........................................................................ 71
Antika knjievnost (rimski liriari) ...................................................................... 75
Lektira (Homer, Odiseja) ...................................................................................... 78
Ponavljanje (antika knjievnost) ........................................................................ 81
Ponavljanje (Baanska ploa) .............................................................................. 83
Srednjovjekovna knjievnost (Va se vrime godia) ................................................ 85
Ponavljanje (srednjovjekovna knjievnost) ............................................................ 86
Lektira (Dante Alighieri, Pakao) .......................................................................... 88
Ponavljanje (Predrenesansa i humanizam) ............................................................ 92
Marko Maruli (stvaralaki ivotopis) .................................................................. 94
Ponavljanje (humanizam u hrvatskoj knjievnosti)................................................ 96
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:04 PM
Page 5
Naziv i pojam
umjetnosti i knjievnosti
1. Navedi vrste umjetnosti i definiraj umjetnost.
2. Kako tumai Krleinu misao da je umjetnost nastala u trenutku kad je altamirski praovjek otisnuo svoju krvavu ruku o zid peine?
3. to je knjievnost?
EPIKA
DRAMA
DISKURZIVNI KNJIEVNI
OBLICI
knji. djelo
itatelj
Definicija
Primjer
6. Ispuni tablicu.
Naziv stilskog sredstva
oksimoron
eufemizam
litota
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:05 PM
Page 6
Lirika
Podjela lirike
standardni jezik
dijalekt
jezik i stil
ritam
Lirika
prema obliku
u stihu
u prozi
prema sadraju
prema tradiciji
himna
lirska pjesma
ditiramb
oda
elegija
duhovno-religiozna lirska
epigram
pjesma
epitaf
Lirsko-epske vrste
poema
balada
romanca
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:05 PM
Page 7
Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za im ne ali
kad se bude zadnjim pogledima
rastajo od zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
prijei sav u zvijezde!
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:05 PM
Page 8
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:05 PM
Page 9
1. Na vremenskoj crti oznaeni su grki i rimski pisci znaajni za nastanak pojedinih tradicijskih
lirskih vrsta.
Uz svako ime napii naziv vrste za koju je pisac znaajan te dananju definiciju te lirske vrste.
(lirska vrsta)
dananje odreenje
vrste
5. st. pr.Kr.
Pindar
6. st. pr. Kr.
Alkej
Sapfa
(lirska vrsta)
dananje odreenje
vrste
5. st.
(lirska vrsta)
dananje odreenje
vrste
1. st.
Marcijal
(lirska vrsta)
dananje odreenje
vrste
2. Definiraj:
ditiramb
epitaf
himnu
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:06 PM
Page 10
2. U tablicu upii autora i naziv pjesme koja pripada pojedinoj tradicijskoj lirskoj vrsti, a koju si
upoznala/upoznao na satu knjievnosti.
Lirska vrsta
Autor
Pjesma
ditiramb
oda
elegija
epigram
epitaf
himna
3. Navedi pjesnika i pjesmu iz koje su navedeni stihovi i ukratko ih prokomentiraj (u kojem se smislu navedeni stihovi mogu shvatiti kao poetska poruka odreene pjesme).
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:06 PM
Page 11
Lirika
Stilska izraajna sredstva
Ponavljanje na osnovi pjesama iz udbenika.
1. Zaokrui rije koja ne pripada nizu.
a) metafora
b) personifikacija
c) opkoraenje
d) onomatopeja
2. Rije ili izraz prenesena znaenja zove se:
a) metafora
b) personifikacija
c) poredba
d) aliteracija
3. Kod metonimije znaenje se prenosi:
a) po nekim stvarnim odnosima
b) po najbliem znaenju
c) po slinosti
d) po nestvarnim odnosima
4. Pridrui pojmovima odgovarajue tumaenje.
1. litota
2. oksimoron
3. perifraza
4. elipsa
5. sinegdoha
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:06 PM
Page 12
a) poredba
a) anafora
b) hiperbola
b) epifora
c) parabola
c) asonancija
d) retoriko pitanje
d) aliteracija
9. Dopuni reenice tako da od dviju mogunosti odabere rjeenje koje smatra pravilnim. Brojevi od 0-5 upuuju te na par iz kojeg e odabrati rjeenje.
Ponavljanje rijei na poetku stiha zove se 0
spada u 1
nih 2
epifora
anafora
figure dikcije
figure rijei
rijei u govoru
ledena vatra
antiteza
oksimoron
12
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:06 PM
Page 13
Lirika
Osnovni knjievnoteorijski pojmovi
Ponavljanje na osnovi primjera iz udbenika.
1. Izbaci uljeza. Lirici je svojstvena:
a) subjektivnost
b) izraavanje osjeaja
c) pripovijedanje i opisivanje
d) kratkoa, slikovitost
2. Koje od navedenih djela nije lirska pjesma:
a) Iseljenik
b) Moj dom
c) Zlatarovo zlato
d) Zaljubljen u ljubav
3. Pridrui autora pjesmi i odredi kojoj lirskoj vrsti pjesma pripada.
1. Dobria Cesari
2. Nikola op
3. Antun Gustav Mato
4. Antun Mihanovi
5. Josip Pupai
A. Moj dom
B. Zaljubljen u ljubav
C. Vagonai
D. Kuda bih vodio Isusa
E. Jesenje vee
F. Horvatska domovina
Odgovor:
4. Koja je od navedenih pjesama sonet?
a) Jesenje vee
b) Vagonai
c) Pjesma mrtvog pjesnika
d) Budi svoj
5. Petrarkin ili talijanski sonet sastoji se od:
a) tri katrena i jednog distiha
b) etiri katrena
c) dva katrena i dvije tercine
d) tri katrena i jedne tercine
6. Hrvatski naziv za sonet je:
a) zvonka pjesma
b) zvoninica
c) zvonica
d) zvonjalica
13
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:07 PM
Page 14
7. Moto je:
a) prvi stih u pjesmi
b) tekst koji pisac citira na poetku, a slui mu kao polazite, inspiracija za djelo
c) naslov pjesme
d) pieva inspiracija za djelo
8. Krai prozni tekst s elementima lirskoga izraza zove se:
a) dijaloka pjesma
b) pjesma u prozi
c) epska pjesma
d) epsko-lirska pjesma
9. Steci su nadahnuli zbirku Kameni spava, odnosno njezinog autora:
a) Maka Dizdara
b) Antuna oljana
c) Nikolu Milievia
d) Josipa Pupaia
10. Zaokrui tvrdnju koja se odnosi na pjesmu Cvrak.
a) radost proizlazi iz opijenosti lirskoga subjekta voljenom enom
b) iskrenu sreu i zadovoljstvo donosi usklaenost ovjeka s prirodom
c) cvrak je simbol ljudske patnje i nesree
d) cvrak ugiba na kraju pjesme
11. Hrvatsku himnu uglazbio je:
a) Ferdo Livadi
b) Vatroslav Lisinski
c) Ivan Zajc
d) Josip Runjanin
12. Odredi stih i strofu u sljedeoj strofi:
a) aab
b) aba
a) jedanesterac, katren
c) abab
b) katren, jedanaesterac
d) cdcd
c) jedanaesterac, tercina
d) tercina, jedanaesterac
14
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:07 PM
Page 15
Lirika
Osnovni knjievnoteorijski pojmovi Stilska izraajna sredstva
ponavljanje na osnovi tebi nepoznatog teksta pomou kojega provjeravamo
tvoje razumijevanje teksta i usvojenost osnovnih knjievnoteorijskih pojmova
Zvono u podne
Podne je. Gori sunce u arkome sjaju.
I cvre cvrci u borovima,
to opojno vonjaju.
Osamljeni galeb kroz plavetnilo neba i mora
pronosi svoju bjelinu.
Na uarenu pijesku opruen leim.
Javlja se zvono:
ja ne znam, da li s oblinjeg zvonika
u malenu selu,
ili iz moje Dalmacije.
Oi su natopljene morem (ili suzom, ne znam):
kroz dgu
razabirem tri svete boje.
- Hvala Ti, moj Boe, za trenutak svjetlosti,
blizinu zaviaja!
1. Na koju te pjesmu asocira prva strofa (podne, cvrci, borovi, sunce):
a) Podne
b) Cvrak
c) Ljeto
d) Podne u Supetru
2. Naslovni izraz povezuje lirskog subjekta sa:
a) zaviajem
b) budunou
c) neodreenim pejsaem
d) voljenim gradovima
3. Koje osjeaje lirskoga subjekta prepoznajemo u pjesmi:
a) nostalginost
b) veliku radost
c) tugu
d) ogromno razoarenje
15
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:07 PM
Page 16
16
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:07 PM
Page 17
Lirika
Ponavljanje na osnovi tebi nepoznatoga teksta pomou kojega provjeravamo
tvoje razumijevanje lirske pjesme te poznavanje osnovnih knjievnoteorijskih pojmova.
Modra elegija
Postojala si, ivo i modro, trenutak. I nestala si.
I nita od sebe nisi ostavila. Ni dah u zraku.
Ni miris u liu. Ni oblik svoj u vjetru.
Nita. Tvoj trzaj je bio brz i odluan.
A ja evo muim sva ula, da oivim
onaj uzavreli as. Onaj otri bljesak
tvoje prisutnosti. Gledam more i nebo
i traim boju tvojih zjenica. Sluam lahor
(s juga dolazi) i lovim u njemu
val tvoga glasa. Pipam vrke tvojih prstiju,
nije li moda, bar malo, na njima ostalo
leda od tvoje vatre, pepela tvoje ljubavi?
Traim duu tvoju u dui tiine,
krv tvoju u svojoj krvi, prisutnost tvoju
u svojoj odsutnosti? Ali nita. I nigdje.
I sjeanje je bilo nemono pred tvojim
modrim letom. Ni ono nije moglo
zadrati nita od tvoje plahe pojave,
od tvog toplog plavetnila.
I more umi modro. A tebe nema.
I dan umori modrinom daljine i neba.
I vedro je. I toplo. A mene nema. I
ne znam gdje si, ni gdje sam. Nitko te
vie ne pozna. I nema te nigdje.
Ni na nebu. Ni u moru. Ni u ovoj
modroj elegiji, koja te uzalud trai.
1. U tematskom smislu, pjesma pripada:
a) domoljubnoj lirskoj pjesmi
b) socijalnoj lirskoj pjesmi
c) duhovno-religioznoj lirskoj pjesmi
d) ljubavnoj lirskoj pjesmi
2. Izbaci uljeza:
a) ditiramb
b) domoljubna lirska pjesma
c) epigram
d) epitaf
e) oda
17
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 18
E. Boja oiju voljene osobe izaziva cijelu bujicu asocijacija lirskoga subjekta.
F. Ogranienost ovjekova, nemo da se sauva intenzitet ljubavi i sjeanja na osobu koja je ispunila (barem kratkotrajno) ovjekov ivot.
Odgovor:
18
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 19
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 20
2. Oda
3. Epigram
4. Epitaf
5. Himna
Odgovor:
15. Za razvoj elegije znaajna je zbirka pjesama Epistolae Ex Ponto iji je autor rimski pisac:
a) Vergilije
b) Horacije
c) Ovidije
d) Katul
20
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 21
Epika
Vjekoslav Kaleb, Gost
Vjekoslav Kaleb (1905.-1996.) Rodio se u Tisnom gdje je zavrio osnovnu kolu.
Nakon zavrene uiteljske kole, diplomirao je na Vioj pedagokoj koli u Zagrebu. Slubovao je kao uitelj u selima Dalmatinske zagore, na otoku Murteru te u ibeniku i Zagrebu. Nakon II. svjetskog rata bio
je urednik i suurednik knjievnih asopisa Republika, Knjievnik i Kolo. Bio je i umjetniki direktor Zagrebfilma. Od 1957. ivio je kao slobodni knjievnik. Redoviti lan tadanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti postao je 1961. Umro je u Zagrebu.
Gost
Gost je novela u kojoj nas pisac uvodi u ambijent
Dalmatinske zagore u vrijeme prije II. svjetskog rata,
upoznajemo obitelj koju u predveerje pohodi neobini gost. Autentinost sredine doarana je i izvornim govorom likova. Donosimo ulomak iz novele.
Branislav Dekovi
(1883.-1939.), kipar,
Pas koji se ee
Ono troje sjedi u mranoj kui pod aavim gredama: na kladi uz vatru
Frane, za niskim stolom mijea kau za veeru Mara, a na kovegu uza
zid ui, vrebajui kao divlja maka, slaboumna ki.
Dan nije bio zanimljiv; dosada blagdana umorila ih je i smirila, pa su se
Uvalili u vee kao u mlaku vodu; poeli se gnijezditi u njoj po njezinim
dvorima miu ticalima: nastojei nai zadovoljstvo kao rakovi na stijeni.
- Slava tebi - mrmljala je Mara i pogldala kroz vrata van u rumen koja
se na zapadu sputala za brdo i kroz lie bajame i loze jedva slala u kuu
malo svjetlosti; ena kao da se plai to dolazi no, neizvjesno putovanje
kroza san, nestajanje do sutranjeg dana
- Ako Bog dade - uzdahne.
Frani se na licu rastapala briga poslua: zvono s crkve hitalo je tanke
kliktave zvukove, koji su se kao none laste ushieno zabadali u mrak i
slatko nestajali, gubili se u daljini. iroko zamahne rukom krst, primijea molitvu i pone se cijelom duom sanjivo zibati u valovima zvonjave,
upijati se u mir i sveanost veeri kao u ljepu sutranjicu.
Kad je posljednji zvuk zvona i titraj mu lagano zamro, zrak se opet
isprazni, i tiina sloi sve stvari, pritisne ih k zemlji kao mrtvo tijelo; sve
su one: obijeljen zid, zemljani pod, stari predmeti krevet, niski sto na
sredini, koveg uza zid, ognjite, bava uutjele uplaeno. I susjedstvo
se izgubilo nekud, kad ne dopiru iz njega glasovi.
Mara se na koncu opet prekrstila, pa vidjevi da i slaba vatra pobjeuje
svjetlo izvana, zapali malu petrolejku koja je visjela o gredi nasred kue.
- Ima jo malo petrolja, pa neka gori ree.
Keri su se ispod raskutrane kose krijesile oi od odraza svjetla, izbijale crvenkastoute iskre kao pauje; buljila je bez misli kroz vrata u
dvorite.
- A nu! - progovori najednom resko i zaotri pogled prema ulazu.
Mara pogleda na nju, pa onamo.
Prene se i namrti elo.
S vrata su gledala dva blaga, pametna oka, mirna i sama kao dvije svijee
na oltaru.
obitelj na okupu
bajam badem
zvono s crkve
tiina
strah
dolazak gosta
21
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 22
tumaenje pseeg
pogleda
nada
veera
gospodski
miris
kaa u tanjuru
za psa
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 23
stu podigne stijenj i popravi plamen. Keri se na licu pojavi radostan osmijeh, aljiv, i oima oimlje znatieljno. Frane ispod riih, upavih obrva
gleda s novim mislima. Najednom stane treptati oima, kao da se domilja
neemu, pa onda ustane, uspravi se i pone veoma sveano stajati na sredini kue.
- Utoi malo vina! - ree znaajno.
Po dvoritu se zauju koraci.
Ue susjed pirkan.
- Dobra veer - zastane malo. A iji je to pas?
- Ne znam odgovori Frane.
I mali Jerko susjedov poviri na vrata, pogledom zaueno ispituje psa i
ukuane.
- Ovo je nika gospodska ivotinja. Gleda ka i eljade.
- Reka je: dobra veer javi se ki.
- Nu? pirkan pogleda svakoga napose; pa onda psa, dignutih obrva.
I ena se trgne kao ubodena:
- Ajde?... Nisam ula!
pirkan razgleda psa jo jednom paljivije, pa onda njih upitno, sumnjiavo: zato kriju od njega?
Umuknu neko vrijeme.
Mali Jerko s vrata otri.
Frane, kao da je zaelio veu svjetlost, poe k ognjitu pa naloi. A
dri se ozbiljno; i ne gleda pirkana.
Sjednu oko vatre na stare balvane kao da su se povukli na vijeanje.
Bljeskovi plamena ponu poigravati po njihovim licima, i sjene po
zidu kue.
I pas korakne k ognjitu, pa u nekoj udaljenosti skromno stane. Glava
i oi mu, osvijetljene vatrom, isticale se od tamne pozadine.
Oni su ga dobro vidjeli, ali su se sada zatvorili u ovaj etverokut ognjita, i njegovu svjetlost i toplinu, kao da je stvarna ograda, i negdje daleko osjeali udnovatu ivotinju, koja osvijetljenim licem viri kroza zid
mraka u ovaj njihov kuti, a ne znaju to nosi, zlo ili dobro. ()
dolazak
susjeda
susjedova
sumnjiavost
23
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 24
24
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 25
Lektira
Homer, Ilijada
1. Prema smjernicama u tablici, ispriaj fabulu I. i XVI. pjevanja.
I. pjevanje
XVI. pjevanje
Ahilejeva srdba
sveenik Hris dolazi otkupiti ker
Hrisova molitva Apolonu
svaa Agamemnona i Ahileja
Ahilej gubi Briseidu
Ahilejeva molba majci Tetidi
Hriseida kod oca
Olimp
2. Navedi likove Ahejaca i Trojanaca koji se javljaju u navedenim pjevanjima te odredi njihove karaktere (imajui u vidu njihovo sudjelovanje u odreenim dogaajima).
25
zrinjan-rb-R:Layout 1
3.
1:10 PM
Page 26
Navedi koji se bogovi javljaju u navedenim pjevanjima, na ijoj su strani i kako konkretno pomau svojim miljenicima.
Za 5
26
3/6/09
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 27
Lektira
Ivana Brli-Maurani, Rego
Usporedi Kosjenku i Regoa i njihove razliite stavove prema ivotu na osnovi sljedee tablice!
dva razliita stava
prema ivotu
KOSJENKA
REGO
aktivnost
pasivnost
elja za
otkrivanjem
novog
mirenje s
postojeim
ravnodunost
prema prolosti
(tradiciji)
razigranost
mirnoa
suoenje s
neizvjesnom
budunou
povratak u
sigurnost
prolosti
divljenje
prema
prolosti (tradiciji)
27
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 28
Likovi
Likove moemo podijeliti na dobre i zle. Razvrstaj ih i potkrijepi primjerima!
Ideja
Ovu bajku su vjerojatno itao/la u osnovnoj koli. Onda si je doivljavao/la na drukiji nain: imajui u vidu
njenu slikovitost i neobinost. Sada kad si odrasliji/ja, u njoj moe proitati autoriinu poruku/pouku o
ljudskom ivotu.
Ljudi mogu imati razliit stav prema ivotu: aktivan ili pasivan. Svejedno je kakav je na
stav ako smo mi sretni.
Najvanije je sauvati: dobrotu, prijateljstvo i ljubav jer mrnja donosi zlo i nesreu.
Iznesi na osnovi ega moemo izvesti navedenu ideju.
Za 5
28
Oblikuj pismeni rad na temu Da sam ja Kosjenka u kojem e iznijeti svoje elje
i svoje poimanje ivota te svoje ciljeve koje e ostvarivati s Regoem.
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 29
Lektira
Marija Juri Zagorka, Tajna Krvavog mosta
Nakon to proita Tajnu Krvavog mosta u cijelosti, objasni navedene skice.
na osnovi predloene skice objasni kriminalistiku fabulu
osveta
ANZELMO
MAKAR
os
ve
ta
BEATA
VELIKAI
BARUNICA
LEHOTSKA
MEKO
MAKAR
ANZELMO
29
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:11 PM
Page 30
Za 5
Plakat za film o Zagorki.
Dokumentarno-igrani film Zagorka, u trajanju od 90 minuta, temelji se na biografiji Marije Juri Zagorke, najitanije hrvatske knjievnice svog doba, kroniarke grada Zagreba, prve ene novinarke jugoistone Europe i jednoj od
najangairanijih boraca za enska prava. Potraga za informacijama o Zagorkinom ivotu poinje tekstom iz njene autobiografije to je moja krivnja. U
tom tekstu Zagorka moli i to je njezina zadnja elja - da se sastane porota i
da se javno sudi njenom radu koji je napadan cijelog njezina ivota.
Za ivota i pedeset godina nakon smrti takvu priliku nije dobila. (www. zagorkafilm.com)
Posjeti navedenu web-stranicu, proitaj sve o filmu, pogledaj film (ako si u
mogunosti) i napravi prikaz svoga rada u obliku referata, PowerPoint prezentacije, plakata, radioemisije, videozapisa
30
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:11 PM
Page 31
Lektira
Zlatarovo zlato
a) Povijesna fabula
sukob Stjepka Gregorijanca i graana Zagreba
Kako je Stjepko Gregorijanec dobio Medvedgrad?
31
zrinjan-rb-R:Layout 1
3/6/09
1:11 PM
Page 32
turska opasnost
Tko odlazi u bojeve protiv Turaka?
b) Ljubavna fabula
Ukratko iznesi tijek ljubavne fabule.
32
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:12 PM
Page 33
Lektira
ivotinjska farma
1. Sadraj romana moe se podijeliti na dva dijela:
IVOTINJSKA FARMA
I. VLASTELINSKA FARMA
PRIJE POBUNE
Tko je bio idejni
zaetnik pobune?
IN SAME POBUNE
Kako dolazi do
pobune?
Kada je on to rekao
ostalim ivotinjama?
Kakvo raspoloenje
vlada meu
ivotinjama
neposredno nakon
preuzimanja vlasti?
Kojim se idealima
zanose ivotinje?
NAKON POBUNE
Zato ivotinje mijenjaju naziv farme?
I. FAZA 7 ZAPOVIJEDI
Zato ivotinje donose sedam zapovijedi?
Koje su to zapovijedi?
Jesu li ivotinje bile sretne? Objasni!
II. FAZA BITKA KOD STAJE ZA KRAVE
Zato dolazi do ove bitke?
Tko u njoj pobjeuje?
III. FAZA NAPOLEON SILOM PREUZIMA
VLAST
to je uzrokovalo razdor meu ivotinjama?
Na koji nain Napoleon preuzima vlast?
Mijenja li se odnos ivotinja prema radu?
Tko pomae Napoleonu u ouvanju vlasti?
Tko i kako mijenja zapovijedi?
33
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:12 PM
Page 34
2. Navedi razloge zbog kojih ivotinje nisu uspjele ostvariti svoj naum o pravednoj farmi.
VLADAR
POVLATENI
VOJSKA
NAROD
4. Objasni misao: Sve su ivotinje jednake, ali neke su jednakije od drugih. u kontekstu djela i
njezino alegorijsko znaenje danas.
34
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:12 PM
Page 35
Epika
Ponavljanje
1. Koje od navedenih postupaka karakterizira epiku:
a) ritminost
b) metaforino izraavanje
c) pripovijedanje
d) izvoenje na pozornici
2. Jednostavnim proznim oblicima ne pripada:
a) novela
b) mit
c) bajka
d) saga
e) legenda
3. Krae djelo u stihovima pripovjednog karaktera zove se:
a) epopeja
b) ep
c) epska pjesma
d) balada
4. Tvorac basne je:
a) La Fontaine
b) Alkej
c) Anakreont
d) Ezop
5. Zlatarovo zlato Augusta enoe je:
a) viteki roman
b) povijesni roman
c) kriminalistiki roman
d) socijalni roman
6. Pisac ije je pravo ime Eric Blair, autor je djela:
a) Vuk i janje
b) ivotinjska farma
c) Ilijada
d) Orfej i Euridika
7. Duhovita, kratka, pa i satirino zajedljiva pripovijest o znamenitim ljudima i dogaajima koja zavrava poantom ili duhovitom izreenom misli zove se:
a) pripovijetka
b) novela
c) anegdota
d) aforizam
e) uokvirena novela
35
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:12 PM
Page 36
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:12 PM
Page 37
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:12 PM
Page 38
Epika
Homer, Ilijada
Pozorno proitaj ulomak iz Ilijade i potom odgovori na postavljena pitanja.
Tako rekavi, dakle, otie sjajnoljemac Hektor.
Potom je stigao brzo do kue smjetene zgodno,
Ali bjeloruku enu Andromahu ne nae doma,
Nego sa sinom i s lijepo odjevenom sluavkom ona
Stajae jauu na kuli i obilne ronei suze.
A kad Hektor ne nae nezazornu enu u kui,
Nogom stupi na prag te ree sluinadi enskoj:
Hajdete, slukinje, sad mi po istini kaite ovo:
Kamo Andromaha ode bjeloruka iz svoje kue?
Da l je kod jetrva ili kod svojih odjevenih lijepo
Zaova ili u hram Atene gdje boicu stranu
Trojanke nastoje druge ljepokose sada ublait?
Njemu, prihvativi rije, kljuarica odvrati ustro:
Hektore, kad od nas trai da istinu reknemo tebi,
Nije kod jetrva niti kod svojih odjevenih lijepo
Zaova niti u hramu Atene gdje boicu stranu
Trojanke nastoje druge ljepokose sada ublait,
Ve je na veliku kulu od Ilija pola, jer zau
Da su u stisci Trojanci a silna je ahejska premo.
Ona je k bedemu gradskom pohitala mahnitoj slina;
Dojkinja pola je s njom na rukama nosei dijete.
Tako kljuarica ree i iz kue Hektor odleti
Onim istim putem niz uredne ulice, i grad
Veliki kad ve proe i upravo kada do vrata
Skejskih je doao ve kud htio je napolje izi,
Obilna darima ena dotri tu mu u susret,
ena Andromaha, ki junaine Eetiona,
to je pod brdom Plakom umovitim ivio nekad,
Tamo u Plakovoj Tebi, Kilianma kraljevo on je;
Ki se za oklopnika za Hektora njegova uda.
Ona se sastane s njim, a sluavka ila je s njome
Nose na prsima sina bezazlenog, ludo dijete,
Ljubljenog Hektoru sina, zvijezdi lijepoj slinog;
Hektor je njega zvao Skamandrijem, a Astijanakt
Zvahu ga drugi, jer Ilij spasavao sam im je Hektor.
Hektor se sinu svome nasmije glednuv ga utke,
A Andromaha, suze lijevaju, pristupi k muu,
Stisne mu ruku i, ovu izustivi besjedu, ree:
Nesretnie, zbog svoje e hrabrosti stradat ne ale
Ludoga eda ni mene sirote; udovica brzo
Ja u se nazvati tvoja, jer tebe e ubit Ahejci,
Kada odasvud srnu; a meni bolje bi bilo
Onda pod zemlju zai, bez tebe kad budem; jer svoje
Ti kad nae skonanje, tad utjehe imati neu
Druge, ve tugu, kad oca ni gospoe matere nemam;
Jer mog je oca divni Ahilej ubio negda
38
370
375
380
385
390
395
400
405
410
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:12 PM
Page 39
415
420
425
430
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 40
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 41
2. Paris
3. Patroklo
4. Hektor
16. Zazivanje bogova i muza u pomo pri pisanju epa zove se:
a) retardacija
b) digresija
c) epizoda
d) invokacija
17. Heksametar, stih Ilijade, sastoji se od:
a) pet daktila i jednog troheja ili spondeja
b) pet troheja i jednog spondeja ili daktila
c) pet spondeja i jednog troheja
d) pet daktila i jednog jamba
41
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 42
Epika
Basna
Pozorno proitaj sljedei tekst i potom odgovori na postavljena pitanja.
Vuk i janje
Nasilniku svagda slabiji su krivi,
esto samo stoga, to su jadni ivi.
Povjesnica ima sto primjera za to.
A eto to davne basne kau na to.
*
Jednog ljetnog dana na potok je janje
Dolo, da se skloni od vruine danje
I da e ugasi. Ba nekako uto
Iz oblinje ume gladan vuk doluto,
Pa da nae neko lano opravdanje,
Povie na janje:
O, drznie, tko ti dade tu slobodu
Da mi muti vodu?
Zbog drskosti tvoje sad u s punim pravom
Zakrenut ti glavom.
Presvijetlost vuja ako mi doputa,
Ono, to u rei istina je suta:
Uzalud se vaa srdba na me die,
Ja ne mutim vodu istinu vam kaem
Jer je pijem od vas sto koraka nie.
To znai: ja laem!
Drskosti su tvoje ve do kraja dole.
Prisjeti se malko: godine pretprole
Meni si se rugo,
Al ja pamtim dugo!
Oprosti, jer to je tek prvo ljeto moje,
Odgovara janje. Onda bje tvoj brat.
Ja brae nemam. Znai: kum il svat,
Ili netko drugi iz druine tvoje.
Pastiri vai ili psi,
Svejedno. Krivi ste mi svi.
Tek mi tetu ini tvoja druba sva,
I zato u s tobom obraunat ja.
Pa dobro, zbog ega okrivljuje mene?
Dosta mi je svega! uti glupo tene!
Kriv si mi ve stoga, to gladujem od jue.
Ree vuk i janje u umu odvue.
Preveo Gustav Krklec
42
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 43
1. Basna je:
a) epska vrsta u kojoj se govori o dogaajima iz obiteljskog ivota
b) epska vrsta u kojoj se isprepleu stvarni i nestvarni dogaaji.
c) epska vrsta u kojoj su likovi ivotinje i stvari s ljudskim osobinama.
d) epska vrsta u kojoj se govori o ljudima i ivotinjama iji je nain ponaanja i pogled na svijet uzor
takvoga tipa ponaanja
2. Izbaci uljeza:
a) mit
b) legenda
c) basna
d) novela
3. Zaetnik basne je:
a) Homer
b) Ezop
c) I. A. Krilov
d) La Fontaine
4. Pouka basne koju Krilov izrie na poetku moe se rei i ovako:
a) Bolje vrabac u ruci nego golub na grani.
b) Sto ljudi, sto udi.
c) Vuk dlaku mijenja, ali ud nikada.
d) Nisam kriv to sam iv.
5. Koje se osobine ne mogu pripisati vuku?
a) bahatost
b) popustljivost
c) okrutnost
d) ironija
6. Koje se osobine mogu pripisati janjetu?
a) mrnja
b) iskrenost
c) okrutnost
d) sklonost logikom rasuivanju
7. Janje se u basni nije uspjelo opravdati zato to:
a) je vuk unaprijed odluio da e ga pojesti
b) je vuk iznenada odluio pojesti janje
c) je janje jako iivciralo vuka
d) je vuk sluajno odvukao janje
43
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 44
44
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 45
Epika
August enoa, Zlatarovo zlato
August enoa, Zlatarovo zlato
Pozorno proitaj navedeni ulomak i potom rijei zadatke.
Nepomian stajao je Stjepko kod prozora. Bijae bijesan. Svaka mu je ilica igrala. Bilo mu je
da smrvi Zagreb i sina. Dva-tri li puta pogladi elo pa stade gristi bradu.
U takvoj mlaki da se raspline rijeka naega roda! Poludio je deko! Poludio! Strijela boja.
Zadavio bih ga!
Zatim stade razmiljati, sve gladei dugaku bradu.
Ne, neu tako! Ne valja ovaj put klin klinom. Djeak je bijesan moja krv, kako Vramec veli.
Ne treba da uzbjesni luda glava, zagrezla bi dublje u ludilo. Proti tomu otrovu pomae samo
ustuk a to e biti Klara. Mlada je, lijepa i bogata, pa udovica hitra udovica koja je okusila
drvo spoznanja, nije plaha i glupa kao to djevojke, kao to Pavao. Dobra udica. Riba se mora
nameiti.
U taj par otvorie se tiho velika vrata. Plah i poneto smeten unie Pavao.
Zapovijedate, oe gospodine!, prihvati smjerno.
Ti li si?, odvrati Stjepko malko krenuv glavom. Ovamo te blie!
Pavao poe prema ocu. Stjepko stade pred sina i uhvati ga otro na oko.
Pavle!, ree mirno, pamet ti stoji nahero. Govore mi za tebe svata. Graanska djevojka ti je
oprila mozak. Jel tako? Aha! Problijedio si. Dakle istina.
Oe gospodine , progovori mladi.
uti, sluaj! Posao ti ne valja. Muha si bez glave. Ja snujem i radim da nam rod bude velik i
jak, a ti glavinja bez smisla mjesenjak si. Nije l te stid mazati se prostim smetom. Ti prvoroenik slavnoga plemena, a onamo cura bez imena. Ako ti je vijek zreo za enu eni se! Ne
branim. Ima stotinu i bogatih i plemenitih na jedan mig a i ljepih nego je taj cvijet od zagrebakoga smetita. I stranputice bih ti oprostio, da je drugdje. Nemaju li Gregorijanci dosta
kmetova, nemaju li kmetovi dosta ena? Ali ba u Zagrebu! Dok se ja zakvaio sa purgarskom
bokarijom, moj sinko gladi i nina zagrebaku djevojuru. Lijepo e si oplemeniti rod! Pa ta
od toga? Zlatarska kopilad nosit e lice po svijetu. Fuj. Sramote!
Stanite, oe gospodine!, osovi mladi ponosito glavu i blijedo lice zaari mu se. Trag vam je
kriv. Ne goni me grena krv. Zaboga, ne bih imena omrljao varkom. Ne dirnite u isto lice kao
to je ona vedrina nebeska. Duboko klanja se sin roditelju, ali plemi mora odbiti svaku ljagu
koja se nepravo baca na tue potenje, navla kad se potenje ne umije braniti maem. Sluajte me milostivo, oe! Vidim, dounici dojavie vam sve, a ja u vam kazati i vie i bolje. Ne
umijem prenavljati se niti obredom guiti srca. Kakva me je mati rodila, takav sam, i hvala
bogu. Kakvu mi je bog duu udahnuo, takvu nosim naoigled svijetu. to mi oko kae, to
vidim, kamo dua pregne, onamo se podajem. Nisam koludrica to trijebi svetu krunicu, a
misli na vraga. ta ete? Dua mi se odbila od gospodske bajke. Idem svijetom, svijet mi je
zakon. A to moje oko pokaza mi Krupievu Doru, ta moja dua pregnula k Dori. Kad je iznijeh iz gotove smrti, kad je se sumrtve dodirnuh ovim svojim rukama, uzavre mi srce kao vilovit
konji. I dua mi ree: Gle, nije l to elo glatko i bijelo kao onima u gospodskom dvoru? Ove
plete nisu li svilene, ove usne bujne i mekane, ovi prstii tanki i obli kao to uznositim gospoicama to ih via u oevu dvoru. Jest i stoput jest! ree mi dua. Jest i stoput jest, kucalo
srce. I podah se djevici srcem i duom ali djevici, jer oko arkoga srca tvrd mi vije oklop ast
i potenje.
Krv skoi Stjepku na lica. Oj gospodiiu, visoko ti je jezik zamahnuo! A koji te je pijani fratar
ovu prodiku nauio?, nasmija se kroz ljutinu Gregorijanec.
Srce, oe srce!
45
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 46
A ti da si moj sin moja krv Gregorijanec? Roak onoga Gregorijanca koji je prodiio zagrebaku mitru? Vjera i bog, da te ne odaje plemenito lice iz ije si niknuo loze, posumnjao
bih da ti je mati, zanosiv te, izdala lonicu zakonitoga mua.
Oe, nemojte!
Ili hoe li se zbilja u kramarski ceh, luae? Da, vidim te gdje e junakom sabljom okapati
vrt vrijednoga tasta, ili na zelenku svom cincariju premiti na sajam viui: Kupite, kupite plemenite robe za gro, za dva. Ali nee tako, due mi, nee. Pavle, ti zna kakav ti je otac.
Tvrdo gvoe. Pavle, nemoj da se to gvoe razbijeli, ne kidaj vodiljke kojom te ruka oinska
vodi, jer, vjera i bog, ako se ne okani ludoga landanja, ako bude udilj zalazio k toj zlatarskoj
curi, pse u na te huckati.
Ne preklinjajte se, oe gospodine! Iznenada mi ljubav zaskoila srce. Obujmilo me, opinilo
me. Da iupam iz due stablo ljubavi, iupao bih i korijen srce.
Ispred oiju mi, izrode roda moga!, zakrijeti bijesno Stjepko, skoiv, da sa zida skine buzdovan.
Pavao zadrhta. Moglo je biti zla. I krenu prema vratima.
U tren spusti Stjepko ruku. Dosjetio se da nije bio namislio buknuti na sina, da ga je krv prevarila.
Stani!, progovori mirnije. I ustavi se mladi.
Imam rauna sa gospom Grubarovom radi samoborskih kmetova. Pisah joj nedavno. Odmah
sedlaj konja pa u Samobor! Izvedi posao na istac, a prije da mi se nisi povratio. Idi!
Idem. Zbogom, oe!, odvrati mladi i ode.
46
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:13 PM
Page 47
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 48
48
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 49
Drama
Osnovni knjievnoteorijski pojmovi
1. Izbaci uljeza:
a) ekspozicija
b) zaplet
c) kulminacija
d) epifora
e) rasplet
2. Obrat, okret radnje u odreenom smjeru zove se:
a) peripetija
b) ekspozicija
c) epilog
d) prolog
3. Prema grkoj tradiciji osniva tragedije je
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 50
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 51
Drama
Marin Dri, Novela od Stanca
Knjievna vrsta
Novela od Stanca je farsa (podvrsta komedije iji se zaplet najee temelji
na nesporazumu, a tema je vezana uz ljudske slabosti, a odlikuje je grubi
humor i elementi groteske).
Naslov
U naslovu farse je rije novela. Meutim ne radi se o knjievnoj vrsti: noveli, nego o starom dubrovakom izrazu za alu. Dakle, danas bismo Drievo djelo nazvali ala sa Stancem.
Sadraj
Sadraj Novele od Stanca vezan je uz Dubrovnik u vrijeme poklada. Autor nas direktno uvodi u dubrovaku no i upoznaje nas s mladiima Vlahom, Mihom i Divom.
Obijesni dubrovaki mladii eljni zabave odlue naaliti se sa starim Stancem, hercegovakim seljakom koji je doao u grad, prodati maslac i kozu.
On se nalazi kraj dubrovake fontane, Divo mu prilazi, lano se predstavlja i obmanjuje ga svojom priom.
Pozorno proitaj navedeni tekst, a potom odgovori na navedena pitanja.
Novela od Stanca
Prizor trei
(STANAC, DIVO; VLAHO, MIHO skriveni.)
(Ovdi DIVO, obuen na vlaku, sa STANCEM govori.)
DIVO
Dobra kob, junae ! to si tuj takoj sam?
STANAC
Zdrav, mili moj brae, ovo ni sam ne znam!
Sinoka u ovi grad uljezoh estiti,
u kom ni star ni mlad ne ktje me primiti
na stan svoj; ter, ne znav kud se inud svrnuti,
k vodi idoh ovdi uprav da bih poinuti.
Studena vodica umjesto prjatelja
ter mi je druica, a kami postelja;
i meni t nije spat nego bdjet i javi
danicu svitlu zvat da bil dan objavi,
u nonoj da tmasti zloinac ki mene
ne bude pokrasti kon vode studene.
Trak sam donio: kozlece, grudicu,
od ta sam onas mnio primiti aspricu.
Ovdi sam toj takoj; ma nu mi kai sad
tko si ti, brate moj, er ti sam veomi rad.
uljezoh uoh
tmasti tmini
trak stvari za prodaju
kozlece koza
grudicu gruda masla
aspricu novac
51
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 52
DIVO
S Gacka sam trgovac, govedi trgujem,
vri mi pritio lonac, duan se ne ujem;
putujem na suho, more mi drago ni,
spim s uha na uho, zlo mi se i ne sni:
u vjeru ne davam, jamac se ne hitam,
na vrat ne prodavam, moe posle inim sam.
STANAC
estit se kae ti i obrazom svitlim
i dobrom pameti i tvojim trgom tim.
DIVO
Ne mjerim ja gori nebeske visine;
ni pamet ma nori tej morske dubine;
u srijedu udaram, blaeni gdi idu,
sam sebe ne varam hode u nevidu.
nori roni
STANAC
Ti s njeki razumnik, vidu ja, brate moj;
ja dosad nijesam vik besjedit uo takoj.
DIVO
Ako je ki razum i mudros u meni,
taj mudros ni taj um od Gacka, brate, ni.
Ja prvo u ovi grad kad dooh estiti
bijeh star a ne mlad jak sam sad viditi.
STANAC
Da to se s pomladio?
DIVO
Pomladio, brate moj!
Bradat sam i sijed bio.
STANAC
Koje je udo toj?!
DIVO
U ovi grad jednome ja dooh na Ivanjdan
i srjeom mojome ne nadoh nigdi stan,
ter k vodi tuj sjedoh u ovoj prem dobi;
tuj malo pojedoh, pak me sanak dobi.
I spei ja takoj uh gdi se igraju
tej igre, brate moj, i pjesni spijevaju,
da duu moju tad obujmi vea slas
52
spei spavajui
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 53
tanace plesove
STANAC
Spovje mi, moj brae!
DIVO
Jednojzi Perlica, drugojzi Kitica,
tretjojzi Pavica, a Propumanica
etvrtoj bjee ime; ma bjee Pavica
batesa nad svime, koja penga lica.
S sobom me na dvore tej vile vodie
i mene do zore slastima pojie.
Svukoh se od tada iz koe jak zmija,
opade mi brada, idoe dlake tja;
a mlada koica lati se na meni
kakono plitica na kojoj pisma ni.
Ja ostah mlad! to, mlad? Domaa mene ve
ne poznavae tad ni ktjae sa mnom le:
veljae: Neu te! Ti nijesi ki si bio!
Ali oj kosti ute!
STANAC
Da si ju bio?
DIVO
Bogme ju nalandah, a ona bijedna vie;
od mene ju bjee strah, ma me pak obie.
Veljah joj : Kuko zla, to li t sam drai star
negli mlad? Je li, a? I ne ima jo za har?
STANAC
Ah, uda kih sada ovdi se nasluah!
I sijeda mi e brada, a ne uh ja toj, ah,
koliko kon vode! I ja znam er vile
tanace izvode kakono snig bile.
I ja sam njekada njimi tance izvodio
53
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 54
spu pu
gos gost
STANAC
Brate Sedmi mue ali t Dugi nose,
moj poteni drue, ne jele te ose!
DIVO
Da sam mlijeko ali mas, ose bi me izjele.
mas mast
STANAC
Oto si slai vas neg to beru pele.
Ku ti dae travu tej vile, kai mi.
DIVO
Travu na ime bravu, ka cti liti i zimi,
njome se pomladih; liti i zimi raa,
od trava oda svih ona je najslaa.
cti cvate
STANAC
Gdi ve se nahodi, umije mi to riti?
DIVO
Sjutra pri ovoj vodi mo ju e viditi:
prvu vil upazi, ima ju pri sebi;
in noas da ne spi, er e doi k tebi.
STANAC
Gdi bih se po srjei i ja ovdi pomladio!
DIVO
Bogme ti u rei, ne bi prvi bio.
54
zrinjan-rb-Renata:Layout 1
3/6/09
1:14 PM
Page 55
STANAC
to bi Miona dala, domaa moa mila!
DIVO
Bogme bi uzigrala!
STANAC
Ah, rada t bi bila
gdje je ona hubava mladica a ja star.
hubava sirota
DIVO
Bila bi oj zabava.
STANAC
Bogme bi o bilo u har!
er ne bi naprijeda uza me plakala
grijav peu leda, ma bi mirna stala.
DIVO
Nemoj se pripasti, ako bi tej vile
noaska u tmasti iz vode isplile
i htjele s tobom tanaac izvodit,
er srjeom tvojome mogao bi estit bit.
STANAC
Rekao t sam er i prije s vilam sam opio.
Ohaj, strah me nije, nijesam vik straiv bio.
Prizor peti
STANAC, sam
Ah, vile vilice, molju vas boga rad,
vodene diklice, pridite ovdi sad,
tuinu da meni razgovorak date
krsmate oklijevajte
pri vodi studeni, vee ne krsmate,
Vaima liposti nije slike na sviti,
a sione kriposti tko e vae izriti?
Moete od stara mlada uiniti,
a slavnjega dara nije inoga na sviti.
(Ovdi dohode MAKARI, obueni kako vile, i STANCOM se rugaju.)
55
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:07 PM
Page 56
b) postupcima likova
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 57
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 58
Drama
Sofoklo, Antigona Miro Gavran, Kreontova Antigona
Miro Gavran (1961.) suvremeni je hrvatski dramatiar i pripovjeda koji je najprevoeniji hrvatski pisac i najizvoeniji hrvatski dramatiar koji ak ima i festival Gavranfest u Slovakoj na kojem se od 2003. godine igraju predstave nastale iskljuivo
prema njegovim predlocima.
Dobitnik je brojnih knjievnih nagrada (izmeu ostalih i nagrada: Central European
Time, 1999. koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima za cjelokupan
opus te nagradu Europski krug, 2003. za afirmaciju europskih vrijednosti u knjievnim tekstovima.
Djela: romani: Margita, Klara, Judita, Krstitelj
drame: Kreontova Antigona, Kad umre glumac, No bogova, Ljubavi Georgea Washingtona, Kako
ubiti predsjednika, ehov je Tolstoju rekao zbogom
Gavranova drama Kreontova Antigona
U Gavranovoj drami Kreont je vladar koji uhiuje svoju neakinju Antigonu i namjerava je ubiti jer
mu ona predstavlja opasnost za prijestolje. Ona je iznenaena jer je djevojka koju zanimaju iskljuivo zabave, a ne politika i vlast. Kreont joj u zatvoru daje tekst Antigone koji treba nauiti i odglumiti
pred narodom. Kreont je izreirao i njenu smrt i smrt vlastitoga sina i ene.
Kreontova Antigona
(ulomak)
Kreont i Antigona
ANTIGONA :Potpuno mi je svejedno to e ljudi priati o meni kad me ne bude.
KREONT: Nikome nije svejedno
ANTIGONA: Meni je.
KREONT: Nije lae. Razmisli i vidjet e da nije... Antigona, jasno ti je da mora umrijeti, od
tog umiranja, od te smrti, uzmi to moe vie, a ja ti zaista mnogo nudim.
ANTIGONA: Ne razumijem o emu govori.
KREONT: Polako, sve u ti objasniti. Samo me paljivo sluaj i ne prekidaj me: Ja moram ubiti
tebe, tvoju brau, svoju enu i svoga sina. To je sve skupa pet leeva. Velika brojka za kraljevsku obitelj. Ako vas sve ubijem, bez ikakva slubenog objanjenja, bez ikakva suenjanarod e me smatrati svirepim vladarom, i brzo e doi do pobune. Ako nasuprot tome
izmontiram najsavreniji proces, ili ako na najsavreniji nain umre umre pet lanova kraljevske obitelji, a da kralj ne bude nimalo kriv - to e biti loe, jer e izazvati sumnju zbog
potpune kraljeve nevinosti-narod zna da kralj nikad ne moe biti potpuno nevin, ma to se
dogodilo u dravi. Bilo je dakle, nuno izbjei ove krajnosti. Zato sam napisao svojevrsnu
dramu, u kojoj emo svi mi iz kraljevske obitelji odigrati svoje uloge. U toj drami tebi sam
namijenio najuzvieniju i najherojskiju ulogu u povijesti ljudskog drutva i teatra, a samome
sebi odredio sam ulogu nesvjesno tvrdoglavog negativca koji e na kraju ak patiti zbog vae
smrti. Drama je tako napisana da ja u njoj, ja koji u stvarnosti elim vau smrt, u predstavi
doivljavam kao nesreu. Oaloen sam i tugujem za vama. Naime, evo kako e se stvari
odvijati: Eteokla i Polinika u tajnosti drim zatvorene kao tebe, a po gradu sam razglasio da
je Polinik otiao u Arg i da skuplja vojsku protiv nas, takoer sam razglasio da je Eteoklo na
vojnim vjebama i da se sprema za obranu grada. Za tjedan dana na grad e napasti jedna
potplaena banda, a svi e misliti da su to Polinikovi vojnici. Dok opsada bude u tijeku, moja
tajna policija e ubiti Eteokla i Polinika i njihove vrue leeve baciti meu zaraene vojske.
Potplaena banda e se povui, na bojitu e ostati Eteoklovo i Polinikovo tijelo, jedan pokraj drugoga, i svi e bez problema povjerovati u priu da su se meu sobom poklali u dvo58
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 59
boju. Eteokla, branitelja grada, sahranit u s najviim dravnim poastima i proglasit u etiri dana nacionalne alosti, a Polinikovo tijelo ostavit u nepokopano na bojitu i zabranit
u pod prijetnjom smrti da ga se pokopa. Tada nastupa ti, ti e iz sestrinjske ljubavi obaviti obred koji trae bogovi i simbolino sahraniti brata. Tad te jedan moj policajac, preruen u straara, hapsi i dovodi pred mene, i tada e ti pred svim dvorjanima meni prkositi i
govoriti kako su boanski zakoni iznad svjetovnih i kako se ne kaje to si prekrila moju naredbu i kako svjesno, bez straha ide u smrt. Ja nareujem da te ivu zakopaju u grobnicu,
tebe tamo odvode, ja se odjednom predomislim i odluim te spasiti, a, ali kasno sam se sjetio, jer ti u meuvremenu izvri samoubojstvo - moji policajci e ti dati bezbolni otrov zbog
toga to si se ti ubila, moj odvratni sin, a tvoj zarunik, ide svojevoljno u smrt za svojom ljubljenom zarunicom, to jest za tobom. im se on ubije, moja podla ena ubija se zbog gubitka svoga sina, a ja na kraju proklinjem svoju sudbinu i plaem za vama (Nasmije se). Zar
nije savreno?! Oslobaam se petero najopasnijih protivnika, a u oima naroda tek sam malo
kriv i mnogo nesretan.
ANTIGONA: Misli da e obmanuti cijelu zemlju
KREONT: Hou-ja sam genij.
ANTIGONA: Mora da si tu dramu veoma dugo pisao.
KREONT: I ne tako dugo, kao to se ini-sve je ilo brzo kad se javila inspiracija.
ANTIGONA: Kamo sree da nije.
KREONT: Zato? Ti u ovoj prii dobiva najvie - postaje heroj, suprotstavlja se kralju i zbog
viih ciljeva ide svojevoljno u smrt.
ANTIGONA: Glupost.
KREONT: Nije glupost. Svejedno mora umrijeti, zar nije bolje kao polubog, nego kao obian
smrtnik?
ANTIGONA: Vie bih voljela Izmeninu ulogu.
KREONT: I ja - ni meni se moja ne svia, ali nitko ne moe dobiti sve od ivota. Ovdje je tekst
moje drame ili igre, zovi to kako hoe. Jedan primjerak za tebe, jedan za mene.
(Prua Antigoni jedan primjerak, ona uzima.)
ANTIGONA: I pak, koliko sam mogla razabrati iz tvojih rijei neke stvari su vrlo glupe, naivne.
KREONT: Koje?
ANTIGONA: Pa to, s pokapanjem brata, to ti nitko nee povjerovati - zato bih ja sahranjivala
brata pobunjenika, zato bih tebi prkosila, kad od tvoje volje zavisi moj ivot?
KREONT: Ti si heroj, i tvoje se misli formiraju po drugoj logici - ti se rukovodi viim, plemenitijim ciljevima.
ANTIGONA: Da ali ja sam obina djevojka koja je tek poela ivjeti, ja nisam toliko luda da zbog
principa odbacim ivot.
KREONT: Ti nisi obina djevojka - ti si iznad svih ljudi, tebi e se diviti, o tebi e se iriti legende,
pisati drame, postat e pojam, jednog dana ljudi e izgovarajui rije Antigona, izgovarati
mnogo vie od jednog imena.
(Kratka utnja.)
KREONT: Prihvaa ulogu?
(Dulja utnja.)
ANTIGONA: to e biti ako odbijem?
KREONT: Ako odbije, umrijet e odmah, ali ne kao heroj, i ne od bezbolnog otrova, ve u
mukama, a ako pristane: ostaju ti jo dva tjedna ivota, dva tjedna za uvjebavanje uloge.
(utnja.)
KREONT: Dakle?
(utnja)
59
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 60
ANTIGONA: Pristajem.
KREONT: Onda okreni dvadesetu stranicu, htio bih odmah probati jednu izuzetno vanu scenu.
ANTIGONA (okree dvadesetu stranicu)
KREONT: Trei red odozgo, od Da l eli neto vie.
ANTIGONA: Aha.
KREONT: Hajde, itaj.
ANTIGONA (ita)
Da l eli neto vie nego moju smrt?
KREONT(ita):
Ba nita vie. To je sve to zahtijevam.
ANTIGONA(ita):
Po emu onda krzma? Nikad pa ni sad nijedna tvoja rijeica nije nala put do srca mog,
a niti moja k srcu tvom.
Zar ikad
KREONT: ekaj, ekaj. Ne moe tako govoriti. Ne moe rei tek tako Pa emu onda krzma - to je previe blago, shvati: ti se meni suprotstavlja, ti me se ne boji, ti se ne boji
smrti, tebi je jasno da ide do kraja, ti me prezire, jer si daleko iznad mene, ja sam mrav, a
ti si heroj. Hajdemo ispoetka - i ne zaboravi tko si.
ANTIGONA(ita):
Po emu onda krzma? Nikad pa ni sad
nijedna tvoja rijeica nije nala put
do srca mog, a niti moja k srcu tvom.
Zar ikada bih mogla veu slavu ste
od ove, to sahranih brata roenog?
I svi bi ovi tu odobrili mi in,
Kad jezika im ne bi sapinjao strah.
A nasilnika vlada mnogu pozna slast,
Pa stoga rije i djelo slobodno je njoj.
KREONT(ita):
Ti sama tako mni od Tebanaca svih.
ANTIGONA(ita):
I oni, ali ute mukom poniznim.
KREONT(ita):
Odvajat se od svih, zar te nije stid?
ANTIGONA(ita):
Ni stid, ni sram, kad svoja potuje se krv.
KREONT: Dobro, dosta. Jasno mi je da na prvoj itaoj probi ne moe govoriti kako treba.
Mora se uivjeti u ovu ulogu, mora u sebi nai materijala za gradnju ovog karaktera.
ANTIGONA: Sve mi je to glupo.
KREONT: Kad proita tekst otpoetka do kraja promijenit e miljenje. Iz onoga to sam ti ja
ispriao ne moe se nazrijeti sva umjetnika snaga i uvjerljivost koju nose ovi likovi. im
proita sve e ti se objasniti. I ne zaboravi da otpor koji prua Kreontu, to jest meni, nije
otpor prema jednom ovjeku nego prema vlasti, to je politiki in.
ANTIGONA: Mene ne zanima politika.
KREONT: Zaboravi sad svoje osjeaje, misli na ulogu, na Antigonu iz moje drame. Od svega je
najvanije da se osjeti da govori iz uvjerenja, ti jesi mlada, ali tvoj pogled na ivot je izgraen na vrstim temeljima, ti si utjelovljenje boanskih zakona i zbog njih si spremna na sve.
ANTIGONA: Bojim se da e bit neuvjerljivo.
60
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 61
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 62
Uinih to, ne tajim, in je ovo moj... Da umrijet moram, to dobro znam, ali prije reda mrijet za
korist smatram svoju i za blagodat... Tugovat neu nad sudbinom zlom zbog prerane mi smrti...
Za ljubav samo na taj dooh svijet... emu onda krzma... otkupit u se smru. (Jeka): Otkupit
u se smru.
Antigona pripremi svoju ulogu i potpuno se poistovjeti s njom, ali smatra da e nadmudriti Kreonta
time to ispija otrov ime njegova predstava propada. Ali neposredno prije njene smrti, Kreont joj
govori da je predvidio i taj scenarij ostala je Antigonina sestra blizankinja Izmena (fiziki ista kao
i Antigona) i predstava e se odigrati.
1. Ukratko iznesi sadraj Sofoklove Antigone.
62
Gavran,
Kreontova Antigona
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:08 PM
Page 63
63
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 64
64
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 65
Pisanje eseja
Uvjebavanje
Donosimo ulomak iz knjievnoga teksta.
Na osnovi smjernica koje se nalaze ispod teksta, napii esej koji treba imati od 300 do 350 rijei.
Smjernice su navedene u obliku pitanja i u obliku mentalne mape kako bi si lake mogla/mogao predoiti svoj zadatak.
Nastoj argumentirati neku od svojih misli citatom iz navedenoga ulomka.
Na prvoj stranici napii koncept, a potom cijeli rad uredno prepii na drugu stranicu
(oznaka 2). Pazi na pravopisnu i gramatiku tonost te na rukopis (neitki radovi se ne itaju niti radovi
pisani tiskanim slovima).
Na kraju izbroji i napii broj rijei.
Kad sam bio dijete, rekla mi je jedna stara baka: Ako eli zapamtiti san, ne smije, im se probudi, pogledati kroz prozor, jer e ti tada san svakako utei. Danas, znam da kroz prozor zapravo smijem gledati, pa ak i da moram: ako je san jak, ako valja, on e biti jai od pogleda kroz
prozor, to znai od jave. Zato i treba gledati kroz prozor: da se vidi u kakvu smo zbilju doplutali na splavi sna, i moe li san toj zbilji odoljeti.
Tako je i s knjigama: slabu zaboravljamo onoga trenutka kad je zaklopimo i pogledamo zbilju;
dobra nas bar neko vrijeme prati i ne naputa. Dapae, dobra knjiga ini i vie: ona nam na neko
vrijeme stavlja na nos naoale kroz koje promatramo zbilju, mijenjajui tako nae vienje jave,
oblikujui ga i ostavljajui u nama trag, kao to i vrlo jaki snovi uvijek ostavljaju trag. Nakon jakoga sna ispunjenoga znaenjem neemo nita osobito uiniti na javi, neemo poeti ivjeti na
drugaiji nain, samo emo se drugaije osjeati, i to e nam biti vano. Isto tako nas jaka knjiga
nee potaknuti na akciju (ni drutvenu ni kakvu drugu), ali ni nakon nje neemo vie biti isti. A
da bi mogao pisati takve knjige, pisac treba da bude to blie svojim itateljima, da ga mui ono
to njih mui, da se boji onoga ega se oni boje, da sanja ono o emu oni sanjaju.
Pavao Pavlii, Rukoljub
65
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 66
U kojem smislu
pisac povezuje san i
knjievnost, a u kojem
se smislu san i
knjievnost
mogu povezivati?
Esej
5
Koju knjigu ti kao
itatelj smatra
jakom i zato?
I.
66
Koncept
4
Kakav treba biti pisac
koji pie jake knjige?
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
II.
3/6/09
1:09 PM
Page 67
istopis
67
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
Broj rijei
68
3/6/09
1:09 PM
Page 68
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 69
69
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:09 PM
Page 70
70
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 71
Antika knjievnost
Grki liriari
Za stare Grke lirika je bila povezana s pjevanjem uz pratnju lire ili frule.
Tek se kasnije lirika poela recitirati i poela je oznaavati knjievni rod koji ine kratki,
uglavnom stihovani oblici.
Melika je u staroj grkoj knjievnosti bila pojam koji je obuhvaao rane lirske vrste koje
su se pjevale uz glazbenu pratnju, a elegija i jambi bili su nazivu za recitativne vrste
odreene vrstom stiha.
antika knjievnost
6./5. st.
Pindar - utemeljitelj
ode
6. st.
druga pol.
6. st.
Anakreont utemeljitelj anakreontike
ili anakreontske lirike
Alkej (7./6. st. pr. Kr.) Pjesnik s otoka Lezba. Zbog sudjelovanja u bitkama protiv demokratske stranke
bio je prognan. To je razlog zbog kojeg su rat i politike teme este u njegovoj poeziji. Iako su
njegove pjesme obuhvaale 10 knjiga, danas su sauvani samo ulomci razliite tematike.
Lai
Ne pojmim pravca burnijem vjetrima:
as s jedne strane vali se valjaju,
as s druge, a mi u sredini
Plovimo na crnom brodu morem,
U ljutoj buri stradaju nevoljno,
Jer ve od vode hoe da tone brod,
A jedra sva su razderana,
Velike krpe ve vise od njih,
Ne dri uad
burni vjetrovi
nalet vode
oslabljena uad
Preveo Hugo Badali
Alkej je utemeljitelj tzv. alkejske strofe koja se u hrvatskome
jeziku prevodi kao strofa od etiri stiha:
jedanaesterac
jedanaesterac
deveterac
deseterac.
71
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 72
Sapfa (I. pol. 6. st. pr. Kr.) I Sapfa je dio svoga ivota provela u progonstvu u Siciliji, a na otoku Lezbu
vodila je kolu za odgoj i obrazovanje djevojaka. Glasovite su Sapfine ljubavne pjesme i
epitalamiji svadbene pjesme u kojima ona pjeva o ljepoti i radosti brane sree.
Ljubavna strast
Bogovima slian je, mislim, onaj
ovjek koji tebi nasuprot sjedi,
slua glas tvoj ugodan. Ti si blizu,
govori slatko,
smijeh tvoj zvonki potie udnju. Moje
srce to u grudima mui, buni.
Naas samo kada te vidim, glas mi
zapne u grlu.
Uz to jezik postaje nijem, a njean
plamen odmah koom se iri mojom.
Oi nita ne vide, ui nita
ne uju tada.
Znoj me sasvim oblijeva, svu me drhtaj
snani hvata, blijeda sam, gubim boju,
tek to nisam mrtva, i smrt je blizu,
ini se meni.
Ali treba podnijeti sve te jade
osjeaji
tjelesne promjene
ljubavni jadi
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 73
Koje su tjelesne promjene i koji su osjeaji bude u lirskom subjektu kraj voljene osobe?
Pindar (522. ili 518. 442. pr. Kr.) Rodio se u okolici Tebe. Utemeljitelj je ode, zato one predstavljaju
najznaajniji dio njegova opusa.
Pjesnik o ratu
Rat je onima mio,
koji ga iskusili nisu.
Ali oni, koji su ga propatili,
sa zebnjom u srcu dru,
kad vide da se pribliuje.
.
O da se sloga meu graane
opet vrati,
da bi svjetlo Mira moglo
u srce njihovo da se sjati!
O da od nesloge osvetne i mrske
svi svoje oslobode srce,
jer siromatvo ona donosi
i ini da nejako dijete prosi.
elja za slogom
posljedice nesloge
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 74
Anakreont (2. polovica 6. st. pr. Kr.) Rodio se u Maloj Aziji. Domovina mu je potpala pod perzijsku vlast
pa je on potraio sklonite na dvorovima razliitih tirana. U svojim pjesmama on slavi radosti ivota pa je prema njegovom imenu cijela skupina lirskih pjesama nazvana anakreontikom.
Pijuckajmo
Hajde, mome, nosi nama
au veu, da na duak
Iskapim je. Deset naspi
Mjera vode, a pet vina!
Bez obijesti svake elim
Opet sad se proveselit.
Deder, nemojmo mi vie
S krikom, vikom kao Skiti
Uz au se zabavljati,
Piti, nego pijuckajmo,
Pjesme krasne pripjevajmo!
pie i veselje
pijuckanje i pjesma
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 75
Antika knjievnost
Rimski liriari
Donosimo pjesme dvaju najznaajnijih rimskih pjesnika: Gaja Valerija Katula i Kvinta
Horacija Flaka.
antika knjievnost
5. st.
0.
1. st. pr. Kr.
Katul;
- s Katulom poinje nain iznoenja
ljubavnih zgoda
- Katul je utjecao na brojne kasnije
pjesnike, osobito na pjesnike razdoblja romantizma, Byrona i Goethea
Horacije
- Horacijeva pjesnika poslanica
Poslanica Pizonima smatra se
zgoda kanonskim tekstom antike poetike
Gaj Valerije Katul (84. g. pr. Kr. 54. g. pr. Kr.) Rodio se u Veroni, ali s 18 godina odlazi u Rim gdje
se posveuje pjesnitvu. Bio je u vezi s udanom enom Klodijom pa njegove pjesme prate tijek njegove
ljubavi (od simpatije, preko strasti do boli zbog ljubavnog rastanka te na kraju do prevladavanja te boli).
Katul pripada skupini tzv. neoterika ili novih pjesnika (pjesnici koji su svojevrsni sljedbenici grkih
pjesnika Alkeja i Sapfe), a zajedniko im je uvjerenje o svrsi pjesnitva i o pjesnikim oblicima
koje valja njegovati. Zato su neoterici prvi primjer onoga to se danas naziva knjievni pravcem.
Jadni Katule
Jadni Katule, ne nadaj se vie.
to misli da je propalo, propalo je, znaj.
Dok si iao s djevojkom draom ti od sviju,
raskono ti je blistao sunev sjaj.
Tolike radosti ovdje proivio si s njome.
Veseo ti je bio svaki asak taj.
Sve to je ona htjela, po elji ti je bilo.
Raskono ti je blistao sunev sjaj.
Sad ona vie nee, ali nemoj vie ni ti.
Ne udi za onim to slii varavoj sjeni.
Ne budi oajan, slabi nemoj biti.
Uporno sve podnosi, otvrdni, okameni.
Zbogom, djevojko, Katul ti vie nije jadan.
to ti je bio, vie ti nikad nee biti.
A ti e za njim jo kako zaaliti.
Otvrdnuo je Katul, ko kamen je hladan.
nepostojanje nade
autosugestija
oprotaj
75
zrinjan-rb-R-3.qxd:Layout 1
3/6/09
1:10 PM
Page 76
Kvint Horacije Flak (65. g. pr. Kr. 8. g. pr. Kr.) Rodio se u junoj Italiji. Bliski suradnik cara Augusta, Mecenat bio mu je pokrovitelj i zatitnik omoguivi mu knjievni rad. Poznat je po svojim pjesmama (Carmina u etirima knjigama njegovih lirskih pjesama naglaena je refleksivnost). Autor
je i Poslanice Pizonima koja je jo u antici nazvana Ars poetica te uz Aristotelovu Poetiku predstavlja temeljno djelo antike misli o naelima oblikovanja pjesnikih djela i o pjesnikim oblicima.
Lidiji
Horacije
Nekad, Lidijo, dok ti bijah mio,
dok nisi bila sklona da ti drugi
savija ruke oko bijelog vrata,
bijah sretniji od kralja Perzije.
Lidija
Prije, dok nisi za drugom eznuo
76
evokacija prolosti
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:19 PM
Page 77
Horacije
Sada sam posve predan dragoj Kloi
to mi milo pjeva i na citri svira.
Za nju bih umro bez ikakva straha,
samo da usud njoj dade da ivi.
Lidija
Za Kalaisa, sina Ornitova,
ja sva izgaram, i on za me gori.
Rado bih za njega i dvaput umrla,
samo da usud njemu d da ivi.
Horacije
Ali, da stara povrati se ljubav
i da nas opet u tvrd jaram vee?
Da plavu Klou otjeram, i da mi
otvori vrata prezrena Lidija?
Lidija
Premda je onaj i od zvijezda ljepi,
ti nestalniji od laganog pluta
i od burnog Jadrana nagliji,
s tobom u rado ivjeti i mrijeti.
Lidijin odgovor
77
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:20 PM
Page 78
Lektira
Homer, Odiseja
1. U cijelosti mora proitati I., XIX. i XXI. pjevanje. U tablici su natuknice koje ti mogu olakati
itanje, prema njima napii radnju svakog od pjevanja.
I. pjevanje
invokacija
o Odisejevim lutanjima
okupljanje bogova na Olimpu (Zeus
o Egistovoj sudbini, Atena o Odiseju,
Zeus o Posejdonovoj srdbi spram
Odiseja, dogovor bogova)
XIX. pjevanje
(Odisej je na Itaci, ali se lano predstavlja i
nitko ga ne prepoznaje)
XXI. pjevanje
Penelopa priprema oruje
o Odisejevom prijatelju Ifitu
Penelopa uzima luk i tobolac
Penelopino obraanje proscima
Telemah se obraa proscima
Atenin odlazak
Nadmetanje (Eurimah)
Penelopin san
Antinojeva srdba
Eurimahovo miljenje
Telemah alje Penelopu u odaje
Odisejeva priprema
Zeusovo znamenje
Odisejev uspjeh
I. pjevanje
78
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:20 PM
Page 79
XIX. pjevanje
XXI. pjevanje
79
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:20 PM
Page 80
2. U Odiseji, kao i u Ilijadi, imamo likove bogova i ljudi. Bogovi su u ovom djelu zatitnici pravnih
i moralnih odnosa meu ljudima.
B o g o v i navedi bogove koji su na Odisejevoj strani i one koji su protiv Odiseja.
navedi njihove razloge.
Lj u d i navedi likove ljudi iz ova tri pjevanje te ih klasificiraj na isti nain kao i bogove.
80
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:20 PM
Page 81
Antika knjievnost
Ponavljanje
1. Zaokrui knjievnosti koje pripadaju antikoj knjievnosti:
a) romanska knjievnost
b) grka knjievnost
c) germanska knjievnost
d) rimska knjievnost
2. Kako se jo naziva antika knjievnost:
a) uzorna
b) preporodna
c) klasina
d) predrenesansna
3. S kojim piscem poinje antika knjievnost?
a) Eshilom
b) Sofoklom
c) Alkejom
d) Homerom
4. Pridrui djelo autoru:
AUTOR
DJELO
1. Eshil
A. Kralj Edip
2. Sofoklo
B. krtac
3. Plaut
C. Antigona
4. Euripid
D. Okovani Prometej
E. Elektra
81
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:20 PM
Page 82
TEMA
A. Tragedija u kojoj je protagonist kanjen zbog ljubavi
prema ovjeku.
2. Antigona
3. krtac
4. Okovani Prometej
9. Izbaci uljeza.
a) Antigona
b) Okovani Prometej
c) Elektra
d) Odiseja
10. Odredi trajanje antike knjievnosti:
a) 8. st. pr. Kr. 1. st.
b) 8. st. pr. Kr. 1. st. pr. Kr.
c) 8. st. pr. Kr. 5. st. pr. Kr.
d) 8. st. pr. Kr. 5. st.
11. Izbaci uljeza:
a) Katul
b) Horacije
c) Plaut
d) Homer
12. Glavni predstavnici grke lirike su:
a) Alkej i Sapfa
b) Katul i Horacije
c) Homer i Sofoklo
d) Eshil i Euripid
13. Ocem ode smatra se:
a) Alkej
b) Sapfa
c) Pindar
d) Anakreont
82
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:20 PM
Page 83
Srednjovjekovna knjievnost
Baanska ploa
Ponavljanje
1. Baanska ploa uva se u:
a) Jurandvoru u Baki na otoku Krku
b) Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
c) hrvatskom Povijesnom muzeju
d) Etnolokom muzeju
2. Kojim je pismom pisana Baanska ploa?
a) latinicom
b) goticom
c) irilicom
d) glagoljicom
3. S kojom rijeju poinje Baanska ploa?
a) V (ime otca)
b) Az
c) Amen
d) Da
4. Kojim je jezikom Baanska ploa pisana?
a) opeslavenskim knjievnim jezikom
b) latinskim jezikom
c) kajkavskim jezikom
d) bugarskim jezikom
5. Zaokrui pisca Baanske ploe:
a) Driha
b) Desimir
c) Mikula
d) Dobrovit
6. Baanska ploa predstavlja:
a) zapis da je kralj Zvonimir boravio u samostanu i u crkvi svete Lucije
b) zapis da je kralj Zvonimir darovao crkvu svete Lucije
c) zapis da je kralj Zvonimir sazidao crkvu svete Lucije
d) zapis da je kralj Zvonimir darovao zemljite crkvi svete Lucije
7. to pisac Baanske ploe kazuje onima koji e porei darivanje:
a) kletvu
b) pohvalu
c) uvjeravanje u suprotno
d) molitvu
83
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:21 PM
Page 84
84
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:21 PM
Page 85
Srednjovjekovna knjievnost
Va se vrime godia
Va se vrime godia je prepjev latinske pjesme In hoc anni circulo.
Najstariji prijevodi su iz 15. stoljea.
Va se vrime godia je boina pjesma koja se pjevala u svim hrvatskim krajevima.
Pjesma ima 21 strofu, svaka strofa ima etiri sedmerca s tim da prva tri stiha paze
na asonancu, a posljednji je shvaen kao pripjev.
Od priiste device
ter nebeske kraljice
vzide zvezda danica
ot svete devi Marije.
Od preiste djevice
i nebeske kraljice
aneoske cesarice
svete djeve Marije.
85
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:21 PM
Page 86
Srednjovjekovna knjievnost
Ponavljanje
1. Zbornik finskih narodnih pjesama zove se
2. Izbaci uljeza.
a) Pjesan o Rolandu
b) Pjesan o Nibelunzima
c) Kalevala
d) Carmina burana
3. Ispovijesti je napisao:
a) sv. Jeronim
b) Toma Akvinski
c) Aurelije Augustin
d) Dante Alighieri
4. Siegfried, Kriemhilda, Brunhilda su likovi iz epa:
a) Pjesan o Cidu
b) Pjesan o Rolandu
c) Pjesan o Nibelunzima
d) Beowulf
5. Nibelunku strofu ine:
a) etverostisi s parnim rimama
b) peterostisi s neparnim rimama
c) etverostisi bez rime
d) peterostisi bez rime
6. Koji ep ne pripada srednjovjekovnoj knjievnosti:
a) Kalevala
b) Slovo o vojni Igorovoj
c) Ep o Gilgameu
d) Pjesam o Cidu
e) Edda
7. Baanska ploa je:
a) darovnica kralja Zvonimira crkvi Svete Lucije
b) rodoslovlje dukljanskih vladara
c) enciklopedija srednjovjekovnog znanja
d) skup pravnih normi i obiaja
8. Zaokrui ime koje se ne spominje na Baanskoj ploi:
a) Zvonimir
b) Driha
c) Dobrovit
d) Kosmat
e) Ladislav
86
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:21 PM
Page 87
9. Glagoljicu je sastavio:
a) iril
b) Metod
c) Rastislav
d) Metodovi uenici
10. Enciklopedija srednjovjekovnog znanja zove se
.
T
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:21 PM
Page 88
Lektira
Dante Alighieri, Pakao (I.-V. pjevanje)
1. Tvoj je zadatak proitati: II., III., IV. i V. pjevanje pakla.
U tim e pjevanjima pratiti Danteov silazak u pakao i prolazak kroz prva dva kruga pakla.
I. pjevanje
Dante u mranoj umi
Povei Dalijevu sliku s tijekom dogaaja u 1. pjevanju Pakla.
Zato e ba Vergilije biti Danteov vodi kroz pakao (kojoj knjievnosti Vergilije pripada i kakav
je odnos Danteova vremena i Danteov osobno prema njemu kao prema piscu)?
II. pjevanje
Dante Vergilije
Kojeg se pjevanja Vergilijeve Eneide prisjea Dante i zato?
88
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:21 PM
Page 89
III. pjevanje
predvorje pakla
Citiraj i prokomentiraj natpis na vratima pakla.
Tko se nalazi u predvorju pakla i koje su osobine te due imale kao ljudi?
Koja je njihova kazna i zato ( u kojem je smislu ona povezana s njihovim nainom ivota)?
89
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:21 PM
Page 90
IV. pjevanje
LIMB
V. pjevanje
1.
2.
LIMB
2. krug pakla: grjeni ljubavnici
Tko je Minos u Vergilijevom, a tko u Danteovom djelu?
90
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:22 PM
Page 91
Kako glasi ljubavna pria Paola i Francesce i zato se Dantea tako dojmila?
91
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:22 PM
Page 92
Predrenesansa i humanizam
Ponavljanje
1. Zaokrui pisca koji ne pripada talijanskoj knjievnosti humanizma.
a) Giovanni Boccaccio
b) Alessandro Baricco
c) Dante Alighieri
d) Francesco Petrarca
2. Djelu pridrui njegove znaajke.
DJELO
ZNAAJKE
A. Boanstvena komedija
B. Kanconijer
C. Dekameron
92
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:22 PM
Page 93
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:22 PM
Page 94
Humanizam
Marko Maruli
Stvaralaki ivotopis
Budui da je Marko Maruli otac hrvatske knjievnosti za dravnu je maturu potrebno
poznavati njegov stvaralaki ivotopis.
b) na hrvatskom jeziku:
Judita, 1501. (napisana), 1521. (tiskana)
biblijsko-vergilijanski ep u 6 pjevanja;
Molitva suprotiva Turkom, pjesma s domoljubnom tematikom;
Tuenje grada Hjerozalema, pjesma inspirirana biblijskim tualjkama
Judita ep u est pjevanja pisan dvostruko rimovanim dvanaestercima; tema i svjetonazor epa su kranski, ep govori o starozavjetnoj junakinji Juditi koja ubija Nabukodonozorovog vojskovou Holoferna i na taj nain spaava svoj grad Betuliju; nain na koji je taj dogaaj opjevao ukazuje na
to da Maruli slijedi svog uzora Vergilija
94
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:22 PM
Page 95
1. Izbaci uljeza:
a) Pouke za estit ivot s primjerima
b) Davidijada
c) Judita
d) Evanelistar
2. Najvie objavljivana knjiga hrvatskog autora u inozemstvu je:
a) Judita
b) Pouke za estit ivot s primjerima
c) Evanelistar
d) Biblija
3. Tko je Maruliu uzor za pisanje Davidijade?
a) Homer
b) Ovidije
c) Vergilije
d) Dante
4. Marulieva pjesma s domoljubnom tematikom zove se:
a) Molitva suprotiva Turkom
b) Davidijada
c) Elegija o pustoenju ibenskog polja
d) U smrt majke domovine
5. Koliko je godina prolo otkad je Judita napisana do njezinog objavljivanja.
a) 5 godina
b) 15 godina
c) 20 godina
d) 25 godina
6. Izbaci uljeza:
a) Judita
b) Molitva suprotiva Turkom
c) Tuenje grada Hjeruzalema
d) Pouke za estit ivot s primjerima
7. Pridrui djelu njegove znaajke.
DJELO
ZNAAJKE
1. Judita
2. Davidijada
B. ep u est pjevanja
95
zrinjan-rb-S-4dio:Layout 1
3/6/09
12:22 PM
Page 96
96