POVIJEST JEZIKA

HRVATSKI JEZIK U 19. STOLJEU

- Ilirski pokret
- najvea zasluga pripada Ljudevitu Gaju (Krapina,1809.- Zagreb, 1872.)

Gajeva reforma
- 1830. objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskog pravopisanja.
- 1835. Ljudevit Gaj pokree Novine horvatske s knjievnim prilogom Danica
horvatzka, slavonszka y dalmatinzka
-Pie lanak Pravopisz 1835.
Palatalima c, z, s mijenja tildu u kvaicu > , ,
Umjesto jednoslova l, n, d, g predlae dvoslove lj, nj, dj, gj (zarez na j umjesto
toke)
Uvodi rogato e () na mjestu nekadanjeg jata ele ujediniti jekavce, ikavce i
ekavce
samoglasno r > pie se i izgovaraju s popratnim glasom: perst/parst.
Filoloke kole
- jezikoslovci se nisu mogli dogovoriti kakav e biti slueni hrvatski jezik. Svi su se sloili
oko tokavskog narjeja, ali su bili za razliite izgovore.

Zagrebaka filoloka kola

Zagrebaka filoloka kola nastavlja ilirsku koncepciju knjievnoga jezika i
cilj joj je dovriti proces standardizacije. Najvei procvat doivljava kada joj na
elo dolaze Adolf Veber Tkalevi (gramatike) i Bogoslav ulek (rjenici).
1859. Antun Maurani: Slovnica Hervatska
1859. Adolfo Veber Tkalevi: Skladnja ilirskoga jezika
1871. Adolfo Veber Tkalevi: Slovnica hervatska
1860. Bogoslav ulek: Nemako-hrvatski renik
1874./1875. B. ulek: Hrvatsko-njemako-talijanski rjenik znanstvenoga
nazivlja
Oslanjaju se na ijekavsku tokavtinu, ali vode rauna i o kajkavcima i
akavcima ne eli se odrei jezine povijesti na tri dijalekta.
Oni su protiv fonolokog pravopisa (provedene glasovne promjene npr. ropski)
piu etimolokim pravopisom (morfonolokim) - robski
Umjesto rogatoga e za refleks jata piu je ili ie - diete.

Zalau se za stare padene nastavke:

Zbog pisanja -ah u genitivu mnoine (npr. enah, glavah) mnoine njihovi ih
protivnici pogrdno zovu ahavcima.
Opirui se uporabi njemakih termina, Bogoslav ulek nastoji utemeljiti
hrvatsko znanstveno nazivlje. On trai domae rijei, a ako ih nema, preuzima ih
iz slavenskih jezika (eki, ruski) i prilagoava hrvatskome jeziku.
Zadarska filoloka kola
Glavni je predstavnik Ante Kuzmani. Kasnije se okupljaju oko lista Zora
dalmatinska (prvi broj izlazi 1844.) u Zadru.
Sporno je pitanje pisma i pitanje tokavskoga govora (ilirci su skloniji ijekavici
nego ikavici). Kuzmani trai da se u buduem jedinstvenom jeziku sauva
ikavski izgovor u tokavskom narjeju te prihvaanje onakvog pisma kakvo
ima tradiciju u ovim hrvatskim krajevima (Dalmacija, Slavonija).
Nakon revolucionarne 1848. Ante Kuzmani ipak prihvaa Gajevu reformu
pisma, ali se i dalje zalae za tokavsku ikavicu. Svoj stav argumentira velikim
djelima: Razgovorom ugodnim naroda slovinskoga Andrije Kaia Mioia te
prvim cjelovitim prijevodom Biblije (M. P. Katani).
Rijeka filoloka kola
Glavni je predstavnik i utemeljitelj Fran Kurelac.
Zagovornik je starijih oblika u zajednikom jeziku, onih oblika koji su
zajedniki veini slavenskih jezika (previe zastarjelica, zastarjeli program, nije
mogao imati uspjeha)
Hrvatski vukovci
Glavni protivnici zagrebake kole koja im se opirala, ali na kraju su vukovci
pobjednika kola zbog politikih okolnosti
Djelovanjem ove kole smanjene su razlike izmeu hrvatskoga i srpskoga jezika
Teili su za apsolutnim potokavljivanje, to ima nije polo za rukom (akovac,
Spljet)
Glavni su predstavnici Tomo Mareti, Ivan Broz i Franjo Ivekovi. Oni se
zalau za fonoloko naelo u pravopisu pii kao to govori (prema Vuku
Stefanoviu Karadiu).
Zalagali se za novotokavsko narjeje koje imaju Crnogorci i Srbi, zapostavili su
dotadanju umjetniku knjievnost (Dria, Gundulia..)
Zagreb, 1882. Ivan Broz: Hrvatski pravopis
Taj je pravopis nastao po nalogu vlasti u vrijeme vladavine bana Khuena
Hedervaryja i obvezan je u kolstvu. Izraen je prema fonolokom naelu.
Zagreb, 1899. Tomo Mareti: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili
srpskoga knjievnoga jezika
1901. I. Broz, F. Ivekovi: Rjenik hrvatskoga jezika (1-2) grau je
prikupio Ivan Broz. Preuzeo ju je iz djela koja je priredio Vuk Karadi, uro

Danii te iz narodne knjievnosti. U njemu nema djela hrvatskih knjievnika

druge polovice 19. stoljea. Poslije njegove smrti gradu je obradio i rjenik
izdao Franjo Ivekovi.