Professional Documents
Culture Documents
Didakticki Sistemi
Didakticki Sistemi
Mi znamo neki sadraj onda kada shvatimo znaenje rijei i pojmova, njihovu logiku
povezanost, kada shvatimo sudove, zakluke, definicije
Informatika didaktika
Medijska didaktika
Glotodidaktika/ pouavanje jezika /
Teledidaktika / pouavanje na dalinu / i druge specijalne didaktike
TA JE
DIDAKTIKA
1.NAUKA O NASTAVI
2. NAUNO UENE
3.TEORIJA NASTAVE
4.NAUNO
ISTRAIVANE
NASTAVE
5.OPTA TEORIJA
-POSEBNA
DICIPLINA
PEDAGOGIJE6.TEORIJA NASTAVE
(POTINENA OPTOJ TEORIJI)
7. NAUKA O NASTAVI
8.NAUKA
O OBRAZOVANU
9.TEORIJA NASTAVE
PREDMETNO POLjE
AUTOR
NASTAVA
SVEUKUPNA NASTAVA
NASTAVA
RAZLIITE VELIINE
KOJE ULAZE U NASTAVNI
PROCES
NASTAVA-ZAKONITOSTI
JEDINSTVENOG PROCESA
OBRAZOVANA-
ULC 1968.
MIKE, 1967.
TOMAEVSKI, 1965.
HENTING,1969.
UKUPNA NASTAVA
PETERSEN, 1966.
STICANE ZNANA
OBRAZOVANE UPUUJE
NASTAVNIKE KAKO DA
OBRAZUJU
NASTAVNI PUT,
OBUHVATA I METODIKU
VILMAN, 1909.
OPALE, 1952.
TOMAEVSKI, 1956.
HELMAN, 1960.
10.TEORIJA OBRAZOVANA
IZBOR I STRUKTURA
OBRAZOVNIH SADRAJA
KLAFKI 1964.
11.NAUKA O NASTAVI
I SVIM NENIM
FORMAMA
DIDAKTIKA SE NE MOE
SVODITI SAMO NA
SADRAJE, JER
OBUHVATA CIJELU
NASTAVU
SVI OBLICI , VRSTE
NASTAVE NA SVIM
STUPNEVIMA
HAJMA, 1962.
12.NAUKA O UENU
I POUAVANU
DOLH, 1959.
Predmet nauke: je oblast koju ona izuava ili dio stvarnosti koma se ona bavi
NAI DIDAKTIARI:
Jovan orevi: Didaktika prouava sutinske probleme obrazovanja i vaspitanja
putem nastave i uenja
-
1.
2.
TA SE UI (NASTAVNI SADRAJI)
3.
DAKLE:
Nastava je planski ,organizovan vaspitno-obrazovni proces kojim rukovodi nastavnik iji je
zadatak da pomae uenicima da stiu znanja, vjetine i navike i da se razvijaju kao linosti .
-
Ona je vaspitno - obrazovni proces gdje je vaspitanje iri pojam od nastave ( porodica
takoe vaspitava i drugi)
etikim
naelima:(untranja
Ne poklanja panju uenju nago analizi nastavnikovih postupaka i kako on treba da radi
da bi uenici savladali nastavne sadraje.
Nauka i znanje treba da budu u slubi praktinih potreba koji produkuju istinu.
Nastava se oslanja na lino iskustvo uenika. Uenik je u centru. Kvalitet nastave mjeri se
aktivnou uenika.
1.
2.
3.
-
SAVREMANA DIDAKTIKA/karateristike/:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
V FAKTORI
NASTAVE
Nikola Filipovi:
- Prema institucionalnom kriteriju nastava se dijeli na:
osnovnokolska-srednjokolska-visokokolska
Prema objektima izvoenja:
uionika;nastava u prirodi; kulturnim i drugim objektima
- Prema dominantnosti didaktikih medija:
televizijska;audio; kompjuterska i multimedijska
10
IX HEURISTIKA NASTAVA:
grka rije HEURESKEIN ili pronalaziti, otkrivati ili ( razvojna;genetika; induktivna nastava )
-
To je nastava gdje uenici samostalno trae put saznanja, nastavnik ih nenametlivo vodi
kao da su oni sami otkrili saznanja
Uenik otkriva ranije poznato
Ova nastava ima majeutiki razgovor gdje se ueniku nude alternativna pitanja dolazei
do istine.
Dobar nastavnik pomou pravilnih pitanja vodi uenika do tanog rjeenja
Nedostatak joj je to je nastavnik dominantan u razgovoru i uenik koji odgovara,ostali
zapostavleni
11
Moemo programirati nastavne sadraje za jedan predmet za jednu kolsku godinu ili
manje
12
1.Linerani program:
Korak po korak pravolinijski
Tu se ne uvaavaju razlike u sposobnostima uenikaslabost
Osniva Skiner ( 1954 )
1 2 3 4 Linearni program
2.Razgranati program:
Omoguava ueniku koji zna neke lanke da ih preskoi, a koji ne zna upuuje na dodatnu
informciju u bonom lanku
Uenici koji imaju vie znanja idu pravolinijski, a sa manjim znanjem cik-cak linijom
manja misaona aktivnost uenika
3
6 razgranati program
5
3.Kombinovani program:
Kombinacija linearnog i razgranatog programa
Cil spojiti prednosti, a izbjei slabosti prethodnih programa
* U ovoj nastavi uenici su osloboeni kliea, imaju nove ideje i rjeenja za nove naine
rjeenja problema te da pronalaze nova znaenja i funkcije sadraja ( redifinicija)
2.Primjena nastavnih listia je listi na kojem je napisan zadatak za pojednca ili grupu
* Tipovi listia:dopunjavanja;dvostrukog ili viestrukog izbora; uporeivanja; grafikog
predstavlanja; problemskog karatera i sl.
*
Po namjeni listii se dijele ne:
a) listii za usvajanje novih sadraja
15
*
Treba se pridravati Dotranovog pravila koje glasi : Jedan listi-jedno pitanje,
jedan listi- jedno vjebanje
* Pitanja jasna, precizna, prilagoena sposobnostima uenika ili pojedincu ili grupi.
3.Rjeavanje zadataka na tri nivoa teine
4.Diferencirani grupni rad
5.Individualno planirana nastava
6.Mikro nastava
7.Razgranati model programirane nastave
8.Grananje nastave u koli na redovnu , dopunsku i dodatnu
9. Kompjuterizacija uenja i nastave
XIV KOMPJUTERIZOVANA NASTAVA: - koritenje raunara u nastavi*
Malo se upotreblavarazlozi:
- nedostatak takvih ureaja ( hardvera ) i
- nedostatak obrazovanih raunarskih programa
(softvera ) iz opteobrazovnih i strunih
predmeta
*
Sada postoje:
- tamparsko- grafiki programi
- statistiki programi
- programi za informatiko opismenjavanje
- programi za pojedine uslune poslove
GRUPNI RAD:
samostalan rad ( rjeavanje zadataka ) grupe uenika
saradnja unutar grupe gdje pojedinac doprinosi zajednikom rezultatu
povezanost grupnog rada sa radom i zadacima cijelog odjelenja
* Tekoe i ogranienja:
-
slino razmilanje
suprotno razmilanje
jedn neradnik
* Timski rad:
obaveza za sklonost timskom radu ( mnogi konkursi to trae )
- Timski rad je grupa koja nastupa kao cjelina ili
skup pojedinaca koji treba da urade neki zadatak
* Timski rad ine:
podjela uloga u timskom radu
interesovanja svakog lana tima
stil uenja svakog pojdinca
saradnja u timu-novi kvalitet
sposobnost svakog lana tima
* Radionice kao novi oblik nastavnog rada
-To je sutinski novo ime za grupni rad
*Nema saradnike nastave bez valanih pitanja nastavnika
*Platon kao i Sokrat:Dijalog je pravi put do istine
XIX INTEGRATRIVNA NASTAVA:
* Ovdje su svi elemetni nastavnog procesa: sadrajni , psiholoki, saznajni, sociloki, i
organizacioni povezani
* Ratke i Komenski prvo trae savladavanje jednog predmeta pa onda drugog i tako
redom(grekadug proces)
-Cilerova koncepcija
- centralna graa slui kao okosnica sa kojom su povezani svi ostali predmeti
* KLAFKI: zalae se za jednistvo formalnog
20
je karakteristika
* Prikladnom primjenom svih tih i drugih nastavnih sistema uspostavlamo vrste direktne veze
izmeu svih neposrednih inilaca nastave.
XX
SISTEM DIDAKTIKIH PRINCIPA:
-Princip = rukovodee naelo, smjer u radu , temelni zahtjev, osnovnu postavku u djelovanju,
smjernicu, polazni stav
*Didiaktiki principi-su osnovna naela kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi
uenici uspjeno usvojili nastavne sadraje , razvili vjetine, formirali navike i intenzivirali razvoj
sposobnosti.
To su opti zahtjevi i obavezujui normativi za izvoenje nastave
J.A.Komenski je govorio da su didaktiki principi osnovni ragulativi nastave
(favorizovao je princip oiglednosti )
Taj princip (oiglednosti) favorizuju:Ruso, Pestaloci, Disterveg, Danilov,imlea, Polak,
orevi, Filipovi, Leki, Prodanovi
* Na produblivanje znaaja didaktikih principa u postizanju normativnosti, regulativnosti i
integrativnosti nastavnog procesa utiu rezultati savremenih didaktikih, psiholokih,
informatikih, sociolokih, antropolokih i drugih naunih istraivanja.
* Klasifikacija( broj i naziv ) didaktikih principa:
M.A. DANILOV:
-
naunosti
sistematinosti
povezanosti teorije s praksom
savjesnosti i aktivnosti uenika
oiglednosti
trajnosti znanja
dostupnosti nastave
individualnog prilaenja uenicima
naunosti u nastavi
intenzivno sociloko vaspitanje uenika u nastavi
stavralaka saznajna aktivnost uenika
rukovoenje uenikim radom u nastavi
kolektivizam u nastavi
jedinstvo teorije i prekse u nastavi
oiglednost
sistematinost i postupnost
dostupnost nastave i vaspitanja
koordinacija svih aktivnosti u nastavi
KLAJN:
P:IMLEA:
- primjerenosti nastav dobu uenika
individualizacija nastave
socijlizacije nastave
koritenje postojeih interesa i razvijanje novih
nastavnikovo rukovoenj nastavom
doivlaj
svjesna aktivnost
povezanosti nastave sa ivotom
povezanost teorije sa praksom
sistematinost i postupnost
zornost
ekonominost
22
trajnost znanja
vjetine i navike
V.POLjAK:
-
zornost i apstraktnost
aktivnosti i razvojnosti
sistematinosti i postupnosti
diferencijacije i integracije
primjerenosti i akceleracije
individualizacije i socijalizacije
historinosti i suvremenosti
N.FILIPOVI:
naunosti i idejnosti
uskalivanje nastave prema mogunostima uenika
spoznajna kompleksnost u nastavi
stimulativnost i stvaralaka aktivnost subjekata edukativnog
procesa
postupnost i sistematinost
trajnosti znanja, umijenja i navika
racionalizacije i ekonomije
jedinstva teorije i prakse
M . STEVANOVI:
-
zornosti
savjesne aktivnosti
trajnosti znanja
vjetina i navika
jedinstva teorije i prakse
efikasnosti,ekominostii racionalizacije
interakcija svih subjekata u nastavi
dobne i individualne usmjerenosti u nastavi
akceleracije i individualizacije
stimulativne klime
vjebanja i ponavlanja
M.VILOTIJEVI:
-
oiglednosti i apstraktnosti
sistematinosti i apstraktnosti
pristupanosti uzrastu uenika
individualizacije, diferencijacije i integracije
savjesne aktivnosti uenika
racionalizacije i ekonominosti
naunosti
* Svi didaktiki principi su relevatni za pobolanje kvaliteta nastave ( treba ih gledati u interakciji
zajedno )
* PRINCIPI INDIVIDUALIZACIJE I INTERAKCIJE
-Uenici istog razreda imaju razliita iskustva, znanja, vjetine, navike, sposobnosti, stil uenja,
interesovanja, uvjerenja
-Princip individualizacije- uvaavaju te individualne razlike
-Sve te individualizacije ili nivo svakog aka mora znati nastavnik
23
-Nastavnik prilagoava cileve, zadatke, oblike, metode, sredstva, sisteme i sadraje nastave
pojednicima i grupama uenika
-Sve se vie primjenjuju inovativni modeli i naini individualizacije savremene dopunske, dodatne,
izborne i redovne nastave gdje se potpunije respektuje princip individualizacije
-ne treba glorifikovati ovaj princip jer uenici stiu znanja i radom u parovima, grupama i
odjelenjima uenika
-princip interakcije komplementaran pricipu individualizacije gdje e se interaktivno uenje
prikladno e se izmjenjivati sa modelom individualnog uenja u istom odjelenju.
-proimanjem ova dva principa naoptimalnije e se u nastavi vriti socijalizacija individualiteta
*PRINCIP NAUNE ZASNOVANOSTI NASTAVE
-Ovdje se ukupna nastavna djelatnost temeli na nauno provjerenim sadrajima, oblicima i
metodama ime e biti zastuplena istinistost, uvjerlivost i mogunost kritikog preispitivanja
saznatog
-Nastavnik nauno tumai nastavnu grau sluei sa nauno verifikovanim udbenikom i drugim
izvorima znanja, nastavnim sredstvima i didaktikim metrijalom.
-Nivo apstraktnosti programske grae treba da bude u skladu sa saznajnim mogunostima uenika
odreenog uzrasta.
-Usvajanje nauno verifikovanih sadraja treba da podstie razvoj intelektualnih,kritikih, istraivakih i kreativnih sposobnosti uenika
-Naunosti nastave doprinosi korelacija sadraja raznih nastavnih predmeta i cjelovitost objektivne
stvarnosti
-Tako se formira nauni pogled na svijet, stalnim traganjem i otkrivanjem i upotreblavanjem istine
sa nauno provjerenim metodama.
* Princip oiglednosti i apstraktnosti u nastavi:
-Oiglednost: je cjelovito ulno zapaanje (percipiranje ) predmeta radi prikuplanja injenica na
temelu kojih se formiraju jasne predstave o odreenim objektima.
-ulna iskustva esto su izvor saznanja u nastavi
-Percepiranje se vri direktno( uoavanjem stvarnih predmeta, pojava i procesa) i indirektno
(posmatranjem slika ,modela, predmeta, maketa,crtea,
filmova, video kaseta, kompjuterskih aplikacija i slino )
-Primjenom principa oiglednosti obezbjeuje se injeniki materijal to nije samo po sebi dovolno
jer se treba obezbjediti i misaona predrada injenike grae gdje se obezbjeuje principi
apstraktnosti kao komplementaran
-Tu nastavnik dovodi uenike do formiranja predstava, pojmova, kategorija, aksioma, pravila,
dokaza, formula,simbola, zakluaka, sistema ,teorija i sl.
-Postavka Dona Loka: Nema nita u saznanju to prethodnonije bilo u ulima .
-Leninjova trijada saznanja: Od ivog posmatranja ka apstraktnom milenju, a od toga ka
praksi .
-Najodgovornija je ona nastava u kojoj uenici upoznaju percepiranjem (angaovanjem ula )
objektivnu stvarnost, pa razmilanjem o ulnom isksustvu dolaze do apstraktnih zakluaka ,
pojmova i drugih generalizacija iju istinitost na kraju provjeravaju u praksi.
-N.FILIPOVI:-Saznajna kompleksnost u nastavi se postie integrisanjem 3 principa: principa
oiglednosti, povezivanjem teorije i prakse u nastavii principa povezivanjem nauke sa ivotom.
-oiglednost treba da podstakne misaonu aktivnost ne da je usporava
-u kasnijem dobu sazananje od konrektnog ka apstraktnog (indukcija) zamjenjuje se dedukcijom
( od apstraktnog ka konkretnom)
-optimalna omjer oiglednosti i apstraktnosti u nastavi je uslov racionalnog i produktivnog kolskog
uenja i pouavanja
*Princip stimulativnosti i stvaralake aktivnosti u nastavi:
24
-Prema stimulativnosti nastavnik kod uenika pokree kreativna interesovanja, da budi radoznalost
uenika, da gradi ugodnu radnu atmosferu i podrava nenasilnu komunikaciju da obezbjeuje
doivlavanje uspjeha i da bodrenjem i prihvatlivim prekorima optimalno potkrepluje
samorazvojni uspon svakog uenika
-Stvaralatvo treba da afirmie:
1.radost u radu uenika i nastavnika
2.matovitost i intuitivnost
nastavnika i uenika
3.fluentnost i originalnost ideja i
rjeenja
4.konstruktivno-kritiku valorizaciju
i promociju kreativnih ostvarenja.
5.stalno nastojanje da se do linog
maksimuma razvijaju stvaralake
sposobnosti i didaktiko
inovatorstvo nastavnika
*PRINCIP SISTEMATINOSTI I POSTUPNOSTI U NASTAVI:
-ovaj princip se koristi i prilikom pravlenja nastavnih planova i programa kao i udbenika
-konkretnije primjenjuje se kod izrade godinjeg, mjesenog, tematskog i sedminog plana rada
nastavnika.
-ovaj princip treba uvaavati u svim etapama nastave:
a)uvoenje uenika u nastavu
b)obrada novog gradiva
v)ponavlanju,vjebanju i vrednovanju
-ovdje se polazi od onoga to je ueniku blie, poznatije, lake, jednostavnije, konkretnije i
prelaziti na ono to je dale, nepoznatije, tee, sloenije i apstraktnije
-nakon upoznavanja optimalne koliine programskog gradiva slijedi uoptavanje znanja, formiranje
pojmova, generalizacija i provjeravanje razumijevanja
25
-kada se obradi tematsko podruje trebaju se sistematizovati nastavni sadraji kako bi se znanja
povezala i strukturirala u logiku cjelinu.To treba raditi na svakom nastavnom asu posebno na
asovima sistematizacije nastavne grae.
* PRINCIP RACIONALIZACIJE I EKONOMINOSTI NASTAVE
-Osnova ovog principa je: da se u nastavnom radu postigne maksimalni uspjeh u usvajanju
programskih sadraja sa to manjim ulaganjem vremena, sredstava i energije.
-To je zahtjev svih nivoa kole, svih vrsta nastave, u svakom nastavnom predmetu i podruju.
-Primjeri neracionalnog i neekonominog rada u koli:
a)nastavnik opirno objanjava koje gotovo svi uenici znaju
b)preopirno,nefunkcionalno, kvazistimulativno uvoenje uenika u nastavi rad na
poetku asa
v)formalistiko ponavlanje odreenog gradiva u sluajevima kada to nije uslov
shvatanja novih programskih sadraja.
g)didaktiki egzibicionizam (gomilanje nastavnih sredstava i didaktikih materijala,
uvjebavanje ve usvojenih postupka , obzbjeenje prevelikog vremena za samostalan
rad uenika bez provjeravanja rezultata, primjena didaktikih inovacija koje ne
odgovaraju sustini programskog sadraja, uzrastu i obuenosti nastavnika, previe
zabave,....).
d)zapostavlanje upuivanja i vjebanja uenika u primjeni metoda i tehnika uspjenog
uenja i slino.
*Ostvarivanje principa racionalizacije i ekonominosti vri se:
-blagovrmenim /godinjim, mjesenim, sedminim / planiranjem programskog gradiva
-izborom, didaktiki prikladnom primjenom i kombinacijom nastavnih sistema, oblika i metoda
koje odgovaraju prirodi nastavnog gradiva, sposobnostima i potrebama uenika, to vodi
pobolanju kvaliteta procesa i rezultata uenja
- didaktiki osmilen i funkcionalno koritena nastavna tehnika, sredstva i didaktiki materijali koji
olakavaju proces uenja
-studiozno pripremiti, implementirati i provjeravati inovacije u nastavi
-struno - metodiki prikladnom organizacijom aktivnosti uenika i nastavnika tokom asa naroiot
se postigne racionalnost, ekonominost i pedagoka efikasnost nastave
* Svakako da se podrazumijeva dae racionalan i ekonomian rad uspjenije organizovati struno
obrazovani i moderno didaktiko-metodiki obueni nastavnici.
XXI DIDAKTIKA PRAVILA: su smjernice za konkretniju nastavnikovu angaovanost u
podsticanju i usmjravanju aktivnosti uenika u nastavnim situacijama
didaktika pravila se izvode iz didaktikih principa
J.D. Komenski i A. Disterveg navode najvanija pravila:
1. Od blinjeg ka dalem
2. Od lakeg ka teem
3. Od poznatog ka nepoznatom
4. Od prostog ka sloenog
-
- prema broju uenika jednog odjelenja koji zajedno rade razlikuju se:
- frontalni
- grupni
- individualni
- tandemski oblik rad u nastavi
*Ove slabosti otklanjati kombinovanjem frontalnog oblika nastavnog rada sa ostalim oblicima
nastavnog rada.
*GRUPNI OBLIK NASTAVNOG RADA:
Grupni oblik rada nastaje podjelom odjelenja uenika na vie grupa koje samostalno
izvravaju / od nastavnika / dobijene radne zadatke.
Nastavnik dijeli pojedince u grupe, daje grupama zadatke, objanjava nain rada, pomae
onim grupama koje mu se obrate, rukovodi objedinjavanjem njihovog rada pred cijelim
odjelenjem, kombinuje ovaj oblik rada sa ostalim oblicima nastave
-
2. Glavni dio asa posveen je grupnom radu, vodi untargrupna diskusija, priprema se
grupni izvjetaj
3.
Zavrni dio asa /faza integracije / obuhvata grupne izvjetaje,
objedinjavanje,zakluivanje, eventualno zadavanje domaih zadataka i drugo.
-Integrativna faza posebno je znaajna u diferenciranom nastavnom radu.
* Prednosti grupnog rada:-ima uolivu motivaconu i socijalizacijsko-komunikacijsku vrednost
- doprinosi misaono-kritike vrijednosti
- doprinosi misoano kritikoj angaovanosti uenika i njihovom osposoblavanju da vie
odgovorno vrednovanje sopstvenog rad i grupnih ostvarenja.unosi dinamiku u nastavi.
-Ovaj oblik rada nedovolno se praktikuje u nastavi
-Uzroci ovome lee u:
-nedovolna obuenost nastavnika
-sloenost pripreme
-skuenost prostora
-ukorenjenost tradicionalizma u
forsiranju frontalnog rada.
-Ove uzroke treba otkloniti i grupni oblik nastavnog rada to vie organizovati i kombinovati ga
sa frontalnim radom.
INDIVIDUALNI OBLIK NASTAVNOG RADA:
-Zasniva se na samostalnom radu svakog pojedinca u odjelenju
-Ovaj oblik rada praktikuje se u 3 varijante:
a) direktna komunikacija jednog uenika sa
nastavnikom
b) individualan rad svakog uenika u odjelenju na istim zadacima /uz povremenu pomo
nastavnika /
v) individualan rad svakog uenika u odjelenju na razliitim /diferenciranim/ zadacima
prilagoenim predznanju i individualnim sposobnostima uenika, pa se esto naziva i
individualizovana nastava.
-Prva varijanta dominira u umjetnikim kolama i struno-praktinoj nastavi.Trebala bi se vie
korisiti u dopunskoj , instruktivnoj , izbornoj, pa i u redovnoj nastavi
FAZE: uenik se upoznaje sa zadacimasamostalna aktivnostprocjena uspjenosti obavlenog
posla
-U drugoj varijanti nastavnik svim uenicima daje pitanja /istovrsna/ za tihi samostalan rad.
ovdje su hednikepirani slabi i nadareni uenici (objasniti )
-Ove slabosti se otkalanjaju davanjem pitanja razliite sloenosti gdje se prvo na listiu daju laka
pitanja pa tea-----Trea varijanta dobija sve vei znaaj u didaktici
-Ona se smatra didaktikom inovacijom.Tu je zastuplena:
-nastava razliitih niova sloenosti
-rad na zadacima razliite teine
-rad u grupama nivoa
-primjena nastavnih listia
-razgranati model programske nastave
-mikronastava
-individualno planirana nastava
-kompjuterizovana nastava itd.
28
-Ovaj oblik nastave ima vie prednosti nego slabosti ,jer vie doprinosi aktivnosti svakog
uenika, podstie smoinicijativnost i samostalnost uenika.odgovara pojedninanom tempu
nepredovanja.prua priliku za njegovanje linog stila rada i boli razvoj radnih navika i tehnika
uenja.
-Individualni oblik rada ini nastavu fleksibilnijom i raznovrsnijom
RAD U PAROVIMA /TANEDEMIMA/ U NASTAVI:
-Dobijeni zadatak zajedno izvravaju dvojica uenika
-Razlozi za eu primjenu ovakvog oblika rada:
SOCILOKI:
-zajednike aktivnosti zbliavaju uenike
potpunije formiranje uvjerenja, stavova, aspiracija i drutveno prihvatlivih oblika
ponaanja
razvijanje smisla i potreba za drugarstvom
naputanje egocentrinih stavova i razvijanje smisla za razumijevanje sagovornika
PSIHOLOKI:
-Dinaminija i slobodnija komunikacija, povolna radna atmosfera,smanjena napetost zbog
eventualnog neuspjeha, bra adaptacija na nastavne uslove rada
-Misaona aktivizacija, vjebanje u pronalaenju novih ideja i njihova primjena
-Razvijanje sposodnosti i navika za kooperativn i aradniki rad u paru doprinosi socijalizaciji
linosti
PEDAGOKI:
usaglaavanje temparada doprinosi vaspitanju drutveno prihvatlivih osobina linosti
uenika
mogunost muusobnog praenja, uporeivanja i vrednovanja postignua, naina rada to
djeluje motivaciono
efikasnije uenje-uenja, usaglaavanje i racionalizacija tempa uenja doprinosi
osposoblavanju uenika za samoobrazovanje i samovaspitanje.
DIDAKTIKI:
u tandemu svaki uenik lake dolazi do izraaja afirmacija njegove linosti
tempo usvajanja znanja prilagoava se svakom partneru lake nego u kolektivnom radu
samovrednovanjem i uzajamnim vrednovanjem brzo se obezbjeuju povratne informacije
ime se razvija untranja motivacija
lake se uspostavlaju kontakti sa nastavnikom
uenik ima aktivnu , vie subjekatsku , poziciju u odnosu na radne zadatke
vea je ekonominost u odnosu na korienje vremena, enrgije, objekata, nastavnih
sredstava, didaktikih materijala
Didaktike varijante rada u parovima:
a) Instruktivni rad
b) Zajedniko(kooperativno) uenje
v) Individualno uenje u paru
g) Zajdniki stvaralaki rad u paru
-
metodom demonstracije
33
doprinose da uenici na oigledn i prirodan nain stiu trajna znanja, vjetine i navike
35