U vom selu nikad nisam bila,

samo malo, pa mi se dopalo.

Josip Uarevi, Knjievni minimalizam, Disput, Zagreb, 2012.
Zagrebaka izdavaka kua Disput objavila je 2012. izuzetno zanimljivu knjigu
Josipa Uarevia Knjievni minimalizam, nastalu u okviru istoimenoga
znanstvenoistraivakog projekta. Projekt, prema zamisli autora, treba dati pregled stanja
hrvatske i ruske knjievnosti s kraja 20. i poetka 21. stoljea.
J. Uarevi, istaknuti hrvatski rusist svjetskoga glasa, dvadesetak se godina bavi jo
uvijek nedovoljno istraivanim fenomenom malih oblika. U knjizi o jezinoumjetnikom
minimalizmu tako je zastupljena veina ve objavljenih (u asopisima i zbornicima) autorovih
rasprava.
Knjievni minimalizam kao pojava koja obuhvaa jezik, knjievnost i kulturu poinje
se sustavnije obraivati u prvoj polovini 20. stoljea (A. Jolles, Einfache Formen, 1930; M.
Bahtin, Problema reevyh anrov, 1953), nastavlja se zatim krajem ovoga i poetkom 21.
stoljea (M. Eptejn). U naoj znanosti o knjievnosti valja se sjetiti Z. kreba (studija
Znaenje igre rijeima, 1949; Sitni i najsitniji oblici knjievnosti, 1968; Mikrostrukture stila i
knjievne forme, 1983) i M. Solara (Vic kao knjievna vrsta u knjizi Ideja i pria, 1974)
koji su obratili posebnu panju na male (minijaturne) knjievne forme.
O obilju mikroanrova svjedoi njihov provizoran popis koji donosi Uarevi:
Navodimo ga u cijelosti: aforizam, anegdota, anketa, anonimka [...], apolog, autobiografija
(radna), bajka, basna, bearac, biljeka, biografija (kratka), blagoslov, bodrilica [...],
bogmanje, brana svaa, brojalica, brzalica, crtica, arobna formula, astuka, estitka,
etverorjeje [...], etverostije, lani, deklaracija, demanti, diploma, dopis, dopisnica,
dosjetka, dozvola, drugo miljenje [...], dvorjeje, dvostih, dvostije, egzempl, epigraf, epitaf,
esej, etiketa [...], fablio, facecija, flert, formular, fragment, fusnota, glasina, gnoma, grafit,
haiku, humoreska, igra rijeima, instrukcija, intervju, ispovijed, isprinica, isprika, izjava,
izreka, izvjee, jednorjeje [...], kalambur, kletva, komentar, kozerija, kratka pria, krilatica,
lakrdija, legenda, lirska pjesma [...], litanija, lozinka, maksima, manifest, meditacija, misao
[...], miljenje [...], molba, molitva, moto, monostih [...], mudra izreka, nalog, napomena,
nekrolog, novela, ocjena, oitovanje, odbijenica, odgovor, odluka, odobrenje, oglas, ogled,
ocjena, oitovanje, odbijenica, odgovor, odluka, odobrenje, oglas, ogled, opomena [...],
oporuka, opoziv, oslovljavanje, osmrtnica, osvrt, palindrom, pamflet, parabola, paradoks,

parola, pismo, pitalica, pitanje, pla, plakat, pljuvalica [...], podbadalica, pogovor, pohvala,
pohvalnica, poslovica, poalica, potvrda, pouka, pozdrav, poziv, pozivnica, pravni lijek,
pravni savjet, predstavka, preporuka, pria, prijateljski razgovor, prijava (na natjeaj),
prijedlog, prijetnja, prikaz, priopenje, prispodoba [...], prituba, proznanica, priznanje,
procjena, proklinjanje [...], propovijed, proslov, protokol, psovka, raport, razglednica, recept,
recenzija, reklama, reportaa, rjeenje, rodni list, saga, san [...], savjet, saetak [...],
sentencija, silogizam, SMS, spot, svjedoanstvo, svjedoenje, svjedodba, ala, ifra [...], tos,
telefonski razgovor, telegram, tepanje, tra, transparent, trorjeje [...], trostije, tuakanje,
tuba, tubalica, ucjena, udvaranje, ugovor, upucavanje, uputa, uspavanka, uspomena,
uzreica, vic, vijest, vizija, vjenani list, vradbina, zabiljeka, zabrana, zagonetka, zahtjev,
zakljuak, zapisnik, zapovijed [...], zdravica, znaajevi [...] , alba, elja [...].
Kako vidimo, svoje mjesto ovdje nalaze i novinski anrovi, i pravni, tekstovi crkvenoreligijski, komunikacijsko-potanski, vojno-redarstveni, kulinarski, medicinsko-zdravstveni,
komunikacijski, raunovodstveni, anrovi tradicionalnoga usmenoga stvaralatva ... U istom
su nizu anrovi suvremene urbane kulture i supkulture, kao i anrovi visoke knjievnosti.
Meutim, sve te minimalne ili minimalistike forme funkcioniraju na isti nain kao i veliki
(romani, na primjer) ili manji (prie) oblici ak samo dvije rijei mogu tvoriti umjetniko
djelo! Radi se, kako naglaava autor, i o minimalizmu grae i forme, i o minimalizmu
poetikih sredstava estetikom minimalizmu. U svemu tome potrebno je usredotoiti se
na bitno na ono to dijeli umjetnost od umjetnosti, umjetniki od neumjetnikog teksta.
Knjiga se sastoji od tri dijela prvoga koji tretira teorijske probleme, drugoga,
analitikoga dijela, u kojem se ralanjuju mikroanrovi, naposljetku treega koji u praksi
pokazuje kako primijeniti minimalistike postupke. Svaki dio sastavljen je od tri do devet
poglavlja.
Prvi dio knjige, Teorijski problemi knjievnoga minimalizma, donosi rasprave
posveene teoriji minimalistikih oblika. ine ga tri poglavlja: Mali i najmanji govorni
oblici, Maksimum minimuma (Minimalistiki jezinoumjetniki tekst) i Dvorjeje
(Dvije rijei kao tekst). Nisu samo Jollesovi jednostavni oblici (kratka pria, legenda,
mit, zagonetka, bajka, vic) oni koji spadaju pod minimalistike forme; pod knjievnim
minimalizmom podrazumijevamo i posve kratke, minijaturne oblike od tek jedne rijei, dviju
ili triju rijei. Premda tek jedna rije moe u sebi nositi svjetski potencijal, autor nije sklon
tvrdnji da je za izgradnju knjievnoumjetnikoga teksta potrebna samo jedna rije,
zagovarajui stav da tek struktura od dvije rijei moe pretendirati na status umjetnikoga, tj.

tvoriti knjievni, filozofski, religijski tekst. Navode se i relevantne teorije Romana Jakobsona,
Jurija Lotmana, Jerzyja Farynoa, Igora Smirnova, Mihaila ptejna i drugih.
U drugom, centralnom dijelu knjige, Minimalizam na djelu, u est se poglavlja
Poetika vica (Graa za povijest vicologije. Hrvatski sluaj; Karikaturalnost
'filozofskoga' vica; Protonarativ i narativ poslovica i vic), Grafiti: prostor, mjesto,
minimalizam, Poetika bearca, Fenomenologija psovke, Antinomije i paradoksi,
Paremiologijske biljeke analiziraju pojedini minimalistiki anrovi: vicevi, grafiti,
bearci, psovke, paradoksi, poslovice. Najvie pozornosti posveuje se vicu, osobitoj
pripovjednoj vrsti usmene knjievnosti, karakteristinoj za gradski folklor. Te ralambe
dokazuju kako je upravo dvolanost jedna od osnovnih karakteristika mikroformi. Razmatra
se i njihova funkcija u irem kontekstu kulture. Graa je iz hrvatskih i ruskih, rjee latinskih
i engleskih empirijskih izvora.
Trei dio knjige sainjava devet minieseja: Glas, Gundinci , Iluzija, Kua,
Mali oglasnik, Negacija, Polemika, Sat, Teoretiar. Ti tekstovi govore, s jedne
strane, o raznolikosti i irini autorovih interesa, s druge o njegovu tematiziranju bliskoga
(na primjer, Gundinci su slavonsko selo, Uarevievo rodno mjesto, ali i rodno mjesto
njegovih pradjedova). Upravo ti eseji ogledni su primjer pisanja malih jezinoumjetnikih
formi. Ujedno, leernost (ili prividna leernost) tekstova prua nam mogunost da upoznamo
duhovitu, ironinu, pa i ovijalnu stranu autora, inae znanstvenika egzaktne akribije,
preciznosti, usustavljenosti. Jedno ne iskljuuje drugo, oito.
Zakljuimo kako knjiga Knjievni minimalizam na izniman nain obogauje hrvatsku
filoloku, u prvom redu jezinu, ali i kulturoloko-antropologijsku znanost.

Zdenka Matek mit