Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 494

Bogati otac, siromani otac

VODI U
INVESTIRANJE

Serijal Bogati otac

Uspjenica broj 1 prema asopisima Wall


Street Journal, New York Times I USA
Today.

Uspjenica asopisa Wall Street Journal,


The New York Times i USA Today.

U drugom izdanju svoje


uspjenice, Robert T. Kiyosaki
obnavlja i iri svojih originalnih osam skrivenih
vrijednosti biznisa mrenog marketinga (pored
zaraivanja novca!) Poseban bonus - tri dodatne
skrivene vrijednosti od Kim Kiyosaki, Sharon
Lechter i Diane Kennedy.

Zato najvei krah trita dionica u povijesti


tek dolazi... I kako se moete pripremiti za
njega i profitirati!

VODI U
INVESTIRANJE
U to ulau bogati, a siromani i srednja
klasa ne

Robert T. Kiyosaki
Sharon L. Lechter, O.J.R

KATARINA ZRINSKI
d.o.o.

2004.

VARADIN

Izdava: KATARINA ZRINSKI d.o.o. Varadin


Moslavaka 9, Varadin, tel.:042/241-000, fax: 042/241-828
Za izdavaa: Mirjana Ptiek, dipl. inf.
Urednik: Vedran Martinez
Naslov originala: Rich Dad's Guide to Investing
Copyright
2000 by Robert T. Kiyosaki and Sharon L.
Lecher. All rights reserved.
2003. KATARINA ZRINSKI, Varadin
Prijevod: Neboja Buanovac
ISBN 953-236-039-5

CIP - Katalogizacija u publikaciji


Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 330.322(035)
KIYOSAKI, Robert T.
Vodi u investiranje : u to ulau
bogati, a siromani i srednja klasa ne /
Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter :
<prijevod Neboja B u a n o v a c . - Varadin :
."Katarina Zrinski", 2004. - (Serijal
bogatog oca) (Biblioteka 21. stoljee)
Prijevod djela: Guide to Investing.
ISBN 953-236-039-5
1. Lechter, Sharon L.
I. Investicije
441020212

Oev savjet o investiranju


Prije mnogo godina, pitao sam bogatog oca
kakav bi savjet dao prosjenom investitoru.
Odgovorio je:
"Ne budi prosjean."

90/10 PRAVILO NOVCA


Veina nas ula je za pravilo 80/20. Drugim rijeima, 80%
naeg uspjeha dolazi od 20% napora. Potjee od talijanskog
ekonomista Vilfreda Pareta iz 1897., a poznato je i kao Princip
najmanjeg napora.
Bogati otac slagao se s pravilom 80/20 za uspjeh u svim
podrujima osim u novcu. Kad se radilo o novcu, vjerovao je u
pravilo 90/10. Bogati otac primijetio je da 10% ljudi ima 90%
novca. Ukazivao je na to da u svijetu filma, 10% glumaca
zarauje 90% novca. 10% sportaa zarauje 90 % novca, kao i
10% glazbenika. Isto pravilo 90/10 primjenjivo je i na svijet
investicija i zato je njegov savjet investitorima bio: "Nemojte
biti prosjeni." lanak u The Wall Street Journalu nedavno je
potvrdio njegovo miljenje. Naveo je podatak da 90% svih
udjela dionica u Americi posjeduje samo 10% ljudi.
Ova knjiga objanjava kako su neki od investitora od tih 10%
stekli 90% bogatstva i kako biste i vi to mogli uiniti.

Ako kupite ovu knjigu bez naslovne stranice trebali biste biti svjesni da je moda
ukradena i prijaviti je kao neprodanu i unitenu izdavau. U tim sluajevima niti autor
niti izdava ne dobivaju novac za tako ogoljenu knjigu.
Ova publikacija je osmiljena tako da prui kompetentne i pouzdane informacije o
temi koju obrauje. Meutim, prodaje se s pretpostavkom da autor i izdava nisu
ukljueni u pruanje pravnih, financijskih ili drugih profesionalnih savjeta. Zakoni i
prakse variraju od drave do drave i ako se zahtijeva pravna ili druga pomo, potrebno
je potraiti usluge profesionalaca. Autor i izdava odbacuju svu odgovornost koja
proizlazi iz upotrebe ili primjene sadraja ove knjige.
lako su zasnovani na istinitim priama, odreeni dogaaji u knjizi su obraeni radi
boljeg edukacijskog efekta.
Copyright 2000 Robert T. Kiyosaki i Sharon L. Lechter
Sva prava rezervirana.
Objavio Warner Books u suradnji s
CASHFLOW technologies, Inc.

Zatitni znakovi CASHFLOW


Technologies, Inc.

Posjetite nau web stranicu www.richdad.com


Tiskano u Sjedinjenim Amerikim Dravama
Prvo Warner Books izdanje: lipanj 2000

Zahvale
8. travnja 1997. slubeno je objavljena knjiga Bogati otac,
siromani otac. Tiskali smo je u tisuu primjeraka, smatrajui
da e nam ta koliina biti dostatna za barem godinu dana.
Nakon to smo otisnuli milijunti primjerak, pri emu niti dolar
nije potroen na formalnu promidbu, uspjeh knjiga Bogati
otac, siromani otac i Kvadrant PROTOKA NOVCA i dalje nas
zapanjuje. Toliku prodaju potakla je uglavnom preporuka, to je
najbolja vrsta marketinga.
Zahvalni smo vam to ste pomogli da Bogati otac, siromani
otac i Kvadrant PROTOKA NOVCA budu toliko uspjeni.
Kroz taj uspjeh stekli smo mnoge nove prijatelje, a neki od
njih doprinijeli su razvoju ove knjige. Slijede prijatelji, stari i
novi, kojima bismo eljeli osobno zahvaliti za njihov doprinos
ovoj knjizi. Ako niste na tom popisu, a pomogli ste na bilo koji
nain, molimo vas da nam oprostite zbog previda i znajte da
smo zahvalni i vama.
Na tehnikoj i moralnoj podrci zahvaljujemo slijedeim
osobama: Diane Kennedy, O.J.R; Rolf Parta, O.J.R; Dr. Ann
Nevin, psiholog odgoja i obrazovanja; Kim Butler, CFP; Frank
Crerie, bankar za investicije; Rudy Miller, vlasnica poduzea;
Michael Lechter, odvjetnik za intelektualno vlasnitvo; Chris
Johnson, odvjetnik osiguranja; Dr. Van Tharp, psiholog-investitor;
Craig Coppola, komercijalist nekretnina; Dr. Dolf De Roos,
investitor u nekretnine; Bill i Cindy Shopoff, investitori u
nekretnine; Keith Cunningham, strunjak za restrukturiranje
korporacija; Wayne i Lynn Morgan, edukatori o nekretninama;
Hayden Holland, zaklade; Larry Clark, poduzetnik za
nekretnine; Marty Weber, drutveni poduzetnik; Tom
Weisenborn, broker; Mike Wolf, poduzetnik; John Burley,

investitor u nekretnine; Dr. Paul Johnson, profesor poslovanja


na sveuilitu Thunderbird; Amerika kola meunarodnog
menadmenta; Carolita Oliveros, profesorica - sveuilita
Arizona i Thunderbird; Larry Gutsch, savjetnik za investiranje;
Liz Berkenkamp, savjetnik za investiranje; John Milton Fogg,
izdava; Dexter Yager i obitelj Internet usluga; John Addison,
Trish Adams, bankari za hipoteke; Bruce Whiting, O.J.R,
Australija; Michael Talarico, investitor u nekretnine, Australija;
Harry Rosenberg, O.J.R:, Australija; Dr. Ed Koken, financijski
savjetnik, Australija; John Hallas, vlasnik poduzea, Australija;
Dan Osborn, savjetnik za meunarodnu razmjenu, Australija;
Nigel Brunel, prodava osiguranja, Australija; David Reid,
odvjetnik za osiguranja, Kanada; Thomas Allen, odvjetnik za
osiguranja, Kanada; Kelvin Dushinsky, generalni konzul,
Kanada; Alan Jacques, poduzetnik, Kanada; Raymond Aaron,
poduzetnik, Kanada; Dan Sullivan, poduzetnik, Kanada; Brian
Cameron, osiguranja, Kanada; Jannie Tay, poslovne investicije,
Singapur; Patrick Lim, investicije u nekretnine, Singapur;
Dennis Wee, investicije u nekretnine, Singapur; Richard i
Veronica Tan, poduzetnici, Singapur; Bellum i Doreen Tan,
poduzetnici, Singapur; C.K. Teo, poduzetnik, Singapur; Nazim
Kahn, odvjetnik, Singapur; K.C. See, poduzetnik, Malezija;
Siew Ka Wei, poduzetnik, Malezija; Kevin Stock, Sara
Woolard, Joe Sposi, Ron Barry, Loral Langemeier, Mary
Painter i Kim Arries;
S velikom zahvalnou i ljubavlju prisjeamo se Cynthie Oti.
Cynthia je bila financijska komentatorica radio postaje
KSFO-San Francisco, Kalifornija, brokerica, uiteljica i to je
najvanije, prijateljica. Stvarno nam nedostaje.
Na popis ne bi bio potpun bez zahvale nevjerojatnim
lanovima tima koje imamo u CASHFLOW Technologies.
Hvala vam,
Robert i Kim Kiyosaki

Sharon Lechter

Vodi bogatog oca u investiranje


UVOD 13
FAZA JEDAN
Jeste li mentalno spremni da postanete investitor? 27
PRVO POGLAVLJE
U to da investiram? 29
DRUGO POGLAVLJE
Izgradnja temelja bogatstva 45
TREE POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 1
Izbor 53
ETVRTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 2
Kakav svijet vidite? 57
PETO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 3
Zato je investiranje zbunjujue

63

ESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 4
Investiranje je plan, ne produkt ili procedura
SEDMO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 5
Planirate li postati bogati ili siromani?

71

77

OSMO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 6
Bogaenje je automatsko, ako imate dobar plan i pridravate ga se 85
DEVETO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 7
Kako moete pronai plan koji je dobar za vas? 95

DESETO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 8
Odluite sada to elite biti kad odrastete

101

JEDANAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 9
Svaki plan ima cijenu 109

DVANAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 10
Zato investiranje nije rizino 117

TRINAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 11
S koje strane stola elite sjediti? 123

ETRNAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 12
Osnovna pravila investiranja 131

PETNAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 13
Smanjite rizik putem financijske pismenosti 147

ESNAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 14
Pojednostavljena financijska pismenost

SEDAMNAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 15
arolija greaka 187

OSAMNAESTO POGLAVLJE
Lekcija iz investiranja br. 16
Koja je cijena bogaenja? 197

DEVETNAESTO POGLAVLJE
Zagonetka 90/10

10

209

165

FAZA DVA
Kakav investitor elite postati? 221
DVADESETO POGLAVLJE
Rjeavanje zagonetke 90/10 223
DVADESET I PRVO POGLAVLJE
Kategorije investitora prema bogatom ocu 229
DVADESET I DRUGO POGLAVLJE
Ovlateni investitor 237
DVADESET I TREE POGLAVLJE
Kvalificirani investitor 241
DVADESET I ETVRTO POGLAVLJE
Sofisticirani investitor 257
DVADESET I PETO POGLAVLJE
Unutranji investitor 271
DVADESET I ESTO POGLAVLJE
Vrhunski investitor 277
DVADESET I SEDMO POGLAVLJE
Kako se brzo obogatiti 281
DVADESET I OSMO POGLAVLJE
Zadrite svoj posao i ipak se obogatite 293
DVADESET I DEVETO POGLAVLJE
Poduzetniki duh 299

FAZA TRI
Kako izgraditi snaan biznis? 305
TRIDESETO POGLAVLJE
Zato graditi biznis? 307
TRIDESET I PRVO POGLAVLJE
Trokut B-I 311
TRIDESET I DRUGO POGLAVLJE
Menadment protoka novca 329

11

TRIDESET I TREE POGLAVLJE


Menadment komunikacije 335
TRIDESET I ETVRTO POGLAVLJE
Menadment sustava 345
TRIDESET I PETO POGLAVLJE
Menadment pravnih propisa 353
TRIDESET I ESTO POGLAVLJE
Menadment proizvoda 359
FAZA ETIRI
Tko je sofisticirani investitor?

367

TRIDESET I SEDMO POGLAVLJE


Kako razmilja sofisticirani investitor? 369
TRIDESET I OSMO POGLAVLJE
Analiziranje investicija 385
TRIDESET I DEVETO POGLAVLJE
Vrhunski investitor 397
ETRDESETO POGLAVLJE
Jeste li vi slijedei milijarder? 421
ETRDESET I PRVO POGLAVLJE
Zato bogati bankrotiraju? 447
FAZA PET
Vraanje 459
ETRDESET I DRUGO POGLAVLJE
Jeste li spremni za vraanje? 461
ZAKLJUAK
Zato vie nije potreban novac da stvara novac 471

12

Vodi bogatog oca u investiranje

Uvod
to ete nauiti itajui ovu knjigu
Komisija osiguranja i razmjene (KOR) Sjedinjenih Amerikih
Drava smatra pojedinca ovlatenim investitorom ako on ima:
1. 200,000$ ili vie godinjih prihoda,
2. 300,000$ ili vie godinjih prihoda u paru sa suprunikom ili
3. 1 milijun $ ili vie neto vrijednosti.
KOR je utvrdila ove zahtjeve kako bi zatitila prosjene
investitore od nekih od najgorih i najrizinijih ulaganja.
Problem je u tome to ovi zahtjevi za investitore takoer tite
prosjenog investitora od nekih od najboljih ulaganja na svijetu
i zato bogati otac savjetuje prosjenom investitoru: "Nemoj biti
prosjean."

Poeti ni iz ega
Ova knjiga poinje priom o mojem povratku iz Vijetnama
1973. Imao sam manje od godinu dana do otputanja iz
marinaca. To je znailo da za manje od godinu dana neu imati
posao, novca niti sredstava. Ova knjiga pria o poetku ni iz
ega.
Pisanje ove knjige bilo je izazov. Napisao sam je i ponovno
pisao etiri puta. Prvu verziju pisao sam kad sam bio na razini
KOR-ovog ovlatenog investitora, razini koja poinje s
minimalnim godinjim prihodom od 200,000$. Nakon to sam
prvi puta zavrio knjigu, Sharon Lechter, moja koautorica,
podsjetila me na pravilo 90/10 bogatog oca. Rekla je, "Iako se u
13

ovoj knjizi radi o investicijama bogatih ljudi, u stvarnosti manje


od 10% ljudi u Americi zarauje vie od 200,000$ godinje.
Zapravo, mislim da manje od 3% zarauje dovoljno da bi se
mogli kvalificirati kao ovlateni investitori." I tako, izazov ove
knjige bio je pisati o investicijama bogatih, koje poinju sa
zahtjevom minimalnih primanja od 200,000$, tako da je mogu
itati svi, bez obzira na to imaju li novca ili ne. To je bio
prilino velik izazov i zato sam knjigu pisao etiri puta.
Knjiga sada zapoinje s osnovnom razinom investitora i
penje se do razina najsofisticiranijih investitora. Umjesto da
pone s razinom ovlatenog investitora, knjiga sada poinje
priom iz 1973., jer tada nisam imao niti posao, niti novac, niti
sredstava. Taj trenutak mojeg ivota zajedniki je mnogima od
nas. Sve to sam imao 1973. bio je san da u jednog dana biti
vrlo bogat i da u postati investitor kvalificiran da ulae u
investicije bogatih - investicije o kojima malo ljudi moe i uti,
o kojima se pie u financijskim novinama, ili ih za pultovima
preprodaju brokeri za investicije. Ova knjiga poinje priom
kad nisam imao nita osim sna i vodstva mojeg bogatog oca
prema tome da postanem investitor koji moe ulagati u
investicije bogatih.
Bez obzira na to imate li vrlo malo novca za ulaganje, ili vrlo
mnogo, i bez obzira na to znate li vrlo malo ili vrlo mnogo o
investiranju, ova knjiga trebala bi vas zanimati. Napisana je
jednostavno, ali govori o vrlo sloenoj temi. Napisana je tako
da ukljui sve one koji ele postati bolje informirani investitori,
bez obzira na to koliko novca imaju.
Ako je ovo vaa prva knjiga o investiranju i ako ste zabrinuti
da bi mogla postati prekomplicirana, molim vas da ne brinete.
Sve to Sharon i ja traimo od vas jest da imate volju za
uenjem i da proitate knjigu od poetka do kraja otvorenog
uma. Ako neke dijelove knjige ne razumijete, samo itajte i
nastavite do kraja. ak i ako ne shvaate sve, ve time to ete
proitati knjigu do kraja znat ete vie o investiranju od mnogih
ljudi koji trenutno ulau na tritu. U stvari, proitavi cijelu
knjigu, znat ete mnogo vie o investiranju od mnogih ljudi koji
daju savjete o investiranju i za to su plaeni. Ova knjiga poinje

14

jednostavnim temama i prelazi na sofisticirane bez da se zaglavi


na detaljima i sloenim dijelovima. Na mnogo naina, ova
knjiga poinje jednostavno i ostaje jednostavna, iako pokriva
neke od vrlo sofisticiranih strategija investiranja. To je pria o
bogatau koji vodi mladia, sa slikama i dijagramima koji
pomau objasniti esto zbunjujue teme investiranja.

Pravilo novca 90/10


Moj bogati otac cijenio je talijanskog ekonomista, Vilfreda
Paretoa i njegovo otkrie pravila 80/20, poznato kao Princip
najmanjeg napora. No, kad se radilo o novcu, bogati otac bio je
svjesniji pravila 90/10 koje je znailo da 10% ljudi uvijek
zarauje 90% novca.
13. rujna 1999., izdanje The Wall Street Journala objavilo je
lanak koji podrava stajalite mojeg oca o pravilu 90/10. U
lanku je pisalo:
"Usprkos govoru o uzajamnim fondovima za mase, o
brijaima i istaima cipela koji dijele savjete o
investiranju, trite dionica ostalo je privilegija relativno
elitne skupine. Prema ekonomistu Newyorkog sveuilita
Edwardu Wolfu, samo 43.3% kuanstava u 1997.,
posljednjoj godini za koju postoje podaci, posjedovalo je
dionice. Od njih, mnogi su vrijednosni papiri bili relativno
mali. Gotovo 90% svih dionica posjedovalo je 10%
najbogatijih kuanstava. Zakljuak: Tih 10% posjedovalo
je 73% neto vrijednosti drave 1997., za razliku od 68% u
1983."
Drugim rijeima, ako danas ulae vei broj ljudi, bogati
postaju jo bogatiji. Kad se radi o dionicama, pravilo novca
90/10 istinito je.
Ja sam osobno zabrinut zato to sve vie obitelji rauna na to
da e ih njihove investicije izdravati u budunosti. Problem je
u tome to, iako sve vie ljudi investira, vrlo mali broj njih su

15

dobro educirani investitori. Ako, ili kad se trite srui, to e se


dogoditi sa svim tim novim investitorima? Savezna vlada
SAD-a osigurava nau tednju od katastrofalnih gubitaka, ali ne
osigurava naa ulaganja. Zato je moj bogati otac, kad sam ga
upitao kakav savjet bi dao prosjenom investitoru, odgovorio:
"Nemoj biti prosjean."

Kako ne biti prosjean


Postao sam vrlo svjestan teme investiranja kad sam imao
samo 12 godina. Do te dobi, koncept investiranja nije mi bio na
umu. Bejzbol i nogomet jesu, ali ne i investiranje. uo sam za
tu rije, ali nisam joj poklanjao mnogo panje sve dok nisam
shvatio mo investiranja. Sjeam se etnje po maloj plai s
ocem kojeg zovem bogati otac i njegovim sinom Mikeom,
mojim najboljim prijateljem. Bogati otac pokazivao je svojem
sinu i meni imanje koje je upravo kupio. Iako sam imao samo
12 godina, shvatio sam da je moj bogati otac upravo kupio
jedno od najvrednijih imanja u naem gradu. Iako sam bio vrlo
mlad, znao sam da imanje s izlazom na more i pjeanom
plaom vrijedi vie od imanja bez plae. Moja prva pomisao
bila je: "Kako si Mikeov otac moe priutiti tako skupo
imanje?" Stajao sam tamo dok su mi valovi zapljuskivali bose
noge i gledao ovjeka koji je bio vrnjak mojeg pravog oca i
koji je napravio jednu od najveih financijskih investicija u
ivotu. udio sam se tome to si je mogao priutiti takav
posjed. Znao sam da moj otac zarauje mnogo vie jer je bio
odlino plaen dravni slubenik s veom plaom. No, znao
sam i to da si moj pravi otac nikada ne bi mogao priutiti
kupnju imanja uz more. Kako si je Mikeov otac to mogao
priutiti, a moj ne? Nisam znao da je moja karijera
profesionalnog investitora poela onog trenutka kad sam
shvatio mo rijei 'investiranje'.
Nekih 40 godina nakon te etnje po plai s bogatim ocem i
njegovim sinom Mikeom, sada me mnogi ljudi pitaju ista
pitanja koja sam ja poeo postavljati tog dana. Na seminarima o
investiranju koje drim, ljudi mi postavljaju slina pitanja.
Poeo sam bogatom ocu postavljati pitanja kao to su:
16

. "Kako mogu investirati kad nemam novaca?"


. "Imam 10,000$ za ulaganje. U to bih mogao uloiti, po
tvojem miljenju?"
. "Preporua li investiranje u nekretnine, uzajamne fondove
ili dionice?"
"Mogu li kupiti nekretnine ili dionice bez novca?"
"Zar ne treba novac za stvaranje novca?"
"Nije li investiranje rizino?"
"Kako ima tako visoke povrate s niskim rizikom?"
"Mogu li investirati s tobom?"
Sve vie ljudi poinje shvaati mo skrivenu u svijetu
investiranja. Mnogi ele otkriti kako da i sami steknu tu mo.
Moja je namjera da itanjem ove knjige naete odgovore na
mnoga od tih pitanja ili nadahnue da krenete u potragu za
odgovorima koji su vam potrebni. Prije vie od 40 godina,
najvanija stvar koju je moj bogati otac uinio za mene bila je
ta to je pobudio moju znatielju za temu investiranja. Moja
znatielja narasla je kad sam shvatio da je otac mog najboljeg
prijatelja, koji je zaraivao manje novca od mojeg pravog oca,
kad se usporede njihove plae, mogao sebi priutiti investicije
kakve su vrili samo bogatai. Shvatio sam da je moj bogati
otac imao mo koju moj pravi otac nije imao i ja sam htio tu
mo.
Mnogi ljudi boje se te moi, dre se podalje od nje, a mnogi
postaju rtvom te moi. Umjesto da pobjegnem od moi ili je
osudim govorei stvari kao to su "Bogati iskoritavaju
siromane", "Investiranje je rizino" ili "Nisam zainteresiran da
postanem bogat", postao sam znatieljan. Moja su me znatielja
i moja elja za stjecanjem te moi, poznate jo kao znanje i
sposobnost, potakle da poem ivotnim putem uenja.

Investiranje poput bogate osobe


I premda vam ova knjiga moda nee pruiti sve tehnike
dgovore koje elite, namjera nam je da vam pruimo uvid u to
17

koliko je najbogatijih samostvorenih pojedinaca zaradilo svoje


bogatstvo. Dok sam kao dvanaestogodinjak stajao na plai
gledajui novosteenu nekretninu mojeg bogatog oca, moj um
otvorio se za svijet mogunosti koje nisu postojale u mojem
domu. Shvatio sam da nije novac pretvorio mog bogatog oca u
bogatog investitora. Shvatio sam da je moj bogati otac imao
obrazac razmiljanja koji je bio gotovo izravno suprotan
razmiljanju mog pravog oca. Shvatio sam da moram razumjeti
obrazac razmiljanja bogatog oca ako elim imati istu
financijsku mo kao i on. Znao sam da u biti zauvijek bogat
ako budem razmiljao poput njega. Znao sam da, ne budem li
razmiljao poput njega, nikada neu biti bogat, bez obzira na to
koliko novca imao. Bogati otac upravo je investirao u jedno od
najskupljih zemljita u gradu, a nije imao novca. Shvatio sam
da je bogatstvo nain razmiljanja, a ne koliina novca na banci.
Taj obrazac razmiljanja investitora elimo vam Sharon i ja
prenijeti u ovoj knjizi, i zato smo je ponovo pisali etiri puta.

Odgovor bogatog oca


Stojei na plai prije 40 godina, napokon sam smogao
hrabrosti da upitam bogatog oca: "Kako si moe priutiti
kupovinu ovih 10 ari vrlo skupe zemlje uz more, kad moj otac
to ne moe?" Bogati otac stavio mi je ruku na rame i dao mi
odgovor koji nikada nisam zaboravio. S njegovom rukom oko
mojeg ramena, okrenuli smo se i krenuli niz plau hodajui uz
vodu. Poeo mi je energino objanjavati osnove svojeg naina
razmiljanja o novcu i investiranju. Njegov odgovor poeo je
ovako: "Niti ja si ne mogu priutiti tu zemlju. Ali moja tvrtka
moe." Toga dana smo sat vremena hodali plaom, bogati otac
u pratnji svojeg sina s jedne strane i mene s druge strane. Moje
investitorske lekcije su zapoele.
Prije nekoliko godina odravao sam trodnevni teaj o
investiranju u Sydneyu, Australija. Prvi dan i pola drugog dana
raspravljali smo o novim trendovima u izgradnji biznisa.
Napokon je jedan od sudionika frustrirano podigao ruku i
upitao: "Doao sam uiti o investiranju. Zato troite toliko
vremena na biznis?"
18

Odgovorio sam: "Postoje dva razloga. Razlog broj jedan je


zato to je ono u to investiramo obino biznis. Ako investirate
u dionice, investirate u biznis. Ako kupite nekretnine, kao to je
stanarska zgrada, i ta zgrada je biznis. Ako kupite obveznice,
takoer investirate u biznis. Da biste bili dobar investitor,
najprije morate biti dobri u biznisu. Razlog broj dva je taj to je
najbolji nain investiranja taj, da vam va biznis kupuje
investicije. Prosjeni investitor zna vrlo malo o biznisu i obino
investira kao pojedinac. Zato troim toliko mnogo vremena na
temu biznisa." Zato e i ova knjiga neko vrijeme govoriti o
tome kako izgraditi biznis i o tome kako ga analizirati. Takoer
u govoriti i o investiranju kroz biznis, jer bogati otac uio me
da tako investiram. Kao to mi je rekao prije 40 godina: "Ni ja
si ne mogu priutiti kupnju ove zemlje. Ali moj biznis moe."
Drugim rijeima, pravilo mog bogatog oca bilo je: "Moj biznis
kupuje moje investicije. Veina ljudi nije bogata jer investiraju
kao pojedinci, a ne kao vlasnici biznisa."
Taj ovjek je kasnije, tijekom teaja, shvatio zato sam
posvetio toliko vremena temi biznisa. Kako je teaj napredovao,
i on i cijela skupina poeli su shvaati da najbogatiji investitori
na svijetu ne kupuju investicije, ve da je veina investitora
stvorila vlastite investicije. Razlog to imamo milijardere koji
su jo u svojim dvadesetima nije taj to su oni kupovali
investicije. Oni su stvarali investicije, zvane biznis, koje su
milijuni ljudi eljeli kupiti.
Gotovo svakog dana ujem kako ljudi govore: "Imam ideju
za novi proizvod koji e zaraditi milijune." Naalost, veina tih
kreativnih ideja nikada se nee pretvoriti u bogatstvo. Druga
polovica ove knjige usredotoit e se na to kako je 10% ljudi
pretvorilo svoje ideje u biznise vrijedne vie milijuna, pa ak i
milijardi dolara u koje ulau drugi investitori. Zato je bogati
tac proveo toliko vremena poduavajui me kako da gradim
biznis, kao i to kako da analiziram biznis u koji u investirati.
Ako imate ideju za koju smatrate da vas moe uiniti bogatim i
Pomoi vam da se pridruite klubu 90/10, druga polovica knjige
namijenjena je vama.

19

Kupi, zadri i pomoli se


Tijekom godina, bogati otac naglaavao je da investiranje
razliitim ljudima znai razliitu stvar. Danas esto ujem ljude
kako govore ovakve stvari:
"Upravo sam kupio 500 dionica kompanije XYZ za 5$ po
dionici, cijena je skoila na 15$ i prodao sam ih. Zaradio
sam 5,000$ za manje od tjedan dana."
"Moj suprug i ja kupujemo stare kue, popravljamo ih i
prodajemo za profit."
"Ja trgujem sirovinama budunosti."
"Imam preko milijun dolara na svojem mirovinskom
raunu."
"Sigurno poput novca u banci."
"Imam razliite vrijednosne papire."
"Investiram na duge staze."
Kao to je rekao bogati otac: "Investiranje razliitim ljudima
znai razliitu stvar." I dok gore navedene izjave odraavaju
razliite tipove proizvoda i procedura investiranja, bogati otac
nije investirao na taj nain. Govorio je: "Veina ljudi nisu
investitori. Veina ljudi su pekulatori ili kockari. Veina ljudi
ima mentalitet "kupi, zadri i pomoli se da e se cijena
povisiti". Veina investitora ivi u nadi da e se trite odrati i
ivi u strahu od sloma trita. Pravi investitor zarauje novac
bez obzira na to raste li trite ili pada; zarauje bez obzira na
to dobiva li ili gubi, i ide i na duge i na kratke staze. Prosjeni
investitor ne zna kako to postii i zato veina investitora ulazi u
skupinu od 90% koji zarauju samo 10% novca."

Vie od kupovanja, zadravanja i molitve


Investiranje je za bogatog oca znailo vie od kupovanja,
zadravanja i molitve. Ova tema pokrit e teme kao to su:

20

1. 10 kontrola investitora: Mnogi ljudi govore da je


investiranje rizino. Bogati otac rekao je: "Investiranje nije
rizino. Rizino je biti izvan kontrole." Ova knjiga izloit e
10 kontrola investitora prema bogatom ocu, koje mogu
umanjiti rizik i poveati profit.
2. 5 faza plana bogatog oca da me vodi od toga da nemam
novca do toga da ulaem s mnogo novca. Faza jedan mojeg
bogatog oca bila je priprema mojeg uma da postanem bogati
investitor. Ovo je jednostavna, ali vrlo vana faza za bilo
koga tko eli sigurno ulagati.
3. Razliiti porezni zakoni za razliite investitore. U knjizi
Kvadrant PROTOKA NOVCA, pokrio sam etiri vrste ljudi
koje se nalaze u svijetu biznisa.
To su:

E znai zaposlenik. S znai samozaposlen ili mali


poduzetnik. B znai vlasnik biznisa. I znai investitor.
Bogati otac poticao me da ulaem iz B kvadranta zato to su
porezni zakoni bolji za ulaganje iz B kvadranta. Bogati otac
uvijek je govorio: "Porezni zakoni nisu poteni; oni su
napisani od bogatih za bogate. Ako eli biti bogat, mora
koristiti iste porezne zakone kao i bogati." 10% ljudi
kontrolira veinu bogatstva zato to samo 10% zna koje
porezne zakone treba koristiti.
Godine 1943. savezna vlada zapeatila je veinu poreznih
rupa u zakonu za zaposlenike. Godine 1986., savezna vlada

21

oduzela je rupe u zakonu u kojima uiva B kvadrant


pojedincima iz S kvadranta, kao to su lijenici,
odvjetnici, raunovoe, inenjeri i arhitekti.
Drugim rijeima, jo jedan razlog zbog kojeg 10%
investitora zarauje 90% novca je taj to samo 10 % svih
investitora zna kako investirati iz sva etiri kvadranta
kako bi stekla razliite porezne prednosti. Prosjeni
investitor obino investira samo iz jednog kvadranta.
4. Zato i kako e pravi investitor zaraditi novac bez obzira na
to dri li se trite ili se rui.
5. Razlika izmeu Fundamentalnih investitora i Tehnikih
investitora.
6. U Kvadrantu PROTOKA NOVCA, prikazao sam est razina
investitora. Ova knjiga zapoinje s posljednje dvije razine
investitora i dalje ih klasificira na slijedee tipove:
Ovlateni investitor
Kvalificirani investitor
Sofisticirani investitor
Unutranji investitor
Vrhunski investitor
Do kraja ove knjige, znat ete razne vjetine i zahtjeve
edukacije koji razlikuju svaku vrstu investitora.
7. Mnogi ljudi kau: "Kad zaradim mnogo novca, moji
problemi s novcima e nestati." Ono to ne shvaaju je
injenica da je posjedovanje prevelike koliine novca
jednako velik problem kao i novana neimatina. U ovoj
knjizi nauit ete razliku izmeu dvije vrste problema s
novcem. Jedan problem je problem nedostatka novca. Drugi

22

je problem vika novca. Malo ljudi shvaa koliki problem


moe biti posjedovanje vika novca.
Mnogo ljudi bankrotira nakon to zarade mnogo novca
zato to se ne znaju nositi s problemom posjedovanja
prevelike koliine novca.
U ovoj knjizi nauit ete kako poeti s problemom
novane neimatine, kako zaraditi mnogo novca, te kako
se nositi s problemom posjedovanja previe novca.
Drugim rijeima, ova knjiga nee vas nauiti samo kako
da zaradite mnogo novca, ve i kako da ga zadrite. Kao
to je rekao bogati otac: "to vrijedi zaraditi mnogo
novca ako ga opet izgubi?"
Jedan moj prijatelj broker jednom mi je rekao: "Prosjeni
investitor ne zarauje novac na tritu. On ga ne mora
izgubiti, ali jednostavno ne uspijeva zaraditi. Vidio sam
mnogo investitora koji su jedne godine zaradili novac, a
slijedee ga izgubili."
8. Kako zaraditi mnogo vie od 200,000$, to je minimalna
razina prihoda za ulazak u investicije bogatih. Bogati otac
rekao mi je: "Novac je samo pitanje stajalita. Kako moe
biti bogat ako misli da je 200,000$ mnogo novca? Ako eli
biti bogati investitor, mora shvatiti da je 200,000$,
minimalni iznos za kvalifikaciju meu ovlatene investitore,
samo kap u moru." Zato je prva faza ove knjige toliko vana.
9. Prva faza ove knjige, koja vas na mentalnoj razini priprema
da postanete bogati investitor, na kraju svakog poglavlja
sadri kratki kviz.
Iako su pitanja u kvizu jednostavna, oblikovana su tako da
vas potaknu na razmiljanje, a moda i raspravu o
odgovorima s ljudima koje volite. Moj otac mi je postavljao
pitanja za preispitivanje due, koja su mi pomogla da
23

pronaem odgovore koje sam traio. Drugim rijeima,


mnogi odgovori koje sam traio, vezani uz temu
investiranja, cijelo su vrijeme bili u meni.

to ini investitora 90/10 drugaijim?


Jedan od najvanijih aspekata ove knjige jest mentalna
razlika izmeu prosjenog investitora i investitora 90/10.
Bogati otac esto je govorio: "Ako eli biti bogat, otkrij to
rade svi drugi i uini suprotno od njih." itajui ovu knjigu
otkrit ete da vei dio razlike izmeu 10% investitora koji
zarauju 90% novca i 90% onih koji zarauju samo 10% novca
ne lei u onome u to investiraju, ve u njihovom nainu
razmiljanja. Na primjer:
1. Veina investitora govori: "Ne riskiraj." Bogati investitor
riskira.
2. Veina investitora kae: "Proiri se na razliita podruja."
Bogati investitor se usredotouje.
3. Prosjeni investitor pokuava minimalizirati dug. Bogati
investitor poveava dug u svoju korist.
4. Prosjeni investitor pokuava umanjiti trokove. Bogati
investitor zna kako uveati trokove kako bi postao jo
bogatiji.
5. Prosjeni investitor ima posao. Bogati investitor stvara
radna mjesta.
6. Prosjeni investitor naporno radi. Bogati investitor radi sve
manje i manje, a zarauje sve vie i vie.

Druga strana novia


Vaan aspekt itanja ove knjige jest da primijetite kada su
vae misli za 180 stupnjeva drukije od smjernica mojeg
bogatog oca. Bogati otac govorio je: "Jedan od razloga to se
tako malo ljudi obogati jest taj to se naviknu na jedan nain
razmiljanja. Misle da postoji samo jedan nain razmiljanja ili

24

injenja. I dok prosjeni investitor ide na sigurno i ne riskira,


bogati investitor mora razmiljati o tome kako da unaprijedi
svoje vjetine kako bi mogao vie riskirati." Bogati otac ovakvo
je razmiljanje zvao "razmiljanje s obje strane novia".
Govorio bi: "Bogati investitor mora imati fleksibilniji nain
razmiljanja od prosjenog investitora. Na primjer, iako i
prosjeni i bogati investitor moraju razmiljati o sigurnosti,
bogati investitor mora razmiljati i o novim rizicima. Dok
prosjeni investitor razmilja o smanjenju dugova, bogati
investitor razmilja o tome kako da povea dugove. Dok
prosjeni investitor ivi u strahu od sloma trita, bogati
investitor raduje se slomu trita. Iako to prosjenom
investitoru moe zvuati kontradiktorno, ta kontradikcija ini
bogatog investitora bogatim."
Dok itate ovu knjigu, budite svjesni kontradikcija u
razmiljanju prosjenih i bogatih investitora. Kao to je rekao
bogati otac: "Bogati investitor vrlo je svjestan da svaki novi
ima dvije strane. Prosjeni investitor vidi samo jednu stranu.
Strana koju prosjeni investitor ne vidi zadrava ga na tome da
ostaje prosjean investitor, a bogatog investitora ini
bogatijim." Drugi dio knjige govori o drugoj strani novia.

elite li biti vie od prosjenog investitora?


Ova knjiga je mnogo vie od obine knjige o investiranju s
dobrim savjetima i arobnim formulama. Jedan od osnovnih
razloga njezinog nastanka jest da vam ponudimo mogunost da
steknete drukije gledite o temi investiranja. Poinje s priom o
mojem povratku iz Vijetnama 1973. i pripremama da ponem
ulagati kao bogati investitor. Godine 1973. bogati otac poeo me
poduavati kako da steknem istu financijsku mo koju je on
posjedovao, mo koje sam prvi puta postao svjestan u dobi od 12
godina. Dok sam prije 40 godina stajao na pjeanoj plai
pred najnovijom investicijom mojeg bogatog oca, shvatio sam
da su, po pitanju investiranja, razlike izmeu mojeg bogatog i
siromanog oca mnogo dublje od koliine novaca koju su njih
dvojica imali za ulaganje. Razlika se nalazi prije svega u

25

dubokoj elji osobe da bude mnogo vie od prosjenog


investitora. Ako imate takvu elju, nastavite s itanjem.

BESPLATNO!
Posebno audio izvjee Roberta Kiyosakija
Samo za itatelje Vodia bogatog oca u investiranje
Kao naa zahvala vama to ste preuzeli aktivnu ulogu u
svojoj financijskoj edukaciji, Robert je pripremio posebno
audio izvjee. "Moj bogati otac rekao je da je jedna od
najvanijih vjetina investitora znati kako se obogatiti kad se
trite rui. Kad svi drugi paniare i prodaju, kako da ostanete
mirni, na tritu i zaradite mnogo novca?"
Molimo vas da posluate snimku
"Moj bogati otac rekao je da profit ne paniari."
Sve to morate uiniti kako biste dobili ovo audio izvjee
j e s t p o s j e t i t i nau s p e c i j a l n u web stranicu
www.richdadbook3.com i izvjee je vae. (izvjee je na
engleskom jeziku op. ur.)
Hvala vam i sretno.

26

Faza jedan

Jeste li mentalno spremni da


postanete investitor?

Kontrola investitora

#l

Kontrola nad samim sobom


Prvo poglavlje

U to da investiram?
Godine 1973. vratio sam se kui iz Vijetnama. Imao sam
sree to su me premjestili u bazu na Havajima, blizu mojeg
doma, a ne u neku bazu na Istonoj obali. Nakon to sam se
smjestio u Zrakoplovnoj luci marinaca, nazvao sam svog
prijatelja Mikea i otili smo na ruak s njegovim ocem,
ovjekom kojeg zovem Bogatim Ocem. Mike je jedva ekao da
mi pokae svoju bebu i svoj novi dom, pa smo se sloili da
ruamo kod njega slijedee subote. Kad je Mikeova limuzina
dola po mene u bazu gdje se nalazio smjetaj asnika, poeo
sam shvaati koliko se toga promijenilo otkad smo maturirali
1965.
"Dobrodoao kui", ree Mike dok sam ulazio u predsoblje
njegovog prekrasnog doma s mramornim podovima. Mike se
smijeio od uha do uha drei svojeg sedmomjesenog sina.
Drago mi je da si se vratio u jednom komadu."
"I meni", odgovorih gledajui pokraj Mikea prema
svjetlucavom plavom Pacifiku, koji je oplakivao bijelu plau

29

iza njegove kue. Kua je bila spektakularna. Bila je to


prizemna kua u tropskom stilu i posjedovala je sav arm starog
i novog naina ivota na Havajima. Imao je prekrasne perzijske
sagove, visoke zelene biljke u posudama i veliki bazen koji je s
tri strane bio okruen kuom, a s etvrte oceanom. Kua je bila
otvorena, prozrana, simbol ugodnog ivota na otoku s
najboljim detaljima. Kua je odgovarala mojim matanjima o
luksuznom ivotu na Havajima.
"Ovo je moj sin James", ree Mike.
"Oh", rekoh iznenaeno. Mora da su mi usta bila irom
otvorena dok sam u transu upijao zapanjujuu ljepotu njegovog
doma. "Kako slatko dijete." Rekao sam ono to bi svatko trebao
rei kad gleda bebu. Ali dok sam tamo stajao, mahao i pravio
grimase, a dijete me zbunjeno gledalo, jo uvijek sam bio u
oku zbog promjena posljednjih osam godina. ivio sam u
vojnoj bazi, u starim barakama i dijelio sobu s jo tri neuredna
m l a d a p i l o t a s k l o n a p i v u , dok j e M i k e i v i o n a
multimilijunskom imanju s prekrasnom enom i novoroenim
sinom.
"Ui", nastavi Mike. "Tata i Connie ekaju nas na terasi."
Ruak je bio spektakularan, a posluivala ga je njihova
sluavka zaposlena na puno radno vrijeme. Sjedio sam tamo
uivajui u hrani, prizoru i drutvu, i razmiljao o svoja tri
cimera koji su u tom trenutku ruali u asnikom restoranu.
Budui da je bila subota, ruak se vjerojatno sastojao od
hladnog sendvia i zdjele juhe.
Nakon to je zavrilo podsjeanje na stara vremena, bogati
otac rekao je: "Kao to moe vidjeti, Mike je odlino poslovao
investirajui profit iz biznisa. Posljednje dvije godine zaradili
smo vie novca no to sam ja zaradio prvih dvadeset godina.
Ima mnogo istine u tvrdnji da je prvi milijun najtei."
"Dakle, biznis je dobro iao?" upitah, potiui daljnji
razgovor o tome kako se njihovo bogatstvo tako naglo
povealo.
"Biznis je iao odlino", ree bogati otac. "Ovi novi
zrakoplovi 747 donose tako mnogo turista iz cijelog svijeta na
Havaje da biznis ne moe ne rasti. Ali na pravi uspjeh dolazi
30

od naih investicija, a ne od naeg biznisa. A Mike upravlja


naim investicijama."
"estitam", rekoh Mikeu. Svaka ast.
"Hvala ti", ree Mike. "Ali zasluga nije samo moja. Zapravo
je tatina formula investiranja ono to radi za nas. Samo radim
tono ono to nas je on sve ove godine poduavao o biznisu i
investiranju."
"Sigurno je dobro provedena", rekoh ja. "Ne mogu vjerovati
da ivite ovdje, u najbogatijoj etvrti u gradu. Sjea li se dok
smo bili siromani klinci i trali s naim daskama za surfanje
izmeu kua, pokuavajui doi do plae?"
Mike se nasmije. "Da, sjeam se. I sjeam se kako su me
proganjali oni zloesti stari bogatai. Sad sam ja taj zloesti
stari bogata koji tjera te klince. Tko bi ikada mogao i pomisliti
da emo ti i ja ivjeti...?"
Mike je iznenada zastao, shvativi to je rekao. Shvatio je da
on ivi ovdje, a ja ivim s druge strane otoka u vojnikim
barakama.
"ao mi je", ree on. "Nisam htio..."
"Ne treba se ispriavati", rekoh s osmijehom. "Sretan sam
zbog tebe. Drago mi je da si tako bogat i uspjean. Zasluuje
to, jer si dugo vremena uio kako voditi biznis. Ja u za
nekoliko godina izai iz baraka, kad zavri moj ugovor s
marincima."
Bogati otac, osjetivi napetost izmeu mene i Mikea, upadne
i ree: "I radio je bolje od mene. Veoma sam ponosan na njega.
Ponosan sam na svojeg sina i njegovu enu. Oni su odlian tim i
zasluili su sve to imaju. Sada kad si se vratio iz rata, red je na
tebe, Roberte."

Mogu li investirati s tobom?


"Volio bih investirati s tobom", odgovorih energino.
Utedio sam skoro 3,000$ dok sam bio u Vijetnamu i htio bih
to uloiti prije no to potroim. Mogu li investirati s tobom?"
Pa, dat u ti ime dobrog brokera", ree bogati otac. "Siguran
sam da e ti dati dobre savjete, moda ak i o nekoj jako
aktualnoj mogunosti."

31

"Ne, ne, ne", rekoh. "elim investirati u isto ono u to i ti


investira. Hajde. Zna koliko dugo poznajem vas dvojicu.
Znam da uvijek imate neto na emu radite i u to ulaete. Ne
elim ii brokeru. elim ui u posao s vama dvojicom."
Soba je utihnula dok sam ekao odgovor bogatog oca i
Mikea. Tiina je prerasla u napetost.
"Jesam li rekao neto pogreno?" napokon upitah.
"Ne", ree Mike. "Tata i ja investiramo u nekoliko novih,
uzbudljivih projekata, ali mislim da je najbolje da najprije
nazove nekog od naih brokera i pone investirati s njim."
Opet je nastala tiina, koju je prekidalo samo zveckanje
posua i aa dok je sluavka istila stol. Mikeova supruga
Connie ispriala se i odnijela bebu u drugu sobu.
"Ne shvaam", rekoh. Okrenuo sam se vie prema bogatom
ocu nego prema Mikeu i nastavio: "Sve ove godine radio sam
uz vas dvojicu gradei va biznis. Radio sam gotovo ni za to.
Poao sam u koled kao to si mi savjetovao i borio se za svoju
zemlju, kao to si rekao da bi mladi ljudi trebali uiniti. Sada
kad sam dovoljno star i napokon imam nekoliko dolara za
investiranje, ini se da oklijeva kada ti kaem da elim
investirati u ono u to i ti investira. Ne shvaam. Zato tako
hladan nastup - zar me pokuava odgurnuti od sebe? Zar ne
eli da budem bogat poput tebe?"
"Ovo nije hladan nastup", odgovori Mike, "i nikada te ne
bismo odgurnuli od sebe ili eljeli da se ne obogati. No, stvari
su sada drukije."
Bogati otac polako klimne glavom u znak slaganja.
"Voljeli bismo da moe investirati u ono u to i mi
investiramo", napokon ree bogati otac. "Ali to bi bilo protiv
zakona."
"Protiv zakona?" ponovih u nevjerici. "Zar vas dvojica radite
neto ilegalno?"
"Ne, ne", ree bogati otac uz osmijeh. "Nikada ne bismo
inili neto ilegalno. Previe se lako obogatiti na legalan nain
da bismo riskirali zatvor zbog neeg ilegalnog."
"Budui da elimo ostati s prave strane zakona, kaemo ti da
bi bilo ilegalno da investira s nama", ree Mike.
32

"Za mene i Mikea nije ilegalno da investiramo u ono u to


investiramo. Ali za tebe bi bilo", pokua saeti bogati otac.
"Zato?" upitah.
"Jer nisi bogat", ree Mike tiho i njeno. "Ono u to mi
ulaemo je samo za bogate."
Mikeove rijei su me prostrijelile. Budui da mi je bio
najbolji prijatelj, znao sam da mu je bilo teko izrei te rijei.
Iako ih je izrekao najnjenije to je mogao, ipak su boljele i
probile mi srce poput noa. Poeo sam shvaati koliko je irok
financijski ponor izmeu nas. Iako su njegov otac i moj otac
poeli ni iz ega, on i njegov otac obogatili su se. Moj otac i ja
jo uvijek smo bili s druge strane. Mogao sam osjetiti da mi je
ova velika kua s lijepom pjeanom plaom jo uvijek daleka,
a udaljenost se mjerila ne samo u miljama. Naslonio sam se u
stolicu i prekriio ruke izgubljen u mislima. Sjedio sam tamo
klimajui glavom, pokuavajui izvui zakljuak. Obojica smo
imali 25 godina, ali na mnogo naina Mike je financijski bio 25
godina ispred mene. Moj je otac upravo dobio otkaz u svojoj
dravnoj slubi i poinjao je iz poetka u dobi od 52 godine. Ja
jo nisam ni poeo.
"Jesi li u redu?" upita njeno bogati otac.
"Da, jesam", odgovorih, pokuavajui prikriti bol koja je
dolazila iz osjeaja saaljenja prema samom sebi i prema mojoj
obitelji. "Samo duboko razmiljam i pretraujem duu", rekoh,
hrabro se nasmijeivi.
Soba je utihnula dok smo sluali um valova i dok je hladan
povjetarac pirkao kroz prekrasnu kuu. Mike, bogati otac i ja
sjedili smo tamo, dok sam ja pokuavao shvatiti poruku i tu
stvarnost.
"Dakle, ne mogu investirati s vama jer nisam bogat",
napokon rekoh, izlazei iz transa. "A kad bih investirao u ono u
to vi investirate, bilo bi to protiv zakona?"
Bogati otac i Mike klimnu glavama. "U nekim sluajevima",
doda Mike.
"Tko je donio taj zakon?" upitah ja.
"Savezna vlada", odgovori Mike.
"KOR", doda bogati otac.
33

"KOR?" upitah ja. "to je KOR?"


"Komisija za osiguranje i razmjenu", odgovori bogati otac.
"Stvorena je 30-tih godina pod upravom Josepha Kennedyja,
oca naeg pokojnog predsjednika Johna Kennedyja."
"Zato je stvorena?" upitah ja.
Bogati otac se nasmije. "Stvorena je da zatiti javnost od
divljih, beskrupuloznih biznismena, brokera i investitora."
"Zato se smije?" upitah ja. "To se ini pametnim."
"Da, to je vrlo dobro", odgovori bogati otac, jo uvijek
nasmijeen. "Prije sloma trita dionica 1929., mnoge sumnjive
investicije prodavale su se javnosti. Bilo je mnogo lai i
dezinformacija. KOR je formiran da pazi na to. To je agencija
koja pomae pri donoenju - i provoenju - pravila. Ima vrlo
vanu ulogu. Bez KOR-a, nastao bi kaos."
"Zato se onda smije?" ustrajao sam ja.
"Jer ona titi javnost od loih investicija, ali isto tako i od
najboljih investicija", odgovori bogati otac ozbiljnijim tonom.
"Ako KOR titi javnost od najgorih i najboljih investicija, u
to onda javnost ulae?" upitah ja.
"U sanirane investicije", odgovori bogati otac. "Investicije
koje prate smjernice KOR-a."
"Pa, to ne valja s tim?" upitah ja.
"Nita", ree bogati otac. "Mislim da je to dobra ideja.
Moramo imati pravila i provoditi ih. KOR radi upravo to."
"Ali zato se smije?" upitah. "Poznajem te predugo i znam
da mi ne govori neto zbog ega si se nasmijao."
"Ve sam ti rekao", ree bogati otac. "Smijem se jer, titei
javnost od loih investicija, KOR je titi i od onih najboljih."
"A to je jedan od razloga to bogati postaju jo bogatiji?"
upitah oprezno.
"Shvatio si", ree bogati otac. "Smijem se jer vidim ironiju
cijele situacije. Ljudi ulau jer ele postati bogati. Ali zato to
nisu bogati, ne smiju vriti ulaganja koja bi ih mogla uiniti
bogatima. Samo ako si bogat smije investirati kao bogata. I
tako se bogatai jo vie bogate. Za mene, to je ironino."

34

"Ali zato se to radi na taj nain?" upitah. "Je li to zatita


siromanih i srednje klase od bogatih?"
"Ne, ne nuno", odgovori Mike. "Mislim da je to zatita
siromanih i srednje klase od njih samih."
"Zato to kae?" upitah.
"Jer mnogo je vie loih poslova od dobrih poslova. Ako
osoba nije iskusna, svi poslovi - dobri i loi - izgledaju isto.
Treba mnogo edukacije i iskustva da se sofisticiranija
investiranja podijele na dobra i loa. Biti sofisticiran znai biti
sposoban razlikovati to ini jednu investiciju dobrom, a drugu
opasnom. Veina ljudi nema tu edukaciju i iskustvo", ree
bogati otac. "Mike, zato ne donese najnoviji posao koji
razmatramo?"
Mike napusti stol, krene u svoj ured i vrati se s registratorom
debelim oko pet centimetara, punim papira, fotografija, brojeva
i mapa.
"Ovo je primjer neega u to emo moda investirati", ree
Mike dok je sjedao. "Poznato je kao neregistrirano osiguranje.
Ova investicija zove se memorandum o privatnom smjetaju."
Moj um je otupio dok je Mike listao stranice i pokazivao mi
grafikone, mape i listove ispisanog teksta koji je opisivao rizike
i dobiti od investicije. Osjetio sam kako me hvata san dok je
Mike objanjavao ono to je traio i zbog ega je to smatrao
sjajnom prilikom za investiranje.
Bogati otac vidio je da se poinjem gubiti od mnotva
nepoznatih informacija pa je zaustavio Mikea i rekao: "Htio
sam da Robert vidi ovo."
Bogati otac pokazao je mali odlomak na poetku registratora
na kojem je pisalo: "Iznimke iz Zakona o osiguranju iz 1933."
"elim da ovo shvati", ree on.
Nagnuo sam se naprijed kako bih lake proitao sitna slova
koja je on pokazivao. U tekstu je pisalo:
"Ova investicija je samo za ovlatene investitore. Ovlatenim
investitorom smatra se onaj tko:
posjeduje neto vrijednost od najmanje 1 milijun $ ili vie, ili

35

ima godinji prihod od 200,000$ ili vie u prethodnim


godinama (ili 300,000$ zajedno sa suprunikom) i tko
opravdano oekuje da e slijedee godine postii istu razinu
prihoda."
Naslonivi se u svojoj fotelji, rekao sam: "Zato kae da ne
mogu investirati u ono u to vi investirate. Ta investicija je
samo za bogate."
"Ili ljude s visokim prihodima", ree Mike.
"Ne samo da su te smjernice otre, ve je i minimalni iznos
koji moe uloiti 35,000$. Toliko kota svaka 'jedinica'
investiranja, kako se to zove."
"35,000$!" rekoh zapanjeno. "To je mnogo novca za veliki
rizik. Misli, to je najmanje to netko moe uloiti u taj posao?"
Bogati otac klimne. "Koliko ti vlada plaa kao pilotu
Marinaca?"
"Zaraivao sam oko 12,000$ godinje, uz naknadu za let i
borbu u Vijetnamu. Zaista ne znam kolika e mi biti plaa sad
kad sam smjeten ovdje, na Havajima. Moda u dobiti neki
dodatak na trokove ivljenja, ali to sigurno nee biti mnogo,
niti e pokriti trokove ivota na Havajima."
"Dakle, to to si utedio 3,000$ je prilino postignue", ree
bogati otac, pokuavajui me odobrovoljiti. "Utedio si skoro
25% od svojeg bruto prihoda."
Klimnuo sam, shvaajui koliko sam jako, jako daleko od
toga da postanem ovlateni investitor. Shvatio sam da, ak i ako
postanem general u marincima, vjerojatno neu zaraivati
dovoljno novca da bih postao ovlateni investitor. ak se niti
predsjednik Sjedinjenih Drava, osim ako je ve bogat, ne bi
mogao kvalificirati samo na temelju plae.
"to da uinim?" upitah napokon. "Zato vam ne bih mogao
dati svojih 3,000$ koje bi vi spojili sa svojim novcem, pa
moemo podijeliti dobit kad se posao isplati?"
"To bismo mogli", ree bogati otac. "Ali ne bih ti to
preporuio. Ne tebi."
"Zato?" upitah. "Zato ne meni?"

36

"Ti ve ima prilino dobar temelj financijske edukacije.


Moe ii mnogo dalje od toga da bude samo ovlateni
investitor. Ako eli, moe postati sofisticirani investitor. Tada
e pronai bogatstvo vee i od svojih najluih snova."
"Ovlateni investitor? Sofisticirani investitor? U emu je
razlika?" upitao sam, osjeajui kako mi se budi nada.
"Dobro pitanje", ree Mike s osmijehom, osjeajui kako se
njegov prijatelj pokree iz letargije.
"Ovlateni investitor je po definiciji netko tko se kvalificira
jer ima novca. Zato se ovlateni investitor esto naziva
kvalificirani investitor", objasni bogati otac. "Ali novac te sam
po sebi ne kvalificira za sofisticiranog investitora."
"U emu je razlika?" upitah ja.
"Pa, jesi li u jueranjim novinama vidio naslove o
hollywoodskoj zvijezdi koja je izgubila milijune u neuspjenom
ulaganju?" upita bogati otac.
Klimnuh, rekavi: "Da, jesam. Ne samo da je izgubio
milijune, morao je platiti poreznoj upravi neoporezovani prihod
koji je uao u taj posao."
"Pa, to je primjer ovlatenog ili kvalificiranog investitora",
nastavi bogati otac. "Ali to to ima novac ne znai da si
sofisticirani investitor. Zato tako esto ujemo o ljudima s
visokim prihodima, kao to su lijenici, odvjetnici, rock
zvijezde i profesionalni sportai, koji gube novac u nezdravim
ulaganjima. Imaju novac, ali nemaju sofisticiranost. Imaju
novac, ali ne znaju kako da ga uloe sigurno i uz visoke
povrate. Svi poslovi ine im se istima. Ne mogu razlikovati
dobru investiciju od loe. Ljudi poput njih trebali bi ostati samo
u osiguranim investicijama ili zaposliti profesionalnog
financijskog menadera kojem vjeruju da ulae umjesto njih."
"Kakva je tvoja definicija sofisticiranog investitora?" upitah ja.
"Sofisticirani investitor zna za EIV", ree bogati otac.
"EIV", ponovih ja. "to je EIV?"
Bogati otac okrene privatni registrator koji smo gledali i
napie na stranjoj stranici jednog lista:
1. Edukacija,

37

2. Iskustvo,
3. Viak novca.
"To je EIV", ree on, podiui pogled sa stranice. "Postigni
te tri stvari i bit e sofisticirani investitor."
Gledajui tri toke, rekoh: "Dakle, filmska zvijezda imala je
viak novca, ali ne i prve dvije stvari."
Bogati otac klimne. "Postoje mnogi ljudi s dobrom
edukacijom, ali nemaju iskustvo, a bez ivotnog iskustva esto
nemaju viak novca."
"Takvi ljudi esto kau da sve znaju kad im objanjava
stvari, ali ne znaju to znaju", doda Mike. "Na bankar uvijek
kae da zna posao koji radimo moj otac i ja, ali iz nekog
razloga, ne radi ono to zna."
"I zato va bankar nema viak novca", rekoh ja.
Bogati otac i Mike klimnu.
Soba se opet utiala kad je razgovor zavrio. Sva trojica
utonuli smo duboko u svoje misli. Bogati otac pozvao je
sluavku da donese jo kave i Mike je odloio registrator.
Sjedio sam prekrienih ruku, gledajui plavi Pacifiki ocean iz
Mikeovog prekrasnog doma i razmiljajui o nastavku svojeg
ivota. Zavrio sam koled kao to su htjeli moji roditelji, moja
vojna obveza uskoro e zavriti, a tada u moi odabrati put
koji je za mene najbolji.
"O emu razmilja?" upita bogati otac, srknuvi svoju kavu.
"Razmiljam o tome to elim postati sada kad sam
odrastao", odgovorih.
"A to je to?" upita Mike.
"Mislim da bih trebao postati sofisticirani investitor",
odgovorih tiho. "to god to bilo."
"To bi bio mudar izbor", ree bogati otac. "Ima prilino
dobar start, temelj u financijskoj edukaciji. Sada je vrijeme da
stekne iskustvo."
"A kako u znati da imam dovoljno i jednog i drugog?"
upitah ja.
"Kada e imati viak novca", nasmijei se bogati otac.

38.

N a s m i j a l i smo se i p o d i g l i s v o j e ae s v o d o m ,
nazdravljajui: "Za viak novca."
Bogati otac nazdravi: "I za sofisticiranog investitora."
"Za sofisticiranog investitora i za viak novca", ponovih ja
tiho za sebe. Sviao mi se odjek tih rijei u glavi.
Mikeov voza limuzine odvezao me u moje asnike odaje
da razmiljam o tome to u raditi ostatak ivota. Odrastao sam
i ispunio oekivanja svojih roditelja, oekivanja kao to su
zavravanje koleda i sluenje svojoj zemlji u ratu. Bilo je
vrijeme da odluim to elim za sebe. Sviala mi se pomisao da
se kolujem kako bih postao sofisticirani investitor. Mogao sam
nastaviti edukaciju s bogatim ocem dok sam stjecao iskustvo
koje sam trebao. Ovaj put, bogati otac vodit e me kao
odraslog.

20 godina kasnije
Do 1993., bogatstvo bogatog oca bilo je podijeljeno meu
njegovom djecom, unucima i njihovom djecom. Za slijedeih
stotinjak godina, njegovi nasljednici nee morati brinuti o
novcu. Mike je dobio primarne aktive biznisa i sjajno je uveao
bilancu financijskog carstva bogatog oca, koje je bogati otac
gradio ni iz ega. Tijekom svojeg ivota vidio sam njegov
poetak i rast.
Trebalo mi je 20 godina da postignem ono za to sam mislio
da je mogue u 10 godina. Ima istine u izreci: "Prvi milijun je
najtei."
Gledajui unatrag, zarada od milijun dolara nije bila toliko
teka. Bilo je teko zadrati milijun i postii da ti novci rade za
mene. Ipak, 1994., u dobi od 47 godina, mogao sam se
umiroviti, financijski slobodan i s dovoljno novca da uivam u
ivotu.
No, mirovina mi nije bila uzbudljiva. Uzbudljivo mi je bilo to
to sam napokon mogao ulagati kao sofisticirani investitor.
Mogunost da investiram zajedno s Mikeom i bogatim ocem
bio je vrijedan cilj. Taj dan 1973. godine, kad su Mike i bogati
otac rekli da nisam dovoljno bogat da ulaem s njima, bio je

39

prekretnica u mojem ivotu i dan kad sam sebi postavio cilj da


postanem sofisticirani investitor.
Slijedi lista nekih investicija u koje ulau tzv. "ovlateni
investitori i sofisticirani investitori":
1. Privatni stanovi
2. Nekretnine i ograniena partnerstva
3. Preinicijalne javne ponude
4. Inicijalne javne ponude (iako su dostupne svim
investitorima, do njih nije lako doi)
5. Neprvoklasna financiranja
6. Spojena poduzea i akvizicije
7. Zajmovi za poetnike
8. Fondovi osiguranja
Za prosjenog investitora, ove investicije su prerizine, ne
zato jer su takve same po sebi, ve zato to prosjenim
investitorima esto nedostaje edukacija, iskustvo i viak
kapitala da bi znali u to se uputaju. Sada se slaem s KOR-om
da je nekvalificirane investitore bolje zatititi tako to se
ogranii njihov pristup tim vrstama ulaganja, jer i sam sam
radio neke greke i krive korake uz put.
Danas, kao sofisticirani investitor, ulaem u takve poslove.
Ako znate to radite, rizik je vrlo nizak, a potencijalna nagrada
moe biti ogromna. Bogati stalno ulau u takve investicije.
Iako sam imao neke gubitke, povrati od investicija koje su
dobro prole bili su spektakularni, i u velikoj mjeri premaili
gubitke. Povrat kapitala od 35% je normalan, ali ponekad
postiem povrate od 1,000% i vie. Vie volim investirati u
takve investicije, jer su mi uzbudljivije i izazovnije. To nije
samo stvar onog: "Kupi mi 100 ovih dionica i prodaj 100 onih."
Niti: "Je li povrat investicije visok ili nizak?" To nije bit
s o f i s t i c i r a n o g i n v e s t i t o r a . T a k v o i n v e s t i r a n j e znai
pribliavanje pogonskom stroju kapitalizma. U stvari, neke od
navedenih investicija su kapitalne investicije, koje su daleko
prerizine za prosjenog investitora. U stvarnosti, nisu rizine
investicije, ve nedostatak edukacije, iskustva i vika novca.
40

Ovo nije knjiga o investicijama.


Ovo je knjiga o investitorima.

Put
Ova knjiga ne govori samo o investicijama. Ova knjiga
govori o investitoru i o putu prema postajanju sofisticiranim
investitorom. Ona govori o tome kako moete pronai put
prema stjecanju EIV-a: edukacije, iskustva i vika novca.
Bogati otac, siromani otac je knjiga o mojem putu edukacije
za vrijeme djetinjstva. Kvadrant PROTOKA NOVCA drugi je
dio knjige Bogati otac, siromani otac i prikazuje moj put
edukacije dok sam bio mlad, izmeu 1973. i 1994. godine. Ova
knjiga, Vodi bogatog oca u investiranje, nadogradnja je na
lekcije svih prethodnih godina i pretvara lekcije u EIV kako bi
prikazala kvalificiranje za sofisticiranog investitora.
Godine 1973., imao sam jedva 3,000$ za investiranje i nisam
imao mnogo edukacije niti iskustva iz stvarnog ivota. Do
1994. postao sam sofisticirani investitor.
Prije vie od 20 godina, bogati otac je rekao: "Kao to
postoje kue za bogate, siromane i srednju klasu, tako postoje i
investicije za te klase. Ako eli investirati u investicije
bogatih, mora biti vie nego bogat. Mora postati sofisticirani
investitor, a ne samo bogata osoba koja investira."

Pet faza do sofisticiranog investitora


Bogati otac podijelio je moj razvojni program u pet
odvojenih faza, koje sam ja organizirao u faze, lekcije i
poglavlja. Faze su slijedee:
1. Jeste li mentalno spremni da postanete investitor?
2. Kakav investitor elite postati?
3. Kako ete izgraditi snaan biznis?
4. Tko je sofisticirani investitor?
5. Vraanje.
41.

Ova knjiga napisana je kao vodi. Nee vam dati specifine


odgovore. Svrha ove knjige je da vam pomogne u shvaanju
koja pitanja trebate postaviti. Ako knjiga uspije u tome, postigla
je svoj cilj. Bogati otac rekao je: "Ne moe nekoga nauiti da
postane sofisticirani investitor. Ali osoba moe nauiti kako da
postane sofisticirani investitor. To je kao uenje vonje bicikla.
Ja te ne mogu nauiti da vozi bicikl, ali to moe nauiti sam.
Uenje vonje bicikla ukljuuje rizik, pokuaj i pogreku, i
pravilno voenje. Isto vrijedi i za investiranje. Ako ne eli
riskirati, kae da ne eli uiti. A ako ne eli uiti, ja te ne
mogu poduavati."
Ako traite knjigu sa savjetima o najaktualnijim ulaganjima,
o tome kako se brzo obogatiti ili s tajnom formulom ulaganja
bogatih, ovo nije knjiga za vas. Ova knjiga vie govori o uenju
nego o investiranju. Napisana je za ljude koji ue investirati,
ljude koji trae svoj put do bogatstva umjesto da do njega
stignu lakim putem.
Ova knjiga govori o pet razvojnih faza bogatog oca, pet faza
kroz koje je on proao i kroz koje ja trenutno prolazim. Ako
prouavate bogate, itajui ovu knjigu uoit ete da je pet faza
bogatog oca istih pet faza koje su prolazili najbogatiji
biznismeni i investitori na svijetu kako bi postali vrlo, vrlo
bogati. Bill Gates, osniva Microsofta; Warren Buffet,
najbogatiji investitor Amerike i Thomas Edison, osniva
General Electrica, proli su kroz tih pet faza. To su one iste faze
kroz koje novi mladi milijunai i milijarderi Internet ili
"dot.com" generacije danas prolaze, jo u svojim dvadesetim i
tridesetim godinama. Jedina razlika je u tome to su zbog
Informatikog doba ovi mladi ljudi proli kroz te faze bre, a
moda to moete i vi.

42

Jeste li dio revolucije?


Ogromna bogatstva, imanja i megabogate obitelji stvoreni su
tijekom Industrijske revolucije. Isto se dogaa danas u vrijeme
Informatike revolucije.
Zanimljivo mi je to to danas imamo multimilijunae i
multimilijardere vlastitog kova u dvadesetim, tridesetim i
etrdesetim godinama ivota, ali imamo i ljude od etrdeset i
vie godina koji jedva preivljavaju na poslovima od 50,000$
godinje. Razlog za taj nesrazmjer je prijelaz iz Industrijskog u
Informatiko doba. Kad smo preli u Industrijsko doba, ljudi
poput Henryja Forda i Thomasa Edisona postali su milijarderi.
Danas na prijelazu u Informatiko doba, imamo Billa Gatesa,
Michaela Della i osnivae Internet kompanija koji postaju mladi
milijunai i milijarderi. Ovi dvadesetogodinjaci uskoro e u
bogatstvu prestii Billa Gatesa - koji ima 39 godina. To je mo
prijelaznog razdoblja, prijelaza iz Industrijskog doba u
Informatiko doba. Reeno je da nita nije tako mono kao
ideja ije je vrijeme dolo, i nita tako tetno kao netko tko jo
razmilja o starim idejama.
Za vas, u ovoj knjizi moda se radi o pogledu na stare ideje i
pronalaenju novih ideja za stjecanje bogatstva. Moda se radi i
o paradigmatskoj promjeni u vaem ivotu. Moda se radi i o
tranziciji tako radikalnoj kao to je prijelaz iz Industrijskog
doba u Informatiko doba. Moda se radi o tome da definirate
novi financijski put u ivotu. Moda ete poeti razmiljati vie
kao biznismen i investitor, umjesto kao zaposlenik ili
samozaposlena osoba.
Trebale su mi godine da proem kroz te faze. U stvari, jo
uvijek prolazim kroz njih. Nakon to proitate ovu knjigu,
moete razmotriti mogunost da i sami proete kroz tih pet faza
ili moete odluiti da takav razvojni put nije za vas. Ako
odluite krenuti istim putem, na vama je da odluite koliko brzo
ete prolaziti kroz tih pet faza. Zapamtite da ova knjiga ne
govori o brzom obogaivanju. Izbor da se krene kroz takav
osobni razvoj i program edukacije poinje u fazi jedan, fazi
mentalne pripreme.
43

Jeste li mentalno spremni da postanete investitor?


Bogati otac esto je govorio: "Novac e biti sve ono to
eli."
Htio je rei da novac dolazi iz naih umova, naih misli. Ako
netko kae: "Teko je zaraditi novac", vjerojatno e ga biti
teko zaraditi. Ako netko kae: "Oh, nikada neu biti bogat", ili
"Teko je postati bogat", to e vjerojatno biti tono za tu osobu.
Ako osoba kae: "Jedini nain da se ovjek obogati jest da
naporno radi", ta e osoba vjerojatno naporno raditi. Ako osoba
kae: "Kad bih imao mnogo novca, stavio bih ga u banku jer ne
bih znao to u s njim", vjerojatno e se dogoditi upravo to.
Iznenadili biste se koliko ljudi razmilja tako i ini to. A ako
osoba kae: "Investiranje je rizino", bit e rizino. Kao to je
rekao bogati otac: "Novac e biti sve ono to eli."
Bogati otac upozorio me je da je mentalna priprema za
sofisticiranog investitora slina mentalnoj pripremi koja slijedi
prije uspona na Mt.Everest ili zareivanja za sveenika. alio
se, ali dao mi je do znanja da takav pothvat ne treba olako
shvatiti. Rekao mi je: "Poinje kao to sam i ja. Poinje bez
novca. Sve to ima je nada i san o bogatstvu. I dok mnogi
sanjaju o tome, malo njih to postie. Razmiljaj i pripremaj se
mentalno, jer e nauiti ulagati na nain na koji to moe vrlo
mali broj ljudi. Vidjet e svijet investiranja iznutra, ne izvana.
Promiljaj i budi spreman ako odlui da je to tvoj ivotni put."

44

Drugo poglavlje

Izgradnja temelja bogatstva


Povratak u sive asnike zgrade te veeri bio mi je vrlo teak.
S njima je sve bilo u redu dok sam ranije toga dana odlazio, ali
nakon to sam proveo poslijepodne u Mikeovom novom domu,
inile su se jeftine, stare i istroene.
Kao to sam i oekivao, moja tri cimera pili su pivo i gledali
bejzbol utakmicu na televiziji. Limenke od piva i kutije od pizze
leale su razbacane naokolo. Nisu mnogo govorili dok sam
prolazio kroz zajedniki dnevni boravak. Samo su zurili u TV.
Dok sam se zatvarao u svoju sobu, bio sam zahvalan to imamo
privatne sobe. Morao sam razmiljati o mnogo toga.
U dobi od 25 godina, napokon sam shvatio stvari koje nisam
mogao razumjeti kao dijete od 9 godina, kad sam poeo raditi s
bogatim ocem. Shvatio sam da je moj bogati otac godinama
naporno radio i gradio vrste temelje bogatstva. Poeli su na
siromanoj strani grada, ivjeli su skromno, gradili biznis,
kupovali nekretnine i radili na svojem planu. Sad shvaam da je
plan bogatog oca bio da postane vrlo bogat. Dok smo Mike i ja
bili u srednjoj koli, bogati otac proirio je posao na druge
havajske otoke, kupujui biznise i nekretnine. Dok smo Mike i
ja bili na koledu, nainio je veliki potez i postao jedan od
najveih privatnih investitora u Honoluluu i dijelovima
Waikikija. Dok sam letio s marincima u Vijetnamu, postavljen

45

je temelj za njegovo bogatstvo. Bio je to vrst i snaan temelj.


Sada su on i njegova obitelj uivali u plodovima svojeg rada.
Umjesto da ive u sirotinjskim etvrtima na vanjskom otoku,
ivjeli su u jednoj od najbogatijih etvrti u Honoluluu. Nisu
samo izgledali bogato, kao to su izgledali mnogi ljudi u
susjedstvu. Znao sam da su Mike i njegov otac bogati jer su mi
dozvolili da pogledam njihova financijska izvjea. Malo njih je
imalo tu ast.
S druge strane, moj pravi otac upravo je izgubio svoj posao.
Uspinjao se uz ljestve u dravnoj slubi, kad je ispao iz milosti
politikog stroja koji je vladao dravom Havaji. Moj otac
izgubio je sve za to se borio kad se kandidirao na mjesto
guvernera protiv svojeg efa i izgubio. Uklonili su ga s poloaja
i pokuavao je poeti iz poetka. Nije imao temelja za
bogatstvo. Iako je imao 52 godine, a ja 25, bili smo u istoj
financijskoj situaciji. Nismo imali novca. Obojica smo zavrili
koled i mogli smo dobiti drugi posao, ali kad se radilo o
pravim aktivama, njih nismo imali. Te noi, dok sam leao u
svojem krevetu, shvatio sam da imam rijetku priliku da odluim
o smjeru svog ivota. Kaem rijetku, jer vrlo malo ljudi ima
priliku usporediti ivotne putove dvaju oeva i izabrati svoj put.
Taj izbor nije mi bio lagan.

Investicije

bogatih

Iako su mi mnoge stvari prolazile kroz um te noi, najvie me


zaintrigirala ideja da postoje investicije samo za bogate i
investicije za sve ostale. Sjeam se da je bogati otac, dok sam
kao dijete radio za njega, govorio samo o izgradnji biznisa. Ali
sada kad je bio bogat, govorio je samo o investiranju za bogate.
Toga dana za rukom, objasnio je: "Biznis sam gradio zato da
mogu investirati u investicije bogatih. Biznis gradi zato da
njime kupi aktive. Bez mojih biznisa, ne bih si mogao priutiti
investicije za bogate."
Bogati otac naglasio je razlike izmeu zaposlenika koji
investira i biznisa koji investira. Rekao je: "Veina investicija je
preskupa kad ih vri kao zaposlenik. Ali mnogo su jeftinije ako
ih biznis vri za tebe." Nisam znao to je time htio rei, ali znao
46

sam da je ta distinkcija vana. Sad sam bio znatieljan i jedva


sam ekao da otkrijem u emu je razlika. Bogati otac prouavao
je porezne i korporacijske zakone i otkrio nain da zaradi
mnogo novca okrenuvi zakone u svoju korist. Te noi utonuo
sam u san uzbuen zbog toga to u ujutro nazvati bogatog oca,
apui tiho: "Investicije bogatih."

Saetak

lekcije

Kao dijete, proveo sam mnoge sate sjedei za stolom u


jednom od restorana bogatog oca, dok je on rjeavao pitanja
svojeg poslovanja. Na tim diskusijama, sjedio bih i pijuckao
svoju sodu dok je bogati otac razgovarao sa svojim bankarima,
r a u n o v o a m a , odvjetnicima, brokerima za dionice i
nekretnine, financijskim planerima i agentima osiguranja. Bio
je to poetak moje poslovne edukacije. U dobi od 9 do 18
godina, provodio sam sate sluajui te mukarce i ene kako
rjeavaju sloene poslovne probleme. Ali te lekcije za stolom
zavrile su kad sam otiao na etiri godine na koled u New
York, nakon ega je slijedilo 5 godina slube u marincima.
Sada, kad je moja edukacija na koledu zavrila i kad sam
zavrio s vojnom obavezom, bio sam spreman da nastavim
lekcije s bogatim ocem.
Kad sam ga nazvao slijedeeg dana, bio je spreman da opet
zapone sa svojim lekcijama. Predao je biznis Mikeu i bio je
napola u mirovini. Traio je neto to bi mogao raditi pored
toga da po cijele dane igra golf.
Kad sam bio mlad, nisam znao kojeg bih oca trebao sluati
kad se radi o novcu. Obojica su bili dobri, vrijedni ljudi.
Obojica su bili snani i karizmatini. Obojica su rekli da trebam
ii na koled i sluiti svojoj zemlji u vojsci. Ali nisu rekli iste
stvari o novcu, niti su mi savjetovali isto o tome to bih trebao
postati kad odrastem. Sada mogu usporediti rezultate razvoja
karijere mojeg bogatog oca i mojeg siromanog oca.
U Kvadrantu PROTOKA NOVCA, knjizi koja slijedi knjigu
Bogati otac, siromani otac, moj siromani otac savjetovao mi
je: "Idi u kolu, dobro ui i pronai siguran, stalan posao s
beneficijama." On mi je preporuio karijeru u ovom smjeru:
47

S druge strane, moj bogati otac rekao je: "Naui graditi biznis
i investirati kroz svoj biznis." Preporuio mi je karijeru koja je
izgledala ovako:

Kvadrant PROTOKA NOVCA govori o t e m e l j n i m


emocionalnim i tehnikim razlikama izmeu ljudi u ta etiri
kvadranta. Te su temeljne emocionalne i tehnike razlike vane,
jer odreuju koji kvadrant osoba favorizira i iz kojeg djeluje.
Na primjer, osoba koja treba siguran posao vjerojatno e traiti
kvadrant E. U kvadrantu E nalaze se ljudi od domara do
predsjednika kompanija. Osoba koja eli raditi sama obino se
nalazi u kvadrantu S, kvadrantu samozaposlenih ili malih
poduzetnika. Ja kaem da S znai 'solo' i 'spretan', jer se tamo
nalaze mnogi profesionalci kao to su lijenici, odvjetnici,
raunovoe i drugi tehniki savjetnici.
Kvadrant PROTOKA NOVCA objanjava mnogo o razlici
izmeu S kvadranta - gdje djeluje veina vlasnika malih
poduzea - i B kvadranta - gdje se nalaze veliki biznisi. U ovoj
knjizi, mnogo detaljnije emo govoriti o tehnikim razlikama,
jer se tamo nalaze razlike izmeu bogatih i svih drugih.
48

Porezni zakoni su drukiji


Razlike izmeu kvadranata igraju veliku ulogu i u ovoj
knjizi. Porezni zakoni razliiti su za razliite kvadrante. Ono to
je ilegalno u jednom kvadrantu, legalno je u drugom. Ove
suptilne razlike postaju velike kad se radi o investiranju. Kad se
govori o temi investiranja, moj me bogati otac vrlo oprezno
upitao iz kojeg kvadranta planiram zaraivati novac.

Lekcije poinju
Dok je Mike bio zaposlen voenjem carstva, bogati otac i ja
ruali smo u hotelu na plai Waikiki. Sunce je bilo toplo, ocean
predivan, vjetar lagan. Bogati otac bio je okiran kad sam doao
k njemu u odori. Nikada me prije nije vidio u odori. Vidio me
samo kao dijete, odjevenog u svakodnevnu odjeu kao to su
kratke hlaice, traperice i T-majice. Pretpostavljam da je
napokon shvatio da sam odrastao i da sam do sada vidio mnogo
svijeta i borio se u ratu. Nosio sam odoru na sastanak jer sam
bio izmeu dva leta i morao sam se vratiti u bazu kako bih te
veeri opet letio.
"Dakle, to radi otkad si zavrio srednju kolu", ree bogati
otac.
Klimnuo sam i rekao: "etiri godine u vojnoj akademiji u
New Yorku i etiri u marincima. Jo jedna godina."
"Vrlo sam ponosan na tebe", ree bogati otac.
"Hvala", odgovorio sam. "Ali bit e lijepo izai iz vojne
odore. Nije lako kad te svi ti hipiji i ljudi koji su protiv rata
pljuju ili zure u tebe i zovu te ubojicom djece. Nadam se da e
to uskoro zavriti."
"Drago mi je to Mike nije morao ii", ree bogati otac. "Htio
se prijaviti, ali nije mogao zbog slabog zdravlja."
"Imao je sree", odgovorio sam. "Izgubio sam dosta prijatelja
u tom ratu. Ne bih volio izgubiti i Mikea."
Bogati otac klimne glavom i upita: "Kakvi su ti planovi kad
zavri tvoj ugovor s vojskom slijedee godine?"

49

"Pa, trojici mojih prijatelja zrakoplovne tvrtke ponudile su


posao pilota. Sada nije lako dobiti posao, ali kau da me mogu
zaposliti kroz neke veze."
"Dakle, razmilja da se zaposli u zrakoplovnoj tvrtki?"
upita bogati otac.
Polako klimnuh glavom. "Pa, to je to... Plaa je dobra, kao i
druge pogodnosti. Osim toga, dobro sam nauio letjeti", rekoh.
"Postao sam prilino dobar pilot nakon borbenih letova. Ako
letim godinu dana za malu tvrtku i steknem iskustvo na velikom
zrakoplovu, bit u spreman za velike tvrtke."
"Dakle, misli da e to uiniti?" upita bogati otac.
"Ne", odgovorih. "Ne nakon onog to se dogodilo mojem ocu
i nakon ruka u Mikeovom domu. Te noi satima sam leao
budan i razmiljao o onom to si rekao o investiranju. Shvatio
sam da mogu postati ovlateni investitor ako prihvatim posao u
zrakoplovnoj tvrtki. Ali shvatio sam i to da moda nikada neu
prijei tu razinu."
Bogati otac sjedio je u tiini, pomalo klimajui. "Dakle, ono
to sam rekao imalo je smisla", ree bogati otac tihim glasom.
"U velikoj mjeri", odgovorih ja. "Razmiljao sam o svim
onim tvojim lekcijama koje si mi prenio u djetinjstvu. Sad sam
odrastao i lekcije mi imaju novo znaenje."
"ega se sjea?" upita bogati otac.
"Sjeam se da si mi oduzimao 10 centi na sat i da sam radio
besplatno", odgovorih ja. "Sjeam se lekcije da ne smijem
postati ovisan o plai."
Bogati otac nasmije se i ree: "To je bila prilino gadna
lekcija."
"Da, bila je", odgovorih. "Ali odlina. Moj otac bio je ljut na
tebe. Ali sada je on taj koji pokuava ivjeti bez plae. Razlika
je u tome to on ima 52 godine, a ja sam tada imao 9. Nakon
ruka kod Mikea, zakleo sam se da neu provesti ivot ovisei o
sigurnom poslu samo zato jer mi treba plaa. Zato sumnjam da
u se zaposliti kao pilot. I zato ruam ovdje s tobom. elim
ponovno proi tvoje lekcije o tome kako da novac radi za mene,
tako da ne moram provesti ivot radei za novac. Ali ovaj put,

50

elim tvoje lekcije kao odrasla osoba. Neka budu tee i


detaljnije."
"Koja je bila moja prva lekcija?" upita bogati otac.
"Bogati ne rade za novac", rekoh brzo. "Znaju kako da
postignu da novac radi za njih."
iroki osmijeh pojavi se na licu bogatog oca. Znao je da sam
ga sluao sve te godine kao dijete. "Vrlo dobro", rekao je. "I to
je osnova toga da postane investitor. Sve to investitori rade
jest da ue kako da njihov novac radi za njih."
"I ja to elim nauiti", rekoh tiho. "elim nauiti, i moda
prenijeti svojem ocu ono to ti zna. Trenutno je u vrlo loem
stanju, pokuava zapoeti iz poetka u dobi od 52 godine."
"Znam", ree bogati otac. "Znam."
I tako, tog sunanog dana, dok su surferi jahali na predivnim
valovima plavog oceana, poele su moje lekcije. Lekcije su
dole u pet faza, a svaka faza vodila me na viu razinu
razumijevanja naina razmiljanja bogatog oca i njegovog plana
investiranja. Lekcije su poele pripremom i preuzimanjem
kontrole nad samim sobom, jer to je mjesto na kojem se
investiranje odvija. Investiranje poinje i zavrava
samokontrolom.
Lekcije prve faze u planu za investiranje bogatog oca govore
o mentalnoj pripremi koja je potrebna prije samog investiranja.
Moja mentalna priprema poela je te noi 1973. godine dok sam
leao u asnikim odajama. Mike je imao dovoljno sree da ima
oca koji je akumulirao veliko bogatstvo. Ja nisam bio tako
sretan. Na mnogo naina, on je imao prednost od 50 godina. Ja
sam tek trebao poeti. Te noi, zapoeo sam svoje mentalne
pripreme odluivi izmeu sigurnog posla, to je izabrao moj
siromani otac i stvaranja temelja pravog bogatstva, kao to je
izabrao moj bogati otac. Tamo poinje proces investiranja i
tamo su poele lekcije bogatog oca o investiranju. Poele su
vrlo osobnom odlukom: izborom da se bude bogat, siromaan
ili u srednjoj klasi. To je vana odluka, jer koju god financijsku
poziciju u ivotu izabrali - da budete bogati, siromani ili
pripadnik srednje klase - sve u vaem ivotu tada se mijenja.

51

Tree poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 1

Izbor
Lekcije bogatog oca o investiranju poele su. Kad se radi o
novcu i investiranju, ljudi imaju tri temeljna razloga ili izbora
za investiranje. To su:
1. Sigurnost,
2. Udobnost,
3. Bogatstvo.
Bogati otac rekao je: "Sva tri izbora su vana. Razlika u
ovjekovom ivotu dogaa se kad se izbori prioriziraju."
Nastavio je govorei kako veina ljudi donosi odluku o
investiranju i novcu upravo tim redoslijedom. Drugim rijeima,
njihov prvi izbor kad se radi o novcu jest sigurnost, drugi je
udobnost, a trei je bogatstvo. Zato veina ljudi smatra svojim
najviim prioritetom siguran posao. Nakon to imaju siguran
posao ili profesiju, fokusiraju se na udobnost. Za veinu ljudi
posljednji izbor jest bogatstvo.
Toga dana 1973., bogati otac rekao je: "Veina ljudi sanja o
tome da postanu bogati, ali to nije njihov prvi izbor." Nastavio
je: "Samo 3% ljudi u Americi bogato je zbog tog prioriteta
izbora. Veina e ljudi, ako im stjecanje bogatstva narui

53

udobnost ili sigurnost, odustati od stjecanja bogatstva. Zato


toliko mnogo ljudi eli taj arobni savjet o ulaganju. Ljudi koji
na prvo i drugo mjesto stavljaju sigurnost i udobnost, trae
lagane i udobne naine da se brzo obogate. Nekolicina ljudi
zaista se obogati jednom sretnom investicijom, ali esto opet
izgube to bogatstvo."

Bogati ili sretni


esto ujem kako ljudi govore: "Vie bih volio biti sretan
nego bogat." Taj komentar mi je uvijek bio vrlo udan jer bio
sam i bogat i siromaan. U obje financijske pozicije, bio sam i
sretan i nesretan. Pitam se zato ljudi misle da moraju birati
izmeu sree i bogatstva.
Kad razmiljam o toj lekciji, ini mi se da ljudi zapravo
govore: "Vie bih volio da sam siguran i da mi je udobno nego
da sam bogat." To je zato to oni nisu sretni ako se osjeaju
nesigurno ili ako im je neudobno. Ja sam bio bogat i siromaan,
sretan i nesretan. Ali uvjeravam vas da mi je bilo mnogo gore
kad sam bio siromaan i nesretan nego kad sam bogat i
nesretan.
Nisam nikada razumio niti izjavu: "Novac te ne ini sretnim."
Iako u tome ima istine, uvijek mi se inilo da se osjeam
prilino dobro kad imam novca. Neki dan pronaao sam 10$ u
depu svoje jakne. Iako je to bilo samo 10$, osjeao sam se
sjajno to sam ih pronaao. Primanje novca uvijek mi se inilo
boljim nego primanje rauna koje moram platiti. To je barem
moje iskustvo s novcem. Sretan sam kada dolazi, a tuan kada
odlazi.
Godine 1973., postavio sam ovako svoje prioritete:
1. Bogatstvo,
2. Udobnost,
3. Sigurnost.
Kao to sam rekao prije, kad se radi o novcu i ulaganju,
vana su sva tri prioriteta. Redoslijed kojim ih slaete je osobna
odluka, koju treba nainiti prije poetka ulaganja. Moj

54

siromani otac stavio je na prvo mjesto sigurnost, a bogati otac


bogatstvo. Prije poetka investiranja, vano je odrediti svoje
prioritete.

Kviz mentalnog stava


elja za bogatstvom, udobnou i sigurnou zapravo su
osobne temeljne vrijednosti. Jedno nije bolje od drugog.
Meutim, znam da vrenje izbora izmeu tih temeljnih
vrijednosti esto ima znaajan dugoroni utjecaj na ivot kakav
ste izabrali. Zato je vano znati koje temeljne vrijednosti su
vam najvanije, naroito kad se radi o novcu i financijskom
planiranju.
Evo kviza mentalnog stava:
Nabrojite po vanosti svoje temeljne vrijednosti:
1.
2.

3.
Neki od vas moda e morati poraditi da bi doli do pravih
osjeaja. Razgovarajte ozbiljno sa svojim branim partnerom ili
mentorom. Nainite listu "za" i "protiv". Poznavanje vaih
osobnih prioriteta potedjet e vas mnogih bolnih odluka i
besanih noi.
Jedan od razloga to funkcionira pravilo 90/10 je taj to 90%
ljudi bira sigurnost i udobnost ispred bogatstva.

55

etvrto poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 2

Kakav svijet vidite?


Jedna od najveih razlika izmeu mojeg bogatog i
siromanog oca je u tome kakav svijet su vidjeli. Moj siromani
otac uvijek je vidio svijet financijske neimatine. Ta slika
odraavala se u njegovim izrekama: "Misli li da novac raste na
drveu?" ili "Misli li da sam nainjen od novca?" ili "Ne mogu
si to priutiti."
Provodei vrijeme s bogatim ocem, shvatio sam da on vidi
potpuno drukiji svijet. On je mogao vidjeti svijet s previe
novca. Taj pogled odraavao se u njegovim izrekama: "Ne brini
o novcu. Ako uinimo prave stvari, novca e uvijek biti
dovoljno", ili "Ne dozvoli da ti novac bude izgovor da ne
dobije ono to eli."
Godine 1973., tijekom jedne od lekcija bogatog oca, rekao je:
"Postoje samo dvije vrste problema s novcem. Prvi problem je
nedovoljno novca. Drugi problem je previe novca. Koju vrstu
problema eli imati?"
Na mojim seminarima o investiranju, govorio sam mnogo o
toj temi. Veina ljudi dolazi iz obitelji u kojima je problem s
novcem bio taj to ga nije bilo dovoljno. Budui da je novac
samo ideja, ako je vaa ideja da nema dovoljno novca, takva e

57

vam biti i stvarnost. Jedna od prednosti koju sam imao, budui


da dolazim iz dviju obitelji, bila je ta to sam mogao vidjeti
obje vrste problema i budite sigurni da je i jedno i drugo
problem. Moj siromani otac uvijek je imao problem nedostatka
novca, a bogati otac problem vika novca.
Bogati otac imao je komentar na taj udni fenomen. Rekao
je: "Ljudi koji iznenada postanu bogati - na primjer, preko
nasljedstva, velikog dobitka u casinu ili na lotu - iznenada opet
postaju siromani, jer je u psiholokom smislu sve to poznaju
svijet s nedovoljno novca. I tako, oni gube cjelokupno naglo
steeno bogatstvo i vraaju se u jedini svijet novca koji
poznaju: svijet nedostatka novca.
Jedna od mojih osobnih misija bila je da poljuljam ideju da
na svijetu nema dovoljno novca. Od 1973. nadalje, zahvaljujui
bogatom ocu postao sam vrlo svjestan svojih misli u vezi novca,
rada i bogaenja. Bogati otac zaista je vjerovao da siromani
ostaju siromani samo zato jer je to jedini svijet koji poznaju.
Bogati otac govorio bi: "Kakav je tvoj stav o novcu, takva ti je i
stvarnost. Ne moe promijeniti svoju stvarnost ako najprije ne
promijeni svoj stav o novcu."
Bogati otac jednom je opisao ono to je vidio kao razloge
neimatine razlikama u stavovima ljudi:
1. to vie sigurnosti trebate, vie je neimatine u vaem
ivotu.
2. to ste vie natjecateljski nastrojeni, vie je neimatine u
vaem ivotu. Zato se ljudi natjeu za poslove i
napredovanje na poslu, kao i za ocjene u koli.
3. Kako bi stekla vie, osoba treba vie vjetina i treba biti
kreativnija i kooperativnija. Ljudi koji su kreativni, imaju
dobre financijske i poslovne vjetine i spremni su na
suradnju, esto ive u sve veem financijskom obilju.
Mogao sam vidjeti te razlike u stavovima svojih dvaju oeva.
Moj me pravi otac uvijek poticao da idem na sigurno i traim
sigurnost. Moj bogati otac poticao me da razvijam vjetine i da
budem kreativan. Druga polovica ove knjige govori o tome

58.

kako da svoje kreativne ideje upotrijebite za stvaranje svijeta


obilja, a ne svijeta neimatine.
Tijekom naih rasprava o neimatini, bogati otac izvadio bi
novi i rekao: "Kada osoba kae da si ne moe neto priutiti,
ta osoba vidi samo jednu stranu novia. Kada se upita: "Kako
da si to priutim?" poinje uviati drugu stranu. Problem je u
tome to, ak i kad ljudi vide drugu stranu, vide je samo oima.
Zato siromani ljudi vide bogate kako rade ono to rade samo
na povrini, ali ne vide ono to rade unutar svojih umova. Ako
eli vidjeti drugu stranu novia, mora vidjeti to se dogaa u
umu vrlo bogate osobe." Druga polovica ove knjige govori o
tome to se dogaa u umu bogate osobe.
Godinama kasnije, kad su ljudi koji su dobili na lotu
financijski propadali, pitao sam bogatog oca zato se to dogaa.
Odgovorio je: "Osoba koja naglo dolazi do mnogo novca i
bankrotira, bankrotira zato to jo uvijek vidi samo jednu stranu
novia. Drugim rijeima, prema novcu se ponaaju isto kao i
prije, to je i bio razlog njihovog siromatva. Oni vide samo
svijet s nedovoljno novca. Najsigurnija stvar koju osoba moe
uiniti jest da poloi novac na banku i ivi samo od kamata.
Ljudi koji vide drugu stranu novia uzeli bi taj novac i
umnoili ga brzo i sigurno. Oni to mogu uiniti jer vide drugu
stranu novia, stranu na kojoj postoji svijet s previe novca, i
oni koriste svoj novac kako bi bre stigli na drugu stranu, dok
svi drugi koriste novac da to bre osiromae."
Kasnih 80-tih, kad se bogati otac umirovio i predao svoje
carstvo Mikeu, pozvao me na kratak sastanak. Prije poetka
sastanka, pokazao mi je bankovno izvjee s 39 milijuna dolara
u gotovini. Zagrcnuo sam se kad je rekao: "A to je samo u
jednoj banci. Sada sam u mirovini jer mi je puno radno vrijeme
posveeno tome da diem novac s banke i prebacujem ga u
produktivnije investicije. Ponavljam, to je posao za puno radno
vrijeme, i svake godine postaje sve vei izazov."
Kad je sastanak zavrio, bogati otac rekao je: "Proveo sam
godine obuavajui Mikea da izgradi stroj koji stvara ovoliko
novca. Sada kad sam u mirovini, on rukovodi strojem koji sam
ja izgradio. S mirom sam mogao poi u mirovinu zato to Mike

59

ne samo da zna kako rukovoditi strojem, ve ga zna i popraviti


ako se pokvari. Veina bogate djece gubi novce roditelja jer,
iako odrastaju u iznimnom bogatstvu, nikada ne naue kako
izgraditi stroj ili ga popraviti. Zapravo, bogata djeca esto i jesu
ljudi koji pokvare stroj. Oni su odrasli s bogate strane novia,
ali nisu nauili ono to je potrebno da se doe na tu stranu. Uz
moje vodstvo, ti ima priliku prijei na drugu stranu i ostati
tamo."
Veliki dio mojeg preuzimanja kontrole nad samim sobom
bilo je kontroliranje moje unutarnje stvarnosti o novcu.
Neprestano sam se morao podsjeati da postoji svijet s previe
novca, jer u srcu i dui esto sam se osjeao siromanim.
Jedna od vjebi koju me bogati otac nauio za situacije kad
bih osjetio napad panike u srcu i elucu, panike koja dolazi
zbog straha od neimanja dovoljno novca, bila je reenica:
"Postoje dvije vrste problema s novcem. Jedan problem je
nedovoljno novca, a drugi je previe novca. Koji problem ja
elim?" Postavljao bih to pitanje, iako je moje bie bilo u stanju
financijske panike.
Ja nisam od onih ljudi koji vide ono to ele vidjeti, niti
vjerujem iskljuivo u mo afirmativnog razmiljanja. Postavljao
sam si to pitanje da pobijedim svoj naslijeeni stav o novcu.
Kad bi mi se eludac primirio, zamolio bih svoj um da pone
pronalaziti rjeenja za sve ono to mi je tada stvaralo
financijske probleme. Rjeenja su mogla znaiti potragu za
novim odgovorima, pronalaenje novih savjetnika ili
prisustvovanje seminaru o temi koja mi nije bila jaa strana.
Glavna svrha borbe protiv moje unutranje panike bila je
smirivanje, kako bih opet mogao krenuti naprijed.
Primijetio sam da veina ljudi doputa svojoj panici oko
novca da ih porazi i da im diktira uvjete ivota. Zbog toga
ostaju uplaeni od rizika i novca. Kao to sam napisao u
Kvadrantu PROTOKA NOVCA, emocije ljudi esto vode
njihove ivote. Emocije kao to su strah i sumnja vode ka
niskom samopotovanju i manjku samopouzdanja.
Ranih 80-tih Donald Trump bio je zaduen gotovo milijardu
dolara osobno i 9 milijardi korporacijski. Novinar ga je upitao

60

je li zabrinut. Trump je odgovorio: "Briga je gubitak vremena.


Briga me ometa u pronalaenju naina da rijeim te probleme."
Jedan od glavnih razloga zato ljudi nisu bogati je taj to
previe brinu o stvarima koje se moda nikada nee dogoditi.
Lekcija o investiranju br. 2 bogatog oca bila je izbor da se
vide oba svijeta: svijet s nedovoljno novca i svijet s previe
novca. Kasnije, bogati otac govorio je o vanosti financijskog
plana. vrsto je vjerovao u to da treba imati financijski plan kad
nemate dovoljno novca, kao i za ono vrijeme kad ete ga imati
previe. Rekao je: "Ako nemate plan to uiniti s vikom novca,
izgubit ete sav novac i vratiti se jedinom svijetu koji poznajete
vi i 90% populacije: svijetu s nedovoljno novca."

Sigurnost i neimatina
Bogati otac rekao je: "to vie neka osoba trai sigurnost,
imat e vie neimatine. Sigurnost i neimatina idu ruku pod
ruku. Zato su ljudi koji trae siguran posao esto ljudi koji u
ivotu imaju manje. Jedan od razloga to je pravilo novca 90/10
tono jest to to veina ljudi provodi ivot traei vie
sigurnosti umjesto da trai vie financijskih vjetina. to vie
financijskih vjetina ima, imat e vie obilja u ivotu."
Te financijske vjetine dale su bogatom ocu mo da pone
kupovati neke od najvrjednijih nekretnina na Havajima, iako je
imao vrlo malo novca. Iste te financijske vjetine daju ljudima
mo da iskoriste priliku i pretvore je u milijune dolara. Veina
ljudi moe vidjeti prilike, ali ne moe ih pretvoriti u novac i
zato trae jo vie sigurnosti. Bogati otac rekao je: "to vie
osoba trai sigurnost, vidi manje prilika oko sebe. Ona vidi
samo jednu stranu novia, a ne i drugu. Zato, to vie trai
sigurnost, to manje prilika vidi s druge strane novia. Kao to
je jednom rekao veliki igra bejzbola Yogi Bera: "Pogodi 7 od
10 udaraca i nai e se u Kui slavnih." Drugim rijeima, kad
bi doao do palice tisuu puta u svojoj karijeri i kad bi mogao
pogoditi samo 700 puta, bio bi u Kui slavnih. Nakon to je
proitao citat Yogi Bere, bogati otac rekao je: "Ljudi toliko
trae sigurnost da proive cijeli ivot izbjegavajui jedan jedini
pokuaj udarca."
61

Kviz mentalnog stava


Dolazim iz obitelji koja je vidjela svijet kao svijet s premalo
novca. Moj osobni izazov bio je da se neprestano podsjeam na
to da postoji i druga vrsta svijeta i da moram drati otvoreni um
kako bih vidio oba svijeta.
Pitanja mentalnog stava su:
Moete li vidjeti da postoje dva razliita svijeta novca? Svijet
s premalo novca i svijet s previe novca.
Da_________ Ne________
Ako trenutno ivite u svijetu s premalo novca, jeste li voljni
vidjeti mogunost ivota u svijetu s previe novca?
Da_________ Ne________

62

Peto poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 3

Zato je investiranje
zbunjujue
Jednog dana ekao sam u uredu bogatog oca, a on je
razgovarao telefonom. Govorio je stvari kao to su: "Dakle,
danas si u dugu?" i: "Ako padne prvi, to e to uiniti
ostalima?" i: "U redu, u redu, u redu, sada shvaam zato
kupuje drugorazredno pravo da pokrije taj poloaj", i: "Skratit
e tu dionicu? Zato ne upotrijebi pravo polaganja?"
Nakon to je bogati otac poklopio slualicu, rekao sam:
"Nemam pojma o emu si priao. Investiranje se ini tako
zbunjujuim."
Bogati otac nasmijeio se i rekao: "Ono o emu sam govorio
i nije investiranje."
"Nije investiranje? Zvualo je onako kako zvue investitori
na televiziji i na filmovima."
Bogati otac se nasmije i ree: "Prije svega, investiranje znai
razliite stvari razliitim ljudima. Zato se ini tako
zbunjujuim. Ono to veina ljudi naziva investiranjem zapravo
i nije investiranje. Svi govore o razliitim stvarima, ali esto
misle da govore o istima."

63

"to?" rekoh, iskrivivi lice. "Ljudi govore o razliitim


stvarima, ali misle da govore o istome?"
Bogati otac i dalje se smijao. Lekcija je poela.

Investiranje znai razliite stvari razliitim ljudima


Nakon to je bogati otac toga dana zapoeo lekciju,
neprestano je naglaavao najvaniju stvar. Investiranje znai
razliite stvari razliitim ljudima. Slijede neke toke ove vane
lekcije:

Razliiti ljudi ulau u razliite stvari


1. Bogati otac objasnio je neke od razlika u vrijednosti.
a. Neki ljudi ulau u velike obitelji. Velika, proirena
obitelj je nain da se osigura briga za roditelje pod stare
dane.
b. Ljudi ulau u dobro obrazovanje, siguran posao i
beneficije. Pojedinac i njegove trine vjetine postaju
aktive.
c. Neki ljudi ulau u vanjske aktive. U Americi, oko 45%
stanovnitva posjeduje dionice u kompanijama. Taj broj
raste, jer ljudi shvaaju da su siguran posao i doivotno
zaposlenje sve slabije zajameni.

Postoje razliiti produkti investiranja


2. Evo primjera za neke tipove investicija:
a. Dionice, obveznice, uzajamni fondovi, nekretnine,
osiguranja, tednja, kamate, dragocjeni metali, itd.
b. Svaka od tih grupa moe se podijeliti na podgrupe.
Uzmimo na primjer dionice.
Dionice se mogu podijeliti na:
Uobiajene dionice
Preferirane dionice

64

Dionice s jamstvima
Dionice malog kapitala
Dionice "plavog ipa"
Konvertibilne dionice
Tehnike dionice
Industrijske dionice
I tako dalje

Nekretnine se mogu podijeliti na:


Jednoobiteljske
Komercijalni uredi
Komercijalni najam
Vieobiteljske
Skladita
Industrijske
Zemljite
Ograeno zemljite
I tako dalje
Uzajamni fondovi mogu se podijeliti na:
Indeks fondove
Fondove agresivnog rasta
Sektorske fondove
Fondove prihoda
Fondove zatvorenog kraja
Balansirane fondove
Fondove gradskih obveznica
Dravne fondove
I tako dalje
Osiguranje se moe podijeliti na:
Cjelokupno, terminsko, varijabilno ivotno
Univerzalno, varijabilno univerzalno
Spojeno (cjelokupno i terminsko u jednoj polici)
Smrt prvog, drugog ili posljednjeg
Koriteno za fond kupoprodajnog ugovora
65

Koriteno za izvrni bonus i pripadajuu kompenzaciju


Koriteno za poreze imovinskih fondova
Koriteno za nekvalificirane mirovinske beneficije
I tako dalje
c. Postoje mnogi produkti investiranja, a svaki ima
drukiju namjenu. To je jo jedan razlog zato je tema
investiranja tako zbunjujua.

Postoje razliite procedure investiranja


3. Bogati otac koristio je rije "procedura" kako bi opisao
tehniku, metodu ili formulu za kupovinu, prodaju, trgovinu ili
zadravanje tih produkata investiranja. Slijede neki tipovi
procedura investiranja:
Kupi, zadri i pomoli se (dugo)
Kupi i prodaj (trgovina)
Prodaj pa kupi (kratko)
Kupoprodajno pravo (trgovina)
Uprosjeavanje cijene (dugo)
Brokering (trgovina, bez poloaja)
tednja (skupljanje)
4. Mnogi investitori klasificirani su prema svojim
procedurama i proizvodima. Na primjer:
Ja sam trgovac dionicama
Ja spekuliram nekretninama
Ja skupljam rijetke novie
Ja trgujem pravom na buduu gradnju
Ja sam dnevni trgovac
Ja vjerujem u novac u banci
Sve su to primjeri razliitih vrsta investitora, njihovih
specijalnosti i njihovih procedura investiranja. Sve to dodatno
komplicira temu investiranja, jer pod barjakom investiranja
nalaze se i ljudi koji su zapravo:

66

Kockari
Spekulatori
Trgovci
tedie
Sanjari
Gubitnici

Mnogi od tih ljudi sebe zovu investitorima, a tehniki to i


jesu, to temu investiranja ini jo vie zbunjujuom.

Nitko nije strunjak za sve


"Investiranje znai razliite stvari razliitim ljudima." Bogati
otac rekao je: "Ne postoji osoba koja bi mogla biti strunjak za
cijeli predmet. Postoje mnogi produkti investiranja i mnoge
procedure investiranja."

Svatko ima predrasude


Osoba koja je dobra u dionicama, rei e: "Dionice su
najbolja investicija." Osoba koja voli nekretnine, rei e:
"Nekretnine su temelj bogatstva." Netko tko mrzi zlato, rei e:
"Zlato je zastarjela roba."
Zatim dodate predrasude prema proceduri i zaista se zbunite.
Neki ljudi kau: "Dijeli. Ne stavljaj sva jaja u jednu koaru", a
drugi, poput Warrena Buffeta, najveeg investitora Amerike,
kau: "Nemoj dijeliti. Stavi sva jaja u jednu koaru i dobro pazi
na nju."
Sve te osobne predrasude takozvanih strunjaka doprinose
zbrci koja prekriva temu investiranja.

Isto trite, razliiti smjerovi


Dodatnu zbrku izaziva injenica da svatko ima razliito
miljenje o smjeru trita i budunosti svijeta. Ako gledate
financijske vijesti na TV-u, vidjet ete da imaju jednog od
takozvanih strunjaka koji kae: "Trite je pregrijano, sruit e
se u slijedeih est tjedana." Deset minuta kasnije, drugi ekspert

67

e se pojaviti i rei: "Trite se kree nabolje. Nee biti


lomova."

Kanjenje na zabavu
Nedavno me jedan prijatelj upitao: "Svaki put kad ujem za
neku dobru dionicu i kupim je, ona pone opadati. Kupim je
kad je vrhu i najpopularnija, a drugi dan poinje opadati. Zato
uvijek kasnim na zabavu?"
Jo jedna prituba koju esto ujem je: "Dionici padne cijena,
pa je prodajem, a slijedeeg dana ona raste. Zato se to
dogaa?"
To nazivam fenomenom "kanjenja na zabavu" ili "prodao si
prerano". Problem s investiranjem u neto zato to je to
popularno ili proglaeno fondom br. 1 za posljednje dvije
godine jest u tome to su pravi investitori ve zaradili na toj
investiciji. Oni su je kupili rano i priekali da doe do vrha. Za
mene nita nije vie frustrirajue nego kada nekoga ujem da
govori: "Kupio sam dionice po 2$, a sada su porasle na 35$."
Takve prie ili savjeti samo me frustriraju, a ne koriste mi.
Zato, kada danas ujem takve prie o trenutnom bogatstvu i
brzoj zaradi na tritu, jednostavno odem i ne elim ih sluati
jer to zapravo nisu prie o investiranju.

Zato je investiranje zbunjujue


Bogati otac esto je govorio: "Investiranje je zbunjujue jer
je to vrlo iroka tema. Ako pogleda oko sebe, vidjet e da su
ljudi investirali u najrazliitije stvari. Pogledaj svoje kuanske
aparate. Sve su to proizvodi kompanija u koje su ljudi ulagali.
Svoju struju dobiva od kompanija u koje su ljudi investirali.
Kad jednom to shvati, pogledaj svoj automobil, motor, gume,
pojaseve za sjedala, brisae stakla, svjeice, ceste, crte na cesti,
bezalkoholna pia, namjetaj u svojoj kui, trgovaki centar u
kojem se nalazi tvoj omiljeni duan, uredske zgrade, banku,
hotele, zrakoplov nad sobom, sag u zranoj luci itd. Sve te
stvari su tamo zato jer je netko uloio u biznis ili zgradu koja ti
isporuuje stvari koje ine ivot civiliziranim. To je bit
investiranja."

68

Bogati otac esto je zavravao svoje lekcije o investiranju


ovom tvrdnjom: "Investiranje je zbunjujua tema za mnoge
ljude zato to ono to ljudi obino zovu investiranjem zapravo
nije investiranje."
U slijedeem poglavlju, bogati otac vodi me prema
umanjivanju zbrke i prema biti investiranja.

Kviz mentalnog stava


Investiranje je iroka tema o kojoj mnogi ljudi imaju mnogo
miljenja.
1. Shvaate li da investiranje razliitim ljudima znai razliite
stvari?
Da_______ Ne_______
2. Shvaate li da nitko ne moe znati sve o temi investiranja?
Da_______ Ne_______
3. Shvaate li da jedna osoba moe rei da je neko investiranje
dobro, a druga da je to isto investiranje loe, i da obje osobe
donekle budu u pravu?
Da_______ Ne_______
4. Jeste li voljni imati otvoren um prema temi investiranja i
sasluati razliita stajalita o toj temi?
Da_______Ne_______
5. Jeste li sada svjesni da fokusiranje na specifine produkte i
procedure ne mora nuno biti investiranje?
Da_______Ne_______
6. Shvaate li da produkt investiranja koji je dobar za jednu
osobu ne mora biti dobar za drugu?
Da_______Ne_______

69

esto poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 4

Investiranje je plan, a ne
produkt ili procedura
esto mi postavljaju pitanja kao to je: "Imam 10,000$ za
investiranje. U to mi
preporuujete da investiram?"
Moj standardni odgovor je: "Imate li plan?"
Prije nekoliko mjeseci, bio sam gost na radio postaji u San
Franciscu. Program je bio posveen investiranju i vodio ga je
vrlo popularni lokalni broker. Jedan sluatelj javio se elei uti
savjet u vezi investiranja. "Imam 42 godine, dobar posao, ali
nemam novca. Moja majka ima kuu s mnogo slobodne
vrijednosti. Njezina kua vrijedi oko 800,000$, a ona od toga
duguje samo 100,000$. Rekla je da e mi posuditi dio slobodne
vrijednosti kako bih mogao poeti s investiranjem. to mislite,
u to bih trebao investirati? Dionice ili nekretnine?"
Opet sam odgovorio: "Imate li plan?"
"Ne trebam plan", bio je odgovor. "Samo elim da mi kaete
u to da investiram. elim uti od vas mislite li da je bolje
trite nekretnina, ili trite dionica?"
"Znam da to elite znati, ali imate li plan?" opet sam upitao
to je mogue ljubaznije.
71

"Rekao sam vam da ne trebam plan", rekao je sluatelj.


"Rekao sam vam da e mi majka dati novac. Imam novac. Zato
ne trebam plan. Spreman sam za investiranje. Samo elim znati
koje trite je vrednije, trite dionica ili trite nekretnina.
elim znati i to koliko majinog novca bih trebao potroiti na
vlastitu kuu. Cijene skau tako brzo ovdje u Zaljevu da vie ne
elim ekati."
Pokuavi drugi pristup, upitao sam: "Ako imate 42 godine i
imate dobar posao, zato nemate novca? A ako izgubite majin
novac od kue, hoe li si ona i dalje moi priutiti kuu bez
dodatnih dugova? A ako izgubite posao ili se trite srui,
hoete li i dalje moi ivjeti u novoj kui ako je ne moete
prodati za onu cijenu koliko ste platili za nju?"
Njegov odgovor ulo je oko 400,000 sluatelja. "To se vas ne
tie. Mislio sam da ste investitor. Ne moete kopati po mojem
privatnom ivotu kako biste mi dali savjete o investiranju. Sve
to elim je savjet o investiranju, ne o privatnom ivotu."

Savjet o investiranju je savjet o privatnom ivotu


Jedna od najvanijih lekcija koje sam nauio od bogatog oca
bila je: "Investiranje je plan, a ne produkt niti procedura."
Govorio je: "Investiranje je vrlo osobni plan."
Tijekom jedne od mojih lekcija o investiranju, pitao me:
"Zna li zato postoje tolike vrste automobila i kamiona?"
Malo sam razmislio o pitanju i napokon odgovorio: "Valjda
zato to postoje razne vrste ljudi, a ljudi imaju razne potrebe.
Samac ne treba veliki karavan za devetero ljudi, ali obitelj s
petero djece treba. Seljak e rae kupiti kamionet nego sportski
dvosjed."
"To je tono", ree bogati otac. "Zato se produkti investiranja
esto nazivaju 'vozila investiranja'.
"Zovu se 'vozila'?" ponovio sam za njim. "Zato vozila
investiranja?"
"Jer je to i jesu", ree bogati otac. "Postoji mnogo produkata
ili vozila investiranja jer postoji mnogo vrsta ljudi s mnogo
vrsta potreba, kao to obitelj s petero djece ima drukije potrebe
od samca ili seljaka."
72

"Ali zato rije 'vozila'?" upitah ja ponovno.


"Jer je namjena vozila da te preveze od toke A do toke B",
ree bogati otac. "Produkt ili vozilo investiranja jednostavno te
vodi s tvoje trenutne financijske pozicije tamo gdje eli biti u
financijskom smislu u budunosti."
"Zato je investiranje plan", rekoh tiho, klimajui glavom.
Poinjao sam shvaati.
"Investiranje je poput planiranja putovanja, recimo od Havaja
do New Yorka. Oito, jasno ti je da za prvi dio tvog putovanja
nee biti dovoljan bicikl ili automobil. To znai da e ti trebati
brod ili zrakoplov da prijee ocean", ree bogati otac.
"A kada stignem do kopna, mogu pjeaiti, voziti bicikl,
putovati autom, vlakom, autobusom ili odletjeti u New York",
dodah ja. "Sve to razliitim prijevoznim sredstvima."
Bogati otac klimne. "Jedno nije nuno bolje od drugoga. Ako
ima mnogo vremena i eli razgledavati krajolike, najbolje e
biti pjeaenje ili bicikl. Ne samo to, bit e i mnogo zdraviji na
kraju puta. Ali ako mora stii u New York do sutra, tada je let
od Havaja do New Yorka tvoj jedini i najbolji izbor ako eli
stii na vrijeme."
"Dakle, mnogi ljudi fokusiraju se na produkt, recimo dionice,
a zatim proceduru, recimo trgovinu, no oni zapravo nemaju
plan. eli li to rei?" upitah.
Bogati otac klimne. "Veina ljudi pokuava zaraditi kroz ono
za to oni misle da je investiranje. Ali trgovina nije
investiranje."
"to je to, ako ne investiranje?" upitah.
"To je trgovanje", ree bogati otac. "A trgovanje je procedura
ili tehnika. Osoba koja trguje dionicama ne razlikuje se mnogo
od osobe koja kupi kuu, popravi je i proda za viu cijenu.
Jedan trguje dionicama, drugi nekretninama. To je trgovina. U
stvarnosti, trgovina je stara stoljeima. Deve su prenosile
egzotinu robu preko pustinja potroaima u Europi. I vlasnik
maloprodaje je trgovac. A trgovina je profesija. Ali to nije ono
to bih ja nazvao investiranjem."
"Za tebe, investiranje je plan, plan putovanja s mjesta na
kojem jesi do mjesta na kojem bi htio biti", rekoh, trudei se da
shvatim distinkcije bogatog oca.
73

Bogati otac klimne i ree: "Znam da je to cjepidlaenje i ini


se kao minorni detalj. No, elim dati sve od sebe kako bih
umanjio zbrku oko teme investiranja. Svakog dana susreem
ljude koji misle da investiraju, ali financijski stoje na mjestu.
Isto tako bi mogli gurati take u krug."

Potrebno je vie od jednog vozila


U prolom poglavlju pobrojao sam nekoliko vrsta postojeih
produkata i procedura investiranja. Svaki dan nastaju nove, jer
toliko mnogo ljudi ima toliko mnogo potreba. Kada ljudima
nisu jasni vlastiti financijski planovi, svi ti razni produkti i
procedure postaju zbunjujui.
Bogati otac obino je birao take kako bi opisao mnoge
investitore. "Previe takozvanih investitora vezuje se uz jedan
produkt i jednu proceduru investiranja. Na primjer, osoba moe
investirati samo u dionice ili samo u nekretnine. Ta osoba vee
se za vozilo i ne moe vidjeti sva ostala vozila i procedure
investiranja koji postoje. Osoba postaje strunjak za te jedne
take i zauvijek ih gura u krug."
Jednog dana, kad se smijao investitorima i njihovim takama,
morao sam ga zamoliti za daljnje pojanjenje. Odgovorio je:
"Neki ljudi postaju strunjaci za jednu vrstu produkta i
procedure. To mislim kada kaem da se vezuju za take. Take
rade, nose mnogo novca, ali jo uvijek su samo take. Pravi
investitor se ne vezuje za vozila ili procedure. Pravi investitor
ima plan i viestruke opcije u vezi vozila i procedura
investiranja. Pravi investitor eli samo stii iz toke A do toke
B na siguran nain i unutar eljenog vremenskog roka. Ta osoba
ne eli posjedovati ili gurati take."
Jo uvijek zbunjen, zamolio sam ga da jo vie pojasni.
"Gledaj," rekao je, pomalo frustriran, "ako elim stii od Havaja
do New Yorka, mogu birati izmeu mnogo vozila. Ne moram ih
posjedovati. Samo ih elim iskoristiti. Kada uem u 747, ne
elim ga voziti. Ne elim se zaljubiti u njega. elim stii s
jednog mjesta na drugo. Kada sletim na aerodrom Kennedy,
elim upotrijebiti taksi kako bih stigao s aerodroma do svojeg

74

hotela. Kada stignem u hotel, portir koristi kolica da bi prenio


moje torbe u sobu. Ne elim posjedovati niti gurati ta kolica."
"U emu je razlika?" upitah ja.
"Mnogi ljudi koji sebe smatraju investitorima veu se uz
vozilo investiranja. Misle da moraju voljeti dionice ili
nekretnine da bi ih koristili kao vozila investiranja. Oni trae
investicije koje im se sviaju i ne prave plan. To su investitori
koji zavre putujui u krug i ne stiu od financijske toke A do
financijske toke B."
"Dakle, ne mora se zaljubiti u 747 kojim leti, kao to se ne
mora zaljubiti u svoje dionice, obveznice, uzajamne fondove
ili uredske zgrade. Sve su to samo vozila;" utvrdih ja, "vozila
koja te voze tamo kamo eli poi."
Bogati otac klimne. "Cijenim ta vozila, vjerujem da ih ljudi
odravaju, samo se ne elim vezati za njih, niti ih elim
posjedovati ili voziti."
"to se dogaa kad se ljudi veu uz svoja vozila
investiranja?" upitah ja.
"Misle da je njihovo vozilo jedino ili najbolje. Poznajem
ljude koji investiraju samo u dionice, kao i ljude koji investiraju
samo u uzajamne fondove ili nekretnine. To podrazumijevam
pod pojmom vezivanje uz take. Ne kaem da takvo
razmiljanje mora biti pogreno. Oni se jednostavno fokusiraju
na vozilo, umjesto na plan. Pa iako mogu zaraivati mnogo
novca kupujui, zadravajui i prodajui produkte investiranja,
taj novac moda ih nee odvesti tamo kamo ele stii."
"Dakle, trebam plan", rekoh. "A moj e plan odrediti razliite
vrste vozila investiranja koja e mi biti potrebna."
Bogati otac klimne, rekavi: "Zapravo, nemoj investirati dok
ne napravi plan. Uvijek se sjeti da je investiranje plan, ne
produkt ili procedura. To je vrlo vana lekcija."

Kviz mentalnog stava


Prije nego to netko pone graditi kuu, obino zove
arhitekta da nacrta planove. Moete li zamisliti to bi se
dogodilo da netko pozove ljude i pone graditi kuu bez plana?
Pa, to se dogaa s mnogim financijskim kuama.
75

Bogati otac vodio me u pisanju financijskih planova. To nije


uvijek bio lagan proces, niti je u poetku izgledao logino. Ali
nakon nekog vremena, postalo mi je jasno gdje se nalazim u
financijskom smislu i kamo elim stii. Kad sam to saznao,
proces planiranja postao je laki. Drugim rijeima, za mene je
najtei dio bio otkrivanje onoga to elim. Pitanja mentalnog
stava su:
1. Jeste li voljni uloiti vrijeme kako biste otkrili gdje ste
danas u financijskom smislu i kamo elite stii? Jeste li
voljni isplanirati kako ete to uiniti? Nadalje, uvijek
pamtite da plan i nije plan sve dok nije napisan i dok ga ne
moete pokazati nekom drugom.
Da_______
Ne_______
2. Jeste li se voljni sastati s barem jednim profesionalnim
financijskim savjetnikom i otkriti kako vam njegove usluge
mogu pomoi s dugoronim planovima investiranja?
Da_______
Ne_______
Moda ete eljeti razgovarati s dva ili tri financijska
savjetnika, samo da uvidite razlike u njihovim pristupima
financijskom planiranju.

76

Sedmo poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 5

Planirate li postati bogati ili


siromani?
"Veina ljudi planira postati siromana", ree bogati otac.
"to?" upitah u nevjerici. "Zato to kae i kako to moe
rei?"
"Samo sluam ono to ljudi govore", ree bogati otac. "Ako
eli vidjeti prolost, sadanjost i budunost neke osobe, samo
sluaj ono to govori."

Snaga rijei
Lekcija bogatog oca o snazi rijei bila je vrlo snana. Upitao
je: "Jesi li ikada uo kako netko kae da je potreban novac da bi
se stvarao novac?"
Ustajui kako bih izvadio dva bezalkoholna pia iz
zamrzivaa, odgovorih: "Da. ujem to stalno. Zato pita?"
"Jer ideja da je potreban novac da bi se stvarao novac jedna
je od najgorih postojeih ideja. Naroito ako osoba eli vie
novca", ree bogati otac.
Dodavi bogatom ocu njegovo pie, rekoh: "Ne shvaam.
Misli da nije potreban novac da bi se stvarao novac?"

77

"Ne", ree bogati otac, odmahnuvi glavom. "Nije potreban


novac da bi se stvarao novac. Za to je potrebno neto to svi
imamo, a mnogo je jeftinije od novca. U stvari, u mnogo
sluajeva to je besplatno."
Bio sam vrlo znatieljan, ali nije mi htio rei o emu se radi.
Umjesto toga, kad je zavrila lekcija iz investiranja, zadao mi je
zadatak. "Prije no to se opet sretnemo, elim da pozove
svojeg oca na veeru... Dugu, laganu veeru. Tijekom cijele
veere, elim da obrati panju na rijei koje koristi. Nakon to
uje rijei, poni obraati panju na poruku koju njegove rijei
alju."
Do tada sam ve navikao na to da mi bogati otac zadaje
udne zadae, zadae koje se nisu inile povezane s temom o
kojoj smo razgovarali ili prouavali. No, on je vjerovao da prvo
treba stei iskustvo, a tek zatim dobiti lekciju. Pozvao sam oca i
dogovorili smo se za veeru u njegovom omiljenom restoranu.
Oko tjedan dana kasnije, bogati otac i ja ponovno smo se
sreli. "Kako je prola veera?" upita on.
"Zanimljivo", odgovorih ja. "Sluao sam vrlo paljivo njegov
izbor rijei i njihovo znaenje, misli koje im prethode."
"I to si uo?"
"uo sam kako govori da ikada nee biti bogat", rekoh. "Ali
to sam sluao vei dio svojeg ivota. Zapravo, esto je govorio
obitelji: 'Onog trenutka kad sam odluio postati uitelj, znao
sam da nikada neu biti bogat.'"
"Dakle, te si rijei uo i prije?" upita bogati otac.
Klimnuh, rekavi: "Mnogo puta. Iznova i iznova."
"to se jo ponavljalo?" upita bogati otac.
"Misli li da novac raste na drvetu?" "Misli li da sam ja
nainjen od novca?" "Bogati ne mare za ljude kao to ja
marim." "Teko je doi do novca." "Radije bih bio sretan, nego
bogat", odgovorih ja.
"Shvaa li sada na to sam mislio kad sam rekao da moe
vidjeti prolost, sadanjost i budunost ljudi sluajui njihove
rijei?" upita bogati otac.
Klimnuvi glavom, rekoh: "Primijetio sam jo neto."
"to?" upita bogati otac.
78

"Ti ima Vokabular investitora i biznismena. Moj otac ima


Vokabular uitelja. Ti koristi rijei kao to su "stope
kapitalizacije", "financijska poluga", "EBIT", "indeks cijena",
"profiti" i "protok novca". On koristi rijei kao to su "rezultati
ispita", "stipendije", "gramatika", "literatura", "dravni poticaji"
i "posao na neodreeno".
Bogati otac nasmijeio se govorei: "Ne treba novac da bi se
stvorio novac. Potrebne su rijei. Razlika izmeu bogate i
siromane osobe je Vokabular osobe. Sve to je osobi potrebno
da postane bogatija jest proirenje financijskog vokabulara.
Dobra vijest je to to su rijei besplatne."
Tijekom 80-tih proveo sam mnogo vremena poduavajui
poduzetnitvo i investiranje. Kroz to sam razdoblje postao vrlo
svjestan vokabulara ljudi i naina na koji su njihove rijei
povezane s njihovim financijskim blagostanjem. Istraujui
dublje tu tematiku, otkrio sam da u engleskom jeziku postoji
oko 2 milijuna rijei. Prosjena osoba upotrebljava oko 5,000
rijei. Ako ljudi ele unaprijediti svoj financijski uspjeh, to e
uiniti tako da najprije unaprijede svoj Vokabular na tom
podruju. Na primjer, kad sam investirao u male poslove s
nekretninama, kao to je iznajmljivanje imanja pojedinim
obiteljima, moj Vokabular s tog podruja poveao se. Prije no
to sam mogao s lakoom investirati u privatne kompanije,
morao se poveati moj Vokabular.
U koli, pravnici ue Vokabular prava, lijenici ue
medicinski Vokabular, a uitelji ue Vokabular uitelja. Ako
osoba zavri kolu a ne naui Vokabular investiranja, financija,
novca, raunovodstva, korporacijskog zakona i poreza, bit e
joj teko osjeati se investitorom.
Edukacijsku drutvenu igru PROTOK NOVCA stvorio sam
zato da upoznam neinvestitore s vokabularom investiranja. U
svim naim igrama, igrai brzo ue veze meu rijeima
raunovodstva, biznisa i investiranja. Igrajui te igre, ljudi ue
prave definicije pogreno koritenih rijei kao to su 'aktiva' i
'obveze'.
Bogati otac esto je govorio: "Jo vie od nepoznavanja
definicija rijei, dugorone financijske probleme stvara

79

koritenje pogrenih definicija. Nita nije destruktivnije za


financijsku stabilnost osobe kao kada obvezu nazove aktivom."
Zato je insistirao na definiciji financijskih rijei. Rekao je da
rije 'hipoteka' (engl.mortgage, prim. prev.) dolazi od 'mortir',
to je francuski izraz za smrt. Dakle, hipoteka je obveza do
smrti. 'Nekretnina' (engl. real estate) na engleskom ne znai
'stvaran' (engl. real). Rije 'real estate' dolazi iz panjolskog
izraza za 'royal estate' (kraljevsko imanje). Zato i do dananjeg
dana mi ne posjedujemo nae imanje. Mi samo tehniki
kontroliramo svoje nekretnine. Ne posjedujemo ih. Drava
posjeduje nae imanje i naplauje nam porez.
Zato je bogati otac esto govorio: "Nije potreban novac za
stvaranje novca. Za stvaranje novca, i to je jo vanije, za
zadravanje novca, potreban je vokabular bogate osobe."
Dok itate ovu knjigu, molim vas da obratite panju na
razliite rijei koje se koriste. Uvijek imajte na umu da je jedna
od osnovnih razlika izmeu bogate i siromane osobe vrsta
rijei koje koriste, a rijei su besplatne.

Planiranje

siromatva

Nakon ove lekcije bogatog oca, jednostavnim sluanjem


rijei drugih ljudi poeo sam primjeivati zato veina ljudi
nesvjesno planira postati siromanima. Danas esto ujem ljude
kako govore: "Kad se umirovim, moji prihodi e opasti." I to se
i dogaa.
Oni takoer esto govore: "Moje potrebe bit e manje nakon
to se umirovim, pa e mi trebati i manje prihoda." Ali ono to
esto ne uviaju jest da se neki trokovi smanjuju, ali se drugi
poveavaju. A esto su ti trokovi - kao to je cjelodnevna
njega u kui kad su vrlo stari, ako imaju sree da doekaju
duboku starost - vrlo visoki. Prosjeni smjetaj u domu za
umirovljenike moe kotati i 5,000$ mjeseno. To je vie od
mjesenih prihoda mnogih ljudi.
Drugi ljudi kau: "Ne moram planirati. Imam mirovinu i
zdravstveno osiguranje." Problem s takvim razmiljanjem jest
to to je plan investiranja vie od obinih investicija i novca.
Financijski plan vaan je prije no to osoba pone investirati,
80

jer u obzir mora uzeti mnoge razliite financijske potrebe. Te


potrebe ukljuuju edukaciju na fakultetu, mirovinu, trokove
lijeenja i dugoronu zdravstvenu njegu. Mnoge od tih vanih i
sveprisutnih potreba moe se ispuniti investiranjem u produkte
pored dionica, obveznica ili nekretnina, kao to su produkti
osiguranja i razliita vozila investiranja.

Budunost
Piem o novcu kako bih pomogao ljudima da se educiraju i
osiguraju dugorono financijsko blagostanje. Od dolaska
mirovinskih planova Informatikog doba, a to su 401K u
Americi, Superanuacijski planovi u Australiji i Registrirani
planovi mirovinske tednje u Kanadi, zabrinuo sam se za ljude
koji nisu spremni za Informatiko doba. U Industrijskom dobu,
kompanija i drava donekle su pruali odreenu financijsku
pomo osobama nakon to bi njihovi radni dani zavrili. Danas,
kada nekoj osobi presui 401K ili "mirovinski plan novane
bilance" (to nije tradicionalna mirovina), to e biti problem te
osobe, a ne kompanije.
Vano je da nae kole ponu poduavati mlade ljude kako
da investiraju i ostvare dugorono zdravstveno i financijsko
b l a g o s t a n j e . Ako to ne u i n i m o , imat emo v e l i k u
socioekonomsku bombu u rukama.
esto govorim na svojim seminarima: "Pazite da imate plan.
Prije svega, zapitajte se planirate li biti bogati ili siromani.
Ako planirate biti siromani, to ste stariji, bit e vam tee
funkcionirati u financijskom svijetu." Bogati otac rekao mi je
prije mnogo godina: "Nevolja s mladou je to to ne zna kako
je to biti star. Kad bi znao kako je to, drukije bi planirao svoj
financijski ivot."

Planiranje za starost
Vano je napraviti planove to je mogue ranije u ivotu.
Kada to kaem na svojim seminarima, veina mojih studenata
klima glavom. Nitko ne sumnja u vanost planiranja. Problem
je u tome to vrlo mali broj ljudi to zaista i uini.

81

Shvaajui da se veina ljudi slae s time da bi trebali


napisati financijski plan, ali vrlo malo njih to ini, odluio sam
poduzeti neto po tom pitanju. Oko sat vremena prije pauze za
ruak na jednom od seminara, pronaao sam nekakve pamune
krpe i rasjekao ih na razliite komade. Zamolio sam studente da
uzmu po jednu traku i zaveu njihove krajeve oko glenjeva na
svojim nogama, kao kad se privezuju konji. Kad su im glenjevi
bili vezani na oko stopu irine, dao sam im jo po komad trake i
zamolio ih da ih veu oko vrata i opet priveu oko glenjeva.
Na kraju su imali vezane glenjeve, a umjesto da stoje
uspravno, bili su pognuti pod kutom od oko 45 stupnjeva.
Jedan od studenata upitao je da li je to nova vrsta kineskog
muenja. "Ne", odgovorio sam, "samo vas vodim u budunost,
ako budete sretni da poivite tako dugo. Trake kojima ste
vezani sada predstavljaju uinke starosti."
Iz razreda je dopro jauk. Nekolicina je shvatila. Hotelsko
osoblje tada je donijelo ruak na dugim stolovima. Ruak se
sastojao od sendvia, salate i pia. Problem je bio u tome to
hladni naresci i kruh nisu bili narezani, salata nije bila
pripremljena, a pia su bila sirupi koji se moraju pomijeati s
vodom. Studenti, pognuti i stari, morali su pripremiti vlastiti
ruak. Slijedea dva sata, trudili su se da nareu kruh, sloe
sendvie, pripreme salatu, pomijeaju pia, sjednu, piju, jedu i
poiste za sobom.
Pri kraju te vjebe, pitao sam ih ele li izdvojiti nekoliko
trenutaka da napiu financijski plan za ivot. Odgovor je bio
entuzijastiko "da". Bilo je zanimljivo gledati kako su se
aktivno ukljuili u planiranje nakon to su se odvezali. Njihov
interes za planiranje dramatino je porastao nakon to im je
pogled na ivot promijenjen.
Kao to je govorio bogati otac: "Nevolja s mladou je to to
ne zna kako je to biti star. Kad bi znao kako je to, drukije bi
planirao svoj financijski ivot." Takoer je govorio: "Problem
mnogih ljudi je to to planiraju ivot samo do mirovine.
Planiranje do mirovine nije dovoljno. Morate planirati mnogo
dalje od umirovljenja. Zapravo, ako ste bogati, trebali biste
planirati za barem tri generacije unaprijed. Ako to ne uinite,
novac bi mogao nestati ubrzo nakon vas. Osim toga, ako nemate

82

plan to uiniti sa svojim novcem prije no to napustite ovaj


ivot, drava ga ima."

Kviz mentalnog stava


Mnogo puta ne obraamo panju na nae tihe i naizgled
nevane misli. Bogati otac rekao je: "Na ivot ne odreuje ono
to govorimo naglas. Ono to apemo sami sebi ima najveu
snagu."
Evo pitanja mentalnog stava
1. Planirate li postati bogati ili siromani?
Bogati__________ Siromani_________
2. Jeste li spremni posvetiti vie panje svojim dubokim, esto
tihim mislima?
Da______________Ne_______________
3. Jeste li spremni uloiti vrijeme u irenje svojeg financijskog
vokabulara? Prvi cilj, uenje jedne nove financijske rijei
tjedno, izvediv je. Samo pronaite rije, pogledajte njezino
znaenje u rjeniku, otkrijte vie od jedne definicije rijei i
nainite mentalnu biljeku da tu rije upotrijebite u reenici
tijekom toga tjedna.
Da______________Ne_______________
Bogati otac cjepidlaio je na rijeima. esto je govorio:
"Rijei formiraju misli, misli stvaraju realitete, a realiteti
postaju ivot. Primarna razlika izmeu bogate i siromane
osobe lei u rijeima koje koriste. Ako elite promijeniti
vanjsku realnost neke osobe, prvo morate promijeniti njezinu
unutarnju realnost. To se najprije radi putem promjene,
poboljavanja ili obnavljanja rijei koje on ili ona koriste. Ako
elite promijeniti ivot ljudi, najprije im promijenite rijei. A
dobra vijest je to su rijei besplatne."

83

Osmo poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 6

Bogaenje je automatsko, ako


imate dobar plan i pridravate
ga se
Moj prijatelj Tom je odlian broker. On esto govori:
"alosno je to to devet od deset investitora ne zarauje." Tom
objanjava da, premda tih devet od deset investitora ne gubi
novac, ne uspijevaju ga ni zaraditi.
Bogati otac rekao mi je slinu stvar: "Veina ljudi koji se
smatraju investitorima jedan dan zarade novac, a tjedan dana
kasnije opet ga izgube. Dakle, oni ne gube novac, ali ne
uspijevaju ga zaraditi. No, ipak se smatraju investitorima."
Prije mnogo godina, bogati otac objasnio mi je da je veina
onoga to ljudi smatraju investiranjem zapravo hollywoodska
verzija investiranja. Prosjena osoba esto ima mentalnu sliku
trgovaca koji izvikuju naloge kupi/prodaj na poetku radnog
dana, ili sliku tajkuna koji zarauju milijune dolara u jednom
poslu, ili slike cijena dionica koje padaju, kao i investitora koji
skau s visokih zgrada. Za bogatog oca, to nije bilo investiranje.
Sjeam se da sam gledao emisiju u kojoj su intervjuirali
Warrena Buffeta. Tijekom intervjua, uo sam da je rekao:

85

"Jedini razlog to odlazim na burzu jest da vidim hoe li netko


uiniti neku glupost." Buffet je objasnio da on ne gleda
obavijesti na TV-u niti uspone i padove cijena dionica kako bi
dobio savjet o investiranju. Zapravo, njegovo investiranje
dogaa se daleko od sve te galame i promocije i ljudi koji
zarauju na tzv. vijestima o investiranju.

Investiranje nije ono to veina misli


Prije mnogo godina, bogati otac objasnio mi je da
investiranje nije ono to veina ljudi misli da jest. Rekao je:
"Mnogi ljudi misle da je investiranje uzbudljiv proces koji
ukljuuje mnogo rizika, sree, pravovremenog djelovanja i
savjeta. Neki shvaaju da znaju malo o toj misterioznoj temi
investiranja, pa povjeravaju svoj novac nekome za koga se
nadaju da zna vie od njih. Mnogi drugi tzv. investitori ele
dokazati da znaju vie od drugih pa investiraju, elei dokazati
da mogu nadmudriti trite. Ali, iako mnogo ljudi to smatra
investiranjem, za mene to nije investiranje. Za mene,
investiranje je plan, esto dosadan, jednolian i gotovo
mehanian proces bogaenja."
Kad sam uo kako bogati otac to govori, ponovio sam mu to
nekoliko puta. "Investiranje je plan, esto dosadan, jednolian i
gotovo mehaniki nain bogaenja?" upitao sam. "Kako to
misli, dosadan, jednolian i gotovo mehaniki nain
bogaenja?"
"Upravo to sam rekao i to i mislim", ree bogati otac.
"Investiranje je jednostavno plan, koji se sastoji od formula i
strategija, sustav za bogaenje... gotovo siguran."
"Plan koji ti jami bogaenje?" upitah ga.
"Rekao sam, gotovo siguran", ponovi bogati otac. "Uvijek
postoji rizik."
"Misli, investiranje ne mora biti rizino, opasno i
uzbudljivo?" upitah ja oklijevajui.
"Tono", ree bogati otac. "Osim, naravno, ako ne eli da
bude takvo, ili misli da takvo mora biti. Ali za mene,
investiranje je jednostavno i dosadno kao praenje recepta za

86

peenje kruha. Ja osobno mrzim riskiranje. Samo elim biti


bogat. Zato u jednostavno slijediti plan, recept ili formulu.
Investiranje je za mene samo to."
"Ako je investiranje samo pitanje praenja recepta, kako to
da tako mnogo ljudi ne prati formulu?" upitah ja.
"Ne znam", ree bogati otac. "esto sam si postavljao isto
pitanje. Pitao sam se i to zato su bogata samo tri Amerikanca
na stotinu. Kako to da je tako malo ljudi bogato u dravi koja je
zasnovana na ideji da svatko od nas ima mogunost postati
bogat? Ja sam htio biti bogat. Nisam imao novca. Za mene, bilo
je logino da pronaem plan ili recept za bogaenje i da ga
pratim. Zato raditi svoje planove kad ti je netko ve pokazao
put?"
"Ne znam", rekoh. "Pretpostavljam da nisam znao da je to
recept."
Bogati otac je nastavio. "Sada shvaam zato je veini ljudi
tako teko slijediti jednostavan plan."
"Zato?" upitah ja.
"Jer je pridravanje jednostavnog plana za bogaenje
dosadno", ree bogati otac. "Ljudska bia brzo se ponu
dosaivati i ele pronai neto uzbudljivije i zabavnije. Zato se
samo troje od stotinu ljudi uspijeva obogatiti. Ponu slijediti
plan i ubrzo im to dosadi. Tada prestanu slijediti plan i trae
aroban nain da se brzo obogate. Ponavljaju proces
dosaivanja, zabave i opet dosaivanja do kraja svojih ivota.
Zato se ne bogate. Ne mogu podnijeti dosadu u pridravanju
jednostavnog plana za bogaenje. Veina ljudi misli da postoji
aroban nain za bogaenje putem investiranja. Ili misle da ne
moe biti dobar plan ako nije kompliciran. Vjeruj mi: kad se
radi o investiranju, jednostavnost je bolja od sloenosti."
"A gdje si ti pronaao svoju formulu?" upitah ja.
"Igrajui Monopoly", ree bogati otac. "Veina nas igrala je
Monopoly dok smo bili djeca. Razlika je u tome to ga ja nisam
prestao igrati kad sam odrastao. Sjea li se kako sam prije
mnogo godina satima igrao Monopoly s tobom i Mikeom?"
Klimnuo sam glavom.

87

"Sjea li se formule za ogromno bogatstvo kojem nas


poduava ta jednostavna igra?"
Opet sam klimnuo.
"Koja je to jednostavna formula i strategija?" upita bogati
otac.
"Kupi etiri zelene kuice. Zatim ih zamijeni za crveni
hotel", rekoh tiho, prisjeajui se djetinjstva. "Stalno si nam
ponavljao, dok si jo bio siromaan i na samom poetku, da ti
igra Monopoly u stvarnom ivotu."
"I jesam", ree bogati otac. "Sjea li se kad sam te poveo da
u stvarnom ivotu vidi moje zelene kue i crvene hotele?"
"Sjeam se", odgovorih ja. "Sjeam se koliko me
impresioniralo to to si igrao igru u stvarnom ivotu. Imao sam
samo 12 godina, ali znao sam da je Monopoly za tebe vie od
igre. Ali nisam shvaao da te ova jednostavna igra poduava
strategiji, receptu ili formuli za bogaenje. Nisam to gledao na
taj nain."
"Kad sam jednom nauio formulu, proces kupovanja etiri
zelene kue i zamjena za crveni hotel, postalo je automatski.
Mogao sam to uiniti i u snu, a mnogo puta inilo mi se kao da i
jesam. inio sam to automatski, bez mnogo razmiljanja. Samo
sam slijedio plan tijekom deset godina, a jednog dana sam se
probudio i shvatio da sam bogat."
"Je li i to bio dio tvojeg plana?" upitah ja.
"Ne, nije. Ali ta strategija bila je jedna od jednostavnih
formula koje sam pratio. Za mene, ako je formula sloena, nije
vrijedna da je se prati. Ako je ne moe uiniti automatski
nakon to je naui, ne bi je trebao slijediti. Investiranje i
bogaenje je do te mjere automatsko, ako ima jednostavnu
strategiju i slijedi je."

Odlina knjiga za ljude koji misle da je investiranje


teko
Na mojim teajevima o investiranju, uvijek se nae poneki
cinik ili sumnjiavac prema ideji da je investiranje jednostavan
i dosadan proces praenja plana. Takva vrsta osobe uvijek eli
vie injenica, podataka i dokaza od pametnih ljudi. Budui da
88

ja nisam specijalist za tehniku, nisam imao onu vrstu dokaza


kakvu ovakvi pojedinci zahtijevaju - dok nisam proitao
odlinu knjigu o investiranju.
James P. O' Shaughnessy napisao je savrenu knjigu za ljude
koji misle da investiranje mora biti rizino, sloeno i opasno.
To je takoer savrena knjiga za ljude koji ele misliti da mogu
nadmudriti trite. Ova knjiga ima akademski i numeriki dokaz
da e pasivni ili mehaniki sustav investiranja u veini
sluajeva pobijediti ljudski sustav, ak i sustav profesionalnih
investitora kao to su direktori fondova. Ova knjiga takoer
objanjava zato devet od deset investitora ne zarauje novac.
O'Shaughnessyjeva uspjenica zove se to funkcionira na
Wall Streetu: Vodi ka najuspjenijim strategijama investiranja
svih vremena. O'Shaughnessy razlikuje dva osnovna tipa
donoenja odluka:
1. Klinika ili intuitivna metoda. Ta metoda oslanja se na
znanje, iskustvo i zdravi razum.
2. Kvantitativna ili aktuarijalna metoda. Ta metoda oslanja se
iskljuivo na dokazane veze zasnovane na velikim uzorcima
podataka.
O'Shaughnessy je otkrio da veina investitora preferira
intuitivnu metodu donoenja odluka pri investiranju. U veini
sluajeva, investitor koji je koristio intuitivnu metodu bio je u
krivu, ili ga je potukla skoro mehanika metoda. On citira
Davida Fausta, autora Granica znanstvenog rezoniranja, koji
pie: "Ljudsko prosuivanje je mnogo vie ogranieno no to
mislimo."
O ' S h a u g h n e s s y takoer pie: "Svi oni (govorei o
financijskim strunjacima) misle da imaju superiornu
sposobnost uvida, inteligenciju i sposobnost da biraju
dobitnike dionice, ali njih 80% rutinski nadmauje indeks S&P
500." Drugim rijeima, isto mehanika metoda izbora dionica
funkcionira bolje od 80% profesionalnih burzovnih meetara.
To znai da, ak i ako ne znate nita o izboru dionica, moete
p o b i j e d i t i veinu tzv. dobro uvjebanih i educiranih
profesionalaca ako slijedite isto mehaniku, neintuitivnu

89

metodu investiranja. Kao to je rekao bogati otac: "To je


automatski." to manje razmiljate, vie ete novca zaraivati,
uz manje brige i rizika.
Jo neke zanimljive ideje 0'Shaughnessyjeve knjige su:
1. Veina investitora preferira osobno iskustvo nad
jednostavnim osnovnim injenicama ili stopama. Priklanjaju
se intuiciji vie no stvarnosti.
2. Veina investitora preferira sloene formule umjesto
jednostavnih. ini se da postoji ideja da formula ne moe
biti dobra ako nije sloena i teka.
3. Jednostavan pristup najbolje je pravilo za investiranje. On
tvrdi da umjesto pojednostavljivanja stvari: "mi ih
kompliciramo, slijedimo mase, zaljubljujemo se u prie o
dionicama, doputamo osjeajima da donose odluke,
kupujemo i prodajemo na temelju savjeta i predosjeaj a i
pristupamo svakom investiranju zasebno, bez neke odreene
konzistentnosti ili strategije."
4. On takoer tvrdi da i profesionalni investitori ine iste
greke kao i prosjeni investitori. O Shaughnessy pie:
"Institucionalni investitori kau da donose odluke objektivno
i neemotivno, ali to ne ine." Slijedi citat iz knjige Srea i
ludost: "I dok su stolovi institucionalnih investitora zatrpani
analitikim izvjeima, veina njih bira vanjske menadere
na osnovu predosjeaj a i zadravaju menadere s
konzistentno slabim uinkom samo zato to s njima imaju
dobre osobne odnose."
5. "Put prema uspjehu u investiranju je prouavanje
dugoronih rezultata i pronalaenje strategije ili grupe
strategija koje imaju smisla. Zatim treba ostati na tom putu."
On takoer kae: "Moramo paziti na to koliko su uspjene
strategije, a ne dionice."
6. Povijest se ponavlja. No, ljudi ele vjerovati da e ovaj put
stvari biti drukije. On pie: "Ljudi ele vjerovati da je

90

sadanjost razliita od prolosti. Trita su sada


kompjuterizirana, dominiraju veliki trgovci, pojedinani
investitori su nestali, a na njihovom mjestu sjede financijski
menaderi koji kontroliraju ogromne uzajamne fondove u
koje su uloili novce. Neki ljudi misle da ti gospodari novca
donose odluke razliito i vjeruju da strategija usavrena
50-tih i 60-tih ne prua dobar uvid u to kako e se stvari
odvijati u budunosti." No, nije se mnogo promijenilo otkad
je sir Isaac Newton, briljantan ovjek, izgubio bogatstvo u
mjehuru trgovake kompanije junih mora. Newton je
jadikovao kako "moe izraunati kretanja nebeskih tijela, ali
ne i ludilo ljudi."
7. O'Shaughnessy nije tvrdio da treba investirati u S&P 500.
On je jednostavno upotrijebio taj primjer za usporedbu
intuitivnih ljudskih investitora i mehanike formule. Rekao
je da investiranje u S&P 500 nije nuno najuspjenija
formula, iako je dobra. Objasnio je da su u posljednjih pet do
deset godina dionice velikog kapitala bile najuspjenije. No,
kroz posljednjih 46 godina praenja podataka, zapravo su
dionice malog kapitala, poduzea s kapitalom manjim od 25
milijuna dolara, donijele investitorima najvie novca.
Pouka je, za to dulje vremensko razdoblje imate
podatke, bolja e vam biti i prosudba. Traio je formulu koja
e najbolje funkcionirati kroz najdue vrijeme.
Bogati otac imao je slian stav. Zato je njegova formula
bila da gradi biznise i da mu biznisi kupuju nekretnine, kao i
vrijednosne papire. Ta formula bila je dobitnika formula za
bogatstvo za najmanje 200 godina. Bogati otac rekao je:
"Formula koju koristim i formula kojoj te poduavam je
formula koja je stvarala najbogatije ljude tijekom dugog
vremenskog razdoblja."
Mnogi ljudi misle da su Indijanci koji su prodali otok
Manhattan, tj. New York City Peteru Minuitu iz Nizozemske

91

zapadnoindijske kompanije za 24$ u nakitu i ukrasima loe


proli. No, da su ti Indijanci uloili taj novac za 8 postotni
godinji povrat, ta 24$ danas bi vrijedila 27 trilijuna $.
Mogli bi otkupiti cijeli Manhattan i jo bi im preostalo
mnogo novca. Problem nije bio u koliini novca, nego u
nedostatku plana za taj novac.
8. "Postoji ogromna razlika izmeu onoga za to mislimo da
funkcionira i onoga to stvarno funkcionira."

Pronaite formulu koja funkcionira i slijedite je


Dakle, jednostavna poruka bogatog oca za mene prije mnogo
godina bila je:
"Pronai formulu koja e te uiniti bogatim i slijedi je."
esto me uznemiruje kad mi ljudi prilaze i ponu mi govoriti o
tome kako su kupili dionicu za 5$ i kako je porasla na 30$, pa
su je prodali. Uznemiren sam jer takve prie ih odvlae od
njihovog plana i njihovog uspjeha.
Takve prie o dobrim savjetima i brzoj zaradi esto me
podsjeaju na priu koju mi je ispriao bogati otac. Rekao je:
"Mnogi investitori su poput obitelji koja se vozi kroz divljinu.
Iznenada, pred njima se na putu pojavi nekoliko velikih jelena s
ogromnim rogovljem. Voza, obino mukarac u kui, vikne:
'Gledaj velike zvjerke.' 'Zvjerke' obino skoe s ceste i potre
uz cestu. Voza skree automobil s ceste i poinje proganjati
'velike zvjerke' preko livada do ume. Teren je teko prohodan.
Obitelj vriti na vozaa da stane. Iznenada, automobil sleti u
jarak. Pouka prie je da se to dogaa kada prestane slijediti
svoj jednostavan plan i eli uloviti velike zvjerke - velike
novce."

Kviz mentalnog stava


Kad god ujem kako mi netko govori: "Potreban je novac da
bi se stvorio novac", ustuknem. Ustuknem jer je moj bogati otac
rekao: "Ne mora biti nuklearni fiziar da bi bio bogat. Ne
treba fakultetsko obrazovanje, dobro plaen posao, niti poetni

92

kapital. Sve to ti treba jest da zna to hoe, ima plan i


pridrava ga se." Drugim rijeima, sve to je potrebno je malo
discipline. Problem je u tome to je, kad je rije o novcu, malo
discipline esto rijetka pojava.
0'Shaughnessy istie jedan od mojih omiljenih citata.
Izrekao ga je slavni lik iz stripa, Pogo, koji je rekao: "Upoznali
smo neprijatelja i neprijatelj smo mi." Ta izjava za mene je vrlo
istinita. Bio bih u mnogo boljoj financijskoj situaciji da sam
jednostavno posluao bogatog oca i slijedio svoju formulu.
Evo pitanja mentalnog stava:
1. Jeste li spremni pronai jednostavnu formulu kao dio svojeg
plana i pridravati se formule dok ne postignete svoj
financijski cilj?
Da___________ Ne____________

93

Deveto

poglavlje

Lekcija iz investiranja br. 7

Kako ete pronai plan koji vam


odgovara?
esto mi postavljaju pitanje: "Kako u pronai plan koji mi
odgovara?"
Moj uobiajeni odgovor je da to dolazi u koracima:
1. Odvojite vrijeme za to. Tiho razmislite o svojem ivotu do
tog trenutka. Za to odvojite dane, a ako treba, i tjedne.
2. Upitajte sebe u tim trenucima tiine: "to elim od ovog
dara koji se zove moj ivot?"
3. Neko vrijeme ne razgovarajte s drugima, barem dok niste
sigurni da znate ono to elite. Preesto ljudi pokuavaju na
nevin ili agresivan nain nametnuti drugima ono to oni ele
za njih, umjesto onoga to sami elite za sebe. Najvei
ubojice vaih dubokih snova su vai prijatelji i lanovi
obitelji koji kau: "O, ne budi glup", ili "Ne moe to
uiniti", ili "A to je sa mnom?"
Sjetite se da je Bill Gates bio u svojim 20-tima kad je poeo
s 50,000$ i postao najbogatiji ovjek na svijetu s 90 milijardi

95

dolara. Dobro je da nije pitao mnogo ljudi to misle o


njegovom ivotu i onome to moe uiniti.
4. Zovite financijskog savjetnika. Svi planovi o investiranju
poinju financijskim planom. Ako vam se ne svia ono to
vam kae financijski savjetnik, pronaite drugog. Za
medicinski problem traili biste drugo miljenje, pa zato ne
i za financijske izazove? Financijski savjetnici pojavljuju se
u mnogim oblicima; kasnije u ovom poglavlju dajemo vam
referentnu listu. Izaberite savjetnika koji je osposobljen da
vam pomogne u pisanju financijskog plana.
Mnogi financijski savjetnici prodaju razliite produkte.
Jedan od takvih produkta je osiguranje. Osiguranje je vrlo
vaan produkt i treba ga razmotriti kao dio vaeg
financijskog plana, naroito kada tek poinjete. Na primjer,
ako nemate novca ali imate troje djece, osiguranje je vano u
sluaju da umrete, budete ozlijeeni ili iz bilo kojeg drugog
razloga ne budete u stanju ispuniti svoj plan investiranja.
Osiguranje je sigurnosna mrea od financijskih obveza i
slabih toaka. Takoer, dok postajete bogati, uloga
osiguranja i vrste osiguranja u vaem financijskom planu
mogu se mijenjati kao i va financijski poloaj. Zato
obnavljajte taj dio vaeg plana.
Prije dvije godine, stanar u jednoj od mojih zgrada ostavio je
ukrase na boinom drvcu upaljene i otiao na jedan dan.
Izbio je poar. Vatrogasci su odmah doli da ugase poar!
Nikada nikome nisam bio toliko zahvalan. Slijedei ljudi
koji su doli na poprite bili su moj agent osiguranja i njegov
pomonik. Oni su bili druga najvanija skupina ljudi kojima
sam bio zahvalan to ih vidim toga dana.
Bogati otac uvijek je govorio: "Osiguranje je vrlo vano u
svakom ivotnom planu. Problem kod osiguranja je to to ga
nikada ne moete kupiti kad vam treba. Dakle, morate
predvidjeti to e vam trebati i kupiti ga nadajui se da vam

96

nikada nee zatrebati. Osiguranje je jednostavno smirivanje


samog sebe."
VANA NAPOMENA: Neki financijski savjetnici
specijaliziraju se za pomaganje ljudima na razliitim
financijskim razinama. Drugim rijeima, neki savjetnici rade
samo s bogatim ljudima. Bez obzira na to imate li ili nemate
novca, pronaite savjetnika koji vam se svia i koji eli
suraivati s vama. Ako je va savjetnik napravio dobar
posao, moda ete uvidjeti da ga nadrastate. Moja supruga
Kim i ja esto smo mijenjali svoje profesionalne savjetnike,
meu kojima su bili i lijenici, odvjetnici, raunovoe itd.
Ako je osoba profesionalna, shvatit e. Ali ak i ako
mijenjate savjetnike, pridravajte se svojeg plana.

Kako ete pronai svoj plan?


Imao sam cilj postati multimilijuna prije tridesete godine.
To je bio krajnji rezultat mojeg plana. Problem je bio u tome to
sam uspio, a odmah zatim izgubio sav svoj novac. I dok sam
otkrio da u mojem planu postoje odreene mane, moj osnovni
plan nije se mijenjao. Nakon to sam izgubio novac,
jednostavno sam morao ispraviti svoj plan onim to sam nauio
iz tog iskustva. Zatim sam morao podesiti svoj plan, i to tako da
sam sebi zacrtao kako u postati financijski slobodan milijuna
do 45 godine. Svoj novi cilj ostvario sam s 47 godina.
Bit svega je to da se moj plan nije mijenjao. Samo je postajao
sve bolji, to sam ja vie uio.
Dakle, kako ete pronai svoj plan? Odgovor je: ponite s
financijskim savjetnikom. Zamolite savjetnike da vam
predstave svoje kvalifikacije i razgovarajte s vie njih. Ako vam
nikada nisu radili financijski plan, otkrit ete da je to za veinu
ljudi pouno iskustvo.
Postavite realistine ciljeve. Ja sam sebi postavio cilj postati
multimilijuna za pet godina jer je to za mene bilo realistino.
Bilo je realistino jer me vodio moj bogati otac. No, iako me
vodio, to nije znailo da sam imun na greke, a uinio sam

97

mnoge, i zato sam tako brzo izgubio svoj novac. Kao to sam
rekao, ivot bi bio mnogo laki da sam pratio plan bogatog oca.
Meutim, budui da sam bio mlad, morao sam raditi stvari na
svoj nain.
Dakle, ponite s realistinim ciljevima i njih nadograujte u
odnosu na porast svojeg obrazovanja i iskustva. Uvijek imajte
na umu da je najbolje zapoeti s hodom prije no to ponete
trati maraton.
Svoje planove otkrit ete tako da djelujete. Pozovite
savjetnika, postavite realistine ciljeve, znajui da e se oni
mijenjati zajedno s vama, ali pridravajte se plana. Za veinu
ljudi, krajnji plan je pronalazak osjeaja financijske slobode,
slobode od svakodnevnog mukotrpnog rada za novac.
Drugi korak je shvaanje da je investiranje timski sport. U
ovoj knjizi, opisat u vanost svojeg financijskog tima.
Primijetio sam da previe ljudi smatra da sve moraju napraviti
sami. Pa, definitivno postoje stvari koje morate uiniti sami, ali
ponekad vam je potreban tim. Financijska inteligencija pomae
vam da shvatite kada trebate raditi sami, a kada trebate zatraiti
pomo.
Kad se radi o novcu, mnogi ljudi esto pate sami, u tiini.
Velika je vjerojatnost da su i njihovi roditelji inili isto. Kako
se va plan razvija, poet ete upoznavati nove lanove svojeg
tima, koji e vam pomoi u ostvarivanju vaih financijskih
snova. lanovi vaeg financijskog tima mogu biti:
1. Financijski planer
2. Bankar
3. Raunovoa
4. Odvjetnik
5. Broker
6. Knjigovoa
7. Agent osiguranja
8. Uspjeni mentor
S tim ljudima bilo bi dobro odravati redoviti kontakt. To je
inio bogati otac, i na tim sastancima ja sam najvie nauio o
biznisu, investiranju i procesu bogaenja.
98

Zapamtite, pronalaenje lana tima slino je pronalaenju


poslovnog partnera, jer to lanovi tima i jesu. Oni su partneri u
najvanijem od svih poslova - poslu vaeg ivota. Uvijek
imajte na umu ono to je rekao bogati otac: "Bez obzira radi li
za nekog drugog ili za sebe, ako se eli obogatiti, mora
gledati svoja posla." Ako gledate svoja posla, polako e se
pojaviti plan koji je za vas najbolji. Zato uzmite svoje vrijeme,
nastavite korak po korak i imat ete dobru priliku ostvariti sve
to elite u ivotu.

Kviz mentalnog stava


Moj plan nije se stvarno promijenio, ali na mnogo naina
promijenio se dramatino. Ono to se nije promijenilo jest moja
polazna toka, kao i ono to elim od ivota. Kroz mnoge
greke, iskustva uenja, pobjede, gubitke, uspone i padove,
odrastao sam i stekao znanje i mudrost. Zato, moj je plan stalno
pod revizijom, jer sam i sam pod revizijom.
Kao to je netko rekao: "ivot je okrutni uitelj. Prvo te
kanjava, a zatim ti daje lekciju." Svialo vam se to ili ne, to je
proces istinskog uenja. Veina od nas govorila je: "Da sam
tada znao ono to znam sada, ivot bi mi bio drugaiji." Pa,
meni se upravo to dogodilo dok sam ostvarivao svoj plan". Moj
plan u osnovi se nije promijenio, ali razliit je jer sam i ja
razliit. Danas ne bih uinio ono to sam uinio prije 20 godina.
Meutim, da to nisam uinio prije 20 godina, ne bih bio ovdje
gdje jesam i ne bih znao ono to znam. Na primjer, danas ne bih
vodio svoj posao onako kako sam ga vodio prije 20 godina. No,
gubitak mojeg prvog velikog biznisa i izvlaenje iz ruevina
pomoglo mi je da postanem bolji biznismen. Iako sam postigao
svoj cilj da postanem milijuna prije 30. godine, gubitak novca
me uinio milijunaem u dananje vrijeme - sve po planu.
Samo je trajalo malo due no to sam planirao.
Kad se radi o investiranju, vie sam nauio iz svojih loih
investicija, investicija u kojima sam gubio novac, no to sam
nauio iz investicija koje su prole glatko. Moj bogati otac
rekao je, kad ima deset investicija, tri e ii glatko i biti pun
pogodak u financijskom smislu. Pet e ih vjerojatno biti
99

neutralnih, a dvije e propasti. No, nauit u vie iz te dvije


financijske propasti nego iz tri uspjeha. Zapravo, te dvije
propasti su ono zbog ega e mi slijedei put biti lake postii
pun pogodak. Sve je to dio plana.
Pitanje mentalnog stava jest:
1. Jeste li voljni zapoeti s jednostavnim planom, odrati ga
jednostavnim i nastaviti uiti i usavravati se dok vam plan
otkriva ono to trebate nauiti usput? Drugim rijeima, plan
se zapravo ne mijenja, ali jeste li spremni dopustiti planu da
promijeni vas?
Da__________ Ne__________

100

Deseto poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 8

Odluite sada to elite postati


kad odrastete
U lekciji iz investiranja br. 1, koja je govorila o vanosti
izbora, ponuene su tri financijske temeljne vrijednosti. To su:
1. Sigurnost,
2. Udobnost,
3. Bogatstvo.
To su vrlo vani osobni izbori i ne smiju se olako shvatiti.
Kad sam se 1973. vratio iz vijetnamskog rata, bio sam suoen
s tim izborom. Kad sam razgovarao s bogatim ocem o
mogunosti da prihvatim posao u zrakoplovnoj kompaniji kao
pilot, rekao je: "Posao u zrakoplovnoj kompaniji moda i nije
tako siguran. Pretpostavljam da e imati problema kroz
slijedeih nekoliko godina. No, ako si dobar u svom poslu,
moda e i pronai sigurnost u toj profesiji, ako to zaista
eli."
Zatim me upitao elim li opet posao u tvrtki Standard Oil of
California, posao koji sam imao samo pet mjeseci prije no to
sam poao u pilotsku kolu marinaca. "Zar nisi primio pismo u

101

kojem pie da e te Standard Oil opet zaposliti kad zavri s


vojnom slubom?"
"Rekli su da bi bili sretni kad bih se ponovno zaposlio kod
njih", odgovorio sam. "Ali nisu mi nita jamili."
"Zar to nije dobra kompanija? Nije li plaa bila prilino
dobra?" upita bogati otac.
"Vrlo dobra", rekoh ja. "To je bila odlina kompanija, ali ne
elim se vraati u nju. elim ii dalje."
"A to eli uiniti vie od svega?" upita bogati otac, istiui
tri izbora. "eli li sigurnost, udobnost ili bogatstvo?"
Odgovor je doao iz dubine moje due. "Bogatstvo." To se
nije promijenilo tijekom godina, iako je ta elja i temeljna
vrijednost bila prilino potisnuta u mojoj obitelji, obitelji u
kojoj su posao i financijska sigurnost bili najvii prioritet, a
bogati ljudi su smatrani zlobnima, neobrazovanima i
pohlepnima. Odrastao sam u obitelji u kojoj se za stolom nije
razgovaralo o novcu, jer je to bila neista tema, tema nevrijedna
intelektualne diskusije. No, s 25 godina, mogao sam sebi
priznati tu istinu. Znao sam da mi temeljne vrijednosti
sigurnosti i udobnosti nisu bile prioritetne na listi. Za mene,
temeljna vrijednost je bogatstvo.
Moj bogati otac naveo me da nainim svoju listu financijskih
prioriteta. Moja lista izgledala je ovako:
1. Bogatstvo,
2. Udobnost.
3. Sigurnost.
Bogati otac pogledao je moju listu i rekao: "U redu. Broj
jedan jest pisanje financijskog plana kako bi mogao biti
financijski siguran."
"to?" upitah ja. "Upravo sam ti rekao da elim biti bogat.
Zato bih se bavio planom za sigurnost?"
Bogati otac se nasmije. "Kao to sam mislio", ree on. "Svijet
je pun ljudi poput tebe koji se samo ele obogatiti. Problem je u
tome to veina ljudi poput tebe to ne uspijeva, jer ne razumiju
financijsku sigurnost niti financijsku udobnost. I dok nekolicina
102

takvih poput tebe uspijeva, u stvarnosti je put prema bogatstvu


prekriven unitenim ivotima nestrpljivih ljudi poput tebe."
Sjedio sam tamo i htio vrisnuti. Cijeli ivot ivio sam sa
siromanim ocem, ovjekom koji je iznad svega cijenio
sigurnost. Sada sam bio dovoljno odrastao da izaem iz
vrijednosti svog siromanog oca, a sada mi je bogati otac
govorio istu stvar. Htio sam vritati. Bio sam spreman da se
obogatim, ne da budem siguran.
Prola su tri tjedna prije no to sam opet mogao razgovarati s
bogatim ocem. Bio sam vrlo uznemiren. Sve ono to sam
pokuavao izbjei, on mi je gurnuo u lice. Napokon sam se
smirio i zamolio ga za slijedeu lekciju.
"Jesi li spreman sluati?" upita bogati otac kad smo se opet
sreli.
Klimnuh, rekavi: "Spreman sam, ali ne i voljan."
"Korak broj jedan", poe bogati otac. "Zovi mog financijskog
savjetnika. Reci da eli pisani financijski plan za trajnu
financijsku sigurnost."
"U redu", rekoh ja.
"Korak broj dva", ree bogati otac. "Nakon to napie plan
za osnovnu financijsku sigurnost, zovi me i zajedno emo ga
proitati. Lekcija je gotova. Zbogom."
Prolo je mjesec dana prije no to sam ga nazvao. Imao sam
plan i pokazao mu ga. Rekao je samo: "Dobro. Hoe li ga
slijediti?"
"Ne mislim tako", rekoh. "Previe je dosadan i automatski."
"Takav i treba biti", ree bogati otac. "Treba biti mehaniki,
automatski i dosadan. Ali ne mogu te prisiliti da ga se
pridrava, iako ti to preporuujem."
Smirio sam se i rekao: "A to sada?"
"Sada pronai vlastitog savjetnika i napiite plan za
financijsku udobnost", ree bogati otac.
"Misli, dugoroni financijski plan koji je malo agresivniji?"
upitah ja.
"Tono", ree bogati otac.
"To je uzbudljivije", rekoh ja. "U tome se mogu vidjeti."

103

"Dobro", ree bogati otac. "Nazovi me kada to bude gotovo."


Prola su etiri mjeseca prije no to sam se opet mogao
vidjeti s bogatim ocem. Ovaj plan nije bio tako lak - barem ne
onoliko koliko sam oekivao. esto sam se telefonom uo s
bogatim ocem, ali plan je trajao due no to sam pretpostavljao.
No, proces je bio iznimno vrijedan jer nauio sam strahovito
mnogo stvari razgovarajui s raznim financijskim savjetnicima.
Stjecao sam bolje razumijevanje koncepata kojima me bogati
otac pokuavao poduiti. Lekcija koju sam nauio bila je da je
savjetniku teko biti jasan i da mi teko moe pomoi ako ni
meni nije jasno to hou.
Napokon, naao sam se s bogatim ocem i pokazao mu plan.
"Dobro!" bilo je sve to je rekao za neko vrijeme. Sjedio je
tamo gledajui plan i upitao: "Pa, to si nauio o sebi?"
"Nauio sam da nije tako lako definirati ono to elim od
ivota jer danas imamo tako mnogo izbora, a toliko njih izgleda
uzbudljivo."
"Vrlo dobro", ree on. "I zato tako mnogo ljudi prelazi s
posla na posao ili s jednog biznisa na drugi, ali financijski
nikada ne stiu tamo kamo ele stii. I tako troe svoju
najvrjedniju aktivu, svoje vrijeme i prolaze kroz ivot bez
nekog plana. Moda su i sretni s onim to rade, ali zapravo ne
znaju to proputaju."
"Tono", sloih se ja. "Ovaj put, umjesto sigurnosti, stvarno
sam morao razmiljati o tome to elim uiniti sa svojim
ivotom, a iznenadilo me to to sam morao istraiti ideje koje
mi prije ne bi ni pale na pamet."
"Koje ideje?" upita bogati otac.
"Pa, kad bih htio da mi ivot bude udoban, morao bih
razmisliti o tome to elim imati u ivotu. Stvari kao to su
putovanja u daleke zemlje, skupi auti, lijepa odjea, velike kue
i tako dalje. Stvarno sam morao razmiljati o budunosti i
otkriti to elim u svojem ivotu."
"I to si otkrio?" upita bogati otac.
"Otkrio sam da je sigurnost tako lagana jer sam planirao
samo to. Nisam znao to znai prava udobnost. Sigurnost je bila

104

laka, definiranje udobnosti tee, a sad jedva ekam otkriti to


znai bogatstvo i kako stei veliko bogatstvo."
"To je dobro", ree bogati otac. "Vrlo dobro." Zatim nastavi
govorei: "Tako mnogo ljudi uvjetovano je da ivi unutar svojih
mogunosti i da tedi za crne dane, da nikada ne spoznaju to
sve mogu ostvariti u svojem ivotu. I tako, ljudi se zaduuju
odlazei na godinje odmore ili kupujui lijepe aute, pa se
potom osjeaju krivima. Nikada ne zastanu da bi razmislili to
bi sve bilo financijski mogue kad bi imali dobar financijski
plan i to je teta."
"Upravo se to dogodilo", rekoh. "U susretima sa savjetnicima
i u razgovoru o onome to je mogue, nauio sam mnogo.
Nauio sam da se jeftino prodajem. U stvari, osjeam se kao da
sam godinama ivio u kui s niskim krovom, pokuavajui
tedjeti i biti siguran, te ivjeti unutar svojih mogunosti. Sad,
kad imam plan onog to je mogue u odnosu na udobnost, jedva
ekam da definiram znaenje rijei 'bogat'."
"Dobro", ree bogati otac uz osmijeh. "Nain da ostane
mlad jest da odlui to eli biti kad odraste i tada nastavi
rasti. Nita nije traginije od ljudi koji su jeftino prodali viziju
vlastitih mogunosti u ivotu. Pokuavaju ivjeti tedljivo i
misle da je to financijski pametno. U stvarnosti, to je financijski
ograniavajue i to se s godinama sve vie vidi na njihovim
licima i na njihovom ivotnom stavu. Veina ljudi provodi ivot
mentalno zatoena u financijskom neznanju. Poinju sliiti
divljim lavovima zarobljenim u malim kavezima u zoolokom
vrtu. eu se naprijed-natrag, pitajui se to se dogodilo sa
ivotom koji su poznavali. Jedno od najvanijih otkria koje
ljudi mogu postii tako da posvete vrijeme planiraju jest
otkrivanje onoga to je financijski mogue u njihovim ivotima,
a to je neprocjenjivo.
"Trajni proces planiranja odrava me mladim. esto me
pitaju zato provodim vrijeme gradei sve vie biznisa,
investirajui i zaraujui sve vie novca. Razlog za to jest to se
osjeam dobro radei to. I dok pritom zaraujem mnogo novca,
inim to zato jer me zaraivanje odrava mladim i ivim.
Neete od velikog slikara traiti da prestane slikati kada postane

105

uspjean; zato bih ja trebao prestati graditi biznise, investirati i


zaraivati? To je ono to ja inim, kao to je za slikare slikanje
ono to im odrava duhove mladima, iako im tijelo stari."
"Dakle, razlog to si od mene traio da odvojim vrijeme za
planiranje na razliitim razinama bio je da otkrijem to je
financijski mogue u mojem ivotu?" upitah ja.
"To je to", ree bogati otac. "Zato treba planirati. to vie
mogunosti otkrije u ovom nevjerojatnom daru zvanom ivot,
to vie ostaje mlad u srcu. Ljudi koji planiraju samo sigurnost
ili koji kau da e im prihodi opasti kad odu u mirovinu,
planiraju ivot u neimatini, ne u obilju. Ako je na tvorac
stvorio ivot neogranienog obilja, zato bi se morali ograniiti
na neimatinu?"
"Moda su ih nauili da tako razmiljaju", rekoh ja.
"I to je tragino", odgovori bogati otac. "Vrlo tragino."
Dok smo bogati otac i ja sjedili tamo, moj um i srce otplovili
su mojem siromanom ocu. Znao sam da pati i pokuava
ponovno zapoeti ivot. Mnogo puta sjeo sam s njim i pokuao
mu pokazati neke stvari o novcu koje sam znao. Meutim,
obino bismo se posvaali. Mislim da se esto dogaa prekid u
komunikaciji kada dvije strane komuniciraju s pozicija dviju
temeljnih vrijednosti: sigurnosti i bogatstva. Koliko god volio
svojeg oca, nismo mogli razgovarati o temama novca, bogatstva
i obilja. Na kraju, odluio sam ga pustiti da ivi svoj ivot i
fokusirati se na vlastiti ivot. Ako bi ikad poelio saznati neto
o novcu, mogao me pitati, to je bilo bolje nego da mu
pokuavam pomoi kad ne trai pomo. Nikada me nije nita
pitao. Umjesto da mu pokuavam pomoi financijski, odluio
sam da ga volim zbog njegovih vrlina i da ne ulazim u ono to
sam smatrao manama. Uostalom, ljubav i potovanje daleko su
vaniji od novca.

106

Kviz mentalnog stava


Gledajui unatrag, moj pravi otac imao je samo plan za
financijsku sigurnost putem sigurnosti posla. Problem je bio u
tome to je njegov plan propao kad se kandidirao za javnu
slubu kao konkurent svojem efu. Nije obnovio svoj plan i
nastavio je planirati samo u odnosu na sigurnost. Na sreu,
njegove potrebe za financijskom sigurnou pokrila je njegova
uiteljska mirovina te socijalno i zdravstveno osiguranje. Da
nije bilo tih s i g u r n o s n i h mrea, bio bi u vrlo loem
financijskom stanju. U stvarnosti, on je planirao ivjeti u svijetu
neimatine, svijetu istog preivljavanja i to je i dobio. S druge
strane, moj bogati otac planirao je svijet financijskog obilja i to
je i postigao.
Oba ivotna stila zahtijevaju planiranje. Naalost, mnogi
ljudi planiraju za svijet neimatine, iako je mogu i paralelni
svijet financijskog obilja. Sve to je potrebno je plan.
Evo pitanja mentalnog stava
Imate li pismeni financijski plan za:
1. Sigurnost? Da
2. Udobnost? Da
3. Bogatstvo? Da

Ne______
Ne______
Ne______

Molim vas da zapamtite lekciju bogatog oca da su sva tri


plana vana. Ali, sigurnost i udobnost jo uvijek dolaze ispred
bogatstva, iako bogatstvo moe biti va prvi izbor. Bit je u tome
to su vam potrebna sva tri plana da biste postali bogati. Da bi
vam bilo udobno, trebate samo dva plana. Da bi bili sigurni,
treba vam samo jedan plan. Sjetite se da su samo tri
Amerikanca od njih stotinu bogati. Veina ne uspijeva napraviti
vie od jednog plana. Mnogi nemaju nikakav financijski plan.

107

Jedanaesto

poglavlje

Lekcija iz investiranja br. 9

Svaki plan ima cijenu


"Kakva je razlika izmeu plana za bogaenje i ostalih dviju
temeljnih vrijednosti?" upitah ja.
Bogati otac okrenuo je svoj uti notes i zapisao slijedee
rijei:
1. Sigurnost,
2. Udobnost,
3. Bogatstvo.
"Misli na razliku izmeu bogatstva, sigurnosti i udobnosti?"
"Upravo to", odgovorih ja.
"Razlika je u cijeni", ree bogati otac. "Postoji ogromna
razlika u cijeni izmeu financijskog plana za obogaivanje i
ostalih dviju pozicija."
"Misli, investiranje u financijski plan za bogaenje je
skuplje?" upitah.
"Pa, veini ljudi ini se da se cijena mjeri u terminima novca.
Ali ako pogleda paljivije, vidjet e da se cijena ne mjeri u
novcu; mjeri se u vremenu. A vrijeme je dragocjenija aktiva od
novca."
109

Namrtio sam se, pokuavajui shvatiti ono to je govorio


bogati otac. "Kako to misli, cijena se mjeri u vremenu? Daj mi
primjer."
"Naravno", ree bogati otac. "Kad bih htio putovati od LA do
New Yorka autobusom, koliko bi kotala autobusna karta?"
"Ne znam. Pretpostavljam, manje od 100 $", odgovorih.
"Nikada nisam kupovao autobusnu kartu od LA do New
Yorka."
"Ni ja", ree bogati otac. "A sada mi reci koliko bi kotala
avionska karta od LA do New Yorka?"
"I opet, ne znam tono. Ali pretpostavljam oko 500$",
odgovorih.
"To je dovoljno blizu", ree bogati otac. "Odgovori mi sada
na pitanje. emu ta razlika u cijeni? U oba sluaja putuje od
LA do New Yorka. Zato bi platio toliko veu cijenu za
avionsku kartu?"
"Oh, shvaam", rekoh, uvidjevi to bogati otac eli rei.
"Plaam vie za avionsku kartu jer tedim vrijeme."
"Razmiljaj o tome kao da kupuje vrijeme, ne da ga tedi.
Onog trenutka kad shvati da je vrijeme dragocjeno i da ima
cijenu, postat e bogatiji."
Sjedio sam u tiini i razmiljao. Zapravo nisam shvaao ono
o emu govori bogati otac, no znao sam da mu je to vano. Htio
sam neto rei, ali nisam znao to. Shvatio sam da je njegova
ideja da je vrijeme dragocjeno, ali nisam razmiljao o tome da
ima svoju cijenu. Ideja o tome kako se vrijeme kupuje, a ne
tedi bila je vana bogatom ocu, ali meni jo uvijek nije bila
vana.
Napokon, osjeajui moj mentalni napor, bogati otac
prekinuo je tiinu govorei: "Kladim se da tvoja obitelj esto
koristi rijei 'tednja' i 'tedjeti'. Kladim se da tvoja majka esto
govori kako ide u kupovinu i pokuava utedjeti novac. A tvoj
tata misli da je vano koliko novca ima na tednji."
"Da, tako je", odgovorih. "to to znai tebi?"
"Pa, oni mogu pokuavati tedjeti, ali troe mnogo vremena.
Vidio sam kako kupci u duanima troe sate pokuavajui

110

utedjeti nekoliko dolara", ree bogati otac. "Oni moda tede


novac, ali troe mnogo vremena."
"Ali zar tednja nije vana?" upitah ja. "Ne moe li se
obogatiti tednjom?"
"Ne kaem da tednja nije vana", nastavi bogati otac. "I da,
moe se obogatiti tednjom. Sve to kaem jest da se cijena
zapravo mjeri u vremenu."
Opet sam se namrtio, pokuavajui shvatiti to govori.
"Gledaj", ree bogati otac. "Moe se obogatiti tednjom i
moe se obogatiti krtou, ali ti treba prokleto mnogo
vremena, kao to moe utedjeti kao od LA do New Yorka
putuje li autobusom. Meutim, tvoja prava cijena mjerit e se
vremenom. Drugim rijeima, treba pet sati zrakoplovom za
500$, ili pet dana autobusom za 100$. Siromani ljudi mjere
novcem, a bogati vremenom. Moe biti da je to razlog to vie
siromanih ljudi putuje autobusom."
"Zato to imaju vie vremena nego novca?" upitah ja. "Zato
putuju autobusom?"
"To je dio toga", ree bogati otac i odmahivanjem glave
pokae da nije zadovoljan smjerom u kojem se kree na
razgovor.
"Zato jer cijene novac vie od vremena?" upitah ja
nagaajui.
"Blie", ree bogati otac. "Primijetio sam da se ljudi vie
veu uz novac to ga manje imaju. Sreo sam mnogo siromanih
ljudi koji su imali mnogo novca."
"Siromani s mnogo novca?" upitah ja.
"Da", ree bogati otac. "Imaju mnogo novca jer ga dre kao
da ima neku arobnu vrijednost. Imaju mnogo novca, ali su
jednako siromani kao da ga nemaju."
"Dakle, siromani ljudi veu se uz novac esto i vie od
bogatih?" upitah ja.
"Ja o novcu razmiljam samo kao o mediju razmjene. U
stvarnosti, novac sam po sebi ima vrlo malu vrijednost. Zato,
im steknem novac, elim ga zamijeniti za neto vrijedno.
Ironija je u tome to mnogi ljudi koji oajniki pokuavaju
zadrati novac troe novac na stvari od vrlo male vrijednosti i

zato su siromani. Govore stvari kao to su 'sigurno kao novac u


banci', a kad potroe svoj teko zaraeni novac, pretvaraju ga u
smee."
"Dakle, oni cijene novac vie no to ga ti cijeni", rekoh ja.
"Da", ree bogati otac. "esto se siromani i srednja klasa
bore da sastave kraj s krajem jer polau preveliku vanost
samom novcu. Zato ga zadravaju, naporno rade za njega,
naporno rade na tome da ive tedljivo, kupuju na rasprodajama
i ine sve to mogu da sauvaju to je vie mogue novca.
Mnogi od tih ljudi pokuava se obogatiti krtou. Ali na kraju
krajeva, moe imati mnogo novca, ali jo e uvijek biti krt."
"Ne razumijem", odgovorih. "Govori o vrijednostima koje
su moji majka i otac pokuali usaditi u nas. Govori o nainu na
koji ja trenutno razmiljam. Ja sam u marincima i oni ne plaaju
mnogo pa mislim da je prirodno da tako razmiljam."
"Shvaam", odgovori bogati otac. "tedljivost ima svoje
mjesto. Ali danas govorimo o planu za bogaenje i o ostala dva
plana."
"A razlika je u cijeni", ponovih ja.
"Da", ree bogati otac. "A veina ljudi misli da se cijena
mjeri u novcu."
"A ti kae da se cijena mjeri u vremenu", dodah ja, polako
shvaajui to je bogati otac htio rei. "Jer vrijeme je vanije od
novca."
Bogati otac klimne i ree: "Mnogi ljudi ele se obogatiti ili
investirati u investicije bogatih, ali veina ne eli investirati
vrijeme. Zato su samo tri Amerikanca od stotinu bogati - a
jedan od te trojice naslijedio je taj novac."
Bogati otac opet je na svom notesu napisao tri temeljne
vrijednosti o kojima smo raspravljali:
1. Sigurnost,
2. Udobnost,
3. Bogatstvo.

112

"Moe investirati kako bi postigao sigurnost i udobnost


koristei automatski sustav ili plan. Zapravo, to je ono to
preporuujem veini ljudi. Jednostavno radi i predaj svoj novac
profesionalnim menaderima ili institucijama i dugorono
investiraj. Ljudi koji investiraju na taj nain vjerojatno e proi
bolje od osobe koja misli da je Tarzan Wall Streeta. Dobar
program odlaganja novca prema planu za veinu ljudi je
najbolji nain investiranja."
"Ali ako elim biti bogat, moram investirati u neto vrjednije
od novca, a to je vrijeme. Je li to ono to mi pokuava rei
ovom lekcijom?"
"elim biti siguran da si shvatio lekciju", ree bogati otac.
"Vidi, veina ljudi eli se obogatiti, ali nisu voljni najprije
investirati vrijeme. Oni djeluju putem divljih planova za brzo
bogaenje i trenutno aktualnih informacija. Ili ele pokrenuti
biznis, pa poure i pokrenu biznis bez temeljnih znanja o tome.
A onda se pitamo zato 95% svih malih poduzea propada u
prvih pet do deset godina."
"Toliko se ure da zarade novac da na kraju izgube i vrijeme
i novac", dodah ja. "ele uiniti stvari po svom, umjesto da
investiraju u uenje."
"Ili prate jednostavni dugoroni plan", ponovi bogati otac.
"Vidi, gotovo svatko u zapadnom svijetu moe postati
milijuna, samo ako se pridrava dugoronog plana. No, mnogi
ljudi ne ele investirati vrijeme; ele se obogatiti odmah."
"Umjesto toga govore stvari kao to su "investiranje je
rizino", ili "potreban je novac da bi se stvorio novac", ili
"nemam vremena da uim investiranje, previe sam zauzet
radom i moram plaati raune", rekoh ja, shvaajui to je
bogati otac htio rei.
Bogati otac klimne. "A te vrlo este ideje ili izgovori razlog
su zbog kojeg tako malo ljudi stjee veliko bogatstvo u svijetu
koji je pun novca. Te ideje ili rijei su razlog to 90%
populacije ima problem nedostatka novca, a ne problem vika
novca. Njihove ideje o novcu i investiranju stvaraju im novane
probleme. Sve to moraju uiniti jest da promijene nekoliko
rijei, nekoliko ideja i njihov financijski svijet promijenit e se

113

kao arobnim tapiem. Ali veina ljudi previe je zauzeta


radom i nemaju vremena. Mnogi govore: "Ne zanima me uenje
o investiranju. To je tema koja me ne zanima." Ali ne shvaaju
da, govorei to, postaju robovi novca, rade za novac, novac im
diktira financijska ogranienja ivota, ive tedljivo i unutar
svojih mogunosti, umjesto da investiraju malo vremena,
slijede plan i postignu da novac radi za njih."
"Dakle, vrijeme je vanije od novca", rekoh ja.
"To je tono za mene", ree bogati otac. "Dakle, ako eli
prijei na razinu investiranja bogatih, morat e investirati
mnogo vie vremena no to bi trebao za ostale dvije razine.
Veina ljudi ne ide dalje od sigurnosti i udobnosti jer nisu
voljni investirati vrijeme. To je osobna odluka koju svi moramo
donijeti. Tako osoba barem ima financijski plan za sigurnost
i/ili udobnost. Nita nije rizinije od osobe koja nema ta dva
plana, a fokusirana je samo na bogaenje. I dok neki uspiju,
veina ne uspijeva. Moe ih vidjeti u kasnijim godinama
ivota, slomljene, istroene, kako govore o poslu koji im je
skoro uspio ili o novcu koji su nekada imali. Na kraju ivota,
nemaju ni vremena, ni novca."
"Pa, mislim da je vrijeme da ponem investirati vie
vremena, naroito zbog toga to elim investirati na razini
bogatih", rekoh ja, zadrhtavi od pomisli na to da postanem
siromaan i slomljen starac, koji u pivo mrmlja sam sebi o
poslovima koji su skoro uspjeli. Ve sam vidio i upoznao takve
investitore. Nije lijepo vidjeti osobu kojoj je ponestalo novca i
vremena.

Kviz mentalnog stava


Investiranje na razini sigurnosti i udobnosti trebalo bi biti to
je mogue vie mehaniko ili pretvoreno u formulu. To
investiranje ne smije biti komplicirano. Sve to trebate uiniti
jest da predate svoj novac profesionalnim - i po mogunosti
uspjenim - menaderima, a sve to oni trebaju uiniti jest da
slijede va plan. Ako ponete dovoljno rano i zvijezde vam se
smiluju, na kraju duge trebali biste pronai up sa zlatom.

114

Investiranje moe - i trebalo bi - biti tako jednostavno, barem


na te dvije temeljne razine.
Meutim, potreban je oprez. U ivotu ne postoji situacija bez
rizika. Postoje stvari koje su manje rizine, a to vrijedi i za
investiranje. Dakle, ako niste sigurni u sudbinu financijskog
svijeta i ne vjerujete ljudima ili pojedinoj grani djelatnosti,
morate mnogo vie istraivati. Vano je vjerovati svojim
osjeajima i instinktima, ali im ne dozvoliti da upravljaju
cijelim vaim ivotom. Ako se ne moete osloboditi
strahovanja, investirajte opreznije, ali uvijek imajte na umu
cijenu: to je investiranje sigurnije, potrebno je vie vremena da
se na njemu zaradi - ako se zaradi. Uvijek postoji cijena ili,
kako kau: "Ne postoji besplatni ruak." Sve ima cijenu, a u
svijetu investiranja, ta se cijena mjeri u novcu i vremenu.
Kada se vai planovi investiranja s ciljem postizanja
financijske sigurnosti i/ili udobnosti pokrenu, bit ete vie u
mogunosti razmisliti o informacijama o nekoj dobroj dionici
koje ste uli od prijatelja. pekuliranje u svijetu financijskih
produkata zabavno je, ali to treba initi odgovorno. Na tritu
postoje mnogi takozvani investitori koji su zapravo ovisnici o
kockanju.
Kada mi ljudi postave pitanje kao to je: "U koje dionice
investira?" moram im rei: "Ja ne biram dionice. Profesionalni
menaderi ine to umjesto mene."
Oni tada esto kau: "Mislio sam da ste profesionalni
investitor."
A ja odgovaram: "Jesam. Ali ne investiram na nain na koji
to ini veina ljudi. Investiram onako kako me nauio bogati
otac."
Ja osobno i aktivno investiram na razini investiranja bogatih.
Vrlo malo ljudi investira ili igra igru investiranja na toj razini.
Preostali dio ove knjige posveen je toj razini investiranja,
emu me nauio moj bogati otac. To nije metoda za svakog,
naroito ako ve niste postavili razine sigurnosti i udobnosti.

115

Evo pitanja mentalnog stava:


1. Jeste li voljni osmisliti plan investiranja koji e pokriti vae
financijske potrebe za sigurnou i/ili udobnou?
Da

Ne_______

2. Jeste li voljni investirati vrijeme kako biste nauili


investirati na razini bogatih, na razini mojeg bogatog oca?
Da Ne_______
Ako niste sigurni u svoj odgovor i elite otkriti koju razinu
posveenosti zahtijeva investiranje bogatog oca u uenje,
preostali dio knjige dat e vam neke uvide u ono to je potrebno
za investiranje na razini bogatih.

116

Dvanaesto

poglavlje

Lekcija iz investiranja br. 10

Zato investiranje nije rizino


Ljudi kau da je investiranje je rizino iz tri osnovna razloga:
1. Nisu osposobljeni za investitora. Ako ste proitali Kvadrant
PROTOKA NOVCA, nastavak knjige Bogati otac, siromani
otac, sjetit ete se da veina ljudi pohaa kolu kako bi se
osposobili za lijevu stranu Kvadranta, umjesto za desnu
stranu.

2. Veini investitora nedostaje kontrola ili su izvan kontrole.


Moj bogati otac koristio je ovaj primjer: "Postoji rizik u
vonji automobila. Ali vonja automobila bez da drite

117

volan zaista je rizina." Zatim bi govorio: "Kad se radi o


investiranju, veina ljudi vozi, a da ne dri volan." Faza
jedan ove knjige govori o preuzimanju kontrole nad samim
sobom prije investiranja. Ako nemate plan, malo discipline i
malo odlunosti, druge kontrole investiranja ne znae
mnogo. Ostatak ove knjige govorit e o deset investitorskih
kontrola bogatog oca.
3. Ljudi kau da je investiranje rizino jer veina ljudi
investira izvana umjesto iznutra. Veina nas intuitivno zna
da za pravi posao morate biti unutra. esto ste uli kako
netko kae: "Imam prijatelja u biznisu." Nema veze koji je to
biznis. To moe biti kupnja auta, ulaznica za utakmicu ili
nove haljine. Svi znamo da se pravi poslovi sklapaju unutra.
Svijet investiranja nije drukiji od toga. Kao to je rekao
Gordon Gacko, negativac iz filma Wall Street kojega glumi
Michael Douglas: "Ako nisi unutra, vani si."
Kasnije emo razmotriti tu vezu izmeu toga da se bude
unutra ili vani. U ovom trenutku zanimljivo je uoiti da ljudi s
lijeve strane Kvadranta obino investiraju izvana. S druge
strane, B i I kvadranti mogu investirati i iznutra, kao i izvana.

Vana napomena
Dok se ova knjiga razvija, mnoge e svete krave novca biti
rtvovane. Unutarnje investiranje je jedna od njih. U stvarnom
svijetu postoji legalno i ilegalno unutarnje investiranje. To je
vana distinkcija. Ono to dolazi u vijesti je ilegalno unutarnje
investiranje. No, u stvarnom svijetu postoji vie legalnog
unutarnjeg investiranja koje ne dospijeva u vijesti, a ja govorim
o takvom unutarnjem investiranju.
Informacija od vozaa taksija je po mnogo toga informacija
iznutra. Pravo pitanje u unutarnjem investiranju jest: "Koliko si
zaista unutra?"

118

Plan bogatog oca


Kad je bogati otac pobrojao tri temeljne financijske
vrijednosti, koje su:
1. Sigurnost,
2. Udobnost i
3. Bogatstvo,
rekao je: "Ima smisla investirati izvana kad investira na
sigurnoj i udobnoj razini. Zato predaje novac profesionalcu za
kojeg se nada da je vie unutra od tebe. Ali ako eli biti bogat,
mora biti vie unutra od profesionalca kojem veina ljudi
povjerava svoj novac."
I to je bio fokus plana bogatog oca za bogaenje. To je
uinio, i zato je postao tako bogat. Da bih slijedio svoj plan,
trebao sam edukaciju i iskustvo s desne strane kvadranta, a ne
lijeve. Da bih to uinio, trebao sam investirati mnogo vie
vremena od prosjenog investitora, a o tome se radi u nastavku
ove knjige. Ova knjiga govori o tome to je potrebno da se
naini prijelaz prema unutarnjem investiranju.

Prije no to odluite
Shvaam da mnogi ljudi ne ele investirati tako mnogo
vremena u temu investiranja samo da bi dospjeli unutra. Ali
prije no to odluite i prije no to saznate malo vie detalja o
planu bogatog oca, htio sam vam pruiti vrlo pojednostavljen
pregled teme investiranja. Nadam se da ete nakon itanja
slijedeih nekoliko poglavlja nauiti nekoliko novih naina za
umanjivanje rizika investiranja kako biste postali uspjeniji
investitor, ak i ako ne elite postati unutarnji investitor. Kao
to sam rekao prije, investiranje je vrlo osobna tema i ja
potpuno potujem tu stvarnost. Znam da mnogo ljudi ne eli
posvetiti vrijeme temi investiranja onako kako smo to uinili
bogati otac i ja.

119

Prije no to prijeem na edukacijski plan bogatog oca kojim


me uio da budem investitor na razini bogatih, slijedeih
nekoliko poglavlja posveeno je tome da itatelj dobije
jednostavan pregled plana investiranja bogatog oca.

Kviz mentalnog stava


Biznis investiranja ima mnogo paralela s biznisom
profesionalnog sporta. Na primjer, pogledajmo profesionalni
nogomet. Super Bowl gleda cijeli svijet. Na terenu su igrai,
navijai, balon koji leti iznad, skupine plesaica, prodavai,
sportski komentatori, dok ostali navijai kod kue gledaju
dogaaj na televiziji.
Danas, za mnoge investitore, svijet investiranja izgleda kao
utakmica profesionalnog nogometa. Imate istu podjelu likova.
Imate TV komentatore koji opisuju borbu poslovnih divova na
terenu. Tamo su i oboavatelji koji kupuju dionice umjesto
karata, navijajui za svoj omiljeni tim. Imate i skupine
plesaica, koje vam govore zato cijene dionica rastu, ili, ako
trite pada, bodre vas pokuavajui vam probuditi nadu da e
cijene uskoro opet porasti. Tu su i kladioniari, koji se zovu
brokeri, koji e vam preko telefona dati podatke o dionicama i
zabiljeiti vae oklade. Umjesto sportskih stranica, itate
financijske stranice. Postoji ak i ekvivalent preprodavaa
karata, ali u financijskom svijetu oni ne preprodaju precijenjene
karte zakanjelim pridolicama; oni prodaju precijenjene papire
s informacijama ljudima koji se ele pribliiti, koji ele ui
unutra. Postoje prodavai hot doga, koji prodaju i pilule za
smirenje, kao i ljudi koji iste smee nakon to dan trgovanja
zavri. Naravno, imamo i gledatelje kod kue.
Ono to veina ljudi ne vidi ni u sportskoj areni, ni u svijetu
investiranja, jest ono to se dogaa iza kulisa. A to je biznis koji
stoji iza obje igre. O, povremeno ete vidjeti vlasnika tima, kao
to moete vidjeti direktora ili predsjednika kompanije, ali ti
ljudi nisu pravi biznis. Kao to je rekao bogati otac: "Biznis iza
biznisa je prava igra. Biznis iza biznisa zarauje novac bez
obzira na to tko pobjeuje ili u kojem smjeru ide trite - gore
ili dolje. To je biznis koji prodaje ulaznice za igru; on ih ne
120

kupuje." To je igra investiranja kojoj me nauio bogati otac i o


emu govori ostatak ove knjige. To je igra investiranja koja
stvara najbogatije ljude na svijetu.
Evo pitanja mentalnog stava:
1. Jeste li spremni preuzeti kontrolu nad sobom?
Da

Ne_____

2. Na temelju onoga to ste do sada saznali odgovorite jeste li


spremni investirati vrijeme kako biste stekli edukaciju i
iskustvo da postanete uspjean unutarnji investitor?
Da

Ne_____

121

Trinaesto poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 11

S koje strane stola elite sjediti?


Zato investiranje nije riskantno?
Moj siromani otac uvijek je govorio: "Naporno radi i tedi
novac."
Moj bogati otac rekao je: "Naporni rad i tednja su vani ako
eli biti siguran i ako eli da ti bude udobno. Ali ako se eli
obogatiti, naporni rad i tednja vjerojatno te nee dovesti tamo.
Pored toga, ljudi koji naporno rade i tede novac esto su isti
oni koji kau da je investiranje rizino.
Bogati je otac iz mnogo razloga opominjao Mikea i mene da
se on nije obogatio od napornog rada i tednje. Znao je da su
naporni rad i tednja dobri za mase, ali ne za nekoga tko eli
postati bogat.
Postoje tri razloga zato je on preporuio traenje drukijeg
plana za bogaenje. Evo razloga za to:
1. Govorio bi: "Ljudi koji naporno rade i tede novac teko se
bogate jer plaaju velike poreze. Drava naplauje takvim
ljudima kad zarauju, kad tede, kad troe i kad umiru. Ako
eli biti bogat, trebat e bi vea financijska sofistikacija od
toga da naporno radi i tedi novac."

123

Bogati otac nastavio je s objanjenjem govorei: "Kada


stavlja 1,000$ na tednju, drava je ve uzela svoj dio poreza.
Moda e ti trebati zarada od 1,300$ ili vie samo da bi utedio
1,000$. Zatim tih 1,000 $ pojede inflacija, pa oni svake godine
vrijede sve manje. Mali iznos koji se dobiva putem kamata
takoer pojede inflacija i porezi. Recimo da ti banka plaa
kamate od 5%, da je inflacija 4% a porezi 30% od kamata - tvoj
neto rezultat je gubitak novca. Zato je bogati otac smatrao da su
naporan rad i tednja tei put do bogaenja.
2. Drugi razlog bio je: "Ljudi koji naporno rade i tede esto
misle da je investiranje rizino. Ljudi koji misle da su stvari
rizine, esto izbjegavaju nauiti neto novo."
3. Trei razlog bio je: "Ljudi koji vjeruju u naporni rad,
tednju i da je investiranje rizino, rijetko vide drugu stranu
novia."
Ovo poglavlje pokriva neke od razloga zato investiranje ne
mora nuno biti rizino.
Bogati otac imao je nain da vrlo sloene teme pojednostavi,
tako da gotovo svatko moe shvatiti osnove onoga o emu
govori. U knjizi Bogati otac, siromani otac, prikazao sam
dijagrame izvjea o prihodima i bilancu koju je on
upotrebljavao da me podui osnovama raunovodstva i
financijske pismenosti. U Kvadrantu PROTOKA NOVCA,
prikazao sam njegov dijagram koji objanjava temeljne
emocionalne i edukacione razlike meu ljudima u etiri
kvadranta. Kako bih shvatio investiranje, prvo sam morao
razumjeti lekcije koje su prikazane u te dvije knjige.
Kad sam bio u dobi izmeu 12 i 15 godina, bogati otac bi me
povremeno posjeo pokraj sebe dok bi on intervjuirao ljude koji
su traili posao. U 4.30 poslijepodne, kad je provodio sve
intervjue, sjedio bih iza velikog smeeg drvenog stola u fotelji
pokraj svojeg bogatog oca. Preko puta mene bila je jedna
drvena stolica za osobu koja je dolazila na intervju. Njegova
tajnica putala je u prostoriju potencijalne zaposlenike jednog
po jednog, i svakom od njih rekla da sjedne na stolicu.
Vidio sam odrasle osobe koje su traile posao za plau od 1$
na sat, uz minimalne beneficije. Iako sam bio mladi tinejder,
124

znao sam da je teko podizati obitelj, a jo tee obogatiti se s 8


$ na dan. Takoer sam vidio ljude s fakultetskim diplomama,
ak i nekoliko doktora znanosti, koji su molili bogatog oca za
menaderske ili tehnike poslove s plaom manjom od 500S
mjeseno.
Bogati otac nikada mi nije govorio nita prije, za vrijeme niti
nakon tih intervjua. Napokon, kad sam imao 15 godina i kad mi
je dosadilo da sjedim za stolom, upitao sam ga: "Zato eli da
sjedim tamo i gledam ljude kako mole za posao? Ne uim nita,
a to postaje dosadno. Osim toga, bolno je gledati odrasle osobe
kojima tako oajniki treba posao i novac. Neki od tih ljudi
zaista su oajni. Ne mogu si priutiti da daju otkaz na
poslovima koje imaju ako im ne da drugi posao. Sumnjam da
bi neki od njih mogli preivjeti i tri mjeseca bez plae. A neki
od njih stariji su od tebe i oito nemaju novca. to im se
dogodilo? Zato eli da to gledam? Boli me svaki put kad
sjedim ovdje pokraj tebe. Nije mi problem to to mole za posao,
ali oajnika elja za novcem koju vidim u njihovim oima
stvarno mi smeta."
Bogati otac za trenutak je mirno sjedio za stolom i prebirao
po mislima. "ekao sam da mi postavi to pitanje", rekao je.
"To boli i mene, i zato sam htio da to vidi prije no to
odraste." Bogati otac uzeo je svoj notes i nacrtao Kvadrant
PROTOKA NOVCA.
"Upravo kree u srednju kolu. Uskoro e morati donijeti
neke vrlo vane odluke o tome to e biti kad odraste, ako ih
ve nisi donio. Znam da te otac potie da ide na koled kako bi
pronaao dobro plaen posao. Ako poslua njegov savjet, ii
e u ovom smjeru." Bogati otac nacrtao je strelicu prema E i S
strani kvadranta.
KOLA

Siromani

125

"Ako poslua mene, uit e kako bi mogao doi na ovu


stranu Kvadranta." Zatim je nacrtao strelicu prema B i I strani
Kvadranta.

"Pokazao si mi to i rekao mi to mnogo puta", odgovorio sam


tiho. "Zato se vraa na to?"
"Zato to e, poslua li svojeg oca, uskoro i ti zavriti na
ovoj stolici s druge strane stola. Ako poslua mene, sjedit e u
stolici s moje strane stola. To je odluka koju mora donijeti,
svjesno ili nesvjesno, dok ulazi u srednju kolu. Posjeo sam te
pokraj sebe jer sam htio da vidi kako postoji razlika u
gleditima. Ne kaem da je jedna strana stola bolja od druge
strane. Svaka strana ima svoje prednosti i nedostatke. Samo
sam htio da sada pone razmiljati o tome s koje strane eli
sjediti, jer ono to e uiti od danas pa nadalje odredit e s koje
e strane stola zavriti.

Blagi podsjetnik 10 godina kasnije


Godine 1973., bogati otac podsjetio me na tu diskusiju koju
smo vodili kad sam imao 15 godina. "Sjea li se kako sam te
pitao s koje strane stola eli sjediti?" upita on.
Klimnuh glavom i rekoh: "Tko je tada mogao i pretpostaviti
da e moj otac, zagovornik sigurnog posla i trajnog zaposlenja,
opet sjediti s one strane stola u dobi od 50 godina? Kad je imao
40, sve mu je ilo u prilog, ali 10 godina kasnije sve je propalo."
"Pa, tvoj je otac vrlo hrabar ovjek. Naalost, nije planirao da
mu se to dogodi i sada je dospio u profesionalnu, kao i
financijsku nevolju. Moglo bi biti i gore ako brzo ne napravi
neke promjene. Ako nastavi sa svojim starim vjerovanjima o

126

poslovima i sigurnosti, bojim se da e prokockati posljednje


godine ivota. Sada mu ne mogu pomoi, ali mogu pomoi
tebi", ree bogati otac.
"Dakle, kae da izaberem s koje strane stola elim sjediti?"
odgovorih ja. "Misli da izaberem posao pilota ili pronaem
neki svoj put?"
"Ne nuno", ree bogati otac. "Sve to elim uiniti u ovoj
lekciji jest da ti neto naglasim."
"to je to?" upitah ja.
Bogati otac opet nacrta Kvadrant PROTOKA NOVCA

Zatim ree: "Previe mladih ljudi fokusira se samo na jednu


stranu Kvadranta. Veinu ljudi pitaju u djetinjstvu to ele biti
kad odrastu." Ako primjeuje, veina ljudi odgovara neto
poput: 'vatrogasac', ili 'balerina', ili 'lijenik', ili 'uitelj'.
"Dakle, veina djece bira E i S stranu Kvadranta", dodah ja.
"Da", ree bogati otac. "A kvadrant I, investitorski kvadrant,
dolazi na kraju, ako se uope i pojavi. U mnogim obiteljima,
jedina pomisao koja je vezana uz I kvadrant jest kad roditelji
kau: "Pazi da posao koji dobiva ima dobre beneficije i
mirovinski plan." Drugim rijeima, ideja je da se dopusti
kompaniji da bude odgovorna za tvoje dugorone investicijske
potrebe. To se ve sada ubrzano mijenja."
"Zato to govori?" upitah ja. "Zato kae da se mijenja?"
"Ulazimo u razdoblje globalne ekonomije", ree bogati otac.
"Da bi se kompanije mogle natjecati na svjetskom tritu,
moraju sputati cijene. A jedan od najveih trokova je
kompenzacija zaposlenika i mirovinski fondovi zaposlenika.

127

Pazi to ti kaem, za nekoliko godina poduzea e prebaciti


odgovornost investiranja za mirovinu na zaposlenike."
"Misli, ljudi e morati sami sebi zaraditi mirovinu, umjesto
da se oslanjaju na dravu ili svojeg poslodavca?" upitah ja.
"Da. Problem e biti najtei siromanima, i za njih sam
zabrinut", ree bogati otac. "Zato sam te podsjetio na to kako si
sjedio preko puta ljudi iji je jedini izvor financija posao. Do
vremena kada ti bude mojih godina, ljudi bez medicinskog i
financijskog osiguranja bit e veliki problem. A tvoja
generacija, generacija populacijske eksplozije, vjerojatno e
morati rjeavati taj problem. Taj e problem biti najozbiljniji
negdje oko 2010. godine."
"to bih trebao uiniti?" upitah ja.
"Neka ti I kvadrant bude najvaniji. Izaberi da bude
investitor kad odraste. eljet e da tvoj novac radi za tebe,
tako da ti ne mora raditi ako ne eli, ili ne moe. Ne eli biti
poput svojeg oca s 50 godina - poinjati sve iznova,
pokuavajui shvatiti u kojem kvadrantu moe zaraditi najvie
novca i shvaajui da si zarobljen u E kvadrantu", ree bogati
otac.
"Morat e nauiti kako djelovati iz svih kvadranata.
Sposobnost sjedenja s obje strane stola omoguuje ti da vidi
obje strane novia", zakljui bogati otac, podsjetivi me na
svoju priu o noviu s dvije strane.

Najvaniji

kvadrant

Bogati otac objasnio mi je kako jedna od razlika izmeu


bogatih i siromanih dolazi iz onoga emu roditelji kod kue
poduavaju djecu. Rekao je: "Mike je ve imao preko 200,000$
investicija u vrijednosnim papirima do svoje 15 godine. Ti nisi
imao nita. Sve to si imao bila je ideja da ide u kolu kako bi
dobio posao s beneficijama. Tvoj je otac mislio da je to vano."
Bogati otac podsjetio me na to da je njegov sin Mike znao
kako postati investitor prije no to je napustio srednju kolu.
"Nikada nisam na njega utjecao pri izboru karijere", ree bogati
otac. "Htio sam da slijedi svoje interese, ak i ako bi to znailo

128

da nee preuzeti moj biznis. Ali bez obzira na to to on odluio


da eli postati: policajac, politiar ili pjesnik, htio sam da prije
svega bude investitor. Postat e mnogo bogatiji ako naui biti
investitor, bez obzira na to to radi kako bi uz put zaradio
novac."
Godinama kasnije, sreo sam mnogo ljudi koji su doli iz
imunih obitelji i mnogi su govorili istu stvar. Mnogi od mojih
bogatih prijatelja rekli su kako su njihove obitelji investirale za
njih u vrijednosne papire dok su bili vrlo mladi, a zatim ih
poduavali kako postati investitor - prije no to odlue u koju
vrstu profesije ele ui.

Kviz mentalnog stava


U Industrijskom dobu, pravila zapoljavanja bila su takva da
vas je vaa kompanija zapoljavala za cijeli ivot i brinula o
vaim potrebama investiranja kad bi vai radni dani bili gotovi.
1980-tih, prosjeno trajanje mirovine prije smrti bilo je jedna
godina za mukarce, a dvije za ene. Drugim rijeima, sve to
ste morali uiniti bilo je da se fokusirate na kvadrant E, a va
poslodavac brinuo je o kvadrantu I. Ta poruka bila je vrlo
utjena, naroito za generaciju mojih roditelja, koja je
proivjela strani svjetski rat i veliku ekonomsku krizu. Ti su
dogaaji ostavili ogroman utjecaj na njihov mentalni stav i
financijske prioritete. Mnogi jo uvijek ive s tim financijskim
stavom i esto tome poduavaju svoju djecu. Mnogi ljudi i dalje
vjeruju da je njihova kua aktiva i najvanija investicija. Ta
ideja spada u nain razmiljanja Industrijskog doba. U
Industrijskom dobu, to je bilo sve to osoba treba znati o
upravljanju novcem, jer kompanije, sindikati i drava brinuli su
o svemu ostalom.
Pravila su se promijenila. U dananjem Informatikom dobu,
veini nas potrebna je vea financijska sofistikacija. Moramo
znati razliku izmeu aktive i obveze. ivimo mnogo due i
trebamo veu financijsku stabilnost za nau mirovinu. Ako vam
je kua najvea investicija, vjerojatno ste u financijskoj nevolji.
Trebali biste imati mnogo vea investiranja od kue.

129

Dobra vijest je d a j e kvadrant I odlian prioritetni kvadrant za uenje odgovornosti - jer sloboda dolazi iz tog kvadranta.
Evo pitanja mentalnog stava:
1. Koji biste kvadrant postavili na prvo mjesto? (koji vam je
najvaniji?)
E
S
B
I_______
2. S koje strane stola elite sjediti?
Postavio sam drugo pitanje i ostavio ga bez odgovora zbog
ovog f e n o m e n a : moda ste primijetili da, kada velika
kompanija najavi otputanje tisua zaposlenika, cijena njezinih
dionica skae. To je efekt 'dviju strana stola'. Kad se osoba
premjesti na drugu stranu, mijenja se i njezino gledanje na
svijet. Kad osoba promijeni kvadrante, pa makar samo
mentalno i emocionalno, mijenja se i njezina lojalnost.
Vjerujem da se ta promjena dogaa zbog promjene doba,
promjene iz naina razmiljanja Industrijskog doba u nain
razmiljanja Informatikog doba i zbog toga e se biznisi i
voditelji biznisa susresti u budunosti s nekim od najveih
izazova. Kako kau: "Pravila su se tek poela mijenjati."

130

etrnaesto poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 12

Osnovna pravila investiranja


Jednog dana osjeao sam se frustrirano zbog svojeg
financijskog napredovanja u ivotu. Imao sam etiri mjeseca do
izlaska iz vojske i ulaska u civilni ivot. Prestao sam s
pokuajima da se zaposlim u zrakoplovnoj tvrtki. U lipnju
1974. odluio sam da u ui u poslovni svijet i pokuati uspjeti
u kvadrantu B. To nije bila teka odluka, budui da me bogati
otac pristao voditi, ali u meni je rastao pritisak za financijskim
uspjehom. Osjeao sam da sam financijski zaostao, naroito kad
sam se usporedio s Mikeom.
Tijekom jednog od naih sastanaka, podijelio sam svoje misli
i frustracije s bogatim ocem. Rekao sam: "Imam dva plana.
Jedan plan je osiguranje osnovne financijske sigurnosti, a drugi
je agresivniji plan investiranja, kako bi mi bilo udobno u
financijskom smislu. Ali brzinom kojom se ti planovi ostvaruju,
ako se ostvare, nikada neu biti bogat kao ti i Mike."
Bogati otac nasmijeio se kad je to uo. Nasmijeen, rekao je:
"Investiranje nije utrka. Ne natjee se ni s kim. Ljudi koji se
natjeu obino imaju velike uspone i padove u financijskom
ivotu. Ti nisi ovdje kako bi prvi stigao na cilj. Sve to treba
uiniti kako bi zaradio vie novca je da se fokusira na to da

131

postane bolji investitor. Ako se fokusira na unapreivanje


iskustva i edukacije kao investitor, stei e ogromno
bogatstvo. Ako se samo eli brzo obogatiti ili imati vie novca
od Mikea, velika je mogunost da bude veliki gubitnik. U redu
je pomalo se usporeivati i natjecati, ali pravi cilj ovog procesa
je da ti postane bolji i obrazovaniji investitor. Sve osim toga je
glupo i rizino."
Sjedio sam tamo i klimao glavom, osjeajui se malo bolje.
Znao sam da u se fokusirati na to da vie uim, umjesto da
pokuavam vie zaraditi i time riskiram. To je za mene imalo
smisla, inilo se manje rizino i zahtijevalo je manje novca, a
novca tada nisam mnogo imao.
Bogati otac objasnio mi je zato je uio Mikea da zapone u I
kvadrantu, umjesto u B ili E kvadrantu. Rekao je: "Budui da je
cilj bogatih postii da novac radi za tebe kako ti ne bi morao
raditi, zato ne zapoeti tamo gdje eli zavriti." Objasnio je
zato je poticao Mikea i mene da igramo golf kad smo imali 10
godina. Rekao je: "Golf je igra koju moe igrati cijeli ivot.
Nogomet moe igrati samo nekoliko godina. Zato ne zapoeti
s igrom s kojom e i zavriti?"
Naravno da ga nisam sluao. Mike je nastavio igrati golf, a ja
sam se bavio bejzbolom, nogometom i ragbijem. Nisam bio
dobar u tome, ali volio sam igre i drago mi je to sam ih igrao.
Petnaest godina nakon to je poeo igrati golf i investirati,
Mike je bio odlian igra golfa, imao je velike investicije u
vrijednosnicama, a u iskustvu investiranja bio je godinama
ispred mene. U dobi od 25 godina, ja sam tek poinjao uiti
osnove golfa i investiranja.
Istiem to jer bez obzira na to koliko ste mladi ili stari,
uenje osnova bilo ega, naroito igre, vrlo je vano. Veina
ljudi uzima lekcije iz golfa prije no to ga ponu igrati, ali
naalost, veina ljudi ne naui osnovna pravila investiranja prije
no to uloe svoj teko zaraeni novac.

Osnove

investiranja

"Sada, kad si napravio svoja dva plana - plan sigurnosti i


plan udobnosti - objasnit u ti osnove investiranja", ree bogati
132

otac. Objasnio je da previe ljudi zapoinje s investiranjem prije


no to postave prva dva plana, a to je po njemu rizino. Rekao
je: "Nakon to ima ta dva plana, moe eksperimentirati i uiti
egzotinije tehnike za koritenje razliitih vozila investiranja.
Zato sam ekao da napravi ta dva automatska ili mehanika
investicijska plana prije nego to emo nastaviti s lekcijama."

Osnovno pravilo broj jedan


"Osnovno pravilo broj jedan u investiranju" ree bogati otac,
"jest da uvijek zna za kakvu vrstu prihoda radi."
Godinama je bogati otac govorio meni i Mikeu da postoje tri
razliite vrste prihoda:
1. Zaraeni prihod: prihod koji dolazi od zaposlenja ili
nekakvog drugog oblika posla. U svojem najeem obliku,
to je prihod s platne liste. To je ujedno i prihod na koji se
plaaju najvei porezi, pa je s njim i najtee graditi
bogatstvo. Kada kaete djetetu: "Nai dobar posao",
savjetujete mu da radi za zaraeni prihod.
2. Prihod od vrijednosnih papira: prihod koji dolazi od
vrijednosnica kao to su dionice, obveznice, uzajamni
fondovi itd. Prihod od vrijednosnih papira je daleko
najpopularniji oblik prihoda od investiranja, jednostavno
zato to je s vrijednosnicama lake poslovati u odnosu na
druge oblike investiranja.
3. Pasivni prihod: prihod koji dolazi od nekretnina. To moe
biti i prihod od prava na patente ili ugovora o licenci. No, u
80% sluajeva, pasivni prihodi dolaze od nekretnina. Postoje
mnoge porezne prednosti za nekretnine.
Jedna od stalnih bitaka izmeu moja dva oca bilo je ono to
bi roditelj trebao govoriti djetetu. Moj siromani otac uvijek mi
je govorio: "Ui u koli kako bi dobio dobre ocjene. Kad
dobije dobre ocjene, moi e pronai i dobar posao. Tako e
postati vrijedan radnik." Dok smo Mike i ja bili u srednjoj koli,

133

bogati otac smijao se toj ideji. Govorio bi: "Tvoj otac je


vrijedan radnik, ali nikada se nee obogatiti ako nastavi
razmiljati na taj nain. Ako vas dvojica posluate mene, radit
ete za prihod od vrijednosnica i pasivni prihod, i obogatiti se."
Tada jo nisam u potpunosti razumio to oni govore i u emu
je razlika njihovih filozofija. U dobi od 25 godina, poeo sam
malo bolje shvaati. Moj je otac u dobi od 52 godine poinjao
iznova, fokusiran samo na zaraeni prihod. Cijeli ivot smatrao
je da je to ispravno. Moj je bogati otac bio bogati i uivao u
ivotu jednostavno zato to je imao sve tri vrste prihoda. Sada
sam znao za koju vrstu prihoda u se potruditi, a to nije bio
zaraeni prihod.

Osnovno pravilo broj dva


"Osnovno pravilo broj dva u investiranju," ree bogati otac,
"jest pretvaranje zaraenog prihoda u prihod od vrijednosnica
ili pasivno prihod na to je mogue uinkovitiji nain." Bogati
je otac tada nacrtao svoj dijagram:

ZARAENI

PASIVNI

VRIJEDNOSNICE

"I to je ukratko ono to bi investitor trebao raditi", zakljuio


je bogati otac sa smijekom. "To je najjednostavnije to moe
biti."
"Ali kako da ja to uinim?" upitao sam ga. "Kako da doem
do novca ako ga ve sad nemam? to se dogaa ako izgubim
novac?" propitivao sam ga.
"Kako, kako, kako? Zvui kao indijanski poglavica iz starog
filma." (Aluzija na slinost zvuka rijei "how" s indijanskim
pozdravom "howgh" - prim.prev.)

134

"Ali to su prava pitanja", zacvilio sam.


"Znam da su to prava pitanja. Ali za sada, samo elim da
shvati osnove. Kasnije emo objasniti kako. U redu? Pazi na
negativne misli. Gledaj, rizik je uvijek dio investiranja, kao to
je i dio ivota. Ljudi koji su previe negativni i izbjegavaju rizik
spreavaju sami sebe za veinu prilika zbog negativnosti i
straha od rizika. Shvaa?"
Klimnuh. "Shvaam. Poni s osnovama."

Osnovno pravilo broj tri


"Osnovno pravilo broj tri u investiranju", ree bogati otac,
klimnuvi na moju posljednju izjavu, "jest da osigura svoj
zaraeni prihod tako to e kupiti osiguranje za koje se nada
da e pretvoriti tvoj zaraeni prihod u pasivni prihod ili prihod
od vrijednosnica."
"Sigurnost u osiguranju?" upitah. "Zbunjen sam. to se
dogodilo s aktivama i obvezama?"
"Dobro pitanje", ree bogati otac. "Sada proirujem tvoj
vokabular. Vrijeme je da se pomakne s jednsotavnog shvaanja
sredstava i obveza - shvaanja koje veina ljudi nikada ne
postigne, mogao bih dodati. Ali bit je u tome da sva osiguranja
nisu nuno i aktive, kao to to mnogi ljudi misle."
"Misli, dionica ili neka nekretnina su osiguranja, ali ne
moraju biti aktive?" upitah ja.
"Tono. Meutim, mnogi prosjeni investitori ne mogu
razlikovati osiguranje i aktivu. Mnogi ljudi, ukljuujui mnoge
profesionalce, ne znaju razliku. Mnogi ljudi nazivaju osiguranje
aktivom."
"Pa u emu je razlika?" upitah.
"Osiguranje je neto za to se nada da e sauvati tvoj
novac. Openito, ta su osiguranja vrsto vezana dravnim
zakonima. Zato se organizacija koja pazi na najvei dio svijeta
investiranja zove Komisija za osiguranje i razmjenu, ili KOR.
Moe primijetiti da se ne zove Komisija za aktive i razmjenu."
"Dakle, drava zna da osiguranja nisu nuno i aktive",
ustvrdih ja.

135

Bogati otac klimne i ree: "Niti se zove Komisija za


osiguranje i jamstvo. Drava zna da je najvie to moe uiniti
to da uvede stroga pravila i odrava red tako to ih provodi. Ne
jami da e svatko tko kupi osiguranje zaraditi. Zato se
osiguranja ne zovu aktive. Ako se sjeti osnovne definicije,
aktiva stavlja novac u tvoj dep ili polje prihoda; obveza ti
uzima novac iz depa i to se pokazuje u polju rashoda. To je
pitanje osnovne financijske pismenosti."
Klimnuh glavom. "Dakle, investitor mora znati koja
osiguranja su aktive, a koja obveze", rekoh ja, polako
shvaajui smjer u kojem je iao bogati otac.
"Tono", ree bogati otac, posegnuvi za svojim notesom.
Nacrtao je ovaj dijagram:

SIGURNOST

"Zbrka za veinu investitora poinje kad im netko kae da su


osiguranja aktive. Prosjeni investitori nervozni su kad se radi o
investiranju jer znaju da nee zaraditi novac samo zato to
kupuju osiguranje. Problem u kupnji osiguranja je u tome to
investitor moe izgubiti novac", ree bogati otac.
"Dakle, ako osiguranje zarauje novac, kao to pokazuje tvoj
dijagram, on donosi novac u polje prihoda na financijskom
izvjeu, i u tom je sluaju osiguranje aktiva. Ali ako izgubi
novac i to bude zabiljeeno u polju rashoda financijskog
izvjea, to osiguranje je obveza. Zapravo, isto osiguranje moe
se pretvoriti iz aktive u obvezu. Na primjer, kupio sam stotinu

136

dionica u ABC kompaniji u prosincu i za njih sam platio 20 $


po dionici. U sijenju sam prodao deset dionica za 30 $ po
dionici. Tih deset dionica bile su aktive, jer su mi donijele
prihod. Ali, u oujku sam prodao jo deset dionica za samo 10 $
po dionici i tako je ista dionica postala obveza, jer je stvorila
gubitak (rashod)."
Bogati otac proistio je grlo prije no to je progovorio. "Ja na
to gledam ovako: postoje instrumenti koji se zovu osiguranja, i
u njih investiram. O meni ovisi da kao investitor odredim je li
neko osiguranje aktiva ili obveza."
"I tu postoji rizik", rekoh ja. "Ako investitor ne zna razliku
izmeu aktive i obveze, investiranje postaje rizino."

Osnovno pravilo broj etiri


"A zato govorim da je osnovno pravilo broj etiri u
investiranju to da je zapravo investitor aktiva ili obveza", ree
bogati otac.
"to?" upitah ja. "Investitor je aktiva ili obveza, ne
investicija ili osiguranje?"
Bogati otac klimne glavom. "esto uje kako ljudi govore
da je investiranje rizino. Investitor je taj koji je rizian. Vidio
sam mnoge takozvane investitore kako gube novac kad ga svi
drugi zarauju. Prodavao sam tvrtke mnogim takozvanim
biznismenima i gledao kako ubrzo propadaju. Vidio sam ljude
koji kupuju savreno dobru nekretninu, koja zarauje mnogo
novca i za nekoliko godina, ta nekretnina donosi gubitke i
raspada se. I tada ujem kako ljudi kau da je investiranje
rizino. Investitor je taj koji je rizian, a ne investiranje.
Zapravo, dobar investitor voli slijediti rizinog investitora, jer
tu e nai prave investicijske poteze."
"I zato voli sluati investitore koji nariu nad svojim
gubicima od investicija", rekoh ja. "eli otkriti to su uinili
krivo i vidjeti moe li ti proi bolje."
"Tono", ree bogati otac. "Ja uvijek traim kapetana
Titanica".

137

"I zato ne voli sluati prie o tome kako su ljudi mnogo


zaradili na tritu dionica ili nekretnina. Mrzi kad ti netko
pria kako je kupio dionicu po 5 $ i prodao je po 25 $."
"Dobro si to uoio", ree bogati otac. "Sluanje pria o brzoj
zaradi i instant bogatstvu je igra za budale. Takve prie privlae
samo gubitnike. Ako je dionica dobro poznata ili je zaradila
mnogo novca, zabava je ve gotova ili e ubrzo zavriti. Vie
volim sluati jadikovke, jer tamo u nai dobre poslove. Kao
osoba koja djeluje na B i I strani kvadranta, elim pronai
osiguranja koja su obveze i pretvoriti ih u aktive, ili ekati dok
ih netko drugi ne pretvori u aktive."
"Dakle, ti si kontrainvestitor," rekoh ja, "pri emu ovo
'kontra' znai 'onaj koji ide protiv opeg raspoloenja na
tritu'."
"To je laika ideja kontrainvestitora. Veina ljudi misli da je
kontrainvestitor antisocijalan i ne slae se s masama. Ali to nije
tono. Kao netko tko djeluje na B i I strani kvadranta, volim
razmiljati o sebi kao o popravljau. Volim pronai olupinu i
vidjeti moe li se ona popraviti. Ako se moe popraviti, to bi
bila dobra investicija jedino ako je i drugi investitori ele
popraviti. Ako se ne moe popraviti ili je nitko drugi nee htjeti
nakon to bude popravljena, ni ja je ne elim. Pravi investitor
uvijek mora voljeti isto to i masa, i zato ne bih rekao da sam
uvijek kontra. Neu kupiti neto samo zato to nitko drugi to ne
eli."
"Je li tu negdje i osnovno pravilo broj pet u investiranju?"
upitah ja.

Osnovno pravilo broj pet


"Da, jest", ree bogati otac. "Osnovno pravilo broj pet za
investitore jest da je pravi investitor spreman na sve to se moe
dogoditi. Neinvestitor pokuava predvidjeti to e se i kada
dogoditi."
"to to znai?" upitah ja.
"Sigurno si uo kako netko govori: 'Mogao sam kupiti tu
zemlju prije dvadeset godina za 500 $ po ari. A pogledaj je

138

sada. Netko je ovdje sagradio trgovaki centar i ta ista zemlja


vrijedi 500,000 $ po ari.'"
"Da. Tu sam priu uo mnogo puta."
"Svi smo je uli", ree bogati otac. "Pa, to je sluaj nekoga
tko nije bio spreman. Veina investicija na kojima e se
obogatiti raspoloivo je samo kratko vremensko razdoblje nekoliko trenutaka u svijetu trgovine ili nekoliko godina u
sluaju nekretnina. Ali bez obzira na to koliko je dugo prozor
mogunosti otvoren, ako nisi spreman s dodatnom edukacijom,
iskustvom i vikom novca, dobra prilika e proi."
"Kako se ovjek moe pripremiti?"
"Mora se fokusirati i imati na umu ono to ostali ve trae.
Ako eli kupiti dionicu, poi na seminar o tome kako uoiti
dobre prilike kod dionica. Isto vrijedi i za nekretnine. Sve
poinje tako da uvjeba mozak za ono to treba traiti i da
bude spreman za trenutak kad ti se prui prilika za investiranje.
To podsjea na nogomet. Igra i igra, i odjednom se pojavi
prilika za pobjedonosni udarac na gol. Ili e biti spreman, ili
nee. Ali ak i ako promai udarac u nogometu ili
investiranju, uvijek postoji jo jedan udarac ili investicijska
'prilika ivota' ba iza ugla. Dobra vijest je to to svaki dan ima
sve vie i vie mogunosti, ali prvo mora izabrati igru i nauiti
je igrati."
"Dakle, zato se cereka svaki put kad se netko ali kako je
propustio dobar posao ili ti pria da mora ui u ovaj ili onaj
posao?"
"Tono. Postoji mnogo ljudi koji dolaze iz mentalnog sklopa
da na svijetu postoji neimatina, a ne obilje. Oni esto plau
zbog proputenih poslova i dre se nekog posla predugo,
mislei da je jedini, ili pak kupuju mislei da je ono to trae
jedini posao. Ako si dobar na B ili I strani kvadranta, imat e
vie vremena i moi pogledati vie poslova, a samopouzdanje
e ti biti visoko jer zna da moe sklopiti lo posao koji bi
veina ljudi odbila i pretvoriti ga u dobar posao. To mislim kad
govorim o ulaganju vremena u to da bude spreman. Ako si
spreman, svaki dan svojeg ivota nai e se pred poslom
ivota."

139

"I tako si ti pronaao onaj veliki komad zemljita - hodajui


ulicom", prokomentirao sam, prisjeajui se kako je bogati otac
pronaao jedno od svojih najboljih zemljita. "Vidio si tablu 'Na
prodaju' koja je bila sruena i pregaena, tako da nitko nije znao
da je zemljite na prodaju. Nazvao si vlasnika i ponudio mu
nisku, ali potenu cijenu pod svojim uvjetima i on ju je
prihvatio. Prihvatio je tvoju ponudu jer mu nitko nije nita
nudio preko dvije godine. Na to misli, zar ne?"
"Da, na to mislim, a taj komad zemljita bio je jedan od
najboljih poslova. To mislim kad kaem da treba biti spreman.
Znao sam koliko to zemljite vrijedi i znao sam to e se u toj
etvrti dogoditi za nekoliko mjeseci, pa sam spojio vrlo niski
rizik i vrlo nisku cijenu. Volio bih danas u toj etvrti pronai jo
deset gradilita."
"A to misli pod onim 'Ne predviaj"', upitah ja.
"Sigurno si uo kako netko govori: 'to ako se trite srui?
to e se dogoditi s mojom investicijom? Zato neu nita kupiti.
ekat u da vidim to e se dogoditi.'"
"Mnogo puta", rekoh ja.
"uo sam mnoge ljude kako odustaju od dobre prilike za
investiranje kad se ova pojavi pred njima, jer njihovi temeljni
strahovi poinju predviati udes koji e se dogoditi. alju
negativne vibracije i nikada ne investiraju ili prodaju kad ne bi
trebali, ili kupuju ono to ne bi trebali na osnovi svojih
optimistinih ili pesimistinih predvianja."
"A to bi se rijeilo da su malo obrazovani, da imaju malo
iskustva i da su spremni", rekoh ja.
"Tono", odvrati bogati otac. "Osim toga, jedna od temeljnih
stvari kod dobrih investitora jest to to su spremni zaraditi bilo
da trite raste ili se rui. U stvari, najbolji investitori zarauju
vie na tritu koje pada samo zato jer trite pada bre no to
se die. Kao to kau, bik se penje uz stepenice, a medvjed
skae kroz prozor. Ako nisi spreman za oba smjera, ti si kao
investitor previe rizian... Ti, a ne investicija."
"To znai da mnogi ljudi predvianjima spreavaju sebe da
postanu bogati investitori."

140

Bogati otac klimne glavom. "uo sam tako mnogo ljudi kako
govore: 'Ne kupujem nekretnine jer ne elim u pono dobivati
pozive da treba popravljati nunike.' Pa, to ne elim ni ja. Zato
imam upravitelje imanja. Ali volim prednosti u poreznom
sustavu koji nudi protok novca kod nekretnina, za razliku od
dionica."
"Dakle, ljudi sami sebe spreavaju vlastitim predvianjima,
umjesto da budu spremni", ponovih ja, poinjui shvaati zato
je tako vano biti spreman. "Kako mogu nauiti biti spreman?"
"Poduit u te nekim osnovnim tehnikama trgovanja koje bi
svi profesionalni investitori trebali znati, tehnikama kao to su
kraenja, specifine opcije i vremenski ograniene opcije,
dvostruke opcije i sl. Ali to e doi kasnije. Za sada dosta o
prednostima pripreme nad predvianjima."
"Ali imam jo jedno pitanje o spremnosti."
"Koje?" upita bogati otac.
"to ako pronaem posao, a nemam novca?" upitah ja.

Osnovno pravilo broj est


"To je osnovno pravilo broj est u investiranju", ree bogati
otac. "Ako si spreman, to znai da ima iskustvo i obrazovanje,
i pronae dobar posao, novac e pronai tebe ili e ti pronai
novac. ini se da dobri poslovi bude u ljudima pohlepu. A rije
pohlepa ne koristim u negativnom smislu. Govorim o pohlepi
kao o opoj ljudskoj emociji, emociji koju svi mi imamo. Kad
osoba pronae dobar posao, posao privlai novac. Ako je posao
lo, tada je teko doi do novca."
"Jesi li ikada vidio dobar posao koji nije privukao novac?"
upitah ja.
"Mnogo puta, ali nije posao taj koji nije privukao novac.
Osoba koja je kontrolirala posao nije privukla novac. Drugim
rijeima, posao bi bio dobar da je momak koji ga je vodio
odstupio. To je kao da ima trkaa kola svjetske klase s
prosjenim vozaem. Bez obzira na to koliko je automobil
dobar, nitko se nee kladiti na njega ako ga vozi prosjeni
voza. Kod nekretnina, ljudi esto govore da je klju uspjeha
lokacija, lokacija, lokacija. Ja ne mislim tako. U stvarnosti, u
141

svijetu investiranja - bez obzira radi li se o nekretninama,


biznisu ili vrijednosnim papirima - klju su uvijek ljudi, ljudi,
ljudi. Vidio sam najbolje nekretnine na najboljim lokacijama
kako gube novac jer ih vode pogreni ljudi."
"Dakle, ako sam spreman, napravio sam domau zadau,
imam neto iskustva i pronaem neto to je dobra investicija,
pronalaenje novca nije tako teko."
"Moje iskustvo je takvo. Naalost, preesto su najgori
poslovi, u kakve investitori poput mene ne bi ulagali,
predstavljeni nesofisticiranim investitorima, a nesofisticirani
investitori esto gube svoj novac."
"A zato postoji Komisija za osiguranja i razmjenu", rekoh ja.
"Njezin je posao zatita prosjenog investitora od tih loih
poslova."
"Tono", ree bogati otac. "Primarni posao investitora jest da
osigura svoj novac. Slijedei korak je da uini najbolje to
moe kako bi pretvorio taj novac u kapitalna ulaganja ili ga
pokrenuo. Tada e otkriti hoe li ti ili osoba kojoj si povjerio
novac pretvoriti to osiguranje u aktivu, ili e postati obveza. I
opet, nije investicija ta koja je sigurna ili rizina, ve
investitor."
"I to je posljednje osnovno pravilo u investiranju?" upitah ja.
"Ne. Niti iz bliza", ree bogati otac. "Investiranje je tema ije
osnove moe uiti do kraja ivota. Dobra vijest je to da, to si
bolji u osnovama, zaraivat e vie novca i manje riskirati. Ali
postoji jo jedno osnovno pravilo u investiranju koje bih ti htio
prenijeti. A to je osnovno pravilo broj sedam."

Osnovno pravilo broj sedam


"A to je to?"
"To je sposobnost evaluacije rizika i nagrade", ree bogati
otac.
"Daj mi primjer", zamolih ga.
"Recimo da si napravio svoja dva osnovna plana investiranja.
Tvoje gnijezdo s jajima dobro funkcionira i dobije, recimo,
dodatnih 25,000 $ koje moe investirati u neto rizinije."

142

"Htio bih da sada imam 25,000 $", rekoh ogoreno. "Ali reci
mi vie o evaluaciji rizika i nagrade."
"Dakle, ima tih 25,000 $ koje vie ili manje smije izgubiti to znai da ak i ako izgubi sve, moda e biti pomalo
alostan, ali e i dalje imati hranu na stolu, benzina u autu i
mogunosti da utedi jo 25,000 $. Tada poinje evaluirati
rizike i nagrade sumnjivijih investicija."
"A kako da to uinim?"
"Recimo da ima neaka koji ima ideju da otvori kiosk s
hamburgerima. Neak za poetak treba 25,000 $. Bi li to bila
dobra investicija?"
"Emocionalno da, ali financijski ne", odgovorih ja.
"Zato ne?" upita bogati otac.
"Preveliki rizik i nedovoljna nagrada", odgovorih ja. "Pored
toga, kako bih vratio novac? Najvanije u ovom sluaju jest to
to nema povrata na ulog. Najvaniji je povrat ulaganja. Kao to
si rekao, osiguranje kapitala je vrlo vano."
"Vrlo dobro", ree bogati otac. "Ali kad bih ti rekao da je taj
neak radio za veliki lanac prodavaonica hamburgera
posljednjih 15 godina, da je bio potpredsjednik svih vanih
aspekata biznisa i da je spreman izgraditi vlastiti svjetski lanac
hamburgera? I kad bi za samo 25,000$ mogao kupiti 5% cijele
kompanije? Bi li te to zanimalo?"
"Da", rekoh. "Definitivno, jer postoji mnogo vea nagrada za
istu koliinu rizika. No, to je jo uvijek visoko rizian posao."
"To je tono", ree bogati otac. "I to je primjer osnova za
investitora, a to je evaluacija rizika i nagrade."
"Kako je mogue evaluirati takva rizina ulaganja?" upitah
ja.
"Dobro pitanje", ree bogati otac. "To je razina investiranja
bogatih, razina koja slijedi planove za sigurnost i udobnost.
Sada govori o stjecanju vjetina investiranja u investicije
bogatih."
"I opet, nije rizina investicija. Investitor bez adekvatnih
vjetina jest taj koji ini investiranje jo rizinijim."

143

EIV
"Tono", ree bogati otac. "Na toj razini, na razini
investiranja bogatih, investitor bi trebao imati EIV:
1. Edukaciju,
2. Iskustvo,
3. Viak novca.
"Viak novca?" upitah ja. "Ne samo dodatni novac?"
"Ne, koristim rijei 'viak novca' iz odreenog razloga:
investiranje u investicije bogatih zahtijeva viak novca, to
znai da si zaista moe dozvoliti da izgubi i jo uvijek
profitirati iz tog gubitka."
"Profitirati iz gubitka?" upitah ja. "to to znai?"
"Doi emo do toga", ree bogati otac. "Na razini
investiranja bogatih, otkrit e da su stvari drukije. Na razini
bogatih, otkrit e da postoje dobri i loi gubici. Dobar dug i lo
dug. Dobri rashodi i loi rashodi. Na razini bogatih, tvoja
edukacija i iskustvo morat e dramatino porasti. Ako se to ne
dogodi, nee dugo biti tamo. Shvaa?"
"Pomalo", odgovorih.
Bogati otac nastavio je objanjavati da je rizik vjerojatno vrlo
visok ako ne prati formulu 'Zadri stvari jednostavnima' (u
originalu: "KISS" - "Keep it simple, silly" - prim. prev.). Rekao
je: "Ako ti netko ne moe objasniti investiciju za manje od dvije
minute, a ti je shvati, u tom sluaju ili je ti ne shvaa, ili je on
ne shvaa, ili je obojica ne shvaate. Kako bilo, najbolje je da tu
investiciju propusti."
Takoer je rekao: "Preesto, ljudi se trude da investiranje
zvui sloeno, pa koriste argon koji zvui inteligentno. Ako
netko to ini, zamoli ga da govori jednostavnim jezikom. Ako
netko ne moe objasniti investiciju tako da desetogodinjak
moe shvatiti barem osnovni koncept, velika je vjerojatnost da
je i ne razumije. Uostalom, sve to znai p/e jest koliko je roba
skupa. A stopa kapitala, izraz koji se koristi u poslu s
nekretninama, samo mjeri koliko ti novca imanje stavlja ili ne
stavlja u dep.
144

"Dakle, ako nije jednostavno, ne ini to?" upitah ja.


"Ne, ne kaem to", ree bogati otac. "Preesto e ljudi koji
nemaju interesa za investiranje ili imaju stav gubitnika rei:
'ovjee, ako nije lako, neu se time baviti.' esto govorim
takvim ljudima: 'Pa, kad si roen, tvoji roditelji su se morali
namuiti da te naviknu na nunik. ak je i to nekada bilo teko.
Nadam se da si danas nauen na nunik - a to je samo pitanje
poznavanje osnova.'"

Kviz mentalnog stava


Otkrio sam da previe ljudi eli investirati u investicije
bogatih a da nemaju vrst financijski temelj. Preesto ljudi ele
ulagati na razini bogatih jer oajniki trebaju novac. Ne
predlaem investicije na razini bogatih osim ako ve niste
bogati. Ni moj bogati otac nije ih preporuivao.
Neki ljudi dovoljno su sretni da im financijski plan za
udobnost stvara dovoljno vika novca da pomisle kako su
bogati. Ali ako ne naue razmiljati kao bogati, jo e uvijek
biti siromani. Bit e siromani ljudi s novcem.
Evo kviza mentalnog stava:
1. Ako poinjete s investiranjem ili namjeravate investirati u
ono u to investiraju bogati, jeste li voljni stei ono to
bogati otac zove EIV:
a. edukaciju,
b. iskustvo,
c. viak novca.
Da

Ne________

Ako je odgovor ne, ostatak ove knjige nee vam mnogo


znaiti, niti bih vam ja mogao preporuiti bilo koju od
investicija o kojima u pisati, a to su investicije bogatih.
Ako niste sigurni ili vas zanimaju neki zahtjevi za edukaciju i
iskustvo koji mogu dovesti do vika novca, nastavite itati. Na
145

kraju ove knjige, moete odluiti elite li ili ne pokuati stei


EIV, ako ih jo nemate.
Usput ete moda otkriti kako su vam vai planovi za
financijsku sigurnost i financijsku udobnost 'podigli visinu'.
Kao to skakai u vis podiu visinu nakon to preskoe
odreenu visinu, moete uspjeti financijski na razini sigurnosti i
udobnosti. Tada moete 'podii visinu' - i svoje ciljeve - i
fokusirati vei dio svojeg vremena na bogaenje.
Kao to je rekao bogati otac: "Investiranje je tema u kojoj
osnove moete uiti ostatak ivota." Ono to je time mislio bilo
je da u poetku zvui sloeno, a kasnije se pojednostavljuje. to
vie moete pojednostaviti tu temu, ili to vie osnova nauite,
postat ete bogatiji, u isto vrijeme smanjujui rizik. Veini ljudi
najvei izazov je ulaganje vremena.

146

Petnaesto

poglavlje

Lekcija iz investiranja br. 13

Umanjite rizik kroz financijsku


pismenost
Bilo je rano proljee 1974. Jo sam imao nekoliko mjeseci do
otpusta iz vojne slube. Jo uvijek nisam znao to u napraviti
kad po posljednji put izaem iz baze. Predsjednik Nixon bio je
u nevolji s Watergateom i zapoinjalo je suenje, pa sam
shvatio da on u tom trenutku ima vee probleme od mene. Svi
smo znali da je rat u Vijetnamu zavren i da smo izgubili. Jo
sam uvijek imao vrlo kratku vojniku frizuru i isticao sam se
svaki put kad bih izaao meu civile, kojima je stil bio duga
hipijevska kosa. Poeo sam se pitati kako bih izgledao s kosom
do ramena. Nosio sam vojniku frizuru od 1965, kad sam se
upisao na vojnu akademiju. Bilo je to pogreno razdoblje za
kratku frizuru.
Trite dionica padalo je posljednja etiri dana i ljudi su bili
nervozni. ak i u pilotskim prostorijama u bazi, piloti koji su se
bavili tritem bili su razdraljivi. Jedan je prodao sve svoje
dionice i pokupio gotovinu. Ja u to vrijeme nisam investirao u
trite dionica, pa sam mogao bez straha promatrati uinak koji
su usponi i padovi trita imali na ljude.

147

Bogati otac i ja nali smo se na ruku u njegovom omiljenom


hotelu pokraj mora. Bio je sretan kao i uvijek. Trite je padalo
i on je zaraivao jo vie novca. Smatrao sam udnim to to je
bio miran i sretan dok su svi ostali, ak i komentator na radiju,
bili nervozni.
"Kako to da si ti sretan, a svi ostali koje poznajem i bave se
tritem dionica su nervozni?"
"Pa, razgovarali smo o tome prije", ree bogati otac.
"Razgovarali smo o tome kako je jedna od osnova za investitore
spremnost na sve to se moe dogoditi, umjesto pokuaja
predvianja to e se dogoditi. Sumnjam da bilo tko moe
predvidjeti trite, iako postoje mnogi ljudi koji tvrde da mogu.
ovjek moda moe neto predvidjeti jednom, moda ak i
dvaput, ali nisam vidio da je netko uspio predvidjeti bilo to u
vezi trita tri puta zaredom. Ako postoji takav ovjek, mora
imati jako kvalitetnu kristalnu kuglu."
"Ali, zar investiranje nije rizino?" upitah ja.
"Ne", ree bogati otac.
"Veina ljudi s kojima razgovaram vjeruju da je investiranje
rizino, pa dre novac u banci, na fondovima trita novca ili na
CD-ima."
"to je u redu", ree bogati otac, zastavi na trenutak. Zatim
nastavi. "Za veinu ljudi, investiranje je rizino, ali uvijek imaj
na umu da nije nuno investiranje to to je rizino, ve
investitor. Mnogi ljudi koji misle da su investitori, zapravo to
nisu. U stvarnosti, to su pekulatori, trgovci ili - jo gore kockari. Postoje fine distinkcije izmeu tih likova i pravog
investitora. Nemoj me krivo shvatiti, postoje pekulatori,
trgovci i kockari koju su financijski vrlo uspjeni. Ali njih ne
bih kategorizirao kao investitore."
"Kako investitor moe postati manje rizian?" upitah ja.
"Dobro pitanje", ree bogati otac. "Moda bi bolje pitanje
bilo, kako u postati investitor koji zarauje mnogo novca uz
vrlo malo rizika? I kako u zadrati novac koji zaradim?"
"Da. To je definitivno preciznije pitanje", odgovorih ja.
"Moj odgovor je isti. Treba pojednostaviti stvari i shvatiti
osnove. Poni s izradom svojih planova investiranja za
148

sigurnost i udobnost. Tim planovima obino se bavi netko drugi


za koga se nada da je kompetentan i tko slijedi automatsku
formulu. Zatim mora platiti cijenu postanka investitorom koji
eli zaraditi vie novca uz manji rizik."
"Koja je cijena?" upitah ja.
"Vrijeme", ree bogati otac. "Vrijeme je tvoja najvanija
aktiva. Ako nisi voljan investirati svoje vrijeme, ostavi svoj
investicijski kapital ljudima koji slijede investicijski plan po
tvojem izboru. Mnogi ljudi sanjaju o bogaenju, ali veina ih ne
eli platiti cijenu investiranja svojeg vremena."
Znao sam da je bogati otac s naim lekcijama jo uvijek u
fazi mentalnih priprema. Ali, sada sam bio spreman za poetak.
Stvarno sam htio nauiti investiranje pratei njegovu formulu za
investiranje. No, on je jo uvijek testirao moju odlunost da
uloim vrijeme i napor kako bih nauio ono to sam trebao
nauiti. Zato sam podigao glas, tako da su me mogli uti ljudi
za susjednim stolovima i rekao: "elim uiti. Voljan sam
investirati svoje vrijeme. Uit u. Neu odustati od naih
lekcija. Ne gubi vrijeme poduavajui me. Samo mi reci
osnove postajanja uspjenim investitorom s vrlo niskim
rizikom."
"Dobro", ree bogati otac. "ekao sam malo vatrenosti.
Zabrinuo sam se jutros kad si doao sav u brizi zbog trita koje
pada. Ako dozvoli da ti usponi i padovi trita upravljaju
ivotom, ne bi trebao biti investitor. Kontrola broj jedan koju
mora imati kao investitor jest kontrola nad samim sobom. Ako
ne moe kontrolirati sebe, usponi i padovi trita e te iscrpiti i
izgubit e tokom jednog od tih uspona ili padova. Ljudi nisu
dobri investitori zato to im nedostaje kontrola nad sobom i
svojim emocijama. Njihova elja za sigurnou i udobnou
preuzima im kontrolu nad srcem, duom, umom, pogledom na
svijet i akcijama. Kao to sam rekao, pravi investitor ne brine o
tome u kojem smjeru ide trite. Pravi investitor zaradit e u
svakom sluaju. Dakle, 'kontrola nad samim sobom' je prva i
najvanija kontrola. Shvaa?"
"Shvaam", rekoh, naslonivi se u svojoj stolici. Doao sam k
njemu zabrinut. No, uio sam od njega godinama i znao sam da

149

mi svojim intenzitetom daje do znanja da lekcije o investiranju


upravo poinju.
Bogati otac nastavio je brzim tempom. "Dakle, ako eli
investirati s vrlo niskim rizikom i visokim povratima, mora
platiti cijenu. A cijena ukljuuje uenje, mnogo uenja. Mora
uiti osnove biznisa. Da bi bio bogati investitor, mora biti ili
dobar vlasnik biznisa, ili znati ono to zna vlasnik biznisa. Na
tritu dionica, investitori ele ulagati u uspjene B-e. Ako
posjeduje vjetine B, moe stvoriti vlastiti biznis kao B ili
analizirati druge biznise kao potencijalne investicije u ulozi I.
Problem je u tome to je veina ljudi uila u koli kako postati
E ili S. Oni nemaju vjetine koje su potrebne B-u. Zato tako
malo ljudi postaje bogati investitor."
"I zato tako mnogo ljudi kae ili misli da je investiranje
rizino."
"Tono", ree bogati otac, posegnuvi za svojim notesom.
"Ovo je temeljno investiranje. To je jednostavan dijagram
osnovne formule koju slijedim ja, kao i mnogi ultra-bogati
investitori."
BIZNIS
Prihod

RASHODI

"U svijetu investiranja, postoje tri osnovne klase aktive u


koju moe investirati. Ve smo obradili ideju zaraenog
prihoda, pasivnog prihoda i prihoda od vrijednosnica. Pa, velika
razlika izmeu jako bogatih i prosjeno bogatih je ovaj
etverokut koji sam nacrtao."
"Misli, izgradnja biznisa je investiranje?" upitah ja.

150

"Vjerojatno najbolje od svih, ako eli postati bogati


investitor. Otprilike 80% bogatih obogatilo se kroz izgradnju
biznisa. Veina ljudi radi za ljude koji grade biznis ili
investiraju u biznis. Zatim se pitaju zato je osoba koja je
gradila biznis tako bogata. Razlog je taj to e graditelj biznisa
uvijek zamijeniti novac za aktivu."
"Misli, graditelj ili vlasnik biznisa cijeni aktivu vie nego
novac?" upitah ja.
"To je dio slike, jer sve to investitor radi jest da trguje
vremenom, strunou ili novcem u zamjenu za osiguranje za
koje se nada da e postati aktiva. Kao to ti daje novac kako bi
kupio investiciju u vidu nekretnine (kao to je npr. zgrada za
iznajmljivanje) ili kako bi kupio dionice, vlasnik biznisa e
ljudima platiti kako bi izgradio aktivu u vidu biznisa. Siromani
i srednja klasa teko napreduju zato to cijene novac vie od
prave aktive."
"Dakle, siromani i srednja klasa cijene novac, a bogati ga
zapravo ne cijene. To si htio rei?"
"Djelomino", ree bogati otac. "Uvijek imaj na umu
Greshamov zakon."
"Greshamov zakon?" upitah ja. "Nikada nisam uo za
Greshamov zakon. to je to?"
"Greshamov zakon je ekonomski zakon koji tvrdi da e lo
novac uvijek istisnuti dobar novac."
"Dobar novac, lo novac?" upitah ja, odmahujui glavom.
"Da objasnim", ree bogati otac. "Greshamov zakon djeluje
otkad su ljudi poeli pridavati vanost novcu. Jo u doba starog
Rima ljudi su strugali srebrne i zlatne novie. Struganje
novia znai da je svatko odrezao komadi s novia prije no
to bi ga predao dalje. Tako su novii poeli gubiti vrijednost.
Rimljani nisu bili glupi i ubrzo su primjetili da su novii laki.
Kad su shvatili to se dogaa, poeli su praviti zalihe novia s
visokim postotkom srebra i zlata, a troili su samo lake
novie. To je primjer kako lo novac istiskuje dobar novac iz
opticaja.
"Kako bi suzbila struganje novia, drava je poela
izraivati novie nazubljenih rubova. Na taj nain je svatko
151

mogao vidjeti je li netko prije njega strugao novi. Ironino je


to to danas uglavnom drava strue vrijednost naeg novca."
"Ali to je bilo jo u doba Rimljana. Kako se taj zakon
manifestira danas?" upitah ja.
"Godine 1965., prije manje od deset godina, Greshamov
zakon poeo je djelovati u Sjedinjenim dravama kad je vlast
prestala proizvoditi novie koji su sadravali srebro. Drugim
rijeima, poela je proizvoditi loe novie ili novie bez
prave vrijednosti. Istog trena, ljudi su poeli zgrtati prave
srebrne novie i troiti one manje vrijedne ili lane."
"Drugim rijeima, ljudi su intuitivno shvatili da dravni
novac ne vrijedi mnogo", rekoh ja.
"ini se da je tako", ree bogati otac, "a mislim da ljudi zato
manje tede i vie troe. Naalost, siromani i srednja klasa
kupuju stvari koje su jo manje vrijedne od njihovog novca.
Pretvaraju novac u smee. U meuvremenu, bogati kupuju
tvrtke, dionice i nekretnine svojim novcem. Trae dobra
osiguranja u vrijeme kad se vrijednost novca stalno sputa. Zato
sam stalno govorio tebi i Mikeu da bogati ne rade za novac.
Ako eli biti bogat, mora znati razliku izmeu dobrog i loeg
novca; aktive i obveza."
"Dobrih i loih osiguranja", dodah ja.
Bogati otac klimne. "Zato sam ti uvijek govorio da bogati ne
rade za novac. Kaem to jer su bogati dovoljno pametni da
znaju kako novac vrijedi sve manje i manje. Ako naporno radi
za lo novac i ne zna razliku izmeu aktive i obveza, dobrih i
loih osiguranja, imat e financijskih potekoa cijeli ivot.
Zaista je teta to oni koji najvie rade i najmanje su plaeni,
bivaju najvie pogoeni ovom stalnom erozijom vrijednosti
novca. Ljudi koji rade najtee poslove najtee i napreduju zbog
uinka Greshamovog zakona. Budui da se vrijednost novca
stalno smanjuje, financijski mudra osoba mora stalno traiti
stvari koje imaju vrijednost i mogu stvarati sve vie i vie
novca. Ako to ne uini, vremenom e financijski zaostati,
umjesto da napreduje."
Bogati otac tada mi je pokazao crte.

152

Ja sam danas sigurniji od tvog oca jer sam naporno radio


kako bih stekao sve tri osnovne aktive ili osiguranja. Tvoj otac
izabrao je da naporno radi za siguran posao. Ono za to je on
radio izgleda ovako:

Bogati otac tada je prekriio i siguran posao:

153

"Kad je izgubio posao, otkrio je da je radio ni za to. to je


najgore od svega, on je bio uspjean. Uspio je stii do vrha
dravnog obrazovnog sustava, ali tada se okrenuo protiv
sustava. Njegov siguran posao otiao je zajedno s vlau. Stalo
mi je do tvojeg oca gotovo kao i tebi. Ali ne moe razgovarati
s nekim tko ima vrlo vrste temeljne vrijednosti i ne eli se
mijenjati. On trai novi posao, umjesto da se pita hoe li mu
posao donijeti ono to zaista eli."
"I tako, on se dri sigurnog posla i lane aktive. Meutim,
nije uspio pretvoriti svoju zaradu u nekretnine, to bi mu
osiguralo prihode bogatih, a to su pasivni prihodi ili prihodi od
vrijednosnica", rekoh ja. "Trebao je to uiniti, pretvoriti svoju
plau u stvarna osiguranja, prije no to je napao sustav."
"Tvoj je otac hrabar ovjek, visoko obrazovan, ali ne i u
financijskom smislu. I to je bio razlog njegovog pada. Da je
bogat, mogao bi utjecati na sustav putem doprinosa za
kampanju, ali budui da nije imao novca, sve to je mogao
uiniti bilo je da protestira i prkosi vlasti. Protest je uinkovit,
ali potrebno je da protestira vraki veliki broj ljudi da bi vlast
nainila bilo kakvu promjenu. Gledaj koliko je trebalo
protestanata da zaustave ovaj vijetnamski rat."
"Ironija je u tome to je on protestirao protiv moi bogatih da
utjeu na vlast putem doprinosa za kampanju", rekoh ja. "Vidio
je mo koju ljudi s novcem imaju nad politiarima, prednosti
koje bogati imaju i zakone koji se donose u korist bogatih. Moj
otac vidio je novac umijean u politiku i kandidirao se za
zamjenika guvernera kako bi pokuao zaustaviti to financijsko
zlostavljanje. Meutim, to ga je kotalo poloaja u vlasti. Zna
da se zakoni piu u korist bogatih."
"Pa, to je jo jedna tema vezana uz novac. Ali to danas nije
naa tema", ree bogati otac.

Zato investiranje nije rizino


"Ve sam odluio", rekoh. "Nisam se prijavio za poslove
pilota. Uskoro u potraiti posao u kompaniji koja ima obuku za
trgovce, kako bih prevladao svoj strah od odbijanja i nauio
prodavati ili komunicirati, kao to si mi preporuio."
154

"Dobro", ree bogati otac. "I IBM i Xerox imaju odline


programe za obuku prodavaa. Ako eli biti u polju B, mora
znati kako prodavati i mora poznavati trite. Takoer, mora
imati vrlo debelu kou i ne smije ti smetati ako te ljudi odbijaju.
Ali mora biti sposoban i natjerati ih da se predomisle, ako je to
potrebno. Prodavanje je vrlo vana, temeljna vjetina za
svakoga tko se eli obogatiti, naroito u polju B, a esto i u
polju I."
"Imam jedno gorue pitanje", rekoh ja.
"Pitaj", ree bogati otac.
"Kako moe rei da investiranje nije rizino, kad veina
ljudi kae da jest?"
"Lako", ree bogati otac. "Znam itati financijska izvjea, a
veina ljudi ne zna. Sjea li se kad sam ti prije vie godina
rekao kako je tvoj otac pismen, ali ne i financijski?"
Klimnuh, rekavi: "Sjeam se da si mi to esto govorio."
"Financijska pismenost je jedna od najvanijih osnova za
investitore, naroito ako eli biti siguran investitor, unutarnji
investitor i bogati investitor. Onaj tko nije financijski pismen,
ne moe vidjeti u investiciju. Kao to lijenik koristi X-zrake da
ti gleda kosti, financijsko izvjee dozvoljava ti da gleda u
investiciju i vidi istinu, injenice, nerealne stvari, prilike i
rizik. itanje financijskog izvjea tvrtke ili pojedinca je poput
itanja biografije ili autobiografije."
"Dakle, jedan od razloga to ljudi govore da je investiranje
rizino je jednostavno to to nisu nauili itati financijska
izvjea?" upitah iznenaeno. "I zato si sa mnom i Mikeom
poeo tako to si nas uio itati financijska izvjea kad smo
imali devet godina?"
"Pa, ako se sjea, kad si imao samo 9 godina rekao si mi da
eli postati bogat. Kad si mi to rekao, poeo sam s osnovama:
ne radi za novac, ui kako pronai prilike umjesto poslova i ui
kako itati financijska izvjea. Veina ljudi naputa kolu
traei posao, a ne prilike. Naueni su da naporno rade za
zaraeni prihod, umjesto za pasivni prihod ili prihod od
vrijednosnica. Veina nije nikada nauila kako nainiti bilancu

155

ekovne knjiice, a kamoli itati i pisati financijsko izvjee.


Nije udo to kau daje investiranje rizino."
Bogati otac opet uhvati svoj notes i nacrta slijedei dijagram:

"Tvrtka ima financijsko izvjee, certifikat dionice je odraz


financijskog izvjea, svaka nekretnina ima financijsko izvjee

156

i svatko od nas kao pojedinac ima svoje vlastito financijsko


izvjee", ree bogati otac.
"Svako osiguranje i ljudsko bie?" upitah ja. "ak i moj
otac? ak i moja majka?"
"Sigurno", ree bogati otac. "Sve ono - bilo da se radi o
tvrtki, nekretninama ili ljudskom biu - to vri novane
transakcije ima izvjee o prihodu i bilancu, bilo da to znaju ili
ne. Ljudi koji nisu svjesni moi financijskog izvjea esto
imaju najmanje novca i najvee financijske probleme."
"Misli, poput onih kakve moj otac ima sada", rekoh ja.
"Naalost, to je tono", ree bogati otac. "Nepoznavanje
razlike izmeu aktive i obveza, zaraenog i pasivnog prihoda i
prihoda od vrijednosnica i nepoznavanje toga gdje e se pojaviti
i kako se ponaaju na financijskom izvjeu, za tvog je oca bio
skupi previd."
"Dakle, kad gleda tvrtku, gleda financijsko izvjee, a ne
cijenu njezinih dionica tog dana?" upitah, pokuavajui
pomaknuti diskusiju sa svog oca.
"To je tono", ree bogati otac. "To se zove temeljno
investiranje. Financijska pismenost je temelj temeljnog
investiranja. Kad gledam financije tvrtke, gledam njezinu
unutranjost. Kad gledam financije, mogu znati je li tvrtka jaka
ili slaba, raste li ili pada. Mogu znati radi li rukovodstvo dobar
posao ili troi novce investitora. Isto vrijedi i za stanarsku ili
uredsku zgradu."
"Dakle, itajui financije, moe sam vidjeti je li investiranje
rizino ili sigurno", dodah ja.
"Da", ree bogati otac. "Financijsko stanje osobe, tvrtke ili
neke nekretnine rei e mi mnogo vie od toga. Ali pogled na
financije ima tri jo vanija uinka."
"Koji su to?"
"Kao prvo, financijska pismenost daje mi prepoznavanje
onog to je znaajno. Mogu pogledati svaki red i utvrditi to se
ne radi dobro, ili to ja mogu uiniti da unaprijedim tvrtku i
ispravim stvari. Veina investitora gleda cijenu, a zatim omjer
zarade na cijenu po dionici (Z/c). Z/c dionice je pokazatelj
tvrtke za one koji gledaju izvana. Onaj koji se nalazi unutra
157

treba druge indikatore, a to je ono emu u te ja poduiti. Ti


indikatori su dio sigurnosnog popisa koji slui da provjeri
funkcioniraju li svi dijelovi tvrtke dobro. Ako nisi financijski
pismen, ne moe prepoznati razlike. Za takvu e osobu
investiranje biti rizino."
"A druga stvar?" upitah ja.
"Druga stvar je ovo: kad pogledam investiciju, usporedim je
sa svojim osobnim financijskim izvjeem i vidim gdje se
uklapa. Kao to sam rekao, investiranje je plan. elim vidjeti
kako financijsko izvjee tvrtke, dionica, uzajamnog fonda,
obveznice ili nekretnine utjee na moje osobno financijsko
izvjee. elim biti siguran da e me ta investicija dovesti tamo
kamo elim stii. Mogu proanalizirati i to kako si mogu priutiti
tu investiciju. Znajui svoje podatke, znam to e se dogoditi
ako posudim novac da kupim investiciju i znam dugoroni
utjecaj u odnosu na zaradu i trokove povezane s otplatom
dugova."
"A trea stvar?"
"elim znati je li ta investicija sigurna i hou li na njoj
zaraditi. Mogu znati hoe li zaraditi ili izgubiti novac u vrlo
kratkom vremenskom razdoblju. Ako mi nee donijeti novac, ili
ne mogu ispraviti razlog zbog kojeg mi nee donositi novac,
zato bih je kupio? To bi bilo rizino."
"Dakle, ako ne zarauje, ne investira?" upitah ja.
"U veini sluajeva", ree bogati otac. "Ali, koliko god to
zvualo jednostavno, uvijek me zapanjuje kad upoznajem ljude
koji gube novac ili ga ne zarauju, a smatraju sebe
investitorima. Mnogi ljudi koji investiraju u nekretnine, gube
novac svakog mjeseca i tada govore: "Ali drava mi daje
porezne olakice za moje gubitke." To je kao da kae: "Ako
izgubi dolar, drava e ti vratiti 30 centi." Nekolicina vrlo
sofisticiranih biznismena i investitora zna kako iskoristiti tu
dravnu odredbu u svoju korist, ali vrlo mali broj ljudi zaista to
i ini. Zato ne zaraditi dolar i na to dobiti jo 30 dodatnih centi
od drave? To je ono to ini pravi investitor."
"Ljudi to stvarno rade? Gube novac i misle da je to
investiranje?"

158

"Pored toga, misle da je gubitak novca zbog poreznih


olakica dobra ideja. Zna li koliko je lako pronai investiciju
koja gubi novac?" upita bogati otac.
"Pretpostavljam da je prilino lako", rekoh ja. "Svijet je
prepun dionica, uzajamnih fondova, nekretnina i tvrtki koje ne
zarauju."
"Dakle, pravi investitor prije svega eli zaraditi, a nakon to
zaradi, eli od drave dobiti dodatni bonus. Pravi investitor e
zaraditi i dolar i 30 centi bonusa od drave. Nesofisticirani
investitor e izgubiti dolar i bit e oduevljen da dobije 30 centi
od drave u vidu poreznih olakica."
"Samo zato to netko ne zna itati financijsko izvjee?"
upitah ja.
"To je jedna od osnova. Financijska pismenost je definitivno
vano osnovno investitorsko znanje na razini investicija za
bogate. Druga osnova je investiranje s ciljem zarade. Nikada ne
investiraj novac s ciljem da ga izgubi i bude sretan zbog
porezne olakice. Investira iz jednog jedinog razloga: da
zaradi novac. Investiranje je dovoljno rizino i bez da
investira kako bi izgubio novac."

Tvoja

svjedodba

Zavravajui lekciju za taj dan, bogati otac ree: "Shvaa li


sada zato sam te tjerao da tako esto radi vlastito financijsko
izvjee?"
Klimnuh glavom, rekavi: "Kao i da analiziram financijska
izvjea investicija u tvrtke i nekretnine. Stalno si govorio da
eli da razmiljam kroz financijska izvjea. Sada razumijem
zato."
"Dok si bio u koli, svako polugodite dobivao si svjedodbu.
Financijsko izvjee je tvoja svjedodba kad napusti kolu.
Problem je u tome to, budui da veina ljudi nije nauila itati
ili voditi financijska izvjea, nemaju pojma o tome kako im ide
nakon to napuste kolu. Mnogi ljudi imaju negativne ocjene na
svojim osobnim financijskim izvjeima, ali misle da im ide
dobro jer imaju dobro plaeni posao i lijepu kuu. Naalost, da

159

sam ja taj koji dijeli ocjene, svi oni koji nisu postali financijski
neovisni do 45. godine, dobili bi negativu ocjenu. Nije da elim
biti okrutan. Samo elim da se ljudi probude i moda neke
stvari naprave drukije prije nego to ostanu bez svoje
najvanije aktive: vremena."
"Dakle, ti smanjuje rizik time to zna itati financijska
izvjea", odgovorih ja. "Osoba treba imati kontrolu nad svojim
osobnim financijskim izvjeem prije no to pone investirati."
"Definitivno", ree bogati otac. "Cijeli taj proces o kojem ti
govorim je proces preuzimanja kontrole nad samim sobom, to
znai i nad svojim financijskim izvjeem. Tako mnogo ljudi
eli investirati jer su duboko u dugovima. Investiranje u nadi da
e vie zaraivati kako bi mogao plaati raune ili kupiti veu
kuu ili novi auto je plan investiranja budale. Investira iz
jednog razloga: da bi stekao aktivu koja pretvara zaraeni
prihod u pasivni prihod ili prihod od vrijednosnica. To
pretvaranje jednog oblika prihoda u drugi oblik prihoda je
primarni cilj pravog investitora. To zahtijeva vii stupanj
financijske pismenosti od izrade bilance ekovne knjiice."
"Dakle, ti ne brine zbog cijene dionice ili nekretnine. Vie te
brinu operativni temeljni podaci, podaci koje moe vidjeti u
financijskom izvjeu."
"Tono", ree bogati otac. "Zato sam se naljutio to si
zabrinut zbog cijena na tritu dionica. Iako je cijena vana, ona
je daleko od toga da bude najvanija stvar u osnovama
investiranja. Cijena je vanija u tehnikom investiranju, ali
tehniko investiranje je druga lekcija. Shvaa li sada zato sam
te tjerao da radi tolika osobna financijska izvjea i analizira
investicije u tvrtke i nekretnine?"
Klimnuh glavom. "Tada sam to mrzio, ali sad mi je drago to
si me tjerao. Sada shvaam koliko razmiljam i analiziram
stvari mislei na financijsko izvjee i kako ono to radim sa
svojim novcem utjee na moje financijsko izvjee. Nisam
shvatio da veina ljudi ne razmilja na taj nain."

160

arobni sag
"Ti si daleko ispred igre bogaenja", ree bogati otac. "Imam
naziv za izvjee o prihodu i bilanci, dva primarna izvjea koji
ine financijsko izvjee: arobni sag."
"Zato ih zove arobni sag?" upitah ja.
"Jer ini se da te na aroban nain odnose iza kulisa bilo koje
tvrtke, bilo koje nekretnine i bilo koje drave svijeta. To je kao
da navlai ronilaku masku i iznenada pogleda ispod povrine
vode. Maska, koja simbolizira financijsko izvjee, doputa ti
da jasno vidi ono to se dogaa ispod povrine. Financijsko
izvjee moe usporediti i sa Supermenovim rentgenskim
vidom. Umjesto da skae preko visoke zgrade, financijski
pismena osoba moe vidjeti kroz betonske zidove zgrade.
Zovem ih arobni sag i zato to ti omoguuju da vidi i ini
tako mnogo stvari na razliitim dijelovima svijeta, sjedei za
svojim stolom. Moe investirati u mnogim dijelovima svijeta,
ili samo u vlastitom dvoritu, s mnogo vie znanja i uvida.
Poboljanje moje financijske pismenosti u krajnjoj liniji
smanjuje moj rizik i poboljava moje povrate od investicije.
Financijsko izvjee mi omoguava da vidim ono to prosjeni
investitor ne moe vidjeti. Ono mi daje kontrolu nad mojim
osobnim financijama i to mi dozvoljava da u ivotu idem
onamo kamo elim ii. Kontrola nad financijskim izvjeima mi
omoguava da vodim mnogo tvrtki dok se fiziki ne nalazim u
njima. Pravo razumijevanje financijskih izvjea jedan je od
kljueva potrebnih osobi u polju S da se prebaci u polje B. Zato
izvjee o prihodu i bilancu zovem arobni sag."

Kviz mentalnog stava:


Kad bismo kupovali rabljeni automobil, vjerojatno bismo
eljeli da ga mehaniar pregleda i analizira prije no to se
sloimo da je vrijedan cijene koju za njega trae. Kad bismo
kupovali kuu, zamolili bismo strunjaka da provjeri stvari kao
to su stanje temelja, vodovod, struja, krov i tako dalje, prije no
to je kupimo.

161

Kad bismo se planirali vjenati za nekog, vjerojatno bismo


htjeli saznati to se dogaa pod tim lijepim licem prije no to
odluimo s njim provesti cijeli ivot.
No, kad se radi o investiranju, veina investitora nikada ne
ita financijsko izvjee kompanije u koju investiraju. Veina
investitora e radije investirati na temelju nekakvog savjeta,
niske ili visoke cijene, to ovisi o kretanju trita. Veina ljudi
svake godine kontrolira i popravlja svoje automobile, ili odlazi
na godinji lijeniki pregled, ali veina ljudi nikada nije dala
analizirati svoja financijska izvjea kako bi u njima otkrila
nedostatke ili potencijalne budue probleme. Razlog za to je to
veina ljudi odlazi iz kole nesvjesna vanosti financijskog
izvjea, a jo manje znaju o tome kako da ga kontroliraju. Nije
udo to mnogi ljudi kau kako je investiranje rizino.
Investiranje nije rizino. Ali financijska nepismenost jest.

Kako vidjeti prilike za investiranje


Ako planirate postati bogati kao investitor, rekao bih da je
dobro poznavanje financijskog izvjea temeljni zahtjev. Ne
samo da e vam popraviti faktor sigurnosti, nego e vam i
omoguiti da zaradite mnogo vie novca u kraem vremenskom
razdoblju. To govorim zato, to e vam sposobnost itanja
financijskog izvjea omoguiti da vidite prilike za investiranje
koje prosjeni investitori proputaju. Prosjeni investitor gleda
prije svega cijenu kao priliku za kupnju ili prodaju. Sofisticirani
investitor uvjebao je svoj mozak tako da vidi i druge prilike
osim cijene. Sofisticirani investitor zna da veina najboljih
prilika za investiranje nije vidljiva neuvjebanom oku.
Bogati otac nauio me da kao investitor mogu najvie
zaraditi tako to sam financijski pismen i to poznajem
unutarnje snage i slabosti investicije. Rekao je: "Najbolje
prilike za investiranje pronai e kroz razumijevanje
raunovodstva, poreznog zakona, zakona o biznisu i o
korporacijama. U tim nevidljivim carstvima pravi investitori
trae najbolje prilike za investiranje. Zato izvjee o prihodu i
bilancu zovem arobni sag."

162

Evo pitanja mentalnog stava:


1. Ako se planirate obogatiti kao investitor i ulagati u
investicije za bogate, jeste li voljni stalno obnavljati osobno
financijsko izvjee i itati druga financijska izvjea?
Da________ Ne_________

163

esnaesto poglavlje
Lekcija iz investiranja br. 14

Pojednostavljena financijska
pismenost
"Tvoj otac ima financijskih problema zato to je pismen s
rijeima, ali ne i financijski pismen", esto mi je govorio bogati
otac. "Kad bi barem odvojio vrijeme da naui itati brojeve i
vokabular novca, njegov ivot bi se dramatino promijenio."
Financijska pismenost bila je jedna od est lekcija bogatog
oca u knjizi Bogati otac, siromani otac. Za bogatog oca,
financijska pismenost kljuna je za svakoga tko ozbiljno
razmilja o tome da postane vlasnik tvrtke ili profesionalni
investitor. U slijedeim dijelovima ove knjige, Sharon i ja
detaljnije emo govoriti o vanosti financijske pismenosti
budui da je vezana uz biznis i investiranje, i uz to kako pronai
prilike za investiranje koje prosjeni investitor proputa. Ali za
sada, smatram da je najbolje da napravimo brzi pregled
financijske pismenosti.

165

Osnove
Sofisticirani investitor trebao bi biti u stanju itati mnogo
razliitih financijskih dokumenata. U sreditu svih dokumenata
su izvjee o prihodu i bilanca.
Izvjee

o prihodu

Bilanca

Ja nisam raunovoa, ali pohaao sam nekoliko teajeva o


raunovodstvu. Ono to me zapanjilo na veini tih teajeva bilo
je to to su se instruktori fokusirali na jedan od dokumenata, ali
ne i na vezu izmeu dvaju dokumenata. Drugim rijeima,
instruktori nikada nisu objanjavali zato je jedan dokument
vaniji od drugog.
Bogati otac smatrao je da je veza izmeu izvjea o prihodu i
bilance najvanija. Govorio bi: "Kako moe shvatiti jedno bez
drugog?", ili "Kako moe znati to je zapravo aktiva ili obveza
bez polja prihoda ili rashoda?" Nastavio bi: "Samo zato to je
neto upisano u polje aktive ne znai da to i jest aktiva." Mislim
da je ta izjava najvanija stvar koju je ikada rekao. Govorio bi:
"Veina ljudi ima financijskih problema zato to kupuju obveze
i upisuju ih u polje aktive. Zato toliko mnogo ljudi svoju kuu
zove aktivom, iako je zapravo obveza." Ako razumijete
Greshamov zakon, moete shvatiti kako jedan naizgled mali
propust moe dovesti do toga da cijeli ivot umjesto financijske
slobode imate financijskih problema. Jo je govorio: "Ako
elite biti bogati kroz generacije, vi i oni koje volite moraju
znati razliku izmeu aktive i obveze. Morate znati razliku
izmeu neeg vrijednog i neeg bez vrijednosti."

166

Nakon to je objavljena knjiga Bogati otac, siromani otac,


mnogi ljudi su pitali: "Govori li on da ovjek ne bi smio kupiti
kuu?" Odgovor na to pitanje bio bi: "Ne, on ne govori da ne
kupujete kuu." Bogati otac samo je naglaavao vanost
financijske pismenosti. Govorio je: "Nemoj obvezu nazivati
aktivom, pa makar se radilo i o tvojoj kui." Slijedee najee
pitanje bilo je: "Ako otplatim hipoteku na kuu, hoe li je to
uiniti aktivom?" Opet, odgovor u veini sluajeva je: "Ne, to
to nema dug vezan uz svoju kuu ne znai da je ona aktiva."
Razlog za taj odgovor opet se nalazi u terminu "protok novca".
Za veinu osobnih kua i stanova, ak i ako nemate dugova,
vrijedi to da se plaaju brojni trokovi i porezi na vlasnitvo.
Zapravo, nikada u potpunosti ne posjeduje vlastitu nekretninu.
Nekretnina e uvijek pripadati dravi. Zato se koristi rije 'real'
(engl. - real estate) (iz panjolskog 'kraljevski'), a ne fizika ili
materijalna. Zemlja je oduvijek pripadala kraljevima. Danas
pripada dravi. Ako sumnjate u tu izjavu, pokuajte prestati s
plaanjem poreza na svoju imovinu i otkrit ete tko zapravo
posjeduje vau imovinu, s hipotekom ili bez nje. Neplaanje
poreza na imovinu jest ono odakle dolaze certifikati za zapljenu
imovine. U knjizi Bogati otac, siromani otac pisao sam o
visokim kamatama koje investitori dobivaju od zaplijenjene
imovine. Zapljena je nain na koji drava poruuje: "Moda ti
kontrolira svoju nekretninu, ali drava e je uvijek
posjedovati."
Bogati otac oduvijek je bio sklon posjedovanju doma.
Smatrao je da je dom sigurno mjesto u koje moete uloiti svoj
novac, ali da nije nuno aktiva. Zapravo, kad je nabavio
dovoljno prave aktive, ivio je u velikoj, lijepoj kui. Ta prava
aktiva stvarala je protok novca koji mu je omoguio da kupi
svoju veliku, lijepu kuu. Ono to je htio istaknuti bilo je da
ljudi ne bi trebali zvati obveze aktivom, ili kupovati obveze
koje smatraju aktivom. Mislio je da je to jedna od najveih
greaka koju netko moe napraviti. Govorio bi: "Ako je neto
obveza, bolje to i zovi obvezom i dri je na oku."

167

arobne rijei su protok novca


Za bogatog oca, najvanije rijei u biznisu i investiranju bile
su protok novca. Govorio bi: "Kao to ribolovac mora pratiti
plovak i smjer struja, investitor i biznismen mora biti svjestan
suptilnih promjena u protoku novca. Ljudi i tvrtke imaju
financijskih problema jer ne kontroliraju svoj protok novca."

Financijska pismenost za dijete


Bogati otac moda nije imao formalno obrazovanje, ali
mogao je sloene teme pretvoriti u dovoljno jednostavne da ih i
9-godinje dijete moe shvatiti, jer ja sam bio toliko star kad mi
je poeo objanjavati te stvari. Iako se moje bogatstvo
povealo, moram priznati da nisam napredovao mnogo dalje od
jednostavnih crtea koje mi je crtao bogati otac. No,
jednostavna objanjenja bogatog oca omoguila su mi da bolje
shvatim novac i njegov protok, i dovela su me do ivota u
financijskoj sigurnosti.
Danas moji raunovoe naporno rade, a ja i dalje koristim
jednostavne dijagrame bogatog oca kao svoje vodie. Ako
moete shvatiti slijedee dijagrame, imate veu mogunost stei
veliko bogatstvo. Ostavite tehnike raunovodstvene poslove
raunovoama koji su za to kolovani. Va je posao da
preuzmete kontrolu nad financijskim brojkama i vodite ih
prema poveanju bogatstva.

Osnove financijske pismenosti prema bogatom ocu


Lekcija iz pismenosti br. 1
Smjer protoka novca je ono to odreuje je li neto aktiva ili
obveza u danom trenutku. Drugim rijeima, to to va broker za
nekretnine zove vau kuu aktivom ne znai da ona to i jest.
Ovo je obrazac protoka novca za aktivu. Definicija aktive po
bogatom ocu bila je: "Aktiva ti stavlja novac u dep."

168

Ovo je obrazac protoka novca za obvezu. Definicija obveze


po bogatom ocu bila je: "Obveza ti uzima novac iz depa."

Zbunjujua injenica
Bogati otac rekao mi je: "Zbrka se dogaa zato to nam
postojea metoda raunovodstva doputa da u polje aktive
upiemo i aktivu i obveze." Tada bi nacrtao dijagram kako bi
objasnio ono to je upravo priao, i rekao: "Zato je to
zbunjujue."
Rekao bi: "U ovom dijagramu, imamo kuu od 100,000$ za
koju je netko platio 20,000$ u gotovini i sada ima hipoteku od

169

80,000$. Kako zna je li ta kua aktiva ili obveza? Je li kua


aktiva samo zato to je upisana u polje aktive?"

Odgovor je, naravno: "Ne." Pravi je odgovor: "Morate


pogledati izvjee o prihodu kako biste otkrili je li ona aktiva ili
obveza."
Bogati otac tada je nacrtao slijedei dijagram, rekavi: "Ova
kua je obveza. To moe znati zato jer ulazi u polje rashoda; ni
na koji nain ne spada u polje prihoda."

170

Pretvaranje obveze u aktivu


Bogati otac tada je dijagramu dodao red u kojem je pisalo
"Prihodi od najma i neto prihodi od najma", pri emu je kljuna
rije 'neto'. "Ta promjena u financijskom izvjeu pretvorila je
ovu kuu iz obveze u aktivu."

Nakon objanjavanja koncepta, bogati otac dodao bi brojeve,


kako bih bolje shvatio koncept. "Recimo da su svi rashodi
povezani s tom kuom oko 1,000$. To ukljuuje otplaivanje
hipoteke, poreze na nekretnine, osiguranje, reije i odravanje.
A ti ima stanara koji ti plaa 1,200 $ mjeseno. Sada ima neto
prihod od najma 200,00$ mjeseno, to kuu ini aktivom jer ti
sada stavlja novce u dep, to se vidi iz prihoda od 200$. Da su
ti trokovi ostali isti, a da si za najam dobivao samo 800$, tada
bi gubio 200$. Iako bi imao bruto prihod od najma 800$
171

mjeseno, tvoja imovina postala bi obveza. ak i uz prihod od


najma, imovina jo uvijek moe biti obveza, a ne aktiva. I onda
ujem kako ljudi govore: "Ali ako je prodam za vie no to sam
je platio, postat e aktiva." Da, to bi bilo tono, ali tek kad bi se
dogodilo negdje u budunosti. Suprotno opem vjerovanju, i
cijena nekretnina povremeno opada. Zato izreka Ne broji pilie
prije no to se izlegu ima u sebi podosta financijske mudrosti."

Drava je promijenila pravila


Milijarde dolara izgubljene su na nekretninama nakon
donoenja Zakona o poreznoj reformi iz 1986. Mnogi
pekulatori izgubili su novac jer su kupovali skupe nekretnine i
gubili novac na pretpostavci da e cijena nekretnina uvijek rasti
i da e im drava davati porezne olakice za gubitke na
nekretninama. Drugim rijeima, vlada bi subvencionirala
razliku izmeu prihoda i rashoda najma, koji su bili vii. Kao
to kau, netko je promijenio pravila. Nakon to se promijenio
porezni zakon, trite dionica se sruilo, tednje i zajmovi su
propali i ogroman transfer bogatstva dogodio se izmeu 1987. i
1995. Vlasnitvo nad investicijama prelo je iz S polja - od
profesionalaca s visokim prihodima kao to su lijenici,
odvjetnici, raunovoe, inenjeri i arhitekti - investitorima iz
polja I. Ta jedna jedina promjena poreznih zakona prisilila je
milijune ljudi da prestanu investirati u nekretnine i prebace se
na trite vrijednosnih papira poznatije kao trite dionica. Je li
mogue da se uskoro dogodi jo jedan prijenos bogatstva s
jedne strane Kvadranta na drugu? Hoe li ovaj put vrijednosni
papiri izgubiti vrijednost? Samo e vrijeme pokazati, a povijest
ima tendenciju da se ponavlja. Kad se ponovi, neki e ljudi
izgubiti, ali mnogi e biti na dobitku.
U Australiji jo uvijek vrijede dravni zakoni koji
dozvoljavaju investitorima da "negativno posluju" sa svojim
nekretninama u koje su investirali. Drugim rijeima, ohrabruju
vas da izgubite novac na svojoj nekretnini koju iznajmljujete, s
idejom da dobijete porezne olakice od drave. Mi u SAD-u
imamo ista porezna pravila od 1986. godine. Kad u Australiji
govorim o investiranju, esto ujem uzvike negodovanja zbog
172

mojih upozorenja da bi vlada mogla promijeniti zakone kao to


je to uinila vlada SAD-a. ujem stvari kao to su: "Vlada nee
mijenjati pravila", i samo odmahujem glavom. Oni jednostavno
ne shvaaju koliko je promjena zakona bila bolna za milijune
investitora u SAD-u. Nekoliko mojih prijatelja bankrotiralo je i
izgubili su sve za to su radili godinama ili desetljeima.
Ono to elim rei jest: zato riskirati? Zato ne pronai
imanje koje donosi novac? Svatko moe pronai imanje ili
investiciju koja e gubiti novac. Ne morate dugo traiti da biste
to pronali. Ne morate za to biti pametni ili financijski pismeni.
Problem koji smo i ja i bogati otac imali s idejom da je gubitak
novca dobra stvar zbog poreznih olakica jest taj to ljudi esto
postaju nemarni zbog takvih ideja. ak i ovdje u Americi esto
ujem ljude kako govore: "U redu je to gubim novac. Drava
mi za to daje porezne olakice." To znai da vam na svaki dolar
koji izgubite drava vraa otprilike 30 centi (zavisno o poreznoj
kategoriji u koju spadate). Za mene, u toj logici neto nedostaje.
Zato ne investirati tako da dobijete sve, a to je osiguranje,
prihodi, kamate i porezne olakice?
U temelju investiranja jest ideja zarade novca, ne gubitak
novca. Uvijek moete dobiti porezne olakice i zaraditi ako ste
sofisticirani investitor. Moj prijatelj Michael Tellarico, broker
za nekretnine iz Sydneya, Australija, kae: "Ljudi svakodnevno
dolaze u ured za nekretnine i kau: "Moj raunovoa rekao mi
je da doem ovamo i potraim imanje s kojim mogu negativno
poslovati." Drugim rijeima, moj raunovoa rekao mi je da
kupim imanje kako bih na njemu gubio novac. Michael im
kae: "Ne trebate moju pomo da pronaete imanje koje gubi
novac. Oko vas ih ima na tisue. Ono to mogu uiniti jest da
vam pomognem pronai imanje koje e donositi novac, a jo
ete uvijek imati porezne olakice." Odgovor je esto: "Ne. Ne.
elim pronai imanje na kojem u gubiti novac." Isto se
dogaalo u Americi do prije 1986. godine.
Iz ovog primjera moe se izvui nekoliko vanih lekcija:
1. Ideja da je gubitak novca u redu zbog poreznih olakica
esto ini ljude nemarnima u izboru investicija.
173

2. Ti ljudi ne pokuavaju pronai prave investicije. Ne gledaju


financije tako paljivo kad analiziraju investiciju.
3. Gubitak novca destabilizira va financijski poloaj. Drugim
rijeima, u investiranju i ovako postoji dovoljno rizika.
Zato ga uiniti jo rizinijim? Odvojite dodatno vrijeme i
potraite vrste investicije. Moete ih pronai ako itate
brojeve.
4. Drava mijenja pravila.
5. Ono to je danas aktiva, sutra moe biti obveza.
6. Dok su milijuni investitora izgubili novac 1986., neki su bili
spremni na promjenu. Oni koji su bili spremni, zaradili su
milijune koje su oni nespremni izgubili.

Najvei od svih rizika


Bogati otac rekao je: "Investitor koji najvie riskira je osoba
koja ne kontrolira svoje financijsko izvjee. Najriskantniji
investitori su oni koji nemaju nita osim obveza za koje misle
da su aktiva, koji imaju jednake rashode kao i prihode, i iji je
jedini izvor prihoda njihov rad. Oni su riskantni jer esto
investiraju iz oaja."
Na mojim teajevima o investiranju, jo uvijek mi prilaze
ljudi koji tvrde da je njihova kua aktiva. Nedavno je jedan
ovjek rekao: "Kupio sam kuu za 500,000$, a danas vrijedi
750,000$" Pitao sam ga: "Kako to znate?" Odgovorio je: "Jer
mi je moj broker rekao da toliko vrijedi."
Na to sam ga upitao: "Hoe li vam va broker jamiti tu
cijenu i za 20 godina?"
"Pa ne", ree on. "On je samo rekao da je to prosjena cijena
kua koje se danas prodaju u toj etvrti."
Upravo zato, po mojem bogatom ocu, prosjeni investitori ne
zarauju mnogo novca na tritu. Bogati otac rekao je:
"Prosjeni investitor ima mentalitet osobe koja broji pilie prije
no to se izlegu. Kupuju stvari za koje svaki mjesec moraju
plaati, ali na temelju tuih miljenja zovu ih aktivom.
Raunaju da e im vrijednost kue porasti u budunosti, ili se

174

ponaaju kao da kua odmah moe biti prodana za onu


vrijednost koju im je naveo broker za nekretnine. Jesi li ikada
prodao kuu za manju svotu no to su ti rekli tvoj broker ili
bankar? Ja jesam. Kao rezultat zasnivanja financijskih odluka
na tim miljenjima i oekivanjima, ljudi gube kontrolu nad
osobnim financijama. Za mene je to vrlo rizino. Ako eli
postati bogat, mora kontrolirati svoju edukaciju, kao i osobni
protok novca. Nije loe nadati se da e cijena neega porasti u
budunosti ako ne gubi kontrolu nad financijama u dananje
vrijeme." Govorio je: "Ako si tako siguran da e cijena porasti,
zato ne kupi 10 takvih kua?"
Taj mentalitet prisutan je i kod ljudi koji kau: "Moj
mirovinski raun danas vrijedi milijun dolara. Kad odem u
mirovinu vrijedit e 3 milijuna." I opet, pitam ih: "Kako to
znate?" Od bogatog oca nauio sam da prosjeni investitori
esto broje pilie prije no to se izlegu. Ili sve stave na kocku na
temelju jednog dogaaja, to znai da bukvalno ekaju da im
brod uplovi u luku jednom u budunosti. U veini sluajeva,
mnoga jaja se zaista izlegu i veina brodova uplovi u luku. No,
profesionalni investitor ne eli tako riskirati. Sofisticirani
investitor zna da vam financijsko obrazovanje daje vie
kontrole danas, a ako nastavite uiti, jo veu financijsku
kontrolu sutra. Sofisticirani investitor zna da se jaja ponekad
razbiju ili ih netko pojede, a ponekad je brod, koji ljudi ekaju,
Titanic.
Upoznao sam mnoge investitore koji su novi u svijetu
investiranja. Investiraju manje od 20 godina. Veina njih nikada
nije preivjela slom trita niti posjedovala nekretninu koja
vrijedi mnogo manje od iznosa koji su platili za nju i za koju jo
uvijek moraju plaati svaki mjesec. Ti novi investitori prilaze
mi i izbacuju prosjeke grana djelatnosti kao to je: "Trite je u
prosjeku raslo od 1974." Ili: "Vrijednost nekretnina u prosjeku
je rasla 4% tijekom posljednjih 20 godina."
Kao to je rekao bogati otac: "Prosjeci su za prosjene
investitore. Profesionalni investitor eli kontrolu. A ta kontrola
poinje s tobom, tvojom financijskom edukacijom, tvojim
izvorima informacija i tvojim protokom novca." Zato je savjet

175

bogatog oca prosjenom investitoru bio: "Nemoj biti prosjean."


Za njega, prosjean investitor bio je rizian investitor.

Zato ljudi
financijama

nemaju

kontrolu

nad

svojim

osobnim

Ljudi naputaju kolu a da ne znaju kako nainiti bilancu


ekovne knjiice, a kamoli pripremiti financijsko izvjee.
Nikada nisu nauili kontrolirati svoje financije. Jedini nain
kako moe znati kontroliraju li ljudi sami sebe jest da pogleda
njihovo financijsko izvjee. Sama injenica da ljudi imaju
dobro plaene poslove, velike kue i dobre aute ne znai nuno
da imaju financijsku kontrolu. Kad bi ljudi znali kako
funkcionira financijsko izvjee, bili bi financijski pismeniji i
bolje bi kontrolirali svoj novac. Shvativi financijsko izvjee,
ljudi mogu bolje vidjeti kamo tee njihov novac.
Na primjer, ovo je obrazac protoka novca pri ispisivanju
eka:
Ovo je obrazac protoka novca pri koritenju kreditne kartice:

Kad ljudi ispisuju ek, oni troe svoju aktivu. Kad koriste
kreditne kartice, poveavaju obveze. Drugim rijeima, s

176

kreditnim karticama lako je upadati sve dublje i dublje u


dugove. Veina ljudi ne vidi da im se to dogaa samo zato to
nisu uvjebani da ispune i analiziraju osobno financijsko
izvjee. U dananje vrijeme, mnoga financijska izvjea
izgledaju ovako:

177

Ako neto ne promijeni, velika je vjerojatnost da e osoba s


ovakvim rashodima i obvezama cijeli ivot provesti u
financijskom sluenju. Zato kaem financijskom sluenju?
Zato to svaka otplata te osobe ini bogatu osobu jo bogatijom.
AUTOROVA NAPOMENA: Mnogi ljudi pitaju me: "Koji je
moj prvi korak prema financijskoj slobodi?" Moj odgovor je:
''Preuzmite kontrolu nad svojim financijskim izvjeem.''
Zamolio sam svoju raunovotkinju i stratega za poreze, Diane
Kennedy, da sastavi prirunik i program na audio kazeti sa
slijedeim sadrajem:
1. Uenje funkcioniranja osobnog financijskog izvjea
2. Preuzimanje kontrole nad vlastitim financijskim izvjeem
3. Polazak prema financijskoj slobodi
4. Uenje upravljanja novcem kako to ine bogati, tako da se
plaaju manji porezi.
Diane i ja producirali smo te kazete i vodimo vas kroz proces
izlaska iz dugova.
Meutim, jo je vanije to ete nauiti upravljati novcem
kao to to ine bogati. To je vano zato to veina ljudi smatra
da e zaraivanje vie novca rijeiti njihove probleme s
novcem. U veini sluajeva to se ne dogaa. Uenje upravljanja
novcem kao to to ine bogati nain je na koji moete rijeiti
svoje kratkorone novane probleme. To vam daje mogunost
da postanete financijski slobodni. Audio kazeta i prirunik dio
su programa koji se zove Va prvi korak prema financijskoj
slobodi. Informacije koje ete pronai u tom edukativnom
paketu jednostavne su, lako razumljive i vane za izgradnju
snanih financijskih temelja. Vie informacija o tom paketu s
audio kazetom moete pronai na kraju ove knjige ili na naoj
web stranici www.richdad.com.

178

Koga inite bogatim?


Lekcija iz pismenosti br. 2
Potrebna su barem dva financijska izvjea da biste vidjeli
cijelu sliku.
Vi

Netko drugi

Bogati otac rekao je: "Sofisticirani investitor mora vidjeti


najmanje dva financijska izvjea istovremeno ako eli dobiti
pravu sliku."
Tijekom jedne od naih lekcija, bogati otac nacrtao je ovaj
dijagram:
Vi

Banka

179

"Uvijek imaj na umu da je tvoj rashod neiji prihod. Ljudi


koji ne kontroliraju svoj protok novca ine ljude koji ga
kontroliraju bogatima."

to ine investitori
Tada je nacrtao ovaj dijagram, rekavi: "Daj da ti pokaem
to ini investitor, na primjeru vlasnika kue i bankara."
Sjedio sam tamo na trenutak promatrajui dijagram. Rekoh:
"Hipoteka te osobe pojavljuje se na dva financijska izvjea.
Razlika je u tome to se pojavljuje u dva razliita polja: polju
aktive i polju obveza."
Bogati otac klimne. "Sada vidi pravo financijsko izvjee."
"Zato kae da su potrebna barem dva razliita financijska
izvjea da bi mogao vidjeti cijelu sliku", dodah ja. "Svaki tvoj
rashod je neiji prihod, a svaka tvoja obveza je neija aktiva."
Bogati otac klimne, rekavi: "I zato ljudi koji naputaju kolu
a da nisu nauili razmiljati u terminima financijskog izvjea
esto postaju rtve onih koji su to nauili. Zato pri svakom
koritenju kreditne kartice ljudi poveavaju svoje obveze, a
istovremeno poveavaju i aktivu banke."
"Kada ti bankar kae da je tvoja kua aktiva, ne lae ti. On
samo ne kae ija je to zapravo aktiva. Tvoja hipoteka je aktiva
banke, a tvoja obveza", rekoh ja, polako shvaajui vanost
financijskih izvjea i razloga zato su potrebna vie od dva
izvjea kako bi se dobila preciznija slika.
Vi
Banka

180

Bogati otac klimne i ree: "Hajde da sada dodamo protok


novca ovoj slici i vidjet emo kako zaista funkcionira aktiva, u
ovom sluaju hipoteka:
"U ovom sluaju, hipoteka ti uzima novac iz depa i stavlja
ga u dep banke. Zato je hipoteka za tebe obveza, a za banku
aktiva. Ono to elim rei je da se radi o istom pravnom
dokumentu."
"Dakle, banka je stvorila aktivu koja je za tebe obveza",
dodah ja. "Ono to ini investitor, jest da kupuje aktivu za koju
plaa netko drugi. Zato investitori posjeduju stanarske zgrade.
Svakog mjeseca, novac iz rente pritjee u investitorova izvjea
o prihodu, kao to njihova otplata hipoteke tee u izvjee o
prihodu banke."
Bogati otac klimne i naceri se. "Poinje shvaati.
Definitivno je bolje biti na jednoj strani jednadbe nego na
drugoj. Ali to je dvosmjerna ulica", ree on crtajui slijedei
dijagram:
Banka

Vi

"Oh", rekoh ja. "Moja tednja je moja aktiva, a obveza banke.


I ovdje su potrebna najmanje dva financijska izvjea da bi se
vidjela cijela slika."

181

"Da", ree bogati otac. "A to jo primjeuje u vezi ovih


dijagrama?"
Neko vrijeme promatrao sam dijagrame, gledajui primjere
hipoteke i tednje. "Ne znam", rekoh polako. "Vidim samo ono
to si ovdje nacrtao."
Bogati otac nasmijei se i ree: "Zato mora vjebati itanje
financijskih izvjea; kao to vie naui kad neto ita ili
nekoga slua dva ili tri puta, uenjem sve vie napreduje i u
financijskoj pismenosti. Na pamet ti padaju stvari koje se esto
ne vide oima."
"to sam propustio? to ne vidim?" upitah ja.
"Ono to se ne vidi u mojim dijagramima jest da ti drava
daje porezne poticaje da kupuje obveze. Zato ti daje porezne
olakice za kupnju kue."
"Zaboravio sam na to", rekoh.
"A uzima ti porez na tednju", ree bogati otac.
"Drava mi daje porezne olakice za obveze, a oporezuje
moju aktivu?" upitah ja.
Bogati otac klimne, rekavi: "Sada razmisli kakav je uinak
toga na nain razmiljanja ljudi i njihovu financijsku budunost.
Prosjena osoba raduje se zato to se zaduuje, a ne zato to
kupuje aktivu."
"Ljudi dobivaju porezne olakice za gubitak novca?" upitah
zbunjeno. "Zato to rade?"
Bogati otac se naceri. "Kao to sam rekao, profesionalni
investitor mora razmiljati dalje od cijene investiranja koja raste
ili pada. Sofisticirani investitor ita brojeve kako bi stekao uvid
u pravu priu i poinje uviati stvari koje prosjeni investitor ne
vidi. Sofisticirani investitor mora vidjeti utjecaj dravnih
propisa, poreznih zakona, zakona o korporacijama, biznisu i
raunovodstvu. Precizne informacije o investiranju teko je
pronai zato to dobivanje uvida u cjelovitu sliku zahtijeva
financijsku pismenost, raunovou i odvjetnika. Drugim
rijeima, potrebna su ti dva razliita profesionalca kako bi
dobio pravi uvid. Dobra je vijest to to e, ako uloi vrijeme u
uenje svega onog to se dogaa iza scene, pronai prilike za
investiranje i veliko bogatstvo, bogatstvo kakvo pronalazi samo
182

mali broj ljudi. Otkrit e istinu o tome zato bogati postaju sve
bogatiji, a siromani i srednja klasa rade sve vie, plaaju vee
poreze i sve se vie zaduuju. Kad sazna injenice, moi e
odluiti s koje strane Kvadranta eli djelovati. Nije teko,
samo je potrebno uloiti vrijeme... Vrijeme koje ne ele ulagati
ljudi koji ele samo neki savjet o tome u to investirati."
Nisam morao razmiljati o tome s koje strane Kvadranta
elim djelovati. Znao sam da elim zakonito investirati s
unutarnje strane, ne s vanjske. Htio sam znati kakve su to
injenice, bez obzira na to hou li se obogatiti ili ne. Sada sam
htio znati kako i zato bogati postaju bogatiji.

Potreba za financijskom edukacijom


Ranih 80-tih, poeo sam s poduavanjem poduzetnitva i
investiranja za odrasle. Jedan od problema na koje sam odmah
naiao bilo je to da veina ljudi koji su eljeli pokrenuti tvrtku
ili sigurnije investirati nije imala osnove financijske pismenosti.
Vjerujem da zbog tog nedostatka financijskog obrazovanja
devet od deset tvrtki propada u prvih pet godina, i zbog kojeg
veina investitora smatra investiranje rizinim pa ne zarauju
niti zadravaju mnogo novca.
Kad sam preporuio da ljudi pohaaju t e a j e v e iz
raunovodstva, financija i investiranja prije no to pokrenu
tvrtku ili uu u investiranje, veina je jaukala i nisu se htjeli
vraati u kolu. Tada sam poeo traiti nain kako bi ljudi
mogli stjecati osnovno znanje na lagan i zabavan nain. 1996.
stvorio sam PROTOK NOVCA, Investiranje 101, igru koja
poduava osnove financijske pismenosti, raunovodstva i
investiranja.

Poduavanje protiv uenja


PROTOK NOVCA je drutvena igra jer su investiranje i
financijska analiza predmeti koje ne moete nauiti itajui.
Moj siromani otac, uitelj, esto je govorio: "Uitelj mora
znati razliku izmeu onog to se moe poduavati i onog to se
mora nauiti." Govorio bi: "Moe nauiti dijete da zapamti

183

rije 'bicikl', ali ga ne moe nauiti da ga vozi. Dijete mora


samo nauiti voziti bicikl, i to vlastitim djelovanjem."
Tijekom protekle tri godine, promatrao sam tisue ljudi kako
ue biti investitori igrajui PROTOK NOVCA, Investiranje 101
i 202. Oni djelovanjem ue stvari koje ih nikada ne bih mogao
nauiti pisanjem ili dranjem predavanja, kao to vas nikada ne
bih mogao nauiti da vozite bicikl. Igre u nekoliko sati
poduavaju igrae stvarima kojima je mene bogati otac
poduavao 30 godina. Ova se knjiga zove Vodi bogatog oca u
investiranje zato jer je to ono to je on radio. Vodio me zato jer
je to bilo najbolje to je mogao uiniti. Investiranje i
raunovodstvo su teme kojima me nije mogao poduiti. Morao
sam htjeti to nauiti. Isto vrijedi i za vas.

Poboljavanje vaih rezultata


to ete vie itati financijska izvjea, godinja izvjea i
planove, bre e rasti vaa financijska inteligencija ili vaa
financijska vizija. Tijekom vremena, poet ete uviati stvari
koje prosjeni investitor nikada ne vidi.
Svi znamo da je ponavljanje metoda uenja i pamenja
nauenog. Nedavno sam sluao audio kazetu intervjua s
Peterom Lynchom. Sluao sam tu kazetu desetak puta. Svaki
put kada je sluam, ujem neto novo. Preko 30 godina bogati
otac tjerao me da itam financijska izvjea. Danas automatski
razmiljam u terminima financijskog izvjea.
Kad uimo voziti bicikl, uvjebavamo svoj um u vonji
bicikla. Kad to postignemo, ne moramo razmiljati o vonji za
vrijeme vonje. Kad uimo voziti auto, takoer uvjebavamo
svoj nesvjesni um. Zbog toga, kad na nesvjesni um naui
voziti, moemo voziti i razgovarati s nekim drugim, jesti
hamburger, razmiljati o problemima na poslu ili sluati radio i
pjevati uz njega. Vonja je neto to se dogaa automatski. Isto
se moe dogoditi s itanjem financijskih izvjea.
Ono to traje najdue u potrazi za dobrom investicijom jest
analiza brojeva. Uenje itanja financijskog izvjea jest
naporan proces, naroito kada tek poinjete. Dobra vijest je da
postaje sve lake i lake, to vie vjebate. Ne samo da postaje
184

lake, ve moete pregledati mnogo prilika za investiranje


gotovo automatski, bez razmiljanja - ba kao da vozite bicikl
ili automobil.

Kviz mentalnog stava


Kao ljudi, mnoge stvari uimo raditi na nesvjestan nain.
Ako ozbiljno elite postati uspjeniji investitor, investitor koji
zarauje sve vie novca uz sve manji rizik, preporuam vam da
uvjebate svoj mozak u analizi financijskih izvjea. Analiza
financijskih izvjea je osnovna stvar najboljim svjetskim
investitorima, kao to je Warren Buffet.
To se radi na putem "protoka poslova". Svaki profesionalni
investitor ima stalan broj potencijalnih investicija u tvrtke ili
nekretnine kojima je potreban investicijski kapital. Bogati otac
tjerao je mene i Mikea da itamo, uimo i analiziramo te
investicije bez obzira na to jesmo li bili zainteresirani za njih ili
ne. Iako je to u poetku bilo sporo i bolno, proces je postajao
bri, laki, zabavniji i uzbudljiviji. Uili smo ponavljanjem, i to
ponavljanje se isplatilo tako to mi je omoguilo da se
umirovim rano, osjeam financijski sigurnije i zaraujem jo
vie novca.
Evo pitanja mentalnog stava:
Jeste li voljni vjebati ispunjavajui svoje financijsko
izvjee i obnavljajui ga, kao i itajui izvjea drugih
financijskih izvjea o investicijama u tvrtke i nekretnine?
Da________ Ne________
Primijetit ete da je ovo pitanje vrlo slino onome na kraju
petnaestog poglavlja. Ponovljeno je kako bi se naglasila vanost
financijske pismenosti. Ovo pitanje je vrlo vano zato jer
predstavlja dio cijene postajanja bogatim investitorom, ulaganja
u investicije bogatih i trajno ulaganje vremena u usavravanje
vlastite financijske pismenosti. Ako je va odgovor na ovo

185

pitanje "ne", veina investicija bogatih za vas je previe rizina.


Ako ste financijski pismeni, bit ete spremniji da pronaete
najbolje investicije na svijetu.

Sedamnaesto

poglavlje

Lekcija iz investiranja br. 15

arolija pogreaka
Moj pravi otac doao je iz akademskog svijeta, svijeta u
kojem se pogreke percipiraju kao neto loe to treba
izbjegavati. U svijetu obrazovanja, to vie greaka osoba
napravi, smatraju je manje inteligentnom.
Moj bogati otac doao je s ulice. Imao je drukiji pogled na
pogreke. Za njega, pogreke su bile prilike za uenje neeg
novog, neega to nije znao prije. Za njega, to je vie
pogreaka osoba napravila, vie je nauila. esto je govorio: "U
svakoj greci krije se malo arolije. to vie pogreaka
napravim i uzmem vrijeme da uim iz njih, vie arolije imam u
ivotu."
Moj bogati otac stalno je koristio primjer uenja vonje
bicikla kako bi objasnio ideju arolije koja se krije u grekama.
Rekao bi: "Samo se sjeti frustracije kroz koju si prolazio dok si
uio voziti bicikl. Svi tvoji prijatelji ga voze, ali sve to ti ini
jest da se penje na bicikl i odmah pada s njega. Radi greku
za grekom. Iznenada prestane padati, poinje vrtjeti pedale,
bicikl se pokrene i, kao arolijom, otvara ti se cijeli novi svijet.
To je arolija koja se nalazi u pogrekama."

187

Pogreka Warrena Buffeta


Warren Buffet, najbogatiji investitor Amerike, poznat je i
cijenjen po svojoj kompaniji Berkshire Hathaway. Danas su
cijene dionica Berkshire Hathawaya meu najcjenjenijim
dionicama na svijetu. I dok mnogi investitori cijene dionice
Berkshire Hathawaya, malo ljudi shvaa da je kupnja Berkshire
Hathawaya bila jedna od najveih investicijskih pogreaka
Warrena Buffeta.
Kad je kupio kompaniju, Berkshire Hathaway bila je
kompanija za proizvodnju koulja koja je polako ispadala iz
posla. Warren Buffet smatrao je da njegov tim moe spasiti
kompaniju. Kao to veina nas zna, proizvodnja tekstila
zamirala je u Americi i premjetala se u druge zemlje. Bio je to
trend protiv kojega ak ni Warren Buffet nije mogao nita, i
kompanija je na kraju propala kao proizvodna kompanija, ak i
s Warrenom Buffetom na elu. No, u propasti te kompanije,
Warren Buffet pronaao je dragulje koji su ga na kraju uinili
ekstremno bogatim. Za one zainteresirane za tu priu, knjiga
Roberta Hagstroma, Put Warrena Buffeta najinformativnija je i
daje itatelju uvid u jedan od najveih investitorskih umova na
svijetu.

Druge pogreke
Jo jedna kompanija, Diamond Fields, formirana je s ciljem
traenja dijamanata koji nikada nisu pronaeni. Glavni geolog
kompanije pogrijeio je. No, umjesto pronalaska dijamanata,
otkrili su jedno od najveih nalazita nikla na svijetu. Njihova
cijena dionica skoila je u nebesa nakon tog otkria. Danas,
iako je ostalo ime Diamond Fields, oni zarauju na niklu.
Levi Strauss krenuo je na zlatna polja Kalifornije kako bi se
obogatio rudarenjem. Meutim, nije bio dobar rudar, pa je
umjesto toga poeo ivati hlae od platna za rudare koji su bili
uspjeni. Mislim da je danas veina svijeta ula za Levi'sov
jeans.

188

Kau da Thomas Edison nikada ne bi izumio arulju da je bio


zaposlenik kompanije koju je osnovao - General Electric. Kau
da je Edison imao preko 10,000 promaaja prije no to je
konano izumio arulju. Da je bio zaposlenik velike kompanije,
vjerojatno bi ga otpustili zbog toliko greaka.
Velika pogreka Kristofora Kolumba bila je to to je traio
trgovaki put za Kinu i sluajno naletio na Ameriku,
najbogatiju i najmoniju zemlju na svijetu.

Ulina mudrost protiv kolske mudrosti


Moj bogati otac bio je financijski vrlo uspjean iz mnogo
razloga. Na vrhu liste bio je njegov stav prema grekama. Poput
veine nas, mrzio je praviti greke, ali nije ih se plaio. Riskirao
bi samo zato da bi napravio greku. Govorio bi: "Kad doe do
granica onoga to zna, vrijeme je da napravi neke greke."
Nekoliko puta njegovi su poslovi propadali i gubio je novac.
Vidio sam i to kako lansira nove proizvode koje je potom trite
odbijalo. No, svaki put kad bi napravio greku, umjesto da
padne u depresiju, izgledao je sretniji, mudriji, odluniji, pa ak
i bogatiji nakon tog iskustva. Govorio bi svojem sinu i meni:
"Preko greaka uimo. Svaki put kada pogrijeim, uim neto o
sebi, uim neto novo i esto upoznajem ljude koje inae ne bih
upoznao."
U jednom od svojih propalih poslova, kompaniji za
distribuciju vodovodnih cijevi, upoznao je jednog od svojih
buduih poslovnih partnera. Iz tog propalog posla, stvorili su
prijateljstvo i partnerstvo koje je donijelo desetke milijuna
dolara. Rekao je: "Da nisam riskirao stvarajui tu tvrtku, nikada
ne bih sreo Jerryja. A susret sa Jerryjem bio mi je jedan od
najvanijih dogaaja u ivotu."
Moj siromani otac bio je odlian student u koli. Rijetko je
grijeio i zato je imao tako dobre ocjene. Problem je bio u tome
to je u 50. godini napravio jednu od najveih pogreaka u
ivotu i nije se od nje mogao oporaviti.
Dok sam gledao kako se moj pravi otac bori s financijskim i
profesionalnim problemima, moj bogati otac rekao je: "Da bi
bio uspjean u stvarnom svijetu biznisa, mora imati kolsku,
189

ali i ulinu mudrost. Tvoj otac krenuo je u kolu u dobi od 5


godina. Imao je dobre ocjene pa je ostao u koli i na kraju
postao glavni u kolskom sustavu. U dobi od 50 godina, izbaen
je na ulicu, a ulica je jako strog uitelj. U koli, najprije dobije
lekciju. Na ulici, prvo dobije pogreku, a na tebi je da u njoj
pronae lekciju, ako ti to ikada uspije. Budui da veina ljudi
nije nauila kako praviti greke i uiti iz njih, ili ih izbjegavaju,
to je vea greka, ili naprave greku pa ne uspiju u njoj otkriti
lekciju. Zato vidi ljude kako stalno ponavljaju greke.
Ponavljaju ih zato to nikada nisu nauili kako uiti iz vlastitih
greaka. U koli te smatraju pametnim ako ne grijei. Na ulici,
pametan si samo ako grijei i ui iz greaka."

Najvei gubitnici koje poznajem


Bogati otac rekao je Mikeu i meni: "Ja sam ovako bogat jer
sam napravio vie financijskih greaka no veina ljudi. Svaki
put kada sam pogrijeio, nauio sam neto novo. U poslovnom
svijetu, to novo obino se naziva iskustvo. Ali iskustvo nije
dovoljno. Mnogi ljudi kau da imaju mnogo iskustva jer stalno
ponavljaju istu greku. Ako osoba stvarno neto naui iz
pogreke, njezin ivot mijenja se zauvijek i ono to dobiva
umjesto iskustva je mudrost." Nastavio bi: "Ljudi esto
izbjegavaju pravljenje financijskih greaka i to je samo po sebi
pogreno. Stalno si govore: "Idi na sigurno. Ne riskiraj." Ljudi
moda imaju financijske probleme zato jer su ve napravili
greke i iz njih nisu nita nauili. I tako, oni svakog dana ustaju,
odlaze na posao, ponavljaju greku i izbjegavaju nove greke,
ali nikada ne naue lekciju. Takvi ljudi esto si govore: "Sve
radim kako valja, ali iz nekog razloga ne napredujem
financijski." Komentar bogatog oca na tu tvrdnju bio je:
"Moda rade sve kako valja, ali problem je u tome to
izbjegavaju ono to ne valja - kao to je daljnje riskiranje.
Izbjegavaju svoje slabosti, umjesto da se suoe s njima. Ne rade
neto ega se moda boje i svjesno izbjegavaju pogreke."
Rekao je: "Neki od najveih gubitnika koje poznajem su ljudi
koji nikada nisu pogrijeili."

190

Vjetina pravljenja greaka


Umjesto da ui svojeg sina i mene da izbjegavamo greke,
bogati otac poduio nas je vjetini pravljenja greaka i stjecanja
mudrosti tim putem.
Tijekom jedne od tih lekcija, bogati otac rekao je: "Prva stvar
koja ti se dogaa nakon to pogrijei jest da se uznemiri. Svi
ljudi koje znam uznemire se. To je prvi pokazatelj pogreke",
ree bogati otac. "U tom trenutku, otkriva tko si ti zapravo."
"Kako to misli?" upita Mike.
"Pa, u trenutku uznemirenosti, postajemo jedan od ovih
likova", ree bogati otac, opisujui niz uloga koje dolaze na
scenu kad se uznemirimo zbog pogreke:
1. Laljivac. Laljivac e govoriti stvari kao to su: "Ja to
nisam uinio", ili: "Ne, ne, ne, to nisam ja", ili: "Ne znam to
se dogodilo", ili: "Dokai!"
2. Okrivitelj. Okrivitelj e govoriti stvari kao to su: "To je
tvoja greka, ne moja", ili: "Da moja ena nije troila toliko
novaca, bio bih u boljem financijskom stanju", ili: "Bio bih
bogat da nisam imao vas, djeco", ili: "Kupci ne mare za
moje proizvode", ili: "Zaposlenici vie nisu lojalni", ili:
"Tvoja uputstva nisu bila jasna", ili "To je greka mojeg
efa."
3. Pronalaza opravdanja. Pronalaza opravdanja govorit e
stvari kao to su: "Pa, nemam dobro obrazovanje, i zato ne
napredujem", ili: "Uspio bih da sam imao vie vremena", ili:
"Oh, ionako nisam htio postati bogat", ili: "Pa, svi su to
radili."
4. Odustajatelj. Odustajatelj govori stvari kao to su: "Rekao
sam ti da to nee funkcionirati", ili: "Ovo je preteko i nije
191

vrijedno truda. Radit u neto lake", ili: "Zato radim ovo?


Nije mi potrebna ta jurnjava."
5. Negator. Bogati otac esto je zvao takve osobe "make u
kutiji s pijeskom", to znai da ta osoba ima tendenciju da
zakopava svoje pogreke. Osoba koja negira da je napravila
greku esto govori stvari kao to su: "Ne, nita nije
pogreno. Sve je u redu", ili: "Greka? Kakva greka?" ili:
"Ne brini. Sve e se razrijeiti."
Bogati otac rekao je: "Kad se ljudi uznemire zbog greke ili
nesree, njihovo tijelo i um preuzima jedan ili vie od ovih
likova. Ako eli uiti i stjecati mudrost iz te neprocjenjivo
vrijedne pogreke, mora dozvoliti Odgovornom Ja da preuzme
kontrolu nad tvojim razmiljanjem. Odgovorno Ja e se na kraju
pitati: "Kakvu neprocjenjivu vrijednu lekciju mogu nauiti iz
ove greke?"
Bogati otac nastavio bi: "Ako osoba kae: 'Ono to sam
nauio jest da nikada vie neu to ponoviti', vjerojatno nije
mnogo nauila. Previe ljudi ivi u svijetu koji se smanjuje
samo zato jer stalno govore da vie nikada nee to uiniti,
umjesto da kau da im je drago to se to dogodilo, jer su iz
iskustva sam nauili ovo ili ono. Osim toga, ljudi koji
izbjegavaju pogreke ili ih ne iskoriste, nikada ne vide drugu
stranu novia."

Spavao sam poput bebe


Na primjer, nakon to sam izgubio svoj posao s najlonskim i
Velcro novanicima, bio sam uznemiren oko godinu dana.
Tijekom te godine spavao sam poput bebe, to znai da sam se
svaka dva sata budio uz pla. Mogao sam uti svoj um kako
govori: "Nikada nisam trebao pokrenuti biznis. Znao sam da e
propasti. Nikada vie neu pokretati biznis." Takoer sam
okrivljavao mnoge ljude i otkrio sam da u velikoj mjeri

192

opravdavam svoja djela, govorei stvari kao to su: "Bila je to


Danova greka", ili: "Pa, proizvod mi se ionako nije sviao."
Umjesto da pobjegnem od svoje pogreke i pronaem posao,
bogati otac natjerao me da se suoim s neredom koji sam
stvorio i da se ponem vaditi iz ruevina moje tvrtke. Danas
govorim ljudima: "Nauio sam vie o biznisu kroz neuspjeh,
nego kroz uspjeh. Vaenje iz ruevina i ponovna izgradnja
kompanije uinili su me mnogo boljim biznismenom." Danas,
umjesto da kaem: "Nikada vie neu to uiniti", kaem:
"Drago mi je da nisam uspio i da sam nauio neto iz toga, jer
sam zahvalan za mudrost koju sam stekao." I tada kaem:
"Krenimo s novim biznisom." Umjesto straha i aljenja,
osjeam uzbuenje i zabavu. Umjesto da se bojim neuspjeha,
sada znam da smo svi stvoreni tako da uimo na grekama. Ako
ne pravimo pogreke ili ih pravimo a, ne uimo iz njih, nestaje
arolije u ivotu. ivot ide unatrag i smanjuje se, umjesto da se
iri i ispuni arolijom.
U srednjoj koli dvaput sam padao jer nisam znao pisati.
arobno je to to danas imam knjige na popisima uspjenica
The New York Timesa, Sydney Morning Heralda i The Wall
Street Journala. Ironino je to to sam postao poznat u stvarima
u kojima sam u poetku bio neuspjean: pisanju, biznisu,
prodavanju, dranju govora, raunovodstvu i investiranju.
Nisam postao poznat po stvarima koje su mi bile lagane i u
kojima sam uivao: surfanju, ekonomiji, ragbiju i slikanju.

Kakva je lekcija?
Kad god ujem ljude kako govore: "Investiranje je
prerizino", ili: "Ne volim riskirati sa svojim novcem", ili: "to
ako ne uspijem?" ili: "to ako izgubim svoj novac?", esto se
sjetim svojeg siromanog oca, jer ono to je on zapravo govorio
bilo je: "Ne elim pogrijeiti." Kao to sam rekao, u njegovom
svijetu, akademskom svijetu, ljudi koji ine greke smatrani su
glupima.
Bogati je otac u svojem svijetu promatrao rizik, greke i
neuspjeh kao integralni dio ljudskog razvoja. Umjesto
izbjegavanja rizika i greaka, nauio je rukovoditi rizikom i
193

grekama. Njegovo vienje greaka bilo je da je greka


jednostavno lekcija s pripojenim emocijama. Rekao je: "Kad
god napravimo greku, uznemirimo se. Uznemirenost je nain
naeg tvorca da nam priopi da neto moramo nauiti. To je
tapkanje po naem ramenu koje znai: "Pazi. Mora nauiti
neto vano. Ako lae, okrivljuje, opravdava, ili negira
uznemirenost, troi je i izgubit e dragulj mudrosti."
Bogati otac nauio me da brojim do deset ako sam bijesan ili
do stotinu ako sam jako bijesan. Nakon to se ohladim,
jednostavno se ispriam i nikada ne krivim drugu osobu, bez
obzira na to koliko sam bijesan. Ako je okrivim, dajem joj mo.
Ako ja preuzmem odgovornost za ono to se dogodilo, nauit u
vanu lekciju koju sam oito morao nauiti. Ako laem,
okrivljujem, opravdavam ili negiram, ne uim nita.
Bogati otac rekao je jo: "Neuspjeni ljudi okrivljuju drugu
osobu. Oni esto ele da se ona promijeni i zato tako dugo
ostaju ljuti. Ljuti su jer nisu uspjeli nauiti neto iz svoje
osobne lekcije.
Umjesto ljutnje, takvi ljudi trebali bi osjeati zahvalnost
prema drugoj osobi to je tamo da ih podui neemu to su
trebali znati.
"Ljudi se nalaze kako bi uili lekcije jedan od drugoga.
Problem je u tome to esto ne znamo koju lekciju poduavamo
druge. Biti ljut ili nekome neto zamjeriti isto je kao biti ljut na
svoj bicikl jer ste s njega pali jednom ili dva put, pokuavajui
nauiti neto novo", govorio je bogati otac.

Greke u dananje vrijeme


Dok ovo piem, trite dionica i nekretnina raste. Osobe koje
nikada nisu investirale penju se na tritu i uglavnom govore
iste stvari. Govore stvari kao to su: "Zaradio sam toliko novca
na tritu", ili: "Uao sam rano i cijena je narasla za 20%." To
su esto entuzijastine rijei novih investitora, koji nisu nikada
izgubili na padu trita. Bojim se da e uskoro mnogi od tih
novih investitora koji sada pobjeuju otkriti to znai pogrijeiti
na tritu. U tom trenutku vidjet emo tko su pravi investitori.
Kao to je rekao bogati otac: "Nije vano koliko ti investicija
194

raste, ve koliko moe pasti. Pravi investitori moraju biti


spremni na zaradu, kao i na uenje kad stvari ne idu kako bi
trebale na tritu. Najbolja stvar kojoj te trite moe nauiti
jest da ui iz svojih greaka."
Za mene, uenje kontrole nad vlastitom naravi bio je
cjeloivotni proces. Isto vrijedi i za procese spremnosti na rizik,
pravljenja greaka i zahvalnosti drugoj osobi, iako moda s tom
osobom vie neu razgovarati ili poslovati. Kad razmiljam o
svojem ivotu, rekao bih da mi je taj mentalni stav donio
najvie novca, najvie uspjeha i najvie arolije u ivot.

Kviz mentalnog stava


Od oba oca nauio sam da je vana i kolska i ulina
mudrost. Inteligencija znai razlikovanje tih dviju mudrosti ili,
kao to je rekao bogati otac: "kolska mudrost je vana, ali
ulina mudrost e te uiniti bogatim".
Evo pitanja mentalnog stava:
1. Kakav je va stav prema riziku, grekama i uenju?
2. Kakvi su stavovi ljudi u vaoj okolini prema riziku,
grekama i uenju?
3. Ima li u vama jo uvijek nekih financijskih, profesionalnih
ili poslovnih razloga za uznemirenost koji su nerazrijeeni?
4. Jeste li jo uvijek ljuti na nekog po pitanju novca?
5. Ako ste ljuti na sebe ili nekog drugog, koje lekcije moete
iz toga nauiti i biti zahvalni zbog njih, jer ste imali dovoljno
hrabrosti riskirati i moda neto i nauiti?
Uvijek se sjeam kako je moj bogati otac rekao: "Imam
toliko novca jer sam bio spreman napraviti vie greaka od
veine ljudi i uiti iz njih. Veina ljudi nije napravila dovoljno
greaka ili i dalje ponavlja iste greke. Bez greaka i uenja,
nema ivotne arolije.

195

DODATNA

NAPOMENA:

Ova tema arolije greaka jedna je od najvanijih lekcija


bogatog oca, naroito u ovom vrlom novom svijetu u koji
ulazimo. Ljudi koji se boje greaka zaostat e u financijskom i
profesionalnom smislu dok Informatiko doba sve vie ubrzava.
Nedavno sam s Nightingale Conantom stvorio edukativni
program na audio kazeti pod naslovom "Tajne bogatog oca o
novcu, biznisu i investiranju" koji pokriva ovu vrlo vanu
lekciju bogatog oca. Po mojem miljenju, ovaj edukativni
projekt namijenjen je svima koji ele nauiti kako prevladati
strah od neuspjeha, greaka i rizika.
Ako ste zainteresirani za ovaj proizvod, moete ga naruiti
od nas ili izravno od Nightingale Conanta. Kao to je rekao
Winston Churchill: "Uspjeh je sposobnost kretanja od jednog
neuspjeha do drugog s nesmanjenim entuzijazmom."

196

Osamnaesto

poglavlje

Lekcija iz investiranja br. 16

Koja je cijena bogaenja?


Bogati otac govorio mi je kako postoje mnogi naini kako se
osoba moe obogatiti, a svaki ima svoju cijenu.
1. Moete se obogatiti tako to ete se vjenati s nekim
zbog novca. Svi znamo koja je cijena toga. Bogati otac
namrtio bi se i rekao: "I mukarci i ene vjenavaju se zbog
novca, ali moete li zamisliti provoenje ivota s nekim
koga ne volite? To je vrlo visoka cijena."
2. Moete se obogatiti tako to ete biti laov, varalica ili
kriminalac. Govorio bi: "Lako je obogatiti se na zakonit
nain. Zato bi ljudi htjeli kriti zakon i riskirati odlazak u
zatvor, osim ako zaista ne uivaju u takvom uzbuenju?
Rizik od odlaska u zatvor za mene je previsoka cijena. elim
se obogatiti zbog svoje slobode, pa zato onda riskirati
zatvor? Izgubio bih samopotovanje. Ne bih mogao
pogledati u oi obitelji i prijateljima da se bavim neim
nelegalnim. Osim toga, lo sam laac. Imam lou memoriju i

197

ne bih mogao pamtiti sve svoje lai pa je najbolje da


govorim istinu. Po mojem miljenju, potenje je najbolja
politika."
3. Moete se obogatiti putem nasljedstva. Bogati otac je
govorio: "Mike esto osjea kao da nije zasluio svoje
bogatstvo. Pita se bi li mu i samom uspjelo da se obogati.
Zato sam mu dao vrlo mali dio. Vodio sam ga kao to vodim
i tebe, ali na njemu je da stvori vlastito bogatstvo. Za njega
je vano da osjea kako ga je zaradio. Ne dijele svi, koji su
bili dovoljno sretni da naslijede novac, takav stav."
Mike i ja odrasli smo zajedno i obje nae obitelji bile su
relativno siromane. Meutim, kad smo odrasli, Mikeov otac
postao je vrlo bogat, dok je moj pravi otac ostao siromaan.
Mike je naslijedio bogatstvo od svojeg oca, kojeg ja zovem
moj bogati otac. Ja sam poeo ni iz ega.
4. Moete se obogatiti dobitkom na lutriji. Sve to je bogati
otac mogao rei na to bilo je: "U redu je ponekad kupiti
listi, ali staviti cijeli svoj financijski ivot na kocku
vjerujui u dobitak u lutriji je plan za bogaenje budale."
Naalost, mnogi Amerikanci kau da se planiraju obogatiti
dobitkom na lutriji. ivjeti ivot s vjerojatnou od jedan
naprema stotinu milijuna je vrlo visoka cijena.
Ako nemate plan za rjeavanje problema vika novca, vratit
ete se na siromatvo. Nedavno je u novinama izala pria o
ovjeku koji je dobio na lutriji. Odlino se provodio, ali se
uskoro tako zaduio da je razmiljao o tome da proglasi
bankrot. Prije no to je dobio na lutriji bio je financijski
uspjean. Da bi rijeio svoj problem, opet je igrao lutriju - i
dobio. Ovaj put, financijski savjetnici pomogli su mu s
novcem. Pouka ove prie je: ako jednom dobijete na lutriji,
morate imati plan za novac. Nema mnogo ljudi koji dobiju
dvaput.
198

5. Moete se obogatiti postavi filmska zvijezda, rock


zvijezda, sportska zvijezda ili iznimna linost na nekom
podruju. Bogati otac rekao bi: "Ja nisam pametan,
talentiran, zgodan niti zabavan. Za mene nije bilo realno da
se obogatim tako to u biti izniman."
Hollywood je pun glumaca koji su bankrotirali. Klubovi su
puni rock sastava koji sanjaju o zlatnoj nakladi. Teajevi
golfa puni su igraa koji sanjaju da e postati profesionalci
poput Tigera Woodsa. Meutim, ako poblie pogledate
Tigera Woodsa, primijetit ete da je morao platiti visoku
cijenu kako bi doao do svojeg sadanjeg poloaja. Tiger je
poeo igrati golfu dobi od 3 godine i nije postao
profesionalac do 20. Njegova cijena bila je 17 godina vjebe.
6. Moete se obogatiti tako to ete biti pohlepni. Svijet je
prepun takvih ljudi. Njihova omiljena izreka je: "Imam ono
to je moje i to u zadrati." Pohlepa s novcem i imovinom
obino znai i pohlepu u drugim stvarima. Kad ih mole da
pomau drugima ili da ih poduavaju, oni obino za to
nemaju vremena.
Cijena pohlepe jest to to morate jo vie raditi kako biste
zadrali ono to imate. Newtonov zakon kae: "Svaka akcija
izaziva reakciju". Ako ste pohlepni, ljudi e tako reagirati na
vas.
Kada upoznam ljude koji imaju problema s novcima,
zamolim ih da redovito ponu poklanjati novac -crkvi ili
dobrotvornom drutvu. Ako slijedite zakone ekonomije i
fizike, dajte ono to elite. Ako elite osmijeh, prvo ga dajte.
Ako elite udarac, prvi udarite. Ako elite novac, prvo vi
dajte novac. Za pohlepne ljude, otvaranje ake ili novanika
moe biti vrlo teko.

199

7. Moete se obogatiti tako to ete biti jeftini. Ovo je


bogatog oca inilo bijesnim. Rekao bi: "Problem u ovakvom
bogaenju jest to to ste i dalje jeftini. Svijet mrzi bogatae
koji su jeftini. Zato ljudi mrze lik Scroogea u slavnoj
Boinoj prii Charlesa Dickensa. Bogati otac rekao bi:
"Ljudi koji obogate poput Scroogea, daju lou sliku o
bogatima. ivjeti i umrijeti siromaan je tragedija. Ali ivjeti
siromaan i umrijeti bogat je ludilo."
Nakon to bi se smirio, rekao bi: "Mislim da u novcu treba
uivati, i zato naporno radim, i moj novac naporno radi, i
uivam u plodovima naeg zajednikog rada."

ivot na visokoj nozi


lanak koji je nedavno objavljen podrava stajalite mog
bogatog oca. lanak ivot na visokoj nozi u doba promjena
izaao je u Strategic Investment Newsletteru, a napisali su ga
James Dale Davidson i Lord William Rees-Mogg. Njih dvojica
autori su nekoliko uspjenica: Krv na ulicama, Veliki obraun i
Suverena osoba. Ove su knjige dramatino utjecale na moj
nain investiranja i moj pogled na budunost. Davidson je
osniva Nacionalnog sindikata poreznih obveznika, a
Rees-Mogg je financijski savjetnik nekima od najbogatijih
svjetskih investitora, bivi urednik Times of Londona i
potpredsjednik BBC-a.
Moj bogati otac rekao bi: "Postoje dva naina da se obogati.
Prvi je da zarauje vie. Drugi je da eli manje. Problem je u
tome to veini ljudi ne lei niti jedan od ta dva naina." lanak
i ova knjiga govore o tome kako moete zaraivati vie kako
biste mogli eljeti vie. Evo ulomka iz lanka:

"Ekonominost je kamen temeljac gradnje bogatstva"


Thomas J. Stanley i William Danko
Milijuna iz susjedstva 1996.

200

Ovo me podsjea na moju pritubu na razmiljanja


popularnih knjiga, kao to je "Milijuna iz susjedstva"
Stanleya i Danka, i Postati bogat u Americi: 8 jednostavnih
pravila za izgradnju bogatstva i zadovoljavajueg ivota
mog prijatelja Dwighta Leea. Obje knjige definiraju uspjeh
sugerirajui da e oni koji ive asketskim ivotom i zgru
novie postati "bogati"...
Da. Ako ne moete zaraditi vie od 50,000$ godinje,
moete postati milijuna zgrui novie. Ali postoji
granica bogatstva koje moete stei ivjei kao da ste
siromani. ak i kad bi se hranili samo mesnim dorukom
ili pagetima iz konzerve ne biste mogli utedjeti dovoljno
novca da postanete multimilijunai. To objanjava zato
samo 1 od 10 milijunaa postigne neto vrijednost od 5
milijuna $... Jednostavno skupljanje novia je samo
poetni korak koji e omoguiti nekome bez naslijeenog
kapitala ili znaajnog godinjeg pritoka novca investiranje
koje e voditi ka bogatstvu. Za Amerikance, postojanje
"milijunaem" je nuan korak koji vam omoguava da
sudjelujete kao "ovlateni investitor" u privatnim
aranmanima s privatnim kompanijama koje brzo rastu. To
je glavni put ka bogatstvu. Ja sam bio milijuna u ranim
20-tim. Ali brzo sam shvatio da nekoliko milijuna ne znai
mnogo. Nisam si mogao priutiti eljeni stil ivota s tako
malim bogatstvom.
... Moj je zakljuak da je najbolji nain za zaradu velikog
novca poduzimanje privatnih investicija u privatnim
kompanijama.
lanak objanjava zbog ega tedljivost nije dobar nain za
bogaenje. Davidson tvrdi da, iako je mogue obogatiti se
tednjom, za to treba platiti ogromnu cijenu. Zapravo, treba

201

platiti mnogo cijena. Jedna cijena je to to vas tednja i zgrtanje


novca ne moe daleko odvesti. tedljivost i krtost ne znai da
ste kompetentni da se obogatite. Sve to znate jest kako biti
tedljiv i krt, a za to se plaa visoka cijena.
Davidson i ja ne slaemo se s idejom o ivotu unutar
mogunosti i odricanja od kreditne kartice. Za neke ljude, to je
moda dobra ideja, ali to nije moja ideja bogaenja i uivanja u
obilju.

Vanost

ekonominosti

Za razliku od Davidsona, ja sam uivao u Milijunau iz


susjedstva. U njemu se navode neke kljune injenice o
ekonominosti. Postoje razlike izmeu krtosti i ekonominosti.
Bogati otac vie je razmiljao o ekonominosti nego o krtosti.
Rekao je: "Ako zaista eli biti bogat, mora znati kada treba
biti ekonomian, a kada rastroan. Problem je u tome to
previe ljudi zna samo kako biti krt. To je kao da ima samo
jednu nogu."

Milijun dolara je poetna toka


Davidson je rekao i to da je najbolji nain stjecanja bogatstva
financijska kompetencija. Biti milijuna u dananje vrijeme ne
znai tako mnogo. Danas je milijun dolara samo poetna toka
za investiranje u investicije bogatih. Davidson preporuuje
izbor br. 8 kao sredstvo bogaenja. Za bogatog oca, financijska
mudrost ukljuivala je znanje o tome kada treba biti
ekonomian, a kada ne.
8. Moete se obogatiti financijskom mudrou. Uei
financijsku mudrost, poeo sam stjecati onu financijsku mo
kojoj sam svjedoio u dobi od 12 godina kad sam stajao na
plai i gledao novo zemljite bogatog oca uz more. Mnogi ljudi
bogate se tako to posjeduju veliko znanje iz polja B i I. Mnogi
od njih d j e l u j u iza kulisa i upravljaju, kontroliraju i
manipuliraju svjetskim biznisom i financijskim sustavima.

202

Milijuni ljudi vjerno ulau svoje mirovinske uteevine i


drugi novac na tritu. Meutim, oni koji donose odluke o
sustavu marketinga i distribucije investicija zapravo su oni koji
zarauju velike novce, a ne pojedini investitori ili umirovljenici.
Kao to me bogati otac nauio prije mnogo godina: "Postoje
ljudi koji kupuju ulaznice za utakmicu i oni koji ih prodaju. Ti
eli biti na strani koja prodaje karte."

Zato bogati postaju bogatiji


Kad sam bio mlai, bogati otac rekao mi je: "Bogati postaju
bogatiji djelomino i zato to investiraju drukije od ostalih; oni
investiraju u investicije koje se ne nude siromanima i srednjoj
klasi. to je najvanije, imaju i drukiju obrazovnu podlogu.
Ako ima adekvatno obrazovanje, uvijek e imati mnogo
novca."
Davidson istie kako je dolar izgubio 90% svoje vrijednosti u
posljednjem stoljeu. Zato nije dovoljno biti krti milijuna.
Cijena kvalifikacije za investicije bogatih je najmanje milijun
dolara neto vrijednosti. ak i tada, moda niste dovoljno
kompetentni da sigurno investirate u ono u to investiraju
bogati.
Bogati otac rekao je: "Ako eli ulagati u investicije bogatih,
treba:
1. edukaciju,
2. iskustvo i
3. viak novca."
Na svakoj razini onoga to je bogati otac zvao EIV, pronai
ete razliitu vrstu investitora s razliitim razinama edukacije,
iskustva i vika novca.
Cijena financijske slobode zahtijeva vrijeme i odlunost za
stjecanje edukacije, iskustva i vika novca kako bi mogli
investirati na tim razinama. Znate da ste financijski mudriji ili
da vam raste sofisticiranost kada moete razlikovati:
Dobar dug od loeg duga.
Dobre gubitke od loih gubitaka.

203

Dobre rashode od loih rashoda.


Plaanje poreza od poreznih olakica.
Korporacije za koje radite od korporacija koje posjedujete.
Kako izgraditi tvrtku, kako je popraviti i kako je prezentirati
u javnosti.
Prednosti i nedostatke dionica, obveznica, uzajamnih
fondova, tvrtki, nekretnina i produkata osiguranja kao i
razliitih zakonskih struktura, kao i to kada upotrijebiti koji
produkt.

Veina prosjenih investitora zna samo za:

Lo dug, zbog ega ga brzo otplauju.


Loe gubitke, zbog ega misle da je gubitak novca lo.
Loe rashode, zbog ega mrze plaanje rauna.
Poreze koje plaaju, zbog kojih kau da porezi nisu poteni.
Siguran posao i uspon na ljestvici korporacije, umjesto da
posjeduju ljestvicu.
Investiranje s vanjske strane i kupovinu dionica kompanije
umjesto prodavanje dionica vlastite kompanije.
Investiranje samo u uzajamne fondove ili biranje iskljuivo
uspjenih dionica.
9. Moete se obogatiti tako to ete biti dareljivi. Tako je
bogati otac postao bogat. esto je govorio: "to veem broju
ljudi sluim, postajem bogatiji." Takoer je govorio: "Problem
sa E i S poljima je u tome to moete sluiti samo ogranienom
broju ljudi. Ako izgradite velike operativne sustave u poljima B
i I, moete sluiti neogranienom broju ljudi. Ako uinite to,
postat ete bogatiji no to ste mogli i sanjati."

204

Sluenje sve veem broju ljudi


Bogati otac isticao je ovaj primjer o tome kako je mogue
postati bogati sluei sve veem broju ljudi. "Ako sam lijenik i
mogu raditi samo s jednim pacijentom u jednom trenutku,
novac mogu zaraditi samo na dva naina. Prvi je da radim due,
a drugi je da povisim cijene. Ali ako zadrim svoj posao i radim
u slobodno vrijeme, pa otkrijem lijek protiv raka, postat u
bogati sluei mnogo veem broju ljudi."

Definicija

bogatstva

asopis Forbes definira bogate kao one koji imaju prihode


od milijun dolara i neto vrijednost od 10 milijuna. Bogati otac
imao je strou definiciju: stalni milijun dolara u pasivnim
prihodima, koji dolazi bez obzira na to radili vi ili ne i
5,000,000 u aktivi, ne u neto vrijednosti. Neto vrijednost je broj
s kojim se u velikoj mjeri moe manipulirati. On je smatrao da
niste investitor ako ne moete odravati povrat od 20% od
investiranog kapitala.
Cijena za postizanje cilja bogatog oca, ako se krene od nule,
mjeri se u EIV-u bogatog oca: edukaciji, iskustvu i viku novca.
Kad sam se 1973. vratio iz Vijetnama, imao sam vrlo malo
od toga. Morao sam odluiti: elim li uloiti vrijeme kako bih
stekao EIV. Bogati otac jest, Mike jest, a mnogi moji prijatelji
jo uvijek ulau vrijeme kako bi stekli EIV. Zato postaju sve
bogatiji i bogatiji.

Sve poinje s planom


Da biste postali bogati investitor, morate imati plan, morate
biti fokusirani i igrati na pobjedu. Prosjeni investitor nema
plan, investira na temelju savjeta o trenutnom stanju i progoni
pomodne investicijske produkte, prebacujui se s dionica
tehnologije preko namjetaja i nekretnina do otvaranja svoje
tvrtke. U redu je ponekad investirati na temelju savjeta, ali
molim vas da se ne zavaravate da e vas jedan takav savjet
uiniti zauvijek bogatima.

205

Pored EIV-a, bogati otac imao je i popis pojmova koji je


zvao SPIND, to su bile osobine potrebne za stjecanje velikog
bogatstva, naroito ako kreete od nule. To su:
1. san,
2. posveenost,
3. informacije,
4. nagon,
5. dolari.
Veina ljudi fokusira se na informacije i dolare. Mnogi ljudi
idu u kolu i misle da e im obrazovanje ili podaci koje tamo
dobiju pomoi da se obogate. Ponekad, ako nemaju formalno
obrazovanje, kau: "Ne mogu biti bogat jer nisam fakultetski
obrazovan", ili: "Potreban je novac da bi se stvorio novac", ili:
"Ako vie radim i vie zaraujem, bit u bogat." Drugim
rijeima, mnogi ljudi koriste nedostatak obrazovanja ili novca
kao izgovor to se nisu obogatili kao investitori.
Bogati otac zakljuio je svoju raspravu o SPIND-u rekavi:
"U stvarnosti, fokus sna, posveenosti i nagona na kraju ti
donosi informacije i dolare koji su ti potrebni da postane jako
bogat." Drugim rijeima, informacije i dolari proizvod su sna,
posveenosti i nagona za pobjedom. Na svojim teajevima esto
otkrivam ljude koji ele vie informacija prije no to ponu
raditi bilo to ili misle da e ih vea zarada uiniti bogatima. U
veini sluajeva, pokuaj stjecanja vie informacija ili dolara
nee uiniti osobu bogatom. Iako su informacije i dolari vani,
potrebno je samo krenuti u posao, naroito ako poinjete od
nule.

Kraj faze jedan


Ovim zavrava faza jedan, koja je po mojem miljenju
najvanija faza. Novac je samo ideja. Ako mislite da ga je teko
zaraditi i da nikada neete postati bogati, to e se i obistiniti.
Ako mislite da novca ima u izobilju i to moe biti istina.

206

Preostale etiri faze pokrivaju specifine dijelove plana


bogatog oca i usporeuju ih s planovima nekih od najbogatijih
ljudi na svijetu. Dok itate, razmiljajte o tome kako se plan
bogatog oca razlikuje od vaeg osobnog financijskog plana,
kako ga nadograuje, ili je u skladu s njim.
Upozoravam vas da pruene informacije koristite kao vodi,
a ne kao vrste podatke. Veina njih podlona je zakonskim
interpretacijama i treba ih razmatrati u skladu s vaim osobnim
okolnostima. Njihova primjena nije uvijek crno-bijela, i treba je
paljivo promisliti. Savjetujemo vam da se konzultirate s vaim
zakonskim i financijskim savjetnicima kako biste bili sigurni da
ste razvili plan koji je najprikladniji vaim potrebama i
ciljevima.

207

Devetnaesto

poglavlje

Zagonetka 90/10
U veljai 2000., radio sam sa skupinom vrlo bistrih
apsolvenata sa sveuilita Thunderbird, s Amerike kole
meunarodnog menadmenta. Tijekom trosatnog predavanja,
upitao sam jednog od studenata: "Kakav je va plan za
investiranje?"
Bez oklijevanja, odgovorio je: "Kad diplomiram, pronai u
posao za koji u biti plaen najmanje 150,000$ godinje i
stavljati na stranu barem 20,000$ kako bih kupovao
investicije."
Zahvalio sam mu na spremnosti da podijeli plan sa mnom.
Tada sam rekao: "Sjeate li se kako sam vam objanjavao
princip 90/10 mojeg bogatog oca vezan uz novac?"
"Da", ree mladi uz osmijeh, znajui da u izazvati nain na
koji razmilja. Bio je ukljuen u program za poduzetnike na toj
prestinoj koli gdje sam ja bio gost predava. Do sada je
shvatio da moj stil poduavanja nije da studentima dajem
odgovore. Moj stil bio je da izazivam temeljna uvjerenja i
traim od studenata da evaluiraju stare obrasce razmiljanja.
"Kakve veze ima princip 90/10 s mojim planom investiranja?"
upitao je oprezno.

209

"I te kakve", odgovorih. "Mislite li da e vas va plan


pronalaska posla i investiranja najmanje 20,000$ godinje
dovesti u kategoriju 10% investitora koji zarauju 90% novca?"
"Ne znam", odgovori on. "Nikada nisam o svojem planu
razmiljao na taj nain."
"Veina ljudi ne razmilja", odgovorih ja. "Veina ljudi
pronae plan investiranja i misli da je jedini ili najbolji, ali
rijetki usporede svoje planove s planovima drugih. Problem je u
tome to veina ljudi nee shvatiti da njihov plan nije pravi, sve
dok ne bude prekasno."
"Mislite da prosjeni investitori investiraju za svoju mirovinu
i nee otkriti funkcionira li njihov plan sve dok se ne umirove?"
upita drugi student. "Da li e otkriti kad bude prekasno?"
"Za mnoge ljude moje dobi to bit e tako", odgovorih.
"Tuno, ali istinito."
"Ali, zar ideja o pronalaenju dobro plaenog posla i
odvajanje 20,000$ godinje nije dobar plan?" upita student.
"Uostalom, tek mi je 26 godina."
"Vrlo dobar plan", odgovorih ja. "Definitivno, odlaganje
novca na stranu i poetak s toliko novca dok ste jo mladi
vjerojatno e vas uiniti vrlo bogatim ovjekom. Ali moje je
pitanje: "Hoe li vas va plan dovesti u ligu investitora 90/10?"
"Ne znam", odgovori mladi. "to biste mi vi savjetovali?"
"Sjeate li se kad sam vam priao kako sam hodao plaom sa
svojim bogatim ocem u dobi od 12 godina?" upitah ja.
"Mislite na priu o tome kako se pitate na koji si je nain
mogao priutiti tako skup komad zemljita", odgovori drugi
student. "Prva velika investicija vaeg bogatog oca i njegov prvi
ulazak u svijet veih investicija?"
Klimnuh i odgovorih: "Ta pria."
"I ta pria ima veze s pravilom 90/10?" upita student.
"Da, ima. Ima veze, jer uvijek sam se pitao kako je moj
bogati otac mogao kupiti tako veliku aktivu, iako je imao malo
novca. Nakon to sam ga upitao kako je to uinio, zadao mi je
ono to je nazvao zagonetkom 90/10."

210

"Zagonetka 90/10?" upita jedan od studenata. "to je


zagonetka 90/10 i kakve veze ona ima s mojim planom
investiranja?"
Nakon tog pitanja, okrenuo sam se, priao ploi i nacrtao
slijedei dijagram. "Ovo je zagonetka 90/10", rekoh ja.

"To je zagonetka 90/10?" upita student. "To izgleda kao


financijsko izvjee bez aktive."
"I jest. To je pitanje koje nadopunjuje zagonetku", rekoh uz
osmijeh, gledajui lica studenata kako bih vidio prate li me.
Nakon moje duge stanke, jedan od studenata napokon je
pitao: "Pa recite nam pitanje."
"Pitanje je," rekoh polako, "kako ete popuniti polje aktive
bez kupnje aktive?"
"Bez kupnje aktive?" upita student. "Mislite, bez novca?"
"Vie ili manje", odgovorih. "Va plan investiranja uz
odlaganje 20,000$ na stranu za investiranje je dobra ideja. Ali
moj izazov vama jest: je li ideja kupnje aktive s novcima ideja
90/10, ili je to ideja prosjenog investitora?"
"Vi govorite da treba stvoriti aktivu u polju aktive, umjesto
da je se kupuje novcima, to radi veina ljudi."
Klimnuh. "Vidite, ovaj dijagram, dijagram koji zovem
zagonetka 90/10, jest zagonetka kojom me moj bogati otac
stalno izazivao. Ispitivao je moje ideje o tome kako bih stvorio
aktivu u polju aktive bez da je kupujem novcima."

211

Studenti su tiho gledali zagonetku na ploi. Napokon, jedan


se okrene i ree: "Zar vi zbog toga esto govorite da nije
potreban novac da bi se stvorio novac?"
Klimnuh i odgovorih: "Shvaate. Veina ljudi meu 90%
koji posjeduju 10% esto govore da je potreban novac da bi se
stvorio novac. Mnogi odustaju od investiranja ako nemaju
novca."
"Dakle, zagonetka 90/10 vaeg bogatog oca bila je da pred
vas stavi prazno polje aktive i upita vas kako biste ga ispunili
aktivom bez da morate kupovati aktivu."
"To me stalno ispitivao. Nakon to sam se vratio iz
Vijetnama, esto je sa mnom ruao ili veerao, pa me ispitivao
o novim idejama o tome kako da popunim polje aktive
stvarajui aktivu umjesto da je kupujem. Znao je da su se mnogi
ultrabogati ljudi tako obogatili. Tako su Bill Gates, Michael
Dell i Richard Branson postali milijarderi. Nisu postali
milijarderi traei posao i odlaui na stranu nekoliko dolara."
"Dakle, kaete da se moe postati bogat tako da se postane
poduzetnik?"
"Ne, ne kaem to. Samo koristim te primjere jer ste svi vi u
programu za poduzetnike sveuilita Thunderbird. Beatlesi su
se obogatili stvarajui drukiju vrstu aktive, no ipak su stvorili
aktivu koja im i danas donosi novac. Sve to kaem jest da je
bogati otac stalno stavljao preda me ovo financijsko izvjee s
praznim poljem aktive i pitao me kako bih stvorio aktivu unutar
polja aktive bez da troim novac kako bih je kupio. Poeo mi je
davati tu zagonetku kad sam ga pitao kako je uspio kupiti
komad najskupljeg zemljita uz more bez novca."
"Dakle, rekao je da je njegov biznis kupio zemlju", ukljui se
jo jedan student.
"Kao to sam rekao, to je jedan nain, ali postoje mnogi
naini kako moete stvoriti aktivu u polju aktive bez da je
kupujete. Izumitelji to ine tako to izume neto vrlo vrijedno.
Slikari izrauju neprocjenjivo vrijedne slike. Pisci piu knjige
koje im godinama donose honorare. Stvaranje biznisa je nain
kako to rade poduzetnici, ali ne morate biti poduzetnik kako
biste stvorili aktivu u polju aktive. Ja sam to inio s

212

nekretninama bez upotrebe novca. Sve to morate uiniti jest da


budete kreativni i moete se obogatiti za cijeli ivot."
"Mislite, mogu izumiti nekakvu novu tehnologiju i postati
bogat?" upita jedan od studenata.
"Mogli biste, ali to ne mora biti izum niti nova tehnologija",
rekoh, zastavi na trenutak. "Nain razmiljanja je ono to
stvara aktivu, a kad prijeete na taj nain razmiljanja, bit ete
bogatiji no to ste mogli i sanjati."
"Kako to mislite, ne mora biti novi izum ni tehnologija? to
bi drugo moglo biti?"
Rekoh, pokuavajui objasniti bit: "Sjeate li se prie iz moje
knjige Bogati otac, siromani otac, prie o stripovima?"
"Da", ree jedan od studenata. "Prie o vaem bogatom ocu
koji vam uzima 10 centi na sat i trai od vas da radite besplatno,
jer ne eli da provedete ivot radei za novac."
"Da, ta pria", odgovorih ja. "To je pria o tome kako se
polje aktive moe napuniti aktivom a da je ne kupite."
Studenti su neko vrijeme tiho sjedili, razmiljajui o onome
to sam upravo rekao. Napokon, jedan progovori: "Dakle, uzeli
ste stare stripove i pretvorili ih u aktivu."
Klimnuh glavom. "Ali jesu li stripovi bili aktiva?" upitah ja.
"Ne, dok ih niste pretvorili u aktivu", odgovori drugi student.
"Uzeli ste neto to su bacali u smee i pretvorili to u aktivu."
"Da, ali jesu li stripovi bili aktiva, ili su bili samo onaj dio
aktive koje se moe vidjeti?"
"Oh", uskoi drugi student. "Nevidljiv proces razmiljanja
jest ono to je pretvorilo stripove u pravu aktivu."
"Tako je to vidio moj bogati otac. Kasnije mi je rekao da je
mo koju je on imao bila mo procesa razmiljanja. Taj je
proces razmiljanja on esto zvao "Pretvaranje smea u novac".
Takoer je govorio: "Veina ljudi radi upravo suprotno i
pretvara novac u smee. Zato je pravilo 90/10 tono."
"On je bio poput drevnih alkemiara", ree jedan od
studenata. "Alkemiara koji su traili formulu za pretvaranje
olova u zlato."
"Tono", rekoh ja. "Ljudi koji su u skupini 90/10 su moderni
alkemiari. Jedina razlika je u tome to su oni u stanju pretvoriti
213

nita u aktivu. Njihova mo je sposobnost pretvaranja ideja u


aktivu."
"Ali, kao to kaete, mnogi ljudi imaju odline ideje. Oni ih
samo ne znaju pretvoriti u aktivu", ree jedan student.
Klimnuh glavom. "I to je bila tajna mo mojeg bogatog oca
koju sam vidio tog dana na plai. Ta mentalna mo, ili
financijska inteligencija, omoguili su mu da kupi tako skupo
zemljite, dok bi prosjeni investitor odustao, govorei: "Ne
mogu si to priutiti", ili: "Potreban je novac da bi se stvorio
novac."
"Kako esto vam je davao zagonetku 90/10?" upita jedan
student.
"Vrlo esto", odgovorih ja. "To je bio njegov nain za
vjebanje mojeg mozga. Bogati otac esto je govorio da su nai
mozgovi naa najjaa aktiva i ako se koriste pogreno, mogu
nam biti najvea obveza."
Studenti su utihnuli. Pretpostavljam da su kontemplirali i
propitivali vlastite misli. Napokon, onaj prvi student, iji je plan
bio da odlae na stranu 20,000 $ godinje, ree: "Dakle, zato je
u vaoj knjizi Bogati otac, siromani otac jedna od lekcija
bogatog oca bila da bogati stvaraju vlastiti novac."
Klimnuh glavom i rekoh: "A prva lekcija bila je: bogati ne
rade za novac.
Opet je nastala tiina medu studentima, sve dok jedan od njih
nije rekao: "Dakle, dok mi planiramo pronai posao i tedjeti
novac za kupnju aktive, vas su uili da je va posao stvaranje
aktive?"
"Lijepo reeno", odgovorih ja. "Vidite, ideja posla stvorena
je u Industrijskom dobu, a od 1989. godine mi smo u
Informatikom dobu."
"Kako to mislite, ideja posla je ideja iz Industrijskog doba?"
naglo upita jedan student. "Ljudi su oduvijek imali poslove,
nisu li?"
"Ne, barem ne na nain na koji danas govorimo o poslu.
Vidite, u Lovako-sakupljakom dobu ovjeanstva, ljudi su
ivjeli u plemenima i posao svakog ovjeka bio je da doprinosi
preivljavanju plemena. Drugim rijeima, tada je vrijedilo "svi
214

za jednoga, jedan za sve". Zatim je dolo Agrarno doba,


razdoblje u kojem su vladali kraljevi i kraljice. Posao ljudi u to
vrijeme bilo je da budu kmetovi ili seljaci koji su plaali kralju
kako bi mogli obraivati njegovu zemlju. Zatim je dolo
Industrijsko doba, kmetstvo i ropstvo je ukinuto, i ljudi su
poeli prodavati svoj rad na otvorenom tritu. Ljudi su
veinom postali zaposlenici ili samozaposlenici, pokuavajui
prodati svoj rad najboljem ponuau. To je moderni koncept
rijei posao."
"Dakle, onog trena kad sam rekao da u pronai posao i
staviti na stranu 20,000$, vi ste takvo razmiljanje doivjeli kao
nain razmiljanja Industrijskog doba."
Klimnuh glavom. "Kao to i danas postoje radnici iz
Agrarnog doba koji se zovu farmeri ili raneri. Danas jo uvijek
postoje lovci-sakupljai, na primjer profesionalni ribolovci.
Veina ljudi radi s idejama Industrijskog doba i zato toliko
mnogo ljudi ima posao."
"Kakva bi bila ideja posla u Informatikom dobu?" upita
jedan student.
"Ljudi koji ne rade, zato to rade njihove ideje. Danas postoje
studenti koji su slini mojem bogatom ocu, jer iz kole idu
prema tome da se obogate bez posla. Pogledajte mnoge od
milijardera s Interneta. Neki od njih odustali su od koleda i
postali milijarderi a da nikad nisu imali formalni posao."
"Drugim rijeima, poeli su s praznim poljem aktive i
ispunili ga vrlo velikom aktivom, aktivom Informatikog doba",
doda jedan od studenata.
"Mnogi su gradili mulitimilijunsku aktivu", rekoh. "Postali su
milijarderi od studenata, a uskoro e biti i srednjokolaca koji
e postajati milijarderi a da nikada ne potrae posao. Ve znam
jednoga koji je milijuna a da nije nikada radio. Nakon to je
proitao moje knjige i igrao moje igre, kupio je veliko
zemljite, prodao dio zemljita, zadrao stanarsku zgradu i
otplatio svoj zajam novcem od zemlje. Sada posjeduje
stanarsku zgradu koja vrijedi malo preko milijun dolara i ima
protok novca od 4,000$ mjeseno a da ne radi. Maturirat e za
otprilike godinu dana."

215

Studenti su tiho sjedili, razmiljajui o onome to sam upravo


rekao. N e k i nisu mogli p o v j e r o v a t i u moju priu o
srednjokolcu, ali znali su da je pria o studentima koji su
odustali od koleda i postali milijarderi istinita. Napokon, jedan
od njih progovori. "Dakle, u Informatikom dobu ljudi se
bogate uz pomo informacija."
"Ne samo u Informatikom dobu", odgovorih ja. "Tako je
bilo kroz sva razdoblja. Ljudi koji nemaju aktivu rade za ljude
koji stvaraju, kupuju ili kontroliraju aktivu, ili su kontrolirani
od strane tih ljudi."
"Dakle, kaete da me srednjokolac moe financijski potui
iako nema kvalitetno obrazovanje na prestinoj koli, niti dobro
plaen posao", ree prvi student.
"Upravo je to ono to vam govorim. To je vie pitanje vaeg
naina razmiljanja, nego vaeg obrazovanja. Autor uspjenice
Milijuna iz susjedstva Thomas Stanley u svojoj najnovijoj
knjizi Milijunaki um kae da njegovo istraivanje nije otkrilo
korelacije izmeu visokih rezultata na testovima inteligencije,
dobrih ocjena i novca."
Student s planom investiranja od 20,000$ godinje tada je
rekao: "Dakle, ako se elim ukljuiti u 90/10 klub, bolje mi je
da vjebam stvaranje aktive nego da kupujem aktivu. Trebao
bih biti kreativan, umjesto da radim ono to rade i svi drugi kad
se radi o kupnji aktive."
"Zato je milijarder Henry Ford rekao da je razmiljanje
najtei rad koji postoji i zato se tako malo ljudi bavi time",
odgovorih ja. "To takoer objanjava zato ete se pridruiti
onih 90% investitora koji posjeduju 10% bogatstva ako radite
to i oni."
"Ili, zato je Einstein rekao da je mata vanija od znanja",
doda drugi student.
"Ili zato mi je bogati otac dao ovaj savjet za zapoljavanje
raunovoe. Rekao je: "Kada intervjuira raunovou, pitaj ga
koliko je 1+1. Ako raunovoa odgovori 3, nemoj ga zaposliti.
Nije pametan. Ako odgovori 2, takoer ga nemoj zaposliti jer
nije dovoljno pametan. Ali ako odgovori: 'Koliko elite da bude
1+1', odmah ga zaposli."
216

Studenti su se nasmijali dok smo pospremali materijale.


"Dakle, vi stvarate aktivu koja kupuje drugu aktivu i obveze. Je
li to tono?" upita jedan student.
Klimnuh glavom.
"Koristite li ikada novac za kupnju aktive?" postavi on
slijedee pitanje.
"Da, ali za kupovinu druge aktive volim koristiti novac koji
generira aktiva koju sam stvorio", odgovorih ja, dohvativi
svoju aktovku. "Zapamtite da ja ne volim raditi za novac. Vie
volim stvoriti aktivu koja e kupiti drugu aktivu i obveze."
Mladi student iz Kine pomogao mi je s mojim torbama i
upitao: "Da li to toliko preporuate zbog mrenog marketinga?
Tamo uz vrlo malo novca i rizika, ovjek moe u slobodno
vrijeme izgraditi aktivu."
Klimnuh glavom. "I to aktivu u cijelom svijetu, koju moe
prenijeti na svoju djecu, ako djeca to ele. Ne znam previe
kompanija koje e vam dopustiti da svoj posao prepustite svojoj
djeci. To je jedan nain testiranja aktive - pitanje moete li je
prenijeti na ljude koje volite. Moj otac, ovjek kojeg zovem
siromani otac, radio je vrlo naporno kako bi se popeo na
ljestvici dravne slube. ak i da nije dobio otkaz, ne bi mogao
prenijeti svoje godine napornog rada na djecu, da je netko od
nas htio taj posao ili bio za njega kvalificiran."
Studenti su me ispratili do auta. "Dakle, treba razmisliti o
stvaranju aktive, umjesto da naporno radimo i kupujemo
aktivu", ree student s planom od 20,000$.
"Ako elite ui u klub 90/10", odgovorih ja. "Zato je moj
bogati otac stalno izazivao moju kreativnost u stvaranju
razliitih vrsta aktive u polju aktive bez da je kupujem. Rekao
je da je bolje godinama raditi na stvaranju aktive, nego provesti
ivot radei naporno za novac kako biste nekome drugome
stvorili aktivu."
Dok sam ulazio u svoj automobil, student s planom od
20,000$ ree: "Dakle, sve to trebam uiniti jest da uzmem
ideju i stvorim aktivu, veliku aktivu koja e me uiniti bogatim.
Ako to uinim, rijeit u zagonetku 90/10 i pridruiti se onih
10% investitora koji kontroliraju 90 % bogatstva."

217

Uz smijeh, zatvorio sam vrata i odgovorio na njegov


posljednji komentar: "Ako rijeite zagonetku 90/10 u stvarnom
ivotu, imat ete dobru priliku da se pridruite onih 10% koji
kontroliraju 90% novca. Ako je ne rijeite u stvarnom ivotu,
vjerojatno ete biti meu onih 90% koji kontroliraju 10%
novca." Zahvalio sam studentima i odvezao se.

Kviz mentalnog stava


Kao to je rekao Henry Ford: "Razmiljanje je najtei posao
koji postoji. Zato se tako malo ljudi bavi njime." Ili, rijeima
mojeg bogatog oca: "Tvoj mozak moe biti tvoja najmonija
aktiva, a ako je ne koristi pravilno, moe ti postati najvea
obveza."
Moj bogati otac stalno me tjerao da stvaram novu aktivu u
praznom polju aktive. Sjeo bi sa svojim sinom i sa mnom i pitao
nas kako bismo stvorili novu, drukiju aktivu. Nije mario ako bi
ideja bila luda i nerealna, samo je od nas traio da smislimo
kako bi se ta ideja mogla pretvoriti u aktivu. Traio bi od nas da
branimo svoje stavove i izazivamo njegove izazove. Na duge
staze, bilo je to mnogo bolje nego da nam govori da naporno
radimo, tedimo novac i ivimo ekonomino, to je bila
preporuka mojeg siromanog oca.
Evo pitanja mentalnog stava:
"Jeste li spremni razmisliti o stvaranju vlastite aktive,
umjesto da je kupujete?"
Da______Ne______
Mnoge su knjige i edukativni programi napisani o tome kako
mudro kupovati aktivu. Za veinu ljudi, kupnja aktive je za njih
najbolji plan. Takoer bih vam za razine sigurnosti i udobnosti
vaeg plana investiranja preporuio da kupujete aktivu. Na
razini sigurnosti i udobnosti investirajte u sigurne dionice i
dobro voene uzajamne fondove. Ali ako sanjate o tome da

218

postanete vrlo bogat investitor, pitanje je: "Jeste li spremni


stvarati vlastitu aktivu umjesto da kupujete tuu?" Ako ne, kao
to sam rekao, postoje mnoge knjige i obrazovni programi o
tome kako kupovati aktivu.
Ako ste spremni razmotriti kako stvoriti aktivu, ostatak ove
knjige bit e vam vrijedan, moda i neprocjenjivo. Govori o
tome kako uzeti ideju i pretvoriti je u aktivu koja e kupovati
drugu aktivu. Nije samo rije o tome kako stvoriti mnogo novca
u polju aktive, ve i o tome kako zadrati novac koji aktiva
stvara i uz pomo njega kupiti jo aktive, kao i luksuzan ivot.
Otkriva nain na koji su mnogi iz onih 10 % doli do 90%
novca. Ako vas to zanima, molim vas da nastavite itati.
Opet, evo zagonetke 90/10:
Zagonetka glasi: "Kako stvoriti aktivu u polju aktive bez da
je kupite novcem?"

Robertova

napomena:

Moj prvi veliki biznis bio je biznis s najlonskim i Velcro


surferskim novanicima, pokrenut 1977. Stvoren je kao vrlo
velika aktiva u polju aktive. Problem je bio u tome to je aktiva
bila velika, ali moje su poslovne vjetine bile male. I premda
sam tehniki postao milijuna u dvadesetima, sve sam i izgubio
u dvadesetima. Isti proces ponovio sam tri godine kasnije u
biznisu s rock and rollom. Kad se pojavio MTV, naa mala
kompanija bila je u savrenom poloaju da kapitalizira ludilo.

219

I opet, aktiva koja je stvorena bila je vea od ljudi koji su je


stvorili. Popeli smo se poput rakete i pali poput rakete bez
goriva. Ostatak ove knjige posveen je stvaranju velike aktive,
kao i profesionalnog talenta koji e biti u skladu s veliinom
aktive i tome kako zadrati dobiveni novac investiranjem u
drugu, stabilniju aktivu. Kao to je rekao moj bogati otac: "to
ti vrijedi zaraditi mnogo novca, ako ga ne zadri?" Investiranje
je nain kako pametni ljudi zadravaju svoj novac.

220

Faza dva

Kakav investitor
elite postati?

221

Dvadeseto

poglavlje

Rjeavanje zagonetke 90/10


Moj bogati otac rekao je: "Postoje investitori koji kupuju
aktivu i oni koji je stvaraju. Ako elite sami rijeiti zagonetku
90/10, morate biti i jedna i druga vrsta investitora."
U uvodu sam opisao kako smo bogati otac, Mike i ja etali
plaom gledajui vrlo skupi komad zemljita uz more koje je
bogati otac upravo kupio. Moda se sjeate kako sam upitao
bogatog oca kako si je mogao priutiti tako skup komad
zemljita, kad siromani otac to nije mogao. Odgovor bogatog
oca bio je: "Ni ja si ne mogu priutiti ovo zemljite, ali moj
biznis moe." Sve to sam vidio bio je komad zemljita sa
starim naputenim autima, napola sruena zgrada, mnogo smea
i veliku tablu s natpisom 'Na prodaju' na sredini imanja. U dobi
od 12 godina, nisam mogao vidjeti nikakav biznis vezan uz to
zemljite, ali moj je bogati otac mogao. Biznis se stvarao u
njegovoj glavi i ta sposobnost stvaranja biznisa u glavi razlog je
zato je kasnije postao jedan od najbogatijih ljudi na Havajima.
Drugim rijeima, bogati otac rijeio je svoju zagonetku 90/10
stvarajui aktivu koja je kupovala drugu aktivu. Taj plan nije
bio samo investicijski plan bogatog oca, bio je to investicijski
plan veine od onih 10% koji zarauju 90% novca, u prolosti,
sadanjosti i budunosti.

223

Oni od vas koji su itali knjigu Bogati otac, siromani otac


moda se sjeaju prie o Ray Krocu koji govori mojim
prijateljima da McDonalds's, kompanija koju je osnovao, nije u
biznisu s hamburgerima, ve u biznisu s nekretninama. I opet je
formula bila stvaranje aktive koja kupuje drugu aktivu i zato
McDonald's posjeduje najskuplje nekretnine na svijetu. Sve je
to bio dio plana. Zato mi je bogati otac stalno ponavljao kad je
shvatio da sam ozbiljan u namjeri da se obogatim: "Ako eli
sam rijeiti zagonetku 90/10, mora biti i jedna i druga vrsta
investitora. Mora biti osoba koja zna kako stvoriti aktivu, kao i
osoba koja je zna kupovati. Prosjeni investitor obino nije
svjestan da se ti procesi razlikuju i nije dobar niti u jednom od
tih procesa investiranja. Prosjeni investitor obino ak nema
niti formalno napisan plan."

Zarada milijuna, moda i milijardi od vaih ideja


Vei dio druge polovine ove knjige govori o tome kako ljudi
stvaraju aktivu. Bogati otac proveo je sa mnom mnoge sati,
poduavajui me procesu pretvaranja ideje u biznis koji stvara
aktivu koja kupuje aktive. Tijekom jedne od tih lekcija s
bogatim ocem, rekao je: "Mnogi ljudi imaju ideje koje bi ih
mogle uiniti bogatijima no to su mogli i sanjati. Problem je u
tome to veina ljudi nikada nije nauila kako stvoriti poslovnu
strukturu unutar svojih ideja, pa se zato mnoge njihove ideje ne
ostvare ili ne zaive. Ako eli biti dio onih 10% koji zarauju
90% novca, morat e nauiti kako izgraditi poslovnu strukturu
unutar svojih kreativnih ideja." Vei dio druge polovine ove
knjige govori o onome to je bogati otac zvao "B-I trokut", a to
je mentalna struktura koja moe ostvariti vae financijske ideje.
Mo B-I trokuta je ono to ideju pretvara u aktivu.
Bogati otac esto je govorio: "Osim to znaju kako stvoriti
aktivu koja kupuje aktivu, jedan od glavnih razloga to bogati
investitori postaju jo bogatiji jest to znaju kako mogu
pretvoriti svoje ideje u milijune, a moda i milijarde dolara.
Prosjeni investitori moda imaju sjajne ideje, ali esto im
nedostaje vjetina za pretvaranje ideja u aktivu koja e kupiti
aktivu." Ostatak ove knjige posveenje objanjenju kako obini
ljudi mogu pretvoriti svoje ideje u aktivu koja kupuje aktivu.
224

"Ne moe to uiniti"


Dok me poduavao pretvaranju ideja u aktivu, bogati otac
esto je govorio: "Kad prvi put krene pretvarati svoje ideje u
bogatstvo, mnogi ljudi rei e ti da ne moe to uiniti. Uvijek
pamti da nita ne ubija tvoje velike ideje vie od ljudi s malim
idejama i ogranienom matom." Bogati otac rekao mi je dva
razloga zato, po njegovom miljenju, ljudi ne vjeruju da se
neto moe uiniti:
1. Kau: "Ne moe to uiniti" ak i ako radi ono to kau da
ne moe, ne zato jer ti ne moe, nego zato to oni ne
mogu.
2. Kau: "Ne moe to uiniti" jer ne mogu vidjeti i shvatiti to
radi.
Bogati otac objasnio je da je proces zaraivanja velike
koliine novca vie mentalni, nego fiziki proces.
Jedan od omiljenih citata bogatog oca jest onaj Einsteinov:
"Veliki duhovi esto su doivljavali estoko protivljenje od
strane mediokriteta." Komentirajui Einsteinov citat, "bogati
otac rekao je: "Svi posjedujemo i veliki duh i um mediokriteta.
Izazov u pretvaranju naih ideja u aktivu od milijun, pa ak i
milijardu dolara je esto bitka izmeu naih vlastitih velikih
duhova i naih mediokritetskih umova."
Kad objanjavam B-I trokut, to je poslovna struktura koja
oivljava poslovne ideje i objanjena je u drugom dijelu ove
knjige, neki ljudi uplae se koliine znanja koja je potrebna da
postignu da B-I trokut radi za njih. Kad se to dogodi, esto ih
podsjeam na bitku izmeu njihovih velikih duhova i
mediokritetskih umova. Kad god se mediokritetski um neke
osobe pone suprotstavljati njenom velikom duhu, podsjetim je
na ono to mi je rekao bogati otac. Rekao je: "Postoje mnogi
ljudi s velikim idejama, ali vrlo malo ljudi s velikim koliinama
novca. Pravilo 90/10 je tono zato to nije potrebna velika ideja
da bi se ovjek obogatio, ali potrebna je velika osoba iza ideje.
225

Mora imati snaan duh i snana uvjerenja da bi pretvorio svoje


ideje u bogatstvo. ak i ako shvaa proces putem kojeg se
tvoje ideje mogu pretvoriti u milijune ili milijarde dolara,
uvijek se sjeti da velike ideje postaju velika bogatstva samo ako
osoba iza ideje takoer eli postati velika. esto je teko
nastaviti kad svi oko vas govore: "Ne moe to uiniti." Mora
imati vrlo snaan duh kako bi izdrao sumnju onih oko sebe.
Ali tvoj duh mora biti jo snaniji kad si ti onaj koji si govori:
"Ne moe to uiniti." To ne znai da slijepo ide glavom kroz
zid, ne sluajui dobre ili loe ideje svojih prijatelja i sebe.
Njihove ideje treba sluati, pa i koristiti kad su bolje od tvojih.
No, u ovom trenutku, ne govorim ti samo o idejama ili savjetu.
Ono o emu ti govorim nisu samo ideje. Govorim o tvojem
duhu i volji da nastavi iako si ispunjen sumnjom i ostao bez
dobrih ideja. Nitko ti ne moe rei to moe ili ne moe
uiniti u svojem ivotu. Samo ti moe to odluiti. Tvoja
vlastita veliina esto se nalazi na kraju puta i kad se radi o
pretvaranju tvojih ideja u novac, u mnogim situacijama nai e
se na kraju puta. Kraj puta dolazi kad ostane bez ideja, bez
novca i kad si ispunjen sumnjom. Ako u sebi uspije pronai
volju za nastavkom, otkrit e to je zaista potrebno za
pretvaranje tvojih ideja u pravu aktivu. Pretvaranje ideje u
veliko bogatstvo je vie stvar ljudskog duha, a manje moi
ljudskog uma. Na kraju svakog puta, poduzetnik pronalazi svoj
duh. Pronalaenje tvojeg poduzetnikog duha i njegovo
osnaivanje vanije je od ideje ili biznisa koji razvija. Kad
pronae svoj poduzetniki duh, uvijek e biti sposoban uzeti
vrlo uobiajene ideje i pretvoriti ih u neobino bogatstvo.
Uvijek imaj na umu da je svijet pun ljudi s odlinim idejama, ali
ima vrlo malo ljudi s velikim bogatstvom."
Ostatak ove knjige posveen je vaoj potrazi za vaim
poduzetnikim duhom i razvojem sposobnosti pretvaranja
obinih ideja u neobina bogatstva. Faza dva pouava vas
razliitim vrstama investitora prema bogatom ocu i omoguuje
vam da izaberete put koji za vas moe biti najbolji. Faza tri
analizira B-I trokut bogatog oca i nain na koji vam moe
pruiti strukturu za stvaranje aktive od vae dobre ideje.

226

Faza etiri ulazi u um sofisticiranog investitora i objanjava


kako on analizira investiciju, kao i put vrhunskog investitora
koji uzima svoju ideju i B-I kvadrant, i iz toga stvara bogatstvo.
Posljednja faza je faza pet - vraanje, to je najvanija faza.

227

Dvadeset i prvo poglavlje

Kategorije investitora prema


bogatom ocu
Ova je knjiga edukativna pria o tome kako me bogati otac
vodio od trenutka u kojem nisam imao novca niti posao, kad
sam napustio Marince, pa sve do daleke toke u mojem putu
prema vrhunskom investitoru - osobi koja prodaje svoje dionice
umjesto da kupuje tue, osobi koja se nalazi unutar investicije,
a ne izvana. Druga vozila investicija u koja ulau bogati, ali
siromani i srednja klasa ne, ukljuuju poetne javne drabe
dionica, privatna ulaganja i druga korporacijska osiguranja.
Bilo da ste unutar investicije ili izvan nje, vano je shvatiti
osnove regulacija osiguranja.
itajui knjigu Bogati otac, siromani otac, nauili ste o
financijskoj pismenosti, koja je imperativ uspjenog investitora.
Iz knjige Kvadrant PROTOKA NOVCA, nauili ste o etiri
kvadranta i o nainima kako ljudi zarauju novac, kao i o tome
kako se razliiti porezni zakoni odraavaju na razliite
kvadrante. Samo time to ste proitali prve dvije knjige i moda
igrali nau edukativnu drutvenu igru PROTOK NOVCA, ve
znate vie o osnovama investiranja od mnogih ljudi koji se bave
investiranjem.

229

Kad jednom shvatite osnove investiranja, moi ete bolje


shvatiti kategorije investitora bogatog oca i deset investitorskih
kontrola za koje je rekao da su vane za sve investitore:

Deset investitorskih kontrola


1. Kontrola nad sobom,
2. Kontrola nad omjerima prihoda/rashoda aktive/obveza,
3. Kontrola nad upravljanjem investicijom,
4. Kontrola nad porezima,
5. Kontrola nad kupnjom i prodajom,
6. Kontrola nad meetarskim transakcijama,
7. Kontrola nad EPK-om (entitetom, pravovremenou i
karakteristikama),
8. Kontrola nad terminima i uvjetima ugovora,
9. Kontrola nad pristupom informacijama,
10. Kontrola nad vraanjem, filantropijom, redistribucijom
bogatstva.
Bogati otac esto je govorio: "Investiranje nije rizino,
rizino je nemati kontrolu." Mnogim ljudima investiranje je
rizino jer nemaju kontrolu nad jednom ili vie ovih
investitorskih kontrola. Ova knjiga nee govoriti o svim tim
kontrolama. Meutim, dok je itate, moda ete dobiti uvid u to
kako moete stei veu kontrolu kao investitor - naroito
kontrolu broj 7, kontrolu nad entitetom, pravovremenou i
karakteristikama. Mnogi investitori nemaju tu kontrolu, ili je
nemaju dovoljno, ili im jednostavno nedostaju osnovna znanja
o investiranju.
Prva faza ove knjige bila je posveena investitorskoj kontroli
koja je bila najvanija za bogatog oca - KONTROLI NAD
SOBOM. Ako niste mentalno spremni i posveeni tome da
postanete uspjean investitor, trebali biste predati svoj novac
profesionalnom financijskom investitoru ili timu uvjebanom
da vam pomogne u izboru investicija.

230

Ja sam bio vie nego spreman


U tom trenutku moje financijske edukacije, bogati otac znao
je da sam ja donio odluku:
Bio sam mentalno spreman postati investitor.
Htio sam postati vrlo uspjean investitor.
Znao sam da sam mentalno spreman i da elim postati bogat.
Meutim, bogati otac upitao me: "Kakav investitor eli
postati?"
Odgovorio sam: "Bogati investitor" Tada je bogati otac
izvadio svoj uti notes i zapisao slijedee kategorije investitora:
1. Ovlateni investitor
2. Kvalificirani investitor
3. Sofisticirani investitor
4. Unutarnji investitor
5. Vrhunski investitor
"U emu je razlika?" upitao sam ga.
Bogati otac dodao je opis svim vrstama investitora:
1. Ovlateni investitor zarauje mnogo novca i/ili ima visoku
neto vrijednost,
2. Kvalificirani investitor poznaje osnovno i tehniko
investiranje,
3. Sofisticirani investitor razumije investiranje i zakon,
4. Unutarnji investitor stvara investicije,
5. Vrhunski investitor prodaje vlastite dionice.
Kad sam proitao definiciju ovlatenog investitora, osjeao
sam se prilino beznadno. Nisam imao novca niti posao.
Bogati otac vidio je moju reakciju, uzeo uti notes i
zaokruio "unutarnji investitor".

231

Poni kao unutarnji investitor


"Ovdje e ti poeti, Roberte", ree bogati otac pokazujui
prema "unutarnjem investitoru".
"ak i ako ima vrlo malo novca i vrlo malo iskustva,
mogue je poeti na unutarnjoj razini investiranja", nastavi
bogati otac. "Mora poeti s malim i nastaviti s uenjem. Nije
potreban novac da bi se stvorio novac."
U tom trenutku, napisao je na notes:
1. Edukacija,
2. Iskustvo,
3. Viak novca.
"Kad bude imao EIV, postat e uspjean investitor", ree
bogati otac. "Tvoja financijska edukacija tee dobro, ali sada ti
je potrebno iskustvo. Kad bude imao pravo iskustvo
kombinirano s dobrom financijskom pismenou, doi e i
viak novca."
"Ali unutarnjeg investitora naveo si na etvrtom mjestu.
Kako mogu poeti kao unutarnji investitor?" upitah, jo uvijek
zbunjen.
Bogati otac htio je da ponem kao unutarnji investitor jer je
htio da budem osoba koja stvara aktivu koja e na kraju
kupovati drugu aktivu.

Poni gradnjom biznisa


"Nauit u te osnovama izgradnje uspjenog biznisa", nastavi
bogati otac. "Ako naui graditi uspjeni biznis u B kvadrantu,
tvoj biznis stvorit e viak novca. Zatim moe upotrijebiti
vjetine koje si nauio postajui uspjean B kako bi analizirao
investicije kao I."
"To je neto poput ulaska na stranja vrata, nije li?" upitah ja.
"Pa, ja bih prije rekao da je to ivotna prilika!" odgovori
bogati otac. "Kad naui kako stei prvi milijun, slijedeih deset
je lako!"
232

"U redu, kako da ponem?" upitah ja nestrpljivo.


"Prvo u ti ispriati o razliitim kategorijama investitora",
odgovori bogati otac, "tako da moe shvatiti o emu govorim."

Pregled - vi birate
U ovoj fazi Vodia bogatog oca u investiranje, prikazat u
vam opise svih kategorija investitora po bogatom ocu. Slijedea
mini-poglavlja objanjavaju distinkcije (prednosti i nedostatke)
svake kategorije, jer put koji sam ja izabrao ne mora biti pravi
put za vas.

Ovlateni

investitor

Ovlateni investitor je netko s visokim prihodom ili visokom


neto vrijednou. Znao sam da se ne mogu kvalificirati kao
ovlateni investitor.
Investitor na duge staze koji je odluio investirati u sigurnost
i udobnost moe se kvalificirati kao ovlateni investitor. Postoje
mnogi Z-ovi i S-ovi koji su vrlo zadovoljni svojom
financijskom pozicijom. Oni su dovoljno rano shvatili potrebu
da osiguraju svoju financijsku budunost kroz I kvadrant i
usvojili su plan investiranja s prihodima koje su zaradili kao
Z-ovi i S-ovi. Njihovi financijski planovi, bilo oni za sigurnost,
ili oni za udobnost, ispunjeni su.
U Kvadrantu PROTOKA NOVCA, razgovarali smo o
dvostrukom pristupu izgradnji financijske sigurnosti. Cijenim te
ljude zbog njihove sposobnosti predvianja i discipline u
razvoju financijskog plana i osiguravanja financijske
budunosti. Njima e put koji sam ja izabrao izgledati poput
nemogue misije ili vrlo tekog posla.
Postoje i mnogi visoko plaeni Z-ovi i S-ovi koji se
kvalificiraju kao ovlateni investitori samo na temelju svojih
prihoda.
Ako se moete kvalificirati kao ovlateni investitor, imat ete
pristup investicijama kojima veina ljudi nema pristup.
Meutim, da biste bili uspjeni u izborima svojih investicija,
ipak vam je potrebna financijska edukacija. Ako izaberete da ne

233

uloite svoje vrijeme u svoju financijsku edukaciju, trebali biste


svoj novac prepustiti financijskim savjetnicima koji vam mogu
pomoi u donoenju investicijskih odluka.
Evo nekih zanimljivih statistikih podataka: u Americi je u
dananje vrijeme samo 6 milijuna ljudi ispunilo kvalifikacije za
ovlatenog investitora. U dravi s otprilike 250 milijuna
stanovnika, ako je taj broj toan, samo 2.4 % populacije
ispunjava ovaj minimalni zahtjev. Ako je ta statistika tona, jo
e manje ljudi ispuniti zahtjeve za slijedee razine investitora.
To znai da postoje mnogi nekvalificirani investitori koji ulau
u visokorizine pekulativne investicije, to ne bi trebali initi.
KOR-ova definicija ovlatenog investitora je:
1. 200,000$ ili vie godinjeg prihoda po osobi
2. 300,000$ ili vie za par, ili
3. 1 milijun dolara neto vrijednosti
injenica da se samo 6 milijuna ljudi kvalificira za
ovlatenog investitora pokazuje mi da je rad za novac teak
nain za kvalifikaciju za investicije bogatih. Dok sjedim i
razmiljam o ideji kako je potreban minimalan prihod od
200,000$, shvaam da se moj otac, osoba koju zovem siromani
otac, nikada ne bi mogao niti pribliiti ovoj kvalifikaciji, bez
obzira na to koliko radio i koliko mu drava osigurala poviica.
Ako ste igrali PROTOK NOVCA 101, moda ste primijetili
da je Brza traka u igri ona traka koja predstavlja trenutak u
kojem ovlateni investitor ispunjava minimalne zahtjeve za
investitora. Drugim rijeima, tehniki manje od 2.4%
populacije SAD-a ispunjava kriterije za investicije koje se u igri
nalaze na Brzoj traci. To znai da 97% populacije investira u
utrku takora.

Kvalificirani

investitor

Kvalificirani investitor razumije analizu dionica na javnom


tritu. Taj investitor smatrao bi se "vanjskim" investitorom, za
razliku od "unutarnjeg" investitora.
234

Sofisticirani

investitor

Sofisticirani investitor obino ima sve od EIV-a bogatog oca.


Osim toga, sofisticirani investitor razumije svijet investiranja.
On koristi porezne, korporacijske zakone i zakone osiguranja
kako bi maksimalizirao zarade i kako bi zatitio temeljni
kapital.
Ako elite postati uspjean investitor, ali ne i graditi vlastiti
biznis kako bi to postigli, va bi cilj trebao biti da postanete
sofisticirani investitor.
Od sofisticiranog investitora pa nadalje, ti investitori znaju
da postoje dvije strane novia. Znaju da se s jedne strane
novia nalazi crno-bijeli svijet, a s druge svijet razliitih
nijansi sive boje. To je svijet u kojem definitivno ne elite raditi
stvari na svoju ruku. Na crno-bijeloj strani, neki investitori
mogu investirati sami. Na sivoj strani, investitor mora imati
svoj tim.

Unutarnji

investitor

Cilj unutarnjeg investitora jest izgradnja uspjenog biznisa.


Biznis moe biti komad zemljita za iznajmljivanje ili
trgovaka kompanija vrijedna vie milijuna dolara.
Uspjean B zna kako stvoriti i graditi aktivu. Bogati otac
rekao bi: "Bogati stvaraju novac. Nakon to naui kako stvoriti
svoj prvi milijun, slijedeih deset bit e lako."
Uspjean B nauit e i vjetine potrebne za analizu
kompanija za vanjsko investiranje. Zato, uspjean unutarnji
investitor moe uenjem postati uspjean sofisticirani
investitor.

Vrhunski investitor
Cilj vrhunskog investitora jest da prodaje dionice vlastitog
biznisa. Vrhunski investitor posjeduje uspjean biznis i prodaje
javnosti dijelove vlasnitva; zato se zove vlasnik prodajnih
dionica. To je moj cilj. Iako ga jo nisam postigao, i dalje se

235

educiram i uim iz iskustva, i posvetio sam se tome sve dok ne


postanem vlasnik prodajnih dionica.

U koju vrstu investitora vi spadate?


Nekoliko slijedeih poglavlja detaljnije e govoriti o svakoj
vrsti investitora. Nakon to prouite sve vrste, bit ete spremniji
za izbor vlastitog cilja u investiranju.

236

Dvadeset i drugo poglavlje

Ovlateni investitor
Tko je ovlateni investitor?
Veina razvijenih zemalja ima zakone stvorene kako bi
zatitili prosjene ljude od loih i rizinih investicija. Problem
je u tome to isti ti zakoni mogu sprijeiti veliki broj ljudi da
investira u neke od najboljih investicija.
U Americi, imamo Zakon o osiguranju iz 1933., Zakon o
razmjeni osiguranja iz 1934., Pravilnik KOR-a koji je nastao u
okviru tih zakona i Komisiju za osiguranje i razmjenu (KOR).
Ti zakoni i pravilnici osmiljeni su tako da zatite javnost od
pogrenih interpretacija, manipulacija i drugih nezakonitih
praksi u kupnji i prodaji osiguranja. Oni ograniavaju odreene
investicije samo na ovlatene i sofisticirane investitore i
zahtijevaju detaljne podatke o takvim investicijama. KOR je
stvoren kako bi pazio na izvravanje zakona.
Ispunjavajui svoju ulogu uvara zakona, KOR je definirao
ovlatenog investitora kao osobu koja je kao pojedinac zaradila
200,000$ ili vie u posljednje dvije godine (ili 300,000$ kao
par), i koja oekuje da e zaraditi isti iznos slijedee godine.
Pojedinac ili par takoer se mogu kvalificirati ako imaju neto
vrijednost od najmanje milijun dolara.
Bogati otac rekao je: "Ovlateni investitor je jednostavno
osoba koja zarauje znaajno vie novca od prosjene osobe.
237

To ne mora znaiti da je osoba bogata ili da zna neto o


investiranju."
Problem s ovim pravilom je u tome to se manje od 3%
Amerikanaca kvalificira svojim godinjim prihodom od
200,000$ do 300,000$. To znai da e samo tih 3% moi
investirati u takve dionice, kakve doputa KOR. Preostalih 97%
ne smije investirati u te investicije jer oni nisu ovlateni
investitori. KOR-ov test za sofisticirane investitore povezan je s
investitorskom razinom financijske inteligencije.
Sjeam se kad su bogatom ocu ponudili mogunost da
investira u kompaniju pod nazivom Texas Instruments prije no
to je izala u javnost. Budui da nije imao vremena da proui
kompaniju i izvri analizu, odbio je tu ponudu. Bila je to odluka
zbog koje je alio godinama. No, nije odbio druge ponude da
investira u kompanije prije no to su izale u javnost. Te su ga
investicije uinile jo bogatijim, a te investicije nisu bile
dostupne iroj javnosti. Bogati otac kvalificirao se kao ovlateni
investitor.
Kad sam ja zatraio da investiram u slijedeoj ponudi
kompanije prije no to izae u javnost, bogati me otac
informirao da nisam dovoljno bogat niti dovoljno mudar da bih
investirao s njim. Jo uvijek pamtim kako je rekao: "ekaj da se
obogati i najbolje investicije doi e ti same. Bogati uvijek
mogu birati najbolje investicije. Nadalje, bogati mogu kupovati
velike koliine po vrlo niskim cijenama. To je jedan od razloga
zato bogati postaju jo bogatiji."
Moj bogati otac slagao se s KOR-om. Mislio je da je dobra
ideja da se prosjeni investitori zatite od rizika ovakvih
investicija, iako je zaradio mnogo novaca investirajui kao
ovlateni investitor.
Meutim, bogati otac me je upozorio: "ak i ako jesi
ovlateni investitor, moda nee dobiti priliku investirati u
najbolje investicije. To zahtijeva potpuno drukiju vrstu
investitora s pravim znanjem i pristupom informacijama o
novim mogunostima za investiranje."

238

Investitorske kontrole za ovlatenog investitora


Nema ih.
Bogati otac vjerovao je da ovlateni investitor bez financijske
edukacije nema niti jednu od deset investitorskih kontrola.
Ovlateni investitor moe imati mnogo novca, ali obino ne zna
to s njim uiniti.

EIV koje posjeduje ovlateni investitor


Viak novca - moda.
Bogati otac objasnio je da, iako moda jeste kvalificirani kao
ovlateni investitor, jo uvijek trebate edukaciju i iskustvo kako
biste napredovali do razina kvalificiranog, sofisticiranog,
unutarnjeg ili vrhunskog investitora. Zapravo, znao je i mnoge
ovlatene investitore koji nisu imali viak novca. Preli su prag
potrebnih prihoda, ali nisu znali kako upravljati svojim novcem.

Sharonine napomene
Gotovo svatko moe otvoriti meetarski raun kako bi
kupovao i prodavao dionice kompanija koje se smatraju
"javnim kompanijama". S dionicama javne kompanije slobodno
se trguje i javnost ih smije kupovati i prodavati, obino putem
razmjene. Trite dionica je zaista slobodno trite na djelu.
Bez intervencije drave ili druge vanjske intervencije, ljudi
mogu sami odluivati o tome je li cijena dionice dobra ili nije.
Oni mogu odluiti da je kupe i na taj nain kupuju dio kamata
od zarade kompanije.
Tijekom posljednje decenije, uzajamni fondovi postajali su
sve popularniji. To su vrijednosnice kojima upravljaju
profesionalci, u kojima svaki dio uzajamnog fonda predstavlja
djelomino vlasnitvo u mnogim pojedinim osiguranjima.
Mnogi ljudi investiraju u uzajamne fondove zbog
profesionalnog upravljanja, kao i privlanosti posjedovanja
malih dijelova mnogih razliitih osiguranja, umjesto dionica u
jednoj kompaniji. Ako nemate vremena za prouavanje
investiranja (kako biste mogli donositi informirane odluke o

239

investiranju), izbor uzajamnog fonda ili unajmljivanje


savjetnika za investicije koji e rukovoditi vaim investicijama
bio bi za vas mudar izbor.
Jedan od naina stjecanja pravog bogatstva dolazi od
sudjelovanja u poetnoj javnoj ponudi (PJP) dionica kompanije.
Osnivai kompanije i poetni investitori obino ve posjeduju
blokove dionica. Kako bi privukla dodatna sredstva, kompanija
moe ponuditi PJP. Tada na scenu stupa Komisija za osiguranje
i razmjenu (KOR) - zahtijevajui detalje o investicijama - u
pokuaju da sprijei prijevaru i zatiti investitora od makinacija.
Meutim, to ne znai da KOR jami da PJP nee biti loi
poslovi. PJP moe biti legalna, ali istovremeno loa investicija,
pa ak i prava obveza (ako joj vrijednost pada).
Zakon o osiguranju iz 1933. i Zakon o razmjeni osiguranja iz
1934. usvojeni su kako bi regulirali tu vrstu investicija i kako bi
titili investitora od prijevara ili visokorizinih investicija, kao i
brokerskih makinacija. KOR je stvoren kako bi nadgledao
izdavanje osiguranja, kao i djelatnost osiguranja.
Pravila izdavanja dionica primjenjiva su na javna izdavanja,
kao i na odreena privatna izdavanja dionica. Postoje odreeni
izuzeci od pravila koje nismo pokrili. Za sada, vano je shvatiti
definiciju ovlatenog investitora. Ovlateni investitor moe
investirati u odreene tipove osiguranja u koja neovlateni i
nesofisticirani investitor ne moe, jer status "ovlaten" implicira
da investitor moe podnijeti viu razinu monetarnog rizika od
neovlatenog investitora.
Robert je objasnio zahtjeve koje pojedinac ili par moraju
ispuniti po pitanju prihoda ili neto vrijednosti kako bi postali
ovlateni investitori. Bilo koji direktor, izvrni voditelj ili
generalni partner kompanije koja izdaje dionice takoer se
smatra ovlatenim investitorom, ak i ako ta osoba ne ispunjava
kriterije prihoda ili neto vrijednosti. Ovo e postati vrlo vana
distinkcija kad emo raspravljati o "unutarnjem investitoru".
Zapravo, to je put kojim esto kreu unutarnji i vrhunski
investitori.

240

Dvadeset i tree poglavlje

Kvalificirani investitor
Bogati otac definirao je kvalificiranog investitora kao osobu
koja ima novac, kao i nekakvo znanje o investiranju.
Kvalificirani investitor je obino ovlateni investitor koji je
uloio i u financijsku edukaciju. Na primjer, to se tie trita
dionica, rekao je da u kvalificirane investitore spada veina
profesionalnih trgovaca dionicama. Kroz svoju edukaciju,
nauili su i shvatili razliku izmeu temeljnog i tehnikog
investiranja.
1. Temeljno investiranje:Bogati otac rekao je: "temeljni
investitor smanjuje rizik traei vrijednost i rast u
financijskim podacima o kompaniji." Najvanija stvar koju
treba razmotriti pri izboru dobrih dionica za investiranje je
budui potencijal zarade kompanije. Temeljni investitor
oprezno pregledava financijska izvjea svih kompanija u
koje eli investirati. On takoer uzima u obzir cjelovitu
ekonomsku situaciju, kao i specifinu granu djelatnosti
kojom se bavi kompanija o kojoj je rije. Smjer kamatnih
rata takoer je vrlo vaan faktor u temeljnoj analizi.
Warrena Buffeta smatraju jednim od najboljih temeljnih
investitora.
241

2. Tehniko investiranje: Bogati otac rekao je: "Dobro


uvjebani tehniki investitor investira na temelju emocija
trita i investira u osiguranje od katastrofalnog gubitka.
Najvanija stvar koju treba razmotriti pri izboru dobrih
dionica za investiranje zasnovana je na ponudi i potranji
dionica kompanije. Tehniki investitor prouava obrasce
prodajnih cijena dionica kompanije. Hoe li ponuda dionica
na prodaju biti dovoljna, ako razmotrimo oekivanu
potranju tih dionica?
Tehniki investitor obino kupuje na temelju osjeaja o
cijenama i tritu, kao to kupac trai rasprodaje i robu sniene
cijene. Zapravo, mnogi tehniki investitori su poput moje tete
Doris. Teta Doris sa svojim prijateljicama trai snienja i
rasprodaje i kupuje stvari zato to su jeftine ili zato to ih
kupuju njezine prijateljice. Kad se vrati kui, pita se zato je
kupila neku stvar, isproba je, pa je vrati, a za vraeni novac opet
kupi neto drugo.
Tehniki investitor prouava obrazac povijesti cijene dionica
neke kompanije. Pravog tehnikog investitora nee toliko
zanimati unutarnje stanje kompanije kao to bi zanimalo
temeljnog investitora. Primarne indikacije koje zanimaju
tehnikog investitora su raspoloenje na tritu i cijena dionica.
Ljudi misle da je investiranje rizino zato to veina ljudi
djeluje kao "tehniki investitori", ali ne znaju razliku izmeu
tehnikog i temeljnog investitora. Gledano s tehnike strane,
investiranje se ini rizino zato to cijena dionica fluktuira s
emocijama trita. Evo nekoliko primjera stvari koje mogu
izazvati fluktuaciju cijena dionica:
Jednog dana dionica je popularna i dospijeva u vijesti, a
slijedeeg tjedna vie nije zato to kompanija manipulira
ponudom i potranjom tako to dijeli dionicu, stvarajui
dodatne dionice kroz sekundarne ponude, ili smanjuje broj
dionica tako to ih kupuje ili
242

institucionalni kupac (poput uzajamnog fonda ili


mirovinskog fonda) kupuje ili prodaje dionice odreene
kompanije u tolikim koliinama da poremeti trite.
Prosjenom investitoru investiranje izgleda rizino jer mu
nedostaju osnovne vjetine financijske edukacije da bi bio
temeljni investitor, a nema ni adekvatne vjetine za tehnikog
investitora. Ako nisu u odboru kompanije koja mijenja ponudu
dionica, nemaju menadersku kontrolu nad fluktuacijom
ponude i potranje cijene dionica na otvorenom tritu. Oni su
preputeni milosti i nemilosti emocija trita.
Temeljni investitor esto e pronai odlinu kompaniju s
izvrsnim profitima, ali iz nekog razloga, tehniki investitori za
nju nee biti zainteresirani, pa se cijena dionica kompanije nee
poveavati, iako se radi o profitabilnoj i dobro voenoj
kompaniji. Na dananjem tritu, mnogi ljudi investiraju u
PJP-e kompanija s Interneta koje nemaju prodaju ili profit. To
je primjer za situaciju kada tehniki investitori odreuju
vrijednost dionica kompanije.
Od 1995., ljudi koji djeluju iskljuivo kao temeljni investitori
nisu imali uspjeha kao investitori koji razmatraju tehniku
stranu trita. Na ovom divljem tritu, gdje pobjeuju ljudi
koji najvie riskiraju, ljudi iji je stav oprezniji i orijentiran na
vrijednost gube u ovoj maniji na tritu. Zapravo, mnogi od tih
ljudi koji riskiraju uplaili su i mnoge tehnike investitore
visokim cijenama bezvrijednih dionica. Ali, u sluaju sloma,
investitori sa snanim temeljnim investicijama i tehnikim
trgovakim vjetinama dobro e proi. Amaterski pekulatori
koji jure na trite kao i novopeeni bogatai bit e na gubitku
kad trite krene prema dolje. Bogati otac rekao je: "Problem u
brzom bogaenju bez padobrana jest to to pada sve bre.
Velike koliine lagano zaraenog novca navedu ljude da
pomisle da su financijski geniji, a u stvarnosti postaju
financijske budale." Bogati otac vjerovao je da su i tehnike i
temeljne vjetine vane za preivljavanje uspona i padova u
svijetu investiranja.

243

Charles Dow iz Dow-Jonesa bio je tehniki investitor. Zato je


The Wall Street Journal, asopis u ijem je osnivanju i on
sudjelovao,
primarno
asopis
namijenjen
tehnikim
investitorima, ali ne uvijek i temeljnim investitorima.
Georgea Sorosa esto smatraju jednim od najboljih tehnikih
investitora.
Razlika izmeu dva stila investiranja je dramatian. Temeljni
investitor analizira kompaniju prema njenom financijskom
izvjeu kako bi procijenio njezinu snagu i potencijal za budue
uspjehe. Nadalje, temeljni investitor prati ekonomiju i granu
djelatnosti u koju spada ta kompanija.
Tehniki investitor investira na temelju grafikona koji prate
trendove i obrasce kretanja cijena dionica neke kompanije.
Tehniki investitor moe pratiti omjer ponude i potranje
dionice, kao i poloaje dionice. I dok oba investitora investiraju
na temelju injenica, oni injenice uzimaju iz razliitih izvora.
Takoer, te dvije vrste investitora imaju razliite vjetine i
razliiti vokabular. Zastraujue je to to veina dananjih
investitora ulae bez vjetina tehnikih ili temeljnih investitora.
Zapravo, kladim se da veina novih investitora ne zna razliku
izmeu tehnikog i temeljnog investitora.
Bogati otac govorio je: "Kvalificirani investitori moraju biti
vjeti i u temeljnoj i u tehnikoj analizi." Crtao mi je slijedee
dijagrame. Ti dijagrami su razlog zato smo razvijali nae
proizvode tako kako smo to inili. elimo da ljudi naue
financijsku pismenost i da podue svoju djecu financijskoj
pismenosti, kao to je bogati otac nauio mene.

244

Temeljno investiranje
ABC

Tehniko investiranje

korporacija

ABC korporacija

Cijene dionica ABC korporacije

Financijsko izvjee
Vane vjetine:

Vane vjetine:

- Financijska pismenost

- Cijena dionica i povijest p r o d a j e

- Osnove

-Tehnike opcija ponude/potranje

financija

- Ekonomsko predvianje

- Kratka prodaja

Sredstva edukacije:

Sredstva edukacije:

PROTOK

NOVCA,

Investiranje 1 0 1

PROTOK NOVCA,
Investiranje 2 0 2

P R O T O K N O V C A z a djecu

esto me pitaju: "Zato bi kvalificirani investitor morao


razumijeti i temeljno i tehniko investiranje?" Moj odgovor je
jedna rije: "Povjerenje". Prosjeni investitori smatraju da je
investiranje rizino iz slijedeih razloga:
1. Oni su s vanjske strane i pokuavaju gledati unutar
kompanije ili imovine u koju investiraju. Ako ne znaju kako
itati financijska izvjea, totalno su ovisni o miljenjima
drugih. Na nekoj razini, makar i samo nesvjesnoj, ljudi znaju
da oni koji se nalaze unutra imaju bolje informacije, pa stoga
i manju razinu rizika.
2. Ako ljudi ne znaju itati financijska izvjea, njihova
osobna financijska izvjea esto su totalna zbrka. Kao to je

245

rekao bogati otac: "Ako su financijski temelji osobe slabi,


slabo je i njezino samopouzdanje." Moj prijatelj, Keith
Cunningham, esto kae: "Ljudi ne ele gledati osobna
financijska izvjea zato to bi mogli otkriti da imaju
financijski rak." Dobra vijest jest to to, kad izlijee
financijsku bolesti, popravlja se i ostatak njihova ivota - a
ponekad i njihovo fiziko zdravlje.
3. Veina ljudi zna kako zaraditi novac samo kada trite raste,
a ive u strahu od pada trita. Ako osoba shvaa tehniko
investiranje, posjeduje vjetine da zaradi novac i kad trite
pada, i kada raste. Prosjeni investitor bez tehnikih vjetina
zarauje novac samo na tritu koje raste i esto gubi sve to
ima kada ono pada. Bogati otac rekao je: "tehniki investitor
ulae osiguran od velikih gubitaka. Prosjeni investitor je
poput osobe koja pilotira zrakoplovom bez padobrana."
Bogati otac esto je govorio o tehnikim investitorima: "Bik
se uspinje uz stepenice, a medvjed iskae kroz prozor. Poput
bika, trite se penje polako, ali kada se rui, onda je poput
medvjeda koji skae kroz prozor. Tehniki investitori uzbueni
su zbog pada trita jer zauzimaju poloaje za brzu zaradu
novca, dok prosjeni investitori gube svoj novac, koji se
gomilao polako.
Lista razliitih investitora esto izgleda ovako:
Trite

GORE

DOLJE

Investitor gubitnik

Gubi

Gubi

Prosjeni investitor

Dobiva

Gubi

Kvalificirani investitor

Dobiva

Dobiva

Mnogi investitori gube jer predugo ekaju da dou na trite.


Tako se boje da e izgubiti da predugo ekaju dokaz kako
trite raste. im uu, trite dolazi do vrhunca i poinje padati
i na kraju oni gube jer trite pada.

246

Izvor: Robert Prechter Jr.

247

Kvalificirani investitori manje su zabrinuti zbog rasta ili pada


trita.
Oni ulaze na trite sa sigurnou i sa sustavom trgovanja za
trite koje raste. Kad se smjer kretanja trita promijeni, esto
e promijeniti sustave trgovanja, izlazei iz prijanjih poslova i
koristei brzu prodaju. Pretvarat e opcije u profit dok se trite
rui. Posjedovanje vie sustava trgovanja i strategija pomae im
da budu sigurniji kao investitori.

Zato postati kvalificirani investitor


Prosjeni investitori ive u strahu od pada trita ili sputanja
cijena. esto ih moete uti kako govore: "to ako kupim
dionicu, a cijena padne?" Stoga mnogi prosjeni investitori ne
iskoriste prilike za profit na tritu koje raste ili pada. Kada
cijene krenu uvis, oni posjeduju vjetine da umanje rizik i
zarade profit bez obzira na to pada li cijena ili raste.
Kvalificirani investitor e esto osigurati svoj poloaj, to znai
da je zatien ako cijena naglo padne ili naglo poraste. Drugim
rijeima, on ima dobru mogunost zaraditi novac u bilo kojem
smjeru, titei se od gubitaka.

Problem novih investitora


Danas, na tako burnom tritu, esto ujem nove investitore
kako govore sa sigurnou: "Ne moram brinuti o padu trita,
jer stvari su ovaj put drukije." Iskusni investitor zna da sva
trita rastu i padaju. Danas, dok ovo piem, svjedoci smo
jednog od najveih uspona trita u povijesti svijeta. Hoe li se i
to trite sruiti? Ako uimo od povijesti, uskoro bismo mogli
doivjeti jedan od najveih padova trita koje je svijet ikada
vidio. Ljudi danas investiraju u kompanije bez ikakvog profita,
to znai da traje manija. Dijagrami na prethodnoj stranici
prikazi su prolih mjehura, manija ili eksplozija i padova kroz
koje je proao svijet.
Danas citiraju sir Isaaca Newtona, koji je izgubio najvei dio
svojeg bogatstva u Mjehuru Junog mora i koji je rekao:
"Mogu proraunati kretanja nebeskih tijela, ali ne i ljudskog

248

ludila." Po mojem miljenju, danas vlada ludilo. Svi razmiljaju


o tome kako e se brzo obogatiti na tritu. Bojim se da emo
uskoro vidjeti kako milijuni ljudi gube sve to imaju
jednostavno zato to su investirali u trite, a neki i posuivali
novac za tu investiciju, umjesto da najprije investiraju u svoju
edukaciju i iskustvo. U isto vrijeme, uzbuen sam, jer e uskoro
mnogi panino prodavati, a tada se kvalificirani investitor zaista
moe obogatiti.
Sam pad trita i nije tako lo, kao to je loa panika koja se
dogaa u vremenima takvih financijskih katastrofa/prilika.
Problem veine novih investitora jest u tome to nisu proivjeli
pravi pad trita, jer je ovaj porast poeo 1974. Mnogi voditelji
uzajamnih fondova nisu tada bili niti roeni, ili su bili mali, pa
kako bi onda mogli znati kako izgleda pad trita, naroito kad
se produi godinama, to se dogodilo s japanskim tritem.
Bogati otac jednostavno je rekao: "Nije mogue predvidjeti
trite, ali vano je da budemo spremni za sve smjerove u
kojima krene." Takoer je rekao: "Porast trita ini se kao da
traje vjeno i ljudi zbog toga postaju nemarni, budalasti i
inertni. Pad trita takoer izgleda kao da traje vjeno i ljudi
zaboravljaju da su vremena pada trita esto najbolja vremena
za stjecanje velikog bogatstva. Zato eli biti kvalificirani
investitor."

Zato e trita bre padati u Informatikom dobu


U svojoj knjizi, Lexus i maslinovo drvo, knjizi koju od srca
preporuam svima onima koji ele shvatiti novu eru globalnog
biznisa u kojoj se nalazimo, autor Thomas L. Friedman esto se
referira na Elektronsko krdo. Elektronsko krdo je skupina od
nekoliko tisua, uglavnom mladih, ljudi koji kontroliraju velike
svote elektronikog novca. To su osobe koje rade za velike
banke, uzajamne fondove, osiguravajua drutva i tome slino.
Oni imaju mo da jednim klikom mia premjeste bukvalno
trilijune dolara iz jedne drave u drugu u djeliu sekunde. Ta
mo daje elektronskom krdu veu mo od moi politiara.
1997. godine bio sam u Jugoistonoj Aziji kad je elektronsko
krdo premjestilo svoj novac iz drava kao to su Tajland,
249

Indonezija, Malazija i Koreja i bukvalno potopilo ekonomiju tih


drava preko noi. To nije bio lijep prizor, niti je bilo ugodno
boraviti u tim zemljama u tom trenutku.
Oni od vas koji investiraju globalno sjetit e se kako je vei
dio svijeta, ak i Wall Street, pjevao hvalospjeve novim
ekonomijama Azijskog tigra. Svi su eljeli investirati u te
zemlje. Iznenada, gotovo preko noi, njihov svijet se
promijenio. Zaredala su ubojstva, samoubojstva, masovna
okupljanja i divljanja, pljaka i opi osjeaj financijske bolesti.
Elektronskom krdu nije se svidjelo ono to su vidjeli u tim
zemljama i premjestili su svoj novac za nekoliko sekundi.
Citat iz knjige Thomasa Friedmana:
"Zamislite Elektronsko krdo kao krdo gnuova koje pase
na velikom podruju Afrike. Kad gnu na rubu krda vidi kako
se neto kree u visokom, gustom grmlju u blizini hranilita,
taj gnu ne kae gnuu pokraj sebe: "Hej, pitam se nije li ono
tamo u grmlju lav." Nikako. Taj gnu poinje stampedo, a
stampedo ne traje nekoliko stotina metara. Oni jure do
slijedee zemlje i na putu gaze sve pred sobom."
To se dogodilo azijskim tigrovima 1997. Elektronskom krdu
nije se svidjelo ono to se dogaalo na tom podruju i
premjestili su se bukvalno preko noi.
Zato predviam da e do sloma trita doi bre i ozbiljnije
no u Industrijskom dobu.

Kako se ovjek moe zatititi od takvih slomova?


Nain na koji se neke od drava tite od moi Elektronskog
krda jest da oiste i zbiju redove svojih nacionalnih financijskih
izvjea, te da poveaju svoje financijske kriterije i standarde.
U svojoj knjizi, Thomas Friedman pie:
Standardi: "Ako piete povijest amerikog trita kapitala,"
jednom je rekao zamjenik tajnika dravne riznice Larry
Summers, "moja je sugestija da kao najvaniju inovaciju koja je
oblikovala to trite kapitala razmotrite ideju opeprihvaenih
principa raunovodstva. To je ono to nam je potrebno i na

250

meunarodnoj razini. Mali je, ali ne i beznaajan trijumf


MMF-a injenica da osoba koja u Koreji predaje u veernjoj
koli za raunovodstvo kae kako inae ima 22 uenika u
zimskom semestru, a ove godine (1998) ima ih 385. To trebamo
na korporacijskoj razini u Koreji. To trebamo na nacionalnoj
razini."
Prije mnogo godina bogati otac rekao je neto slino, ali nije
pritom mislio na cijelu dravu kao Larry Summers u svojem
citatu. Bogati otac mislio je na sve osobe koje ele financijski
uspjeh. Rekao je: "Razlika izmeu bogate i siromane osobe je
mnogo vea od razlike u koliini novca koju zarauju. Razlika
se nalazi u njihovoj financijskoj pismenosti i standardima
vanosti koju pridaju toj pismenosti. Jednostavno reeno,
siromani imaju vrlo niske standarde financijske pismenosti,
bez obzira na to koliko novca zarauju." Takoer je rekao:
"Ljudi s niskim standardima financijske pismenosti esto nisu u
stanju stvoriti aktivu od svojih ideja. Umjesto da stvaraju
aktivu, mnogi ljudi svojim idejama stvaraju obveze,
jednostavno zbog svojih niskih financijskih standarda."

Izlazak je mnogo vaniji od ulaska


Bogati otac esto je govorio: "Veina prosjenih investitora
gubi novac zato to je obino lako investirati u aktivu, ali je
teko izai iz investicije. Ako eli biti uspjean investitor,
mora znati kako izai iz investicije, i kako ui u nju." Kada
danas investiram, jedna od najvanijih strategija koju moram
razmotriti je ono to nazivam "strategija izlaska". Bogati otac
ovako mi je objasnio vanost strategije izlaska, kako bih mogao
shvatiti njezinu vanost. Rekao je: "Kupnja investicije esto je
nalik na ulazak u brak. U poetku, stvari su uzbudljive i
zabavne. Zato mora razmiljati o investiranju skoro kao o
braku. Ulazak je esto mnogo laki od izlaska."
Oba moja oca bila su sretno oenjeni ljudi. Kad je bogati otac
govorio o razvodu, nije poticao ljude na razvod, samo mi je
savjetovao da dugorono razmiljam. Rekao je: "Statistika kae
da e 50% svih brakova zavriti razvodom, ali u stvarnosti
gotovo 100% suprunika pri ulasku u brak smatra da e
251

pobijediti izglede." To je moda razlog to tako mnogo novih


investitora kupuje PJP i dionice od iskusnijih investitora.
Najbolje rijei bogatog oca o toj temi bile su: "Uvijek pamti da,
kada s uzbuenjem kupuje neku aktivu, esto postoji netko tko
zna vie o toj aktivi i s uzbuenjem ti je prodaje!"
Kada ljudi naue investirati igrajui PROTOK NOVCA,
jedna od tehnikih vjetina koje ue jest kada prodavati, a kada
kupovati. Bogati otac rekao je: "Kada kupuje investiciju,
trebao bi imati i neku predstavu o tome kada je treba prodati,
naroito investicije koje se nude ovlatenim investitorima i
razinama iznad njih. U sofisticiranijim tipovima investiranja,
trebao bi znati to e se dogoditi ako investicija bude uspjena i
to e se dogoditi ako bude neuspjena."

Financijske vjetine kvalificiranog investitora


Za ljude koji ele nauiti osnovne financijske vjetine razvili
smo PROTOK NOVCA 101. Preporuamo da ga odigrate
barem est do dvanaest puta. Igrajui 101 vie puta, poet ete
shvaati osnove temeljne investicijske analize. Nakon to
odigrate 101 i steknete razumijevanje financijskih vjetina koje
igra poduava, moda ete htjeti prijei na 202. Napredna igra
koristi istu plou za igranje kao i 101, ali kree na viu razinu,
jer koristi razliiti set karata i listie za rezultate. U 202
poinjete uiti kompleksne vjetine i vokabular tehnike
trgovine. Uite koritenje trgovakih tehnika kao to su brza
prodaja, to je prodaja dionica koje ne posjedujete, oekujui
kako e se cijene spustiti. Takoer uite koritenje opcija
ponude, potranje i dvostrukog osiguranja. Sve su to vrlo
sofisticirane tehnike trgovanja, koje moraju znati svi
kvalificirani investitori. Najbolja stvar vezana uz ove igre jest
to to uite koristei se novcem iz igre. Ta edukacija moe biti
vrlo skupa u stvarnom svijetu.

Zato su igre bolji uitelji


Godine 1950., asna sestra koja je bila uiteljica povijesti i
zemljopisa u Kalkuti pozvana je da pomae siromanima i ivi

252

meu njima. Umjesto da samo pria o brizi za siromane,


izabrala je da vrlo malo pria i pomagala je siromanima
djelima, a ne rijeima. Zbog njenih djela, ljudi su je sluali kad
bi progovorila. Ovo je rekla o razlici izmeu rijei i djela:
"Trebalo bi manje priati. Mjesto propovijedanja nije mjesto
susreta. S vae strane trebalo bi biti vie djela."
Odluio sam upotrijebiti igre kao sredstvo poduavanja
investicijskih vjetina kojima me poduio moj bogati otac, jer
igre z a h t i j e v a j u vie akcije od predavanja u procesu
poduavanja i uenja. Kao to je rekla Majka Tereza: "Mjesto
propovijedanja nije mjesto susreta." Nae igre su mjesto
susreta. Igre pruaju drutvenu interakciju za uenje i pomo
drugima u uenju. Kad se radi o investiranju, preveliki broj
ljudi pokuava poduavati investiranje propovijedanjem. Svi
znamo da postoje odreene stvari koje se ne mogu najbolje
nauiti itanjem i sluanjem. Neke stvari potrebno je uiti kroz
djela, a igre pruaju taj korak prema uenju.
Postoji stari aforizam koji kae: "ujem i zaboravim. Vidim i
pamtim. inim i razumijem."
Moj razlog to idem dalje od pisanja knjiga o novcu i
investiranju i stvaranja igara kao sredstava za uenje jest taj to
elim stvoriti vie razumijevanja. to vie razumijevanja ljudi
imaju, bolje mogu vidjeti drugu stranu novia. Umjesto da
vide strah i sumnju, igrai poinju uviati prilike koje nisu
mogli uvidjeti prije, jer se njihovo razumijevanje poveava
svaki put kad igraju igru.
Naa web stranica puna je pria ljudi koji su igrali nae igre i
kojima se ivot iznenada promijenio. Dobili su novo
razumijevanje novca i investiranja, razumijevanje koje je
potisnulo neka stara razmiljanja i dalo im nove mogunosti u
ivotu.
Na kraju ove knjige nalazi se moj edumercijalac o igrama
koje vam daju vie informacija o tome kako vam ta edukativna
sredstva mogu pomoi u poveanju vaeg razumijevanja novca,
biznisa i investiranja.
Bogati otac nauio me kako biti vlasnik tvrtke i investitor
kroz igranje Monopolyja. Bio je u mogunosti da mnogo bolje

253

podui svog sina i mene nakon igre, kad bismo posjetili njegove
tvrtke i nekretnine. Htio sam stvoriti edukativne igre koje bi
poduavale iste temeljne i tehnike vjetine investiranja kojima
me poduio bogati otac, daleko vie od onoga to se ui u
Monopolyju. Kao to je rekao bogati otac: "Sposobnost
upravljanja protokom novca i itanja financijskih izvjea je od
kljune vanosti za uspjeh na B i I strani kvadranta PROTOKA
NOVCA."

Investitorske
investitor

kontrole

koje

posjeduje

kvalificirani

1. Kontrola nad sobom


2. Kontrola nad omjerima prihoda/rashoda aktive/obveza
3. Kontrola nad vremenom kupnje i prodaje

EIV koji posjeduje kvalificirani investitor


1. Edukacija
2. Viak novca - moda

Sharonina

napomena

Kvalificirani investitori, i oni temeljni i tehniki, analiziraju


kompaniju izvana.
Odluuju hoe li postati vlasnici dionica koje kupuju. Mnogi
vrlo uspjeni investitori sretni su djelujui kao kvalificirani
investitori. Uz pravilnu edukaciju i financijski savjet, mnogi
kvalificirani investitori mogu postati milijunai. Oni investiraju
u biznis koji su razvili drugi i koji vode drugi. Budui da su
uili i stekli financijsku edukaciju, sposobni su analizirati
kompaniju prema njezinom financijskom izvjeu.
to znai z/c omjer dionice?
Kvalificirani investitor razumije omjer zarade po cijeni
dionice (z/c), to se naziva i trinim mnoiteljem. Z/c omjer
r a u n a se p o d j e l o m trenutne trine cijene dionice s
prologodinjom zaradom po dionici. Openito, niski z/c omjer

254

znai da se dionica prodaje po relativno niskoj cijeni u


usporedbi s njezinom zaradom, a visoki z/c indicira da je cijena
dionice visoka i da se vjerojatno ne radi o dobrom poslu.

Z/c omjer jedne uspjene kompanije moe se vrlo razlikovati


od onoga druge uspjene kompanije, ako se nalaze u razliitim
granama djelatnosti. Na primjer, kompanije visoke tehnologije
s visokom stopom rasta i visokim zaradama openito se prodaje
s mnogo viim z/c-ima nego kompanije niske tehnologije ili
zrele kompanije gdje se rast stabilizirao. Samo pogledajte
dionice koje se danas prodaju u Internet kompanijama: mnoge
od njih prodaju se po vrlo visokim cijenama ak i kada
kompanije ne zarauju. Visoke cijene u tim sluajevima
odraavaju da trite od njih oekuje visoke zarade u
budunosti.
Budui z/c je klju
Kvalificirani investitor shvaa da trenutni z/c nije tako vaan
kao budui z/e. Investitor eli investirati u kompaniju ija je
financijska budunost dobra. Da bi mu z/c omjer bio od
pomoi, moda e mu biti potrebno mnogo vie informacija o
kompaniji. Openito, investitor e usporediti ovogodinje
omjere kompanije s onima od prole godine kako bi izmjerio
rast kompanije. Investitor e takoer usporediti omjere te
k o m p a n i j e s omjerima drugih kompanija u istoj grani
djelatnosti.
Nisu svi jednodnevni trgovci kvalificirani
Mnogi ljudi danas sudjeluju u "jednodnevnoj trgovini", koja
je postala popularna zbog pristupanosti trgovini preko
Interneta. Jednodnevni trgovac nada se da e zaraditi profit
k u p u j u i i p r o d a j u i o s i g u r a n j a u n u t a r j e d n o g dana.
Jednodnevni trgovac vrlo je dobro upoznat sa z/c omjerima.
Ono to razlikuje uspjenog j e d n o d n e v n o g trgovca od

255

neuspjenog esto je njegova sposobnost gledanja iza z/c


omjera. U veini sluajeva, uspjeni jednodnevni trgovci uzeli
su vrijeme kako bi nauili osnove tehnikog ili temeljnog
trgovanja. Jednodnevni trgovci bez odgovarajue financijske
edukacije i financijskih analitikih vjetina ponaaju se vie kao
kockari nego kao trgovci. Samo najobrazovaniji i najuspjeniji
od njih mogu se smatrati kvalificiranim investitorima.
Zapravo, utvreno je da veina novih jednodnevnih trgovaca
izgubi dio svog kapitala ili cijeli kapital i prestanu trgovati
unutar dvije godine. Jednodnevna trgovina je izrazito
natjecateljska aktivnost S kvadrata u kojoj oni s najvie znanja i
pripreme koriste novac svih ostalih.
Sjetite se da potraiti besplatni audio izvjetaj Moj bogati
otac rekao je da profit ne paniari, koji se nalazi na
www.richdadbook3.com. Zadravanje hladnokrvnosti i mudro
investiranje za vrijeme sloma trita vrlo je vana vjetina
kvalificiranih investitora. Tijekom takvih slomova mnogi ljudi
postaju vrlo bogati.

256

Dvadeset i etvrto poglavlje

Sofisticirani investitor
Sofisticirani investitor ima jednako znanje kao i kvalificirani
investitor, ali prouio je i prednosti koje prua zakonski sustav.
Bogati otac definirao je sofisticiranog investitora kao
investitora koji zna ono to i kvalificirani, ali upoznat je i sa
slijedeim zakonskim podrujima:
1. Porezni zakon
2. Korporacijski zakon
3. Zakon o osiguranju
Iako nije pravnik, sofisticirani investitor moe utemeljiti
jednaki dio svoje investitorske strategije na zakon, kao to je
temelji na produktu investicije i potencijalnim povratima.
Sofisticirani investitor esto dobiva vie povrate s vrlo niskim
rizikom koristei se razliitim zakonskim disciplinama.

Poznavanje

E-P-K

Znajui osnove zakona, sofisticirani investitor u stanju je


u p o t r i j e b i t i p r e d n o s t i E - P - K - a , to z n a i e n t i t e t ,
pravovremenost i karakteristike.
Bogati otac opisao je E-P-K na slijedei nain: "'E' znai
kontrolu nad entitetom, to znai izbor poslovne strukture."

257

Ako ste zaposlenik, obino nemate kontrolu nad tim. Osoba iz S


kvadranta obino moe birati izmeu slijedeih entiteta:
privatno vlasnitvo, partnerstvo (to je najgora struktura jer
dobivate dio prihoda, ali ste odgovorni za cjelokupni rizik), S
korporacije, DOO (drutva ograniene odgovornosti) i POO
(partnerstva ograniene odgovornosti) ili C-korporacije.
U dananje vrijeme, ako ste odvjetnik, lijenik, arhitekt,
zubar itd., i izaberete C-korporaciju kao svoj entitet u SAD-u,
vaa minimalna porezna stopa je 35%, u odnosu na 15%
nekoga poput mene, jer moja tvrtka je nelicencirana tvrtka za
pruanje profesionalnih usluga.
Tih dodatnih 20% razlike znai mnogo novca, naroito ako
se mjeri kroz vie godina. To znai da e neprofesionalac imati
20% poetne financijske prednosti na poetku svake godine u
C-korporaciji.
Bogati otac govorio mi je: "Ali samo pomisli na ljude u
kvadrantu E, koji ne mogu birati svoju vrstu entiteta. U
njihovom sluaju, bez obzira na to koliko mnogo radili i koliko
zaraivali, drava biva prva plaena kroz zadravanje poreza na
prihod. to vie radi, vie ti drava uzima. To je zato to ljudi
u E kvadrantu nemaju nikakvu kontrolu na entitetom,
trokovima i porezima. Ljudi u E kvadrantu ne mogu plaati
najprije sebi zbog Zakona o plaanju poreza iz 1943., koji je
poeo zadravati porez na prihod od zaposlenika. Nakon to je
donesen taj zakon, drava je uvijek plaena prva."

Sharonina

napomena

U Americi partnerstva, S korporacije, DOO-i i POO-i esto


se nazivaju "prolazni" entiteti jer prihod prolazi kroz povrat
entiteta i pokazuje se na povratu vlasnika. Posavjetujte se sa
poreznim savjetnikom kako biste otkrili koji entitet bi bio
najprikladniji za vau situaciju.

C korporacije
"A ti uvijek nastoji djelovati kroz entitet C korporacije, zar
ne?" upitao sam bogatog oca.

258

"U veini sluajeva", odgovorio je on. "Zapamti da plan


dolazi prije produkta ili, u ovom sluaju, korporacijskog
entiteta. Bit je u tome da oni koji djeluju iz B kvadranta obino
imaju vie izbora, a time i vie kontrole nad time koji je entitet
najbolji za ostvarivanje njihovog plana. I opet, o tim detaljima
trebao bi razgovarati sa svojim odvjetnikom i poreznim
raunovoom."
"Ali zato C korporacija?" upitah ja. "Koja je to razlika koja
ti je toliko vana?"
"Evo jedne velike razlike", ree on, nakon to je ekao dugo
vremena da je objasni. "Privatno vlasnitvo, partnerstvo i
S-korporacija dio su tebe. Oni su, jednostavno reeno, tvoji
produeci."
"A to je C korporacija?" upitah ja.
"C korporacija je drugi ti. To nije samo produetak tebe. C
korporacija ima sposobnost da bude tvoj klon. Ako si ozbiljno
pristupio poslu, ne eli ga obavljati kao privatna osoba. To je
previe rizino, naroito u ova vremena sudskih tubi. Kad se
bavi biznisom, eli da tvoj klon bude onaj koji zaista radi
biznis. Ne eli se baviti biznisom ili posjedovati bilo to kao
privatna osoba", vodio me bogati otac. "Ako eli biti bogata
privatna osoba, na papiru mora biti to je mogue siromaniji."
Nastavio je: "S druge strane, siromani i srednja klasa ele sve
imati prijavljeno na njihovo ime. Oni to zovu "ponosom
vlasnitva". Ja sve ono to nosi tvoje ime nazivam "metom za
grabeljivce i odvjetnike".
Bit onoga to je bogati otac htio rei bila je: "Bogati ne ele
nita posjedovati, ali ele sve kontrolirati. A kontroliraju putem
korporacija i ogranienih partnerstava." Zato je kontrola E
dijela u E-P-K tako vana bogatima.
Unutar posljednje dvije godine vidio sam snaan primjer toga
kako je izbor entiteta mogao sprijeiti financijsku destrukciju
obitelji.
Vrlo uspjenu lokalnu prodavaonicu hardwarea posjedovalo
je obiteljsko partnerstvo. Obitelj je u tom gradu bila oduvijek,
poznavali su sve, postali su bogati i sudjelovali su u graanskim
i dobrotvornim organizacijama. Ne moete zamisliti bolji,

259

briniji i dareljiviji par od njih. Jedne noi, njihova ker


tinejderka napila se i vozila, prouzroila prometnu nesreu i
ubila putnika u drugom vozilu. Njihovi ivoti dramatino su se
promijenili. Njihovu 17-godinju ker poslali su u zatvor za
odrasle na 7 godina, a obitelj je izgubila sve to je imala,
ukljuujui i tvrtku. Prikazujui vam ovaj primjer, ne
pokuavam dokazati neke injenice u vezi morala ili
roditeljstva; samo ukazujem na to da je pravilno financijsko
planiranje za obitelj i tvrtku moglo - kroz koritenje osiguranja,
zaklada, ogranienih partnerstava ili korporacija - sprijeiti da
ova obitelj izgubi sredstva za ivot.

to je s dvostrukim plaanjem poreza?


esto me pitaju: "Zato preporuujete C korporacije umjesto
S korporacija ili DOO korporacija? Zato elite plaati
dvostruki porez?"
Dvostruko plaanje poreza dogaa se kada korporacija plaa
porez na svoj prihod, te kada objavi dividendu svojih dioniara
- oporezuje se i dividenda dioniara.
Ista stvar moe se dogoditi kod neprikladno strukturirane
prodaje korporacije, kada se objavljuje dividenda likvidnosti.
Dividenda se ne odbija od korporacije, ali dioniar na nju plaa
porez. Zato se taj prihod oporezuje na razini korporacije i na
razini pojedinca.
Vlasnici tvrtki esto poveavaju svoje plae kako bi umanjili
profite korporacija i time eliminirali mogunost da dva puta
plaaju porez na profit. Druga je mogunost, ukoliko
korporacija nastavlja rasti, da se ostvareni profiti koriste za
irenje i rast biznisa. (U SAD-u, C-korporacija mora opravdati
tu akumulaciju zarade ili e postati podlona porezu na
akumuliranu zaradu). Nema dvostrukog plaanja poreza osim
ako se ne objavi dividenda.
Meni osobno sviaju se C korporacije jer vjerujem da
pruaju maksimalnu fleksibilnost. Uvijek nastojim promatrati
cjelovitu sliku. Kada zaponem neki biznis, od njega oekujem
da postane velik. Veina velikih biznisa u dananje vrijeme su
C korporacije (ili njihov ekvivalent u drugim dravama).
260

Stvaram biznise jer ih elim prodati ili pretvoriti u javne


biznise, a ne dobivati dividendu.
Ponekad za biznis izaberem drukiji entitet. Na primjer,
upravo sam stvorio DOO s partnerima kako bih mogao kupiti
zgradu.
Trebali biste se posavjetovati s vaim financijskim i
poreznim savjetnicima kako bi utvrdili prikladnu strukturu za
vau situaciju.

Pravovremenost
B o g a t i otac o p i s i v a o je P kao p r a v o v r e m e n o s t .
"Pravovremenost je vana jer, na kraju krajeva, svi moramo
plaati porez. Plaanje poreza je troak ivota u civiliziranom
drutvu. Bogati ele kontrolirati koliinu novca koju moraju
davati za porez, kao i vrijeme plaanja poreza."
Razumijevanje zakona pomae u kontroli pravovremenosti
plaanja poreza. Na primjer, lanak 1031 Poreznog zakona
SAD-a dozvoljava vam da "prebacite" svoju dobit od investicija
u nekretnine ako kupite jo jedno imanje po veoj cijeni. To
vam omoguava da odgodite plaanje poreza sve dok ne
prodate drugo imanje (ili moete izabrati da stalno prebacujete
dobit - moda i zauvijek).
Jo jedno vano pitanje pravovremenosti rjeava se kroz
status C korporacije. C korporacija moe izabrati drugi kraj
godine od 31. prosinca za potrebe poreza i raunovodstva (na
primjer, 30. lipanj), to nije mogue veini pojedinaca,
partnerstava, S korporacija i DOO korporacija. To vam
omoguava odreeni stupanj stratekog planiranja poreza u
odnosu na vrijeme distribucija meu korporacijama i
pojedincima.

Sharonine napomene
Iako Robert govori o pitanjima entiteta i pravovremenosti
kao o jednostavnim vozilima za planiranje poreza, vano je
shvatiti kako bi sve odluke povezane s izborom entiteta, kao i
vremena planiranja prihoda trebale imati legitimne poslovne

261

svrhe i o njima treba detaljno raspravljati s vaim pravnim i


poreznim savjetnicima. Iako Robert osobno koristi ove prilike
za planiranje poreza, on to ini uz oprezno voenje i planiranje
svojih pravnih i poreznih savjetnika.
Tabela na slijedeoj stranici opisuje razne oblike poslovnih
entiteta i s njima povezanih pitanja koja biste trebali razmotriti
kada birate entitet koji odgovara vaim individualnim
potrebama. Vrlo je vano da paljivo pregledate svoju
financijsku i poreznu situaciju s vaim pravnim i poreznim
savjetnicima pri izboru pravog entiteta za svoj biznis.

Karakter

prihoda

to se tie tree komponente E-P-K-a, bogati otac rekao bi:


"Investitori kontroliraju. Svi drugi se kockaju. Bogati su bogati
jer imaju veu kontrolu nad svojim novcem od siromanih i
srednje klase. U trenutku kada shvati kako je igra novca igra
kontrole, moe se fokusirati na ono to je vano u ivotu, a to
nije zaraivanje vie novca, ve stjecanje vee financijske
kontrole."
Na svojem utom notesu bogati otac bi napisao:
1. Prihod od zarade,
2. Pasivni prihod,
3. Prihod od vrijednosnica.
"To su tri razliite vrste prihoda." Bogati otac bi naglasio da
bih ja trebao znati
razliku izmeu te tri vrste prihoda. K u E-P-K odnosi se na
karakter prihoda.
"Ima li meu njima velikih razlika?" upitao bih ja.
"Vrlo velikih", odgovorio bi on. "Naroito kad se kombinira
s E (entitetom) i P (pravovremenou) iz E-P-K. Kontrola
karakteristika tvojeg prihoda je najvanija od svih financijskih
kontrola. Ali prvo treba uspostaviti kontrolu nad E i P."
Trebalo mi je neko vrijeme da u potpunosti shvatim zato je
tako vana kontrola nad te tri vrste prihoda.
"Vano je zato to karakteristike prihoda razlikuju bogate od
radnike klase", analizirao je bogati otac. "Siromani i srednja
262

klasa fokusiraju se na prihod od zarade, koji se zove plaa ili


honorar. Bogati se fokusiraju na pasivni prihod i prihod od
vrijednosnica. To je temeljna razlika izmeu bogatih i radnike
klase, to objanjava zato je kontrola K (karakteristika)
temeljna kontrola, naroito ako se planira obogatiti."
"U Americi i drugim naprednim ekonomijama, ak i prvi
dolar prihoda od zarade oporezovan je po vioj stopi od
pasivnog prihoda i prihoda od vrijednosnica. Vie stope
potrebne su kako bi osigurale razne oblike "socijalnog
osiguranja", objasnio bi bogati otac. Socijalno osiguranje
odnosi se na plae koje drava daje razliitim ljudima (U
SAD-u to bi ukljuivalo socijalno osiguranje, medicinsku skrb,
osiguranje za nezaposlenost, da nabrojimo samo neke). Porezi
na prihod tada se raunaju povrh poreza na socijalno osiguranje.
Pasivni prihod i prihod od vrijednosnica nije podloan porezima
socijalnog osiguranja.
"Svakog dana kada ustajem i fokusiram se na rad s ciljem
zarade novca, fokusiram se na prihod od zarade, to znai da
plaam vee poreze", rekao bih. "Zato si me poticao da
promijenim svoj fokus po pitanju vrste prihoda koji elim
zaraditi."
Shvatio sam da se bogati otac vratio na lekciju br. 1 iz knjige
Bogati otac, siromani otac. "Bogati ne rade za novac. Oni
postiu da njihov novac radi za njih." Iznenada je sve imalo
smisla. Morao sam nauiti kako pretvoriti prihod od zarade u
pasivni prihod ili prihod od vrijednosnica kako bi moj novac
poeo raditi za mene.

263

PRAVNI E N T I T E T I U BIZNISU

UPOZORENJE: Molimo vas da konzultirale svoje financijske i porezne savjetnike kako bi utvrdili koji entitet vam najvie odgovara.

Investitorske
investitor

kontrole

koje

posjeduje

sofisticirani

1. Kontrola nad sobom


2. Kontrola nad omjerima prihoda/rashoda aktiva/obveza
3. Kontrola nad porezima
4. Kontrola nad vremenom kupnje i prodaje
5. Kontrola nad brokerskim transakcijama
6. Kontrola nad E-P-K (entitetom, pravovremenou,
karakteristikama)

EIV koje posjeduje sofisticirani investitor


1. Edukacija
2. Iskustvo
3. Viak novca

Sharonine napomene
Prema KOR-u, "sofisticirani investitor" je neovlateni
investitor koji sam ili sa svojim predstavnikom za kupnju, ima
dovoljno znanja i iskustva u pitanjima financija i biznisa da
moe evaluirati prednosti i rizike moguih investicija. KOR
pretpostavlja da su ovlateni investitori (koji su ranije definirani
kao dobrostojei i u mogunosti unajmljivanja savjetnika)
sposobni paziti na vlastite interese.
U suprotnosti s time, mi vjerujemo da mnogi ovlateni i
kvalificirani investitori nisu sofisticirani. Mnogi bogati
pojedinci nisu nauili osnove investiranja i prava. Mnogi od
njih oslanjaju se na savjetnike za investiranje za koje se nadaju
da su sofisticirani i oekuju da oni vre investiranje umjesto
njih.
Na sofisticirani investitor razumije utjecaj i prednosti
zakona i strukturirao je svoje investicijske vrijednosnice kako
bi maksimalno iskoristio izbor entiteta, pravovremenost i
karakteristike prihoda. Pritom sofisticirani investitor trai savjet
svojeg pravnog i poreznog savjetnika.
265

Mnogi sofisticirani investitori esto su zadovoljni time to


investiraju u druge entitete kao vanjski investitori. Ne moraju
imati kontrolu nad upravljanjem svojim investicijama, i to ih
razlikuje od unutarnjeg investitora. Mogu investirati u upravne
timove a da ne posjeduju kontrolu interesa u kompaniji.
Alternativno, mogu investirati kao partneri u sindikate
nekretnina ili u velike korporacije kao dioniari. Oni vrijedno
ue i investiraju, ali nemaju kontrolu nad menadmentom
t e m e l j n e aktive i stoga i m a j u p r i s t u p samo j a v n i m
informacijama o operacijama kompanije. Ovaj nedostatak
kontrole menadmenta je glavna razlika izmeu sofisticiranog
investitora i unutarnjeg investitora.
Meutim, sofisticirani investitor ipak koristi prednosti koje
njegovim vrijednosnicama prua E-P-K analiza. U Fazi etiri
prikazat emo kako sofisticirani investitor primjenjuje te
principe kako bi dobio maksimalnu prednost koju mu prua
zakon.

Dobro i loe
Pored tri karakteristike prihoda koje opisuje Robert, jo tri
opa principa razlikuju sofisticiranog investitora od prosjenog
investitora. Sofisticirani investitor zna razliku izmeu:
Dobrog i loeg duga
Dobrih i loih rashoda
Dobrih i loih gubitaka
U pravilu, dobri dugovi, dobri rashodi i dobri gubici vam
generiraju dodatne izvore pritoka novca. Na primjer, dug u koji
ste uli kako biste kupili imanje za iznajmljivanje, koje vam
svaki mjesec donosi pozitivan protok novca, bio bi dobar dug.
Isto tako, plaanje pravnih i poreznih savjeta je dobar rashod,
ako vam utedi tisue dolara putem poreznih olakica. Primjer
dobrog gubitka je gubitak kojeg generira smanjenje vrijednosti
nekretnine. Taj dobar gubitak jo se naziva i fantomski gubitak,

266

jer je to gubitak na papiru i ne zahtijeva dodatno plaanje.


Krajnji rezultat su utede u koliini plaenog poreza.
Poznavanje razlike izmeu dobrog i loeg duga, rashoda i
gubitaka jest ono to razlikuje sofisticiranog investitora od
prosjenog. Kad prosjeni investitori uju rijei 'dug', 'rashod' i
'gubitak', obino reagiraju negativno. Openito, njihova
iskustva s dugom, rashodima i gubicima rezultirala su time to
je novac tekao iz njihovih depova, umjesto u depove.
Sofisticirani investitor trai pomo raunovoa, poreznih
stratega i financijskih savjetnika, kako bi strukturirao
najpovoljniju financijsku organizaciju za svoju investiciju. Taj
investitor investira u one poslove koji ukljuuju E-P-K
karakteristike koje podravaju njegov osobni financijski plan mapu koju prati na putu prema bogatstvu.

Kako moete identificirati sofisticiranog investitora?


Sjeam se prie koju mi je bogati otac jednom ispriao o
riziku. Iako je dio te prie opisan u drugim dijelovima ove
knjige, vrijedi je ponoviti na ovom mjestu. Prosjeni investitor
gleda na rizik s potpuno razliitog gledita od sofisticiranog
investitora. Taj pogled na rizik je ono to izdvaja sofisticiranog
investitora.

Zato je rizino biti siguran


Jednog dana, poao sam bogatom ocu i rekao: "Moj otac
misli da je ono to radi prerizino. On smatra da je jedno
financijsko izvjee dovoljno, ali ti smatra da je kontrola samo
jednog financijskog izvjea rizina. ini se da se vaa gledita
jako razlikuju."
Bogati otac nasmijao se. "I jesu", rekao je uz osmijeh.
"Gotovo dijametralno suprotna." Bogati otac zastao je na
trenutak kako bi pribrao misli. "Ako eli postati stvarno
bogat," rekao je, "jedna od stvari koju mora promijeniti bit e
tvoj pogled na ono to smatra rizinim i na ono to smatra
sigurnim. Ja mislim da je rizino ono za to siromani i srednja
klasa misle da je sigurno."

267

Na trenutak sam razmislio o toj tvrdnji, doputajui ideji


kako moj bogati otac smatra rizinim ono to moj pravi otac
smatra sigurnim da se slegne u meni. "Ne razumijem u
potpunosti", napokon nastavih. "Moe li mi dati primjer?"
"Naravno", ree bogati otac. "Samo sluaj nae rijei. Tvoj
otac te savjetuje da pronae siguran, stalan posao, je li tako?"
Klimnuh glavom. "Da, on smatra da je to siguran nain za
ivljenje."
"Ali, je li to zaista sigurno?" upita bogati otac.
"Pretpostavljam da za njega jest", odgovorih ja. "Ali ti na to
gleda drukije?"
Bogati otac klimne glavom i upita: "to se dogaa kada javna
kompanija objavi velika otputanja radnika?"
"Ne znam", odgovorih. "Misli, to se dogaa kad kompanija
otputa mnogo zaposlenika?"
"Da", ree bogati otac. "to se dogaa s cijenama njihovih
dionica?"
"Ne znam", odgovorih. "Moda padaju?"
Bogati otac odmahne glavom. Tiho ree: "Ne. Naalost, kada
kompanija objavi otputanje velikog broja zaposlenika, dionice
te kompanije rastu."
Na trenutak sam se zamislio o toj izjavi, pa rekoh: "A zato si
ti govorio da postoji velika razlika izmeu ljudi s lijeve i desne
strane Kvadranta PROTOKA NOVCA."
Bogati otac klimne glavom. "Velika razlika. Ono to je
sigurno za jednu stranu, rizino je za drugu."
"I zato se tako malo ljudi zaista obogauje?" upitah ja.
Bogati otac opet klimne i ponovi: "Ono to jednoj strani
izgleda sigurno, drugoj se ini rizinim. Ako eli biti bogat i
sauvati svoje bogatstvo za slijedee generacije, mora vidjeti
obje strane rizika i sigurnosti. Prosjeni investitor vidi samo
jednu stranu."

268

Ono to se ini sigurnim, zapravo je rizino


Sada kad sam odrastao, vidim ono to je vidio i moj bogati
otac. Danas smatram da je sigurno ono za to veina ljudi misli
da je rizino. Slijede neke razlike.
PROSJENI INVESTITOR

SOFISTICIRANI INVESTITOR

Samo jedno financijsko izvjee

Vie financijskih izvjea

eli sve pod svojim imenom

Ne eli nita pod svojim imenom. Koristi


se korporacijskim entitetima. esto nema
niti osobni stan ni automobil na svoje ime

Ne razmilja o osiguranju kao o

Koristi osiguranje kao investicijski

investiranju

produkt kako bi se osigurao od rizika.


Koristi rijei kao to su pokriven,
izloen i osiguran.

Ima samo papirnatu aktivu, koja

Ima i nematerijalnu i materijalnu aktivu,

ukljuuje gotovinu i tednju

kao pto su nekretnine i plemeniti metali.


Plemeniti metali su osiguranje od
dravnih promaaja u rukovanju novcem,
poznatom pod nazivom fiat novac

Fokusira se na siguran posao

Fokusira se na financijsku slobodu

Fokusira se na profesionalnu

Fokusira se na financijsku edukaciju.

edukaciju. Izbjegava pogreke

Shvaa da su pogreke dio uenja

Ne trai financijske informacije

Voljan je platiti za financijske

ili ih trai besplatno

informacije

Razmilja u terminima

Razmilja u terminima financijskih

dobro/loe, crno/bijelo,

nijansi sive boje

ispravno/pogreno
Gleda indikatore iz prolosti -

Trai budue indikatore - trendove,

z/c i stope povrata

promjene u upravi i proizvodima

269

Prvo zove brokere i pita ih za

Brokere zove na kraju... nakon to se

savjet o investiranju ili investira

konzultira s planom i timom financijskih

sam, ne traei savjet

i pravnih savjetnika. Njihovi brokeri


esto su dio tima.

Trai vanjsku sigurnost, kao to

Cijeni osobno samopouzdanje i

su posao, kompanija, drava

neovisnost

Zakljuak je da se ono za to neki investitori smatraju


sigurnim drugima ini rizinim.

270

Dvadeset i peto poglavlje

Unutarnji investitor
Unutarnji investitor je netko tko se nalazi unutar investicije i
ima odreenu razinu menaderske kontrole.
Iako je vana odlika unutarnjeg investitora aspekt kontrole
nad menadmentom, najvanija odlika na koju je ukazivao
bogati otac bila je ta da ne morate imati veliki prihod ili neto
vrijednost da bi vas smatrali unutarnjim investitorom.
Rukovoditelj, direktor ili vlasnik 10 % ili vie od temeljnih
dionica korporacije je unutarnji investitor.
Najvie knjiga o investiranju napisali su ljudi koji se nalaze
izvan svijeta investiranja. Ova knjiga napisana je za ljude koji
ele investirati iznutra.
U stvarnom svijetu, postoji legalna unutarnja investitorska
aktivnost, kao i ilegalna. Bogati otac uvijek je htio da njegov
sin i ja budemo investitori s unutarnje, a ne s vanjske strane. To
je jedan vrlo vaan nain da se smanji rizik i poveaju povrati.
Osoba s financijskom edukacijom ali bez financijskih izvora
ovlatenog investitora ipak moe postati unutarnji investitor.
Tako mnogi ljudi danas ulaze u svijet investiranja. Gradei
vlastite kompanije, unutarnji investitori grade aktivu kojom
mogu rukovoditi, prodati je ili omoguiti irem krugu ljudi da
investira u nju.

271

U svojoj knjizi to funkcionira na Wall Streetu, James P.


O'Shaughnessy analizira povrate trinom kapitalizacijom
razliitih tipova investiranja. Pokazalo se da male dionice
pokazuju mnogo bolje rezultate od drugih kategorija.
G o t o v o svi visoki p o v r a t i n a l a z e se u d i o n i c a m a
mikrokapitala s trinim kapitalizacijama ispod 25 milijuna $.
Loa strana je ta to su te dionice premale da bi u njih
investirali uzajamni fondovi i prosjenom investitoru teko ih je
pronai. Kao to kae O'Shaughnessy: "bolno su izvan dosega
gotovo svima." Ove dionice sadre vrlo malu koliinu
trgovakog potencijala, pa su cijene ponude i potranje obino
vrlo razliite. To je primjer toga kako 10% investitora stjee
kontrolu nad 90% dionica.

Kako sam ja to uinio


Otkrio sam svoju financijsku slobodu kao unutarnji
investitor. Sjetite se da sam poeo s malim, kupujui nekretnine
kao sofisticirani investitor. Nauio sam kako upotrijebiti
ograniena partnerstva i korporacije kako bih maksimalizirao
utedu poreza i zatitu aktive. Zatim sam stvorio nekoliko
kompanija, kako bih stekao dodatno iskustvo. Uz financijsku
edukaciju koju sam stekao od bogatog oca, gradio sam biznise
kao unutarnji investitor. Nisam postao ovlateni investitor dok
nisam uspio kao sofisticirani investitor. Nikada se nisam
smatrao kvalificiranim investitorom. Ne znam kako birati
dionice i ne elim ih kupovati kao netko izvana. (Zato bih?
Ako ste u n u t r a , rizik je m n o g o m a n j i , a m n o g o je
profitabilnije!)
Ovo dijelim s vama kako bih vam pruio nadu. Ako ja mogu
nauiti kako postati unutarnji investitor putem izgradnje
kompanije, moete i vi. Imajte na umu da to vie kontrola nad
svojim investicijama posjedujete, one su manje rizine.

272

Investitorske
investitor

kontrole

koje

posjeduje

unutarnji

1. Kontrola nad sobom


2. Kontrola nad omjerima prihoda/rashoda aktive/obveza
3. Kontrola nad menadmentom investicije
4. Kontrola nad porezima
5. Kontrola nad vremenom kupnje i prodaje
6. Kontrola nad brokerskim transakcijama
7. Kontrola nad E-P-K (entitetom, pravovremenou i
karakteristikom)
8. Kontrola nad terminima i uvjetima ugovora
9. Kontrola nad pristupom informacijama

EIV koje posjeduje unutarnji investitor


1. Edukacija
2. Iskustvo
3. Viak novca

Sharonine napomene
KOR definira "unutarnjeg investitora" kao svakoga tko ima
informacije o kompaniji koje jo nisu objavljene u javnosti.
Zakon o razmjeni osiguranja iz 1934. stavio je izvan zakona
mogunost da netko tko ima tajne informacije o kompaniji
profitira od tih informacija. To ukljuuje unutarnje investitore,
kao i bilo koga kome on daje informacije, zbog kojih ta osoba
naknadno profitira.
Robertov otac rijeima "unutarnji investitor" definira
investitore koji imaju menadersku kontrolu nad operacijama
biznisa. Unutarnji investitor ima kontrolu nad smjerom kretanja
kompanije. Vanjski investitor to nema. Robert pravi razliku
izmeu legalnog i nelegalnog unutarnjeg trgovanja i snano se
suprotstavlja nelegalnom unutarnjem trgovanju. Prejednostavno
je zaraivati novac na legalan nain.

273

Stvaranje

kontrole

Novac koji investirate i rizik koji imate kao vlasnik privatne


tvrtke va je vlastiti. Ako imate vanjske investitore, imate
odgovornost da dobro upravljate njihovim investicijama, ali u
mogunosti ste kontrolirati upravljanje investiranjem, kao i
pristup unutarnjim informacijama.

Kupnja

kontrole

Osim izgradnje vlastitog biznisa, unutarnji investitor moete


postati i kupujui udio kontrole u postojeoj kompaniji.
Kupovanje veine dionica u kompaniji dozvoljava vam da
kupite udio kontrole. Imajte na umu da, dok poveavate broj
investitorskih kontrola koje posjedujete, smanjujete va rizik u
investiranju - to jest, ako posjedujete vjetine da pravilno
upravljate investicijom.
Ako ve posjedujete biznis i elite ga proiriti, moete doi
do jo jednog biznisa kroz spajanje tvrtki ili kupnju. Vana
pitanja u spajanjima i kupnjama previe su brojna da bismo ih
ovdje elaborirali. Meutim, vrlo je vano potraiti kompetentni
pravni, porezni i raunovodstveni savjet prije bilo koje kupnje
ili spajanja, kako bi bili sigurni da e se te transakcije provesti
pravilno.
Kako bi preli s unutarnjeg investitora na vrhunskog
investitora, morate odluiti da prodate dio ili sve vae biznise.
Slijedea pitanja mogu vam pomoi u procesu donoenja
odluke:
1. Da li vas biznis jo uvijek raduje?
2. elite li poeti s novim biznisom?
3. elite li se umiroviti?
4. Je li biznis profitabilan?
5. Raste li biznis prebrzo za vas?
6. Ima li vaa kompanija velike potrebe za kapitalnim
ulaganjima koja se najlake mogu ispuniti kroz prodaju
dionica ili kroz prodaju drugom biznisu?
274

7. Ima li vaa kompanija novac i vrijeme za javnu ponudu?


8. Moete li skrenuti svoju panju sa svakodnevnih operacija
kompanije na pregovore o prodaji ili javnoj ponudi, a da ne
otetite operacije kompanije?
9. Da li se grana djelatnosti u kojoj je i va biznis iri ili
smanjuje?
10. Kakav e utjecaj vai konkurenti imati na prodaju ili javnu
ponudu?
11. Ako je va biznis snaan, moete li ga prenijeti na svoju
djecu i druge lanove obitelji?
12. Imate li dobro obuene i menaderski snane lanove
obitelji (djecu) na koje biste mogli prenijeti biznis?
13. Treba li biznis menaderske vjetine koje vam nedostaju?
Mnogi unutarnji investitori su izuzetno sretni upravljajui
svojim biznisima i vrijednosnicama investiranja. Oni ne ele
prodavati dio svojeg biznisa kroz javnu ili privatnu ponudu, niti
ele prodati cijeli biznis. Takav je investitor postao Robertov
najbolji prijatelj Mike. Vrlo je zadovoljan time to vodi
financijsko carstvo koje su izgradili on i njegov otac.

275

I Z V O R : to funkcionira na

31. prosinac 1996. Vrijednost 10,000$ uloenih 31. prosinca 1951


i godinje rebalansiranih trinom kapitalizacijom (u milijunima).

Wall Streetu, J a m e s

P. O ' S h a u g h n e s s y

Dvadeset i esto poglavlje

Vrhunski investitor
Vrhunski investitor je osoba poput Billa Gatesa i Warrena
Buffeta. Ti investitori grade divovske kompanije u koje drugi
investitori ele investirati. Vrhunski investitor je osoba koja
stvara aktivu koja bukvalno vrijedi milijarde dolara za milijune
ljudi.
I Gates i Buffet postali su bogati ne zbog svojih visokih plaa
ili odlinih produkata, ve zato to su izgradili velike
kompanije i pretvorili ih u javne.
Iako nije vrlo vjerojatno da e mnogi od nas ikada izgraditi
Microsoft ili Berkshire Hathaway, svi imamo mogunost
izgradnje manjih biznisa, kao i to da ih prodajemo privatno ili
javno.
Bogati otac obiavao je rei: "Neki ljudi grade kue kako bi
ih prodali; drugi izrauju automobile, ali krajnji cilj je izgraditi
biznis u kojem e milijuni ljudi eljeti sudjelovati putem
dionica."

Investitorske kontrole koje posjeduje vrhunski investitor


1. Kontrola nad sobom
2. Kontrola nad omjerima prihoda/rashoda aktive/obveza
277

3. Kontrola nad menadmentom investicije


4. Kontrola nad porezima
5. Kontrola nad vremenom kupnje i prodaje
6. Kontrola nad brokerskim transakcijama
7. Kontrola nad E-P-K (entitetom, pravovremenou i
karakteristikom)
8. Kontrola nad terminima i uvjetima ugovora
9. Kontrola nad pristupom informacijama
10. Kontrola nad vraanjem, filantropijom, redistribucijom
bogatstva.

EIV koje posjeduje unutarnji investitor


1. Edukacija
2. Iskustvo
3. Viak novca

Sharonine napomene
Postoje prednosti i nedostaci u "izlasku pred javnost", o emu
emo detaljnije raspravljati kasnije. Meutim, evo nekoliko
prednosti i nedostataka poetne javne ponude (PJP):
Prednosti:
1. Dozvoliti vlasnicima biznisa da "unove" dio svojih
dionica. Na primjer, Gatesov poetni partner, Paul Allen,
prodao je dio svojih dionica Microsofta kako bi kupio
kompanije kablovske TV.
2. Podii kapital za irenje.
3. Otplatiti dug kompanije.
4. Podii neto vrijednost kompanije.
5. Dozvoliti kompaniji da ponudi dionike opcije
zaposlenicima kao beneficije.

278

Nedostaci:
1. Vae operacije postaju javne. Prisiljeni ste otkrivati javnosti
informacije koje su prije bile privatne.
2. PJP je vrlo skupa.
3. Va fokus skree s voenja operacija biznisa na
ispunjavanje zahtjeva javne kompanije.
4. Usklaivanje s PJP i stalna kvartalna i godinja izvjea su
opirna.
5. Riskirate gubitak kontrole nad kompanijom.
6. Ako vaa dionica ne bude dobro prola na javnom tritu,
riskirate da vas tue vai dioniari.
Za mnoge investitore, potencijalna financijska nagrada
pretvaranja kompanije u javnu u velikoj mjeri zasjenjuje sve
potencijalne nedostatke PJP-a.

Kako sam krenuo svojim putem


Ostatak ove knjige govori o bogatom ocu i tome kako me
vodio dok sam bio unutarnji i sofisticirani investitor, na putu
prema tome da postanem vrhunski investitor. Vie nije morao
voditi svojeg sina Mikea. Mike je bio zadovoljan time to je
unutarnji investitor. Dobit ete neke uvide o onome to je
bogati otac smatrao vanim, to sam morao nauiti i u neke
greke koje sam poinio na putu. Nadam se da ete moi uiti iz
mojih uspjeha, kao i iz mojih greaka na vaem vlastitom putu
prema vrhunskom investitoru.

279

Dvadeset i sedmo poglavlje

Kako se brzo obogatiti


Bogati otac je redovito pregledavao sa mnom razliite razine
investitora. Htio je da shvatim razliite naine na koje se
investitori bogate. Moj bogati otac obogatio se tako to je
najprije investirao kao unutarnji investitor. Poeo je s malim i
nauio porezne prednosti koje su mu bile na raspolaganju. Brzo
je stjecao samopouzdanje i u ranoj je dobi postao sofisticirani
investitor. Izgradio je nevjerojatno financijsko carstvo. S druge
strane, moj pravi otac naporno je radio cijeli ivot kao dravni
slubenik i od toga nije imao gotovo nita.
Kad sam odrastao, razlika izmeu mojeg bogatog i
siromanog oca postala je jo vea. Napokon sam upitao
bogatog oca zato on postaje sve bogatiji, a moj pravi otac radi
sve vie i vie.
U uvodu ove knjige ispriao sam priu o tome kako sam
etao plaom s bogatim ocem, gledajui veliki komad zemljita
uz more koji je upravo kupio. Tijekom te etnje, shvatio sam da
je moj bogati otac upravo napravio investiciju koju je mogla
napraviti samo bogata osoba. Problem je bio u tome to moj
bogati otac jo nije bio bogat. Zato sam ga upitao na koji nain
si je mogao priutiti tako skupu investiciju kad sam znao da moj
pravi otac, koji je zaraivao vie od bogatog oca, to ne moe.

281

Tijekom te etnje bogati otac podijelio je sa mnom osnove


svojeg financijskog plana. Rekao je: "Ni ja si ne mogu priutiti
to zemljite, ali moj biznis moe." Kao to sam rekao u uvodu,
tada je zapoela moja znatielja o moi investiranja i tad sam
poeo uiti tu profesiju. Tijekom te etnje po plai, u dobi od 12
godina, poeo sam uiti tajne naina investiranja mnogih
najbogatijih ljudi na svijetu, kao i to zbog ega njih 10%
kontrolira 90% novca.
Opet se pozivam na Raya Kroca, osnivaa McDonald'sa, koji
je rekao isto na teaju mojeg prijatelja. Ray Kroc rekao je
polaznicima: "Moj biznis nisu hamburgeri. Moj biznis su
nekretnine." Zato McDonald's posjeduje najvrjednije nekretnine
na svijetu. Ray Kroc i bogati otac shvatili su kako je svrha
biznisa kupnja aktive.

Plan investiranja bogatog oca


Kad sam jo bio osnovnokolac, bogati otac ve mi je u glavu
usaivao ideje o razlici izmeu bogatih, siromanih i srednje
klase. Tijekom jedne od subotnjih lekcija, rekao je: "Ako eli
siguran posao, slijedi savjet svojeg oca. Ako eli biti bogat,
mora slijediti moj savjet. Mala je vjerojatnost da e se tvoj otac
obogatiti uz siguran posao. Zakoni nisu pisani u njegovu
korist."
Jedna od est lekcija bogatog oca koje su opisane u knjizi
Bogati otac, siromani otac bila je lekcija o moi korporacija. U
Kvadrantu PROTOKA NOVCA, pisao sam o tome kako razliiti
porezni zakoni vrijede za razliite kvadrante. Bogati otac
koristio se tim lekcijama kako bi mi pokazao razliku izmeu
svojeg plana investiranja i plana investiranja mojeg pravog oca.
Te su razlike u velikoj mjeri utjecale na moj ivotni put nakon
zavretka moje formalne edukacije i moje vojne slube.
"Moj biznis kupuje aktivu s novcem prije plaanja poreza",
rekao je bogati otac crtajui slijedei dijagram.

282

"Tvoj otac pokuava kupiti aktivu s novcem nakon plaanja


poreza. Njegov financijski izvjetaj izgleda ovako", ree bogati
otac.

Kao mladi, nisam u potpunosti razumio ono emu me bogati


otac pokuavao poduiti, ali shvatio sam razliku. Budui da sam
bio zbunjen, dugo vremena ispitivao sam ga o tome to je
mislio. Kako bi mi pomogao da bolje shvatim, nacrtao je
slijedei dijagram:

283

"Zato?" upitah bogatog oca. "Zato plaa poreze na kraju, a


zato ih moj otac plaa na poetku?"
"Zato to je tvoj otac zaposlenik, a ja sam vlasnik tvrtke",
ree bogati otac. "Uvijek imaj na umu da mi moda ivimo u
slobodnoj zemlji, ali ne ive svi po istim zakonima. Ako se
eli obogatiti, i to brzo, bolje ti je da slijedi one zakone koje
koriste bogati."
"Koliki porez plaa moj otac?" upitah ja.
"Pa, tvoj je otac visoko plaen dravni slubenik, pa
procjenjujem da plaa porez od najmanje 50% do 60% svojeg
ukupnog prihoda, na jedan ili drugi nain", ree bogati otac.
"A koliki porez plaa ti?" upitah ja.
"Pa, to nije pravo pitanje", ree bogati otac. "Pravo pitanje je
koliko mojih prihoda podlijee porezu."
Zbunio sam se i upitao: "U emu je razlika?"
"Pa," ree bogati otac, "plaam poreze na neto prihod, a
porezi tvojeg oca obustavljaju se pri njegovom ukupnom
prihodu. To je jedna od najveih razlika izmeu tvog oca i
mene. Ja napredujem bre jer kupujem svoju aktivu bruto
dohotkom i plaam poreze na neto prihod. Tvoj otac plaa
poreze na bruto prihod i zatim pokuava kupovati aktivu neto
prihodom. Zato mu je vrlo, vrlo teko doi do bilo kakvog
bogatstva. On najprije daje dravi veliki dio svojeg novca,
novca kojeg je mogao koristiti za kupnju aktive. Ja plaam
svoje poreze na neto, ili ono to je preostalo, nakon to kupim

284

svoju aktivu. Prvo kupujem aktivu, a tek tada plaam poreze.


Tvoj otac prvo plaa poreze i ostaje mu vrlo malo novca s kojim
moe kupovati aktivu."
U dobi od 10 do 11 godina, stvarno nisam razumio o emu
govori bogati otac. Samo sam znao da mi to ne zvui poteno i
to sam mu rekao. "To nije poteno", usprotivio sam se.
"Slaem se", ree bogati otac klimajui glavom. "Nije
poteno, ali zakon je takav."

Zakoni su isti
Kada govorim o toj temi na svojim seminarima, esto ujem:
"Zakon je moda takav u SAD-u, ali ne i u mojoj zemlji."
Budui da predajem u mnogim zemljama engleskog
govornog podruja, esto odgovaram: "Kako znate? Zbog ega
mislite da su zakoni razliiti?" injenica je da veina ljudi ne
zna koji su zakoni slini, a koji razliiti, pa im dajem kratku
lekciju iz povijesti ekonomije i prava.
Svojim polaznicima priam o tome da je veina zakona
zemalja engleskog govornog podruja zasnovana na engleskom
zakonu, zakonu kojeg je svijetom proirila Britanska
istono-indijska kompanija. Takoer im istiem toan datum
kada su bogati poeli stvarati pravila. "1215. potpisana je
Magna Carta, najslavniji dokument britanske ustavne povijesti.
Potpisivanjem Magna Carte, kralj Ivan predao je dio svoje moi
bogatim engleskim barunima. Sada se smatra da je Magna Carta
pokazala snagu protivljenja pretjeranoj upotrebi kraljevske
moi."
Zatim im objanjavam vanost Magna Carte onako kako je
bogati otac to objasnio meni. "Jo od potpisivanja Magna Carte,
bogati su stvarali pravila." Takoer je rekao: "Zlatno duhovno
pravilo je: ini drugima ono to bi htio da oni ine tebi. Drugi
ljudi kau da je financijsko zlatno pravilo: onaj koji ima zlato
stvara pravila. Meutim, ja mislim da je pravo financijsko
zlatno pravilo: onaj koji stvara pravila dobiva zlato."
Izdanje The Wall Street Journala od 13. rujna 1999. u
uvodnom lanku objavilo je tekst koji podrava pogled bogatog

285

oca na zlatno financijsko pravilo. U lanku je pisalo: "Usprkos


govoru o uzajamnim fondovima za mase, o brijaima i
istaima cipela koji daju savjete o investiranju, trite dionica
ostalo je privilegija relativno elitne skupine.
"Samo 43.3% svih kuanstava posjedovalo je bilo kakve
dionice 1997., posljednje godine za koju postoje podaci, prema
ekonomistu Newyorkog sveuilita Edwardu Wolffu. Od njih,
veina je imala relativno male vrijednosti. Gotovo 90% svih
dionica posjedovalo je 10% najbogatijih kuanstava. Pouka:
najbogatijih 10% posjedovalo je 1997. godine 73% neto
vrijednosti u dravi, za razliku od 68% iz 1983.

Biznis kupuje vau aktivu


Kad sam imao 25 godina i bio pri kraju slube u marincima,
bogati otac podsjetio me na razliku izmeu dva ivotna puta.
Rekao je: "Tvoj otac ovako pokuava investirati i kupovati
aktivu."

Dodao je: "Ja investiram ovako."

286

"Uvijek imaj na umu da za razliite kvadrante vrijede


razliita pravila. Stoga oprezno donesi svoju slijedeu odluku o
karijeri. Iako taj posao sa zrakoplovnim tvrtkama moe biti
kratkorono zabavan, dugorono gledano moda se nee
obogatiti onako kako bi htio."

Kako su se promijenili porezni zakoni


Iako bogati otac nije zavrio kolu, bio je vrijedan student
ekonomije, svjetske povijesti i prava. Kad sam krenuo na
Ameriku akademiju pomorske trgovine u Kings Pointu, New
York (1965. do 1969.) i poeo uiti meunarodnu trgovinu,
bogati otac bio je vrlo sretan to uim ekonomsko, poslovno,
korporacijsko i pomorsko pravo. Budui da sam uio te
predmete, bilo mi je mnogo lake odluiti da ne prihvatiti posao
pilota.

Razlog lei u povijesti


Jedna od razlika izmeu Amerike i ostatka svijeta koji je bio
pod engleskom vlau jest u tome to su se naseljenici u
Americi suprotstavili pretjeranim porezima organizirajui
Bostonsku ajanku. Amerika je brzo rasla od 19. do 20. stoljea
jednostavno zato to smo bili drava s niskim porezima. Kao

287

utoite s niskim porezima, SAD su privukle poduzetnike iz


cijelog svijeta koji su se htjeli brzo obogatiti. Meutim, 1913.,
prihvaenje 13. amandman, koji je omoguio nametanje poreza
bogatima i to je bio kraj drave s niskim porezima. Ipak, bogati
su uvijek nalazili izlaz i zato su zakoni razliiti za razliite
kvadrante, a naroito su povoljni za B kvadrant, kvadrant
ultra-bogatih Amerikanaca.
Bogati su se osvetili za promjenu poreznih zakona iz 1913.
tako to su polako mijenjali zakone i vraali pritisak na druge
kvadrante. Prikradanje poreza izgledalo je ovako:

1943. prihvaen je Zakon o plaanju poreza. Umjesto da


oporezuje samo bogate, federalna vlada sada je smjela
nametnuti porez za sve u E kvadrantu. Ako ste bili zaposlenik u
E kvadrantu, niste vie mogli plaati prvo sebi, jer je drava
bila prva plaena. Ljudi su uvijek okirani kada vide koliko im
se uzima kroz oba izravna poreza, kao i kroz skrivene poreze.
1986. prihvaenje Zakon o poreznoj reformi. Ova promjena
zakona dramatino je utjecala na sve profesionalce kao to su
lijenici, odvjetnici, raunovoe, arhitekti, inenjeri itd. Ova
promjena zakona sprijeila je ljude iz S kvadranta da koriste
iste porezne zakone koji se koriste u B kvadrantu. Na primjer,
ako bi osoba iz kvadranta S imala isti prihod kao osoba iz B
kvadranta, radnik iz S kvadranta morat e platiti poetnu stopu
poreza od 35% (50% ako ukljuite poreze na socijalno

288

osiguranje). S druge strane, osoba iz kvadranta B moda e


morati platiti porez od 0% na isti iznos prihoda.
Drugim rijeima, zlatno pravilo - "Onaj koji stvara pravila
zadrava zlato" - opet se potvrdilo. Pravila se stvaraju u B
kvadrantu i tako je jo od 1215., kada su baruni prisilili kralja
da potpie Magna Cartu. Moda 'B' u B kvadrantu znai 'barun'.
Neki od tih zakona i promjena objanjeni su detaljnije u
knjigama Bogati otac, siromani otac i Kvadrant PROTOKA
NOVCA.

Odluka je donesena
Otkad sam odluio slijediti plan investiranja bogatog oca
umjesto plana mojeg siromanog oca, bogati otac sa mnom je
podijelio jednostavnu analizu moje anse za uspjeh u ivotu,
koja je osnaila moju odluku. Crtajui Kvadrant PROTOKA
NOVCA, rekao je: "Tvoja prva odluka jest da otkrije u kojem
kvadrantu ima najvie prilike za ostvarivanje dugoronog
financijskog uspjeha."
Pokazujui E kvadrant, rekao je: "Nema strunost za koju e
poslodavci platiti velike novce, pa kao zaposlenik vjerojatno
nee zaraditi dovoljno novca da bi mogao investirati. Osim
toga, neuredan si, stvari ti lako dosade, nema sposobnost
dugog zadravanja panje, sklon si svaama i ne prati upute.
Stoga, tvoje anse za financijski uspjeh u E kvadrantu ne ine se
vrlo dobrima."
Pokazujui S kvadrant, rekao je: "S kvadrant je kvadrant za
pametne. Zato se tako mnogo lijenika, odvjetnika, raunovoa
i inenjera nalazi u S kvadrantu. Pametan si, ali ne toliko.
Vjerojatno nikada nee biti rock zvijezda, filmska zvijezda ili
sportska zvijezda, pa tvoje anse zarade velikih novaca u S
kvadrantu nisu velike."
"Preostaje ti B kvadrant", nastavi bogati otac. "Ovaj je
kvadrant savren za tebe. Budui da nema posebnih talenata
niti strunosti, tvoja e ansa za stjecanje velikog bogatstva biti
u tom kvadrantu."

289

S tim komentarom postao sam siguran u svoju odluku.


Odluio sam da je moja najbolja prilika za stjecanje velikog
bogatstva i financijski uspjeh izgradnja biznisa. Porezni zakoni
ili su mi u korist, a moj nedostatak predispozicija za druge
kvadrante samo mi je olakao odluku.

Autorova lekcija kroz pogled unatrag


seminarima koje odravam, pokuavam prenijeti djelie
mudrosti koju sam stekao od bogatog oca. Kad me pitaju kako
investiram, obino govorim grupi o investiranju kroz biznis, ili,
kako je rekao bogati otac: "Moj biznis kupuje moju aktivu."
Ljudi uvijek diu ruke i govore slijedee stvari:
1. "Ali, ja sam zaposlenik i ne posjedujem vlastiti biznis."
2. "Ne moe svatko posjedovati biznis."
3. "Pokretanje biznisa je rizino."
4. "Nemam novaca za investiranje."
Na takve reakcije na plan investiranja bogatog oca,
odgovaram slijedeim idejama.
Na tvrdnju da ne moe svatko posjedovati biznis, podsjeam
ljude da je prije manje od 100 godina veina ljudi posjedovala
vlastiti biznis. Prije samo 100 godina, oko 85% populacije
SAD-a bili su nezavisni farmeri ili vlasnici malih trgovina.
Znam da su svi moji djedovi i bake bili vlasnici malih biznisa.

290

Samo se manji dio populacije sastojao od zaposlenika. Zatim


kaem: "ini se da je Industrijsko doba - s obeanjem visoko
plaenih poslova, poslovne sigurnosti za cijeli ivot i
mirovinskim beneficijama - potisnula nezavisnost iz nas."
Takoer dodajem da je na obrazovni sustav osmiljen tako da
stvara zaposlenike i profesionalce, a ne poduzetnike, pa je
normalno da ljudi osjeaju kako je rizino pokrenuti biznis.
Bit onoga to govorim jest:
1. Postoji vjerojatnost da svi vi imate potencijal da postanete
vlasnici velikih biznisa ako imate elju za razvojem svojih
vjetina. Nai su preci ovisili o svojim poduzetnikim
vjetinama. Ako danas nemate biznis, pitanje je: elite li
proi kroz proces uenja o tome kako izgraditi biznis?
Jedino vi moete odgovoriti na to pitanje.
2. Kada ljudi kau: "Nemam novca za investiranje", ili:
"Trebam posao s nekretninama koji mogu postii bez
novca", ja odgovaram: "Moda biste trebali promijeniti
kvadrante i investirati iz kvadranta koji vam dozvoljava da
investirate s novcem prije plaanja poreza. Tada biste imali
mnogo vie novca za investiranje."
Jedna od prvih stvari za promiljanje u vaem planu
investiranja trebala bi biti odluka o tome u kojem kvadrantu lei
najbolja prilika da brzo zaradite novac. Na taj nain moete
poeti s investiranjem uz najvie povrate, s najmanje rizika i
imat ete najbolju priliku da postanete vrlo, vrlo bogati.

291

Dvadeset i osmo poglavlje

Zadrite svoj posao i ipak se


obogatite
Kad sam odluio izgraditi biznis, slijedei problem s kojim
sam se suoio bilo je to to nisam imao novca. Prvo, nisam znao
kako graditi biznis. Drugo, nisam imao novca s kojim bih ga
gradio i tree, nisam imao novca za ivot. Uz slabost u elucu i
nedostatak samopouzdanja, nazvao sam bogatog oca i upitao ga
to da uinim.
Odmah je rekao: "Zaposli se."
Njegov odgovor me okirao. "Mislio sam da mi govori kako
bih trebao zapoeti vlastiti biznis."
"Da, govorim. Ali ipak mora jesti i imati krov nad glavom",
ree on.
Ono to mi je zatim rekao prenio sam nebrojenim ljudima.
Bogati otac rekao je: "Pravilo broj jedan na putu prema
poduzetnitvu jest da nikada ne prihvaa posao radi novca.
Prihvati posao samo radi dugoronih vjetina koje e nauiti."
Prvi i jedini posao koji sam prihvatio nakon marinaca bio je
posao u Xerox korporaciji. Izabrao sam ga jer je imao najbolji
program za obuku prodavaa. Bogati otac znao je da sam vrlo
stidljiv i da se uasavam odbijanja. Preporuio mi je da nauim
prodavati, ne radi novca, nego kako bih nauio prevladati svoje

293

osobne strahove. Svakog dana morao sam ii od zgrade do


zgrade, kucao sam na vrata i pokuavao ljudima prodati Xerox
stroj. Bio je to vrlo bolan proces uenja, no ovaj proces donio
mi je milijune dolara tijekom godina.
Bogati otac rekao bi: "Ako ne moe prodavati, ne moe biti
poduzetnik."
Tijekom dvije godine bio sam najgori prodava u Honoluluu.
Uzimao sam dodatne teajeve o prodaji, kupovao sam kazete i
sluao ih. Napokon, nakon to su me skoro otpustili nekoliko
puta, poeo sam ostvarivati prodaje. Iako sam jo uvijek bio
vrlo stidljiv, obuka u prodaji pomogla mi je da razvij em
vjetine koje sam trebao za stjecanje bogatstva.
Problem je bio u tome to sam uvijek bio bez novca, bez
obzira na to koliko radio i koliko strojeva prodao. Nisam imao
novca s kojim bih mogao investirati ili zapoeti biznis. Jednog
dana, rekao sam bogatom ocu da planiram prihvatiti honorarni
posao kao nadopunu prihoda, da bih mogao investirati. Taj je
trenutak ekao.
Bogati otac rekao je: "Najvea greka koju ljudi ine jest da
previe rade za svoj novac." Nastavio je: "Veina ljudi ne
napreduje financijski zato to prihvaaju honorarne poslove kad
im je potreban novac. Ako zaista ele napredovati, trebaju
zadrati svoj posao i zapoeti biznis u slobodno vrijeme."
Bogati otac nacrtao mi je ovaj dijagram kad je bio siguran da
uim vrijedne vjetine i da ozbiljno elim postati vlasnik
biznisa i investitor:

294

"Vrijeme je da pokrene svoj biznis - u slobodno vrijeme",


rekao je. "Ne troi vrijeme na honorarni posao. Honorarni posao
zadrava te u E kvadrantu, ali biznis u slobodno vrijeme stavlja
te u B kvadrant. Veina velikih kompanija nastala je iz biznisa
u slobodno vrijeme."
1977. pokrenuo sam svoj biznis s najlonskim i Velcro
novanicima. Mnogi od vas danas znaju za tu vrstu proizvoda.
Od 1977. do 1978. radio sam vrlo naporno u Xeroxu i napokon
postao jedan od najboljih prodavaa u svojem ogranku. U
slobodno vrijeme, takoer sam gradio biznis koji e uskoro
postati multimilijunski i meunarodni biznis.
Kad me ljudi pitaju jesam li volio svoj proizvod - raznobojne
najlonske novanike, najlonsko remenje za satove i najlonske
depove za tenisice koji su se mogli privrstiti za vezice i u koje
su stali kljuevi, novac i osobne karte - odgovorio sam: "Ne.
Nisam ih volio. Ali uivao sam u gradnji biznisa."
Ovo spominjem zato to mi tako mnogo ljudi danas govori
stvari kao to su:
1. "Imam odlinu ideju za novi proizvod"
2. "Morate voljeti svoj proizvod"
3. "Traim pravi proizvod prije no to pokrenem biznis"
Tim ljudima obino govorim: "Svijet je prepun odlinih ideja
za nove proizvode. Svijet je pun i odlinih proizvoda. Ali
svijetu nedostaju odlini biznismeni. Primarni razlog za
pokretanje biznisa u slobodno vrijeme nije stvaranje odlinog
proizvoda. Pravi razlog je da postanete odlian biznismen.
Odlinih proizvoda ima mnogo. Ali odlini biznismeni su
rijetki i bogati."
Ako pogledate Billa Gatesa, osnivaa Microsofta, vidjet ete
da on nije ak niti izumio svoj softverski proizvod. Kupio ga je
od skupine programera i s njim izgradio jednu od najmonijih i
najutjecajnijih kompanija u povijesti svijeta. Gates nije izgradio
odlian proizvod, ali izgradio je odlian biznis koji mu je
pomogao da postane najbogatiji ovjek na svijetu. Pouka je:
nemojte se truditi stvarajui odlian proizvod. Fokusirajte se na

295

pokretanje biznisa tako da nauite kako postati odlian vlasnik


biznisa.
Michael Dell iz Dell Computersa zapoeo je svoj biznis u
slobodno vrijeme u svojem stanu na Teksakom sveuilitu.
Morao je napustiti kolu zato to ga je njegov biznis u slobodno
vrijeme uinio mnogo bogatijim no to bi to ikada mogao bilo
koji posao za koji je uio.
Amazon.com nastao je u garai u slobodno vrijeme. Taj
mladi danas je milijarder.

Lekcija kroz pogled unatrag


Mnogi ljudi sanjaju o pokretanju vlastitog biznisa, ali to
nikada ne uine jer se boje neuspjeha. Mnogi drugi ljudi sanjaju
o tome da postanu bogati, ali ne uspijevaju jer im nedostaje
vjetina i iskustvo. Novac zaista dolazi iz vjetina i iskustva u
biznisu.
Bogati otac rekao mi je: "Edukacija koju dobiva u koli
vana je, ali edukacija koju dobiva na ulici jo je bolja."
Pokretanje biznisa kod kue, u slobodno vrijeme, dozvoljava
vam da nauite neprocjenjivo vrijedne vjetine biznisa kao to
su:
1. Vjetine komunikacije
2. Vjetine voenja
3. Vjetine izgradnje tima
4. Porezni zakon
5. Korporacijski zakon
6. Zakon o osiguranju
Te vjetine ne mogu se nauiti na vikend teaju ili putem
jedne knjige. Ja ih jo i danas uim i to ih vie uim, moj
biznis vie napreduje.
Ljudi ue tako mnogo pokrenuvi biznis u slobodno vrijeme
zato to poinju iznutra, unutar vlastitog biznisa. Ako netko
moe nauiti izgraditi vlastiti biznis, otvara mu se cijeli novi
svijet s neogranienim financijskim mogunostima. Meutim,

296

jedan od problema djelovanja u E ili S kvadrantu jest to da su


mogunosti esto ograniene time koliko jedan ovjek moe
raditi, kao i brojem sati u danu.

297

Dvadeset i deveto poglavlje

Poduzetniki duh
Ljudi investiraju iz dva osnovna razloga:
1. Kako bi utedjeli za mirovinu
2. Kako bi zaradili mnogo novca
Iako veina nas investira iz oba razloga - i oba su vana ini se da je veina ljudi vie sklona prvom razlogu. Odlau
novac na stranu kao tedie i nadaju se da e se njegova
vrijednost vremenom poveati. Investiraju, ali vie se bave
gubitkom nego dobitkom. Sreo sam mnoge ljude koji se tako
boje gubitka da ih to sprjeava u djelovanju. Pri investiranju,
ljudi moraju biti iskreni prema svojim emocijama. Ako su bol i
strah od gubitka preveliki, najbolje je da investitor ulae vrlo
konzervativno.
No, ako pogledate velike bogatae ovog svijeta, uvidjet ete
da oni svoje bogatstvo nisu stekli time to su bili oprezni.
Velike promjene u ovom svijetu dole su od investitora koji su
posjedovali ono to je moj bogati otac nazvao poduzetniki duh.
Jedna od mojih omiljenih pria je ona o Kristoferu Kolumbu,
hrabrom istraivau koji je vjerovao da je svijet okrugao i koji
je imao smion plan da pronae bri put prema bogatstvima

299

Azije. Meutim, u njegovo vrijeme popularno vjerovanje bilo je


da je svijet ravan. Svi su mislili da e Kolumbo otploviti preko
ruba svijeta ako pokua ispuniti svoj plan. Kako bi testirao
svoju teoriju da je svijet okrugao, Talijan Kolumbo morao je
poi na panjolski dvor i uvjeriti kralja i kraljicu da investiraju
u njegov poslovni pothvat. Kralj Ferdinand i kraljica Izabela
osigurali su mu poetni novac i investirali u njegov pothvat.
Moj uitelj povijesti pokuao mi je objasniti da je novac
dobiven kako bi se istraivanjem proirilo znanje. Bogati otac
rekao mi je da je to jednostavno bio poslovni pothvat kojem je
bio potreban kapital. Kralj i kraljica znali su da e, ako taj
poduzetnik zvan Kolumbo uspije u tome da krene na zapad i
stigne na istok, oni dobiti visoki povrat na svoju investiciju.
Kolumbo, kao i kralj i kraljica koji su ga podrali, imali su
pravi poduzetniki duh. Kralj i kraljica nisu investirali kako bi
izgubili novac. Investirali su jer su eljeli zaraditi vie novca.
Bili su spremni riskirati, uz mogunost velikog dobitka.
Investirali su s poduzetnikim duhom.

Zato pokrenuti biznis


Kad sam poeo formulirati svoje planove za pokretanje
biznisa u slobodno vrijeme, bogati otac bio je nepopustljiv u
vezi duha u kojem sam uao u tu novu avanturu, avanturu
izgradnje meunarodnog biznisa. Rekao je: "Gradi biznis zbog
izazova. Gradi biznis zato jer je to uzbudljivo i morat e dati
sve od sebe kako bi uspio."
Bogati otac htio je da pokrenem biznis kako bih pronaao
svoj poduzetniki duh. esto je govorio: "Svijet je pun ljudi s
dobrim idejama, ali malo je ljudi koji su se obogatili
zahvaljujui svojim idejama." Zato me poticao da pokrenem
biznis, bilo kakav biznis. Nije mario o tome kakav e biti
proizvod niti koliko se meni svia proizvod. Nije brinuo zbog
mogunosti mog neuspjeha. Samo je htio da ponem. Danas
vidim tako mnogo ljudi s odlinim idejama koji se boje krenuti,
ili krenu, ne uspiju i odustanu. Zato je bogati otac esto citirao
Einsteinovu izreku: "Veliki duhovi esto su doivljavali snano
protivljenje od strane mediokritetnih umova." Htio je da
300

pokrenem bilo kakav biznis kako bih mogao izazvati vlastiti


mediokritetni um i pritom razviti vlastiti poduzetniki duh.
Bogati otac govorio je: "Mnogo ljudi kupuje aktivu umjesto da
je stvara zato to se nisu pozvali na vlastiti poduzetniki duh
koji bi njihove ideje pretvorio u velika bogatstva."

Ne inite to za samo 200,000$


Vraajui se na definiciju ovlatenog poduzetnika, bogati
otac rekao je: "Sve to ovjeku treba da bi postao ovlateni
investitor jest da ima plau 200,000$. Za neke ljude to je mnogo
novca, ali to nije dovoljan razlog za pokretanje biznisa. Ako je
sve o emu sanja plaa od 200,000$, tada ostani u E ili S
kvadrantu. Rizici u B i I kvadrantima preveliki su za tako mali
iznos. Ako odlui izgraditi biznis, ne ini to za samo 200,000$.
Rizici su previsoki za tako niski povrat. Uini to za mnogo veu
plau. Uini to za milijune, ili milijarde, ili nemoj niti poinjati.
Ali ako odlui izgraditi biznis, mora doi u dodir sa svojim
poduzetnikim duhom."
Bogati otac rekao je jo: "Ne postoji uspjeni siromani
poduzetnik ili vlasnik biznisa. Moe biti uspjean i siromaan
lijenik ili raunovoa. Ali ne moe biti uspjean i siromaan
vlasnik biznisa. Postoji samo jedna vrsta uspjenog vlasnika
biznisa, a to je bogati vlasnik biznisa."

Lekcija kroz pogled unatrag


esto me pitaju: "to znai previe?" ili: "Koliko je
dovoljno?" Osobe koje postavljaju takva pitanja esto su ljudi
koji nikada nisu izgradili uspjean biznis koji je zaradio mnogo
novca. Takoer sam primijetio i to da su mnogi od ljudi koji
postavljaju to pitanje na E i S strani kvadranta. Jo jedna velika
razlika izmeu ljudi s lijeve i s desne strane kvadranta je
slijedea:
Jedno financijsko izvjee
S
I

301

Ljudi s lijeve strane openito imaju samo jedno financijsko


izvjee jer imaju samo jedan izvor prihoda. Oni s desne strane
imaju mnogo financijskih izvjea i mnogo izvora prihoda.
Moja supruga i ja zaposlenici smo u nekoliko korporacija u
kojima imamo i vlasniki udio. Zato imamo financijska izvjea
kao privatne osobe i financijska izvjea od svojih biznisa. Dok
nai biznisi postaju sve uspjeniji i generiraju nam pritok novca,
potrebno nam je sve manje prihoda kao zaposlenicima. Mnogi
ljudi s lijeve strane ne znaju kakav je osjeaj imati sve vie
novca uz sve manje rada.

Iako je novac vaan, on nije primarni faktor motivacije za


pokretanje biznisa. Mislim da se na pitanje moe najlake
odgovoriti ako ga se postavi na drugi nain. Postavljeno pitanje
slino je situaciji kad upitate igraa golfa: "Zato i dalje igrate
golf?" Odgovor se nalazi u duhu igre.
Iako mi je bilo potrebno mnogo godina ispunjenih
povremenim jadom i patnjom, izazov i duh uvijek su bili faktori
koji su me tjerali naprijed u elji da izgradim posao. Danas
imam prijatelje koji su prodali svoje biznise za milijune dolara.
Mnogi od njih odmore se nekoliko mjeseci, a zatim se vraaju u
igru. Poduzetnika tjera uzbuenje, izazov, duh i potencijal za
veliku zaradu na kraju. Prije no to sam izgradio biznis s
najlonskim i Velcro novanicima, moj je bogati otac htio da
budem siguran kako to radim s tim duhom.

302

Poduzetniki duh je vrijedna aktiva u izgradnji uspjenog


biznisa. Mnogi uspjeni kapitalisti jo su uvijek u srcu
poduzetnici.

303

Faza tri

Kako izgraditi snaan biznis?

305

Trideseto poglavlje

Zato graditi biznis?


Bogati otac rekao je: "Postoje tri razloga za izgradnju biznisa
osim stvaranja aktive":
1. Da vam osigura dodatni pritok novca. U knjizi Kako biti
bogat, J. Paul Getty kae kako je prvo pravilo da i sami
morate biti u biznisu. On implicira kako se nikada neete
obogatiti radei za nekoga drugog. Bogati otac pokrenuo je
toliko mnogo biznisa zato to je od njih imao dodatni pritok
novca. To mu je osiguralo slobodno vrijeme i dodatni novac
s kojim je mogao investirati u sve vie aktive osloboene
poreza. Zato je tako brzo postao bogat i zato je savjetovao:
"Gledaj svoja posla."
2. Da ih prodate. Bogati otac objasnio je da je problem u
obinom radnom mjestu to to ga ne moete prodati, bez
obzira na to koliko naporno radili. Problem s izgradnjom
biznisa u S kvadrantu je u tome to za njega postoji samo
ogranieno trite. Na primjer, ako zubar otvori praksu,
jedina osoba koja bi je htjela kupiti je drugi zubar. Za
bogatog oca to je bilo preusko trite. Rekao je: "Da bi neto
bilo vrijedno, mora postojati mnogo ljudi koji to ele.
Problem s biznisom u S kvadrantu je taj to si ti esto jedina
osoba koja ga eli." Bogati otac rekao je: "Aktiva je neto
to ti stavlja novac u dep ili se moe prodati za vie novca
307

no to si ti platio ili investirao u to. Ako moe izgraditi


uspjean biznis, uvijek e imati mnogo novca. Ako naui
graditi uspjean biznis, razvit e profesiju koju malo ljudi
ima." Godine 1975., dok sam uio kako prodavati Xerox
strojeve, naiao sam na mladia koji je posjedovao etiri
fotokopirne radnje u Honoluluu. Bavio se tim biznisom zato
to je bio zanimljiv. Dok je bio u koli, vodio je fotokopirnu
radnju na sveuilitu i stekao je uvid u poslovanje. Kad je
izaao iz kole, nije bilo posla, pa je otvorio fotokopirnu
radnju u centru Honolulua, radei ono to je najbolje znao
raditi. Uskoro je imao etiri takve radnje u etiri velike
uredske zgrade u centru, sve na dugoroni najam. Veliki
lanac fotokopirnih radnji doao je u grad i iznio mu ponudu
koju nije mogao odbiti. Uzeo je njihovih 750,000$, to je u
to vrijeme bio ogroman iznos, kupio brod, dao 500,000$
profesionalnom financijskom menaderu i oplovio oko
svijeta. Kad se vratio godinu i pol kasnije, menader mu je
poveao imovinu na gotovo 900,000$, pa je mladi opet
otplovio, vrativi se na otoke Junog Pacifika. Ja sam bio
onaj koji mu je prodao fotokopirne strojeve, i sve to sam od
toga dobio bila je moja mala provizija. On je izgradio biznis,
prodao ga i otplovio. Nisam ga vidio nakon 1978., ali uo
sam da se povremeno vraa u grad, provjerava svoje
vrijednosnice i opet otplovi. Moj je bogati otac rekao: "Kao
vlasnik biznisa, ne mora biti u pravu u 51% sluajeva.
Mora biti u pravu samo jednom." Takoer je rekao:
"Izgradnja biznisa je najriskantniji put za veinu ljudi. Ali
ako opstanete i nastavite usavravati svoje vjetine, va
potencijal za bogatstvo je neogranien. Ako izbjegnete rizik
i igrate na sigurno na E i S strani, moda ete biti sigurniji,
ali takoer ete ograniiti ono to moete zaraditi."
3. Da bi izgradili biznis i pretvorili ga u javni biznis. To je bila
ideja bogatog oca o tome kako postati ono to je on zvao
vrhunski investitor. Takav je postupak uinio Billa Gatesa,
Henryja Forda, Warrena Buffeta, Teda Turnera i Anitu
Roddick vrlo, vrlo bogatima. Oni su bili vlasnici dionica na

308

prodaju, dok smo mi ostali bili kupci tih dionica. Oni su bili
unutra, a mi vani, i pokuavali gledati unutra.

Nikada niste premladi niti prestari


Ako vam bilo tko kae da ne moete izgraditi biznis koji bi
drugi eljeli kupiti, neka vas ta misao ogranienih umova
inspirira. Istina je da je Gates bio vrlo mlad kad je stvorio
Microsoft, ali pukovnik Sanders imao je 66 godina kad je
stvorio Kentucky Fried Chicken.
U slijedeih nekoliko poglavlja opisat u ono to je bogati
otac zvao B-I trokut. Koristim taj trokut kao vodi u izgradnji
biznisa. On ocrtava primarne tehnike vjetine koje su potrebne.
Bogati otac takoer je smatrao da su potrebne neke osobine
linosti kako biste postali uspjean poduzetnik:
1. Vizija: sposobnost da vidite ono to drugi ne vide.
2. Hrabrost: sposobnost djelovanja usprkos velikoj sumnji.
3. Kreativnost: sposobnost razmiljanja izvan kutije.
4. Sposobnost podnoenja kritike: Nema uspjene osobe
koja nije bila kritizirana.
5. Sposobnost odlaganja gratifikacije: Vrlo je teko nauiti
kako potisnuti trenutnu, kratkoronu gratifikaciju u korist
vee, dugorone nagrade.

309

Trideset i prvo poglavlje

B-I trokut
Klju do velikog bogatstva
Slijedi dijagram koji je bogati otac zvao B-I trokut, klju do
velikog bogatstva.
B-I trokut bio je vrlo vaan bogatom ocu jer je davao
strukturu njegovim idejama. Kao to je esto govorio: "Postoje
mnogi ljudi s odlinim idejama, ali malo ljudi s velikim
bogatstvima. B-I trokut ima mo da pretvori obine ideje u
velika bogatstva. B-I trokut je vodi za pretvaranje ideje u
aktivu." On predstavlja znanje koje je potrebno da bi se postalo
uspjean na B i I strani kvadranta PROTOKA NOVCA. Ja sam
ga malo modificirao tijekom godina.

311

Imao sam oko 16 godina kad sam prvi put vidio ovaj
dijagram. Bogati otac nacrtao mi ga je kad sam mu poeo
postavljati slijedea pitanja:
1. "Kako to da ti ima toliko biznisa kad drugi ljudi jedva
izlaze na kraj s jednim?"
2. "Zato tvoj biznis raste, dok biznisi drugih ljudi ostaju
mali?"
3. "Kako to da ima slobodnog vremena, dok drugi vlasnici
biznisa cijelo vrijeme rade?"
4. "Zato toliko mnogo biznisa tako brzo propada?"
Nisam mu sva ta pitanja postavio u isto vrijeme, ali su mi
pala na pamet dok sam prouavao njegove biznise. Bogati otac
imao je oko 40 godina, i bio sam fasciniran time kako uspijeva
voditi nekoliko razliitih kompanija u razliitim granama
djelatnosti. Na primjer, imao je biznis s restoranom, s
prodavaonicom brze hrane, maloprodajni lanac trgovina,
prijevozniku kompaniju, biznis za izgradnju nekretnina i
biznis poslovanja nekretninama. Znao sam da slijedi svoj plan
prema kojem mu biznisi kupuju prave investicije, to su za
njega bile nekretnine, ali bilo je zapanjujue koliko biznisa
moe voditi u isto vrijeme. Kad sam ga upitao kako uspijeva
pokrenuti i upravljati tolikim biznisima, odgovorio mi je tako
to je nacrtao B-I trokut.
Danas i ja posjedujem udio u vlasnitvu nekoliko kompanija
u potpuno razliitim granama djelatnosti, jer koristim B-I trokut
kao vodi. Ne posjedujem onoliko kompanija koliko je
posjedovao bogati otac, ali pratei istu formulu ocrtanu u B-I
trokutu, mogao bih posjedovati i vie kad bih htio.

Objanjenje B-I trokuta


Jasno je da je koliina materijala koji se moe napisati - i
koji se treba napisati - kako bi se pokrile informacije
predstavljene B-I trokutom vea no to ova knjiga moe
sadravati. No, pregledat emo osnove.

312

Misija
Bogati otac rekao je: "Biznis treba i duhovnu i poslovnu
misiju da bi bio uspjean, naroito na poetku." Kad je
objanjavao ovaj dijagram svojem sinu i meni, uvijek je
poinjao s misijom, jer ju je smatrao najvanijim aspektom
trokuta. Zato ju je stavljao na dno. "Ako je misija jasna i
snana, biznis e preivjeti probleme kroz koje prolazi svaki
biznis u prvih deset godina. Kad biznis naraste i zaboravi svoju
misiju, ili misija zbog koje je stvoren vie nije potrebna, biznis
poinje umirati."
Bogati otac izabrao je rijei 'duhovnost' i 'posao'. Rekao je:
"Mnogi ljudi pokreu biznis samo da bi zaradili novac. Zarada
novca nije dovoljno snana misija. Novac sam po sebi ne prua
dovoljno vatre niti udnje. Misija biznisa mora ispunjavati
potrebu koju imaju potroai, i ako je ispuni, i to dobro, biznis
e poeti zaraivati."
Kad se radilo o duhovnoj misiji, bogati otac rekao je: "Henry
Ford bio je ovjek prije svega voen duhovnom, a zatim i
poslovnom misijom. Htio je stvoriti automobil koji e biti
dostupan masama, ne samo bogatima. Zato je ideja njegove
misije bila demokratizacija automobila. Bogati otac nastavio je:
"Kad su duhovna i poslovna misija snane i usklaene, njihova
ujedinjena mo gradi velike biznise."
Duhovna i poslovna misija bogatog oca bile su vrlo
usklaene. Njegova je duhovna misija bila da stvori posao i
priliku za mnoge siromane ljude kojima je servirao hranu u

313

svojim restoranima. Bogati otac smatrao je da je misija biznisa


vrlo vana, iako ju je teko vidjeti i izmjeriti. Rekao je: "Bez
snane misije, biznis vjerojatno nee preivjeti prvih pet do
deset godina." Takoer je rekao: "Na poetku biznisa, misija i
poduzetniki duh kljuni su za njegov opstanak. Duh i misija
moraju se ouvati dugo nakon to poduzetnik nestane ili biznis
umire." Govorio je: "Misija biznisa je odraz duha poduzetnika.
General Electric je kompanija koju je stvorila briljantnost
Thomasa Edisona i narasla je uvajui duh velikog izumitelja i
time to je nastavila stvarati nove, inovativne proizvode. Ford
Motor Company preivjela je nastavljajui tradiciju Forda."
Danas, vjerujem da duh Billa Gatesa i dalje vodi Microsoft u
dominaciju svjetskim softverom. Suprotno tome, kad su
Stevena Jobsa istisnuli iz Applea i kad ga je zamijenio
menaderski tim iz tradicionalnog svijeta korporacija,
kompanija je brzo poela propadati. im se Jobs vratio u Apple,
duh kompanije vratio se s njim, izali su novi proizvodi,
poveala se profitabilnost, kao i cijena dionica.
Iako je misija biznisa teko mjerljiva, nevidljiva i uglavnom
neopipljiva, veina nas iskusila ju je. Moemo identificirati
misiju nekoga tko nam pokuava neto prodati za postotak od
prodaje, kao i nekoga tko nam pokuava pomoi odgovorivi na
nae potrebe. Dok svijet postaje pretrpan proizvodima, biznisi
koji opstaju i financijski napreduju bit e biznisi koji se
fokusiraju na sluenje i ispunjenje misije kompanije, kao i
potreba potroaa, a ne oni koji poveavaju prihode kompanije.
CASHFLOW Technologies Inc - kompanija koju smo
stvorili Kim, Sharon i ja kako bismo za vas stvorili ovu knjigu,
kao i druge produkte iz podruja financijske edukacije - ima
slijedeu misiju: pospjeivanje financijskog blagostanja
ovjeanstva. Zato to smo vjerni duhovnoj i poslovnoj misiji
ove kompanije, postigli smo uspjeh koji je mnogo vie od sree.
Zato to smo u svojoj misiji potpuno jasni, privukli smo
pojedince i druge grupe koje imaju slinu misiju. Neki ljudi to
zovu srea... Ja to zovem vjernost misiji. Tijekom godina,
poeo sam vjerovati da je bogati otac bio u pravu naglaavajui
vanost snage i ujednaenosti duhovne i poslovne misije.

314

Iskreno govorei, nisu svi moji biznisi imali tako snanu


dvostruku misiju kao CASHFLOW Technologies, Inc. Neki
drugi biznisi u kojima posjedujem vlasniki udio imaju jae
naglaene poslovne misije od onih duhovnih.
Sada shvaam da je moj biznis s najlonskim i Velcro
novanicima imao drukiju misiju no to sam mislio. Misija
gradnje tog biznisa bila je da mi prui brzu edukaciju o
izgradnji meunarodnog biznisa. Taj biznis ispunio je tu misiju
na prilino bolan nain. Drugim rijeima, dobio sam to sam
htio. Biznis je rastao vrlo brzo, uspjeh je bio brz i velik, ali
takav je bio i krah. No, iako je iskustvo bilo bolno, shvatio sam
da sam ostvario svoju misiju. Nakon to sam izaao iz ruevina
i ponovno izgradio biznis, nauio sam ono to sam htio. Kao to
je rekao bogati otac: "Mnogi poduzetnici ne postanu pravi
biznismeni dok ne izgube prvi biznis." Drugim rijeima, vie
sam nauio izgubivi posao i ponovno ga gradei no to sam
nauio time to sam bio uspjean. Kao to je rekao bogati otac:
"kola je vana, ali ulica je bolji uitelj." Dakle, moj je prvi
veliki poslovni pothvat nakon naputanja marinaca bio skup i
bolan, ali lekcije koje sam nauio bile su neprocjenjivo
vrijedne. A biznis je ispunio svoju misiju.

Sharonina

napomena

Misija pomae kompaniji da zadri fokus. U ranim fazama


razvoja, mnogi faktori mogu stvoriti distrakciju. Najbolji nain
da se vratite na pravi put jest da se podsjetite na svoju misiju.
Utjee li distrakcija na ostvarenje vae misije? Ako je tako,
morate je rijeiti to je mogue prije kako biste mogli
preusmjeriti svoj trud na opu misiju.
Primjeujem da mnogi ljudi u dananje vrijeme postaju
instant milijunai, pa ak i milijarderi, jednostavno tako to
provedu PJP s kompanijom. esto se pitam je li misija takvih
kompanija samo da vlasnici i investitori zarade novac, ili je
formirana zato da ispuni misiju i prui nekakvu uslugu? Bojim
se da e mnoge od tih novih PJP-a na kraju propasti, jer im je
jedina misija brza zarada novca. Osim toga, poduzetniki duh
nalazi se u misiji kompanije.
315

Tim
Bogati otac uvijek je govorio: "Biznis je timski sport." Rekao
je jo: "Investiranje je timski sport." Nastavljao je: "Problem E i
S kvadranta je u tome to igra igru kao pojedinac i to protiv
tima."

Bogati otac nacrtao bi kvadrant PROTOKA NOVCA kako bi


ilustrirao ono to eli rei:

Jedna od najsnanijih kritika koje je bogati otac uputio


obrazovnom sustavu bila je: "U koli, studente obuavaju da
sami piu testove. Ako dijete pokua suraivati s drugima za
vrijeme testa, to se zove varanje." Govorio je: "U stvarnom

316

poslovnom svijetu, vlasnici biznisa surauju za vrijeme testa, a


u poslovnom svijetu svaki je dan test."

Vrlo vana lekcija


Mislim da je lekcija o timskom radu kljuna za ljude koji
razmiljaju o monom i uspjenom biznisu. To je jedan od
primarnih kljueva mog uspjeha. Biznis i investiranje su timski
sportovi, a imajte na umu da je u poslovnom svijetu svaki dan
test. Da biste uspjeli u koli, testove morate pisati sami. U
biznisu, uspjet ete ako ih polaete u timu, a ne kao pojedinci.
Ljudi u E i S kvadrantu esto zarauju manje novca no to bi
mogli ili eljeli jer pokuavaju raditi sami. Ako rade kao grupa,
naroito oni u E kvadrantu, stvaraju sindikat umjesto tima. To
je ono to se danas u Americi dogaa i lijenicima. Oni
formiraju profesionalni sindikat kako bi se borili protiv snage
tima, poslovnog tima poznatog pod imenom organizacija za
javno zdravstvo.
Danas mnogi investitori pokuavaju investirati kao pojedinci.
itam i gledam tisue ljudi koji se bave jednodnevnom
trgovinom preko Interneta. To je savren primjer pojedinca koji
se pokuava boriti protiv dobro organiziranog tima. Zato tako
malo njih uspijeva, a tako mnogo njih gubi novac. Ja sam
nauio da u investiranju treba djelovati kao lan tima. Bogati
otac govorio bi: "Ako ljudi ele postati sofisticirani investitori i
vie od toga, moraju investirati kao tim." Bogati otac u svojem
je timu imao raunovoe, odvjetnike, brokere, financijske
savjetnike, agente osiguranja i bankare. Ovdje koristim
mnoinu jer uvijek je imao vie od jednog savjetnika. Kad bi
donio neku odluku, bio bi to proizvod timskog rada. I ja danas
inim tako.

Ne veliki brod - veliki tim


Danas na televiziji gledam reklamu u kojoj bogati par jedri
na svojoj jahti u tropskim morima. Reklama pokuava privui
sve pojedince koji se ele obogatiti sami. Kad god vidim tu
reklamu, mislim na to kako mi bogati otac govori: "Veina ljudi

317

iz malog biznisa sanja o tome kako e jednog dana posjedovati


brod ili zrakoplov. Zato ga nikada nee zaista posjedovati. Kad
sam ja zapoinjao, sanjao sam o svojem timu raunovoa i
odvjetnika, ne o brodu."
Bogati otac htio je da mi cilj bude da imam tim raunovoa i
odvjetnika koji rade samo za mene - prije no to ponem sanjati
o brodu. Kako bi to naglasio, natjerao me da sa svojim malim
povratom poreza poem u grad raunovoi. Dok sam sjedio
preko puta Rona, ovlatenog javnog raunovoe, prvo to sam
primijetio bila je hrpa dokumenata. Istog trena shvatio sam
lekciju bogatog oca. Taj OJR je radio za 30-tak drugih tvrtki
samo tog dana. Kako bi mogao posvetiti potpunu panju mojoj
tvrtki?
Kad sam se tog poslijepodneva vratio u ured bogatog oca,
vidio sam neto to nikada prije nisam primijetio. Dok sam
sjedio u prijemnoj kancelariji ekajui da me osobna tajnica
bogatog oca pusti unutra, vidio sam tim ljudi koji je radio samo
za biznis bogatog oca. U svojem uredu za sastanke imao je skup
od etrnaest knjigovoa. Bilo je tamo i pet raunovoa i
voditelj financijske slube. Imao je i dva odvjetnika koja su
radila u njegovom glavnom uredu. Kad sam sjeo pred bogatog
oca, sve to sam rekao bilo je: "Oni se bave samo tvojim
biznisom i niim drugim."
Bogati otac klimne. "Kao to sam rekao, veina ljudi naporno
radi i sanja o tome da pobjegne na svojem brodu. Ja sam prvo
sanjao o timu raunovoa i odvjetnika. Zato sada imam veliki
brod i slobodno vrijeme. To je stvar prioriteta."

Kako si moete priutiti tim?


Na seminarima me esto pitaju: "Kako si moete priutiti
plaanje tog tima?" To pitanje obino postavlja netko iz E ili S
kvadranta. I opet, stvar je u razliitim zakonima i pravilima za
razliite kvadrante. Na primjer, kada osoba iz E kvadranta plaa
profesionalne usluge, transakcija izgleda ovako:

318

Za ljude u B i S kvadrantima, transakcija izgleda ovako:

Postoji i razlika izmeu vlasnika biznisa iz kvadranta B i S.


Vlasnik biznisa iz kvadranta B ne oklijeva da plati te usluge jer
poslovni sustav, cijeli B-I trokut, plaa te usluge. Vlasnici
biznisa iz kvadranta S esto plaaju vlastitim znojem i krvlju,
pa si veina njih ne moe priutiti zapoljavanje osoblja na
puno radno vrijeme.

Najbolja

edukacija

Uvijek odgovaram isto kad mi postavljaju ovakva pitanja:


1. "Kako ste nauili toliko o investiranju i biznisu?"
2. "Kako dobivate tako visoke povrate uz tako nizak rizik?"
3. "to vam daje sigurnost da investirate u ono to se drugima
ini rizinim?"
4. "Kako pronalazite najbolje poslove?"
319

Ja odgovaram: "Moj tim." Moj tim sastoji se od mojih


raunovoa, odvjetnika, bankara, brokera itd.
Kad ljudi kau: "Izgradnja biznisa je rizina", esto govore s
gledita osobe koja radi sama, to je navika koju su stekli u
koli. Po mojem miljenju, rizino je ne graditi biznis. Time to
ne gradite biznis ne uspijevate stei neprocjenjivo vrijedno
iskustvo iz stvarnog ivota i ne dobivate najbolju edukaciju na
svijetu, edukaciju koja dolazi od vaeg savjetnikog tima. Kao
to bi rekao bogati otac: "Ljudi koji igraju na sigurno gube
najbolju edukaciju na svijetu i troe dragocjeno vrijeme."
Govorio je: "Vrijeme je naa najvrjednija aktiva, naroito kad si
stariji."
Tolstoj je to rekao na malo drukiji nain. Citiram njegove
rijei: "Najneoekivanija stvar koja nam se dogaa je starost."

Tetraedrom i timovi
esto me pitaju: "Koja je razlika izmeu biznisa u kvadrantu
B i biznisa u kvadrantu S?" Moj odgovor je: tim.
Veina biznisa u kvadrantu S strukturirana je ili kao privatno
vlasnitvo, ili kao partnerstvo. To mogu biti timovi, ali ne
onakvi o kojima ja govorim. Kao to se ljudi u E kvadrantu
povezuju u sindikate, ljudi u S kvadrantu udruuju se u
partnerstva. Kad mislim na tim, mislim na razliite tipove ljudi
s razliitim vjetinama, koji se udruuju kako bi radili zajedno.
U sindikatu ili partnerstvu (npr. sindikat uitelja ili partnerska
odvjetnika tvrtka), esto se udruuju isti tipovi ljudi iz istih
profesija.
Jedan od mojih najveih uitelja bio je dr. R. Buckminster
Fuller. Dr. Fuller prije mnogo godina poao je u potragu za
onim to je nazvao "graevnim blokovima svemira". U svojoj
potrazi, otkrio je da pravokutnici i kocke ne postoje u prirodi.
Govorio je da su tetraedrom bazini graevni blokovi prirode.
Kad gledam velike piramide u Egiptu, malo bolje razumijem
ono o emu je govorio dr. Fuller. I dok visoki neboderi dolaze i
prolaze, piramide su izdrale tisue godina. Dok se neboder
moe sruiti s nekoliko dobro postavljenih tapina dinamita,
piramide se ne bi ni pomakle od takve eksplozije.
320

Dr. Fuller traio je stabilnu strukturu u svemiru i otkrio ju je


u tetraedronu.

Razliiti

modeli

Slijedi grafiki prikaz razliitih poslovnih struktura:


Ovo je privatno vlasnitvo:
Ovo je partnerstvo:
Ovo je biznis iz B kvadranta:

Prefiks 'tetra' znai 'etiri'. Drugim rijeima, ima etiri toke.


Nakon to sam uio od dr. Fullera, poeo sam uviati vanost
struktura od najmanje etiri dijela. Na primjer, pogledate li
kvadrant PROTOK NOVCA, vidjet ete da ima etiri dijela.
Stabilna poslovna struktura izgledala bi kao slijedei dijagram:

Biznis kojim se dobro upravlja imat e odline zaposlenike.


U ovom sluaju, E predstavlja kljuni faktor, jer zaposlenici su
odgovorni za svakodnevne aktivnosti biznisa. Oni su i
produetak vlasnika biznisa i predstavljaju taj biznis u odnosu
prema korisnicima.

321

Specijalisti su obino u kvadrantu S. S predstavlja


specijaliste, jer svaki od njih vodit e vas ovisno o svojoj
strunosti i podruju rada. I dok specijalisti ne moraju
sudjelovati svakodnevno, njihovo vodstvo je od neprocjenjive
vrijednosti kako bi se va biznis kretao u pravom smjeru.
Struktura ima vie vjerojatnosti da bude stabilna i izdrljiva
ako sve etiri toke djeluju usklaeno. Dok investitori
osiguravaju financiranje, vlasnici biznisa moraju raditi sa
specijalistima i zaposlenicima kako bi razvijali biznis, da bi
investitori dobivali povrat na poetna ulaganja.
Jo jedna zanimljiva veza od etiri elementa na koju sam
naiao jest veza etiri osnovna elementa koja ine svijet u
kojem ivimo. Drevni narodi vjerovali su da su to zemlja, zrak,
vatra i kia (voda). U privatnoj tvrtki koju vodi jedna osoba, da
bi bila uspjena, ta osoba mora u sebi imati sva etiri elementa,
to je teko.

Iako veina nas u sebi ima sva etiri elementa, svi smo skloni
jednom od njih. Na primjer, ja sam vatra, roen u znaku Ovna i
u vladavini planeta Marsa. To znai da sam dobar u
zapoinjanju stvari, ali ne i u zavravanju. Budui da imam
tetraedron, lake mi je uspjeti. Moja supruga Kim je zemlja.
Ona i ja imamo dobar brak jer ona ima smirujui utjecaj na
mene, kao i na ljude oko mene koje ja uznemirim. esto kae:
"Razgovor s tobom je poput razgovora s aparatom za
zavarivanje". Bez nje, ja bih cijelo vrijeme bio ljut i

322

uznemirivao ljude u svojoj kompaniji. S druge strane, Sharon u


ovoj kompaniji ima ulogu zraka. Ona hrani vatru, pokree
kompaniju u pravom smjeru, i pazi da svi sustavi djeluju glatko.
Kao predsjednica nae kompanije, Sharon pazi da nas etvero
budemo usklaeni i djelujemo u smjeru nae misije. Kad nam se
pridruila Mary, na operativni direktor, kompanija se naglo
pokrenula. Mary je upotpunila kompaniju pazei da napravimo
sve to smo obeali. Vano je primijetiti da su ovom timu
trebale dvije godine da se formira. Ljudi su dolazili i odlazili,
sve dok se pravi tetra-tim napokon nije naao. Kad se taj model
stabilizirao, kompanija je poela zraiti prema van i rasla je
brzo i stabilno.
Ne kaem da je to vrsto pravilo za uspjean biznis.
Meutim, dovoljno je pogledati egipatske piramide i odmah
ete stei osjeaj snage, stabilnosti i dugovjenosti.

Samo dva elementa


esto u ali kaem da ete dobiti udne fenomene ako spojite
samo dva elementa, kao u sluaju partnerstva. Na primjer:
1. Zrak i voda = prskalica
2. Zrak i zemlja = praina
3. Voda i zemlja = blato
4. Zemlja i vatra = lava ili pepeo
5. Vatra i voda = para
6. Vatra i zrak = plamen

Tim se sastoji od razliitih razina


Jedna od prvih stvari koje promatram kao investitor jest tim
koji stoji iza biznisa. Ako je tim lo, ili mu nedostaje iskustvo i
proli uspjesi, rijetko investiram. Sreo sam mnoge ljude koji
tre uokolo pokuavajui pribaviti novac za svoj novi produkt
ili biznis. Najvei problem veine njih jest taj to oni osobno
nemaju iskustva, a nemaju niti tim iza sebe, tim koji bi pobudio
povjerenje.

323

Mnogi ljudi ele da investiram u njihov plan biznisa. Jedna


od stvari koje veina njih govori je: "Kad ova kompanija krene,
pretvorit emo je u javnu." Ta me izjava oduvijek intrigirala, pa
pitam ono to bi svatko od vas trebao pitati: "Tko u vaem timu
ima iskustvo u pretvaranju kompanija u javne i koliko ih je ta
o s o b a p r e t v o r i l a ? " Ako o d g o v o r na to p i t a n j e n i j e
zadovoljavajui, znam da sluam pokuaj prodaje, a ne plan
biznisa.
Jo jedna stvar koju traim meu brojevima plana biznisa
nalazi se pod tokom "plae". Ako su plae visoke, znam da
gledam ljude koji podiu novac kako bi sami sebi plaali visoke
plae. Pitam ih jesu li spremni raditi besplatno ili prepoloviti
svoje plae. Ako je odgovor 'ne', znam pravu misiju njihovog
biznisa. Misija biznisa je vjerojatno da im osigura posao s
dobrom plaom.
Investitori investiraju u menadment. Promatraju tim unutar
predloenog biznisa i ele vidjeti iskustvo, strast i posveenost.
Teko mi je povjerovati u visoku razinu posveenosti od strane
ljudi koji pokuavaju dobiti novac za vlastite plae.

Nekoliko rijei o naim igrama PROTOK NOVCA


Mnogi ljudi pitali su zato nismo nae edukacijske igre
napravili u elektronikom obliku. Jedan od primarnih razloga
jest to to elimo potaknuti uenje kroz suradnju. U stvarnom
svijetu, sposobnost suradnje sa to je mogue vie ljudi i
pomaganje ljudima bez da ih onesposobite vrlo su vane ljudske
vjetine.
Iako emo moda u budunosti i napraviti elektronsku
verziju igre PROTOK NOVCA, u ovom trenutku drago nam je
da potiemo ljude da ue kroz suradnju - poduavajui jedni
druge - jer to vie poduavamo, vie uimo. Dananja djeca
ionako prevelik dio ivota provode u izolaciji. Provode sate i
sate pred raunalom, gledajui TV ili piui testove. Onda se
udimo zato se tako mnogo djece ponaa nesocijalizirano. Da
bismo bili uspjeni, moramo se nauiti slagati s mnogim
razliitim tipovima ljudi. Iz tih razloga, PROTOK NOVCA jo
je uvijek drutvena igra koja od vas zahtijeva da igrate s drugim
324

ljudima. Moramo nauiti djelovati kao pojedinci i kao lanovi


tima - i uvijek moemo usavravati te vjetine.

Sharonine napomene
Robert je esto spominjao kako "novac slijedi menadment"
u svijetu poslovnog kapitala. Da bi uspio, biznis mora imati
odgovarajue strunjake na pravim mjestima.
Ako nemate novca da zaposlite ljude koje trebate, razmislite
o tome da ih privuete kao lanove savjetodavnog odbora uz
dogovor da e va tim biti ukljuen u tvrtku kad se doe do
odgovarajueg kapitala. Vae mogunosti za uspjeh bit e
mnogo bolje ako va menaderski tim ima iza sebe uspjehe u
biznisu ili grani djelatnosti koji ste izabrali.
Va tim ukljuuje i vanjske savjetnike. Pravilno vodstvo od
strane vaih raunovoa, poreznih, financijskih i pravnih
savjetnika kljuno je za izgradnju snanog i uspjenog biznisa.
Ako su va biznis nekretnine, vai brokeri za nekretnine postaju
vaan dio vaeg tima. Iako takvi savjetnici mogu biti "skupi",
njihov savjet moe vam pruiti visok povrat ulaganja time to
e vam pomoi da strukturirate snaan biznis, izbjegavajui
pritom prepreke i zamke na putu.
To nas vodi do slijedeeg dijela B-I trokuta: vodstva, jer
svaki tim treba voditelja.

Vodstvo

325

Saveznu vojnu akademiju pohaao sam zato to je bogati


otac znao da moram razviti vjetine voenja ako elim postati
poduzetnik. Nakon diplome, otiao sam u marince i postao pilot
kako bih testirao svoje vjetine u stvarnom svijetu, na mjestu
zvanom Vijetnam. Kao to je rekao bogati otac: "kola je
vana, ali ulica je bolji uitelj."
Jo uvijek pamtim kako je zapovjednik moje eskadrile rekao:
"Gospodo, va najvaniji posao jest da od vaih ljudi traite da
riskiraju svoj ivot za vas, va tim i vau domovinu." Rekao je:
"Ako ih ne inspirirate da to uine, vjerojatno e vas ustrijeliti u
lea. Vojnici ne prate vou koji ne vodi." Isto se oduvijek
dogaalo i u poslovnom svijetu. Vie biznisa uruava se iznutra,
nego izvana.
U Vijetnamu sam nauio kako je jedna od najvanijih
kvaliteta voe povjerenje. Kao pilot helikoptera s posadom od
etvero ljudi, morao sam svoj ivot povjeriti svojem timu, a oni
su svoje ivote povjerili meni. Da je to povjerenje ikada bilo
iznevjereno, znam da se vjerojatno ne bih vratio iv. Bogati
otac rekao bi: "Posao voe je da iz ljudi dobije ono najbolje, ne
da bude najbolja osoba." Govorio je: "Ako si ti najpametnija
osoba u svojem poslovnom timu, tvoj posao je u nevolji."
Kad ljudi pitaju kako bi mogli stei vjetine voenja, uvijek
govorim isto: "Vie se dobrovoljno javljajte." U veini
organizacija teko je pronai ljude koji ele voditi. Veina ljudi
skriva se u kutu nadajui se da ih nitko nee prozvati. Ja im
kaem: "U crkvi, javljajte se da sudjelujete u projektima. Na
poslu, javljajte se da vodite projekte." Samo dobrovoljno
javljanje nee vas nuno nainiti velikim voditeljem, ali ako
prihvatite povratnu informaciju i dobro se korigirate, mogli
biste to postati.
Kroz dobrovoljno j a v l j a n j e , moete dobiti povratnu
informaciju o vaoj vjetini voenja u stvarnom ivotu. Ako se
ponudite da budete voditelj, a nitko vas ne slijedi, tada vas
oekuje uenje i korigiranje u stvarnom ivotu. Ako se ponudite
da vodite, a nitko vas ne slijedi, zatraite povratnu informaciju i
korektivnu podrku. To je jedna od najboljih osobina voditelja.
Vidim mnoge biznise koji imaju tekoe ili propadaju zato jer

326

voditelj ne eli primiti povratnu informaciju od kolega ili


radnika u kompaniji. Moj zapovjednik u marincima esto je
govorio: "Pravi voe nisu roeni voe. Pravi voe ele biti voe
i voljni su za to uiti. Uenje znai da ste dovoljno veliki da
moete primiti korektivnu povratnu informaciju."
Pravi voa zna kada treba sluati druge. Ve sam rekao da ja
nisam veliki biznismen ili investitor, ve prosjean. Oslanjam
se na svoje savjetnike i lanove tima koji mi pomau da budem
bolji voditelj.

Sharonine napomene
Uloga voditelja spaja u sebi vizionara, navijaa i otrog efa.
Kao vizionar, voditelj mora imati fokus na misiji korporacije.
Kao navija, mora inspirirati tim dok d j e l u j e prema
zajednikom cilju, kao i hvaliti uspjehe. Kao otri ef, mora biti
sposoban donositi teke odluke vezane uz stvari koje timu
odvlae panju od misije. Jedinstvena sposobnost poduzimanja
odluujuih akcija, zadravi fokus na krajnjoj misiji, ono je to
definira pravog vou.
Uz pravu misiju, tim i voditelja, na dobrom ste putu da
izgradite snaan B biznis. Kao to sam rekla ranije, novac
slijedi menadment. U ovom trenutku poet ete privlaiti
novac od vanjskih investitora. Za razvoj biznisa nuno je pet
graevnih blokova. Razmotrit emo posebno svakog od njih.

327

Trideset i drugo poglavlje

Menadment protoka novca

Bogati otac govorio je: "Menadment protoka novca je


temeljna vjetina ako osoba eli biti uspjena u B i I
kvadrantu." Zato je insistirao da Mike i ja itamo financijska
izvjea drugih kompanija kako bismo bolje razumjeli
menadment protoka novca. U stvari, veinu svojeg vremena
proveo je poduavajui nas financijskoj pismenosti. Govorio je:
"Financijska pismenost omoguava vam da itate brojeve, a
brojevi vam priaju priu o biznisu, zasnovanu na injenicama."
Ako pitate veinu bankara, raunovoa ili slubenika za
zajmove, rei e vam da su mnogi ljudi financijski slabi jer nisu
financijski pismeni. Imam prijatelja koji je cijenjeni raunovoa
u Australiji. Jednom mi je rekao: "okantno je gledati kako

329

savreno dobar biznis propada samo zato to vlasnici nisu


financijski pismeni." Nastavio je: "Mnogi vlasnici malih tvrtki
propadaju jer ne znaju razliku izmeu profita i protoka novca.
Kao rezultat toga, mnogi vrlo profitabilni biznisi bankrotiraju.
Ne shvaaju da profit i protok novca nisu ista stvar."
Bogati otac pokuavao mi je uliti u glavu svijest o vanosti
menadmenta protoka novca. Rekao bi: "Vlasnici biznisa
moraju vidjeti dva tipa protoka novca ako ele biti uspjeni.
Postoji pravi i fantomski protok novca. Svjesnost o postojanju
ta dva protoka novca uinit e vas bogatim ili siromanim."
Jedna od vjetina kojima e vas poduiti igra PROTOK
NOVCA, Investiranje 101, jest prepoznavanje razlika izmeu te
dvije vrste protoka novca. Ponovno igranje igre pomae
mnogim ljudima da uvide razlike. Zato je moto igre: to vie
igrate igru, postajete bogatiji. Postajete bogatiji jer va um
poinje osjeati esto nevidljivi fantomski protok novca.
Bogati otac rekao je: "Sposobnost voenja kompanije na
temelju financijskog izvjea jedna je od primarnih razlika
izmeu vlasnika malog i velikog biznisa."

Sharonine napomene
Protok novca je za biznis isto to i krv za ljudsko tijelo. Nita
ne utjee na biznis tako dramatino kao nemogunost da se u
petak isplate rauni. Pravilan menadment protoka novca
poinje onog dana kad pokrenete svoj biznis. Kad smo Robert,
Kim i ja osnovali CASHFLOW Technologies, Inc., sloili smo
se da neemo kupovati nita to nee rezultirati poveanjem
prodaje. Zapravo, esto se smijemo naoj strategiji za poveanje
prodaje knjiga poetkom 1998. godine kako bismo mogli kupiti
fotokopirni stroj za 300$. Naa strategija je funkcionirala, i do
prosinca 1998. mogli smo zamijeniti taj stroj od 300$ s novim
koji je vrijedio 3,000$. Ta panja koju u poetnim fazama
biznisa treba posvetiti detaljima odredit e smjer vaeg uspjeha.
Dobar menader protoka novca svakodnevno razmatra svoj
poloaj vezan uz novac, gledajui izvore novca i trokove za
slijedei tjedan, mjesec i tromjeseje. To mu dozvoljava da
planira vee trokove prije no to oni prerastu u financijsku
330

krizu. Ta vrsta razmatranja nuna je za kompaniju koja brzo


raste.
Pobrojala sam neke savjete vezane uz protok novca koji vam
mogu pomoi u strukturiranju vaeg biznisa. Svaki korak
primjenjiv je na va biznis bilo da se radi o meunarodnoj
kompaniji, podrunici ili kiosku koji prodaje hot-dog.
Poetna

korporacijska faza:

Odgodite plaanje plae sve dok va biznis ne generira


protok novca od prodaje. U nekim sluajevima, to moda
nee biti mogue zbog produljenog razvojnog razdoblja.
Meutim, vai investitori dat e vam mnogo veu podrku
ako vide da i vi sudjelujete u razvojnom procesu
"investirajui svoje vrijeme". U stvari, savjetujemo vam da
zadrite svoj redovni posao i biznis zaponete u slobodno
vrijeme. Odgaajui podizanje plae, moete reinvestirati
plae kako biste pomogli razvoju svojeg biznisa.
Prodaja i izdavanje rauna
Napravite fakturu za svoje kupce odmah nakon isporuke
robe ili usluge.
Zahtijevajte plaanje unaprijed, sve dok se ne utvrdi kredit.
Zahtijevajte da se ispune prijavnice za kredit prije no to ga
odobrite i uvijek provjeravajte reference. Standardni obrasci
za kredit mogu su nabaviti u prodavaonicama uredskog
materijala.
Utvrdite minimalnu koliinu novca za narudbu prije no to
odobrite kredit.
Utvrdite kamate za zakanjelu isplatu kao dio vaih uvjeta i primjenjujte ih.

331

Dok va biznis raste, bilo bi dobro da vai kupci plaaju


svoje raune izravno u blagajnu ili na vau banku, kako
biste ubrzali prijem gotovine.
Rashodi i plaanje rauna
Mnoge tvrtke zaboravljaju da je kljuan dio protoka novca
menadment plaanja njihovih rauna. Pazite da svoje
raune plaate brzo. Prethodno se raspitajte za termine
odgode plaanja. Nakon to ste pravovremeno plaali dva
do tri mjeseca, zamolite za dodatna produenja odgode
plaanja. Dobavljai e obino produiti kredit na 30 do 90
dana za dobre kupce.
Zadrite zaduivanje na minimumu. Prije kupnje neeg
novog, postavite cilj poveanja prodaje kako biste opravdali
rashode. uvajte sredstva svojih investitora za trokove
izravno povezane s poslovnim operacijama, a ne za dodatne
trokove, ako je mogue. Dok se prodaja poveava, iz
pritoka novca moi ete kupovati i dodatne stvari - ali samo
ako ste postavili i ispunili novopostavljene ciljeve vie
prodaje.
Menadment nenamjenskih

sredstava:

Napravite plan investiranja za nenamjenska sredstva, kako


biste maksimalizirali njihov potencijal zarade.
Utvrdite kreditne uvjete sa svojom bankom prije no to vam
zatrebaju.
Kako biste bili sigurni da moete brzo posuivati ako bude
potrebno, pazite na svoj trenutni omjer (aktiva prema
obvezama - najmanje 2:1 je dobro) i brzi omjer (tekua
aktiva podijeljena s postojeim obvezama - trebalo bi biti
preko 1:1).

332

Osmislite dobru unutarnju kontrolu novca.


- Ljudi koji uvaju raune s banke nisu isto to i oni koji ih
upisuju u raunovodstvene knjige pod rubriku izdanih
rauna.
- ekove treba odmah ograniiti na 'samo za depozit'.
- Ljudi koji su ovlateni za potpisivanje ekova ne bi trebali
pripremati jamstva niti biljeiti trokove, te ih upisivati u
raunovodstvene knjige pod rubriku plaenih rauna.
- Osoba koja priprema izvjee za banku ne bi trebala imati
funkcije vezane uz prijem ili izdavanje novca (nama to radi
vanjski raunovoa).
Iako ovo moe zvuati vrlo komplicirano, vaan je svaki
korak menadmenta novca. Zatraite od svojeg raunovoe,
bankara i osobnog financijskog savjetnika savjet o
strukturiranju vaeg sustava menadmenta novca. Kad utvrdite
sustav upravljanja novcem, i dalje e biti nuan stalni nadzor.
Svakodnevno pregledavajte svoju novanu situaciju i potrebe, i
pripremite se na vrijeme za dodatne trokove koje moe
zahtijevati va biznis u razvoju. Mnogi ljudi izgube iz vida
menadment novca kada njihov biznis postane uspjean. To je
est razlog propadanja biznisa. Pravilan menadment novca (a
time i trokova) kljuanje za trajni uspjeh bilo kojeg biznisa.
Onima od vas koji razmatraju kupnju franize ili ukljuivanje
u organizaciju mrenog marketinga, veliki dio sustava
menadmenta novcem bit e unaprijed osiguran. Uz franizu,
ipak ete morati implementirati sustav i nadzirati ga.
Organizacije mrenog marketinga esto umjesto vas vode
menadment novca. U tim sluajevima, stoer korporacije za
vau organizaciju izvrava funkciju raunovodstva i periodiki
vam alje izvjetaj o zaradi, zajedno s plaom. U oba sluaja,
ipak je vano imati vlastite savjetnike koji e vam pomoi u
strukturiranju osobnog menadmenta novca.

333

Trideset i tree poglavlje

Menadment komunikacija

Bogati otac rekao bi: "to si bolji u komunikaciji i to s vie


ljudi komunicira, bolji e ti biti protok novca." Zato je
menadment komunikacija slijedea razina na B-I trokutu.
Govorio je: "Da bi postao dobar u komunikaciji, mora biti
dobar u psihologiji. Nikada ne zna to motivira ljude. Samo
zato to vas neto uzbuuje, ne znai da to uzbuuje i druge. Da
bi bio dobar u komunikacijama, mora znati koju dugmad
pritisnuti. Razliiti ljudi imaju razliitu dugmad." Rekao je:
"Mnogi ljudi govore, ali malo njih slua.", kao i: "Svijet je pun
odlinih proizvoda, ali novac ide najboljim komunikatorima."
Uvijek se udim tome koliko malo vremena poslovni ljudi
ulau u unapreivanje svojih komunikacijskih vjetina. Kad
sam 1974. prvi put razmislio o ideji da nauim prodaju od vrata

335

do vrata, sve to je bogati otac rekao bilo je: "Siromani su loi


komunikatori". Ovu negativnu tvrdnju ponavljam s namjerom
inspiriranja daljnjeg izuavanja i vjebanja ove velike teme.
Bogati otac rekao je: "Novac koji tee u tvoj biznis je
proporcionalan komunikacijama koje teku iz biznisa." Kad god
pronaem biznis koji ima potekoa, esto otkrijem da su one
odraz loih komunikacija, nedovoljnih komunikacija ili jednog i
drugog. Openito, otkrio sam ciklus od est tjedana izmeu
komunikacija i protoka novca. Zaustavite komunikaciju u ovom
trenutku i za est tjedana vidjet ete utjecaj toga na svoj pritok
novca.
Meutim, vanjske komunikacije nisu jedine. I unutarnje su
od kljune vanosti. Gledajui financijska izvjea kompanije,
moete s lakoom vidjeti koja podruja biznisa komuniciraju, a
koja ne.
Javna kompanija ima vee probleme s komunikacijama. To je
kao dvije kompanije u jednoj: jedna za javnost, a druga za
dioniare. Komunikacija s obje skupine od vitalne je vanosti.
Kad ujem kako ljudi govore: "Htio bih da svoju kompaniju
nisam pretvorio u javnu", to obino znai da imaju problema u
komunikaciji s dioniarima.
Bogati otac imao je obiaj da prisustvuje jednom seminaru o
komunikaciji godinje. Ja sam nastavio s tom tradicijom.
Primijetio sam da se moji prihodi poveavaju nakon to
prisustvujem seminaru. Tijekom godina, pohaao sam seminare
o:
1. Prodaji
2. Marketinkim sustavima
3. Reklami, naslovima i pisanju lanaka
4. Pregovaranju
5. Javnom govoru
6. Reklami putem pote
7. Voenju seminara
8. Prikupljanju kapitala

336

Od svih tih tema, prikupljanje kapitala najvie zanima


poduzetnike. Kad me ljudi pitaju kako mogu nauiti prikupljati
kapital, uputim ih na teme pod brojevima 1 do 7, objanjavajui
im da prikupljanje kapitala zahtijeva sve te elemente. Veina
tvrtki ne uspijeva se pokrenuti jer poduzetnik ne zna kako
prikupiti kapital, a kao to je rekao bogati otac: "Prikupljanje
kapitala najvaniji je posao poduzetnika." Nije mislio na to da
poduzetnik stalno mora traiti novac od investitora. Ono to je
htio rei bilo je da poduzetnik uvijek mora osigurati da kapital
pritjee, bilo putem prodaje, izravnog marketinga, privatne
prodaje, institucionalne prodaje, investitora itd. Bogati otac
rekao bi: "Dok se ne izgradi sustav biznisa, poduzetnik je sustav
koji osigurava pritok novca. Na poetku bilo kojeg biznisa,
zadravanje pritoka novca najvaniji je posao za poduzetnika."
Neki dan, priao mi je mladi i rekao: "elim pokrenuti
vlastiti biznis. to mi preporuujete prije poetka?" Odgovorio
sam na svoj uobiajeni nain: "Pronaite posao u kompaniji
koja e vas obuiti u prodaji." Odgovorio je: "Mrzim prodaju.
Ne volim prodavanje niti prodavae. Samo elim biti
predsjednik i zapoljavati prodavae." Kad je to rekao, rukovao
sam se s njim i poelio mu sreu. Neprocjenjiva lekcija kojoj
me poduio bogati otac bila je: "Ne svaaj se s ljudima koji
trae savjet, a ne ele savjet koji im daje. Odmah zavri
raspravu i kreni za svojim poslom."
Sposobnost uinkovite komunikacije sa to je mogue vie
ljudi vrlo je vana ivotna vjetina. To je vjetina koju je
potrebno obnavljati svake godine, to ja inim pohaajui
seminare. Kao to mi je rekao bogati otac: "Ako eli biti osoba
iz B kvadranta, prva vjetina koju mora imati jest komunicirati
i govoriti jezik ostala tri kvadranta. Ljudi u ostala tri kvadranta
mogu se izvui ako govore jezik samo svojeg kvadranta, ali oni
u B kvadrantu ne mogu. Jednostavno reeno, primarni - a
moda i jedini - posao onih u B kvadrantu jest da komuniciraju
s ljudima iz drugih kvadranata."
Ljudima sam savjetovao da se ukljue u kompaniju mrenog
marketinga kako bi stekli iskustvo prodaje. Neke takve
organizacije imaju odline programe za obuku u komunikaciji i

337

prodaji. Vidio sam srameljive, introvertirane osobe koji


postaju moni i uinkoviti komunikatori koji se vie ne boje
odbijanja ili podcjenjivanja. Taj mentalni sklop 'debele koe'
vitalan je za ljude u B kvadrantu, naroito ako jo niste usavrili
svoje osobne komunikacijske vjetine.

Moja prva prodaja


Jo se uvijek sjeam svoje prve prodaje u ulici pokraj plae
Waikiki. Nakon to sam sat vremena skupljao hrabrost da
pokucam na vrata, napokon sam uao i upoznao vlasnika male
prodavaonice za turiste. On je bio stariji gospodin koji se
godinama sretao s novim prodavaima kao to sam ja. Nakon
zamuckivanja i preznojavanja, izgovorio sam svoj tekst o
prednostima Xerox fotokopirnog stroja, a on se samo nasmijao.
Nakon to se prestao smijati, rekao je: "Sine, ti si najgori kojeg
sam ikada vidio. Ali nastavi, jer ako savlada svoje strahove, bit
e sretan. Ako odustane, moda e zavriti kao ja, sjedei za
pultom etrnaest sati na dan, sedam dana tjedno, tri stotine i
ezdeset i pet dana godinje, ekajui turiste. ekam ovdje jer
me previe strah da izaem i ponem raditi ono to ti radi.
Savladaj svoje strahove i svijet e se otvoriti. Predaj se strahu i
svijet e ti se smanjivati svake godine." I dan danas zahvaljujem
tom mudrom starcu.
Nakon to sam poeo savladavati svoj strah od prodaje,
bogati otac potaknuo me da se pridruim organizaciji
Toastmasters kako bih savladao svoj strah od dranja govora
pred velikim skupinama. Kad sam se poalio bogatom ocu,
rekao je: "Svi veliki voe su odlini javni govornici. Ako eli
biti voa, mora biti govornik." Danas bez problema drim
govore pred desecima tisua ljudi zahvaljujui svojoj obuci iz
prodaje i prethodnoj obuci u organizaciji Toastmasters.
Ako razmiljate o tome da pokrenete vlastiti biznis u B
kvadrantu, preporuam vam te dvije vjetine. Prije svega,
razvijte vjetinu savladavanja strahova od odbijanja i
priopavanja vrijednosti vaih proizvoda ili usluga. Drugo,
razvijte vjetinu govora pred velikim skupinama ljudi i
zadravanja njihovog interesa na onome to govorite. Kao to
338

mi je rekao bogati otac: "Postoje govornici koje nitko ne slua,


prodavai koji ne prodaju, reklame koje nitko ne gleda,
poduzetnici koji ne prikupljaju kapital i voditelji biznisa koje
nitko ne slijedi. Ako eli biti uspjean u B kvadrantu, nemoj
biti jedan od tih ljudi."
Moja prva knjiga iz serijala Bogati otac, Bogati otac,
siromani otac, nalazi se na prestinoj listi uspjenica Sydney
Morning Heralda iz Australije ve preko dvije godine, U
Sjedinjenim Amerikim Dravama, bila je na listi uspjenica
The Wall Street Journala gotovo devet mjeseci, a dospjela je i
na listu uspjenica The New York Timesa u rujnu 1999. Kad me
drugi pisci pitaju koja je moja tajna uspona na te liste, ja im
ponovim reenicu iz knjige Bogati otac, siromani otac: "Ja
nisam najbolji pisac. Ja sam pisac koji se najbolje prodaje."
Dodajem da sam dva puta pao u srednjoj koli jer nisam znao
pisati i da nikada nisam poljubio djevojku u srednjoj koli jer
sam bio previe stidljiv. Na kraju im kaem ono to je bogati
otac rekao meni: "Neuspjeni ljudi pronalaze svoje jake strane i
provode ivot osnaujui te strane, i esto ignoriraju svoje
slabosti, sve dok ih jednoga dana vie ne mogu ignorirati.
Uspjeni ljudi pronalaze svoje slabosti i pretvaraju ih u snage."
Fiziki izgled neke osobe esto o njoj govori vie od rijei.
esto ljudi koji mi dolaze s poslovnim planom ili trae novac
izgledaju kao mievi koje je savakala maka. Bez obzira na to
koliko dobar plan imali, njihov fiziki izgled je ograniavajui
faktor. U govoru, kau da se na govor tijela odnosi oko 55%
komunikacije, ton glasa 35%, a na rijei 10%. Ako se sjeate
predsjednika Kennedyja, sjetit ete se da je on koristio svih
100% i da je bio moan komunikator. Iako ne moemo svi biti
fiziki privlani poput njega, moemo dati sve od sebe da se
odjenemo prikladno, kako bismo naglasili ono to elimo rei.
Istraivaka TV emisija nedavno je poslala na intervju za isto
radno mjesto kandidate koji su bili vrlo privlani i one koji nisu
bili privlani. Svi su imali iste kvalifikacije. Bilo je zanimljivo
to to su privlani kandidati dobili vie ponuda za posao od
neprivlanih.

339

Jedan moj prijatelj koji sjedi sa mnom u odboru banke rekao


mi je da su novog predsjednika primili na temelju njegovog
izgleda; izgledao je kao predsjednik. Kad sam pitao o njegovim
kvalifikacijama, sve to je rekao bilo je: "Njegov izgled bila je
njegova kvalifikacija. Izgleda onako kako bi trebao izgledati
predsjednik banke i govori onako kako bi predsjednik banke
trebao govoriti. Odbor e voditi poslove. Mi ga elimo kako bi
privukao nove klijente." Ovaj primjer koristim za sve one koji
kau da izgled nije vaan. U poslovnom svijetu, izgled je
moan komunikator. Da ponovim stari klie: "Imate samo jednu
priliku stvoriti prvi utisak."

Razlika izmeu prodaje i marketinga


Dok smo jo bili na temi komunikacije, bogati otac insistirao
je da Mike i ja nauimo razliku izmeu prodaje i marketinga.
Rekao bi: "Velika greka koju veina ljudi ini jest to govore
'prodaja i marketing'. Zato imaju nisku prodaju ili lou
komunikaciju s osobljem i investitorima." Bogati otac objasnio
je da pravo izvjee izgleda ovako:
PRODAJA
MARKETING
Dodao je: "Pravi trik u komunikaciji je znati kad je 'prodaja
iznad marketinga', a ne izjednaavanje prodaje i marketinga.
Ako biznis ima snaan i uvjerljiv marketing, prodaja e doi
sama. Ako biznis ima lo marketing, kompanija mora provesti
mnogo vremena i novca da bi dola do prodaje."
Rekao je Mikeu i meni: "Kad nauite prodavati, morate
nauiti i marketing. Vlasnik biznisa u S kvadrantu esto je
dobar u prodaji, ali da bi bili uspjeni vlasnici biznisa iz B
kvadranta, morate biti dobri u marketingu, kao i u prodaji."
Zatim je nacrtao slijedei dijagram:

340

Rekao je: "Prodaja je ono to ini osobno, ovjek na


ovjeka. Marketing je prodaja putem sustava." Veina
biznismena iz S kvadranta su vrlo dobri u prodaji metodom
ovjek na ovjeka. Da bi preli u B kvadrant, moraju nauiti
kako prodavati kroz sustav, putem marketinga.
Zakljuak je da su komunikacije tema koja zasluuje
cjeloivotno prouavanje, jer u njoj ima mnogo vie toga od
govora, pisanja, odijevanja ili pokazivanja. Kao to mi je rekao
bogati otac: "To to govori ne znai da te netko slua." Kad me
ljudi pitaju kako da ponu graditi vrste temelje komunikacije,
potiem ih da ponu s dvije osnovne vjetine - osobnom
prodajom i govorom pred skupinom. Takoer im savjetujem da
paljivo promatraju svoje rezultate i ekaju povratnu
informaciju. Dok prolazite kroz proces transformacije iz loeg
komunikatora u odlinog uz pomo ovih dviju vjetina, otkrit
ete da su se poboljale i vae vjetine svakodnevne
komunikacije. Kad se sve to pobolja, vidjet ete kako vam se
poveao i pritok novca.

Sharonine napomene
Dobar utisak je od
esto e biti prvi
potencijalnog kupca.
biznisu i va izgled

vitalne vanosti. Va marketing i prodaja


utisak koji vaa tvrtka ostavlja na
Kad govorite, vaa strast prema vaem
ostavit e trajan utisak na vau publiku.

341

Vaan je i tiskani materijal koji distribuirate. To je javna


prezentacija vaeg biznisa.
Kao to Robert kae, marketing je prodaja kroz sustav.
Uvijek pazite da poznajete svoju publiku i da je vae sredstvo
marketinga osmiljeno za tu publiku. U svakom marketingu ili
prodaji, ukljuite ova tri kljuna sastojka: identificirajte
potrebu, pruite rjeenje, i odgovorite na pitanje vaih klijenata
"to ja dobivam time?" posebnom ponudom. Takoer pomae
ako kod svojih klijenata stvorite osjeaj hitnosti.
Veina komunikacije usmjerena je na vanjsku komunikaciju,
ali unutarnja komunikacija tvrtke takoer je od kljune
vanosti. Evo nekih primjera:
Vanjska komunikacija
Prodaja
Marketing
Usluge klijentima
Prema investitorima
Odnosi s javnou
Unutarnja komunikacija
Dijeljenje uspjeha i pobjeda itavog tima
Stalni sastanci sa zaposlenicima
Stalna komunikacija sa savjetnicima
Politika ljudskih resursa
Jedan od najmonijih oblika komunikacije koji utjee na
biznis je i jedan nad kojim nemate mnogo kontrole:
komunikacija od strane vaih postojeih klijenata prema
potencijalnim klijentima. U CASHFLOW Technologies, Inc.,
pripisujemo veliki dio naeg uspjeha naim klijentima koji
drugima priaju o nama. Mo ovakve reklame je neizmjerna.
Ovaj oblik reklame moe vrlo brzo dovesti kompaniju do
uspjeha ili propasti. Iz tog razloga, usluge klijentima vrlo su
vitalne komunikacijske funkcije za bilo koju kompaniju.

342

Kada kupite franizu ili se pridruite nekoj organizaciji


mrenog marketinga, oni obino imaju razraen komunikacijski
sustav za vas. Nadalje, njihovi komunikacijski materijali ve su
se dokazali putem drugih franiza ili lanova vae organizacije.
Stoga imate ogromnu poetnu prednost nad ljudima koji
pokuavaju razviti vlastite materijale. Ti ljudi nee znati jesu li
njihovi materijali uspjeni dok ih ne upotrijebe i ne izmjere
rezultate.
Kao to Robert kae, sposobnost dranja govora vitalna je za
izgradnju uspjenog biznisa. Programi osobnog razvoja i
mentorski programi koje nude odreene franize i organizacije
mrenog marketinga pruaju sjajne mogunosti za osobni rast.

343

Trideset i etvrto poglavlje

Menadment sustava

Ljudsko tijelo je sustav sustava. Isto vrijedi i za biznis.


Ljudsko tijelo sastoji se od krvotoka, dinog sustava, sustava za
prehranu, sustava za eliminaciju itd. Ako jedan od tih sustava
zastane, velika je vjerojatnost da e tijelo biti obogaljeno ili
umrijeti. Isto vrijedi i za biznis. Biznis je sloeni sustav sustava
koji djeluju unutar njega. Zapravo, svaka estica prikazana na
B-I trokutu jest zasebni sustav koji je s drugima povezan u
biznis koji predstavlja trokut. Teko je razdvojiti sustave jer su
meuzavisni. Takoer je teko rei da je jedan vaniji od
drugoga.

345

Da bi bilo koji biznis mogao rasti, pojedinci moraju biti


odgovorni za svaki sustav, a generalni direktor mora osigurati
da svi sustavi djeluju punom snagom. Kada itam financijsko
izvjee, osjeam se poput pilota koji sjedi u kabini zrakoplova
i oitava vrijednosti svih operativnih sustava. Ako jedan od
sustava pokazuje znakove kvara, moraju se primijeniti
procedure za hitne sluajeve. Mnogi mali biznisi ili biznisi iz S
kvadranta propadaju jer operator sustava ima prevelik broj
sustava koje mora motriti i o kojima mora brinuti. Kad jedan od
sustava zataji, kao na primjer kada presui pritok novca, svi
drugi sustavi poinju zatajivati. To je kao kad se ovjek
prehladi i ne pobrine se za sebe. Uskoro se pojavi upala plua, a
ako se ona ne lijei, imunoloki sustav poinje se gasiti.
Vjerujem da su nekretnine odlina investicija za poetak jer
prosjean investitor moe paziti na sve sustave. Zgrada na
komadu zemljita predstavlja biznis - sustav za koji vam stanari
plaaju najamninu. Nekretnine su prilino stabilne i inertne, pa
novi biznismen ima dovoljno vremena da korigira stvari ako
neto krene pogrenim putem. Upravljanje nekretninama
godinu ili dvije poduit e vas odlino vjetinama poslovnog
menadmenta. Kad me ljudi pitaju gdje pronai najbolje
investicije u nekretnine, kaem im: "Pronaite nekoga tko je lo
poslovni menader i pronai ete dobar posao s nekretninama."
No, nikada ne kupujte imanje samo zato jer se radi o dobrom
poslu, zato jer su neka takva imanja lukavo prikrivene none
more.
Banke vole posuivati novac za nekretnine jer se radi o
stabilnom sustavu koji zadrava svoju vrijednost. Druge je
biznise esto teko financirati jer ih ne smatraju stabilnim
sustavima. esto sam uo slijedee: "Banka e ti posuditi novac
jedino onda kad ga ne treba". Ja to vidim drukije. Oduvijek
sam smatrao da e vam banka posuivati novac kad imate
stabilan sustav koji ima vrijednost i kad moete dokazati da ete
vratiti novac.
Dobar poslovni ovjek moe uinkovito upravljati s vie
sustava a da ne postane dio nekog od njih. Pravi poslovni sustav
je poput automobila. Automobil nije ovisan o jednoj osobi koja

346

ga vozi. Svatko tko zna voziti moe to uiniti. Isto vrijedi za


biznis iz B kvadranta, ali ne nuno i za biznis iz S kvadranta. U
veini sluajeva, sama osoba iz S kvadranta jest sustav.
Jednog dana razmiljao sam o otvaranju duana koji bi se
specijalizirao za rijetke novie, a bogati otac mi je rekao:
"Uvijek imaj na umu da B kvadrant dobiva vie novca od
investitora jer oni ulau u dobre sustave i u ljude koji ih mogu
graditi. Investitori ne vole ulagati u biznise u kojima sustav
naveer odlazi kui."

Sharonine napomene
Svaki biznis, veliki ili mali, mora imati sustave na svom
mjestu kako bi mogao provoditi svakodnevne aktivnosti. ak i
obrtnik mora nositi razliite eire kako bi obavljao svoj posao.
U biti, obrtnik objedinjava sve sustave u sebi.
to je sustav bolji, manje ste ovisni o drugima. Robert je
opisao McDonald's na slijedei nain: "Isti je u cijelom svijetu
- a vode ga tinejderi." To je mogue zbog odline organizacije
sustava. McDonald's ovisi o sustavima, ne o ljudima.

Uloga generalnog direktora


Posao generalnog direktora jest da nadgleda sve sustave i
identificira slabosti prije no to one prouzroe zastoj sustava.
To se moe dogoditi na mnogo naina, ali naroito je
uznemirujue u vrijeme kad vaa kompanija brzo raste. Prodaja
vam raste, va proizvod ili usluga dobivaju panju medija i
odjednom ne moete izvriti isporuku. Zato? Obino zato jer
su se vai sustavi uruili zbog poveane potranje. Niste imali
dovoljno telefonskih linija ili operatora na telefonima; niste
imali dovoljne proizvodne kapacitete ili dovoljno sati u tjednu
da ispunite potrebe; ili niste imali novca za izgradnju proizvoda
ili za unajmljivanje dodatnih radnika. Koji god razlog bio u
pitanju, propustili ste priliku da pomaknete svoj biznis na
slijedeu razinu uspjeha jer je jedan ili vie vaih sustava
zatajio.

347

Na svakoj novoj razini rasta, generalni direktor mora poeti s


planiranjem sustava koji su potrebni za podrku slijedeoj
razini rasta, od telefonskih linija do kreditnih linija za potrebe
proizvodnje. Sustavi pokreu i menadment protoka novca i
komunikaciju. Dok se vai sustavi usavravaju, vi i vai
zaposlenici morat ete ulagati sve manje i manje napora. Bez
dobro osmiljenih i uspjenih operativnih sustava, va biznis
ulagat e intenzivan rad. Kad stvorite dobro osmiljene i
uspjene operativne sustave, imat ete poslovnu aktivu koju je
mogue prodati.

Uobiajeni sustavi
U ovom poglavlju nai ete listu uobiajenih sustava koje
uspjean biznis mora imati. U nekim sluajevima, potreban
sustav moda e biti definiran drukije od ovoga na popisu, ali
ipak je nuan za poslovne operacije. (Na primjer: "Sustav za
razvoj proizvoda" moe biti "Procedure za pruanje usluga" u
uslunoj organizaciji. I dok se detalji mogu razlikovati, osnovni
elementi su isti. I jedno i drugo zahtijeva od biznisa razvoj
proizvoda ili usluge koje e ponuditi svojim klijentima.).
U sluaju franiza i organizacija mrenog marketinga, mnogi
od tih sustava su automatski ukljueni. Za cijenu franize ili
lanarinu u organizaciji mrenog marketinga, dobit ete
operativni prirunik koji opisuje sustave koji su osigurani za
va biznis. Zbog toga su ti 'instant' biznisi tako privlani mnogi
ljudima.
Ako elite izgraditi vlastiti biznis, pregledajte listu sustava.
Iako ve ispunjavate mnoge od tih funkcija, moda ih niste
definirali kao zasebne sustave. to vie uspijete formalizirati
svoje operacije, va e biznis postati uinkovitiji.

Sustavi koji su potrebni svakom biznisu za optimalnu


uinkovitost
Svakodnevni operativni uredi:
Odgovaranje na telefon i sustav s 800 telefonskih linija

348

Zaprimanje i otvaranje pote


Kupnja i odravanje uredskih zaliha i opreme
Faksiranje i slanje e-mailova
Rjeavanje potreba ulazne i izlazne isporuke
Spremanje i arhiviranje podataka

Sustavi razvoja proizvoda:


Razvoj proizvoda i njegova zakonska zatita
Razvoj ambalae i popratnog materijala (npr. kataloga i
sl.)

Razvoj proizvodnih metoda i procesa


Razvoj procesa rjeavanja trokova proizvodnje
Proizvodni i inventarni sustavi:
Izbor dobavljaa
Utvrivanje jamstava za ponueni proizvod ili uslugu
U t v r i v a n j e o r g a n i z a c i j e p r o c e s a za i n v e n t a r n u
proizvodnju
Zaprimanje i pohrana proizvoda kao inventara
Usklaivanje fizikog inventara s raunovodstvenim
dokumentima
Sustavi obrade narudbi:
Zaprimanje ili snimanje narudbi - putem pote, faksa,
telefona ili Interneta
Priprema i pakiranje naruene robe
Slanje narudbi
Sustavi izdavanja rauna i naplate:
Izdavanje rauna za narudbe klijenata
Zaprimanje plaanja narudbi i kreditiranje klijenata za
plaanje (gotovinom, ekom ili kreditnom karticom)
Otvaranje procesa prikupljanja nevaeih isplata

349

Sustavi pruanja usluga klijentima:


Procedure povrata za zaprimanje inventara i povrat novaca
korisnicima
Odgovaranje na albe klijenata
Zamjena neispravnog proizvoda ili pruanje drugih
zajamenih usluga
Sustavi plaanja trokova:
Kupnja potrebnih procedura i odobrenja
Proces plaanja zaliha i inventara
Drugi trokovi
Marketinki sustavi:
Stvaranje generalnog marketinkog plana
Osmiljavanje i proizvodnja promotivnog materijala
Razvoj prospekata i vodia
Stvaranje promidbenog plana
Stvaranje plana za odnos s javnou
Stvaranje plana za potanske isporuke
Razvoj i odravanje baze podataka
Razvoj i odravanje web stranice
Analiza i praenje statistika prodaje
Sustavi ljudskih resursa:
Unajmljivanje procedura i ugovori sa zaposlenicima
Obuka zaposlenika
Proces plaanja i planovi za beneficije
Opi raunovodstveni sustavi:
Menadment raunovodstvenih procesa uz dnevna, tjedna,
mjesena, tromjesena i godinja izvjea
Menadment novca uz osiguranje buduih posudbi
Planiranje budeta
Izvjee o plaanju poreza i obustavama plaanja

350

Opi korporacijski sustavi:


Pregovaranje, ispisivanje i izvravanje ugovora
Izrada i zatita intelektualnog vlasnitva
Upravljanje osiguranjima
Izvjeivanje i plaanje saveznih i dravnih, kao i drugih
jurisdikcijskih poreza
Planiranje saveznih i dravnih, kao i drugih jurisdikcijskih
poreza
Upravljanje i pohrana dokumentacije
Odravanje odnosa s investitorima/dioniarima
Osiguranje pravnog zalea
Planiranje i upravljanje rastom
Sustavi upravljanja fizikim prostorom
Odravanje i osmiljavanje telefonskih i elektrinih
sustava
Planiranje dozvola i najamnina
Licenciranje
Fiziko osiguranje
Bilo bi dobro da zabiljeite svoje operacije u priruniku s
policama i procedurama. Takav prirunik vaem osoblju moda
e biti neprocjenjivo vrijedna referenca. U stvaranju prirunika,
pronai ete naine za usmjeravanje svojih operacija i
unapreivanje profitabilnosti. Takoer ete se za jedan korak
pribliiti posjedovanju biznisa iz B kvadranta.

351

Trideset i peto poglavlje

Pravni menadment

Ova razina B-I trokuta, pravni menadment, bila je jedna od


najbolnijih lekcija koje sam morao nauiti. Moj bogati otac
identificirao je jedan ozbiljan nedostatak u mojem biznisu:
nisam osigurao zakonska prava za najlonske i Velcro proizvode
koje sam dizajnirao prije no to sam ih poeo proizvoditi.
Specifino, nisam patentirao neke svoje proizvode (to nisam
uinio jer sam smatrao da je cijena od 10,000$ za patentiranje
prevelika). Ubrzo se pojavila druga kompanija i kopirala moju
ideju i nisam mogao nita uiniti.
D a n a s sam p r o p o v j e d n i k druge s t r a n e . D a n a s , u
Informatikom dobu, va odvjetnik za intelektualno vlasnitvo i
za ugovore spada meu vae najvanije savjetnike jer vam

353

pomae u stvaranju najvanije aktive. Ti odvjetnici, ako su


dobri, zatitit e vae ideje i vae ugovore od intelektualnih
bandita, ljudi koji kradu vae ideje, a time i vae profite.
Poslovni svijet prepun je pria o pametnim poduzetnicima s
odlinim idejama koji su poeli prodavati svoje proizvode ili
ideje prije no to su ih zatitili. U svijetu intelektualnog
vlasnitva, kad je vaa ideja izloena, gotovo ju je nemogue
zatititi. Ne tako davno, pojavila se kompanija s programom za
proizvodnju raunovodstvenih papira za male biznise. Kupio
sam taj briljantni proizvod za svoju kompaniju. Nekoliko
godina kasnije, kompanija je propala. Zato? Zato to nije
patentirala ideju, a pojavila se druga kompanija, koju neu
spominjati, preuzela ideju i istisnula je iz biznisa. Danas je
kompanija koja je ukrala ideju vodea u biznisu sa softverom.
Kau da je Bill Gates postao najbogatiji ovjek na svijetu
samo uz pomo ideje. Drugim rijeima, nije se obogatio
investirajui u nekretnine ili tvornice. Jednostavno je uzeo
informaciju, zatitio je i postao najbogatiji ovjek na svijetu u
svojim tridesetima. Ironija je u tome to on nije ak niti stvorio
operativni sustav Microsofta. Kupio ga je od drugih
programera, prodao ga IBM-u, a ostalo je povijest.
Aristotel Onassis postao je brodovlasniki div zahvaljujui
jednom jednostavnom dokumentu. Bio je to ugovor s velikom
proizvodnom kompanijom koji mu je jamio ekskluzivna prava
za transport tereta po cijelom svijetu. Sve to je imao bio je taj
dokument. Nije posjedovao brodove. No, s tim dokumentom
mogao je uvjeriti banke da mu posude novac za kupnju
brodova. Otkud mu brodovi? Dobio ih je od vlade SAD-a nakon
2. svjetskog rata. SAD su imale viak brodova klase Victory i
Liberty, koji su prenosili ratni materijal iz Amerike u Europu.
No, tu je bila jedna kvaka. Da bi kupila brodove, osoba je
morala biti graanin SAD-a, a Onassis je bio graanin Grke. Je
li ga to zaustavilo? Naravno da nije. Shvaajui zakone B
kvadranta, Onassis je kupio brodove uz pomo amerike
korporacije koju je kontrolirao. To je jo jedan primjer kako
zakoni mogu biti razliiti za razliite kvadrante.

354

Zatitite svoje ideje


Moj odvjetnik za intelektualno vlasnitvo je Michael Lechter,
jedan od vodeih odvjetnika na tom podruju. On je odgovoran
za osiguravanje meunarodnih patenata i prava na prodaju za
CASHFLOW Technologies, Inc. On je takoer suprug moje
poslovne partnerice i koautorice, Sharon Lechter. Iako je
oenjen sa Sharon, ipak mu plaamo istu satnicu kao i svi drugi
njegovi klijenti. Bez obzira na to koliko mu plaali, vrijednost
koju vraa naoj kompaniji je neprocjenjiva. Zaradio nam je
mnogo novca i zatitio naa prava da i dalje zaraujemo, time
to je zatitio ono to radimo i proveo nas kroz neke delikatne
p r e g o v o r e . M i c h a e l je n a p i s a o k n j i g u Prirunik o
intelektualnom vlasnitvu, koja prua odlina objanjenja
razliitih mehanizama zatite. Objanjava svakog od njih
zasebno (patente, prava na prodaju, autorska prava itd), kao i
nain kako se mogu upotrijebiti u kombinaciji da bi vam
osigurali najiru zatitu. Moete je nabaviti putem nae web
stranice.

Saetak
Mnogi biznisi preivjeli su zahvaljujui jednom papiru.
Jedan pravni dokument moe biti sjeme meunarodnog biznisa.

Sharonine napomene
Jedna od najvrjednije aktive koju moete posjedovati jest
nematerijalna aktiva koja se zove patenti, prava na prodaju i
autorska prava. Ti pravni dokumenti pruaju vam specifinu
zatitu i vlasnitvo nad intelektualnom imovinom. Kao to je
Robert otkrio sa svojim biznisom s Velcro novanicima, bez
ovakve zatite, riskirate da izgubite sve. Kad ste zatitili svoja
prava, ne samo da moete sprijeiti druge da se koriste vaim
vlasnitvom, ve moete i prodavati ili licencirati ta prava i
dobivati od toga honorare na autorska prava. Licenciranje vaih
prava treoj strani savren je primjer kako vaa aktiva radi za
vas!

355

Meutim, pravni problemi mogu izroniti skoro u svakom


aspektu biznisa. Dobivanje kompetentnog pravnog savjetnika
vrlo je vano ne samo dok stvarate svoj biznis, ve i kao trajni
dio vaeg savjetnikog tima. Plaanje pravnih savjeta u poetku
se moe initi skupim. Meutim, kad ih usporedite s trokovima
izgubljenih prava ili nedozvoljenog koritenja, uvidjet ete da je
mnogo jeftinije na samom poetku pravilno sastaviti ugovore.
Osim financijskih trokova, morate uraunati i faktor
izgubljenog vremena. Umjesto da se fokusirate na svoj biznis,
morat ete se fokusirati na pravne probleme.
To je jo jedno podruje u kojem vam franiza i mreni
marketing mogu pomoi u poetnim fazama vaeg biznisa.
Kada kupite franizu ili se pridruite organizaciji mrenog
marketinga, imat ete osiguranu veinu potrebnih pravnih
dokumenata za poetak i razvoj vaeg biznisa. To vam tedi
mnogo novca i veliku koliinu vremena, i dozvoljava vam da se
fokusirate na razvoj biznisa. Ipak je preporuljivo da vam va
vlastiti savjetnik pregledava dokumente.
Evo nekih specifinih podruja u kojima vam pravilan pravni
savjet moe pomoi da izbjegnete potencijalne probleme u
pravnim aspektima biznisa:
Opa korporacijska pitanja:
Izbor poslovnog entiteta
Kupoprodajni ugovori
Licence biznisa
Pridravanje propisa
Ugovori o najmu ili kupnji
Zakoni vezani uz klijente:
Uvjeti prodaje
Izravna pota
Zakoni o odgovornosti za proizvod
Zakoni o istinitoj promidbi
Zakoni o zatiti okolia

356

Ugovori:
S dobavljaima
S klijentima za veleprodaju
Sa zaposlenicima
Jedinstveni zakon prodaje
Jamstva
Jurisdikcije
Intelektualno vlasnitvo:
Ugovori o najamnom radu
Ugovori o tajnosti
Autorska prava
Prikriveni radovi
Patenti
Prava na prodaju
Licenciranje intelektualnog vlasnitva
Zakoni o radu:
Pitanje ljudskih resursa
Ugovori sa zaposlenicima
Sporovi sa zaposlenicima
OSHA
Kompenzacija za radnike
Instrumenti osiguranja i dugovanja:
Najam ili kupnja opreme
Dokumenti o zajmu
Privatni smjetaj
PJP-i
Aktivnosti povezane s dioniarima:
Korporacijski zakoni
Autoritet odbora
Izdavanje dionica
Kupnja i spajanje tvrtki
Novonastale tvrtke

357

Trideset i esto poglavlje

Menadment

proizvoda

Proizvod kompanije, kojeg klijent na kraju kupuje od biznisa,


posljednji je vaan aspekt B-I trokuta. To moe biti materijalni
p r e d m e t p o p u t h a m b u r g e r a , ili n e m a t e r i j a l n i p o p u t
savjetodavnih usluga. Zanimljivo je uoiti da se mnogi
prosjeni investitori fokusiraju na proizvod, umjesto na ostatak
biznisa. Bogati otac smatrao je da je proizvod najmanje vaan
dio koji treba pregledati pri evaluaciji biznisa.
Mnogi ljudi prilaze mi s idejama za inovativne proizvode.
Moj je odgovor da je svijet pun odlinih proizvoda. Ljudi mi
kau i da je njihova nova ideja ili proizvod bolji od postojeeg.
Miljenje da je najvaniji bolji proizvod ili bolja usluga
karakteristika je E i S kvadranta, gdje je za uspjeh vano biti

359

najbolji ili imati najviu kvalitetu. Meutim, u B i I


kvadrantima, najvaniji dio novog biznisa je sustav iza
proizvoda ili ideje, ili preostali dio B-I trokuta. Tada
naglaavam da veina nas moe spraviti bolji hamburger od
McDonald'sa, ali malo nas moe izgraditi bolji poslovni sustav.

Vodstvo bogatog oca


1974. godine odluio sam da u izgraditi biznis slijedei
model B-I trokuta. Bogati otac upozorio me rekavi: "Izgradnja
biznisa prema ovom modelu vrlo je rizina. Mnogi ljudi to
pokuavaju, ali malo ih uspijeva. Meutim, iako u poetku
postoji visoki rizik, ako naui graditi biznise, tvoj potencijal za
zaradu bit e neogranien. Za ljude koji ne ele riskirati, one
koji ne ele krenuti uz tako strmu krivulju uenja, rizik moe
biti manji, ali takva e biti i njihova zarada tijekom ivota."
Jo uvijek se sjeam kako sam proivljavao najvie vrhunce i
najdublje ponore dok sam uio graditi vrst biznis. Sjeam se
nekih promidbenih tekstova koje sam napisao, koji nikada
nita nisu prodali. Sjeam se kako sam pisao neke broure iz
kojih nitko nije mogao shvatiti to elim rei. Sjeam se i
situacije kad sam morao izai pred investitore i rei im da sam
izgubio njihov novac. Zauvijek sam zahvalan investitorima koji
su me razumjeli i rekli mi da se vratim kad izgradim drugi
biznis u koji mogu investirati. Meutim, u svemu tome, svaka
greka bila je neprocjenjivo vrijedno iskustvo uenja, kao i
izgradnje karaktera. Kao to bi rekao bogati otac, rizik je na
poetku vrlo visok, ali ako ne odustanem i nastavim uiti, dobit
je neograniena.
1974. bio sam vrlo slab na svim razinama B-I trokuta. Mislim
da sam bio najslabiji u menadmentu protoka novca i
komunikacija. Iako ni danas nisam vrhunski strunjak niti u
j e d n o m sektoru trokuta, rekao bih da sam n a j j a i u
menadmentu protoka novca i komunikacija. Moje kompanije
su uspjene jer mogu stvoriti sinergije izmeu svih svojih
razina. Bit je u tome to, iako nisam bio jak u poetku, i iako jo
uvijek nisam jako dobar, nastavljam s procesom uenja. Za sve
one koji na taj nain ele doi do velikog bogatstva, dajem
360

poticaj da ponu, da vjebaju, ine pogreke, ispravljaju ih, ue


i usavravaju se.
Kada pogledam 10% Amerikanaca koji kontroliraju 90% svih
dionica u Americi i 73% bogatstva, tono znam odakle dolazi
njihovo bogatstvo. Mnogi su ga stekli poput Henryja Forda i
Thomasa Edisona (koji je u svoje vrijeme bio daleko bogatiji od
Billa Gatesa). Popis ukljuuje Billa Gatesa, Michaela Della,
Warrena Buffeta, Ruperta Murdocka, Anitu Roddick, Richarda
Bransona i druge koji su stekli svoje bogatstvo na isti nain.
Pronali su svoj duh i svoju misiju; dopustili su drugima da
sudjeluju u njihovim snovima, rizicima i nagradama. I vi
moete uiniti isto ako elite. Samo slijedite isti dijagram uz
pomo kojega je bogati otac vodio i mene: B-I trokut.
Hellen Keller rekla je: "Prava srea ne ostvaruje se kroz
vlastitu gratifikaciju, ve kroz posveenost vrijednom cilju."

Sharonine napomene
Proizvod je na vrhu B-I trokuta jer je on izraz misije biznisa.
To je ono to nudite klijentima. Ostatak B-I trokuta postavlja
temelje za dugoroni uspjeh vaeg biznisa. Ako je vaa
komunikacija s tritem dobra, vai su sustavi postavljeni tako
da pospjeuju proizvodnju, narudbu i izvrenje. Ako se vaim
novcem upravlja na pravilan nain, bit ete u mogunosti
uspjeno prodati svoj proizvod i podravati snanu uzlaznu
liniju rasta svojeg biznisa.

B-I trokut i vae ideje


Bogati otac rekao je: "B-I trokut daje oblik tvojim idejama.
Poznavanje B-I trokuta omoguava osobi da stvori aktivu koja
kupuje druge aktive." Bogati otac vodio me dok sam uio kako
stvoriti i izgraditi mnoge B-I trokute. Mnogi od tih biznisa
propali su jer nisam uspio harmonino posloiti sve dijelove.
Kad me ljudi pitaju zbog ega su neki moji biznisi propali,
kaem im da se vrlo esto radilo o propadanju jednog ili vie
sektora B-I trokuta. Umjesto da se obeshrabrim zbog tih
neuspjeha, to se dogaa mnogima, bogati otac poticao me da

361

nastavim vjebati, gradei te trokute. Umjesto da me nazove


gubitnikom kad mi je prvi veliki posao propao, poticao me da
nastavim s uenjem i gradim druge trokute. Rekao je: "to vie
vjeba graditi te B-I trokute, bit e ti lake da stvori aktivu
koja kupuje drugu aktivu. Ako vrijedno vjeba, bit e ti sve
lake zaraivati sve vie i vie novca. Kad se usavri u
stvaranju ideja i izgradnji B-I trokuta oko njih, ljudi e ti
prilaziti i investirati novac s tobom, i tada e za tebe vrijediti
ono da nije potreban novac za stvaranje novca. Ljudi e ti
davati novac da zaradi vie novca za njih i za sebe. Umjesto da
provede svoj ivot radei za novac, bit e sve bolji u stvaranju
aktive koja stvara sve vie i vie novca."

B-I trokut i pravilo 90/10 idu ruku pod ruku


Jednog dana, dok me poduavao o B-I trokutu, bogatije otac
dao komentar koji mu se uinio zanimljivim. Rekao je: "U
svakome od nas nalazi se B-I trokut." Ne shvaajui na to
misli, poeo sam ga propitivati. Iako je njegovo objanjenje bilo
dobro, trebalo mi je neko vrijeme da shvatim koliko je ta izjava
istinita. Kad god danas naem osobu, obitelj, biznis, grad ili
dravu koja ima financijske potekoe, za mene to znai da
jedan ili vie segmenata B-I trokuta nedostaju ili nisu
sinkronizirani s drugim dijelovima. Kad jedan ili vie dijelova
B-I trokuta ne djeluju, velika je vjerojatnost da se ta osoba,
obitelj ili drava nalazi u onih 90% koji posjeduju 10%
raspoloivog novca. Dakle, ako vi, vaa obitelj ili va biznis
imate potekoa, pogledajte model B-I trokuta i napravite
analizu onoga to se moe promijeniti ili poboljati.

Rjeavanje zagonetke B-I trokuta


Bogati otac dao mi je jo jedan razlog za ovladavanje B-I
trokutom, razlog koji mi se inio jedinstvenim. Rekao je: "Tvoj
otac vjeruje u teak rad kao nain stvaranja novca. Kad ovlada
vjetinom izgradnje B-I trokuta, otkrit e da to manje radi,
vie zarauje, i ono to gradi, postaje vrjednije." U prvi as
nisam shvatio to bogati otac govori, ali nakon vie godina

362

prakse bolje ga razumijem. Danas upoznajem ljude koji


naporno rade gradei karijeru, uspinjui se na ljestvici
korporacije ili stvarajui praksu zasnovanu na reputaciji. Ti
ljudi uglavnom dolaze iz E i S kvadranata. Da bih postao bogat,
morao sam nauiti kako graditi i sastavljati sustave koji mogu
funkcionirati bez mene. Nakon to sam izgradio i prodao svoj
prvi B-I trokut, shvatio sam to je bogati otac mislio kad je
rekao da u imati sve vie novca to manje radim. On je to
razmiljanje nazvao "rjeavanje zagonetke B-I trokuta". Ako ste
osoba koja je ovisna o napornom radu, to bogati otac zove
"zaposleni u svom biznisu bez da bilo to gradite", sugerirao bih
vam da sjednete s drugim ljudima koji su zaposleni u biznisu i s
njima prodiskutirate kako uz manje rada moete zaraditi vie
novca. Otkrio sam da je razlika izmeu ljudi iz E i S kvadranta i
onih iz B i I kvadranta u tome to oni sa E i S strane esto ele
biti ukljueni u sve. Bogati otac govorio je: "Klju za uspjeh je
u lijenosti. to ste vie ukljueni u sve, manje novca moete
zaraditi." Jedan od razloga zato se tako mnogo ljudi ne
ukljuuje u 90/10 klub jest taj to se previe "ukljuuju", kad bi
trebali pronalaziti nove naine da uz sve manje rada naprave
sve vie. Ako elite postati osoba koja stvara aktivu kojom se
kupuje druga aktiva, morat ete pronai nain da radite sve
manje i manje, a postiete sve vie i vie. Kao to je rekao
bogati otac: "Klju za uspjeh je u lijenosti." Zato je mogao
stvoriti tako mnogo aktive koja je kupovala drugu aktivu. Ne bi
to mogao uiniti da je bio poput mog oca, koji je bio vrlo
vrijedan ovjek.

Saetak B-I trokuta


B-I trokut kao cjelina predstavlja snaan sustav sustava - koji
podrava tim s voditeljem - od kojih svi rade prema ispunjenju
zajednike misije. Ako je jedan lan tima slab, ili posustaje,
ukupni uspjeh biznisa moe biti ugroen. Htio bih naglasiti tri
vane stvari u saetku B-I trokuta:
1. Novac uvijek slijedi menadment. Ako je bilo koja od pet
funkcija menadmenta slaba, i kompanija e biti slaba. Ako

363

vi osobno imate financijskih potekoa, ili nemate pritok


vika novca kakav elite, moi ete pronai slabe toke
analizirajui sve razine. Kad identificirate svoje slabosti,
moda ete ih eljeti pretvoriti u jake strane ili zaposliti
nekoga s takvim jakim stranama.
2. Neke od najboljih investicija i biznisa su oni od kojih
odustanete. Ako je bilo koja od pet razina slaba, a
menadment nije spreman da ih ojaa, najbolje je odustati od
investicije. Preesto sam razgovarao s menaderskim timom
tvrtke u koju sam htio investirati o pet razina B-I trokuta, i
sluao argumente umjesto diskusije. Kad su vlasnici biznisa
ili timovi slabi na nekoj od pet razina, postat e defenzivni,
umjesto da budu receptivni na propitivanje. Ako postanu
defenzivni, umjesto da se raduju to mogu identificirati i
korigirati slabost, obino odustajem od investicije. Na zidu
svoje kue imam fotografiju svinje koju sam snimio na Fijiu.
Ispod nje pie: "Ne poduavaj svinje pjevanju. Troi
vrijeme i nervira svinju." Ima previe odlinih investicija da
biste troili vrijeme pokuavajui poduiti svinju pjevanju.
3. Osobna raunala i Internet uinili su B-I trokut
pristupanijim, jeftinijim i lakim za voenje. U svojim
govorima obino spominjem kako nikada nije bilo lake
imati pristup velikom bogatstvu. U Industrijskom dobu,
trebali su vam milijuni dolara da biste izgradili tvornicu
automobila. Danas, uz pomo raunala vrijednog 1,000$,
neto mozga, telefonske linije i malo edukacije o svakom od
aspekata B-I trokuta, moete osvojiti svijet.
Ako jo uvijek elite sami izgraditi biznis, nikada nisu
postajale bolje mogunosti za uspjeh. Nedavno sam upoznao
mladia koji je prodao svoju malu kompaniju na Internetu
velikoj kompaniji za raunalni softver za 28 milijuna dolara.
Sve to mi je rekao bilo je: "Zaradio sam 28 milijuna u dobi od
28 godina. Koliko u imati kad navrim 48?"
364

Sharonine napomene
Ako elite biti poduzetnik koji gradi uspjene biznise ili
investira u njih, cijeli B-I trokut mora biti snaan i neovisan.
Ako jest, biznis e rasti i napredovati. Dobra je vijest to to ne
morate biti strunjak za sve razine B-I trokuta ako ste timski
igra. Samo postanite dio tima s jasnom vizijom, snanom
misijom i eljeznom utrobom.

B-I TROKUT

Od B-I trokuta do tetraedrona biznisa


B i z n i s s d e f i n i r a n o m m i s i j o m , odlunim voom i
kvalificiranim i jedinstvenim timom poinje se oblikovati dok
se spajaju dijelovi B-I trokuta. Tada B-I trokut postaje
etverodimenzionalan i pretvara se u tetraedron.
Bit kompletiranja jest uvoenje integriteta. Definicija
integriteta jest cjelovitost, jedinstvenost, kao i savreno stanje i
zdravlje. ea definicija integriteta jest potenje ili iskrenost.
Iako definicije mogu zvuati razliito, one su u stvari iste.
365

Biznis koji se vodi uz potenje i iskrenost, izgraen na


principima B-I trokuta, postat e cjelovit, dovren i zdrav.

366

Faza etiri

Tko je sofisticirani
investitor?

Trideset i sedmo poglavlje

Kako razmilja sofisticirani


investitor
"Sada kad razumije B-I trokut, jesi li spreman za izgradnju
biznisa?" upitao me bogati otac.
"Da, apsolutno. Iako je pomalo zastraujue", odgovorih ja.
"Toliko toga moram zapamtiti."
"U tome i jest stvar, Roberte. Kad jednom izgradi uspjean
biznis, imat e vjetinu da ih izgradi koliko eli. Imat e i
vjetinu da analizira druge biznise izvana prije no to
investira u njih."
"Jo uvijek izgleda kao nemogua misija", odgovorih ja.
"Moda je to zato to razmilja o gradnji velikih biznisa",
nastavi bogati otac.
"Naravno da razmiljam. Bit u bogat", odgovorio sam
energino.
"Da bi nauio vjetine potrebne za B-I trokut, mora poeti s
malim. ak i kiosk s hot-dogom ili mala kua za iznajmljivanje
treba vlastiti B-I trokut. Svaka komponenta B-I trokuta
primjenjuje se i na najmanje biznise. Pravit e pogreke. Ako
naui neto iz tih pogreaka, moi e graditi sve vee i vee
biznise. U tom procesu, postat e sofisticirani investitor."

369

"Dakle, uenje izgradnje biznisa uinit e me sofisticiranim


investitorom?" upitah ja. "Je li to sve to je potrebno?"
"Ako naui lekcije uz put i izgradi uspjean biznis, moe
postati sofisticirani investitor", nastavi bogati otac, vadei svoj
uti notes. "Teko je zaraditi prvih milijun dolara. Nakon to
zaradi prvi milijun, slijedeih deset milijuna je lako.
Porazgovarajmo o tome to ini uspjenog poslovnog ovjeka i
investitora sofisticiranim investitorom."

Tko je sofisticirani investitor?


"Sofisticirani investitor je investitor koji razumije svih deset
investitorskih kontrola. Sofisticirani investitor razumije i koristi
prednosti desne strane Kvadranta. Proimo kroz sve kontrole
kako bi bolje shvatio nain razmiljanja sofisticiranog
investitora", objasni bogati otac.
Deset investitorskih

kontrola

1. Kontrola nad sobom


2. Kontrola nad omjerima prihoda/rashoda aktive/obveza
3. Kontrola nad menadmentom investicija
4. Kontrola nad porezima
5. Kontrola nad vremenom kupnje i prodaje
6. Kontrola nad brokerskim transakcijama
7. Kontrola nad E-P-K (entitet, pravovremenost,
karakteristike)
8. Kontrola nad terminima i uvjetima ugovora
9. Kontrola nad pristupom informacijama
10. Kontrola nad vraanjem, filantropijom, redistribucijom
bogatstva
"Vano je razumjeti da sofisticirani investitor moe izabrati
da ne postane unutarnji ili vrhunski investitor. On razumije
prednosti svake kontrole", nastavi bogati otac. "to vie
kontrola investitor posjeduje, manje riskira pri investiranju".

370

Investitorska kontrola br. 1:


Kontrola nad sobom
"Najvanija kontrola koju mora imati kao investitor jest
kontrola nad sobom." Ona moe odrediti va uspjeh kao
investitora i zato je cijela prva faza ove knjige posveena
stjecanju kontrole nad sobom. Bogati otac esto je govorio:
"Nije investiranje rizino, ve investitor!"
Veinu nas u koli su poduavali da postanemo zaposlenici.
Postojao je samo jedan ispravan odgovor, a pravljenje pogreke
bilo je strano. U koli nas nisu uili o financijskoj pismenosti.
Treba mnogo vremena i truda da biste promijenili svoje
razmiljanje i postali financijski pismeni.
Sofisticirani investitor zna da postoji mnogo ispravnih
odgovora, da se najbolje ui kroz greke i da je financijska
pismenost bitna za uspjeh. Oni poznaju svoje financijsko
izvjee i shvaaju kako e svaka njihova financijska odluka
utjecati na njihovo financijsko izvjee.
Da biste se obogatili, morate se nauiti razmiljati poput
bogate osobe.

Investitorska kontrola br. 2:


Kontrola nad omjerima prihoda/rashoda
i aktive/obveza
Ova kontrola razvija se kroz financijsku pismenost. Bogati
otac nauio me tri obrasca protoka novca - obrasce siromanih,
srednje klase i bogatih. U ranoj dobi odluio sam da elim imati
obrazac protoka novca bogate osobe.
Obrazac protoka novca siromanih:

371

Posao

Siromani troe svaki novi koji zarade - nemaju aktive.


Obrazac protoka novca srednje klase:

372

Kako postaju uspjeniji, pripadnici srednje klase akumuliraju


sve vie dugova. Povienje plae kvalificira ih da posude vie
novca od banke kako bi kupili osobne predmete kao to su vei
automobili, vikendice, brodii i kamp kuice. Oni dobivaju
plau i troe je na trenutne trokove, te na plaanje osobnih
dugova.
Kako rastu njihovi prihodi, raste i osobni dug. To je ono to
zovemo "utrka takora".
Obrazac protoka novca bogatih:

Bogati imaju aktivu koja radi za njih. Oni su stekli kontrolu


nad svojim trokovima i fokusirali se na kupnju ili izgradnju
aktive. Njihov biznis plaa im veinu trokova, a imaju vrlo
malo osobnih obveza.
Vi moda imate protok novca koji je kombinacija ovih triju
tipova. Kakvu priu pria vae financijsko izvjee? Imate li
kontrolu nad svojim trokovima?
Kupujte aktivu, ne obveze
Sofisticirani investitori kupuju aktivu koja im stavlja novac u
dep. To je tako jednostavno.
Pretvaranje osobnih trokova u poslovne trokove
Sofisticirani investitori razumiju da je biznisu dozvoljeno
odbiti od poreza sve uobiajene i nune plaene ili poinjene
trokove koji su bili potrebni biznisu. Oni analiziraju svoje
373

trokove i pretvaraju oporezive osobne trokove u neoporezive


kad god je to mogue. Nee svaki troak biti neoporeziv.
Pregledajte svoje poslovne i osobne trokove s vaim
financijskim i poreznim savjetnicima kako biste maksimizirali
neoporezivi dio. Neki primjeri osobnih trokova koji mogu biti
legitimni poslovni trokovi:
Osobni trokovi

Raunalo
Mobitel
Hrana

Poslovni trokovi

Pravdanje

Poslovna
oprema
Poslovna
oprema
Poslovni ruak

Upotreba na poslu
Koristi se za zvanje
klijenata
Navesti poslovnu svrhu i
stranku

Medicinski
trokovi

Medicinsko
osiguranje

Usvajanje plana
medicinskog osiguranja

Uenje

Edukacija

Autoriziranje i
dokumentiranje
primjenjivosti u poslu

Kuni trokovi

Ured kod kue

Slijedite smjernice
-pratite kune trokove
zasnovana na kvadraturi

To su samo neki primjeri tipova poslovnih trokova koji su


neoporezivi za vlasnike biznisa. Isti ti trokovi obino nisu
neoporezivi za zaposlenike. Vai trokovi moraju biti popraeni
prikladnom dokumentacijom i imati legitimnu poslovnu svrhu.
Moete li se sjetiti nekih trokova koje danas osobno plaate, a
mogli bi biti neoporezivi poslovni trokovi da posjedujete
biznis?

374

Investitorska kontrola br. 3:


Kontrola nad menadmentom investicije
Unutarnji investitor koji posjeduje dovoljno velik udio u
investiciji bez obzira na to moe li ili ne moe kontrolirati
odluke menadmenta ima ovu investitorsku kontrolu. Moe biti
i jedini vlasnik, ili posjedovati i dovoljno velik udio da bude
ukljuen u proces donoenja odluka.
Vjetine koje se ue kroz izgradnju uspjenog biznisa uz
koritenje B-I trokuta bitne su za ovog investitora.

Jednom kad investitor posjeduje ove vjetine, vie je u stanju


analizirati uinkovitost menadmenta drugih potencijalnih
investicija. Ako menadment izgleda kompetentno i uspjeno,
investitor e lake investirati sredstva.

Investitorska kontrola br. 4:


Kontrola

nad porezima

Sofisticirani investitor uio je o poreznim zakonima, bilo


kroz formalno obrazovanje ili postavljanjem pitanja i sluanjem
dobrih savjetnika. Desna strana Kvadranta PROTOKA NOVCA
prua odreene porezne prednosti, koje sofisticirani investitor
promiljeno koristi kako bi minimizirao poreze koje plaa, kao i
poveao odbitke od poreza kad god je to mogue.
375

U SAD-u, oni s desne strane Kvadranta uivaju mnoge


porezne prednosti koje nisu na raspolaganju onima s lijeve
strane. Tri specifine prednosti su:
1. Porezi "socijalnog osiguranja" (U SAD-u, to su socijalno
osiguranje, porezni na zdravstvenu njegu, porezi na
nezaposlenost i prihodi na invalidnost, da spomenemo samo
nekoliko) ne odnose se na pasivne prihode i prihode od
vrijednosnica (desna strana Kvadranta PROTOKA
NOVCA), ali se odnose na zaraeni prihod (lijeva strana
Kvadranta PROTOKA NOVCA).
2. Mogue je odlagati plaanje poreza, moda i beskonano,
upotrebljavajui zakone vezane uz nekretnine i posjedovanje
kompanije (primjer bi bio plan podjele profita koji
sponzorira vaa korporacija).
3. C korporacije mogu plaati mnoge raune prije plaanja
poreza, dok te iste raune osobe iz E kvadranta moraju
plaati nakon plaanja poreza. Neki primjeri ukljueni su u
investitorsku kontrolu br. 2.

376

Sofisticirani investitori shvaaju da svaka drava ima


razliite porezne zakone i spremni su premjestiti svoje poslove
na mjesto koje je najprimjerenije onome to rade.
Shvaajui da su porezi najvei troak u E i S kvadrantima,
sofisticirani investitori moda e nastojati umanjiti svoje
prihode kako bi smanjili porez na prihod, dok istovremeno
p o v e a v a j u sredstva za investiranje. Vidi p r i m j e r pod
investitorskom kontrolom br. 7.

Investitorska kontrola br. 5:


Kontrola nad vremenom kupnje i prodaje
Sofisticirani investitor zna kako da zaradi novac na tritu
koje raste, kao i na onom koje pada.
U gradnji biznisa, sofisticirani investitor je strpljiv. Ja
ponekad to strpljenje nazivam "odloena gratifikacija".
Sofisticirani investitor shvaa da prava financijska nagrada
slijedi nakon to investicija ili biznis postanu profitabilni, kada
ih je mogue prodati ili pretvoriti u javne.

Investitorska kontrola br. 6:


Kontrola nad brokerskim transakcijama
Sofisticirani investitor koji djeluje kao unutarnji investitor
moe usmjeravati prodaju ili irenje investicije.
Kao vanjski investitor u drugim kompanijama, sofisticirani
investitor paljivo prati uinak svojih investicija i usmjerava
svog brokera da kupuje ili prodaje.
Mnogi se investitori danas oslanjaju na svoje brokere kako bi
znali kada treba kupovati, a kada prodavati. Ti investitori nisu
sofisticirani.

377

Investitorska kontrola br. 1:


Kontrola
nad
karakteristikama)

E-P-K

(entitetom,

pravovremenou,

"Osim kontrole nad sobom, kontrola nad E-P-K-om je


najvanija kontrola", esto je ponavljao bogati otac. Da biste
i m a l i k o n t r o l u nad e n t i t e t o m , p r a v o v r e m e n o u i
karakteristikama vaeg prihoda, morate poznavati korporacijski
i porezni zakon, te zakon o osiguranju.
Bogati otac zaista je shvaao prednosti koje su mu se nudile
kroz izbor pravog entiteta, s pravovremenim krajem poslovne
godine i pretvaranje to je mogue vie zaraenog prihoda u
pasivni prihod i prihod od vrijednosnica. To je, u kombinaciji sa
sposobnou itanja financijskih izvjea i "razmiljanja u
terminima financijskih izvjea" pomoglo bogatom ocu da bre
izgradi svoje financijsko carstvo.
Da bismo ilustrirali to se moe postii pravilnim E-P-K
planiranjem, pogledajmo studiju sluaja Jamesa i Cathy.
SLUAJ br. 1
James i Cathy su odsutni vlasnici restorana.
Restoran djeluje kao obrt.
Imaju dvoje djece.
Njihov neto prihod od restorana je 60,000$.
James i Cathy imaju jedno financijsko izvjee.
Financijsko izvjee Jamesa i Cathy
Prihod

Neto prihod od biznisa (nakon otplate hipoteke na restoran


i smanjenja vrijednosti od 120,000$)
Rashod

Porezi socijalnog osiguranja

9,200$

Porezi na prihod

5,000$

Ukupni porezi

60,000$

14,200$

378

Hipoteka na kuu

10,200$

Trokovi ivota:

Reije
Auto
Hrana
Zdravstveno osiguranje
Odvjetnik i knjigovoa
Obrazovanje
Dobrotvorne svrhe
Ukupni trokovi ivota
Neto pritok novca

3,000$
3,000$

12,000$

8,000$
2,000
1,000$
1,000$

40,200$
5,600$

Obveze
Hipoteka na kuu
Hipoteka na restoran

Aktiva

Zgrada restorana
Namjetaj restorana

SLUAJ BR. 2
James i Cathy susreli su se s financijskim i pravnim
savjetnicima kako bi strukturirali svoj biznis s ciljem
maksimalizacije svojeg pritoka novca i minimalizacije iznosa
koji moraju plaati u vidu poreza.
James i Cathy posjeduju dvije korporacije; jednu ini
restoran, a drugu zgrada u kojoj je lociran restoran.
James je generalni direktor obiju kompanija.
James i Cathy imaju dvoje djece.
James i Cathy imaju tri seta financijskih izvjea koji utjeu
na njihov financijski poloaj.

Kako su James i Cathy profitirali od savjeta svojih


financijskih i poreznih savjetnika?
Postavljajui strukturu dviju korporacija:
1. James i Cathy mogu pretvoriti dio osobnih trokova u
legitimne poslovne trokove (zdravstveno osiguranje, pravni
i knjigovodstveni trokovi, trokovi obrazovanja, te odbitak
od ureda u kui i automobila.)
2. Bili su u mogunosti smanjiti ukupni iznos plaanja poreza
za 7,885 $

379

3. Bili su u mogunosti uloiti 12,000$ u mirovinski fond.


4. I 2. i 3. bili su mogui iako su smanjili osobni prihod na nulu.
5. Zatitili su osobnu aktivu stavljajui svoje poslovne
operacije u korporacije, jednu kojoj je 100%-tni vlasnik
James, i drugu kojoj je 100%-tna vlasnica Cathy.
Pogledajmo kako su postigli sve to:
Financijsko izvjee Jamesa i Cathy

Prihod

Plaa generalnog direktora restorana


Kompanija za nekretnine
Povrat sredstava na ured
Povrat putnih trokova
Ukupni prihod

20,000$
10,000$

1,000$
1,000$
32,000$

Rashod

Porezi socijalnog osiguranja


Porezi na prihod
Ukupni porezi
Hipoteka na kuu
Trokovi ivota
Reije
Auto
Hrana
Ukupni trokovi ivota
Neto pritok novca

2,300$
1,500$
3,800*$
10,200$
3,000$
3,000$
12,000$

28,200$
0$

Aktiva

Obveze

Kompanija s restoranom
Kompanija s nekretninama

Hipoteka na kuu

380

Financijsko izvjee restorana


Prihod

Prihod

Posluivanje hrane

180,000$ Prihod od najma

Rashod

Aktiva

155,000$

Rashod

Generalni direktor
Porezi soc.osiguranja
Trokovi najma
Povrat
Pravnik i knjigovoa

Porez na prihod
Neto prihod

Financijsko izvjee kompanije


za nekretnine

20,000$
1,500$
155,000$
1,000$
1,000$

Generalni direktor
Porezi soc.osiguranja
Hipoteka + smanjenje
vrijednosti
Povrat
Pravnik i knjigovoa
Mirovinski plan
Zdravstveni plan
Povrat od obrazovanja
Dobrotvorne svrhe
225 $* Porez na prihod
1,275$ Neto prihod

Obveze

10,000$
750$*
120,000$
1,000$
1,000$
12,000$
8,000$
1,000$
1,000$
40$*
210$

Aktiva

Obveze

Zgrada
Namjetaj

Hipoteka
na zgradu

*Ukupni porezi = 6,315$


Usporedimo SLUAJ br. 1 sa SLUAJEM br. 2
SLUAJ br. 1
Obrt
Plaeni porezi
Prihod:
Mirovinski fon.
Profit
Osobni
Korporac. 1
Korporac. 2
Ukupni protok
novca

14,200 $

SLUAJ br. 2
Pojedinac + 2
korporacije
6,315 $

Razlika

7,895 $

12,000 $
5,600 $
5,600 $

381

0$
1,275 $
210$
13,485 $

7,885 $

Krajnji rezultat ovog financijskog plana za Jamesa i Cathy


bio je taj da su dodali 7,885 $ osobnom bogatstvu utedjevi
toliko na porezima. Meutim, jo je vanije to to su zatitili
osobnu aktivu time to su prebacili svoje biznise u korporacije.
Time to su osnovali korporacije, njihova osobna aktiva trebala
bi biti zatiena, ak iako jedna od korporacija izgubi na sudu.
Na primjer, ako se neki klijent razboli u restoranu, on ili ona
moe tuiti korporaciju koja posjeduje restoran. Bilo koja
presuda protiv restorana bit e plaena iz aktive te korporacije.
Korporacija koja posjeduje zgradu, kao i osobna aktiva Jamesa i
Cathy, trebali bi biti zatieni.
Primjer Jamesa i Cathy vrlo je pojednostavljen i slui samo
za ilustraciju. Vrlo je vano da potraite profesionalni pravni i
porezni savjet prije no to strukturirate vlastiti profesionalni
plan. Morate razmotriti mnoga kompleksna pitanja kako biste
bili sigurni da djelujete u skladu sa svim zakonima.
Svi ti brojevi djeluju mi komplicirano, pa sam ukljuio i
jednostavni dijagram koji mi je pokazao bogati otac kad je
opisivao svoje korporacije s restoranom i nekretninama. Ja
uim bolje uz pomo slika nego uz pomo brojeva, pa e moda
ovo pomoi i vama.

Vie kontrole
Bogati otac govorio bi: "Kad e automatski razmiljati u
terminima financijskog izvjea, moi e voditi vie biznisa,
kao i brzo procjenjivati druge investicije. Meutim, najvanije
je da e tada stei jo veu kontrolu nad svojim financijskim
ivotom i zaraivati jo vie novca, novca za koji prosjena
osoba i ne shvaa da se moe zaraditi."
Tada je nacrtao slijedei dijagram:

382

Ja

Restoran moje
supruge

Moja kompanija
s nekretninama

Pogledao sam dijagram i rekao: "Tvoji rashodi odlaze u ono


nad ime ima kontrolu. U ovom sluaju, tvoj biznis s
restoranom plaa svoju najamninu tvojoj kompaniji s
nekretninama."
Bogati otac klimne i ree: "A to radim u tehnikom smislu?"
"Uzima zaraeni prihod od svojeg biznisa s restoranom i
pretvara ga u pasivni prihod svoje kompanije s nekretninama.
Drugim rijeima, plaa sam sebi."
"A to je tek poetak", ree bogati otac. "No, elim te
upozoriti da ti je od sada pa nadalje potreban najbolji mogui
383

pravni i raunovodstveni savjet. Ovdje nesofisticirani investitori


poinju upadati u nevolju. Upadaju u nevolju jer dijagram koji
sam ti pokazao moe biti izveden na zakonit i nezakonit nain.
Za transakcije meu korporacijama uvijek mora postojati
poslovna svrha, a treba razmotriti odreena pitanja vlasnitva
kontrolne skupine kad posjeduje dionice u vie korporacija.
Prejednostavno je zaraditi novac na legalan nain, pa unajmite
najbolje savjetnike i nauit ete jo vie o tome kako se
bogatai jo vie bogate na zakonit nain.

Investitorska kontrola br. 8:


Kontrola nad terminima i uvjetima ugovora
Sofisticirani investitor posjeduje kontrolu nad terminima i
uvjetima ugovora kad se nalazi unutar investicije. Na primjer,
kad sam prodao nekoliko svojih kuica i kupio malu stanarsku
zgradu, upotrijebio sam lanak 1031 (zakon SAD-a) koji mi je
dozvolio da prenesem zaradu. Nisam morao plaati poreze na
prodaju jer sam kontrolirao termine i uvjete prodaje.

Investitorska kontrola br. 9:


Kontrola nad pristupom informacijama
Kao unutarnji investitor, sofisticirani investitor ima kontrolu
i nad pristupom informacijama. Ovdje investitor treba poznavati
zakonske zahtjeve koje pred unutarnje investitore postavlja
KOR u SAD-u (druge drave imaju sline organizacije
nadzora).

Investitorska kontrola br. 10:


Kontrola nad vraanjem, filantropijom i preraspodjelom
bogatstva
Sofisticirani investitor prepoznaje drutvenu odgovornost
koja dolazi s bogatstvom i daje svoj doprinos drutvu. To moe
biti kroz dobrotvorna davanja. Dio toga bit e proveden kroz
kapitalizam, stvarajui radna mjesta i irei ekonomiju.

384

Trideset i osmo poglavlje

Analiziranje investicija
"Brojevi priaju priu", rekao bi moj bogati otac. "Ako
moe nauiti itati financijska izvjea, moe vidjeti to se
dogaa u bilo kojoj kompaniji ili s bilo kojom investicijom."
Moj bogati otac poduio me svojem nainu koritenja
financijskih omjera za rukovoenje biznisom. Ja uvijek
analiziram financijska izvjea, bilo da se radi o investiciji u
dionice kompanije ili kupnji nekretnine. Mogu utvrditi koliko je
biznis profitabilan ili koliko stabilan jednostavnim pregledom
financijskog izvjea i proraunom financijskih omjera.
Kod investicije u nekretnine, raunam koliki e biti povrat na
uloeni novac na temelju koliine novca koju moram potroiti
za predujam.
Ali sve se uvijek vraa na financijsku pismenost. Ovo
poglavlje pokrit e neke vane procese razmiljanja kroz koje
prolaze svi sofisticirani investitori pri izboru investicija u
svojem financijskom planu:
Financijski omjer kompanije
Financijski omjer nekretnine
Prirodni resursi
Radi li se o dobrom ili loem dugu?
tednja nije investicija
385

Financijski omjeri kompanije

Postotak bruto margine jest bruto margina podijeljena s


prodajom, to vam govori koliki postotak prodaje preostaje
nakon to se oduzme cijena prodane robe. Prodaja oduzeta od
cijene prodane robe ("Cijena prodane robe") zove se bruto
margina. Sjeam se kako je bogati otac rekao: "Ako nema bruta,
nee biti niti neta (prihoda)".
Koliko visok mora biti postotak bruto margine zavisi o tome
kako je organiziran biznis i drugim trokovima koje mora
plaati. Nakon prorauna postotka bruto margine, maloprodajni
duani bogatog oca morali su plaati najamninu zgrade,
zaposlenike, komunalije, poreze i honorare za dravne dozvole,
oteenu robu i dug popis drugih trokova, a moralo im je ostati
dovoljno novca da daju bogatom ocu dobar povrat na poetnu
investiciju.
Za dananju e-trgovinu koja se vodi preko Internet stranica, ti
dodatni trokovi obino su mnogo nii, pa si ti biznisi mogu
priutiti prodaju i stvaranje profita s niim postotkom bruto
margine.
to je bruto margina via, utoliko bolje.

Postotak neto operativne margine govori vam neto


profitabilnost operacija biznisa prije no to uraunate poreze i
cijenu novca. ZPKP znai zarada prije kamata i poreza, ili
prodaja od koje su oduzeti svi trokovi tog biznisa, ne
ukljuujui kapitalne trokove (Internet, poreze, dividende).
Omjer ZPKP-a i prodaje zove se postotak neto operativne
margine. Biznisi s visokim postotkom neto operativne margine
obino su snaniji od onih s niim postotkom.
to je neto operativna margina via, utoliko bolje.

386

Doprinos je naziv za bruto marginu ('prodaja' manje 'cijena


prodane robe') od koje su oduzeti promjenjivi trokovi (svi
trokovi koji nisu fiksni su promjenjivi i fluktuirat e s
prodajom). Fiksni trokovi ukljuuju sve prodaje, ope i
administrativne trokove koji su fiksni i ne fluktuiraju na
temelju koliine prodaje. Na primjer, trokovi radne snage
vezani uz zaposlenike na puno radno vrijeme i veina trokova
vezanih uz vaa postrojenja openito se smatraju fiksnim
trokovima.
Neki ljudi to zovu "hladni pogon".
Biznis koji ima operativni potencijal 1, generira tono
onoliko prihoda da plaa svoje fiksne trokove. To bi znailo da
za vlasnike nema povrata.
to je operativni potencijal vii, utoliko bolje.

Ukupni upotrijebljeni kapital je knjiena vrijednost svih


dugova koji donose kamatu (bez iznosa robe koju treba
preprodati i obveza koje se odnose na plae, kao i trokova i
poreza koji se duguju, ali jo nisu plaeni), plus cjelokupni dio
isplaen vlasniku. Dakle, ako imate 50,000 $ duga i 50,000 $
udjela otplaenog dioniarima dioniara, va financijski
potencijal bio bi 2 (ili 100,000 $ podijeljeno s 50,000 $).
Ukupni potencijal = operativni x financijski potencijal
Ukupni rizik koji kompanija nosi u svojem trenutnom biznisu
jest umnoak operativnog i financijskog potencijala. Ukupni
potencijal vam kazuje koliki je ukupni uinak koji bi promjena
u biznisu trebala imati na vlasnike udjela (dionica ili onih koji
su generalni partneri). Ako ste vlasnik biznisa i nalazite se
unutra, ukupni potencijal vae kompanije barem je djelomino
pod vaom kontrolom.
387

Ako pretraujete trite dionica, ukupni potencijal pomoi e


vam da odluite elite li investirati. Dobro voene amerike
kompanije obino imaju ukupni potencijal ispod 5.

Omjer dugova prema otplati mjeri upravo to - udio


cjelokupnog poduzea (ukupne obveze) kojeg financiraju
vanjski investitori u odnosu na udio koji financiraju unutarnji
investitori (ukupna otplata). Veina biznisa pokuava zadrati
omjer jedan prema jedan ili manje. Openito govorei, to je
nii omjer dugova prema otplati, utoliko je konzervativnija
financijska struktura kompanije.

Znaaj brzog i trenutnog omjera jest u tome to vam kazuju


ima li kompanija dovoljno tekue aktive da otplauje svoje
obveze u slijedeoj godini. Ako kompanija nema dovoljno
trenutne aktive da pokrije trenutne obveze, to je obino znak
nadolazee nevolje. S druge strane, trenutni i brzi omjer od 2
prema 1 vie je nego dobar.

Povrat od udjela obino se smatra jednim od najvanijih


omjera. Dozvoljava vam da usporedite povrat koji ta kompanija
ima na investicije svojih dioniara u usporedbi s drugim
investicijama.

388

to mi govore omjeri?
Moj bogati otac rekao mi je da promatram ove brojeve kroz
najmanje 3 godine. Smjer i trend kretanja postotka margine,
margine doprinosa, potencijala i povrata od udjela govore mi
mnogo o kompaniji u njezinom rukovodstvu, pa ak i
konkurentima.
Mnoga objavljena izvjea o kompaniji ne ukljuuju ove
omjere i indikatore. Sofisticirani investitor ui kako izraunati
ove omjere (ili unajmljuje nekoga tko to zna) kad oni nisu dani
na uvid.
Sofisticirani investitor razumije terminologiju omjera i moe
ih koristiti u evaluaciji investicije. Meutim, omjeri se ne mogu
koristiti sami za sebe. Oni su indikatori uinka kompanije.
Mora ih se razmatrati u sklopu analize cjelokupnog biznisa i
grane djelatnosti. Usporeujui omjere kroz barem trogodinje
razdoblje, kao i s drugim kompanijama iz iste djelatnosti,
moete brzo utvrditi relativnu snagu kompanije.
Na primjer, kompanija s odlinim omjerima u posljednje tri
godine i dobrim profitima moe izgledati kao dobra investicija.
Meutim, nakon to pogledate granu djelatnosti, otkrijete kako
je glavni proizvod te kompanije upravo zastario zbog novog
proizvoda kojeg je uvela kompanija koja je glavni konkurent
kompaniji koju razmatrate. U ovom sluaju, kompanija s
dobrim uinkom u prolosti moda nee biti mudra investicija
zbog potencijalnih gubitaka u udjelu trita.
Iako se omjeri u poetku mogu initi kompliciranima,
iznenadit e vas brzina kojom ete nauiti analizirati
kompaniju. Sjetite se da su ti omjeri jezik sofisticiranog
investitora. Educirajui se u financijskoj pismenosti, i vi moete
nauiti "govoriti kroz omjere".
Iako se omjeri u poetku mogu initi kompliciranima,
iznenadit e vas brzina kojom ete nauiti analizirati
kompaniju.

389

Investiranje u nekretnine:
Financijski omjeri za nekretninu
Kad se radilo o nekretnini, bogati otac imao je dva pitanja:
1. Stvara li imanje pozitivan protok novca?
2. Ako da, jeste li obavili svoju nunu provjeru?
Najvaniji financijski omjer kod nekretnine za bogatog oca
bio je povrat na uloeni novac.

Recimo da kupite stanarsku zgradu za 500,000 $. Unaprijed


plaate 100,000 $ i osigurate hipoteku za razliku od 400,000 $.
Nakon to se plate svi trokovi i hipoteka, imate mjeseni pritok
novca od 2,000 $. Va povrat na uloeni novac je 24% ili
24,000 $ (2,000 $ x 12 mjeseci) podijeljen sa 100,000 $.
Prije no to kupite stanarsku zgradu, morate odluiti na koji
ete je nain kupiti. Hoete li je kupiti kroz C-korporaciju,
D.O.O. korporaciju, ili ogranieno partnerstvo? Posavjetujte se
sa svojim pravnim i poreznim savjetnicima da biste bili sigurni
kako ste izabrali entitet koji e vam pruiti najveu pravnu
zatitu i porezne olakice.

Nuna

provjera

Po mojem miljenju, izraz 'nuna provjera' spada u najvanije


pojmove u svijetu financijske pismenosti. Sofisticirani
investitor kroz proces nune provjere vidi drugu stranu novia.
Kad me ljudi pitaju kako pronalazim dobre prilike za
investiciju, odgovaram: "Pronalazim ih kroz proces nune
provjere." Bogati otac rekao je: "to e bre moi provesti
nunu provjeru bilo koje investicije, radilo se o biznisu,
nekretnini, dionici, uzajamnom fondu ili obveznici, bit e
sposobniji pronai najsigurniju investiciju s najveom
mogunou za pritok novca ili kapitalne dobitke."

390

Na audio kazeti s edukativnim programom pod nazivom


Financijska pismenost: Kako sofisticirani investitori pronalaze
investicije koje prosjeni investitori proputaju nalazi se
prirunik s vrlo sofisticiranim formularima za nunu provjeru
koji se mogu prilagoditi brzoj evaluaciji mnogih investicija.
Ako elite saznati vie o tom audio edukativnom programu i
priruniku, molimo vas da posjetite nau web stranicu
www.richdad.com. Ne samo da ete uti kako vrlo sofisticirani
investitori dijele svoje tajne investiranja, ve ete nauiti i kako
se koristiti tim formularima za nunu provjeru. Ti formulari koji
se rijetko predstavljaju javnosti ne samo da vas mogu uiniti
sofisticiranijim investitorom, ve vam mogu utedjeti mnogo
vremena za analizu investicija, a mogu vam i pomoi u potrazi
za dobrim investicijama koje ste traili.
Na primjer, kad utvrdite da e neka nekretnina generirati
pozitivan protok novca, ipak trebate provesti nunu provjeru
imanja.
Bogati otac imao je listu za provjeru koju je uvijek koristio.
Ja koristim listu za dunu provjeru koju je kreirala Cindy
Shopoff. Vrlo je detaljna i ukljuuje neke toke koje nisu
postojale prije 30 godina (npr. Faza I - provjera okolia). Ovdje
sam ukljuio Cindynu listu za provjeru kao referencu za vas.
Ako imam pitanja o imanju, esto ukljuujem strunjake i
putam da moji odvjetnici i raunovoe pregledaju situaciju.
Lista za nunu provjeru
1. Popis trenutnih najmova s datumima plaanja
2. Popis depozita osiguranja
3. Informacije o otplati hipoteke
4. Popis osobne imovine
5. Plan rasporeda katova
6. Polica i agent osiguranja
7. Ugovor o odravanju i uslugama

391

8. Informacije o stanarima: prijavnice, najmovi, formulari


za detektore dima
9. Popis dobavljaa i kompanija za komunalije,
ukljuujui i broj rauna
10. Izvjee o strukturalnim promjenama premisa
11. Dokumenti o izgradnji i nadzoru
12. Ugovori o proviziji
13. Ugovori o najmu
14. Ugovori o olakicama
15. Razvojni planovi, ukljuujui planove, specifikacije i
postojee arhitektonske, strukturalne, mehanike i
elektrine nacrte
16. Dravne dozvole ili ogranienja vezana uz razvoj imanja
17. Menaderski ugovori
18. Porezni rauni i porezna izvjea o imanju
19. Rauni za komunalije
20. Rauni vezani uz imanje
21. Zabiljeke o kapitalnim ulaganjima u posljednjih pet
godina koje se odnose na imanje
22. Izvjea o prihodima i rashodima koja se odnose na
imanje za posljednje dvije godine prije submisije
23. Financijska izvjea i povrati saveznih poreza za imanje
24. Inspekcija termita koja je zadovoljavajua za kupca
25. Sve druge zabiljeke i dokumenti koje posjeduje
prodava, ili se nalaze u njegovoj kontroli, a koji bi bili
nuni ili korisni za odravanje imanja
26. Trine procjene ili studije podruja
27. Graevinski budet
28. Profil stanara
29. Dokumenti o radovima

392

30. Izvjea banke za 2 godine koji pokazuju operativni


raun imanja
31. Certifikati o vlasnitvu
32. Saetak o imovinskom pravu
33. Kopije svih preostalih garancija i jamstava
34. Faza I - provjera okolia (ako postoji) za svaku
investiciju

Prirodni resursi
Mnogi sofisticirani investitori u svoje vrijednosne papire
ukljuuju investicije u prirodne resurse. Investiraju u naftu,
plin, ugljen i plemenite metale, da spomenemo samo neke.
Moj bogati otac vrsto je vjerovao u mo zlata. Koliine zlata
kao prirodnog resursa su ograniene. Kao to mi je rekao bogati
otac, ljudi su stoljeima cijenili zlato. Bogati otac takoer je
vjerovao da posjedovanje zlata privlai i drugo bogatstvo.
Ako elite proitati vie o lekciji bogatog oca o investiranju u
zlato, molim vas da posjetite www.richdadgold.com.

Je li to dobar ili lo dug?


Sofisticirani investitor prepoznaje dobar dug, dobre rashode i
dobre obveze. Sjeam se kako me bogati otac upitao: "Koliko si
moe priutiti kua za iznajmljivanje na kojima gubi 100 $
mjeseno?" Odgovorio sam: "Ne previe." Zatim me upitao:
"Koliko si moe priutiti kua za iznajmljivanje na kojima
zarauje 100 $ mjeseno?" Odgovor je bio: "Koliko god ih
mogu pronai!"
Analizirajte sve svoje rashode, obveze i dugove. Moe li se
svaki rashod, obveza ili dug povezati s odgovarajuim
prihodom ili aktivom? Ako je tako, je li pritok novca koji
rezultira od prihoda i/ili aktive vei od odlijeva novca za
rashode/obveze/dugove?
Na primjer, moj prijatelj Jim ima hipoteku od 600,000 $ na
stanarsku zgradu i nju mjeseno otplauje s 5,500$. Od svojih
stanara dobiva prihod od najma u iznosu od 8,000 $ mjeseno.
393

Nakon svih drugih trokova, od te stanarske zgrade ima neto


pritok novca od 1,500 $ mjeseno. Ja smatram Jimovu hipoteku
DOBRIM DUGOM.

tednja nije investiranje


Sofisticirani investitor razumije razliku izmeu tednje i
investiranja. Pogledajmo sluajeve dvoje prijatelja, Johna i
Terry, koji za sebe vjeruju da su sofisticirani investitori.
John je dobro plaeni profesionalac i investira maksimalno u
svoj mirovinski plan na poslu. John ima 42 godine i u svojem
planu ima 250,000 $ jer je u njega ulagao 11 godina. Sve do
mirovine nee iz njega imati povrat niti pritok novca, a tada e
uteda podlijegati svim porezima kao njegova normalna zarada.
Johnovi podaci:Zarauje 100,000 $
Porezi - prosjena stopa od 25% (niska)
Investicija - mirovinski plan - 401 (k)
Maksimalni ulog 15% ili 15,000$
Mirovinski plan - zarauje 8% godinje
Trenutni pritok novca od investicija - ne
postoji
Terry je Johnova vrnjakinja s priblino istom plaom.
Investirala je u niz nekretnina tijekom posljednjih 11 godina i
upravo je dala predujam od 250,000 $ za imanje od 1,000,000
$. Terry dobiva povrat na uloeni novac od 10% i oekuje
porast vrijednosti imanja od 4% godinje. Kad se umirovi,
Terry e (po lanku 1031) razmjenu za drugo imanje kako bi
iskoristila visoki povrat udjela i pritok novca. Terry nikada nije
ulagala u 401 (k) plan, a prihod od njenog imanja podlijee
porezima.
Terryni podaci: Zarauje 100,000 $
Porezi - prosjena stopa od 25% (niska)
Investicija - kupnja nekretnine od 1,000,000$
s predujmom od 25 % ili 250,000 $

394

Imanje - donosi 10% povrata na uloeni


novac
Porast vrijednosti od 4% godinje
Trenutni pritok novca - 25,000$ godinje od
investicije u nekretnine
Slijedei podaci pokazuju akumulaciju aktive, godinji pritok
novca nakon plaanja poreza koji je raspoloiv za troenje i
godinji pritok novca za mirovinu (takoer nakon poreza) za
Johna i Terry. Zahvaljujem svojoj poreznoj savjetnici Diane
Kennedy, O.J.R., to je pripremila ovu analizu kako bih je
mogao podijeliti s vama.

Kao to vidite, Terryna obitelj moi e godinje troiti


gotovo 10,000$ vie od Johnove, svake godine tijekom
slijedeih 20 godina. Nakon toga, oboje e otii u mirovinu u
dobi od 62 godine, nakon 31 godine radnog staa.
Kad se umirovi, John poinje izvlaiti 8% od svojeg
akumuliranog plana 401(k), dobivajui 118,100 $ godinje
(157,400 $ prije plaanja poreza). On ne planira podizati nita
od glavnice. Nakon to je 31 godinu investirao po 15,000 $
godinje u svoj plan, uspio je nadomjestiti 150% svojeg prihoda
s posla.
Iako je Terry za imanje dala predujam od 250,000 $,
profitirala je 4% od porasta vrijednosti imovine vrijedne
1,000,000 $. Tijekom 20 godina, prihodi od najma imanja
otplatili su hipoteku od 750,000$, tako da Terry nakon
umirovljenja moe prebaciti cijelo vlasnitvo od 1,000,000 $ u
mnogo vee imanje (vrijedno 8,892,000$ prema ovim

395

proraunima). To novo vlasnitvo generirat e za Terry pritok


novca od 342,700$ godinje.
I dok e Johnu biti udobno u mirovini, Terry e biti bogata.
Ako iz nekog razloga Johnu u mirovini bude potreban vei
prihod, mora poeti uzimati novac od glavnice svojeg
mirovinskog plana. Terry bi morala nainiti samo jo jednu
neoporezivu zamjenu za druge zgrade kako bi dobila glavnicu
hipoteke koju plaaju njezini stanari, pretvarajui je u vii
prihod.
Johnov primjer poduit e njegovu djecu da idu u kolu,
dobro ue, pronau dobar posao, vrijedno rade i redovito
investiraju u mirovinski plan. Kao rezultat toga, imat e udobnu
mirovinu.
Terryin primjer poduit e njezinu djecu da e se obogatiti
ako naue investirati s malim investicijama i postignu da njihov
novac radi za njih.
Lako je vidjeti da je investiranje u zgradu generiralo mnogo
vei pritok novca i prihod za Terry no to je tednja u
mirovinski fond generirala za Johna. Ja bih kategorizirao Terry
kao investitoricu, a Johna kao tediu.
Sofisticirani investitor shvaa razliku izmeu investiranja i
tednje i ima i jedno i drugo ukljueno u svoj financijski plan.

396

Trideset i deveto poglavlje

Vrhunski investitor
Preostaje nam pitanje kako osoba kao Bill Gates postaje
najbogatiji biznismen na svijetu u svojim tridesetima? Ili, kako
je Warren Buffet postao najbogatiji investitor u Americi?
Obojica dolaze iz obitelji srednje klase, dakle nisu im predali
kljueve obiteljske riznice. No, i bez velikog obiteljskog
bogatstva, za samo nekoliko godina doli su do ogromnog
bogatstva. Kako? Oni su to uinili na isti nain na koji su to
uinili mnogi ultra-bogati prije njih i kao to e to uiniti mnogi
poslije njih. Postali su vrhunski investitori stvarajui aktivu
koja vrijedi milijarde dolara.
Izdanje Fortune od 27. rujna 1999. objavilo je naslovni
lanak pod nazivom "Mladi i bogati - 40 najbogatijih
Amerikanaca ispod 40 godina." Neki od tih mladih milijardera
su:
mj.
1.

2.
3.
4.
5.

Ime

Dob

Bogatstvo

Biznis

Michael Dell
Jeff Bezos
Ted Waitt
Pierre Omidyar
David Filo

34
35
36
32
33

21.5 milijardi$
5.7 milijardi $
5.4 milijardi $
3.7 milijardi $
3.1 milijarda $

Dell Computer
Amazon.com
Gateway Computer
eBay
Yahoo!

397

6.
7.
8.
9.
10.

David Yang
Henry Nicholas
Rob Glaser
Scott Blum
Jeff Skoll

30
39
37
35
33

3 milijarde $
2.4 milijarde $
2.3 milijarde $
1.7 milijardi $
1.4 milijardi $

Yahoo!
Broadcom
Real Networks
Buy.com
eBay

Primijetit ete da prvih 10 od prvih 40 mladih bogataa posjeduje


raunalne ili Internet kompanije. No, na popisu se nalaze i druge
vrste biznisa:
27. John Schattner
28. Master P
29. Michael Jordan

37
29
36

403 milijuna $
361 milijun $
357 milijuna $

Papa John's Pizza


Glazbenik
Sportska zvijezda

Zanimljivo mi je uoiti kako bogatai koji nisu povezani s


Internetom dolaze iz biznisa kao to su kompanija za pizze, rap
glazba i sport. Svi drugi bili su u biznisu s raunalima ili
Internetom.
Bill Gates i Warren Buffet nisu na listi jer su bili stariji od 40
godina. 1999. Bill Gates imao je 43 godine i vrijedio 85
milijardi dolara. Warren Buffet imao je 69 i vrijedio 31
milijardu dolara, prema podacima Forbesa.

Postigli su to na dobar, stari nain


Dakle, kako se veina tih ljudi pridruila ultra-bogatima tako
rano u ivotu? Postigli su to na stari, dobar nain: isto kao to
su Rockfeller, Carnegie i Ford juer postali ultra-bogati, i kao
to e to uiniti budui ultra-bogatai. Izgradili su kompanije i
prodali njihove dionice javnosti. Vrijedno su radili da postanu
prodajni vlasnici dionica, a ne oni koji ih kupuju. Drugim
rijeima, moe se rei da su tako tiskali vlastiti novac - na
zakonit nain. Stvarali su vrijedne biznise i prodavali udjele
vlasnitva u biznisu drugima, koji su ih kupovali.
U knjizi Bogati otac, siromani otac pisao sam o tome kako
sam u dobi od 9 godina poeo izraivati vlastiti novac tako to

398

sam topio tube od paste za zube i kovao olovne novie u


kalupima Plaster of Paris. Moj siromani otac rekao mi je to
znai rije "krivotvorenje". Moj prvi biznis otvorio se i zatvorio
istog dana.
S druge strane, moj bogati otac rekao mi je da sam bio vrlo
blizu formule vrhunskog bogatstva: tiskanju ili stvaranju
vlastitog novca - na zakonit nain. I to je ono to ine vrhunski
investitori. Drugim rijeima, zato naporno raditi za novac kad
moete tiskati svoj vlastiti? U knjizi Bogati otac, siromani
otac, lekcija br. 5 bogatog oca je "bogati stvaraju vlastiti
novac." Bogati otac nauio me da stvorim vlastiti novac uz
pomo nekretnina ili malih kompanija. Te tehnike vjetine
posjeduju unutarnji i vrhunski investitori.

Kako 10% puanstva posjeduje 90% dionica


Jedan od razloga zbog kojih 10% puanstva posjeduje 90%
svih dionica, kako izvjeuje The Wall Street Journal, jest u
tome to najbogatijih 10% ukljuuje vrhunske investitore, ljude
koji stvaraju dionice. Drugi je razlog taj, to je samo njima
dozvoljeno (prema pravilima KOR-a) investiranje u kompaniju
u ranoj fazi, prije no to doe pred iru javnost putem PJP-a. U
toj elitnoj skupini nalaze se osnivai kompanija (ili osnivai dioniari), prijatelji osnivaa i odabrana skupina investitora. To
su ljudi koji postaju sve bogatiji, dok se preostali dio populacije
esto bori da spoji kraj s krajem, investirajui ono malo novca
to im je preostalo u kupnju dionica.

Razlika izmeu prodaje i kupnje


Drugim rijeima, vrhunski investitor je onaj koji izgradi
kompaniju i prodaje dionice svoje kompanije. Kad itate
prospekte PJP, vrhunske investitore otkrit ete meu ljudima
koji su vlasnici dionica na prodaju; oni ne kupuju dionice. A
kao to moete shvatiti prema neto vrijednosti tih ljudi, ini se
da postoji ogromna razlika u bogatstvu izmeu onih koji
prodaju dionice i onih koji ih kupuju.

399

Posljednji dio
Do 1994. godine osjeao sam kako sam uspjeno dovrio
veinu plana koji smo bogati otac i ja stvorili 1974. godine. Bio
sam relativno zadovoljan svojim sposobnostima upravljanja
veinom komponenti B-I trokuta. Shvaao sam korporacijski
zakon dovoljno dobro da mogu razgovarati s pravnikom i/ili
raunovoom. Poznavao sam razlike meu vrstama entiteta
(S-korporacija, D.O.O., DD, C- korporacija i ogranieno
partnerstvo), i znao kada treba koristiti koji od njih. Bio sam
prilino zadovoljan svojom sposobnou da uspjeno investiram
u nekretnine i upravljam njima. Do 1994., nai trokovi bili su
pod kontrolom uz to je vie mogue poslovnih trokova prije
plaanja poreza. Plaali smo mali porez na prihode jer nismo
imali poslove u normalnom smislu. Veina naeg prihoda
dolazila je od pasivnog prihoda, uz neto prihoda od
vrijednosnica, uglavnom od uzajamnih fondova. Imali smo
neto prihoda od investicija u biznise drugih ljudi.
No, jednog dana, dok sam evaluirao svoj tetraedron, postalo
mi je jasno da je jedan dio mojeg tetraedrona stvarno slab: dio
koji se odnosi na nematerijalnu aktivu.
Moj tetraedron izgledao je ovako:
BIZNIS

NEMATERIJALNA
AKTIVA
Nekretnine

Rashodi

400

1994. bio sam zadovoljan svojim uspjehom. Kim i ja bili smo


financijski slobodni i mogli si priutiti da ne radimo do kraja
ivota, bez financijske katastrofe. Meutim, bilo je jasno da je
jedan dio mog tetraedrona slabiji. Moje financijsko carstvo
izgledalo je nebalansirano.
Uzeo sam slobodnu godinu izmeu 1994. i 1995. Otiao sam
u planine i proveo mnogo vremena razmiljajui o ideji
osnaivanja posljednjeg dijela, nematerijalne aktive. Morao
sam odluiti elim li se stvarno posvetiti poslu koji je potreban
da bih je ojaao. Financijski mi je dobro ilo i zaista mi nije bilo
potrebno mnogo vie nematerijalne aktive da bih bio financijski
siguran. Bilo mi je dobro s tim to sam imao i mogao sam se
bogatiti i bez nematerijalne aktive.
Nakon godine mentalnih nemira i odsustva, odluio sam da
moram ojaati nematerijalni dio. Ako to ne uinim, odustat u
sam od sebe. To je bila uznemirujua pomisao.
Takoer sam morao odluiti elim li investirati izvana, kao
to to ini veina ljudi kad se radi o kupnji dionica kompanija.
Drugim rijeima, morao sam odluiti elim li biti dioniar koji
kupuje i investira izvana, ili investirati iznutra. I jedno i drugo
bilo bi iskustvo uenja, gotovo kao da poinjem iznova.
Relativno je lako ui unutar posla s nekretninama ili kupiti
mali biznis. Zato preporuam ljudima koji zaista ele stei
iskustvo u deset investitorskih kontrola da ponu s malim
poslovima u tim tipovima investicija. Meutim, ulazak u
kompaniju prije no to bude ponuena javnosti, kroz pre-PJP,
bilo je neto drugo. Openito, poziv na investiranje u
kompaniju prije no to izae pred javnost rezerviran je za vrlo
elitnu skupinu ljudi, a ja nisam spadao u tu skupinu. Nisam bio
dovoljno bogat, a moj mi je novac bio previe nov da bih
pripadao elitnoj grupi. Nadalje, nisam dolazio iz prave obitelji
ili s pravog sveuilita. Moja krv je crvena, ne plava, moja koa
nije bijela, i nisam pohaao Harvard. Morao sam nauiti kako
postati dio elitne grupe koja je pozvana na investiranje u
najbolje kompanije prije no to izau pred javnost.
Nekoliko trenutaka alio sam samoga sebe i proivio kratak
trenutak samo-diskriminacije, pomanjkanja samopouzdanja i
401

snanog samosaaljenja. Bogati otac ve je preminuo i nisam


imao nikoga kome bih se mogao obratiti za savjet. Nakon to su
trenuci moje alosti zavrili, shvatio sam da je ovo slobodna
zemlja. Ako Bill Gates moe odustati od koleda, izgraditi
kompaniju i prodati je javnosti, zato ne bih i ja? Nije li to
razlog zato elimo ivjeti u slobodnoj zemlji? Ne moemo li
biti onoliko bogati ili siromani koliko elimo? Nisu li zato
baruni 1215. prisilili kralja Johna da potpie Magna Cartu? Pri
kraju 1994., odluio sam da, budui da me nitko nee zamoliti
da pristupim klubu unutarnjih investitora, mogu i sam pronai
takav klub i zamoliti dozvolu za ukljuenje - ili osnovati
vlastiti klub. Problem je bio u tome to nisam znao gdje poeti,
naroito u Phoenixu u Arizoni, dvije tisue milja od Wall
Streeta.
Na Novu godinu 1995. moj najbolji prijatelj Larry Clark i ja
popeli smo se na vrh planine u blizini naeg doma. Proli smo
kroz na novogodinji ritual razgovora o protekloj godini,
planiranja slijedee godine i zapisivanja planova za slijedeu
godinu. Proveli smo oko tri sata na kamenitom vrhu
razgovarajui o naim ivotima, proloj godini, kao i o naim
nadama, snovima i ciljevima za budunost. Larry i ja bili smo
najbolji prijatelji preko 25 godina (poeli smo u Xeroxu u
Honoluluu 1974.). On mi je postao novi najbolji prijatelj, jer on
i ja imali smo vie toga zajednikog no Mike i ja u toj fazi
mojeg ivota. Mike je ve bio vrlo, vrlo bogat, a Larry i ja tek
smo poinjali i nismo imali nita osim snane elje da
postanemo vrlo, vrlo bogati.
Larry i ja bili smo godinama partneri i pokrenuli smo
nekoliko biznisa. Mnogi od tih biznisa propali su jo u fazi
planiranja. Kad on i ja razmiljamo o nekima od tih biznisa,
smijemo se tome koliko smo tada bili naivni. No, neki nai
biznisi bili su vrlo uspjeni. Bili smo partneri u pokretanju
biznisa s najlonskim i Velcro novanicima 1977., koji smo
razvili na meunarodnoj razini. Postali smo najbolji prijatelji
tako to smo zajedno pokretali biznise i od tada smo ostali
najbolji prijatelji.

402

Nakon to je biznis s Velcro novanicima poeo propadati


1979., Larry je preselio u Arizonu i poeo graditi slavu i
bogatstvo na nekretninama. 1995. godine magazin Inc.
proglasio ga je graditeljem kua s najbrom stopom rasta i on se
pridruio toj prestinoj listi uspjenih poduzetnika. Godine
1991. Kim i ja preselili smo u Phoenix zbog vremena i golfa, ali
to je jo vanije, zbog milijuna dolara nekretnina koje je
federalna vlada nudila po cijeni penija za dolar vrijednosti.
Danas smo Kim i ja susjedi Larryja i njegove supruge Lise.
Tog vedrog novogodinjeg dana 1995., pokazao sam Larryju
svoj dijagram tetraedrona i ispriao mu o svojoj potrebi da
pojaam svoj dio nematerijalne aktive. Rekao sam mu svoju
elju da investiram u kompaniju prije no to izae pred javnost i
ideju da ak sam izgradim kompaniju i ponudim je javnosti. Na
kraju mojeg objanjenja, sve to je Larry rekao bilo je:
"Sretno." Zavrili smo taj dan zapisujui nae ciljeve na karticu
i rukujui se. Zapisali smo svoje ciljeve jer bogati je otac uvijek
govorio: "Ciljevi moraju biti jasni, jednostavni i napisani. Ako
nisu stavljeni na papir i ako ih ne pregledava svakog dana, to i
nisu ciljevi. To su elje." Sjedei na hladnom vrhu planine,
nastavili smo razgovor o Larryjevom cilju prodaje svojeg
biznisa i odlasku u mirovinu. Na kraju njegovog objanjenja,
rukovao sam se s njim i rekao: "Sretno." Zatim smo krenuli niz
planinu.
Povremeno sam razmatrao ono to sam napisao na toj kartici.
Moj cilj bio je jednostavan. Opisao sam ga ovako: "Investirati u
kompaniju prije no to izae pred javnost i kupiti 100,000 ili
vie dionica za manje od 1,00 $ po dionici." Do kraja 1995.,
nita se nije dogodilo. Nisam ostvario svoj cilj.
Na Novu godinu 1996., Larry i ja sjedili smo na istom
planinskom vrhu i razgovarali o rezultatima protekle godine.
Larryjeva kompanija bila je na rubu prodaje, ali to se jo nije
dogodilo. I tako, nismo ostvarili svoje ciljeve za 1995. godinu.
Larry je bio blizu ostvarenja svojeg cilja, ali ja sam bio daleko
od toga da ostvarim svoj. Larry me pitao elim li odustati od
cilja ili izabrati neki novi. Dok smo razgovarali o cilju, shvatio
sam da, iako sam ga zapisao, nisam vjerovao da ga mogu

403

ostvariti. U dubini due, nisam vjerovao da sam dovoljno


pametan, kvalificiran, ili da bilo tko eli da ja uem u tu elitnu
grupu. to smo vie razgovarali o mojem cilju, sve sam vie
postajao ljut na sebe to sam sumnjao u sebe i toliko se
podcjenjivao. "Uostalom," rekao je Larry, "platio si svoj dio.
Zna kako izgraditi i voditi profitabilnu privatnu kompaniju.
Zato ne bi bio vrijedan lan tima koji kompaniju nudi
javnosti?" Nakon to smo prepravili svoje ciljeve i rukovali se,
siao sam s planine nervozan i nesiguran u sebe, jer sada sam
htio ostvariti svoj cilj vie no ikada prije. Siao sam s jo vie
odlunosti da svoj cilj pretvorim u stvarnost.
Nita se nije dogodilo jo est mjeseci. Ujutro sam itao svoj
cilj i nastavio sa svojim dnevnim aktivnostima, koje su se u to
vrijeme sastojale od proizvodnje moje drutvene igre PROTOK
NOVCA. Jednog dana, moja susjeda Mary pokucala mi je na
vrata i rekla: "Imam prijatelja kojega bi trebao upoznati."
Upitao sam je zato. Sve to je rekla bilo je: "Ne znam. Mislim
da biste se vas dvojica sloili. On je investitor kao i ti."
Vjerovao sam Mary, pa sam se pristao nai s njenim prijateljem
na ruku.
Tjedan ili dva kasnije, naao sam se s njenim prijateljem
Peterom na ruku u golf klubu u Scottsdaleu, Arizona. Peter je
visok, markantan i obrazovan ovjek koji je iste dobi kao to bi
bio i moj otac da je jo iv. Dok smo ruali, otkrio sam da je
Peter proveo vei dio svojeg ivota na Wall Streetu, da
posjeduje vlastitu brokersku tvrtku, te da povremeno stvara
kompanije i pretvara ih u javne. Njegove su kompanije na
popisu amerike burze, kanadskih burzi, NASDAQA, i na
velikoj ploi Newyorke burze dionica. Ne samo da je on bio
osoba koja stvara aktivu, ve je i investirao s druge strane
novia trita javnih dionica. Znao sam da me moe povesti u
svijet koji vidi vrlo malo investitora. Mogao me provesti kroz
ogledalo, dovesti iza scene i uiti o najveim tritima kapitala
na svijetu.
Nakon to se umirovio, preselio je sa suprugom u Arizonu i
ivi u relativnoj izolaciji vlastitog pustinjskog imanja, daleko
od strke i zbrke Scottsdalea, grada u razvoju. Kad mi je Peter

404

rekao da je sudjelovao u pretvaranju gotovo stotinu kompanija


u javne, znao sam zato ruam s njim.
Nisam htio izgledati previe uzbueno ili agresivno, pa sam
dao sve od sebe da se kontroliram. Peter je vrlo povuen ovjek
i posveuje vrijeme vrlo malom broju ljudi. (Zato koristim ime
Peter umjesto njegovog pravog imena. On i dalje preferira
anonimnost). Ruak je zavrio ugodno i nismo razgovarali o
onome o emu sam htio razgovarati. Kao to sam rekao, nisam
htio izgledati previe zainteresirano niti naivno.
Kroz slijedea dva mjeseca, zvao sam ga i molio za jo jedan
sastanak. Uvijek pravi gospodin, Peter bi ljubazno odbijao ili
izbjegao dogovoriti vrijeme za susret. Napokon je pristao i
opisao mi put do svog doma u pustinji. Dogovorili smo datum i
poeo sam vjebati ono to sam htio rei.
Nakon tjedan dana ekanja, krenuo sam na put prema
njegovoj kui. Prva stvar koja me doekala bio je znak "uvaj
se psa". Moje srce je udaralo dok sam vozio niz njegov dugi
prilazni put, kad sam ugledao veliku crnu priliku koja je leala
na sredini ceste. Bio je to pas kojeg sam se trebao uvati, i to
vrlo velik pas. Zaustavio sam auto pred psom jer se nije htio
pomaknuti s puta. Razmak izmeu mojeg auta i vrata njegove
kue bio je oko 20 stopa, a taj veliki pas bio je izmeu. Polako
sam otvarao vrata auta dok nisam shvatio da pas vrsto spava.
Polako sam iskoraio iz auta, ali im sam stao na ljunak, pas se
iznenada probudio. Uspravio se do pune visine, pogledao me, a
ja sam uzvratio pogled. Srce mi je snano udaralo dok sam se
spremao uskoiti natrag u auto. Iznenada, pas je poeo mahati
kratkim repom i krenuo je prema meni da me pozdravi. Proveo
sam pet minuta mazei se s velikim crnim psom uvarom, koji
me cijelog izlizao.
Moja supruga Kim i ja imamo osobno pravilo kad se radi o
biznisu: "Nikad nemoj poslovati s kunim ljubimcima kojima
ne vjeruje." Tijekom godina, otkrili smo da su ljudi i njihovi
ljubimci vrlo slini. Jednom smo radili transakciju nekretnina s
branim parom koji je imao mnogo ljubimaca. On je volio male
pse poznate pod imenom 'mops', a ona je voljela raznobojne
egzotine ptice. Kad smo Kim i ja doli u njihovu kuu, njihovi

405

slatki mali psii i ptice izgledali su prijateljski, ali kad biste im


se pribliili, postali bi vrlo otri. im bismo im se pribliili,
poinjali su lajati i krijetati glasno i agresivno. Tjedan dana
nakon to smo sklopili posao, Kim i ja otkrili smo da su vlasnici
poput njihovih ljubimaca - slatki izvana, ali otri iznutra. U
dijelu ugovora nalazio se sitno pisani tekst kojim su nas
namagarili. ak je i na tadanji odvjetnik propustio taj detalj.
Investicija je dobro zavrila, ali od tada, Kim i ja razvili smo
novu politiku: ako sumnjamo u nekoga s kim elimo poslovati,
a on ima ljubimce, moramo pronai nain da upoznamo njegove
ljubimce. Ljudi se mogu predstaviti na fini nain i s osmijehom
izrei stvari koje ne misle, ali njihovi ljubimci ne lau. Tokom
godina otkrili smo da je ovaj jednostavan vodi prilino
precizan. Otkrili smo da se unutranjost osobe reflektira na
vanjtini ljubimca. Moj susret s Peterom imao je dobar poetak.
Osim toga, njegov veliki crni pas zvao se Slatkica.
Susret s Peterom nije u poetku izgledao tako dobro. Upitao
sam ga mogu li mu biti egrt i investirati iznutra s njim. Rekao
sam da u raditi besplatno ako me naui ono to zna o
pretvaranju kompanije u javnu. Objasnio sam mu da sam
financijski slobodan i da mi ne treba novac da radim s njim.
Peter je bio skeptian oko sat vremena. Raspravljali smo o
vrijednosti njegovog vremena i propitivali moju sposobnost da
brzo uim i elju da ustrajem u tom procesu. On se bojao da u
odustati kad shvatim koliko je to teko, budui da nisam imao
jako zalede kad se radilo o financijama i tritima kapitala kao
to je Wall Street. Rekao je: "Nikada mi nitko nije ponudio da
radi besplatno samo zato da bi mogao uiti od mene. Ljudi su
me traili samo da im posudim novac ili su eljeli posao."
Uvjeravao sam ga da je sve to ja elim prilika da radim s njim i
uim od njega. Ispriao sam mu kako me bogati otac godinama
vodio i kako sam veliki dio vremena radio besplatno. Napokon
me upitao: "Koliko je jaka tvoja elja da naui ovaj posao?"
Pogledao sam ga ravno u oi i rekao: "Moja elja je vrlo jaka."
"Dobro", ree on. "Trenutno razmiljam o propalom rudniku
zlata koji se nalazi u Andama, u Peruu. Ako zaista eli uiti od
mene, ovaj etvrtak odleti u Limu, pregledaj rudnik s mojim

406

timom, sastani se s bankarima, otkrij to ele, vrati se i izvijesti


me o svojim otkriima. Uzgred, cijeli put plaa sam."
Sjedio sam tamo sa zbunjenim izrazom na licu. "Odletjeti u
Peru ovaj etvrtak?" ponovio sam.
Peter se nasmijeio. "Jo uvijek se eli pridruiti mojem
timu i nauiti posao pretvaranja kompanija u javne?" Moj
eludac se zgrio i hladan znoj izbio mi je na elo. Znao sam da
testira moju ozbiljnost. Bio je utorak, a za etvrtak sam ve
imao zakazane sastanke. Peter je strpljivo sjedio dok sam ja
promiljao svoje opcije. Napokon, upitao me tiho, vrlo
ljubaznim tonom, i nasmijeio se: "Pa, eli li jo uvijek uiti
taj posao?"
Znao sam da se nalazim u kljunom trenutku. Znao sam da je
vrijeme da uzmem ili ostavim. Sada sam testirao sam sebe. Moj
izbor nije imao veze s Peterom. Imao je veze s evolucijom
mojeg osobnog razvoja. U takvim trenucima sjetio bih se
mudrosti velikog filozofa Johanna Wolfganga von Goethea:
"Dok se ovjek ne posveti, on oklijeva,
razmilja o uzmaku, uvijek neuinkovit.
U svim djelima inicijative i stvaranja,
Postoji jedna istina
ije nepoznavanje
Ubija bezbrojne snove i sjajne planove.
Onog trena kad se ovjek posveti neemu,
I Providnost se pokree. "
Ta reenica: "I Providnost se pokree", spreavala me da se
pokrenem naprijed, dok se ostatak mene htio povui. Webster
definira providnost kao boansko vodstvo ili brigu; Boga u
ulozi moi koja odrava i vodi ljudsku sudbinu. Ne elim
propovijedati ili rei da je Bog na mojoj strani. Sve to kaem
jest da kad god doem do ruba svojeg svijeta ili zakoraim u
nepoznato, sve to imam u tom asu jest moja vjera u mo
mnogo veu od one koju ja posjedujem. U takvim trenucima trenucima kada znam da moram zakoraiti preko ruba - duboko
udahnem i zakoraim. To bi se moglo nazvati skokom u
407

nepoznato uz vjerovanje. Ja to zovem testom svojeg povjerenja


u moi mnogo veu od mene. Po mojem miljenju, ti koraci
doveli su me do najvanijih stvari u ivotu. Poetni rezultati
nisu uvijek bili onakvi kakve sam htio, ali moj se ivot na duge
staze uvijek mijenjao na bolje.
"Stekao sam duboko p o t o v a n j e prema j e d n o m od
Goetheovih aforizama:
Sto god moe uiniti, ili sanja da moe, zaponi.
Hrabrost u sebi sadri vlastiti genij, mo i aroliju.
Dok su rijei pjesme blijedjele, podigao sam pogled i rekao:
"Bit u u Peruu ovaj vikend."
Peter se nasmijeio irokim, tihim osmijehom. "Evo ti popisa
ljudi s kojima e se susresti i mjesta susreta. Nazovi me kad se
vrati."

Ovo nije preporuka


Ovo definitivno nije put koji bih preporuio bilo kome tko
eli pretvoriti kompaniju u javnu. Za to postoje laki i pametniji
naini. No, to je bio put kojim sam ja morao proi. Zato vam
vjerno opisujem proces putem kojeg sam postigao svoj cilj. Po
mojem miljenju, ovjek mora biti iskren prema sebi i priznati
vlastite mentalne i emocionalne snage i slabosti. Ja samo
opisujem proces kroz koji sam proao kad sam prepoznao smjer
svog ivota. Mentalno nije bio teak, ali bio je emocionalno
zahtjevan, kao to je to sluaj s veinom znaajnih promjena u
ivotu.
Bogati otac esto je govorio: "Stvarnost osobe je granica
izmeu vjere i samopouzdanja." Crtao je dijagram koji je
izgledao ovako:

408

Tada bi rekao: "Granice ovjekove stvarnosti esto se ne


mijenjaju sve dok osoba ne napusti ono to smatra da je
pouzdano tono i ne krene slijepo vjerujui. Mnogo ljudi se ne
obogati j e r su o g r a n i e n i s a m o p o u z d a n j e m u m j e s t o
bezgraninom vjerom."
Tog etvrtka u ljeto 1996. bio sam na putu u Ande kako bih
pogledao zlatni rudnik iz kojeg su nekada Inke i panjolci
kopali zlato. Hrabro i uz vjeru zakoraio sam u svijet o kojemu
nisam znao nita. No, zahvaljujui tom koraku, otvorio mi se
cijeli novi svijet investiranja. Moj ivot nije bio isti otkad sam
odluio nainiti taj korak. Moja stvarnost o onome to je
financijski mogue nije bila ista. Moja stvarnost o tome koliko
netko moe biti bogat proirila se. to vie radim s Peterom i
njegovim timom, to se vie ire granice bogatstva.
I danas irim svoje granice, i mogu uti kako bogati otac
govori: "U onome to je financijski mogue osoba je ograniena
samo svojom stvarnou. Nita se ne mijenja dok se ne
promijeni stvarnost te osobe. A financijska stvarnost neke
osobe nee se promijeniti sve dok ne bude spremna prijei
preko strahova i sumnji granica koje si je sama postavila."

Peter je odrao svoju rije


Kad sam se vratio s puta, javio sam se Peteru. Rudnik je bio
odlian i imao je snane i potvrene zlatne ile, ali je imao
financijskih problema, kao i mnogo operativnih izazova.
Preporuio sam mu da ga ne kupuje, jer rudnik je imao
ozbiljnih socijalnih i ekolokih problema za rjeavanje kojih bi
trebali milijuni dolara. Da bi pokrenuo uinkoviti rad rudnika,
novi vlasnik trebao bi smanjiti broj radnika za barem 40%. To
bi unitilo gradsku ekonomiju. Rekao sam Peteru: "Stoljeima
su ti ljudi ivjeli tamo na 16,000 stopa nadmorske visine.
Generacije njihovih obitelji pokopane su tamo. Ne mislim da je
mudro da mi budemo oni koji e ih natjerati da napuste domove
svojih predaka i potrae posao u gradovima u podnoju planina.
Mislim da bismo imali vie problema no to smo spremni
rjeavati."
409

Peter se sloio s mojim zakljucima i to je jo vanije,


pristao je da me poduava. Uskoro smo pregledavali rudnike i
naftna polja u drugim krajevima svijeta i poelo je novo
poglavlje u mojem edukacijskom procesu.
Od ljeta 1996. do jeseni 1997. radio sam kao Peterov egrt.
On je bio zaposlen razvojem svoje kompanije, EZ energetske
korporacije (nije pravo ime), koja je trebala biti pretvorena u
javnu na Burzi dionica u Alberti kad sam mu se pridruio.
Budui da sam se kasno pridruio njegovom timu, nisam mogao
kupiti niti jednu pre-PJP dionicu po cijeni ponuenoj
unutarnjim investitorima. Ne bi bilo prihvatljivo da investiram s
osnivaima jer sam jo uvijek bio nov i neiskusan. No, mogao
sam kupiti veliki blok dionica po PJP cijeni od 0.5 kanadskih
dolara po dionici.
Nakon to je pronala naftu u Kolumbiji, i moda otkrila
neto to se ini da je veliko polje nafte i plina u Portugalu,
dionice EZ Energije prodaju se po cijeni od 2 do 2.35 kanadskih
dolara po dionici. Ako se otkrie u Portugalu pokae onako
velikim kao to indiciraju testovi, cijena po dionici mogla bi
narasti na 5 kanadskih dolara u 2000. godini. Ako, a to je
solidno ako, se polje u Portugalu pokae tako velikim kao to se
nadamo, cijena bi se mogla popeti i izmeu 15 i 20 kanadskih
dolara u slijedee dvije do tri godine. To je dobra varijanta. No,
kod ovih mikro-kapitalnih dionica postoji i loa varijanta.
Cijena dionica mogla bi pasti i na 0 dolara u slijedee dvije do
tri godine. Mnogo toga je mogue kad su kompanije u ovoj fazi
razvoja.
Iako je EZ Energija vrlo mala kompanija, porast vrijednosti
za one koje Peter zove 'investitorima predujma' je do sada bila
vrlo dobra. Ako stvari krenu kako se oekuje, ti e investitori
zaraditi mnogo novca. Investitori predujma (pre-PJP ovlateni
investitori) daju 25.000 S (amerikih) za 100,000 dionica, ili 25
centi po dionici. Oni su investirali taj novac na temelju Peterove
reputacije, snage upravnog odbora i poslovne strunosti tima za
istraivanje nafte. U vrijeme privatne ponude, pa ak i javne
ponude, nije bilo garancija niti sigurne vrijednosti u koju bi se
moglo investirati. Drugim rijeima, u poetku je cijela

410

investicija bila C (cijena) bez Z (zarade). U poetku je


ponuena samo Peterovim prijateljima i njegovom krugu
investitora.
U ovoj fazi kruga investiranja investitori ulau u lanove
tima. Ljudi su mnogo vaniji od bilo kojeg drugog dijela
jednadbe, svejedno radilo se o zlatu, nafti, proizvodu putem
Interneta ili neem drugom. Zlatno pravilo "novac slijedi
menadment" vrlo je vano u ovoj fazi razvoja kompanije.
Menadment EZ Energije napravio je iznimno dobar posao.
Ali, umjesto da vam opisujem snove i nade ove kompanije,
bolje da vam navedem samo injenice o njoj.
Osnivai kompanije uloili su svoje vrijeme i strunost u
zamjenu za udio u kompaniji. Drugim rijeima, veina osnivaa
radila je besplatno, investirajui svoje vrijeme i strunost da bi
zauzvrat dobili blokove dionica. Vrijednost njihovih dionica u
poetku je vrlo mala, pa i oni imaju vrlo malu zaradu. Rade bez
plae, nastojei poveati vrijednost svoje dionice, to e
generirati prihod od vrijednosnica, a ne zaraenu plau.
Nekolicina osnivaa dobiva malu plau za svoje usluge. Oni
rade za veu plau, koja e doi ako naprave dobar posao u
razvoju kompanije i njezine vrijednosti.
Budui da veina direktora ne dobiva plau, u njihovom je
interesu da stalno poveavaju vrijednost kompanije. Njihov
osobni interes je isti kao i interes dioniara, a to je poveavanje
cijena dionica. Isto vrijedi i za mnoge slubenike kompanije.
Oni moda imaju malu plau, ali su vie zainteresirani da
poraste cijena dionica.
Osnivai su vrlo, vrlo vani za uspjeh nove kompanije jer
njihova reputacija i strunost daje kredibilitet, povjerenje,
zamah i legitimnost projektu koji esto postoji samo na papiru.
Kad kompanija postane javna i uspjena, neki od osnivaa
moda e se povui i ponijeti sa sobom svoje dionice. Novi
menaderski tim ih zamjenjuje i osnivai kreu na pokretanje
nove kompanije, ponavljajui proces.

411

Povijest EZ Energije
Prikazat emo vam slijed dogaaja od osnivanja kompanije:
1. Investitori predujma plaali su 25,000 $ za 100,000 dionica,
ili 25 centi po dionici. U toj fazi, kompanija je imala poetni
plan, ali nije posjedovala dozvole za istraivanje. Nije bilo
aktive. Investitori predujma investirali su u menadment.
2. Dionice se trenutno prodaju po cijeni od 2 do 2.35
kanadskih dolara po dionici.
3. Stoga, blok od 100,000 tisua dionica investitora predujma
trenutno vrijedi 200,000 do 235,000 kanadskih dolara 160,000 do 170,000 amerikih. Sada je posao direktora da
nastavi poveavati vrijednost kompanije i cijenu dionica
tako to e na trite dopremati naftu, poveavati broj
buotina i pronalaziti vie naftnih rezervi. Na papiru,
investitori predujma zaradili su oko 140,000 $ na svojih
25,000 $ investicije. U poslu su oko 5 godina, pa im je
godinja stopa povrata 45% ako prodaju svoje dionice.
4. Problem investitora je u tome to je kompanija mala i broj
dionica je vrlo mali. Investitor sa 100,000 $ dionica ne bi
lako mogao prodati svih 100,000 $ odjednom a da ne
obezvrijedi cijenu dionica. Dakle, vrijednost cijelog bloka
dionica po mnogo toga je u tom trenutku samo vrijednost na
papiru. Ako se stvari nastave kretati prema planu, kompanija
e rasti i vie ljudi e pratiti kompaniju i njezine dionice.
Kupnja i prodaja veih blokova dionica tada e postati laka.
Moe se rei da, zahvaljujui dobrim vijestima o nalazima,
veina investitora s velikim blokovima dionica radije
zadrava svoje dionice nego da ih prodaje.

412

Zato kanadska burza?


Kad sam poeo raditi s Peterom, upitao sam ga zato je
koristio kanadske burze umjesto poznatijih NASDAQ-a ili Wall
Streeta. U Americi, kanadske burze esto se tretiraju kao
komedijai sjevernoamerike grane osiguranja. No, Peter koristi
kanadske burze iz slijedeih razloga:
1. Kanadske burze su najbolje na svijetu za financiranje malih
kompanija za prirodne resurse. Peter ih koristi jer uglavnom
razvija takve kompanije. Peter je poput Warrena Buffeta,
koji se dri poslova u koje se razumije. "Ja se razumijem u
naftu i plin, srebro i zlato", ree Peter. "Razumijem prirodne
resurse i plemenite metale." Kad bi Peter razvijao
tehnoloku kompaniju, vjerojatno bi se ukljuio na ameriku
burzu.
2. NASDAQ i Wall Street postali su preveliki da bi mala
kompanija tamo mogla privui panju. Peter kae: "Kad sam
poinjao s ovim biznisom u 50-tim godinama, mala
kompanija mogla je privui panju brokera na velikim
burzama. Danas, kompanije s Interneta, mnoge bez ikakve
zarade, upravljaju s vie novca no mnoge dobro znane
kompanije iz Industrijskog doba. Zato, veina velikih
brokerskih kua nije jako zainteresirana za male kompanije
koje trebaju zaraditi samo nekoliko milijuna dolara.
Brokerske kue u Americi zainteresirane su primarno za
ponude od 100 milijuna dolara pa navie.
3. Kanadske burze doputaju malim poduzetnicima da ostanu
u biznisu. Mislim da Peter koristi kanadske burze uglavnom
zato to je u mirovini. On esto kae: "Ne trebam novac, pa
ne moram graditi veliku kompaniju kako bih postigao veliku
zaradu. Jednostavno uivam u igri, odrava me aktivnim, a
osim toga, gdje bi jo moji prijatelji mogli upasti u PJP igru
za samo 25,000 $ za 100,000 dionica? Bavim se time jer me
jo zabavlja, volim izazove, a zarada moe biti dobra. Volim
413

pokretati kompanije, pretvarati ih u javne i gledati kako


rastu. Takoer volim kad se moji prijatelji i njihove obitelji
bogate."
4. Peter upozorava: "To to su kanadske burze male ne znai
da bilo tko moe igrati njihovu igru. Neke kanadske burze
stekle su opasnu reputaciju zahvaljujui prijanjim
transakcijama. Da bi poslovala s tim burzama, osoba mora
biti dobro upoznata sa svim aspektima pretvaranja
kompanije u javnu." Dobra je vijest to to se ini da
kanadski sustav razmjene dionica pootrava pravila, koja se
paljivije provode. Mislim da e kanadske burze za nekoliko
godina narasti, jer e se sve vie i vie malih kompanija iz
cijelog svijeta okretati prema malim burzama kako bi
podigle kapital koji im je potreban. uvajte se promotora
dionica: u nekoliko godina tijekom kojih se aktivno bavim
ovim poslom, naiao sam na tri osobe koje su imale
odgovarajue ovlasti i prave struke, ispriale sjajne prie,
podigle desetke milijuna dolara i nisu imale apsolutno
nimalo pojma o tome kako pokrenuti biznis ni iz ega. Takvi
ljudi nekoliko godina lete u prvoj klasi ili privatnim
zrakoplovima, odsjedaju u najboljim hotelima, organiziraju
raskone zabave, piju najbolja vina i ive na visokoj nozi s
novcima svojih investitora. Kompanija uskoro zamire jer
nema razvoja. Novac je cijelo vrijeme istjecao. Ti ljudi zatim
pokreu novu kompaniju i rade sve to iznova. Kako ete
razlikovati ozbiljnog poduzetnika od sanjara koji troi velike
novce? Ne znam. Dvojica do trojica i mene su prevarila sve
dok im se kompanije nisu uruile. Najbolji savjet koji vam
mogu dati jest da se raspitate o njihovim prethodnim
poslovima, provjerite reference i oslonite se na vodstvo
svojeg estog ula ili intuicije.
5. Ako mala kompanija raste i napreduje, kasnije se moe
prebaciti s male burze na veu kao to su NASDAQ ili

414

NYSE. Kompanije koje se premjetaju s kanadske na


ameriku burzu u prosjeku imaju znatan porast vrijednosti
kompanije (ponekad i preko 200%).
Veina dananjih velikih kompanija zapoele su kao male,
nepoznate kompanije. 1989. godine Microsoft je bila mala
kompanija ije su se dionice prodavale po 6 $. Iste dionice
danas vrijede osam puta vie. 1991. godine, dionice Cisco
vrijedile su 3 $, a sada vrijede osam puta vie. Te kompanije
mudro su koristile novac svojih investitora i postale su veliki
pokretaki faktori svjetske ekonomije.

Sharonine

napomene

Poetni zahtjevi velikih trita dionica u Sjedinjenim


dravama uinile su da PJP postane teak proces za veinu
tvrtki. Kao to je opisano u Ernst & Youngovom vodiu u
pretvorbi vae kompanije u javnu, Newyorko trite dionica
zahtijeva od kompanije da posjeduje neto materijalnu aktivu u
vrijednosti od 18 milijuna $ i dobit prije poreza od 2,500,000 $.
Amerika burza zahtijeva od dioniara prihode od 4 milijuna
dolara i trinu vrijednost PJP-a od najmanje 3 milijuna $.
Nacionalno trite NASDAQ zahtijeva neto materijalnu aktivu
od najmanje 4 milijuna $ i trinu vrijednost PJP-a od najmanje
3 milijuna $.
Nadalje, procijenjeno je da proces PJP moe kotati izmeu
400,000 i 500,000 $ na jednoj od tih velikih burzi. Ti trokovi
ukljuuju trokove registracije, kao i trokove pravnog savjeta,
raunovoa i jamaca.
Mnoge male i srednje velike kompanije koje ne mogu
ispuniti te zahtjeve trae prilike za "obrnuto spajanje", koje im
doputaju da se spoje s postojeim javnim kompanijama. Kroz
taj proces, kompanija moe postati javna tako to se preuzme
kontrola nad novo-kombiniranom javnom kompanijom.
Kompanije se mogu preusmjeriti i na strane burze, kao to je
kanadska, gdje zahtjevi za ulaz nisu tako visoki.

415

Tko kupuje kanadsko?


Tijekom jednog od mojih govora o investiranju u Australiji
prije dvije godine, neki ovjek iz publike propitivao je moje
mentalno zdravlje zbog investiranja u plemenite metale i plin.
Upitao je: "Ako su sada svi u dionicama Interneta i visoke
tehnologije, zato radite na ovim ekonomskim patuljcima?"
Objasnio sam da je uvijek jeftinije biti suprotni investitor,
dakle investitor koji trai dionice koje nisu u modi. "Prije
nekoliko godina, dok su svi bili u zlatu, srebru i nafti, cijene
istraivanja u tim djelatnostima bile su vrlo visoke. Bilo je vrlo
teko pronai posao po dobroj cijeni. Sada, kad su cijene nafte,
zlata i srebra pale, lako je pronai dobre poslove i ljudi su
spremniji pregovarati, jer su te grane izvan mode."
Cijena nafte poela je rasti, to je povisilo cijenu dionica nae
naftne kompanije. Takoer, u tom razdoblju Buffet je objavio
da zauzima visok poloaj u industriji srebra. U veljai 1998.,
investitor - milijarder otkrio je da je kupio 130 milijuna unci
srebra i pohranio ga u skladitu u Londonu. 30. rujna 1999.
Canadian Business objavio je lanak u kojem indicira da je
najbogatiji ovjek na svijetu, Gates, kupio dionice srebra i
dobio 10,3% udjela kanadske kompanije za srebro koja se
nalazi na Vancouverskoj burzi za 12 milijuna dolara. Gates je
potajno kupovao dionice u kompaniji od veljae 1999. Kad je ta
vijest stigla do naih investitora, vijesti su bile nagrada za
njihove godine povjerenja.

Neete uvijek postii pun pogodak


Nisu sve nove kompanije uspjene kao EZ Energija. Neke se
nikad ne pokrenu nakon to postanu javne i investitori gube
veinu, ako ne i sav novac koji su dali kao predujam. Zato
investitori moraju biti ovlateni i upozorava ih se na tip
investiranja "sve ili nita" koji dovodimo na trite.
Kao jedan od Peterovih partnera, ja sada razgovaram s
potencijalnim investitorima o tome da postanu investitori
predujma u novim kompanijama. Prije no to razgovaramo o

416

biznisu, ukljuenim ljudima ili potencijalnoj zaradi, ja im


objasnim rizike. esto zapoinjem prezentaciju rijeima:
"Investicija o kojoj u vam govoriti je vrlo visoko rizina
spekulativna investicija, koju nudimo primarno osobama koje
ispunjavaju kriterije za ovlatene investitore." Ako osoba ne zna
koji su kriteriji za ovlatene investitore, ja joj objasnim
smjernice KOR-a. Takoer istiem mogunost da izgube sav
investirani novac i to ponavljam vie puta. Ako su jo uvijek
zainteresirani, objanjavam im da ne smiju investirati kod nas
vie od 10% svojeg ukupnog kapitala za investiranje. Tek tada,
ako su zaista zainteresirani, objanjavam im investiciju, rizike,
tim i moguu zaradu.
Na kraju svoje prezentacije, zamolim ih da postave pitanja.
Nakon to odgovorim na sva pitanja, opet podvuem rizike.
Zavrim s rijeima: "Ako izgubite svoj novac, sve to vam
mogu ponuditi jest prva prilika da investirate u na novi biznis."
Do tada je veina ljudi potpuno svjesna rizika i rekao bih da
oko 90% njih odlui ne investirati s nama. Preostalih 10% koji
su ipak zainteresirani dobiju vie informacija, kao i vie
vremena da promisle hoe li odustati.
Pretpostavljam da e mnoge od dananjih uspjenih PJP-a
propasti u slijedeih nekoliko godina i investitori e izgubiti
milijune, ako ne i milijarde dolara. Iako Internet jest fantastino
novo podruje, sile ekonomije doputaju svega nekolicini
pionirskih kompanija da budu pobjednice. Bez obzira na to je li
kompanija koja postaje javna kompanija za iskop zlata, za
vodoinstalacije ili kompanija s Interneta, snage javnog trita
jo uvijek imaju veliku kontrolu.

Odlina

edukacija

Odluka da otputujem u Peru bila je za mene odlina. Kao


Peterov uenik i partner nauio sam jednako mnogo kao to sam
nauio od svog bogatog oca. Nakon to sam proveo oko godinu
i pol kao Peterov egrt u njegovom timu, ponudio mi je
partnerstvo u svojoj kompaniji.
Od 1996. stekao sam iskustvo za cijeli ivot gledajui kako
se kompanija EZ Energija pretvara u javnu, i postaje uspjena
417

kompanija koja e moda jednog dana biti velika u naftnoj


industriji. Zahvaljujui mojem suradniku, nisam samo postao
mudriji biznismen, ve sam i mnogo nauio o tome kako
funkcionira trite dionica. Jedna od mojih politika jest da u
proces uenja uloim pet godina - a do sada sam u ovoj fazi
proveo etiri godine. Do sada nisam zaradio neke velike novce
- barem ne one koje bih mogao staviti u dep. Moji dobici su
jo uvijek na papiru, ali edukacija iz poslovanja i investiranja
bila je neprocjenjiva. Moda u jednog dana u budunosti
izgraditi kompaniju koju u na amerikoj burzi pretvoriti u
javnu.

Budui

PJP-i

Trenutno Peter i njegov tim, u kojem sam i ja partner,


razvijaju jo tri kompanije koje e ponuditi javnom tritu:
kompaniju za plemenite metale koja e osigurati dozvole u
Kini, naftnu kompaniju koja osigurava dozvole za izvoz nafte i
plina iz Argentine i kompaniju za srebro koja kupuje dozvole u
Argentini.
Kompanija koju smo najdue razvijali bila je kineska
kompanija za plemenite metale. Pregovori s kineskom vladom
dobro su napredovali, meutim, 1999. godine ameriki
zrakoplov bombardirao je kinesku ambasadu na Kosovu (Autor
je ovdje oigledno pogrijeio - kineska ambasada bombardirana
je u Beogradu - prim. prev.). Rekli su da mape nisu bile
obnavljane. Koji god bio razlog za bombardiranje, incident je
nae odnose vratio dvije godine unatrag. Ipak, napredujemo
polako ali sigurno.
Kad me ljudi pitaju zato toliko riskiramo radei u Kini,
odgovaramo: "To e uskoro biti najvea ekonomija na svijetu.
Iako su rizici veliki, potencijalna isplativost mogla bi biti
ogromna."
Danas je investiranje u Kinu slino engleskom investiranju u
Ameriku tijekom 19. stoljea. Investiramo u kontakte i dobru
volju. Svjesni smo politikih razlika i problema s ljudskim
pravima. Kao kompanija, dajemo sve od sebe kako bismo
razvili vrste odnose i otvorenu komunikaciju s naim
418

suradnicima u Kini, u nadi da emo doprinijeti transformaciji


ameriko/kineskih odnosa. Edukativno iskustvo bilo mi je
neprocjenjivo vrijedno. Osjeam da sam dio povijesti - kao da
se nalazim na istom brodu s Kolumbom dok plovi prema
Novom svijetu.
Obino je potrebno tri do pet godina da bi se kompanija
pretvorila u javnu. Ako sve krene prema planu, moda emo
dvije od tri kompanije dovesti na javno trite tijekom slijedee
godine. Kad se to dogodi, ostvarit u svoj cilj da postanem
vrhunski investitor. To e mi biti prva javna kompanija, ali
Peterova devedeset i neka. Iako se jo nisam kvalificirao kao
vrhunski investitor, pribliavam se tom cilju, cilju koji sam si
postavio 1995. godine.
S obzirom na potencijalni rizik, svi ti projekti na kojima
trenutno radim mogli bi propasti i nikada ne izai na javno
trite. Ako se to dogodi, zakrpat emo rane i zapoeti nove
projekte. Nai investitori znaju o kolikom se riziku radi i znaju
da je njihov investicijski plan da investiraju male iznose u
nekoliko ovih poslova. Takoer znaju da emo ih pozvati da
investiraju u bilo koji novi posao u koji uemo. Sve to je
potrebno jest da jedan od tih projekata bude pun pogodak. U
ovakvim investicijama definitivno nije mudro staviti sva jaja u
jednu koaru. Zbog takvih rizika KOR postavlja pred
investitore minimalne zahtjeve kad se radi o takvim
spekulativnim investicijama.
Slijedee poglavlje ukratko ocrtava osnovne korake poetka s
idejom, izgradnje kompanije i izlazak na javno trite. Iako to
nije bio lagan proces, bio je vrlo uzbudljiv.

Pravo

inicijacije

Voenje kompanije na javno trite je ritual inicijacije za


svakog poduzetnika. To je kao kada sportsku zvijezdu s koleda
izaberu da igra za profesionalni tim. Prema izdanju Fortunea od
27. rujna 1999: "Ako kupuje, kompanija te cijeni. Ako ide u
javnost, trite - svijet - te cijeni".
Zato je bogati otac osobu, koja moe ni iz ega stvoriti
kompaniju i pretvoriti je u javnu, zvao vrhunskim investitorom.
419

Tu titulu nije uspio dostii. Iako je investirao u neke biznise


koji su na kraju postali javni, niti jedna kompanija koju je on
osnovao nije postala javna. Njegov sin Mike preuzeo je njegov
biznis i nastavio ga razvijati, ali nikada nije izgradio kompaniju
i pretvorio je u javnu. Dakle, kada postanem vrhunski
investitor, znait e to da sam zavrio proces obuke bogatog
oca.

420

etrdeseto poglavlje

Jeste li vi slijedei milijarder?


U izdanju Forbesa iz 1999. godine o najbogatijih 400 ljudi,
na naslovnoj stranici pie: "Milijarder iz susjedstva". To izdanje
sadri lanak naslovljen Stoljee bogatstva i podnaslov Odakle
dolazi veliko bogatstvo. Prije mnogo godina, nafta i elik bili su
temelj mnogih amerikih bogatstava. Danas se vie radi o tome
koliko pogleda ste privukli.
lanak kae: "Ako elite razgovarati o super-bogatstvu,
morate podesiti svoje lee na viu razinu: na milijardere, koji se
stvaraju bre no ikada, koristei sve apstraktnije proizvode da
bi zaradili novac. Rockefelleru je trebalo 25 godina traenja,
buenja i distribuiranja nafte da bi zaradio prvu milijardu.
Prole godine, Garry Winnick pridruio se klubu milijardera
samo 18 mjeseci nakon to je uloio svoj novac u Global
Crossing, kompaniju koja namjerava razviti globalnu
fiberoptiku telekomunikacijsku mreu, ali to jo nije uinila."
Koliko vremena je danas potrebno da bi se postalo
super-bogat? Odgovor je: ne dugo. Ta stvarnost postaje jo
v i d l j i v i j a nekome poput mene, pripadniku generacije
populacijske eksplozije, kada gledam dob novih milijardera. Na
primjer, milijarder Jerry Yang roen je 1968 - godinu prije no
to sam zavrio koled - a David Filo, njegov partner, roen je
1966 - godinu nakon to sam upisao koled. Zajedno su

421

osnovali Yahoo! i sada obojica imaju preko 3 milijarde dolara,


a taj iznos raste. U isto vrijeme dok ovi mladi ljudi postaju
super-bogati, poznajem ljude koji se pitaju hoe li imati
dovoljno novca u svojim mirovinskim planovima kad se
umirove za deset godina. Tolika je razlika izmeu onih koji
imaju i onih koji u budunosti nee imati.

Svoju kompaniju pretvaram u javnu


Sve to ujem i o emu itam 1999. godine su PJP-i.
Definitivno se radi o maniji. Kao ovjek kojeg esto trae da
investira u tue biznise, esto ujem ovakvu promidbu:
"Investirajte u moju kompaniju i za dvije godine pretvorit emo
je u javnu." Neki dan nazvao me budui milijarder - generalni
direktor i zamolio za mogunost da mi pokae svoj poslovni
plan i ponudi mi mogunost investiranja u njegovu buduu
Internet kompaniju. Nakon prezentacije, polako je klimnuo
glavom uz lukavi izraz lica, govorei: "A naravno, znate to e
se dogoditi s cijenom vaih dionica nakon PJP-a". Osjeao sam
se kao da razgovaram s novim prodavaem automobila koji me
upravo informirao da je auto koji elim posljednji od svoje vrste
i da mi radi posebnu uslugu time to mi doputa da ga kupim po
ustaljenoj cijeni.
PJP manija, koja se zove i 'manija novih mogunosti', vratila
se. Prije nekog vremena ak je i Martha Stewart pretvorila
svoju kompaniju u javnu i postala milijarder. Postala je
milijarder jer mase ljudi poduava civiliziranim i razumnim
drutvenim manirima - ljude koji osjeaju potrebu da budu
civiliziraniji i elegantniji. Mislim da su njezine usluge vrijedne,
ali pitam se vrijede li milijarde dolara. No, ako slijedite
definiciju Forbes 400, (Bogatstvo ovisi o tome koliko pogleda
privuete), Martha Stewart kvalificirana je da bude milijarder.
Ona je definitivno privukla mnoge poglede.
Zabrinut sam u vezi svih tih PJP dionica nove tehnologije i
Interneta, jer pravilo novca 90/10 jo uvijek vrijedi. Previe tih
novih tvrtki pokrenule su osobe s vrlo malo poslovnog iskustva.
Moje predvianje jest da e 90% tih novih PJP-a propasti, a
samo 10% njih opstati. Statistike malog biznisa pokazuju da
422

kroz 5 godina 9 od 10 malih biznisa propada. Ako je ta


statistika tona za nove PJP-e, ta manija mogla bi nas dovesti
do nove recesije, a moda i depresije. Zato? Zato to e
milijuni prosjenih investitora biti u depresiji. Ne samo da e
milijuni izgubiti svoj novac od investiranja, ve e se domino
efekt proiriti i na njihovu mogunost kupnje novih kua,
automobila, brodova i aviona. To se moe proiriti i na ostatak
ekonomije. Wall Streetom je nakon sloma 1987. kruila ova
ala: "Kakva je razlika izmeu galeba i brokera?" Odgovor:
"Galeb jo uvijek moe ostaviti depozit na BMW-u".

Praenje mode
Prvi puta sam poeo raditi na PJP-u na Havajima, 1978.
godine. Bogati otac htio je da nauim proces izgradnje
kompanije koju u prodati javnosti dok sam gradio svoj biznis s
najlonskim i Velcro novanicima. Rekao je: "Nikada nisam
pretvorio kompaniju u javnu, ali sam investirao u nekoliko
biznisa koji su postali javni. Htio bih da taj proces naui od
gospodina s kojim investiram." ovjek s kojim me upoznao bio
je Mark, ovjek slian mojem partneru Peteru. Razlika je u
tome to je Mark bio poduzetniki kapitalist, ili PK (VC u
izvorniku - prim. prev). Ja sam vijetnamski veteran, pa mi ta
slova imaju drukije znaenje (Viet-Cong, ili VC, ameriki
naziv za vojsku Sjevernog Vijetnama - prim. prev.)
Male tvrtke obraale su se Marku kad im je trebao
poduzetniki kapital ili novac za irenje biznisa. Budui da mi
je trebalo mnogo novca da bih se proirio, bogati otac poticao
me da se upoznam s njim i uim njegova stajalita. To nije bio
ugodan sastanak. Mark je bio mnogo grublji od mojeg bogatog
oca. Pogledao je moj poslovni plan i moja financijska izvjea i
otprilike 23 sekunde sluao moje velianstvene planove za
budunost. Zatim me poeo razbijati. Rekao mi je da sam idiot,
budala i da ciljam iznad svojih mogunosti. Rekao mi je da
nisam smio ostavljati svoj posao i da sam sretan to je bogati
otac njegov klijent, jer inae nikada ne bi troio vrijeme na
nekoga nesposobnog poput mene. Zatim mi je rekao koliko
prema njegovom miljenju vrijedi moj biznis, koliko bi novca
423

mogao dobiti za njega, po kojim uvjetima, kao i to da e postati


moj novi partner s vlasnikim udjelom u kompaniji. Kao to
sam rekao, termin VC (PK) bio mi je vrlo poznat.
U biznisu PJP-a, bankara za investicije i PK-a, postoji
dokument koji se naziva "papir s uvjetima". Slian je komadu
papira kojeg agenti za nekretnine zovu "ugovor s popisom".
Jednostavno, papir s uvjetima utvruje uvjete prodaje vaeg
biznisa, kao to ugovor s popisom utvruje uvjete prodaje vae
kue.
Kao to je to sluaj s ugovorom s popisom, tako je i papir s
uvjetima razliit za svakoga. U nekretninama, ako prodajete
samo jednu malu kuicu u looj etvrti i elite visoku cijenu,
uvjeti na ugovoru s popisom bit e teki i nefleksibilni.
Meutim, ako ste veliki posjednik nekretnina koji ima na tisue
kua na prodaju, a kue su dobre, traene i niskih cijena, agent
za nekretnine vjerojatnije e omekati svoje uvjete kako bi
dobio va biznis. Isto vrijedi i za svijet PK-a. to ste uspjeniji,
dobivate bolje uvjete i obratno.
Dakle, nakon to sam pogledao Markov papir s uvjetima,
osjetio sam da su previe strogi. Definitivno mu nisam htio dati
52% svoje kompanije da bih na kraju radio za njega u
kompaniji koju sam ja pokrenuo. To su bili njegovi uvjeti. Ne
krivim Marka i gledajui unatrag, moda sam trebao prihvatiti
takve uvjete. S obzirom na ono to znam danas, i koliko sam
malo znao tada, da sam bio na Markovom mjestu i ja bih
ponudio takve uvjete. Mislim da mi je i nudio to samo iz
potovanja prema bogatom ocu. Bio sam novi biznismen i bio
sam uspjeno nekompetentan. Kaem, uspjeno nekompetentan
jer sam imao kompaniju u rastu, a nisam mogao kontrolirati
njezin rast.
Iako je Mark bio grub, svidio mi se, a inilo se i da se ja
sviam njemu. Dogovorili smo se da se redovno sreemo, a on
se sloio da mi daje besplatne savjete dok rastem. Njegov savjet
bio je besplatan, ali uvijek je bio i grub. Napokon mi je poeo
vie vjerovati dok je moje znanje i razumijevanje biznisa raslo.
ak sam s njim zakratko radio i na naftnoj kompaniji koju je
izvodio na javno trite. Bilo je to slino naftnoj kompaniji na

424

kojoj radim danas. Radei s njim na toj naftnoj kompaniji


1978., prvi sam puta osjetio uzbuenje koje dolazi od rada na
PJP-u.
Tijekom jednog od mojih susreta s njim, rekao je neto o PJP
biznisu to nikada nisam zaboravio. Rekao je: "Nove
mogunosti i PJP trite su biznis kao i svaki drugi. Trite
uvijek prati modu."
Mark je govorio kako u odreeno vrijeme trite dionica
prednost daje nekim biznisima. Rekao je: "Ako eli biti vrlo
bogat, dio tvoje strategije kao vlasnika biznisa mora biti
izgradnja kompanije kakvu trite eli i to prije no to je
poeli."
Mark je objasnio da su u povijesti slavni postali pioniri koji
su pogodili biznise koji e ui u modu. Rekao je da su izumi
poput televizije stvorili nove milijunae kao to su nafta i
automobili stvorili milijardere poetkom ovog stoljea. Markov
koncept progresije bogatstva u skladu je s onim to se vidi na
ovoj skraenoj listi iz Forbes magazina:
1. 1900. - Andrew Carnegie zaradio je bogatstvo na eliku 475 milijuna $
2. 1910. - John D. Rockefeller postao je milijarder na nafti 1.4 milijarde $
3. 1920. - Henry Ford postao je milijarder na automobilskoj
industriji - 1 milijarda $
4. 1930. - John Dorrance postao je milijuna tako to je poeo
prodavati juhu u konzervi (Campbellova juha) - 115 milijuna $
5. 1940. - Howard Hughes postao je milijarder kroz ugovore
za vojne zrakoplove, orua i filmove - 1.5 milijardi $
6. 1950. - Arthur Davies postao je milijuna zahvaljujui
aluminiju - 400 milijuna $
7. 1960.- H. Ross Perot osnovao je EDS (1962) - 3.8
milijardi $

425

8. 1970. - Sam Walton pretvorio je maloprodajnog diva


Wal-Mart u javnu kompaniju (1970) - 22 milijarde
9. 1980. - Ron Perelman zaradio je bogatstvo na Wall Streetu
kao burzovni meetar - 3.8 milijardi $
10. 1990. - Jerry Yang bio je suosniva Yahoo!-a - 3.7 milijarde $

Zastarjeli u 35-toj
Nisam suraivao s Markom nakon 1978. Kao to je
predvidio, moj poslovni uspjeh poeo je opadati i imao sam
velikih unutarnjih problema u kompaniji. Zato sam morao
posvetiti svu panju biznisu, umjesto pokuajima da pretvorim
tuu kompaniju u javnu. Meutim, nikada nisam zaboravio
njegovu lekciju o biznisima koji su u modi. Dok napredujem u
stjecanju svojeg temeljnog poslovnog iskustva, esto se pitam
koji e biznis slijedei doi u modu.
1985. zastao sam pokraj baze marinaca kod Camp Pendeltona
u Kaliforniji, gdje sam bio smjeten 1971. prije odlaska u
Vijetnam. Moj prijatelj i kolega pilot, James Treadwell, sada je
zapovijedao eskadrilom u bazi. Kim i mene vodili su kroz bazu,
gdje smo Jim i ja bili novi piloti prije 14 godina. Jim je pokazao
Kim zrakoplov poput onog kakvim smo on i ja letjeli u
Vijetnamu. Otvorio je kabinu i rekao: "Ti i ja smo sada
zastarjeli. Vie nismo u stanju pilotirati ovim zrakoplovom."
Rekao je to jer su instrumenti i komande bili u potpunosti
elektronski i orijentirani na video. Jim je nastavio: "Ovi novi
piloti odrasli su uz video igre. Ti i ja odrasli smo uz fliper i
biljar. Nai mozgovi nisu isti kao njihovi. Zato oni lete, a ja
sjedim za stolom. Ja sam kao pilot zastario."
Jasno se sjeam tog dana jer sam se i ja osjeao zastarjelo.
Osjeao sam se staro u dobi od 37 godina. Sjeam se da sam
razmiljao kako je moj otac zastario u dobi od 50 godina, a ja
sam zastario ve s 37. Toga sam dana shvatio koliko se stvari
brzo mijenjaju. Shvatio sam i to da u, ako se i sam ne budem
jednako brzo mijenjao, sve vie i vie zaostajati.
Danas radim s Peterom i nastavljam svoju edukaciju u PJP i
PK biznisu. Zaraujem novac na papiru jer kupujem
426

vrijednosne papire. Meutim, najvanija stvar je to dobivam


iskustvo na tritima kapitala. Iako radim s kompanijama za
naftu, plin i plemenite metale - industrije koje su bile u modi
prije 20 do 30 godina - moj um juri naprijed i pita se to e biti
slijedee podruje biznisa. Pitam se to e slijedee biti u modi i
hou li i ja biti dio slijedee eksplozije bogatstva. Tko zna?
Sada imam 52 godine; pukovnik Sanders imao je 66 kad je
poeo. Moj je cilj jo uvijek postati milijarder. Moda u uspjeti
u tome a moda i ne, ali svakodnevno idem prema tom cilju.
Danas je mogue postati milijarder - ako imate dobar plan.
Dakle, ne odustajem i ne planiram postati siromaan ili
zastarjeti. Kao to je rekao bogati otac: "Najtee je zaraditi prvi
milijun." Ako je to istina, onda bi prva milijarda mogla biti
drugi najtei zadatak koji se nalazi preda mnom.

Jeste li vi slijedei milijarder?


Onima meu vama koji moda imaju sline ambicije i
aspiracije, dajem slijedee savjete za pretvaranje vae
kompanije u javnu. Informaciju je velikoduno ponudio moj
partner Peter, ovjek koji je gotovo stotinu kompanija pretvorio
u javne.
Iako o tome treba nauiti ogromnu koliinu stvari, ove
smjernice pomoi e vam da krenete.

Zato pretvoriti kompaniju u javnu?


Peter nabraja est glavnih razloga za to:
1. Trebate vie novca. To je jedan od glavnih razloga da
kompaniju pretvorite u javnu. U ovom sluaju, moda ve
imate formiranu profitabilnu kompaniju i trebate kapital da
bi mogla rasti. Ve ste se susreli sa svojim bankarom i dobili
ste odreena sredstva kroz privatne investicije i vaeg PK-a,
ali sada vam je potreban stvarno veliki novac od bankara za
investicije.

427

2. Vaa kompanija - na primjer, Internet kompanija - nova je,


i trebate velike koliine novca kako biste osvojili udio na
tritu. Trite vam daje novac, iako je vaa kompanija
danas neprofitabilna, jer trite investira u vau buduu
zaradu.
3. U mnogim sluajevima kompanija e upotrijebiti vlastite
dionice kako bi kupila druge kompanije. To je ono to je
bogati otac zvao "tiskanje vlastitog novca". U svijetu
korporacija, to se naziva "spajanje i kupnja".
4. elite prodati vau kompaniju a da ne izgubite kontrolu. U
privatnoj kompaniji, vlasnik preesto gubi kontrolu ili
dobiva novog partnera koji mu eli zapovijedati kako treba
upravljati biznisom pri stjecanju kapitala. Dobivi novac od
javnog trita, vlasnik dobiva novac putem prodaje, ali
zadrava kontrolu nad biznisom. Dioniari uglavnom
nemaju veliku mogunost utjecaja na operacije kompanije u
koju su investirali.
5. Razlozi imovine. Ford Motor Company postala je javna jer
je obitelj imala mnogo lanova, ali nije imala likvidnost.
Prodajui dio kompanije javnosti, dobila je novac koji je
obitelj trebala za nasljednike. Zanimljivo je kako esto
privatne kompanije koriste tu strategiju.
6. Da bi se obogatili i imali novac za daljnje investicije.
Gradnja biznisa je poput gradnje i prodaje stanarske zgrade.
Meutim, kad gradite zgradu da biste je prodali kroz javnu
ponudu, razbija se samo dio aktive; razbija se u milijune
dijelova i prodaje milijunima ljudi. Graditelj ipak moe
posjedovati vei dio aktive, zadrati kontrolu i zaraditi
mnogo novca time to je prodaje milijunima kupaca
(umjesto samo jednom kupcu). Kau da dobre stvari dolaze
u maloj ambalai.

428

Sharonine napomene
Postoje ogranienja koja se primjenjuju na velike dioniare i
slubenike u kompaniji koja prolazi PJP. Iako vrijednost
njihovog udjela u kompaniji moe dramatino porasti kao
rezultat PJP-a, oni su strogo ogranieni u prodaji svojih dionica.
Njihove dionice obino se nazivaju 'zabranjene', to znai da su
pristali da ih ne prodaju tijekom unaprijed odreenog razdoblja.
Dioniar koji eli izai iz posla bolje e proi ako proda
kompaniju, ili je spoji s drugom kompanijom s dionicama u
slobodnoj prodaji, za razliku od koritenja PJP-a.

Dodatna pitanja za razmatranje


Peter nudi dodatna pitanja koja treba imati na umu prije
no to pretvorite kompaniju u javnu:
1. Tko je u timu ve vodio biznis? Postoji velika razlika
izmeu voenja biznisa i sanjarenja o novom proizvodu ili
novom biznisu. Je li ta osoba vodila isplatu plaa,
zaposlenike, porezna pitanja, pravna pitanja, ugovore,
pregovore, razvoj proizvoda, menadment protoka novca,
prikupljanje kapitala, itd.?
Moete primijetiti kako se velik dio onoga to Peter smatra
vanim nalazi na B-I trokutu bogatog oca. Stoga, temeljno
pitanje glasi: jeste li vi (ili netko iz tima) uspjeni u
upravljanju cijelim B-I trokutom?
2. Koliki dio kompanije elite prodati? Ovdje se pojavljuju
papiri s uvjetima.
Jo jedna stvar o kojoj sam razgovarao s Peterom bila je to
da je on, u tri godine koliko sam radio s njim, uvijek znao
cilj kompanije prije no to je pokrenuo kompaniju. Uvijek je
prije pokretanja kompanije znao da je njegov cilj da je proda
na javnom tritu. Moda nije znao kako e ostvariti, taj cilj,
ali cilj je bio postavljen. Spominjem to jer mnogi vlasnici

429

biznisa pokreu biznis bez toga da na umu imaju konkretan


cilj za kraj biznisa. Mnogi vlasnici biznisa pokreu biznis jer
"misle da je biznis dobra ideja, ali nemaju plan kako izai iz
njega. Za svakog dobrog investitora temeljna je strategija
izlaza. Isto vrijedi za poduzetnika koji razmilja o gradnji
biznisa. Prije no to ga izgradite, nainite dobar plan za
izlazak iz njega.
Prije no to izgradite biznis, moda ete htjeti razmisliti o
ovim pitanjima:
a) Hoete li ga prodati, zadrati ili prenijeti na svoje nasljednike?
b) Ako ete ga prodavati, hoete li to uiniti privatno ili javno?
Privatno prodavanje moe biti jednako teko kao i
javno.
Pronalaenje kvalificiranog kupca moe biti teko.
Pronalaenje financiranja za biznis moe biti teko.
Mogli biste ga dobiti natrag ako vam novi vlasnik
ne moe plaati ili ga pogreno vodi.
3. Ima li potencijalna javna kompanija dobro napisan i dobro
osmiljen poslovni plan? Taj plan trebao bi ukljuivati opise:
a) Tim i iskustvo tima
b) Financijska izvjea
Standardno se uzima izvjee od protekle tri
financijske godine
c) Projekcije protoka novca
Ja preporuujem tri godine vrlo konzervativnih
projekcija protoka novca
Peter tvrdi da bankari za investicije ne vole direktore i
poduzetnike koji pretjeruju u svojim projekcijama budue
zarade. Peter takoer kae da Bill Gates iz Microsofta esto
podcijeni svoje projekcije za zaradu. To je odlina strategija
za odravanje cijena dionica. Kad direktori pretjeruju i

430

oekivanja od zarade nisu ispunjena, cijena njihovih dionica


opada i investitori gube povjerenje u kompaniju.
4. Tko predstavlja trite, koliko je ono veliko i koliki rast je
mogu za proizvode kompanije na tritu?
I dok postoji trite za vae proizvode, postoji i trite za
dionice u vaem biznisu. U razliita vremena, odreeni
tipovi kompanija su privlaniji kupcima dionica nego
drugim kompanijama. U trenutku dok ovo piem, tehnoloke
i Internet kompanije su u modi.
Kad osoba ima javnu kompaniju, esto se kae da je to kao
da imate dvije kompanije umjesto jedne. Jedna kompanija je
za vae stalne klijente, a druga za vae investitore.
5. Tko se nalazi u vaem odboru direktora ili savjetodavnom
odboru? Trite se oslanja na povjerenje. Ako kompanija
ima snaan i cijenjen odbor direktora ili savjetnika, trite
ima vie povjerenja u budui uspjeh biznisa.
Peter savjetuje: "Ako vam netko prie i kae da e pretvoriti
kompaniju u javnu, upitajte ga tko je u njegovom timu to ve
inio i s koliko kompanija?" Ako ta osoba ne moe
odgovoriti na vae pitanje, zamolite je da se vrati s
odgovorom. Veina se nikada ne vrati."
6. Kakva je imovina kompanije? Biznis bi trebao posjedovati
ili kontrolirati neto to druge kompanije nemaju ili ne
kontroliraju. To moe biti patent za novi proizvod ili lijek,
najam zemljita markama kao to su Starbucks ili
McDonald's. ak se i ljudi koji su vlasnici ili cijenjeni
strunjaci mogu smatrati aktivom. Primjeri ljudi koji su
aktiva su Martha Stewart, Steven Jobs kad je pokrenuo novu
kompaniju (Apple Computer) i Steven Spielberg kad je
formirao svoju novu produkcijsku kompaniju. Ljudi su
investirali u te ljude zbog njihovih prolih uspjeha i buduih
potencijala.

431

7. Moe li kompanija ispriati dobru priu? Siguran sam da je


Kristofer Kolumbo ispriao odlinu priu svojim jamcima,
kralju i kraljici panjolske, prije no to su mu prikupili
kapital s kojim je krenuo na put oko svijeta. Dobra pria
mora zainteresirati i uzbuditi ljude, i navesti ih da se
zagledaju u budunost i pomalo sanjare. Iza prie trebao bi
stajati i integritet, jer nai su zatvori puni odlinih prialica
koji nemaju integriteta.
8. Pokazuju li lanovi kompanije strast? To je najvanija stvar
koju Peter trai. Kae da je prva i posljednja stvar koju trai
u bilo kojem biznisu strast vlasnika, voditelja i tima. Peter
kae: "Bez strasti, najbolji biznis, najbolji plan i najbolji
ljudi nee biti uspjeni."
Evo ulomka iz lanka magazina Fortune o 40 najbogatijih
ljudi mlaih od 40 godina:
MBA-i (Master of Business Administration - fakultetski
obrazovani strunjaci u podruju ekonomije, biznisa i
financija - prim. prev.) ne pripadaju sceni (Silicijske)
doline. MBA-i tradicionalno izbjegavaju rizik. Veina ljudi
pohaa poslovne kole zato da dobiju posao sa
esteroznamenkastom plaom nakon diplome. Veterani iz
doline gledaju ljude iz poslovnih kola i ne vide onu vatru u
srcu koju su sami imali dok su bili romantini pobunjenici.
MBA-i gledaju Silicijsku dolinu i vide neto mnogo drukije
od onoga to su uili u poslovnoj koli. Michael Levine
pridruio se eBay-u nakon diplome na Berkeley Haas-u.
Bivi bankar za investicije ne govori s istom strau koju
pokazuju tvrdokorni poduzetnici. On radi krae od veine 60 sati tjedno umjesto uobiajenih 80. "Volio bih kad bih za
10 do 15 godina imao 10 do 15 milijuna dobro investiranih
dolara", rekao mi je. "Ali htio bih imati i ivot. Ne znam.
Moda jo nisam u tome."

432

Bogati otac rekao bi da on definitivno jo nije u tome. On me


esto upozoravao da budem svjestan razlike izmeu uspjenih
lanova korporacija i uspjenih poduzetnika. Rekao bi: "Postoji
razlika izmeu ljudi koji se penju po ljestvici korporacije i
nekoga tko gradi vlastitu ljestvicu korporacije. Razlika je u
pogledu na ljestvicu. Jedan vidi iroko plavo nebo, a drugi vidi
- pa, zna kako se kae: ako nisi, glavni pas u zaprezi, vidik je
uvijek isti."

Kako ete prikupiti novac?


Peter objanjava etiri izvora novca:
1. Prijatelji i obitelj. To su ljudi koji vas vole i esto e vam
davati novac na slijepo. On ne preporuuje ovu metodu
prikupljanja novca. I Peter i moj bogati otac esto su govorili:
"Ne poklanjajte novac svojoj djeci. On ih ini slabima i
ovisnima. Umjesto toga, poduite ih kako da prikupe novac."
Bogati otac krenuo je jedan korak dalje po pitanju novca.
Ako se sjeate, svojem sinu i meni nije isplaivao plau za na
rad. Rekao je: "Plaati ljudima za posao znai uiti ih da
razmiljaju kao zaposlenici." Umjesto toga, obuio nas je da
traimo poslovne prilike i stvaramo biznis iz tih prilika. Moda
se sjeate prie o stripovima iz knjige Bogati otac, siromani
otac. Ja isto to radim i danas. Traim oko sebe prilike da
izgradim biznis, dok drugi trae dobro plaene poslove.
Bogati otac nije rekao da je loe biti zaposlenik. On je volio
svoje zaposlenike. Samo je obuavao svojeg sina i mene da
razmiljamo na drukiji nain i da budemo svjesni razlika
izmeu vlasnika biznisa i drugih poloaja. Htio je da,
odrastajui, imamo sve vie izbora, a ne sve manje.
Stvorili smo edukativnu drutvenu igru PROTOK NOVCA za
djecu i namijenili je roditeljima koji svojoj djeci ele pruiti
vie financijskih izbora i sprijeiti ih da upadnu u dugove im
napuste dom. Nadalje, namijenili smo igru roditeljima koji
pretpostavljaju da bi njihova djeca mogla biti slijedei Bill
Gates iz Microsofta ili Anita Roddick iz Body Shopa. Igra

433

prua ranu financijsku edukaciju o menadmentu protoka novca


koja je potrebna svakom poduzetniku. Veina malih biznisa
propada zbog loeg menadmenta protoka novca. PROTOK
NOVCA za djecu p o d u i t e vau d j e c u v j e t i n a m a
menadmenta protoka novca prije no to napuste dom.
2. Aneli. Aneli su bogati ljudi ija je strast pomaganje
novim poduzetnicima. Veina velikih gradova ima skupine
anela koji financijski podravaju razvoj novih poduzetnika, te
im daju savjet o tome kako da postanu bogati.
Aneli shvaaju da je grad s biznisima koji rastu ujedno i
grad koji raste. Razvoj poduzetnikog duha u gradu dovest e
do toga da se razvije i grad. Ti aneli osiguravaju vitalne slube
za bilo koji grad bilo koje veliine. Sada je mogue uz pomo
r a u n a l a i I n t e r n e t a o i v j e t i p o d u z e t n i k i duh i u
najzabaenijim gradovima.
Mnogi mladi ljudi naputaju male gradove kako bi potraili
dobre poslovne prilike u velikim gradovima. Mislim da taj
gubitak mladih talenata uzrokuju kole, koje poduavaju mlade
da potrae poslove. Kad bi nai mladi ljudi znali stvarati
biznise, mnogi mali gradovi nastavili bi se razvijati jer bi se
mogli elektronski spojiti s ostatkom svijeta. Skupine privatnih
lica koje djeluju kao skupine anela mogu uiniti uda za
oivljavanje malih gradova u svim dijelovima zemlje.
Ako pogledate to je Bill Gates uinio za Seattle; to je
Michael Dell uinio za Austin, Texas i to je Alan Bond uinio
za F r e e m a n t l e , Z a p a d n a A u s t r a l i j a , v i d j e t ete mo
poduzetnikog duha. I poduzetnici i aneli igraju vane uloge u
ivotu grada.
3. Privatni investitori. Ljudi koji investiraju u privatne
kompanije zovu se privatni investitori. Ti ovlateni investitori
trebali bi biti sofisticiraniji od prosjenih investitora. Oni
najvie dobivaju - ili gube. Zato je preporuljivo da se stekne i
financijska edukacija i iskustvo s biznisom prije no to se
investiraju velike sume novca u privatne kompanije.

434

4. Javni investitori. Ljudi koji investiraju kroz javno


prodane dionice javnih kompanija zovu se javni investitori. To
je masovno trite za osiguranja. Budui da se te investicije
izlau na tritu pred masama, obino potpadaju pod nadzor
agencija kao to je Komisija za osiguranje i razmjenu (KOR).
Osiguranja kojima se ovdje trguje uglavnom su manje rizina
od privatnih investicija. No, kad se radi o investiranju, uvijek
postoji rizik. Moe se initi da je ovo u kontradikciji s onim to
sam prije govorio o tome kako unutarnji investitor ima vie
kontrole, a time i manje riskira. Meutim, molim vas da imate
na umu da privatni investitor nema uvijek kontrolu. KOR
zahtijeva striktno pridravanje zahtjeva o izvjeima i
otkrivanju kako bi se umanjio rizik za javnog investitora koji
definitivno nema kontrolu nad investicijom.

Peterove preporuke
Dok sam s Peterom razgovarao o glavnim problemima u
pretvaranju kompanije u javnu, upitao sam ga to bi preporuio
osobi koja eli prikupiti vei iznos kapitala. Preporuio je da se
ta osoba upozna sa slijedeim izvorima financiranja ako eli
pretvoriti kompaniju u javnu:
1. Memorandumi o privatnom polaganju (MPP). To bi
trebao biti poetak vaih formalnih aktivnosti na prikupljanju
kapitala. To je neka vrsta uradi-sam naina prikupljanja
kapitala. MPP je nain na koji moete diktirati eljene uvjete i
nadati se da e investitor biti zainteresiran.
Peter preporua da ponete s tim procesom tako to ete
unajmiti korporacijskog odvjetnika koji se specijalizirao za
osiguranja. Tu poinje vaa formalna edukacija ako zaista elite
krenuti s malim i prijei na vee. Poinje tako to ete platiti
odvjetnikov savjet i, po mogunosti, posluati ga. Ako vam se
ne svia savjet, najbolje je potraiti novog odvjetnika.
Veina odvjetnika dat e vam besplatne konzultacije ili ih
moete pozvati na ruak. Ova vrsta profesionalnog savjetnika
vitalna je za va tim u poetku i dok rastete. Ja sam osobno to

nauio na tei nain, pokuavajui takve stvari uiniti sam,


kako bih utedio neto dolara. Tih nekoliko uteenih dolara na
duge me je staze kotalo pravo bogatstvo.
2. Poduzetniki kapitalisti (PK) Oni su, poput mog
prijatelja Marka, u biznisu osiguravanja kapitala. Ljudi obino
odlaze PK-ima nakon to su iscrpili osobne zalihe, novac
obitelji i prijatelja i novac bankara. Peter kae: "PK su esto
tvrdi i skupi pregovarai, ali ako su dobri, zaradit e svoj
novac."
PK e esto postati partner i pomoi vaoj kompaniji da se
pokrene na viu razinu financiranja. Drugim rijeima, kao to
ovjek moe poi u dvoranu i unajmiti osobnog trenera kako bi
svoje tijelo doveo u formu i uinio ga privlanijim, PK moe
funkcionirati kao osobni trener koji va biznis dovodi u
financijsku formu kako bi bio privlaan drugim investitorima.
3. Bankari za investicije Njima ete se najee obratiti ako
ste spremni prodati svoju kompaniju na javnom tritu. Bankari
za investicije esto prikupljaju novac za PJP-e i sekundarne
ponude. Sekundarna ponuda je javna ponuda dionica kompanije
koja je ve prikupljala kapital kroz poetnu ponudu javnosti.
Kad pogledate financijske asopise kao to je The Wall Street
Journal, vidjet ete kako mnoge velike reklame i oglasi potiu
od bankara za investicije koji informiraju trite o ponudama
koje su sponzorirali.

Sharonine napomene
Postoji jo jedan tip financiranja koje se naziva mezaninsko
financiranje, a ponekad se zove i most-financiranje. Kompanija
obino trai ovakvu vrstu financiranja kad je prola rane faze
razvoja, ali jo nije spremna za PJP.

436

Vaan prvi korak


Ako ste se spremni okuati u prikupljanju kapitala za svoj
biznis, moda ete htjeti zapoeti s MPP-om. Peter preporua
takav poetak iz slijedeih razloga:
1. Zapoinjete s intervjuom i razgovarate s korporacijskim
odvjetnicima koji su specijalizirani za to podruje.
Intervjuirajte nekolicinu njih.
Vae znanje i edukacija rast e sa svakim intervjuom.
Upitajte ih o njihovim neuspjesima, kao i o uspjesima.
2. Poinjete uiti o raznim vrstama ponuda koje moete uiniti
i o tome kako ih zakonski strukturirati. Drugim rijeima,
nisu sve ponude iste. Razliite ponude osmiljene su zato da
ispune razliite potrebe.
3. Poinjete odreivati vrijednost vaeg biznisa i razvijati
uvjete pod kojima elite prodavati biznis.
4. Poinjete formalno razgovarati s potencijalnim
investitorima, te vjebati umjetnost i znanost prikupljanja
kapitala. Prvo, moda ete morati prevladati strah od
poetnog pristupanja. Drugo, moda ete se morati
osloboditi straha od kritike. Tree, nauit ete kako izai na
kraj s odbijanjima i neuzvraenim telefonskim pozivima.
Peter nudi ovaj savjet: "Vidio sam ljude kako daju najbolje
prezentacije svojih investicija, ali na kraju ne dobivaju ek.
Jedna od stvari koju poduzetnik mora nauiti jest kako da uzme
ek. Ako ne moete to uiniti, povedite partnera koji moe."
Peter kae isto to je rekao i moj bogati otac: "Ako elite biti
u ovom biznisu, morate nauiti prodavati. Prodavanje je
najvanija vjetina koju moete nauiti i usavriti. Prikupljanje
kapitala je prodavanje drukijeg proizvoda d r u k i j o j
populaciji."
437

Ljudi su financijski neuspjeni uglavnom zato to ne mogu


prodavati. Ne mogu prodavati jer im nedostaje samopouzdanja,
boje se odbijanja i ne mogu izrei cijenu. Ako zaista elite
postati poduzetnik i trebate razvoj vjetina prodaje, snano vam
preporuam da pronaete kompaniju mrenog marketinga s
dobrim programom obuke, da u njoj sudjelujete barem pet
godina i nauite kako biti samopouzdani prodava. Uspjean
prodava ne boji se pristupa ljudima, kritike niti odbijanja, i ne
boji se zatraiti ek.
Jo i danas ja radim na prevladavanju svojeg straha od
o d b i j a n j a , u n a p r j e u j e m svoju sposobnost n o e n j a s
r a z o a r e n j e m i t r a i m n a i n e da p o b o l j a m s v o j e
samopouzdanje. Primijetio sam izravnu korelaciju izmeu
svojeg bogatstva i svoje sposobnosti da prevladam te prepreke u
ivotu. Drugim rijeima, ako se prepreke ine nesavladivima,
moja zarada opada. Ako ih prevladam, to je stalan proces,
moja zarada raste.

Kako ete pronai nekoga poput Petera ili Marka da


vas savjetuje
Nakon to steknete temelje iskustva u biznisu i postignete
odreeni uspjeh - i mislite da ste spremni predstaviti svoj biznis
tritu - trebat ete savjet strunjaka. Savjeti i vodstvo koje sam
dobio od Petera, bankara za investicije, i Marka, PK-a, bili su
od neprocjenjive vrijednosti. Ti savjeti stvorili su svjetove
mogunosti koji za mene prije nisu postojali.
Kad budete spremni, nabavite knjigu Standard & Poor's
Security Dealers, koje je objavio McGraw Hill. Moete je
pronai u veini knjiara ili vaoj lokalnoj knjinici. Ta knjiga
daje popise osoba koje se bave osiguranjima. Nabavite knjigu i
pronaite osobu koja je voljna sluati vae ideje i va biznis.
Nee vam svi biti spremni ponuditi besplatan savjet, ali neki
hoe. Veina je prezaposlena i nema vremena za davanje
podrke ako niste spremni. Zato vam preporuam da steknete
neto stvarnog iskustva u biznisu i postignete odreene uspjehe
prije no to pronaete nekoga tko bi htio postati dio vaeg tima.

438

Dakle, jeste li vi slijedei milijarder?


Samo jedna osoba moe odgovoriti na ovo pitanje: vi. Uz
pravi tim, pravog voditelja i hrabar i inovativan proizvod, sve je
mogue. Tehnologija ve postoji, ili e se uskoro razviti.
im sam shvatio da je moj cilj o zaradi prvih milijun dolara
ostvariv, poeo sam razmiljati o slijedeem cilju. Znao sam da
mogu zaraditi i 10 milijuna na slian nain. Meutim, milijarda
bi ve zahtijevala nove vjetine i potpuno nov nain
razmiljanja. Zato sam postavio cilj usprkos tome to se
suoavam s mnogo sumnje u sebe. Kad sam odluio postaviti
cilj, poeo sam uiti kako su drugi to ostvarili. Da nisam
postavio cilj, ne bih mislio da je to mogue i ne bih pronaao
knjige i lanke o tome kako su mnogi ljudi ostvarili taj cilj.
Prije nekoliko godina, kad sam bio u velikim dugovima,
mislio sam da je nemogue da postanem milijuna. Gledajui
unatrag, mislim da ostvarenje cilja i nije tako vano kao
zapisivanje cilja i tenja ka ostvarenju. Kad sam se posvetio
cilju, inilo mi se da moj um pronalazi naine kako bi se moj
cilj mogao ostvariti. Da sam rekao da mi je nemogue postati
milijuna, vjerujem da bi to postalo samoispunjavajue
proroanstvo.
Nakon to sam postavio cilj da postanem milijarder, muila
me sumnja u sebe. Meutim, moj um mi je poeo pokazivati
naine na koje je to mogue. Kad se fokusiram na cilj, vidim
kako mi je mogue postati milijarder. esto sebi ponavljam ovu
uzreicu: "Moe ako misli da moe; ne moe ako misli da
ne moe. U svakom si sluaju u pravu." Ne znam tko je autor,
ali zahvaljujem toj osobi to ju je smislila.

Zato je mogue postati milijarder?


Kad sam postavio cilj da postanem milijarder, poeo sam
pronalaziti razloge zato je danas jednostavnije no ikada prije
postati milijarder. Evo ih:

439

1. Samo uz pomo telefonske linije, Internet veini nas


pribliava svijet potroaa.
2. Internet stvara vie biznisa izvan Interneta. Kao to je Henry
Ford stvorio vie biznisa kao efekt masovne proizvodnje
automobila, Internet uveava svoj uinak. Internet
omoguava da od nas 6 milijardi svatko postane bogat poput
Henryja Forda i Billa Gatesa.
3. U prolosti, moni i bogati kontrolirali su medije. Uz
tehnoloke promjene koje tek dolaze, Internet daje svakome
od nas mo slinu posjedovanju vlastitih radio i TV postaja.
4. Novi izumi raaju nove izume. Eksplozija nove tehnologije
poboljat e i druga podruja naeg ivota. Svaka nova
tehnoloka promjena omoguit e veem broju ljudi da
razviju inovativne proizvode.
5. Dok sve vie ljudi prosperira, sve e vie ljudi eljeti
investirati vie novca u nove biznise, ne samo zato da im
pomogne, ve i zato da sudjeluje u dobiti. Danas je veini
ljudi teko shvatiti injenicu da desetci milijardi dolara
svake godine trae nove, inovativne kompanije u koje bi
mogle biti investirane.
6. Proizvod ne mora biti visoko tehnoloki da bi bio nov.
Starbucks je obogatio mnoge ljude alicom kave, a
McDonald's je postao najvei vlasnik nekretnina samo s
hamburgerom i prenim krumpiriima.
7. Kljuna rije je 'efemeralan'. Po mojem miljenju, to je
jedna od najvanijih rijei za sve koji ele postati bogati ili
superbogati. Webster definira rije kao neto to traje jedan
dan, ili kratko vrijeme.
Jedan od mojih uitelja, dr. Buckminster Fuller, esto je
koristio rije 'efemeralizacija'. Shvatio sam da je on koristio
rije u kontekstu 'sposobnost da se s mnogo manje uini mnogo
vie'. ee se koristi rije 'poluga', kao sposobnost da se uini

440

mnogo uz malo napora. Dr. Fuller je rekao da su ljudi u stanju


stvarati sve vie bogatstva za sve vie ljudi, uz sve manje
napore.
Drugim rijeima, uz sve te nove tehnoloke izume - izume
koji koriste vrlo malo sirovina - svatko od nas moe zaraditi
mnogo novca uz vrlo malo vremena i napora.
S druge strane efemeralnog, ljudi koji e u budunosti
zaraivati sve manje i manje su oni koji koriste najvie sirovina
i koji najvie fiziki rade u procesu zarade novca. Drugim
rijeima, financijska budunost pripada onima koji ine najvie
uz najmanje truda.

Kakav je moj plan da postanem milijarder?


Odgovor se nalazi u rijei 'efemeralan'. Da bih postao
milijarder, moram pruiti mnogo toga velikom broju ljudi uz
malo rada. Moram pronai podruje biznisa koje je danas
debelo, napuhano i neuinkovito, podruje gdje su ljudi
nezadovoljni postojeim sustavom i ije proizvode treba
poboljati. Industrija u kojoj imam najvie mogunosti jest
najvea industrija: obrazovanje. Ako zastanete na trenutak i
razmislite o svim novcima koji se troe na obrazovanje i obuku,
ostat ete zapanjeni. To ide dalje od brojanja novca za javne
kole, kolede i slino. Kad pogledate koliinu obrazovanja
koje se odvija u biznisu, vojsci, domovima i na profesionalnim
seminarima, vidjet ete da se tamo vrti najvei novac. No,
obrazovanje je grana djelatnosti koja je najzaostalija.
Obrazovanje kakvo mi znamo je zastarjelo, skupo i spremno na
promjenu.
Poetkom ove godine, moj p r i j a t e l j Dan Osborne,
meunarodni trgovac stranim valutama, poslao mi je lanak s
web-sitea The Economists. Slijedi ulomak iz tog lanka:
Michael Milken, kralj 'otpadnih obveznica', koji je
zaradio 500 milijuna dolara u jednoj godini, sada gradi
jednu od najveih kompanija za obrazovanje, Knowledge
Universe. Kohlberg, Kravis i Roberts, tvrtka za otkupe koja

441

plai menadere irom svijeta, takoer posjeduje kompaniju


za obrazovanje koja se zove Kindercare. U tvrtkama na
Wall Streetu, analitiari su poeli uurbano predavati
izvjetaje u kojima se daju procjene kako grana
obrazovanja prolazi kroz paradigmatsku promjenu prema
privatizaciji i racionalizaciji.
Zato su odjednom svi tako uzbueni? Zbog paralela
koje vide izmeu obrazovanja i zdravstvene skrbi. Prije
dvadeset i pet godina, zdravstvena skrb je bila zaglavljena
izmeu javnog i dobrovoljnog sektora. Danas je to
uglavnom privatna grana djelatnosti koja vrijedi milijarde
dolara. Mnogi bogati ljudi, ne samo g. Milken i Henry
Kravis, ve i Warren Buffet, Paul Alien, John Doerr i Sam
Zell, tvrde da obrazovanje kree istim smjerom. Kompanije
iz razliitih konvencionalnih grana djelatnosti investiraju u
biznis, ukljuujui Sun, Microsoft, Oracle, Apple, Sony,
Hartcourt General i Washington Post Group.
Vlada SAD-a kae da drava godinje troi 635 milijardi
dolara na obrazovanje, vie no to troi na mirovine ili
obranu i predvia da e se trokovi po ueniku poveati za
40% tijekom slijedee decenije. Privatne kompanije
trenutno imaju samo 13% trita, uglavnom na polju obuke,
a veina tih kompanija su one tipa mama-i-tata, zrele za
konsolidaciju.
International
Data
Corporation,
savjetodavna tvrtka koja se bavi trendovima, kae da e se
taj udio tijekom sljedee dvije decenije poveati na 25%.
lanak nastavlja:
Amerike javne kole sve vie frustriraju roditelje i
zaostaju za meunarodnim standardima. Amerika troi vie
BND-a na obrazovanje od veine zemalja, ali postie
osrednje rezultate. Djeca u Aziji i Europi esto gaze svoje

442

amerike kolege u standardiziranim testovima znanja. Vie


od 40% amerikih desetogodinjaka ne moe proi osnovni
test itanja; ak 42 milijuna odraslih je funkcionalno
nepismeno. Djelomian razlog za tako loe rezultate je
injenica da se gotovo polovina od 6,500$ potroenih na
svako dijete troi na ne-nastavne, uglavnom administrativne
usluge.
Sada se prepreke izmeu privatnih i javnih sektora
smanjuju, to dozvoljava poduzetnicima da uu u dravni
sustav. 1128 privatnih kola (a taj broj raste) mogu
eksperimentirati s privatnim menadmentom a da ne izgube
dravni novac.
lanak takoer istie:
Ne iznenauje injenica da postoji mnogo opozicije
polaganoj privatizaciji. Sindikati uitelja imaju impresivan
uinak u razaranju onih koji izazivaju njihovu moi...

Ne idite tamo gdje vas ne trebaju


Godine 1996. moju edukativnu drutvenu igru PROTOK
NOVCA poslali smo skupini instruktora s vodeeg sveuilita
radi njihov povratne informacije. Njihov verbalni odgovor bio
je: "Mi u koli ne igramo igre i nismo zainteresirani da mlade
poduavamo o novcu. Oni imaju vanije stvari koje moraju
uiti."
U biznisu postoji pravilo: "Ne idite tamo gdje vas ne
trebaju." Drugim rijeima, lake je zaraditi novac tamo gdje ste
vi i vai proizvodi traeni.
Dobra je vijest to sve vie kola koristi nae igre kao
nastavna sredstva u svojim uionicama. Meutim, najbolja
vijest je ta to se javnosti na proizvod svia. Nae drutvene
igre dobro se prodaju privatnim osobama koje ele unaprijediti
svoju poslovnu i financijsku edukaciju.

443

Znali smo da smo zatvorili krug kad je u sijenju 2000.


Thunderbird, Amerika kola meunarodnog menadmenta,
ukljuila knjige Bogati otac, siromani otac, i Kvadrant
PROTOKA NOVCA i igre PROTOK NOVCA u svoj nastavni
program za poduzetnitvo. Ovo vrlo prestino sveuilite
meunarodno je priznato zbog svojih obrazovnih programa.

Povratak na plan
Vidim veliku potranju u podruju menadmenta novca,
biznisa i investiranja - predmeta koji se ne poduavaju u koli.
Predviam da e se u slijedeih nekoliko godina dogoditi veliki
slom trita dionica i surova je stvarnost da mnogi ljudi nee
imati dovoljno novca za mirovinu. Pretpostavljam da e se za
deset godina podii velika buka u traenju relevantnije
financijske edukacije. Nedavno je federalna vlada objavila
Amerikancima da se ne bi trebali osloniti iskljuivo na
socijalno ili zdravstveno osiguranje kad se umirove. Naalost,
ta je vijest dola prekasno za milijune ljudi, naroito zato to ih
kolski sustav nikada nije poduio kako upravljati novcem.
Sharon, Kim i ja namjeravamo pruiti takvu edukaciju - s
naim postojeim proizvodima, kao i putem Interneta - po
mnogo nioj cijeni no to to moe uiniti postojei kolski
sustav.
Kad pripremimo te edukativne programe za isporuku putem
Interneta, postat emo Internet kompanija, a ne samo izdavaka
kompanija kakva smo danas. Kad budemo mogli isporuiti nae
proizvode na taj efemeralan nain, vrijednost i multiplikatori
vrijednosti nae kompanije e porasti, jer emo moi isporuiti
bolji proizvod na meunarodno trite, na prikladniji nain i za
mnogo manje novca. Drugim rijeima, bit emo u stanju uiniti
sve vie sa sve manje napora, to je klju za veliko bogatstvo.
Hou li ikada postati milijarder? Ne znam. I dalje se kreem
prema tom cilju. Kako u to uiniti ako uinim? Ne znam niti
to. To jo moram otkriti. Ali znam ovo: godinama sam gunao i
alio se kako me kola nije nauila nita o novcu, biznisu ili
bogaenju. esto sam se pitao zato ne poduavaju predmete
koji su mi mogli zatrebati nakon kole, umjesto onih za koje
444

sam znao da mi nee trebati. Jednoga dana, netko mi je rekao:


"Prestani se aliti i uini neto u vezi s tim." I sada inim.
Shvatio sam da se, ako sam ja bio nesretan to nisam mnogo
nauio o novcu, biznisu i bogaenju, vjerojatno i drugi ljudi
ale na to.
Na kraju, Kim, Sharon i ja ne elimo se natjecati sa kolskim
sustavom. Trenutni kolski sustav osmiljen je tako da podui
ljude da budu zaposlenici ili profesionalci. Moemo prodavati
svoje efemeralne proizvode onima koji ele ono to mi nudimo,
a to je edukacija za ljude koji ele biti poduzetnici, posjedovati
biznise ili investirati u biznis, umjesto da rade u neijem
biznisu. To je nae ciljno trite i Internet vidimo kao savren
sustav da doemo do njega a da ne prolazimo kroz zastarjeli
kolski sustav. To je na plan; samo e vrijeme pokazati hoe li
nas troje ispuniti na cilj.
Ako elite postati financijski slobodni, multimilijuna, ili
moda i slijedei milijarder, mi elimo biti vaa kompanija za
financijsku edukaciju.

445

etrdeset i prvo poglavlje

Zato bogati bankrotiraju?


esto ujem kako ljudi kau: "Kada zaradim mnogo novca,
moji financijski problemi e nestati." U stvarnosti, njihovi novi
financijski problemi tek poinju. Mnogo novopeenih bogataa
iznenada bankrotira zato to oni koriste svoje stare financijske
navike u rjeavanju novih financijskih problema.
Godine 1977. pokrenuo sam svoj prvi veliki biznis, a to je
bio biznis s najlonskim i Velcro novanicima za surfere. Kao
to sam rekao u prethodnom poglavlju, aktiva koja je stvorena
bila je vea od ljudi koji su je stvorili. Nekoliko godina kasnije
stvorio sam jo jednu aktivu koja je brzo rasla, i opet prerasla
ljude koji su je stvorili. I opet sam je izgubio. Tek sam u treem
biznisu nauio ono to je bogati otac htio da nauim.
Moj siromani otac bio je okiran zbog mojih financijskih
uspona i padova. Volio me, ali boljelo ga je kad me u jednom
trenutku vidio na vrhu svijeta, a u drugom u kanalizaciji. No,
moj bogati otac bio je sretan zbog mene. Nakon moje dvije
velike kreacije i propasti rekao je: "Veina milijunaa izgubi tri
kompanije prije no to postignu veliki uspjeh. Tebi su trebale
samo dvije. Prosjena osoba nikada nije izgubila biznis i zato
10% ljudi kontrolira 90% novca."

447

Nakon mojih pria o zaradi i gubitku milijuna, esto mi


postavljaju vano pitanje: "Zato bogati bankrotiraju?" Ja im iz
osobnog iskustva nudim neke od moguih odgovora.
Razlog br. 1: Ljudi koji su odrasli bez novca nemaju pojma
kako se nositi s mnogo novca. Kao to sam rekao ranije, previe
novca je esto jednako velik problem kao i nedovoljno novca.
Ako osoba nije uvjebana da rukuje s velikim iznosima novca
ili nema dobre financijske savjetnike, velike su anse da e
poloiti novac u banku ili ga jednostavno izgubiti. Kao to je
rekao moj bogati otac: "Novac te nee uiniti bogatim. Zapravo,
novac te moe uiniti i bogatim i siromanim." Milijarde ljudi
svakodnevno potvruju tu injenicu. Veina ima neto novca,
ali ga troi tako da postanu jo siromaniji ili se jo jae zadue.
Zato je danas toliko bankrota u najboljoj ekonomiji u povijesti.
Problem dolazi od ljudi koji dobivaju novac i zatim kupuju
obveze za koje misle da su aktiva. Siguran sam da e u
slijedeih nekoliko godina mnogi od dananjih mladih ili instant
milijunaa biti u financijskim nevoljama jer im nedostaju
vjetine financijskog menadmenta.
Razlog br. 2: Kad ljudi dou do novca, emocionalna euforija
je poput droge koja vam ispuni duh. Moj bogati otac rekao je:
"Kad udari 'novani ut', ljudi se osjeaju inteligentniji, ali
zapravo postaju gluplji. Misle da posjeduju svijet i istog trena
kreu u troenje novca poput kralja Tuta sa zlatnim
grobnicama."
Moj porezni strateg i O.J.R. Diane Kennedy jednom mi je
rekla: "Bila sam savjetnik mnogim bogataima. Kad zarade
tonu novca, prije no to bankrotiraju obino naprave tri stvari.
Prvo, kupe mlazni avion ili veliki brod. Drugo, odlaze na safari.
Tree, rastaju se od svoje supruge i vjenaju s mnogo mlaim
enama. Kad vidim da se to dogaa, pripremam se za slom." I
opet, kao u prvom razlogu, kupuju obveze ili se rastaju od
aktive koja se zatim pretvara u obvezu, pa se zatim oene
novom obvezom. Sada imaju dvije ili vie obveza.
Razlog br. 3: Kad imate novca, odreeni prijatelji i roaci
postaju vam blii. Najtea stvar za mnoge ljude je rei 'ne'
ljudima koje vole kad ih ovi zamole za posudbu novca. To se

448

meni nije dogodilo, ali vidio sam kako se mnoga prijateljstva i


obitelji rastaju i udaljavaju kad se jedna osoba iznenada
obogati. Kao to je rekao bogati otac: "Vrlo vana vjetina u
bogaenju jest razvoj sposobnosti da se kae 'ne' sebi i ljudima
koje voli." Ljudi koji dou do novca i ponu kupovati brodove
i velike kue ne mogu rei 'ne' niti sami sebi, a kamoli
lanovima obitelji. Oni zavre u jo veim dugovima samo zato
jer su odjednom dobili mnogo novca.
Ne samo da ljudi ele od vas posuditi novac kad ste bogati,
ve vam i banke ele posuditi jo vie novca. Zato ljudi kau:
"Banka ti posuuje novac kad ga ne treba." Ako stvari krenu
loe, ne samo da ete imati problema s povratkom dugova
prijatelja i roaka, ve e i banke imati problema s povratkom
dugova s vae strane.
Razlog br. 4: Osoba s novcem iznenada postaje 'investitor' s
novcem, ali bez edukacije i iskustva. Ovo se vraa na rijei
bogatog oca o tome kako ljudi misle da im je narastao
financijski IQ kad imaju novac, a zapravo im se smanjio. Kad
osoba ima novac, iznenada pone primati pozive od burzovnih
brokera, i brokera za nekretnine i investicije. Bogati otac alio
se na temu brokera: "Brokeri se zovu 'brokeri' zato to imaju
manje novca od vas" ('broke' - bez novca - prim. prev.) Moje
isprike brokerima koji se osjeaju uvrijeeno, ali mislim da je
mojem bogatom ocu taj vic prvi ispriao njegov broker.
Imao sam prijatelja koji je naslijedio 350,000 $. Za manje od
6 mjeseci sav taj novac izgubio je na tritu dionica, ne zbog
trita ve zbog brokera koji je 'okrenuo' iznenadnog bogataa
koji je mislio da ga je novac uinio inteligentnijim. Za one koji
ne znaju to znai 'okretanje', to je kada broker savjetuje osobu
da redovito kupuje i prodaje, tako da broker zaradi proviziju na
svakoj k u p n j i i p r o d a j i . Na tu praksu se ne gleda s
odobravanjem i brokerske kue plaaju velike kazne ako se neki
od njihovih brokera bavi takvim poslovima... No i to se dogaa.
Kao to sam rekao na poetku ove knjige, injenica da
ispunjavate kvalifikacije za ovlatenog investitora, koji je
jednostavno osoba s novcem, ne znai da znate bilo to o
investiranju.

449

Na vruem tritu dionica u dananje vrijeme, mnoge


kompanije investiraju jednako glupo kao i pojedinci. S toliko
novca na tritu, mnoge kompanije tre unaokolo i kupuju
druge kompanije za koje se nadaju da e biti aktiva. U ovom
podruju djelatnosti to se obino naziva S&K ili spajanje i
kupnja. Problem je u tome to mnoge od tih kupljenih
kompanija mogu postati obveze. esto velika kompanija koja je
kupila malu kompaniju zavri u financijskim nevoljama.
Razlog br. 5: Strah od gubitka se poveava. Kad se
siromana osoba naglo obogati, esto se dogaa da se njezin
strah od siromatva se ne smanjuje, nego povea. Kao to kae
moj prijatelj, psiholog za profesionalne jednodnevne trgovce:
"Dobiva ono ega se boji." Zato tako mnogo profesionalnih
investitora ima psihologe kao dio tima, i ja ih imam iz tog
razloga. Imam strahove kao i svi drugi. Kao to sam prije rekao,
postoje i drugi naini da se izgubi novac, osim trita
investicija.
Razlog br. 6: Osoba ne zna razliku izmeu dobrih i loih
trokova. esto dobivam pozive od svojih raunovoa ili
poreznih stratega koji kau: "Mora kupiti j o jednu
nekretninu." Drugim rijeima, imam problem to previe
zaraujem i moram investirati vie novca u neto kao to su
nekretnine, jer moj plan za mirovinu ne moe primiti vie
novca. Jedan od razloga to se bogati jo vie bogate je i taj to
kupuju vie investicija i pritom koriste porezne zakone. U
stvari, novac kojim bi se platili porezi koristi se za kupnju
dodatne aktive, to se oduzima od prihoda, pa se tako na zakonit
nain smanjuju i porezi.
Tetraedron koji sam prije prikazao za mene je jedan od
najvanijih dijagrama za stvaranje, kao i za uvanje i
poveavanje bogatstva. Kad ljudima pokaem taj dijagram,
esto me pitaju zato su rashodi dio strukture. Razlog je taj to
kroz rashode postajemo bogatiji ili siromaniji, bez obzira na to
koliko novaca zaraujemo. Bogati otac esto je govorio: "Ako
elite znati hoe li osoba u budunosti biti bogatija ili
siromanija, pogledajte polje rashoda u njezinom financijskom
izvjeu." Rashodi su bili vrlo vani za bogatog oca. esto je

450

govorio: "Postoje rashodi koji te ine bogatim i rashodi koji te


ine siromanim. Pametan vlasnik biznisa i investitor zna koje
rashode eli i te rashode i kontrolira."
"Aktivu stvaram zato to mogu poveati svoje dobre
rashode", rekao mi je jednom bogati otac. "Prosjena osoba ima
uglavnom loe rashode." Ta je razlika izmeu dobrih i loih
rashoda bila bogatom ocu jedan od najvanijih razloga za
stvaranje aktive. Radio je to zato jer je njegova stvorena aktiva
mogla kupovati drugu aktivu. Kao to mi je rekao dok sam kao
dijete gledao vrlo skupo zemljite koje je upravo kupio: "Ni ja
si ne mogu priutiti ovu zemlju. Ali moj biznis moe."
Ako razumijete porezne zakone koji su na raspolaganju B
kvadrantu, uskoro ete shvatiti da je jedan od razloga zato
bogati postaju bogatiji taj to porezni zakoni doputaju B
kvadrantu, vie nego ostalima, da troe novac prije plaanja
poreza za gradnju, stvaranje ili kupnju druge aktive. Zapravo,
porezni zakoni gotovo da zahtijevaju od vas da kupujete vie
investicija s novcem prije plaanja poreza. Zato i ja dobivam
telefonske pozive koji mi poruuju da kupujem vie nekretnina
ili jo neku kompaniju. S druge strane, E kvadrant mora esto
koristiti novac nakon plaanja poreza da gradi, stvara ili kupuje
drugu aktivu.

to uiniti s previe novca


"Ako eli biti bogat, mora imati plan za zaradu mnogo
novca i plan za ono to e uiniti s tim novcem prije no to ga
zaradi. Ako nema plan za ono to e uiniti prije no to ga
zaradi, moe ga izgubiti bre no to si ga zaradio." Bogati
otac poticao me da prouavam investiranje u nekretnine zato da
shvatim kako u investirati u nekretnine prije no to se
obogatim. Kad me danas moj raunovoa nazove i kae: "Ima
previe novca. Mora kupiti vie investicija", ja ve znam kamo
u s novcem, koje korporacijske strukture u upotrijebiti i to
u kupiti s tim novcem. Zovem svojeg brokera i kupujem jo
nekretnina. Ako kupujem vrijednosne papire, esto zovem
svojeg financijskog planera i kupujem produkt osiguranja, koji
zatim kupuje moje dionice, obveznice ili uzajamne fondove.
451

Drugim rijeima, grana osiguranja stvara posebne produkte


osiguranja za bogate ljude koji su vlasnici biznisa. Kad biznis
kupi osiguranje, to je troak kompanije i esto postaje aktiva za
vlasnika, uz mnoge porezne olakice. Drugim rijeima, kad moj
raunovoa nazove, veina novca ve je potroena u skladu s
prethodno sainjenim planom. Potroen je u vidu rashoda koji
osobu ine bogatijom i sigurnijom. Zato su financijski savjetnik
i agent osiguranja za bogate vrlo vani lanovi tima.
Tijekom godina, vidio sam mnoge ljude kako pokreu vrlo
profitabilne biznise i ipak ostaju bez novca. Zato? Zato to
nisu kontrolirali svoje rashode. Umjesto da su troili novac za
kupnju druge aktive kao to su nekretnine ili vrijednosnice,
potroili su ga kroz neke nevane poslovne trokove, ili su
kupovali vee kue, lijepe brodice, brze aute i nove prijatelje.
Umjesto da su financijski jaali, postajali su financijski slabiji
sa svakim zaraenim i potroenim dolarom.

Druga strana novia


Bogati otac esto je govorio: "Kroz polje rashoda bogata
osoba esto vidi drugu stranu novia. Veina ljudi rashode vidi
kao neto loe, neto to te ini siromanim. Kad vidi kako te
rashodi mogu uiniti bogatijim, poinje ti se pojavljivati druga
strana novia." Takoer je rekao: "Pogled kroz polje trokova
jest poput prolaska kroz zrcalo, kao to je Alisa uinila u Alisi u
zemlji udesa. Kad je prola kroz zrcalo, vidjela je bizaran
svijet koji je na mnogo naina odraavao drugu stranu zrcala.
Obje strane novia nisu mi imale mnogo smisla, ali bogati otac
je rekao: "Ako eli biti bogat, mora poznavati nade, strahove i
iluzije s obje strane novia."
Tijekom jednog od mojih sastanaka s bogatim ocem, rekao je
neto to je promijenilo moj nain razmiljanja od naina
siromanih na nain bogatih. Rekao mi je: "Time to imam plan
za to kako biti bogat, razumijem porezne i korporacijske
zakone, mogu upotrijebiti svoje polje rashoda kako bih se
obogatio. Prosjena osoba koristi svoje polje rashoda da
osiromai. To je jedan od najvanijih i najveih razloga zato se
neki ljudi bogate, a neki postaju siromaniji. Ako se eli

452

obogatiti i ostati bogat, mora kontrolirati svoje rashode." Ako


razumijete ovu tvrdnju, razumjet ete zato je bogati otac htio
niske prihode i visoke rashode. To je bio njegov nain
bogaenja. Rekao je: "Veina ljudi na kraju izgubi novac jer i
dalje razmiljaju poput siromane osobe, a siromani ljudi ele
visoke prihode i niske rashode. Ako ne nainite ovu promjenu u
svojoj glavi, uvijek ete ivjeti u strahu od gubitka novca i
pokuavati biti krti i ekonomini, umjesto da budete financijski
inteligentni i postajete sve bogatiji. Kad shvatite zato bogata
osoba eli visoke rashode i niske prihode, poet ete gledati
drugu stranu novia."

Vrlo vana stvar


Ovaj posljednji dio jedan je od najvanijih u ovoj knjizi. U
stvari, ova je knjiga i napisana oko ovog dijela. Ako to ne
shvaate, predlaem da sjednete s prijateljem koji je takoer
proitao knjigu i da zaponete raspravu kako biste produbili
svoje razumijevanje onoga to pie. Ne oekujem od vas da se s
tim sloite. Moda ete poeti shvaati da postoji svijet s
previe novca, kao i to da moete postati dio tog svijeta. Bogati
otac je rekao: "Ljudi koji u glavi ne promijene svoj pogled na
novac vidjet e samo jednu stranu novia. Vidjet e stranu
novia koja poznaje svijet s nedovoljno novca. Moda nikada
nee vidjeti drugu stranu, svijet s previe novca, ak i ako
zarade mnogo novca."
Ako shvatite da postoji svijet s previe novca i ako donekle
shvatite porezne i korporacijske zakone, kao i to zato je
konrola vaih rashoda tako vana, poet ete gledati u jedan
potpuno drukiji svijet, svijet koji vrlo mali broj ljudi vidi.
Vienje tog svijeta poinje u vaoj glavi. Ako se va mentalni
stav moe promijeniti, poet ete shvaati zato je bogati otac
uvijek govorio: "Ja koristim svoje rashode da postanem
bogatiji, a prosjena osoba ih koristi da postane siromanija."
Ako shvaate tu izjavu, moda ete shvatiti zato smatram da je
poduavanje financijske inteligencije vano za na kolski
sustav. To je takoer razlog zato vam moje edukativne igre
PROTOK NOVCA mogu pomoi da vidite svijet koji vidi vrlo

453

mali broj ljudi. Financijsko stanje podsjea na zrcalo iz Alise u


zemlji udesa. U igri PROTOK NOVCA igra se uz pomo
ovladavanja financijskim izvjeem premjeta iz ivotne Utrke
takora na Brzu stazu svijeta investiranja, svijeta koji zapoinje
s ovlatenim investitorom.

Kako niski prihodi i visoki rashodi


mogu biti dobri?
Bogati otac rekao je: "Novac je samo ideja." Ovih nekoliko
posljednjih poglavlja sadri neke vrlo vane ideje. Ako u
potpunosti shvaate zato su niski prihodi i visoki rashodi
dobri, tada preskoite ovaj dio. Ako ne, molim vas da uloite
neko vrijeme u raspravu s nekim tko je proitao knjigu. Ta je
ideja kljuna toka ove knjige. Takoer objanjava i zato
mnogi bogati ljudi ostaju bez novca. Molim vas da date sve od
sebe kako biste to shvatili, jer nema mnogo smisla u tome da ste
kreativni, da izgradite aktivu i zaradite mnogo novca samo da
biste ga potom izgubili. Kad sam prouavao pravilo 90/10,
otkrio sam da 90% ljudi koji zarauju 10% novca spada u one
koji ele visoke prihode i niske rashode. Zato ostaju tamo gdje
jesu.

Smjernica
Dakle, pitanje je: "Kako vas niski prihodi i visoki rashodi
mogu uiniti bogatim?" Odgovor se nalazi u nainu na koji
sofisticirani investitor koristi porezne i korporacijske zakone
kako bi te rashode vratio u polje prihoda.
Na primjer:
Ovo je dijagram onoga to sofisticirani investitor eli postii.

454

Dijagram 10% ljudi koji zarauju 90% ukupnog profita

I opet, pitanje je: "Kako vas niski prihodi i visoki rashodi


mogu uiniti bogatim?"
Ako ponete shvaati kako i zato se to radi, poet ete
uviati svijet sve veeg financijskog obilja.
Usporedite prethodni dijagram sa slijedeim:
D i j a g r a m 9 0 % koji z a r a u j u 1 0 %

Ovo je financijski dijagram najveeg dijela svjetske


populacije. Drugim rijeima, novac dolazi, izlazi iz polja
455

rashoda i vie se ne vraa. Zato mnogi ljudi pokuavaju


utedjeti, biti ekonomini i smanjiti trokove. To je i dijagram
osobe koja e empatino rei: "Moja kua je aktiva", iako novac
odlazi kroz polje rashoda i ne vraa se, barem ne odmah.
Takoer, to je dijagram osobe koja kae: "Gubim novac svaki
mjesec, ali drava mi daje porezne olakice na to to ga gubim."
Oni govore to, umjesto da kau: "Zaraujem novac od svojih
investicija, a drava mi daje porezne olakice da bih zaraivao
jo vie."
Bogati otac rekao je: "Jedna od najvanijih kontrola koju
moe imati nalazi se u tom pitanju. Pitanje je: "Koliki postotak
novca koji izlazi iz tvojeg polja rashoda zavri isti mjesec opet
u tvojem polju prihoda?" Bogati otac o toj je temi sa mnom
razgovarao sate i dane. Shvativi njegovo gledite, vidio sam
potpuno drukiji svijet koji veina ljudi ne vidi. Mogao sam
vidjeti svijet rastueg bogatstva, za razliku od ljudi koji
naporno rade i paze na svoje rashode. Postavite i sebi isto
pitanje: "Koliki postotak novca koji izlazi iz vaeg polja
rashoda zavri isti mjesec opet u vaem polju prihoda?" Ako
moete shvatiti kako se to radi, morali biste znati kako vidjeti i
stvoriti svijet rastueg bogatstva. Ako tu ideju teko shvaate,
pronaite nekoga tko je shvaa i raspravite o tome kako bi se to
moglo uiniti. Ako moete to shvatiti, poet ete shvaati i ono
to radi sofisticirani investitor. Rekao bih da to zasluuje
raspravu. Zato ete moda poeljeti vie puta proitati ovu
knjigu i raspravljati o njoj. Ona je zaista napisana kako bi
promijenila gledite ljudi - s gledita nedostatka novca na
gledite stvaranja svijeta s obiljem novca.

Kolika je vrijednost biznisa mrenog marketinga?


Kad razgovaram s kompanijama mrenog marketinga, esto
im kaem: "Vi ne znate vrijednost vaeg biznisa, mrenog
marketinga." Kaem to jer se mnogi biznisi mrenog
marketinga fokusiraju samo na to koliko novca takav biznis
moe donijeti. esto im govorim da nije vano koliko novca
mogu zaraditi, ve koliko ga mogu investirati prije plaanja
poreza. To je neto to E kvadrant ne moe uiniti. Za mene, ta
456

je prednost jedna od najveih prednosti biznisa mrenog


marketinga. Ako se koristi na pravilan nain, biznis mrenog
marketinga moe vas uiniti mnogo bogatijim, no samo putem
obinog prihoda koji taj biznis generira. Imam nekoliko
prijatelja koji su zaradili desetke milijuna dolara u mrenom
marketingu, a danas su bez novca. Kad razgovaram s
pripadnicima te djelatnosti, esto podsjeam voditelje mrenog
marketinga da je vitalni dio njihovog posla ne samo da
educiraju ljude o tome kako zaraditi mnogo novca, ve ih je
vano i educirati kako zadrati zaraeni novac. Oni e kroz
svoje rashode na kraju postati bogati ili siromani.

Zato je vie biznisa bolje od jednog biznisa?


Nisu samo ljudi iz mrenog marketinga oni koji ne shvaaju
pravu vrijednost svojeg biznisa. Vidio sam poduzetnike koji su
dobri u izgradnji biznisa, ali ne shvaaju njegovu pravu
vrijednost. To se dogaa zato to danas krui popularna ideja da
biznis gradite samo da biste ga prodali. To je ideja vlasnika
biznisa koji ne zna ono to zna sofisticirani investitor o
poreznim i korporacijskim zakonima. Umjesto da grade biznis
kako bi njime kupovali aktivu, oni esto samo izgrade biznis,
prodaju ga, plate poreze, stave novac u banku i ponu iznova.
Imao sam nekoliko prijatelja koji su gradili biznise samo zato
da bi ih prodavali. Dva moja prijatelja prodala su svoje
kompanije za novac i zatim izgubili sav novac u slijedeem
poslovnom pothvatu. Izgubili su zato jer pravilo 90/10 za
preivljavanje biznisa jo uvijek vrijedi. Ta su dvojica bili
osobe iz S kvadranta koji su gradili biznis u B kvadrantu.
Prodali su te biznise ljudima iz B kvadranta. Kupci su
prepoznali esto nevidljivu vrijednost biznisa iz B kvadranta. I
tako su ti prijatelji koji su prodali biznis na kraju ostali bez
novca, iako su dobili nekoliko milijuna dolara. Biznisi koje su
prodali uinili su svoje nove vlasnike jo bogatijima.
Sofisticirani vlasnici biznisa i investitori uinit e sve to
mogu da zadre biznis to je mogue due i uz pomo njega
kupe to je mogue vie stabilne aktive, da bi na kraju prodali
biznis uz to je mogue manje poreze, zadravajui pritom to
457

vie aktive. Kao to je rekao moj bogati otac: "Biznise gradim


zbog aktive koju mi biznis kupuje." Za mnoge poduzetnike,
biznis koji grade jedina je aktiva jer koriste strategiju jedne
korporacije, a ne mo multikorporacijske strategije investiranja.
(I opet, koritenje takve strategije zahtijeva tim profesionalnih
savjetnika). Ovo ukazuje na veliku prednost B kvadranta, a to je
da vam porezni zakoni doputaju troenje novca prije
oporezivanja kako biste postali bogatiji, i da vas zapravo
nagrauju kad investirate veliku svotu novca. Uostalom, bogati
su oni koji piu pravila.

Mo rashoda

Zato rashodi mogu biti aktiva ili obveza, bez obzira na to


koliko zaraivali. Jedan od razloga zato 90% ljudi ima 10%
novca jest i taj to ne znaju troiti novac koji zarade. Kao to je
rekao bogati otac: "Bogata osoba moe smee pretvoriti u
novac. Ostali ljudi uzmu novac i pretvore ga u smee."
Dakle, kakav je odgovor na pitanje: "Zato bogati
bankrotiraju?" "Iz istog razloga zato siromani ostaju
siromani, a srednja klasa ima financijske probleme." Bogati,
siromani i srednja klasa ostaju bez novca zato to gube
kontrolu nad svojim rashodima. Umjesto da koriste rashode
kako bi se obogatili, oni koriste svoje rashode da bi osiromaili.

458

Faza pet

Vraanje

459

etrdeset i drugo poglavlje

Jeste li spremni za vraanje?


Deseta investitorska kontrola:
Kontrola

vraanja

Nedavno je Dan, moj kolega iz srednje kole, prolazio kroz


grad i pitao me jesam li za partiju golfa. Dan je oduvijek bio
odlian igra, a ja ve dugo nisam igrao pa sam u poetku malo
oklijevao. No, na kraju sam pristao, shvativi da je svrha igre da
provedemo zajedno neko vrijeme i obnovimo staro prijateljstvo.
Dok smo se vozili unaokolo u malom vozilu, i dok me Dan
poniavao u igri, razgovor je skrenuo prema poslu. Kad sam
rekao Danu da sam otiao u mirovinu i da gradim biznise, jedan
koji u prodati javnosti i jedan privatni, vrlo se naljutio. U
ljutnji me optuio da sam pohlepan, da mislim samo na sebe i
da iskoritavam siromane. Nakon to sam sat vremena
pokuavao ostati miran, vie nisam mogao izdrati. Na kraju
sam upitao: "Zbog ega misli da su bogati pohlepni?"
Odgovorio je: "Jer po cijeli dan gledam samo siromane.
Nikada nisam vidio da su bogati neto uinili za njih." Dan je
odvjetnik za ljude koji si ne mogu priutiti svojeg odvjetnika.
"Jaz izmeu onih koji imaju i onih koji nemaju sve je vei i
stanje se ne popravlja. Sada imamo obitelji koje nemaju nade da
e ikada izai iz siromatva. Izgubljen je iz vidokruga san na
461

kojem je utemeljena Amerika. A ljudi poput tebe zarauju sve


vie i vie novca. Zar misli samo na to? Graditi biznise i
bogatiti se? Postao si poput Mikeovog oca - pohlepni bogata
koji postaje sve bogatiji."
Danova ljutnja poela se smirivati dok se igra nastavljala.
Napokon, na kraju igre, dogovorili smo se da se naemo u
restoranu hotela. Rekao sam mu da u mu pokazati neto na
emu sada radim.
Slijedeeg dana pokazao sam Danu igru. "emu slui ploa
za igru?" upita Dan nakon to smo sjeli za stol.
Pokazujui mu igru, objasnio sam mu svoju teoriju da
siromatvo uzrokuje nedostatak obrazovanja. "To je naueno
stanje", rekoh ja. "Ui se kod kue. Budui da te kola ne ui o
novcu, o tome ui kod kue."
"emu te ova igra poduava?" upita Dan.
"Poduava vokabularu financijske pismenosti", rekoh ja. "Po
mojem miljenju, rijei su najmonije sredstvo ili orue koje mi
kao ljudi imamo, jer rijei utjeu na na mozak, a nai mozgovi
stvaraju nau stvarnost u svijetu. Problem mnogih ljudi jest taj
to napuste kolu i dom, a nikada ne naue niti ne shvate
Vokabular povezan s novcem, a to rezultira time to cijeli ivot
imaju financijskih problema."
Dan je prouavao arenu plou dok nam je konobarica nosila
kavu. "Dakle, ti planira rijeiti siromatvo uz pomo drutvene
igre?" upita on sarkastino.
"Ne", nasmijah se ja. "Nisam tako naivan niti optimistian.
Stvorio sam tu igru primarno za ljude koji ele postati vlasnici
biznisa i investitori. Menadment protoka novca je osnovna
vjetina nuna za sve koji ele postati bogati."
"Dakle, stvorio si tu igru za ljude koji ele postati bogati, ne
za siromane?" ree Dan, ponovno se naljutivi.
Opet sam se nasmijao njegovoj emocionalnoj reakciji. "Ne,
ne, ne", rekoh ja. "Nisam ovo stvorio tako da bih iskljuio
siromane. Opet u ti objasniti. Stvorio sam to za ljude koji ele
postati bogati, bez obzira na to jesu li danas bogati ili
siromani."
Izraz na Danovom licu malo se ublaio.
462

"Tono", rekoh ja tiho. "Moji proizvodi namijenjeni su


ljudima koji ele postati bogati", ponovio sam. "Oni ne mogu
pomoi nikome, bez obzira tko on bio i koliko imao, ako ne eli
postati bogat. Moji proizvodi nee pomoi bogatoj osobi ili
osobi iz srednje klase, osim ako sama ne eli postati bogatija."
Dan je sjedio tamo vrtei glavom. Opet se ljutio. Napokon
ree: "eli rei da sam ja proveo cijeli ivot pokuavajui
pomoi ljudima, a ne mogu im pomoi?"
"Ne, ne kaem to", rekoh ja. "Ne mogu komentirati to to
radi, niti koliko si uinkovit. Ja ne mogu suditi o tome."
"to eli rei?" upita Dan.
"Kaem da ne moe pomoi ljudima osim ako oni zaista ne
ele p o m o i sami sebi", rekoh j a . "Ako osoba n i j e
zainteresirana za bogaenje, moji proizvodi su beskorisni."
Dan je sjedio u tiini, upijajui distinkciju koju sam
pokuavao napraviti. "U mojem svijetu zakona i pravne pomoi,
esto savjetujem ljude. Mnogi ljudi to ne prihvaaju", ree Dan.
"Vidim ih opet nakon godinu ili dvije i nalaze se u istoj
situaciji. Opet su u zatvoru, ili su opet optueni za nasilje u
kui, ili neto slino. eli li to rei? Savjet nije dovoljan ako
ljudi zaista ne ele promijeniti situaciju u svojim ivotima?"
"To je ono to elim rei", rekoh ja. "Zato najbolje dijete i
planovi vjebanja nee djelovati osim ako osoba zaista ne eli
smraviti. Zato je gubitak vremena i smetnja za ostale ako u
razredu ima uenika koji ne eli uiti neki predmet. Teko je
poduavati nekoga tko nije zainteresiran. A to ukljuuje i mene.
Na primjer, ja nisam zainteresiran za hrvanje s morskim psima.
Ne moe me prisiliti da to nauim. Ali igranje golfa je drugo.
Vrijedno u uiti, vjebati satima i skupo platiti lekcije, jer
elim uiti."
Dan je sjedio i klimnuo glavom. "Shvaam", rekao je.
"Ali nisam ti pokazao ovu igru zbog njezinog aspekta
bogaenja", rekoh ja. "Htio sam ti pokazati ono to je bogati
otac nauio Mikea i mene o velikodunosti. O vraanju novca."
Slijedeih deset minuta objanjavao sam mu fazu pet plana
bogatog oca, pokazujui Danu da je velikodunost bila vaan
dio plana bogatog oca. Rekao sam mu, pokazujui plou za
463

igru: "Mikeov otac poduio nas je o pet faza povezanih s


novcem i bogatstvom. Faza pet bila je odgovornost za vraanje
novca, nakon to si ga zaradio. Mikeov otac vrsto je vjerovao
da je zaraivanje i gomilanje novca zloupotreba moi novca."
"Dakle, ti si stavio i fazu pet iz plana Mikeovog oca u svoju
igru?" upita Dan pomalo sumnjiavo. "Tvoja igra ne ui ljude
samo bogaenju, ve i velikodunosti?"
Klimnuh glavom. "To je bio dio plana. Vrlo vaan dio."
Budui da je rastao s Mikeom i sa mnom, Dan je znao tko je
bogati otac. uo je za plan investiranja koji smo bogati otac i ja
nainili nakon mog povratka iz Vijetnama. Dan je znao kroz to
sam proao kako bih postao vlasnik biznisa i investitor. Naljutio
se kad sam priao o fazama 3 i 4, kad sam investirao u druge
biznise i bogatio se. Sada je uio o fazi 5.
"Kao to sam rekao, faza pet vjerojatno je najvanija faza
plana bogatog oca i namjerno sam je uklopio u igru", rekoh ja.
"to je faza pet?" upita Dan. "Pokai mi je u igri."
Pokazao sam na ruiasto obojena polja na 'brzoj stazi' igre.
Ploa za igru sastoji se od dvije odvojene staze. Jedna je kruna
staza u unutranjem dijelu i zove se 'utrka takora', a vanjska,
pravokutna staza poznata je kao 'brza staza', i tamo investiraju
bogati. "Ova ruiasta polja su faza pet", rekoh ja, pokazujui
na jedno polje.
"Djeja knjinica", proita Dan na glas s polja na koje je
pokazivao moj prst.
Zatim sam pokazao drugo polje.
"Centar za istraivanje raka", proita Dan na glas.
"A evo i ovog polja", rekoh, pomaknuvi prst.
"Dar vjere", proita Dan tekst ispod mog prsta.
"eli rei da si u brzu stazu ugradio i dobrotvorna polja?"
upita Dan. "U stazu investiranja za vrlo bogate."
Klimnuh glavom i rekoh: "Da. Postoje dvije vrste snova na
brzoj stazi. Snovi o osobnoj koristi i snovi o stvaranju boljeg
svijeta putem bogatstva."
Dan polako odmahne glavom, govorei: "eli rei da je
Mikeov otac tebe i Mikea uio da budete i bogati i dareljivi?"

464

Klimnuh glavom. Brzo sam pokazao sve dobrotvorne snove


koji se nalaze na brzoj stazi ploe za igru. "Bogati otac rekao je
da je jedna od najvanijih kontrola investitora kontrola nad
vraanjem veine novca drutvu."
"On je imao reputaciju pohlepnog bogataa", ree Dan.
"Mnogi ljudi priali su o njemu grozne stvari, o tome kako je
pohlepan."
"Veina ljudi tako je mislila", odgovorih ja. "Ali Mike i ja
znali smo da nije tako. to je vie zaraivao, vie je poklanjao.
Ali poklanjao je u tiini."
"To nisam znao", ree Dan. "Znai, on je posvetio svoje
kasne godine tome da drutvu vrati sav novac koji je zaradio?"
"No, ne ba sav", rekoh ja. "Neto je htio ostaviti i svojoj
djeci. Ono to ti elim rei jest da mnogi ljudi vjeruju kako su
bogatai pohlepni. To vjerovanje ne doputa im da uvide istinu
kako nisu svi bogatai pohlepni. Ako otvori oi, vidjet e da
su mnogi vrlo bogati ljudi davali ogromne financijske iznose
drutvu. Pogledaj to je Abdrew Carnegie dao kroz knjinice,
Henry Ford kroz svoju zakladu i Rockefelleri kroz zakladu
Rockefeller. Moj heroj George Soros, osniva Kvantnog fonda,
danas daje ogromne koliine novca nadajui se da e stvoriti
globalno drutvo i promovirati vee financijsko razumijevanje
meu narodima. Ali esto ujemo samo rune stvari koje
politiki voe govore o njemu.
"John D. Rockefeller ne samo da je stvorio svoju
dobrotvornu zakladu da bi davao svoj novac, ve je i donirao
velike iznose Sveuilitu u Chicagu, kao to mnogi bogatai
doniraju svojim kolama. Mnogi drugi superbogatai osnovali
su vlastite visokokolske institucije, kao to je Stanford
osnovao Sveuilite Stanford, a Duke Sveuilite Duke. Bogati
su oduvijek bili dareljivi prema visokim kolama."
"Sveuilite Vanderbilt osnovao je vrlo bogati poduzetnik",
nadovee se Dan.
"Shvaam da bogati stvaraju poslove i osiguravaju robu i
usluge kako bi malo poboljali ivot. Sada mi kae da oni
esto vraaju novac drutvu", ree Dan.

465

"Govorim ti upravo to", odgovorih ja. "No, mnogi ljudi mogu


vidjeti samo ono to smatraju pohlepnom stranom bogatih.
Znam da postoje pohlepni bogatai, ali postoje i pohlepni
siromani ljudi."
"Dakle, tvoj bogati otac je vraao drutvu?" ponovi Dan.
"Da", odgovorih ja. "Faza pet najvie ga je usreivala. Osim
toga, dobrotvorstvo mu je poveavalo rashode, smanjivalo
prihode i provelo kroz zrcalo."
"to?" zbunjeno promuca Dan. "Kakvo zrcalo?"
"Nema veze", rekoh ja. "Treba znati samo to da ga je
dobrotvorstvo usreilo na mnogo naina."
"Za to je davao?" upita Dan.
"Budui da je njegov otac umro od raka, zaklada bogatog oca
davala je ogromne iznose novca za istraivanje raka. On je
takoer u jednoj bolnici u malom gradu izgradio odjel za rak, pa
su ljudi sa sela mogli biti blizu svojih voljenih kad bi ovi bili
hospitalizirani. Budui da je bio i vrlo religiozan ovjek,
izgradio je i uionicu za svoju crkvu, tako da se mogla
odravati nedjeljna kola za djecu. Bio je i mecena u umjetnosti
- kupovao je umjetnika djela od mnogih talentiranih umjetnika
i donirao novac muzejima. Najbolje je to to je njegova zaklada
tako dobro voena, da i nakon njegove smrti zarauje i donira
novac. ak i nakon smrti, on ini mnogo dobrih stvari za
drutvo. Zaklade i fondacije koje je postavio jo e mnogo
godina prikupljati novac za mnoge vrijedne stvari."
"Planirao je zaraditi previe novca za ivota i planirao ga je
imati i nakon smrti", ree Dan.
"Definitivno je imao plan", odgovorih ja.
"Dakle, tvoja igra PROTOK NOVCA zaista ukljuuje sve ono
emu te bogati otac poduio. Poduio te kako zaraditi novac i
kako ga vratiti", ree Dan.
"Uinio sam sve to sam mogao da u igru ukljuim sve vane
stvari kojima me poduio bogati otac. A vanost vraanja bila
je jedna od tih stvari", odgovorih ja. "Poduio me kako
kontrolirati stjecanje bogatstva i kako kontrolirati vraanje
bogatstva."
"Htio bih da vie ljudi to radi", ree Dan.
466

"O, bit e sve vie ljudi koji vraaju novac", rekoh ja. "Samo
pogledaj ovu generaciju populacijske eksplozije. Mnogi su bili
hipiji u ezdesetima, a danas brzo postaju multimilijunai. Za
nekoliko godina, revolucija u kojoj su sudjelovali bit e
prisutna u punoj snazi u protoku novca. Mnogi od tih bivih
hipija i drugih pripadnika te generacije su u drutvenom smislu
vrlo odgovorni ljudi. Ono to su nauili tijekom ezdesetih, kad
su bili siromani i pohaali kolede, u slijedeih e nekoliko
godina sazrijeti. Njihovi ideali u spoju s njihovim bogatstvom
bit e mona financijska, politika i drutvena sila u svijetu.
Mislim da e oni initi dobra djela koja si danas naa vlada ne
moe priutiti. Mnogi bogati pripadnici te generacije ostvarit e
drutveno odgovorna djela koja su eljeli provesti dok su bili
siromani, ali sada su bogati."
"Zbog ega misli da e biti dareljivi?" upita Dan.
"Jer se to ve dogaa", odgovorih ja. "Ted Turner obeao je
milijardu dolara UN-u i ukorio ljude poput Billa Gatesa i drugih
zato to nisu dovoljno dareljivi. Za manje od tri godine nakon
tog izazova, Bill Gates dao je 4 milijarde dolara u razne svrhe, a
Gates je jo uvijek mladi. Moe li zamisliti koliko e jo
donirati tijekom ivota?"
"Ali nije li to bilo zato to su ga tuile federalne vlasti?" upita
Dan. "Nije li dao novac samo zato da bi se inio dobar?"
"Pa, mnogi novinari vole to isticati kad piu o njegovoj
dareljivosti. Ali pitat u te jedno. Koliko novinara poklanja 4
milijarde dolara?" upitah ga tiho. "injenica je da je 1999. Bill
Gates poklonio 325 milijuna dolara. Koliko je novinara 1999.
godine poklonilo 325 milijuna? Iako mu je trebao poticaj od
Teda Turnera, injenica je da poklanja novac. I injenica je da
bogati poduzetnici utjecati jedni na druge da budu dareljivi.
Bit e vrlo drutveno nepoeljno biti bogat i nedareljiv."
"Dakle, Mikeov je otac bio dareljiv ovjek i poduio je tebe
i Mikea da budete dareljivi."
Klimnuh glavom. "Iako su ga mnogi ljudi u gradu kritizirali
zbog bogatstva, on je i dalje tiho davao. Velikodunost je za
njega imala i financijskog smisla, osim to ga je usreivala."

467

"To zaista nisam znao", ree Dan tiho i s potovanjem, nakon


to ga je doivio na drugi nain. "I davanje novca ga je
usreilo?"
Klimnuh glavom. "U kasnijim godinama ivota, vidio sam
kako ga proima mir koji nikada prije nisam vidio. Uinio je
mnogo dobra tijekom ivota i nastavio je initi dobro i nakon
smrti. Njegov je ivot bio zaokruen."
"Bio je vrlo ponosan na Mikea i mene", rekoh ja. "Rekao je
da je znao da sam poput svojeg pravog oca. Znao je da sam
uitelj i nadao se da u ja poduavati druge na nain na koji je
on poduavao mene. Htio je da budem poput oba oca: bogata i
uitelj."
"I je li to bilo to?" upita Dan.
"Ne", odgovorih ja. "Nije ostalo na tome. Stalno se bojao da
u odustati. Bojao se da neu imati upornosti ostvariti svoj
investicijski plan, to bi znailo i to da se moji financijski snovi
nee ostvariti. Uvijek se bojao da u se pridruiti gubitnicima
ovog svijeta i raditi ono to je lako, umjesto onog to treba
uiniti."
"Nastavi, gledaj svoja posla, budi vjeran svojim snovima i
oni e se ostvariti", rekoh ja tiho. "To je bio posljednji savjet
koji mi je dao."
Vraajui me u sadanjost, Dan upita: "I jesu li se svi tvoji
snovi ostvarili?"
"Skoro", odgovorih ja. "Jo uvijek elim postati vrhunski
investitor i upravo smo pokrenuli Zakladu."
"Koju Zakladu?" upita on.
"Kad smo Kim, Sharon i ja pokrenuli CASHFLOW
Technologies, Inc., naa je misija bila podizanje financijskog
blagostanja ovjeanstva."
"To je prilino agresivna misija", ree Dan podignutih obrva.
"Vidim kako ti se ini da je to tako, ali mi ostvarujemo tu
misiju svakog dana. Svakodnevno primamo pozive, pisma,
e-mailove od ljudi koji su krenuli u akciju poboljanja svojeg
financijskog ivota. Zapanjio nas je odaziv ljudi koji koriste
nae proizvode. Svaki put kad ujemo nekoga tko je poboljao
svoje financijsko blagostanje, ostvarili smo svoju misiju."
468

"A to je sa Zakladom?" ustrajao je Dan.


"Stvorili smo Zakladu za financijsku pismenost kako bismo
imali neprofitni entitet uz pomo kojega moemo vraati. Bili
smo tako zahvalni naim studentima i kupcima da smo eljeli
neto vratiti. Zaklada e podrati druge organizacije u
nastojanju da poduavaju financijsku pismenost.
"Na primjer, u Indijani imamo srednjokolskog nastavnika
koji je svoje uenike poduavao uz pomo PROTOKA NOVCA
101 i 202. On nam je pomagao u razvoju programa koji drugi
nastavnici mogu upotrijebiti u nastavi. Ovog proljea on e
poslati svoje srednjokolce u osnovne kole da poduavaju
tamonje uenike uz pomo PROTOKA NOVCA za djecu. U
stvari, imamo i drugu stariju djecu koja poduavaju mlau
djecu u Klubu za djecu u Tucsonu, Arizona. Tako se radujemo
tom konceptu da djeca poduavaju djecu da se nadamo kako
emo taj program proiriti po cijelom svijetu. Zaklada moe
pomoi u tome."
"To zvui sjajno, Roberte. Lijepo je vidjeti te tako radosnog
zbog davanja", ree Dan.
"Jo uvijek razvijamo Zakladu i njezine programe. Vano je
da podravamo uenje gdje god moemo. Kim, Sharon i ja vrlo
smo sretni zbog tog uspjeha i elimo pronai i druge naine za
vraanje tako to emo pomagati ljudima poduavajui ih
financijskoj pismenosti."

Zaklada za financijsku pismenost organizirana je i djelovat


e kao neprofitna organizacija za dobrotvorne i edukativne
svrhe u smislu lanka 501 (c)(3) Zakona o unutarnjem
prihodu iz 1986., u cilju podrke edukacijskih,
dobrotvornih, vjerskih i znanstvenih programa i
organizacija koje podravaju financijsku edukaciju. Sve
upite Zakladi moete postaviti na adresi:

469

Zaklada za financijsku pismenost


P.O.Box 5870
Scottsdale, AZ 85261-5870
CASHFLOW Technologies, Inc. djelomino podrava
Zakladu, donirajui Zakladi vrijeme lanova svojeg osoblja
i uredski prostor i usluge, kao i financijsku podrku.

470

Zakljuak

Zato vie nije potreban novac


za stvaranje novca
Nedavno, dok sam predavao na seminaru o investiranju,
upitali su me: "U koju kompaniju s Interneta preporuate da
investiramo?"
Odgovorio sam: "Zato investirati u tuu kompaniju s
Interneta? Zato ne pokrenete svoju kompaniju na Internetu i ne
zatraite od ljudi da investiraju u nju?"
Kao to sam prije rekao, napisano je mnogo knjiga o
investiranju koje govore kako kupovati aktivu. Ova knjiga eli
vas nauiti kako ete stvoriti aktivu kojom ete kupovati drugu
aktivu. Zato ne razmislite o stvaranju aktive, umjesto da je
jednostavno kupite? Kaem to zato jer nikada nije bilo lake
stvoriti vlastitu aktivu.

Svijet je star 10 godina


11. listopada 1998. godine, Merrill Lynch objavio je oglase u
nekoliko veih amerikih asopisa, a na njima je pisalo da je
svijet star samo 10 godina. Zato samo 10 godina? Jer je prolo
priblino deset godina od pada Berlinskog zida. Ruenje
Berlinskog zida je dogaaj kojeg neki povjesniari ekonomije

471

smatraju krajem Industrijskog doba i poetkom Informatikog


doba.
Prije Informatikog doba, veina ljudi morala je investirati
izvana. Sada, kad je svijet star neto vie od deset godina, sve
vie i vie ljudi moe investirati iznutra. Kad sam odgovorio:
"Zato investirati u tuu kompaniju s Interneta? Zato ne
pokrenete svoju kompaniju na Internetu?" mislio sam: "Sada je
Informatiko doba, pa zato onda ne postanete unutarnji
investitor umjesto da budete vanjski?"

Tri doba
U Agrarnom dobu, bogati su bili oni koji su posjedovali
velika plodna zemljita. Ti ljudi zvali su se monarsi i plemii.
Ako niste bili roeni u toj skupini, bili ste izvana, bez mnogo
nade da ete ui unutra. Pravilo 90/10 kontroliralo je ivot. 10%
onih koji su imali mo bili su na tom poloaju zbog braka,
roenja ili osvajanja. Preostalih 90% bili su kmetovi ili seljaci
koji su obraivali zemlju, ali nisu imali nita.
Tijekom Agrarnog doba, bili ste potovani ako ste bili dobra,
vrijedna osoba; ideja o tome kako treba biti vrijedan prenosila
se s koljena na koljeno. Tada je zapoela i mrnja prema lijenim
bogataima - 90% ljudi radilo je kako bi izdravali preostalih
10%, koji nisu radili nita. I ta se ideja prenosila s koljena na
koljeno. Te su ideje popularne i danas, i jo se prenose s
generacije na generaciju.
Zatim je dolo Industrijsko doba, i bogatstvo se premjestilo s
poljoprivrednog zemljita na nekretnine. Poboljanja kao to su
zgrade, tvornice, skladita, rudnici i stambene zgrade za radnike
postaju prioritet, ispred zemljoradnje. Iznenada, plodna zemlja
za poljoprivrednu obradu izgubila je vrijednost jer se bogatstvo
prebacilo na vlasnike zgrada na zemlji. U stvari, dogodila se
zanimljiva stvar. Iznenada, plodna zemlja postala je manje
vrijedna od kamenite zemlje, gdje je poljoprivreda teko
odriva. Kamenita zemlja postala je vrjednija jer je bila jeftinija
od plodne zemlje. Mogla je podrati i vie zgrade kao to su
neboderi ili tvornice i esto je sadravala resurse kao to su
nafta, eljezo i bakar koji su davali pogon Industrijskom dobu.
472

Kad se dogodila promjena doba, neto vrijednost mnogih


farmera opala je. Da bi odrali svoje standarde ivota, morali su
vie raditi i obraivati vie zemlje no ikada prije.
Tijekom Industrijskog doba postala je popularna ideja "Idi u
kolu kako bi mogao pronai posao". U Agrarnom dobu,
formalna edukacija nije bila nuna jer su se profesije prenosile s
koljena na koljeno: pekari su uili djecu da budu pekari i tako
dalje. Pri kraju ovog doba, postala je popularna ideja jednog
posla za cijeli ivot. Ili ste u kolu, dobili posao za cijeli ivot,
radili uspinjui se na korporacijskoj ljestvici ili ljestvici
sindikata i, kad ste se umirovili, kompanija i drava pobrinuli su
se za vas.
U Industrijskom dobu mogli su se obogatiti i postati moni i
oni koji nisu bili plemenitog porijekla. Prie o siromasima koji
su se obogatili pokretale su ambiciozne ljude. Poduzetnici su
poinjali ni iz ega i postajali milijarderi. Kad je Henry Ford
odluio masovno proizvoditi automobile, pronaao je neto
jeftine kamenite zemlje koju farmeri nisu htjeli i roena je
industrija. Obitelj Ford postala je u biti novo plemstvo, i svi u
njihovoj blizini koji su se bavili biznisom postali su novo,
bogato plemstvo. Nova imena postala su jednako prestina kao i
imena kraljeva i kraljica - imena poput Rockefellera, Stanforda
i Carnegia. Ljudi su ih esto potivali, ali i prezirali zbog
njihovog bogatstva i moi.
I u Industrijskom dobu, kao i u Agrarnom, samo su
malobrojni kontrolirali veinu bogatstva. Pravilo 90/10 i dalje
je vrijedilo, iako ovaj put onih 10% nije bilo odreeno
roenjem, ve samom determinacijom. Pravilo 90/10 vrijedilo
je jednostavno zato jer je bilo potrebno mnogo truda i
koordinacije, kao i mnogo novca, ljudi, zemlje i moi da bi se
izgradilo i kontroliralo bogatstvo. Na primjer, pokretanje
automobilske kompanije ili kompanije za naftu i rudarenje jo
uvijek zahtijeva veliki kapital; potrebne su velike koliine
novca, mnogo zemlje i mnogi pametni i formalno obrazovani
ljudi kako bi se izgradile takve kompanije. Povrh toga, esto se
godinama morate probijati kroz birokratske crvene trake - kao
to su ekoloka istraivanja, ugovori o prodaji, zakoni o radu i

473

tako dalje - kako biste pokrenuli biznis. U Industrijskom dobu,


standard ivota porastao je za veinu ljudi, ali kontrola
bogatstva i dalje je bila u rukama nekolicine. Pravila su se
promijenila.

Pravilo 90/10 se promijenilo


Kad je sruen Berlinski zid, a pokrenut World Wide Web,
mnoga su se pravila promijenila. Jedno od najvanijih pravila
koje se promijenilo bilo je pravilo 90/10. Iako je vjerojatno da
e samo 10% populacije uvijek kontrolirati 90% novca,
mogunost pristupa meu tih 10% promijenila se. World Wide
Web promijenio je trokove pridruivanja vodeih 10%. Danas
nije potrebno biti roen u kraljevskoj obitelji kao to je bilo
potrebno u Agrarnom dobu. Nisu potrebne velike koliine
novca, zemlje i ljudi da biste se pridruili onih 10%. Danas je
cijena uspjeha ideja, a ideje su besplatne.
U Informatikom dobu, sve to je potrebno da biste postali
vrlo, vrlo bogati jest informacija ili ideje. Zato je pojedincima
koji su jedne godine siromani, mogue ve idue godine biti na
popisu najbogatijih ljudi. Takvi ljudi esto preteknu ljude koji
su se obogatili u prethodnom dobu. Studenti koji nikada nisu
imali posao postaju milijarderi. Srednjokolci e pretei svoje
kolege s fakulteta.
Sjeam se kako sam ranih 90-tih itao lanak u novinama u
kojem je pisalo: "Mnogi graani Rusije alili su se kako je pod
komunistikom vladavinom njihova kreativnost guena. Kad je
vladavina komunizma nestala, mnogi graani Rusije otkrili su
da nemaju kreativnosti." Ja osobno smatram kako svatko od nas
ima briljantne kreativne ideje koje su jedinstvene i samo nae,
ideje koje se mogu pretvoriti u aktivu. Problem Rusa, kao
mnogih drugih ljudi diljem svijeta, jest u tome to nisu imali
vodstvo mog bogatog oca koji bi ih poduio razumijevanju B-I
trokuta. Smatram da je vrlo vano da nauimo vei broj ljudi
poduzetnikim vjetinama i nainu na koji svoje kreativne ideje
mogu pretvoriti u biznise koji e stvoriti bogatstvo. Ako to
uinimo, na prosperitet e se poveati dok se Informatiko
doba iri svijetom.
474

Po prvi puta u povijesti, pravilo bogatstva 90/10 moda vie


ne funkcionira. Vie nije potreban novac da bi se stvorio novac.
Vie nije potrebno ogromno zemljite ili resursi da bi se postalo
bogat. Vie ne treba imati prijatelje na visokim poloajima.
Vie nije vano jesu li vai preci doli na Mayfloweru, nije
vano koje ste sveuilite pohaali, niti kojeg ste spola, rase ili
vjere. Sve to je danas potrebno jest ideja, a kao to je bogati
otac uvijek govorio: "Novac je ideja." Meutim, nekim je
ljudima najtee mijenjati stare ideje. Ima istine u izreci: Ne
moe starog psa nauiti novim trikovima. Mislim da je
preciznija izreka: Ne moe nekoga tko se dri starih ideja
nauiti novim trikovima, bez obzira radi li se o staroj ili mladoj
osobi.
Kad me pitaju: "U koju biste kompaniju na Internetu
investirali?", jo uvijek odgovaram: "Zato ne investirate u
vlastitu kompaniju na Internetu?" Ne sugeriram da osobe koje
postavljaju pitanja pokrenu kompaniju na Internetu; sve to
inim jest da ih molim da razmisle o toj ideji, o mogunosti
pokretanja vlastite kompanije. U stvari, mnoge prilike za
franizu i mreni marketing sada postoje i na Internetu. Kad
ljudi razmiljaju o ideji da pokrenu vlastiti biznis u B
kvadrantu, njihovi umovi se pokreu s napornog rada i fizikih
ogranienja na mogunost neogranienog bogatstva. Sve to je
potrebno jest ideja - a mi smo u Dobu ideja. Ne sugeriram da ti
ljudi napuste svoje poslove i skoe u pokretanje kompanije. Ali
predlaem da zadre svoj posao i razmisle o pokretanju biznisa
u slobodno vrijeme.

Izazov starih ideja


Na tritu dionica danas esto moete uti kako govornici
kau: "Stara ekonomija protiv nove ekonomije". Na mnogo
naina, ljudi koji zaostaju su ljudi koji i dalje razmiljaju o
starim i novim idejama ekonomije.
Bogati je otac stalno podsjeao svojeg sina i mene da je
novac samo ideja. Takoer nas je upozorio da budemo budni,
pazimo na svoje ideje i izazivamo ih onda kad ih treba izazvati.
Tada sam bio mlad i bez iskustva, pa nisam do kraja shvatio na
475

to on misli. Danas, stariji i mudriji, izuzetno potujem njegovo


upozorenje o izazivanju starih ideja. Kao to je bogati otac
rekao: "Ono to je danas dobro za tebe, sutra moe biti loe."
Gledao sam Amazon.com, kompaniju bez profita ili
nekretnina, kako bre raste i postaje vrijednija na tritu dionica
od etabliranih trgovakih kompanija poput Wal-Marta, Searsa,
J.C. Pennyja i K-Marta. Nova neprofitabilna Web kompanija
smatra se vrijednijom od trgovina iz Industrijskog doba sa
solidnim profitima, godinama iskustva, velikom imovinom u
nekretninama, i vie aktive od bilo kojeg monarha iz starih
vremena. No, nova trgovaka kompanija s Weba vrijednija je
upravo zato jer ne zahtijeva veliku imovinu u nekretninama,
novcu i ljudima da bi mogla poslovati. Upravo one stvari koje
su kompanije u Industrijskom dobu inile vrijednima, u
Informatikom dobu ine ih manje vrijednima. esto moete
uti kako ljudi govore: "Pravila su se promijenila." esto se
pitam to u budunosti eka te starije kompanije i njihove
investitore, budui da sve vei broj kompanija s Interneta uzima
dio profita i prodaju iste proizvode po niim cijenama. Drugim
rijeima, iako Amazon.com danas nije profitabilan, ulazi u
granice profita kompanija koje jesu profitabilne. to e to u
budunosti znaiti za sigurnost posla, poveanje plaa i
beneficija za zaposlenike, kao i lojalnost investitora? to e se
dogoditi s vrijednou nekretnina? Samo e vrijeme pokazati.
Vjerujem da e se mnoge od novih kompanija s Interneta
uruiti i da e investitori izgubiti milijarde. Uruit e se zato jer
biznis opstaje kroz profit i pozitivan protok novca. Meutim, i
mnoge kompanije iz Industrijskog doba takoer e se uruiti
zbog nekonkurentnosti cijena u odnosu na te on-line kompanije
bez nekretnina. Nedavno sam uo kako jedan trgovac stare
kole govori: "Uinit emo kupovinu zabavnim iskustvom."
Problem s takvim nainom razmiljanja jest u tome to je
pretvaranje kupovine u zabavno iskustvo skup posao, a mnogi
kupci e dolaziti da uivaju u tom iskustvu, ali i dalje e
kupovati preko Interneta jer je jeftinije.
Imam jednu dragu prijateljicu koja je godinama bila moja
turistika agentica. Meutim, ovih mi je dana morala naplatiti

476

ispisivanje karte, jer su joj zrakoplovne kompanije prestale


plaati postotak od prodanih karata. Morala je otpustiti
nekolicinu svojih vjernih zaposlenika i sada se zabrinula da u
ja poeti kupovati karte preko Interneta po nioj cijeni. U tom
razdoblju, osoba koja nije turistiki agent i ne potpada pod
pravila turistike djelatnosti pokrenula je Internet kompaniju
koja se zove Priceline.com. Iznenada, s idejom aukcije praznih
sjedala u zrakoplovu, osniva Priceline.com-a Jay Walker
pridruio se Forbesovoj listi od 400 najbogatijih ljudi na
svijetu. Uinio je to za samo par godina. I tako, on se bogati, a
moja draga prijateljica otputa osoblje i rauna da e njezini
vjerni korisnici ostati uz nju jer e raditi jo vie i pruati bolju
uslugu. Siguran sam da e uspjeti, ali biznis koji je prije mnogo
godina zapoela kao svoje osiguranje za mirovinu sada je
postao posao za puno radno vrijeme, bez garancije da e imati
neku vrijednost kad se ona odlui umiroviti.

Stvari su se promijenile
Budui da vie nije potreban novac da bi stvarao novac, zato
onda ne krenuti i ne zaraditi mnogo novca? Zato ne pronai
investitore koji e investirati u vau ideju, tako da se svi
obogatite? Odgovor na to pitanje glasi: zato to nam esto
smetaju stare ideje.
Kao to je Merrill Lynch razglasio: "Svijet je star 10 godina."
Dobra je vijest to nije prekasno da promijenite svoj nain
razmiljanja i ponete stizati trendove. Loa je vijest to to je
ponekad najtee mijenjati stare ideje. Neke stare ideje koje
moda treba izazvati jesu slijedee ideje, koje su se
generacijama prenosile:
1. "Dobra, vrijedna osoba." Dananja je stvarnost da su ljudi
koji najvie fiziki rade najslabije plaeni, a plaaju najvie
poreze. Ne kaem da ne treba vrijedno raditi. Ono to kaem
jest da stalno treba izazivati nae stare misli i smiljati nove.
Razmislite o tome da vrijedno radite u vlastitom biznisu u
slobodno vrijeme.

477

Danas, umjesto da budete samo u jednom kvadrantu, morate


biti dobro upoznati sa sva etiri kvadranta PROTOKA
NOVCA. Uostalom, nalazimo se u Informatikom dobu i
vrijedan rad na jednom poslu kroz cijeli ivot jest stara ideja.
2. "Bogatai su lijeni." U stvarnosti, to manje fiziki radite,
imate veu mogunost da postanete vrlo bogati. I opet, ne
kaem da ne treba vrijedno raditi. Sugeriram da u dananje
vrijeme svi moramo nauiti zaraivati i mentalno, ne samo
fiziki. Oni koji najvie zarauju, najmanje fiziki rade. Oni
najmanje rade jer rade za pasivni prihod i prihod od
vrijednosnica, a ne za prihod od fizikog rada. Kao to ve
znate, sve to ini pravi investitor jest da pretvara zaraeni
prihod u pasivni prihod i prihod od vrijednosnica.
Po mojem miljenju, dananji bogatai nisu lijeni. Stvar je
samo u tome da njihov novac radi vie od njih. Ako se elite
pridruiti skupini 90/10, morate nauiti kako zaraivati
novac na mentalni nain, ne fiziki.
3. "Idi u kolu i pronai posao." U Industrijskom dobu, ljudi
su ili u mirovinu u dobi od 65 godina jer su bili previe
iscrpljeni da diu gume i stavljaju motore u automobile na
pokretnoj traci. Danas svakih osamnaest mjeseci postajete
tehniki zastarjeli i spremni za mirovinu, jer tom se brzinom
informacije i tehnologija udvostruuju. Mnogi ljudi kau da
je dananji student zastario im diplomira. Savjet mog
bogatog oca: "kolska mudrost je vana, ali isto tako i
ivotna mudrost", vrijedi vie no ikada prije. Mi smo drutvo
samoukih, ne drutvo koje ui od svojih roditelja (kao u
Agrarnom dobu) ili od kole (kao u Industrijskom dobu).
Djeca ue svoje roditelje kako se sluiti raunalima, a
kompanije trae djecu koja se razumiju u visoku tehnologiju,
a ne sredovjene direktore s fakultetskim diplomama.
Da biste ostali ispred krivulje zastarjelosti, vano je stalno
uenje u koli, ali i iskustveno uenje. Kad govorim
mladima, savjetujem ih da razmiljaju kao profesionalni
sportai i kao fakultetski profesori. Profesionalni sportai
znaju da e njihove karijere zavriti im ih pobijede mlai

478

sportai. Fakultetski profesori znaju da e postati vrijedniji


to su stariji, ako nastave uiti. Oba stajalita danas su vana.

Savjet bogatog oca danas je jo toniji


Oni meu vama koji su proitali nae prve dvije knjige znaju
kroz kakve sam ja potekoe proao sluajui dva razliita oca i
njihove ideje o novcu, biznisu i investiranju. Godine 1955. moj
je siromani otac govorio: "Idi u kolu, dobro ui i pronai
stalan i siguran posao." S druge strane, bogati je otac govorio:
"Gledaj svoja posla." Moj siromani otac nije smatrao da je
investiranje vano jer je vjerovao u slijedee: "Tvrtka i drava
odgovorni su za tvoju mirovinu i zdravstvene potrebe.
Mirovinski plan dio je tvojih beneficija i na to ima pravo." Moj
je bogati otac govorio: "Gledaj svoja posla." Moj siromani otac
vjerovao je da treba biti dobar, vrijedan ovjek. Govorio je:
"Pronai posao i penji se na ljestvici. Imaj na umu da
kompanije ne vole ljude koji se esto sele. Kompanije cijene
ljude zbog lojalnosti." Moj bogati otac rekao bi: "Gledaj svoja
posla."
Moj bogati otac vjerovao je da uvijek morate izazivati svoje
ideje. Moj siromani otac vrsto je vjerovao da je njegovo
obrazovanje vrijedno i najvanije od svega. Vjerovao je u ideju
da postoje pravi i krivi odgovori. Bogati je otac vjerovao da se
svijet mijenja i da moramo stalno uiti. Bogati otac nije
vjerovao u prave i krive odgovore. Vjerovao je u stare i nove
odgovore. Govorio bi: "Ne moe sprijeiti fiziko starenje, ali
to ne znai da mora ostariti i mentalno. Ako eli dulje ostati
mlad, usvoji mlae ideje. Ljudi zastare ili ostare jer se dre
pravih odgovora koji su stari odgovori."
Evo nekih primjera tonih odgovora koji su stari odgovori:
1. Mogu li ljudi letjeti? Toan odgovor do 1900. bio je:"Ne."
Danas je oigledno da ljudi lete na sve strane, ak i u svemir.
2. Je li zemlja ravna? Toan odgovor do 1492. bio je: "Jest."
Nakon to je Kolumbo otplovio u Novi svijet, stari toan
odgovor je zastario.

479

3. Je li zemlja temelj svog bogatstva? Odgovor je do


Industrijskog doba bio "Jest." Danas je odgovor "Ne."
Potrebna je ideja i znanje s B i I strane Kvadranta kako bi se
ta ideja realizirala. Kad dokaete da znate to radite, svijet e
biti pun bogatih investitora koji ekaju da vam daju novac.
4. Zar nije potreban novac da bi se stvarao novac? Ovo je
pitanje koje mi najee postavljaju. Odgovor je "Nije." Po
mojem je miljenju to oduvijek bio odgovor. Ja sam uvijek
govorio: "Nije potreban novac da bi se stvarao novac. Za
stvaranje i zadravanje novca potrebna je informacija."
Razlika je u tome to je danas mnogo vidljivije da nije
potreban novac niti teak rad da bi se zaradilo mnogo novca.
Ne znam to e donijeti sutranjica; nitko to ne zna. Zato je
ideja bogatog oca o tome kako ideje treba stalno izazivati i
obnavljati jedna od najvanijih ideja koju mi je prenio.
Danas gledam mnogo svojih prijatelja kako profesionalno i
financijski zaostaju jer ne uspijevaju izazvati vlastite ideje.
Njihove su ideje obino vrlo, vrlo stari toni odgovori koji su se
prenosili s koljena na koljeno, iz jednog ekonomskog razdoblja
u drugo. Neki srednjokolci planiraju nikada ne pronai posao.
Njihov je plan da zaobiu cijelu ideju iz Industrijskog doba o
sigurnom poslu i umjesto toga postanu financijski slobodni
milijarderi. Zato molim ljude da razmisle o tome da sami
izgrade vlastiti biznis na Internetu - ili svoj vlastiti, ili kroz
franizu ili mreni marketing - umjesto da samo trae neki u
koji e investirati. Proces razmiljanja u dananje vrijeme vrlo
je razliit i moda e izazvati neke vrlo, vrlo stare tone ideje.
Te stare ideje esto oteavaju proces promjene.

Ideje ne moraju biti nove, dovoljno je da budu bolje


Uvijek imajte na umu da kad savladate smjernice koje se
nalaze u B-I trokutu, moete zaista ni iz ega stvoriti aktivu.
Kad me pitaju koja je bila moja prva uspjena investicija,
jednostavno odgovaram: "Moj biznis sa stripovima." Drugim
rijeima, uzeo sam stripove koji su bili namijenjeni za otpad i
stvorio od njih aktivu, upotrijebivi principe iz B-I trokuta.
480

Starbucks je isto uinio sa alicom kave. Ideje ne moraju biti


nove i jedinstvene, dovoljno je da budu bolje. To se dogaa ve
stoljeima. Drugim rijeima, stvari ne moraju biti visoka
tehnologija da bi bile bolje. U stvari, mnoge stvari koje danas
uzimamo zdravo za gotovo juer su bile vrlo visoka tehnologija.
Postoje mnogi ljudi koji provode ivote kopirajui ideje
drugih ljudi umjesto da stvaraju svoje. Imam dva poznanika
koji stalno kradu ideje drugih ljudi. Iako moda mogu zaraditi
mnogo novca, postoji cijena za krau ideja drugim ljudima bez
njihove dozvole ili bez davanja zahvale za te ideje tamo gdje je
takva zahvala prikladna. Cijena koju ti ljudi plaaju, iako
mnogo zarauju, jest potovanje ljudi koji znaju da su ovi bez
dozvole ukrali ideje drugih ljudi. To su dva ovjeka s kojima
sam se nekada druio, ali se vie ne druim s njima, jer kradu
ideje drugim ljudima i tvrde da su njihove.
Kao to je moj otac esto govorio: "Mala razlika je izmeu
kopiranja i krae. Ako si kreativan, mora paziti na lopove koji
kradu ideje. Jednako su loi kao ljudi koji ti provale u kuu."
Budui da vie ljudi krade nego to stvara, sve je vanije imati
u timu odvjetnika za intelektualno vlasnitvo koji titi vae
kreacije.
Jedna od najvanijih tehnolokih promjena u povijesti
zapadnog svijeta dogodila se za vrijeme Kriarskih ratova, kad
su se kranski vojnici susreli s hindu-arapskim sustavom
brojeva. Hindu-arapski sustav brojeva, nazvan tako jer su Arapi
otkrili taj sustav za vrijeme invazije na Indiju, zamijenio je ono
to zovemo rimskim brojevima. Malo ljudi shvaa razliku koju
je taj novi sustav brojeva nainio u naim ivotima.
Hindu-arapski sustav brojeva omoguio je ljudima da putuju
dalje morima uz veu preciznost; arhitektura je mogla postati
ambicioznija; mjerenje vremena moglo je postati preciznije; i
ljudski um se izotrio, i ljudi su poeli razmiljati preciznije,
apstraktnije i kritinije. Bila je to ogromna tehnoloka promjena
koja je imala neizreciv uinak na nae ivote.
Hindu-arapski sustav brojeva nije bio nova ideja; ali ta je
ideja bila bolja - a pored toga, bila je to tua ideja. Mnogi od
financijski najuspjenijih ljudi nisu nuno ljudi koji imaju

481

kreativne ideje; mnogi od njih jednostavno kopiraju ideje


drugih ljudi i te ideje pretvaraju u milijune, pa ak i milijarde
dolara. Modni dizajneri promatraju mlade da bi vidjeli kakvu
modu ovi nose, a zatim jednostavno tu modu prenesu u
masovnu proizvodnju. Bill Gates nije izumio operativni sustav
koji ga je uinio najbogatijim ovjekom na svijetu. On ga je
jednostavno kupio od raunalnih programera koji su ga izumili i
licencirali svoj proizvod kod IBM-a. Ostalo je povijest.
Amazon.com je jednostavno uzeo ideju Sama Waltona za
Wal-Mart i stavio je na Internet; Jeff Bezos obogatio se mnogo
bre od Sama Waltona. Drugim rijeima, tko kae da vam
trebaju kreativne ideje da biste se obogatili? Samo morate biti
bolji u B-I trokutu, te u uzimanju ideja i pretvaranjem ideja u
bogatstva.

Stopama vaih roditelja


Tom Peters, autor knjige U potrazi za vrsnou, ponavlja
iznova i iznova: "Siguran posao je mrtav." No, mnogi ljudi i
dalje govore svojoj djeci: "Idi u kolu kako bi pronaao siguran
posao." Mnogi ljudi imaju financijskih problema zato jer imaju
ideje svojih roditelja o novcu. Umjesto da stvaraju aktivu kojom
e kupiti drugu aktivu, veina naih roditelja radila je za novac i
zatim tim novcem kupovala obveze, naivno mislei da se radi o
aktivi. Mnogi ljudi idu u kolu i dobivaju dobre poslove jer su
to uinili i njihovi roditelji, ili im to savjetovali. Mnogi imaju
financijskih problema ili ive od plae do plae jer su to radili i
njihovi roditelji. Kad predajem na svojim seminarima o
investiranju, vrlo vana vjeba za studente jest usporedba onoga
to rade u tom trenutku s onim to su radili njihovi roditelji, ili
im savjetovali da rade. Vrlo esto studenti shvaaju da idu
stopama svojih roditelja ili slijede njihov savjet. U tom
trenutku, imaju mo da preispitaju te stare ideje koje su vodile
njihove ivote.
Ako se osoba stvarno eli promijeniti, esto je dobra ideja
usvajanje bolje ideje. Moj bogati otac uvijek je govorio: "Ako
se eli obogatiti bre, potrai bolje ideje od onih koje koristi
danas." Zato ja i dan danas itam biografije bogatih
482

poduzetnika, sluam kazete o njihovim ivotima i sluam


njihove ideje. Kao to je rekao bogati otac: "Ideje ne moraju biti
nove, samo moraju biti bolje - a bogata osoba uvijek trai bolje
ideje. Siromani ljudi esto brane svoje stare ideje ili kritiziraju
nove."

Samo

paranoici preivljavaju

Andy Grove, predsjednik Intela, naslovio je svoju knjigu


Samo paranoici preivljavaju. Taj je naslov dobio od dr.
Josepha A. Schumpetera, biveg austrijskog ministra financija i
profesora na poslovnoj koli na Harvardu. Dr. Schumpeter je
izrazio svoju ideju o tome da preivljavaju samo paranoici u
svojoj knjizi Kapitalizam, socijalizam i demokracija. (Dr.
Schumpeter je "otac" moderne studije rasta i promjene u
ekonomiji - dinamike - kao to je lord Keynes "otac" studije
statike ekonomije - statike). Ideja dr. Schumpetera je da je
kapitalizam kreativna destrukcija; trajni krug unitavanja starih,
manje uinkovitih proizvoda ili usluga i zamjene njih novim,
uinkovitijima. Dr. Schumpeter vjeruje da e drave koje
doputaju postojanje kapitalizma, koji rui slabije i manje
uinkovite biznise, preivjeti i napredovati. Drave koje tite
manje uinkovite e zaostati.
Moj bogati otac slagao se s dr. Schumpeterom, zbog ega je i
bio kapitalist. Bogati je otac izazivao Mikea i mene da stalno
izazivamo svoje ideje, jer ako to mi ne uinimo, netko drugi
hoe. Danas ljudi sa starim idejama zaostaju za najbrima, iako
je svijet tek neto stariji od deset godina. Svijet s kojim se danas
suoavamo podsjea me na pjesmu "The Times They Are
A-Changin"' (Vremena se mijenjaju). Stih iz te pjesme kae:
"Jer bolje je da pone plivati, ili e potonuti poput kamena."
Iako je ta pjesma napisana prije gotovo 40 godina, ona e sve
vie odraavati i slijedeih 40 godina. Drugim rijeima, to to
ste danas bogati ili siromani ne znai da ete to biti i u bliskoj
budunosti.

483

Vai proli uspjesi ne znae nita


U bliskoj budunosti, oni koji ne riskiraju, na kraju e biti
neuspjeni. Moj je siromani otac neuspjeh promatrao kao
imenicu, ali moj bogati otac neuspjeh je smatrao glagolom - a
ta se razlika tijekom ivota pokazala ogromnom. U knjizi
Budua prednost, Joel Barker napisao je: "Kad se paradigma
promijeni, svi se vraaju na nulu. Vai proli uspjesi ne znae
nita." U ovom svijetu brzih promjena, paradigme e se
mijenjati sve bre i bre, i vai proli uspjesi moda nee znaiti
nita. Drugim rijeima, to to danas radite za dobru kompaniju
ne znai da e to i sutra biti dobra kompanija. Iz tog je razloga
Grove izabrao naslov za svoju knjigu: Samo paranoici
preivljavaju.
Mijenjaju se ak i beneficije zaposlenika. Ne samo da je
Informatiko doba promijenilo pravilo planova za mirovinu, od
definiranih planova mirovinskih beneficija u definirane planove
mirovinskih doprinosa, ve je promjena utjecala i na neke
beneficije zaposlenika. Nedavno mi je prijatelj koji radi za
zrakoplovnu kompaniju rekao: "Nekada je bilo lako dobiti
besplatni let, to je bila jedna od beneficija zaposlenika u
zrakoplovnoj kompaniji. Ali danas, kada kompanije preko
Interneta prodaju slobodna mjesta, zrakoplovi su prepuni i sve
mi je tee koristiti beneficiju koju tako volim."

Pria o dva Teksaana


Veina nas ula je za Rossa Perota i Michaela Della. Obojica
su T e k s a a n i i obojica su se obogatila u e k o n o m i j i
I n f o r m a t i k o g doba. No, nedavno je j e d a n lanak u
financijskom magazinu objavio kako je Perotovo bogatstvo
znaajno opalo, dok Dellovo raste velikom brzinom. U emu je
razlika? Nije stvar u industriji, jer obojica su u informatikoj
industriji. Navest u vas da sami zakljuite.

484

Pravila su se promijenila
Dok se ova knjiga pribliava kraju, prenijet u vam neke
ideje o promjenama s kojima se svi danas suoavamo,
promjenama koje su nastale padom Berlinskog zida i
postavljanjem World Wide Weba. U svojoj knjizi Lexus i
maslinovo drvo, kolumnist za meunarodne odnose The New
York Timesa Thomas L. Friedman opisuje nekoliko razlika
izmeu Industrijskog i Informatikog doba. Evo nekih
promjena:

Tijekom Hladnog rata, vladala je Einsteinova teorija


relativnosti - E=mc2. Kad su 1945. Sjedinjene Drave bacile
atomsku bombu na Japan, Amerika je postala svjetska
ekonomska sila i oduzela vojnu nadmo od Engleske. Tijekom
1980-tih, svi su mislili da e Japan potui Sjedinjene Drave u
ekonomskom smislu, i trite dionica Nikkei je skoilo uvis. Ali
razdoblje japanske ekonomske dominacije bilo je kratkog
vijeka, jer su se Sjedinjene Drave redefinirale. Sjedinjene
drave redefinirale su se jer su prele s E=mc2 na Mooreov
zakon. Mooreov zakon kae da e se snaga mikroipova
udvostruavati svakih 18 mjeseci. Danas je Amerika vodea
svjetska sila jer vodi u tehnologiji, kao i u naoruanju.
Da se Amerika orijentirala samo na utrku u naoruanju,
mogli smo bankrotirati poput biveg Sovjetskog saveza. Kad je
Berlinski zid pao 1989. godine, ameriko trite kapitala
prebacilo se brzo u Informatiko doba. Ta sloboda brze
promjene je financijska mo koju prua slobodno kapitalistiko
drutvo. Japan se, kao i Engleska, ne moe mijenjati tako brzo
jer obje drave imaju previe veza s vremenima feudalnog
sustava - naime, monarhijom, institucijom iz Agrarnog doba.
Te drave nesvjesno oekuju od monarha da ih vodi. Drugim
rijeima, inovaciju esto ometa tradicija. Ta ideja vrijedi za

485

pojedince, kao i za nacije. Kao to je rekao bogati otac: "Stare


ideje smetaju novim idejama." Ne predlaem da se stare
tradicije odbace, ve kaem da smo u Informatikom dobu i
trebamo proirene ideje, kao i stare ideje.

Kad je pao Berlinski zid, E=mc2 pretvorilo se u Mooreov


zakon. Mo se u svijetu premjestila s tonae nuklearnih bojevih
glava na brzinu modema. Dobra je vijest to brzi modem kota
mnogo manje od velikih projektila; brzina je vanija od teine.

Tijekom Hladnog rata postojale su dvije supersile: Sjedinjene


Drave i Sovjetski Savez. Danas web pretvara ideju svijeta bez
granica i globalne ekonomije u stvarnost.
U dananje vrijeme, elektronsko krdo, a to su tisue
menadera koji kontroliraju velike novane iznose, imaju vei
utjecaj na svjetsku politiku od samih politiara. Ako se
elektronskom krdu ne svia nain na koji drava vodi svoje
financijske poslove, premjestit e svoj novac brzinom svjetlosti.
To se prije nekoliko godina dogodilo u Maleziji, Tajlandu,
Indoneziji i Koreji. Ista stvar moe se dogoditi bilo kojoj
dravi. Danas nisu politiari oni koji imaju mo, kao to su
imali u Industrijskom dobu. U Informatikom dobu mo
globalnog elektronskog novca esto diktira odnose u nekoj
dravi.
Bill Gates prelazio je granicu Sjedinjenih drava i Kanade.
Kad su ga carinici pitali ima li neto vrijedno za prijaviti,
izvadio je hrpu floppy diskova zamotanih u gumene omote.
"Ovo vrijedi najmanje 50 milijardi". Carinik je slegnuo
ramenima, mislei da razgovara s luakom i pustio je
najbogatijeg ovjeka na svijetu preko granice bez da je ovaj
486

morao platiti bilo kakav porez. Stvar je u tome da su diskete


zaista vrijedile najmanje 50 milijardi dolara. Na tim disketama
nalazio se prototip Microsoftovih Windowsa 95.
Danas, super bogati pojedinci poput Gatesa esto imaju vie
novca i utjecaja u svijetu od mnogih velikih nacija. Takva je
mo nagnala vladu SAD-a, najmonije drave na svijetu, da
izvede Gatesa pred sud zbog dranja monopola. Kad je suenje
zapoelo, jedan prijatelj mi je rekao: "Zastrauje injenica da si
Gates moe unajmiti bolje odvjetnike od vlade SAD-a." To je
tako zato to je vlada SAD-a institucija iz Industrijskog doba, a
Gates je osoba iz Informatikog doba.
U istom duhu, George Soros napisao je u knjizi Kriza
globalnog kapitalizma da mnoge korporacije imaju vie novca i
moi od mnogih zapadnih drava. To znai da danas postoje
korporacije koje mogu otetiti ekonomiju cijele drave kako bi
se okoristilo nekoliko dioniara. Takvu mo imaju mnoge
korporacije.
Slijedeih nekoliko godina dogodit e se mnoge promjene,
dobre i loe. Vjerujem da e se kapitalizam razviti u punoj
mjeri. Stari i zastarjeli biznisi bit e izbrisani. Porast e
kompeticija, kao i potreba za kooperacijom (tj. dogaat e se
spajanja velikih tvrtki, kao to se dogodilo s AOL-om i Time
Warnerom). Obratite panju na to kako mlae kompanije
kupuju starije. Te promjene se dogaaju zato jer je duh poznat
pod nazivom 'tehnologija' puten iz boce, a informacije i
tehnologije dovoljno su jeftini da ih svatko moe priutiti.

Dobre vijesti
Dobra je vijest ta da se po prvi puta pravilo 90/10 ne mora
primijeniti. Sada je sve veem broju ljudi mogu pristup svijetu
beskrajnog bogatstva, bogatstva koje se nalazi u informacijama
- a informacije su beskonane, ne ograniene poput zemlje ili
resursa iz prolih doba. Loa je vijest to e ljudi koji se dre
starih ideja biti ugroeni zbog svih promjena.
Da je bogati otac iv, rekao bi: "Ovo ludilo s Internetom je
poput Zlatne groznice u Kaliforniji 1850. Jedina je razlika u
tome to ne morate naputati dom da sudjelujete u svemu, pa
487

zato se onda ne ukljuiti?" Vjerojatno bi rekao: "Tijekom bilo


kojeg ekonomskog razvoja, postoje samo tri vrste ljudi: oni koji
uzrokuju dogaaje, oni koji gledaju kako se stvari dogaaju i
oni koji se pitaju to se dogodilo.
Iako sam rekao da je Einsteinova teorija relativnosti
zastarjela ideja iz Hladnog rata, smatram da je Einstein bio
pravi vizionar. Jo tada prepoznao je ideju koja je danas jo
tonija - "Mata je vanija od znanja".
Zaista dobra vijest je ta to po prvi puta u povijesti, Internet
prua sve veem broju ljudi mogunost da vide drugu stranu
novia ako otvore oi.
Stvaranje aktive od mojih ideja bio je jedan od najboljih
izazova koje sam prihvatio. Iako nisam uvijek bio uspjean, sa
svakim novim pokuajem moje su vjetine rasle i mogao sam
vidjeti svijet mogunosti koji malo ljudi vidi. Dobra je vijest i
to to Internet omoguava veem broju ljudi pristup svijetu
obilja koji je stoljeima bio pristupaan samo malobrojnima.
Internet omoguava veem broju ljudi da od svojih ideja stvore
aktivu kojom e kupiti drugu aktivu i ostvariti svoje financijske
snove.

Tek smo poeli


Karen i Richard Carpenter pjevali su odlinu pjesmu pod
naslovom Tek smo poeli. Ako neki od vas misle da su prestari
da ponu iznova, uvijek imajte na umu da je pukovnik Sanders
poeo u dobi od 66 godina. Prednost koju imamo u odnosu na
pukovnika jest ta to smo sada u Informatikom dobu, gdje je
vano koliko smo stari mentalno, a ne fiziki. Uostalom, Merrill
Lynch rekao je da je svijet star 10 godina.

Vaa najvanija investicija


Vi vrite vanu investiciju itajui ovu knjigu, bez obzira na
to slagali se s njom ili ne, razumjeli je ili ne, i bez obzira na to
hoete li ikada upotrijebiti neku informaciju ili ne. U dananjem
svijetu koji se brzo mijenja, najvanija investicija koju moete

488

izvriti jest investicija u trajnu edukaciju i potragu za novim


idejama. Zato nastavite traiti i izazivati svoje stare ideje.
Jedna od najvanijih stvari u ovoj knjizi jest to da imate mo
stvarati svijet manjka novca, kao i svijet s obiljem novca. Da
biste stvorili svijet obilja, treba vam odreeni stupanj
kreativnosti, visoki standard financijske i poslovne pismenosti,
trebate traiti mogunosti, a ne sigurnost i trebate se okrenuti
suradnji, a ne natjecanju. Bogati otac vodio me i oblikovao
moje misli rijeima: "Moe izabrati ivot u svijetu manjka
novca i u svijetu s previe novca. Izbor je tvoj."

Zavrna rije
Savjet bogatog oca prosjenom investitoru na poetku knjige
bio je: "Nemoj biti prosjean." Bez obzira na to investirate li
zbog sigurnosti, udobnosti ili bogatstva, molim vas da napravite
plan za svaku razinu. U Informatikom dobu, dobu brzih
promjena, s manje jamstava i vie mogunosti, vaa financijska
edukacija i poznavanje investiranja od kljune je vanosti. Zato
je savjet bogatog oca "Nemoj biti prosjean" danas vrlo vaan.

489

O Autorima
Robert T. Kiyosaki
Roen i odrastao na Havajima, Robert T. Kiyosaki pripada
etvrtoj generaciji amerikih Japanaca. Nakon zavrenog
koleda u New Yorku, uao je u marince i otiao u Vijetnam
kao asnik i pilot helikoptera topovnjae.
Vrativi se iz rata, Robert se zaposlio u korporaciji Xerox, a
1977. osnovao tvrtku koja je na trite izbacila prve najlonske
novanike za surfere.
1994. godine, Robert je prodao svoj biznis i umirovio se u
dobi od 47 godina. Tijekom svoje kratke mirovine, napisao je
knjigu Bogati otac, siromani otac koja je trenutano na
popisima uspjenica Wall Street Journala, Business Week-a,
The New York Timesa, E.Trade.com-a, i drugih, te knjigu
Kvadrant PROTOKA NOVCA. Robert je takoer stvorio
edukacijsku igru PROTOK NOVCA kako bi ljude nauio iste
financijske strategije koje je njegov bogati otac godinama uio
njega... Iste strategije koje su mu omoguile da se umirovi u
47. godini ivota.
Robert esto kae: "Idemo u kolu kako bismo nauili teko
raditi za novac. Ja piem knjige i stvaram proizvode koji ue
ljude kako da novac radi za njih, kako bi mogli uivati u
luksuzima ovog velikog svijeta u kojem ivimo."

491

Sharon L. Lechter
Supruga i majka troje djece, ovlateni javni raunovoa i
vlasnica biznisa, Sharon Lechter je svoje profesionalne napore
posvetila polju edukacije.
Diplomirala je raunovodstvo s pohvalom na Dravnom
sveuilitu Floride. Pridruila se Coopers & Lybrandu, jednoj
od tadanjih osam velikih raunovodstvenih tvrtki i popela se
do menaderskog poloaja na podrujima raunala, osiguranja i
izdavatva, zadravajui svoje profesionalne privilegije kao
ovlateni javni raunovoa.
ustro se ukljuila u edukaciju svoje djece, postavi aktivist
na podrujima matematike, raunala, itanja i pisanja.
Bila je oduevljena kad se mogla pridruiti izumitelju prve
elektronike "priajue knjige" i pomoi u irenju industrije
elektronikih knjiga na multimilijunsko internacionalno trite.
Danas je pionir u razvoju novih tehnologija za vraanje
edukacije u ivot djece.
"Na trenutani edukacijski sustav nije sposoban drati korak
s globalnim i tehnolokim promjenama u svijetu. Moramo
poduavati mlade ljude vjetinama, kolskim i financijskim,
koje e trebati ne samo za preivljavanje, ve i za napredovanje
u svijetu s kojim su suoeni."

492

Posjetite nau web stranicu, www.richdad.com kako


biste dobili:
- dodatne informacije o naim edukacijskim produktima
- najea pitanja o naim proizvodima
- seminari, susreti i predavanja Roberta Kiyosakija
Hvala

Kako biste naruili knjige, posjetite www.richdad.com


Sjeverna Amerika/Juna Amerika/Europa/Afrika:
CASHFLOW Technologies, Inc.
4330 N. Civic Center Plaza, Suite 101
Scottsdale, Arizona 85251
USA
(800) 3083585
Fax: (480) 348-1349
e-mail: info@richdad.com

493

You might also like