MEHANIKA

Klasina mehanika je osnovni i najstariji dio fizike

opisuje gibanje i meudjelovanje makroskopskih tijela

prouava OBLIKE i UZROKE gibanja i ravnotee

materijalne toke (estice), sustava estica, krutog

tijela i kapljevina (fluida) te opisuje elestina svojstva
tijela, valove i titranja

Temelji se na dva svojstva prostora i vremena:

1. Prostor je trodimenzionalni i euklidski
2. Vrijeme je apsolutno

Klasina mehanika
KINEMATIKA

DINAMIKA

- prouava gibanje tijela bez

obzira na uzroke i svojstva tijela
koja se gibaju

- prouava uzroke gibanja i

utjecaj svojstava tijela na gibanje
(sila, masa)

- daje matematiki opis gibanja

- objanjava zato se tijelo giba

- kinematike varijable :

- STATIKA: prouava uvjete

ravnotee tijela

r , v, a

KINEMATIKA sitnog tijela

(estice)
Materijalna toka ili sitno
tijelo (estica) u mehanici
Zamiljena stvar koja nema odreeni oblik, koja
ima masu kakvu hoemo, koja moe imati elektini
naboj i druga svojstva koja su podlona
djelovanju sile.

to sve moe biti sitno tijelo ?

Sve ono za to moemo rei da se giba kao cjelina.
Nijedno materijalno tijelo nije doslovce sitno tijelo ili toka.
Npr. estica fluida je sitno tijelo stalne mase i promjenjivog oblika.
3

KINEMATIKA sitnog tijela (estice)

gr. kinema gibanje
GIBANJE je najosnovnija pojavnost u prirodi !
Prve zakone gibanja:
- Galileo Galilei

(1564-1642), talijanski fiziar i astronom,

jedan od osnivaa eksperiment. metode; pronaao

zakone slobodnog pada, princip inercije, zakon

slaganja brzina
- Isaac Newton (1643-1727), engleski znanstvenik,
postavio temelje fizike i zajedno s Leibnitzom
pronaao infinitezimalni raun; najpoznatije djelo:
Philosophiae Naturalis Principia
Mathematica
4

Princip relativnosti gibanja

GIBANJE (RELATIVNO)
Promjena koordinata poloaja u odnosu na referentni
koordinatni sustav u funkciji vremena
MIROVANJE
Vrsta gibanja kada tijelo ima stalne koordinate u
odnosu na referentni sustav
GIBANJE SE POZNAJE KADA SE POZNAJU
PARAMETRI TOG GIBANJA U ODNOSU NA
ZADANI REFERENTNI SUSTAV

Laboratorijski sustav sustav koji miruje u odnosu na

Zemlju
5

Opis gibanja estice jednadba gibanja

Kinematika sastoji se samo od matematikog
opisa gibanja

Koordinatni sustav :

- KARTEZIJEV pravokutni koord. sustav (x,y,z)

- cilindrini koord. sustav (r,f,z)
- sferni koord. sustav (r,f,q)

- parabolini koord. sustav

- eliptiki koord. sustav

Kartezijev pravokutni koordinatni

sustav:

Opis gibanja estice jednadba gibanja

putanja

r =f(t)
JEDNADBA
GIBANJA

r (t ) x(t )i y (t ) j z (t )k

vektor pomaka estice
r rB rA

r ( x x )i ( y y ) j ( z z )k
2

Srednja brzina

r rB rA
v
t tB t A

Vektor poloaja (radijus vektor)

- opisuje poloaj toke u prostoru

r xi yj zk

r r x2 y 2 z 2
- Jedinini vektor

ro r u smjeru vektora

r r ro r r

definira se :

r x y z
r ro i j k
r r
r
r

r ro cos i cos j cos k

cos 2 cos 2 cos 2 1

9

Derivacija vektorske funkcije

Trenutna (prava) brzina

r dr

v t lim

t 0 t
dt

Naglost promjene poloaja

estice u vremenu je
brzina.

Trenutna (prava) akceleracija

v dv

a lim

t 0 t
dt

Naglost promjene brzine

estice u vremenu je
ubrzanje.

10

Derivacija vektorske funkcije

Derivacija vektora je derivacija svake

pojedine njegove komponente

dr dx dy dz
yj
zk

v r
i
j k xi
dt dt
dt
dt

Promjena poloaja estice:

r r t2 r t1

Promjena brzine estice:

v v t2 v t1

11

Brzina i ubrzanje (akceleracija)

12

Brzina i ubrzanje (akceleracija)

13

Srednja brzina

x x2 x1 s

t t2 t1 t

Poloaj estice u trenutku t je:

x t x t 0 v t

14

15

Nejednoliko pravocrtno gibanje

-smjer brzine je konstantan, ali se mijenja iznos: v=f(t)
-Pri nejednolikom gibanju tijelo u jednakim vremenskim razmacima
prevali nejednake puteve

srednja brzina:

x2 x1 x

t2 t1
t

= nagib sekante (tg )

trenutna brzina:

x dx

x
t 0 t
dt

v lim v lim
t 0

= nagib tangente (tg )

16

Nejednoliko pravocrtno gibanje

Primjer:
Tijelo se giba pravocrtno po zakonu x = 5 t2. Kolika je trenutna brzina
nakon prve sekunde? Kolika je srednja brzina za vrijeme prve dvije
sekunde?

dx d 2
d
5t 5 t 2 5 2t 10t 10 1 10 m/s
dt dt
dt
s 20
v 10 m/s
t 2
t/s

x/m

20

17

Grafiki prikaz ovisnosti puta o vremenu

Srednja i trenutna brzina

18

Grafiki prikaz ovisnosti puta o vremenu

Trenutna (prava) brzina

Nagib tangente u danoj toki krivulje

koja predstavlja ovisnost puta o
vremenu je prava ili trenutna brzina

dx
dt

Zakrivljena krivulja ovisnosti puta o

vremenu pokazuje da se nagib tangente
mijenja od trenutka do trenutka, tj. da se
brzina mijenja.
To ukazuje na postojanje akceleracije !
19

Srednja i trenutna brzina

20

10

Srednja i trenutna brzina

21

Pravocrtno gibanje
Odreivanje trenutne brzine iz x-t grafa

22

11

Izraunavanje puta iz brzine

23

Grafiki prikaz ovisnosti brzine o vremenu

Izraunavanje puta iz brzine
(nejednoliko gibanje)

s vi ti
i

t2

s lim vi ti v(t )dt

i

t1

24

12

Nejednoliko pravocrtno gibanje

Izraunavanje puta iz brzine
Primjer:
Koliki put prevali raketa izmeu 17. i 19. sekunde gibanja ako se
njezina brzina mijenja prema jednadbi v 50 t m/s

2
2
m
m
mt
s v t dt 50 2 tdt 50 2 tdt 50 2 |19
17
s
s 17
s 2
t1
17
19

19

2
2
m 19 17
s 50 2

1800 m
2
s 2

25

Nejednoliko pravocrtno gibanje

Srednja ili prosjena akceleracija

v v2 v1
a

t t2 t1

m
s 2

Prava ili trenutna akceleracija :

dv d dx d 2 x
v dv

a


x
a lim a lim

t 0
t 0 t
dt dt dt dt 2
dt
26

13

Srednja i trenutna akceleracija

Srednja akceleracija
odreena nagibom sekante

Trenutna akceleracija
odreena nagibom tangente

27

Ubrzanje ili akceleracija

vx t vxi ax t

28

14

Smjer vektora brzine i akceleracije

29

Nejednoliko pravocrtno gibanje

Odreivanje trenutne brzine i akceleracije iz

v-t grafa

30

15

Nejednoliko pravocrtno gibanje

Odreivanje trenutne brzine i akceleracije iz

x-t grafa

31

Grafiki prikaz puta, brzine i

ubrzanja

32

16

Krivocrtno gibanje u ravnini

33

Srednje i trenutno ubrzanje

34

17

Primjeri JEDNOSTAVNIH GIBANJA

35

Jednoliko gibanje po pravcu

36

18

Jednoliko UBRZANO gibanje po pravcu

37

Gibanje po pravcu: jednoliko

ubrzano gibanje

a const.
v v0 at
1
x x0 v0t at 2
2

38

19

39

Gibanje sa stalnom akceleracijom

40

20

JEDNOSTAVNA GIBANJA
1. Jednoliko gibanje po pravcu

dr (t )

v const.
0 r (t ) r (t0 ) v t t0
dt

2. Jednoliko ubrzano gibanje ( ne mora biti po pravcu)

a const. v (t ) v (t0 ) a t t0
1
2

r (t ) r (t0 ) v (t0 ) t t0 a t t0
2
poetna brzina

stalno ubrzanje

Ova dva konstantna vektora NE MORAJU BITI na istom

pravcu (kolinearni), ali SMIJU BITI kolinearni !
41

Slobodni pad

42

21

Slobodni pad

Posebni sluaj jednoliko ubrzanog gibanja u

haomogenom gravitacijskom polju, odnosno ubrzanju

g
43

Slobodni pad

44

22

Slobodni pad

45

23