Trane pile

Trana pila je remenski prenosnik kretanja i snage plosnatim

remenom. ematski trana pila je prikazana na slijededoj slici.

Za razliku od remenskog prenosnika gdje snaga ide od jednog

(pogonsko) vratila na drugo, ovdje se snaga dovodi sa
pogonskog vratila na mjesto rezanja.
1

PRIMJER PRIMJENE VERTIKALNE TRANE PILE

D
Gornji toak
Pilna traka
Voica trake
Trupac-radni
predmet
Donji toakpogonski toak

 Prema mjestu upotrebe razlikujemo:

a) Trane pile trupare - teke trane pile
b) Rastrune trane pile srednje trane pile
c) Stolarske trane pile lake trane pile

Prema irini lista razlikujemo:

a) Uskolisne sa irinom listova do 60mm
b) irokolisne sa irinom listova do 400mm
3

Osnovni konstruktivni djelovi

1- pog. motor, 2- kaini prenos, 3donji dio postolja, 4- teg, 5mehanizam za podeavanje
gornjeg toka, 6- gornji dio
postolja, 7- mehanizam za
zatezanje alata, 8- gornji toak, 9alat, 10-gornja voica, 11-nosa
gornje voice, 12-vreteno sa
navojem, 13- toak vretena, 14donja voica 15-osovina i 16pogonski toak
4

 Osnovne dimenzije tranih pila i prenici tokova dati su u

slijededoj tabeli:

Alat
Alat trane pile je jednostrano ozubljena traka iji su krajevi
spojeni tako da ine beskonanu traku. Traka je uglavnom
ozubljena samo sa jedne strane a zubi mogu biti razliitih
oblika. Najede koriteni oblici zuba su prikazani na slici:

 PV oblik ozubljenja najedi je oblik kod irokolisnih tranih

pila. Zaobljena lea osiguravaju minimalan stranji ugao, to
ojaava zube i ujedno osigurava odgovarajudu povrinu pazuha
koja je jedan od ograniavajudih faktora u maksimiziranju uinka.
NV oblik je veoma est oblik nazubljenja na uskolisnim tranim
pilama, posebnu u Skandinaviji.
NU oblik ozubljenja ima oslabljene zube i veliku povrinu
pazuha. Upotrebljavaju se kod uskolisnih tranih pila za rezanje
mekih vrsta drveta te za grubo popreno piljenje.
6

 Osnovne znaajke ozubljenja su prikazane na slici:

t

A
C

B
D

, , uglovi otrice, t korak ozubljenja odnosno razmak

izmeu dva susjedna zuba (mm), hz visina zuba ili najkrai
razmak izmeu linije koja spaja vrhove zuba i linije korjena
zuba (mm). A glavni rezni brid, B prednja strana zuba, C
stranja strana zuba, D pazuh zuba, r radijus zaobljenja
pazuha (mm), Ap povrina pazuha (mm), Az povrina zuba
(mm).
7

 Preporuljiva duina koraka ozubljenja se obino daje ili prema

irini ili prema debljini lista pile, a rauna se prema empirijskom
izrazu:
Ili

t 1,5 do 2,0 B0

t 35 do 40 a

mm

mm

Gdje je B0 aktivna irina lista (bez ozubljenja)(mm), te a debljina

lista (mm).
Nie vrijednosti se odnose na rezanje tvrdog drveta i na uske
listove. Kod razvradenih zuba vrijednost dobivena iz prethodne
relacije se umanjuje za 25-30%.
Visina ozubljenja odreuje se na vie naina: prema koraku
ozubljenja, prema debljini lista ili kombinovanim nainom.
8

Proke navodi slijedede izraze:

a) visina zuba za ozubljenje tipa NV:
hz 0,25 do 0,3 t
(mm)
b) visina zuba za ozubljenje tipa PV:
hz 0,30 do 0,35 t
(mm)
Williston navodi da se visina zuba mora odrediti prema koraku
ozubljenja. Ako je visina zuba prevelika za odreeni korak dodi de
do treperenja zuba, to za posljedicu ima vibracije lista, povedenu
irinu propiljka i vijuganje lista. Isti autor navodi slijedede
preporuke evropskih proizvoaa:
Visina zuba treba biti jednaka tredini koraka za stlaene zube kada je
korak 50 mm ili manji,
Visina zuba treba biti jednaka etvrtini koraka za stlaene zube kada
je korak vedi od 50 mm,
Kod razvradenih zuba s korakom ozubljenja manjim od 50 mm visina
zuba treba iznositi etvrtinu koraka,
Kod razvradenih zuba s korakom ozubljenja vedim od 50 mm visina
zuba treba iznositi petinu koraka.
9

 Hamm navodi izraz za raunanje visine zuba u ovisnosti o debljini

lista pile:
hz 6 do10 a

(mm)

Kombinacija standardnih visina ozubljenja i koraka ozubljenja date

su u tabeli:

Da bi se izbjegla prevelika koncentracija naprezanja u korjenu zuba,

prelaz sa stranje strane na prednju stranu slijededeg zuba mora biti
izveden s odreenim radijusom zaobljenja.
10

 Preporuena vrijednost za radijus zaobljenja pazuha kod

ozubljenja tipa PV data je relacijom:
r 0,25 do 0,45 hz

za ozubljenje tipa NV relacijom:

r 0,2 do 0,25 hz

Jedan od ograniavajudih parametara pri maksimizaciji uinaka

tranih pila jest povrina pazunog prostora. Bududi da se radi o
zatvorenom rezu, nakon ulaska zuba u zahvat, sva strugotina koja
nastaje za vrijeme zahvata smjeta se u pazuni prostor.
Veliina pazunog prostora de dakle ograniavati koliinu piljevine
koja moe nastati u toku jednog zahvata otrice.
Ako je zapremina piljevine veda pojavide se bjeanje piljevine iz
pazunog prostora u prostor izmeu lista pile i bonih ravnina
rezanja. To de izazvati dodatne otpore, povedano zagrijavanje lista
pile, povedane jedinine energetske normative i smanjenje
postojanosti otrice.
11

 Povrina pazuha moe se odrediti crtanjem zuba na milimetarskom

papiru te brojanjem kvadrata koje zauzima povrina pazuha.

Takoe na osnovu slijedede slike moe se izraunati povrina zuba i

pazuha:

Au Az Ap hz t

mm
12

 Za odreeni tip ozubljenja moe se omjer izmeu povrine

pazuha i povrine zuba prikazati kao konstanta ozubljenja ko
odnosno:
ko Ap / Az

Na osnovu prethodne dvije relacije uz poznavanje konstante

ozubljenja, moe se povrina pazunog prostora izraunati iz
relacije:
Ap

hz t
1
1
ko

Dok se povrina zuba moe izraunati iz relacije:

Az

hz t
1 ko

13

 Pri rezanju drveta pilama potrebno je da propiljak, odnosno

najmanji razmak meu bonim plohama rezanja bude vedi od
debljine lista pile. Time se neposredan dodir izmeu obradka i
alata ostvaruje samo na glavnom reznom bridu te na dijelu
bonih ili pomodnih reznih bridova.
Na taj se nain sprjeava nepotreban dodir ostalih dijelova
pile sa obradkom, smanjuje zagrijavanje lista, smanjuje
jedinini energetski normativi te povedava postojanost alata.
Povedanje irine propiljka postie se na dva naina:
a) Razvradanjem zuba (izmjeninim otklanjanjem vrhova zuba)
b) Povedanjem duine reznog brida (stlaivanjem zuba ili dodavanjem
materijala na vrhove zuba)

14

 Oblikovanje propiljka razvradenim zubima znatno se razlikuje od

oblikovanja propiljka zubima povedane duine glavnog reznog
brida.
ematski prikaz oblikovanja propiljka razvradenim zubima
prikazuje slijededa slika:

Oblikovanje propiljka zubima povedane duine glavnog reznog

brida ematski je prikazano na slijededoj slici:

15

 Osim karakteristika ozubljenja koje smo spomenuli, za cjelovit

opis lista trane pile valja spomenuti jo neke bitne parametre.
Ako izuzmemo ozubljenje, jo su tri bitne karakteristike trane
pile koje treba navesti:
a) debljina lista
b) aktivna irina (bez ozubljenja)
c) duina lista

Debljina lista je u neposrednoj vezi sa prenikom toka. Zbog

savijanja pri prelasku preko toka, u listu se pojavljuju
naprezanja koja su direktno razmjerna odnosu debljine lista i
prenika toka.
Kako bi se naprezanja u listu zadrala unutar eljenih granica,
razumljivo je da se debljina lista pile mora uskladiti s prenikom
toka. Debljina lista pile obino se odreuje u rasponu prema
relaciji:
a

D
0,1
1000

mm
16

 Za stolarske trane pile upotrebljava se alat irine 6-60mm, za

rastrune trane pile u rasponu 50-175mm, a za trane pile
trupare 150-300mm.
Ako se stolarska trana pila upotrebljava za krivolinijski rez,
onda je maksimalna irina lista pile odreena najmanjim
radijusom krunice koja se poklapa sa krivom po kojoj se vri
rez.

Maksimalna irina lista pile kod rastrunih tranih pila i tranih

pila trupara je ograniena irinom tokova, ali i mogudnodu
sistema za zatezanje lista pile meu tokovima.
Zatezanje lista pile odgovarajudom silom smanjuju se bona
kretanja lista pile, ime se pridonosi kvaliteti piljenih povrina,
povedava postojanost alata te smanjuju jedinini energetski
normativi.
17

 Za pojedine vrste tranih pila i irine lista postoje razne preporuke

optimalnih sila zatezanja, pri emu se obino navode veliine
naprezanja u listu usljed zatezanja.
1

F1
Bo a

MPa

Gdje je F1 zatezna sila u jednom kraku lista, Bo aktivna irina te a

debljina lista pile.
Preporuljiva naprezanja su data u slijededoj tabeli.

Stvarnu duinu lista pile treba odrediti tako da se ne narui korak

ozubljenja. Stoga odnos duine i koraka ozubljenja uvjek daje cijeli
broj, odnosno:
L
z
t

18

 Gdje je z broj zuba na itavoj duini lista, a t korak ozubljenja.

Opti podaci o listovima tranih pila sadrani su u tabeli.

19

Kvaliteta bone ravni rezanja i bona stabilnost lista pile

Teorijska kvaliteta bone ravni rezanja, iskazana visinom neravnina,
razliita je za razvradene i stlaene zube.

Ako se pogleda skica nastajanja propiljka kod razvradenih zuba i kod

stlaenih zuba, onda se visina teorijskih neravnina kod razvradenih
zuba moe iskazati relacijom:
hn 2sz tan
gdje je ugao smanjenja grudne plohe.
Za rezanje sa stlaenim zubima teorijska visina neravnina se takoe
moe izraziti:
hn sz tan
20

 Iz prethodnih relacija se vidi da je teorijska visina neravnina kod

razvradenih zuba dvostruko veda od visine neravnina kod stlaenih zuba
pri istim uslovima rada i pri istom uglu smanjenja prednje plohe.
Neravnine na bonim obraenim plohama mnogo su vede od teorijskih
neravnina. Ima vie uzroka, a bide spomenuti neki.
a) Pomaknuto teite sile rezanja
Kod razvradenih zuba povrina presjeka strugotine se mjenja po duini
glavnog reznog brida. Tako se mjenja i vrijednost jedininih sila na
reznom bridu pa de rezultantna sila biti otklonjena od neutralne ose kako
je prikazano na slici.

Sila rezanja de u odnosu na neutralnu osu stvarati moment M koji de

uticati na mobilnost lista pile te povedavati bone pomake, a time i
neravnine na bonim obraenim plohama. Razumljivo je da de taj
problem biti vedi to se radi o vedim pominima brzinama i to je razvraka
s obzirom na debljinu lista veda.
21

b) Nejednolika mehanika svojstva po duini lista

List pile se spaja u beskonanu traku raznim postupcima.
Meutim, zajedniko je za sve postupke to da se na spojnom
mjestu ponekad postiu mehanika svojstva razliita od
mehanikih svojstava osnovnog materijala. Tvrdoda i vrstoda na
savijanje mogu se povedati u usporedbi s osnovnim materijalom.
Pri svakom prelasku spojnog mjesta sa oboda slobodnog toka u
pravolinijsko kretanje nastaje val koji se iri du lista pile.
To takoe uzrokuje povedanje bonih kretanja lista u propiljku s
posljedicama koje su ved spomenute.
c) Vibracije pojedinih dijelova maine
Vibracije koje nastaju zbog neuravnoteenih rotirajudih masa i
promjene smjera kretanja kolica kod trupara prenose se na
itavu mainu pa i na sam list pile, uzrokujudi povedane bone
pomake.
22

Naprezanja u listu
Ukupna narezanja koja se pojavljuju u listu tokom rada su
posljedica vie uticajnih faktora:
a)
b)
c)
d)

Naprezanja zbog zatezanja

Naprezanja zbog savijanja
Naprezanja zbog centrifugalne sile
Naprezanja zbog sile rezanja

a) Naprezanja zbog zatezanja

Da bi se postigla potrebna bona stabilnost lista pile, ali i
omogudio nesmetan prenos snage s pogonskog toka prema
mjestu rezanja, list pile se zatee pomicanjem slobodnog
toka silom F1. Sila kojom se djeluje u radijalnom smjeru na
slobodni toak dvostruko je veda od sile u listu pile.
Naprezanje koje djeluje u listu zbog sile zatezanja je jednako:
F1
1
Bo a

23

b) Naprezanja zbog savijanja

Pri prelazu pile preko oboda pogonskog i slobodnog toka javljaju
se naprezanja u listu zbog savijanja. Iznos naprezanja zbog
savijanja moe se izraziti relacijom:
s

E a

2
1 D

Gdje je E modul elastinosti (MPa), a debljina lista (mm), D

prenik toka (mm), a Poissonov kojeficijent koji se rauna
prema izrazu:
1
2
m

Gdje je m Poissonova konstanta (m=3 do 3,3).

Naprezanje u listu zbog savijanja mnogo je vede od naprezanja
zbog zatezanja. Primjerice, za omjer a/D=0,001 naprezanje zbog
savijanja je priblino 240MPa.
24

c) Naprezanje zbog centrifugalne sile

Na dio lista koji se krede na obodu djelovade centrifugalna sila.
Naprezanja koja se zbog tog pojavljuju u listu mogu se izraunati iz
relacije:
c v2

gdje je v obodna brzina tokova (m/s), gustoda elika (kg/m).

Naprezanje izazvano centrifugalnom silom iznosi priblino (20MPa).
d) Naprezanje zbog sile rezanja
List pile u vlanom kraku mora savladavati i ukupnu silu rezanja.
Kako je ved pokazano da je ukupna sila rezanja jednaka umnoku
sile rezanja po zubu i broja zuba u zahvatu, naprezanje zbog rezanja
moe se izraziti relacijom:
r

Fr
Bo a
25

 Ukupna naprezanja u listu bide najveda pri nailasku lista na

pogonski toak (slijededa slika). Iznos maksimalnih ukupnih
naprezanja moe se izraziti relacijom:
max 1 s c r

26

 Osim spomenutih naprezanja list pile je u radu izloen i

drugim naprezanjima. Valja spomenuti da sve trane pile
imaju mehanizam za regulaciju poloaja ose slobodnog toka.
Osa slobodnog toka se naginje s obzirom na osu pogonskog
toka kako bi se povedala sposobnost lista da uravnotei
odrivne sile nastale rezanjem te da sprijei svlaenje lista u
smjeru pomine brzine. Ugao nagiba ose slobodnog toka se
krede u rasponu od 0,1 do 0,6. Kod vedih irina listova
preporuuju se vrijednosti ugla nagiba 0,2.

27

Ureenja lista pile

Spajanje krajeva lista pile
Nabavlja li se pila u obliku smotane trake, to je najedi sluaj, treba
je odsjedi na potrebnu duinu i spojiti u beskonanu tarku. U radu
esto dolazi do pucanja lista te ga treba ponovo spojiti. Razlikujemo
slijedede postupke spajanja:
a) Tvrdo lemljenje
b) Elektrootporno eono zavarivanje
c) Elektroluno zavarivanje pod zatitom inertnih plinova

Tvrdo lemljenje
Nakon odsjecanja krajevi lista se bruse na irinu B, pri emu se pravi
skoenje. Radi kvalitete bududeg spoja mora se paziti na odravanje
linije skoenja, kako je to prikazano na slici.

a) ispravno
b) i c) neispravno
28

 Kao dodatni materijal koristi se lem priblinog hemijskog sastava

datog u tabeli:

Dodatni materijal u obliku listida debljine 0,07-0,15 mm se stavlja

izmeu krajeva. Poznato je da se optimalna mehanika svojstva
lemljenog spoja dobivaju uz tano odreenu debljinu sloja
dodatnog materijala.
Preporuuje se da duina i irina listida bude takva da izlazi iz
spoja po 3mm na svaku stranu, kako je prikazano na slici.

29

 Krajevi se preklapaju i steu zagrijanim eljustima. eljusti se

zagrijavaju obino u pedima na kontrolisanu temperaturu.
Temperatura zagrijavanja se mora kontrolisati i prilagoditi talitu
dodatnog materijala. Tamperatura zagrijavanja steznih eljusti
obino je oko 100 C via od talita dodatnog materijala.
Preporuuje se poputanje spojnog mjesta na temperaturi 400500 C.
Elektrootporno eono zavarivanje
Ovim se postupkom spajaju uske i srednje iroke trake. List se
priprema tako da se krajevi odreu okomito na hrbat pile, pri emu
treba paziti da se ne otete bridovi. Mora se paziti da se spoj
smjesti izmeu dva zuba. Krajeve lista treba dobro oistiti.
Krajevi se eono stisnu i uvrste u tom poloaju. Kroz krajeve se
proputa jaka struja tako da zatvara ekektrini krug. itavo se
mjesto ravnomjerno hladi tako da tokom 10 sekundi nestane
crvene boje. Za vrijeme hlaenja potrebno je viestruko ukljuivati
i iskljuivati strujni krug dok je spojno mjesto jo uvjek jarko
crveno.
30

 Tokom hlaenja spoj se podvrgava toplinskoj obradi tako da se

ukljui struja i spojno mjesto zagrije na temperaturu od oko 900
C, kada postaje uto crvene boje. Zatim se pusti da se spojno
mjesto ohladi. Kod tekih pila hlaenje se moe ubrzati strujom
zraka. Nakon toga se vri poputanje na temperaturi oko 650 C.
Na kraju se spojno mjesto brusi dok se sa obje strane ne
postignu potpuno ravne plohe.
Elektroluno zavarivanje pod zatitom plinova
Zavarivanje se vri taljivom elektrodom hemijskog sastava koji
priblino odgovara hemijskom sastavu osnovnog materijala.
Zavaruje se pod zatitom inertnih plinova kako bi se rastaljeni
dodatni, a i osnovni materijal zatitio od uticaja okolnih plinova.
Jaina struje kojom se zavaruje zavisi od brzine zavarivanja i
debljine lista.
Pri ovom postupku, pomodu elektromotora se gura elektrodna
ica kroz pitolj za zavarivanje.
31

 Elektrini luk koji se uspostavlja izmeu ice i osnovnog materijala

tali i osnovni i dodatni materijal.

Okolina spoja se prethodno zagrije na 200C da se sprijei naglo

zahlaivanje i pojava zakaljene martenzitna strukture.
Nakon zavarivanja mjesto spoja se odmah zagrijava na temperaturu
650C radi poputanja a potom se postepeno hladi.
Spojno mjesto se nakon poputanja brusi i polira.
Ponekad se spoj izvodi koso ime se dobiva veda vrstoda lista.
Koso izveden spoj postepeno nailazi na obod toka, rad pile je
mirniji, bez udara.
32

Pripremanje zuba
Zube razliitih oblika koji se tancanjem nasjecaju na pilnoj
traci treba pripremiti za rezanje. Priprema zuba obuhvata vie
zahvata koje treba izvriti da bi pila bila spremna za rad.
Prema svrsi, svi zahvati se mogu podjeliti u tri grupe:
a) Zahvati s ciljem da se poveda irina propiljka,
b) Odravanje geometrije otrice,
c) Povedanje postojanosti otrice.

Povedanje irine propiljaka postie se razvradanjem zuba ili

povedanjem duine reznog brida (stlaivanjem vrhova zuba ili
nanoenjem tvrdih slitina na vrhove zuba).
Razvradeni zubi
Zubi se razvradaju uglavnom na posebnim mainama za
razvradivanje. Pri razvradivanju zubi se naizmjenice otklanjaju
na jednu i drugu stranu. Otklon najistaknutije take reznog
brida naziva se veliina razvradanja ili razvraka.
33

 Postupak se provodi na dva osnovna naina:

Savijeno razvradanje
Ravno razvradanje

Principijelna ema ta dva razdvajanja je prikazana na slici:

Razvradanje zuba se vri u jednom ili dva prolaza.

Zubi se pri razvradanju moraju savijati na 1/3 ili najvie 1/2 visine
zuba kako bi se izbjeglo naprezanje korjena zuba, gdje je
koncentrirano najvede naprezanje (uzrok lomova listova).
Bez obzira na nain razvradivanja, zubi su esto nejednoliko
razvradeni. Jednostrano veda razvraka nastojat de zbog razlike
momenata s obzirom na neutralnu osu skrenuti pilu u smjeru vede
rezvrake. Takva de pila dati vijugav rez. Preporuuje se da odstupanja
u razvradivanju ne budu veda od 0,1mm.
34

 Katkad se u praksi provodi ujednaavanje (egalizacija) razvrake.

Razvraka se najede ujednaava voenjem trake izmeu dvije
brusne ploe. Pri emu se jae razvradeni zubi izbruse.
Kontrola najistaknutije take reznog brida kod svih naina
pripreme zuba najede se provdi pomodu mjerila prikazanog
na slici:

35

Tlaenje zuba
Tlaenje zuba je najedi postupak za pripremu irokih listova.
Tlaenjem se plastino deformiu vrhovi zuba, ime se produuje
rezni brid, to omoguduje stvaranje ireg propiljka.
Osim toga gnjeenjem se materijalu povedava tvrdoda pa se tim
postupkom povedava i postojanost otrice.
Tlaenje se moe provesti na vrude i na hladno. Za tlaenje na hladno
materijal lista pile mora doputati vede plastine deformacije bez
pojave loma. Materijal takvih pila su redovito slitine s niklom koji se u
svom sastavu pojavljuje s udjelom 2-2,6%. Tlaenje se moe provesti
duboko i kratko kao na slici:

36

 Tlaenje na hladno treba ponoviti nakon svakih 4-6 otrenja.

Zubi stlaeni na toplo ponovo se stlauju tek nakon 10-12
otrenja.
Neki proizvoai preporuuju veliine razvradanja odnosno
stlaivanja prema tabeli:

37

Nanoenje tvrdih slitina na vrh zuba

Za izradu reznog dijela zuba tranih pila sve se vie upotrebljavaju
tvrde slitine za izradu reznog dijela zuba tranih pila.
Najede se koriste kod rezanja tropskih vrsta drveta i smrznutog
drveta.
Kao dodatni materijal za izradu reznog dijela zuba obino se
upotrebljava Stelit, pa se cijeli postupak zove stelitiranje zuba.
Pri vrhu zuba se prethodno izrauje utor u koji se smjeta kap
tvrde slitine.
Nakon hlaenja geometrija se postie bruenjem bonih strana.

38

Otrenje zuba
Bruenje zuba s ciljem da se ukloni zaobljenje odnosno
zatupljenje otrice moe se provesti na tri osnovna naina;
bruenje samo prednje strane, bruenje samo zadnje strane i
kombinovano bruenje prednje i zadnje strane.

Bruenje se u pravilu obavlja nakon stlaivanja odnosno

razvradanja i naravno nakon stelitiranja.
39

 Kombinovani nain otrenja je ujedno i najracionalniji jer se tako pila

najbre izbrusi.
U jednom prolazu debljina sloja koja se izbrusuje ne smije biti veda od
0,02mm, da ne bi dolo do pregrijavanja i pogoranja mehanikih
svojstava na samom reznom bridu.
U posljednjem prolazu skida se samo neznatan sloj.
Prevelike debljine slojeva koji se skidaju prepoznade se po pojavi
tamnoplave boje u neposrednoj blizini otrenja.
Previsoke temperature ne samo da smanjuju mehanika svojstva
otrice ved mogu prouzrokovati i druge neeljene posljedice.
Zagrijavanjem mjesta bruenja na temperaturu iznad 800C. Te
naglim odvoenjem toplote prema hladnijim djelovima lista mogu se
prouzrokovati mikrozakaljenja na djelovima lista.
Pri snanijem bruenju zakaljena mjesta de se pojaviti na mjestima s
kojih se toplina najbre odvodi. To je sluaj s korjenom zuba gdje se
toplina odvodi kroz najvedu povrinu pa je i hlaenje najintenzivnije.
40

 Ved je poznato da je upravo to mjesto gdje se koncentriu

naprezanja pri zatezanju pile i pri rezanju.
Znamo i to da je zakaljena struktura vrlo krhka.
Pri savijanju preko oboda toka pojavide se mikronapukline koje
de jo jae koncentrisati naprezanja te postati inicijalna mjesta
bududih lomova.
Pregrijavanje materijala nije povezano samo sa reimom bruenja,
ved i sa tvrdodom upotrebljenih brusnih ploa. Veda tvrdoda
brusnih ploa ostvaruje i viu temperaturu bruenih povrina pa
je stoga uvjek poeljnije upotrebljavati meke brusne ploe, bez
obzira na to to de se time povedati problemi sa troenjem
brusnih ploa.
Brusna ploa se ne smije okretati s vedim brojem obrtaja nego to
je otisnuto na njoj.
Bruenje zuba treba provesti tako da se odri kontinuitet i oblik
ozubljenja.
41

 Neki oblici nedostataka pri bruenju nastalih zbog loe

odabranih parametara na maini za bruenje su pokazani na
slici:

Otrenja se uglavnom provodi automatskim otrilicama.

Redoslijed radnji na otrilici pokazuje slijededa slika:

42