Phylum Annelida (lankoviti crvi)

Annelida su bilateralne, izduene, cilindrine ili dorzo-ventralno spljotene gliste sastavljene

iz razliitog broja segmenata koji sadre priblino iste organe, te su homonomno
segmentisane. Oko 9000 marinskih, slatkovodnih i terestrinih vrsta. Imaju izrataje na
segmentima i tijelo im je prekriveno jednoslojnim epitelom koji lui tanku kutikulu. Ispod
epitela nalaze se miini slojevi: kruni spoljanji i uzduni unutranji. Imaju coelom
podijeljen na lijevu i desnu stranu. Krvni sistem je zatvorenog tipa i sastoji se od dorzalnog i
ventralnog krvnog suda. Neke anelide imaju krge kojima vre respiraciju. Ekskrecija se vri
pomou metanefridija ili protonefridija kod jednostavnijih vrsta. Nervni sistem je ljestviast.
Mogu biti gonohoristi ili hermafroditi, razvie direktno ili preko larve trohofore. Tjelesni
segmenti, izuzev prvog i posljednjeg, su meusobno jednaki pa se takav tip izdijeljenosti tijela
naziva homonomna segmentacija. Prvi tjelesni segment je prostomijum (preusni), a posljednji,
na kome se nalazi analni otvor je pigidijum. Segmentacija nije ograniena samo na povrinski
sloj, ve zahvata i unutranje organe i kod veine vrsta se poklapa sa spoljanjom
segmentacijom. U toj homonomnoj segmentaciji dolazi do odstupanja:

ne sadre svi segmenti sve organe (npr. polni sistem imaju samo odreeni segmenti)

crijevo nije segmentisano.

Na povrini tijela lankovitih crva je jednoslojni epitel koji lui tanku kutikulu. Kutikula je
lako porozna i kroz pore se izluuje sekret i sluz koja vlai povrinu tijela, smanjujui trenje i
olakavajui razmjenu gasova. Meu epidermalnim elijama nalazi se veliki broj
jednoelijskih lijezda koje lue sekretornu sluznu materiju. Ispod epidermisa je sloj krune,
pa uzdune muskulature. Ovi tipovi miia moraju usaglaeno da vre kontrakcije i time
omoguavaju kretanje lankovitih crva.
lankoviti crvi imaju tjelesnu duplju - celom, u kojoj se nalazi tenost, koja im daje odreenu
vrstinu i ima ulogu tenog skeleta. Tjelesni zid je od tjelesne duplje odvojen spoljanjim
parietalnim peritoneumom, dok je crijevo okrueno visceralnim peritoneumom. Poto su
lankoviti crvi homonomno segmentisani, onda se u svakom segmentu nalazi dio celoma sa
svojim ovojima u vidu dva mijeka, jer se spoljanji i unutranji list peritoneuma spajaju
mediodorzalno i medioventralno u svakom segmentu, gradei dorzalni i ventralni
mezenterijum. Susjedni segmenti su meusobno odvojeni septama u ijoj grai uestvuju
istovremeno i parijetalni i visceralni peritoneum.
Digestivni trakt je prava cijev koja poinje usnim otvorom na prostomiumu. Usna duplja se
nastavlja na miino drijelo, koje se produuje u modifikovani jednjak, na ijem se prednjem
dijelu uoava voljka. Jednjak se nastavlja u eludac u kome se obavlja obrada hrane, priprema
za varenje i apsorpciju hranljivih materija. Kod veine Oligochaeta srednje crevo sa dorzalne
strane posjeduje ulegnue ili brazdu koja se naziva tiphlosolis. Crijevni epitel je trepljast i

esto se elije crijevnog epitela nalaze u simbiozi sa nekim fotosintetskim protozoama. Ove
elije crijeva esto proliferiu formirajui takozvano hloragogeno tkivo. U izgradnji ovoga
tkiva uestvuje visceralni peritoneum.
Respiracija se vri povrinom tijela. Kod nekih lankovitih crva se mogu formirati
ektodermalni izrataji (jako vaskuoliziranih zidova), koji funkcioniu kao krge (kao kod
maloekinjastih crva koji ive u vodi).
Krvni sistem je zatvorenog tipa, predstavljen sa jednim dorzalnim krvnim sudom, koji se
prua cijelim tijelom, od jednog subneuralnog i dva krvna suda, lateralno od nervnog stabla.
Dorzalni i ventralni krvni sud su povezani poprenim krvnim sudovima u svakom segmentu.
Dorzalni krvni sud je pulsirajui, ali takvu funkciju mogu imati i pet ili est bonih krvnih
sudova (kod kine gliste ima pet pulsirajuih bonih srca). Krv dorzalnim krvnim sudom tee
od zadnjeg ka prednjem dijelu tijela, a ventralnim od prednjeg ka zadnjem dijelu tijela. Iz
glavnih krvnih sudova krv se manjim krvnim sudovima transportuje u tjelesni zid i druge
organe, gde se razliva u mreu kapilara. Krv je crvena zbog hemoglobina ili eritrokruorina.
Ekskrecija se obavlja preko segmentalno rasporeenih organa metanefridija. Metanefridije
poinju ljevkastim nefrostomom u zidu celoma, a zavravaju se nefridioporom ventrolateralno
na tjelesnom zidu susjednog segmenta. Kod nekih oligochaeta metanefridijalni kanal, prije
nego se izlije nefridioporom, proiruje se u mokrani mjehur.
Nervni sistem je ljestviastog tipa. U prostomijumu, i to treem segmentu, kod kine gliste,
nalazi se modana ganglija, a u svakom narednom segmentu po par tjelesnih ganglija.
Ganglije dva susjedna segmenta povezane su konektivima, dok su ganglije jednog segmenta
meusobno povezane komisurama. U epidermisu je nervni pleksus koji je u vezi sa
metamerno rasporeenim bonim nervima.
Od ula razvijena su hemijska i taktilno, a osim akvatinih formi koje poseduju one mrlje,
oi uglavnom ne postoje. Meutim, kod nekih predstavnika s dorzalne strane se mogu uoiti
fotoreceptorske elije.
lankoviti crvi su hermafroditne ivotinje, ali ih ima i razdvojenih polova. Kod kine gliste
dva para sitnih testisa nalazi se u desetom i jedanaestom segmentu. Iza svakog sjemenika
nalazi se po jedan trepljasti lijevak. Od svakog lijevka polazi po jedan odvodni kanal. Dva
kanala, na svakoj strani tijela, prolaze kroz disepimente, i u dvanaestom segmentu se spajaju u
sjemevod. Sjemevod se na ventralnoj strani petnaestog segmenta otvara u spoljanju sredinu
mukim genitalnim otvorom. S obzirom da postoje dva sjemevoda (na svakoj strani tela po
jedan), na petnaestom segmentu postoje dva muka polna otvora (gonopore). Kina glista
poseduje jedan par jajnika smjetenih u trinaestom segmentu. Jajovod prolazi kroz etrnaesti
segment i sa ventralne strane se izliva u spoljanju sredinu. U intersegmentalnom regionu
izmeu devetog i desetog, kao i desetog i jedanaestog segmenta se nalaze dva para seminalnih

receptakuluma. Kod cijele grupe Clitellata javlja se specifina ljezdana agregacija koja oko
nekoliko segmenata pravi prsten koji se naziva klitelum ili samar, a ima ulogu u reprodukciji.
Kod kine gliste u sastav kliteluma ulaze segmenti od tridesetdrugog do tridesetsedmog.
lankoviti crvi imaju deteminisano spiralno brazdanje, direktno ili metamorfozom preko
larvenog stupnja koji se naziva trohofora.
Tip lankovitih crva obuhvata oko 15.000 savremenih vrsta, ija se veina nalazi unutar
sljedee tri klase:
1. Mnogoekinjasti crvi ili polihete (Polychaeta), koje su skoro sve marinski oblici i ive
u podlozi; na svakom tjelesnom segmentu imaju po par mesnatih konomiinih
izrataja, koji se oznaavaju kao parapodije; svaka parapodija nosi veliki
broj hitinskih ekinja ili heta (otuda ime klase); parapodije i hete slue za kretanje;

2. Maloekinjasti crvi ili Olygochaeta (lat. olygo= malo, siromano), koje nemaju
parapodije ve samo male, skoro neprimjetne i malobrojne hete; pored kine
gliste znaajan rod je i Tubifex (glibnjaa), koja je dobar indikator organskog
zagaenja slatkih voda;

3. Pijavice ili Hirudinea, kod kojih nema ni parapodija ni heta.

Klasa Polychaeta (mnogoekinjasti crvi)

Ima ih oko 5 300 vrsta, od toga 300 u Jadranu. Karakteriu se pojavom parapodija i velikog
broja heta. Nervni sistem ine nadzdrijelna ganglija i ventralna ljestvica. Odvojenih su polova
i polne produkte izbacuju preko nefridija. Mogu se razmnoavati i bespolno - poprenom
diobom. Uglavnom su marinske, mali broj slatkovodnih. Mnogoekinjasti crvi (Polychaeta)
su lankoviti crvi koji skoro svi ive na morskom dnu i na svakom tjelesnom
segmentu imaju po par mesnatih konomiinih izrataja, koji se oznaavaju kao parapodije.
Svaka parapodija nosi veliki broj hitinskih ekinja ili heta (otuda ime klase). Parapodije i hete
slue za kretanje. Najvei broj njih kao odrasli ive na morskom dnu na dubini do 30 m
(obalska zona). Ima meu njima i onih koji silaze i na vee dubine od 400 m pa ak i neki do
dubine od 5000 m. Kreu se po pijesku milei ili u njemu prave dugake hodnike, kao to to
radi krupan morski crv Arenicola. Manji broj vrsta pliva slobodno u planktonu. To su obino
crvi ije je tijelo providno, staklasto. Posebnu grupu ine oni crvi koji ive privreni za

podlogu (sesilni) i oko sebe izluuju zatitnu ljuturu u obliku cjevice. Iz tih cjevica viri
glaveni deo sa pipcima ili se ti pipci pretvaraju u poklopac koji zatvara ulaz u cjevicu.
Mnogoekinjasti morski crvi ive od godinu dana do nekoliko godina. Tijelo im je veoma
raznovrsno i najee veoma upadljivo i areno obojeno. Neki meu njima imaju sposobnost
da u mraku isputaju plaviastu, fluorescentnu svjetlost. Imaju veliku sposobnost
regeneracije (obnavljanja) izgubljenih dijelova tijela. Potklase: Errantia i Sedentaria.
Podklasa Errantia - organizmi izduenog tijela i homonomne segmentacije, posjeduju
parapodije. Brzi su predatori, karnivori. Uglavnom bentosne, ima i planktonskih. Predstavnici:
Aphrodita sp (npr aculeata) - tijelo pokriveno gustim ekinjama koje se prelivaju u svim
duginim bojama.
Nereis pelagica - dugaak crv 6-12 cm, sa 80-100 segmenata, tamnozelenkaste boje. Nou
plivaju po povrini vode. Hrani se stablom i liem morskog kupusa (Laminaria sp).
Podklasa Sedentaria homonomna segmentacija im je esto poremeena, parapodije i hete
redukovane, glava bez ulnih nastavaka, ali su na njoj razvijene tentakule ili palpusi koji su u
funkciji filtracione ishrane. Predstavnici:
Spirographis sp naseljavaju Atlantik, Mediteran i Jadransko more. Do 60 cm duine, tijelo
cilindrino, izgledaju kao cvijet kada izbace tijelo iznad cijevi (lepezasti crvi).
Serpula vermicularis ive u cjevicama koje su od krenjaka i obino luno savijene. Imaju
oko 200 segmenata. Na glavi su tentakule koje se prilikom ishrane raire u obliku lepeze.

Klasa Oligochaeta (maloekinjasti crvi)

Odlikuju se slabije izraenim glavenim regionom. Razvijen je samo prednji predusni dio, i to
kod vodenih vrsta, na kome se nalaze oi i antene, dok su palpi redukovani. Segmenti su
spolja, a velikim dijelom i iznutra, jednaki. Nastavci za kretanje su redukovani, ali su
se ekinje zadrale i one izlaze direktno iz tjelesnog zida. Slabije su razvijene nego
kod mnogoekinjastih crva. krge su, takoe, redukovane. Kod kopnenih vrsta u koi se
nalaze mnogobrojne sluzne lijezde; sluz koju lue olakava probijanje kroz zemlju i
sprjeava ranjavanje. Osim toga, sluz vlai kou i omoguava disanje. Tenost
u celomu poveava vrstinu tijela, to je kod kopnenih vrsta veoma znaajno za zarivanje u
podlogu i kretanje. Celomska tenost ponekad sadri otrovne materije i ima zatitnu ulogu.
Kod vrsta koje se hrane trulim biljnim dijelovima, kao, na primjer, kod kine gliste, postoje
posebne lijezde koje lue kre kojim neutraliu humusne kiseline koje nalaze u biljnim
ostacima. Sistem za disanje nije diferenciran i disanje se obavlja kroz kou. ulni
organi slabije su razvijeni. Oi, mirisne jamice i organi ula ravnotee postoje samo kod nekih
vodenih maloekinjastih crva. Ovo su hermafroditni organizmi. Za sve je karakteristian
organ tjelesnog pokrova samar, koji uestvuje u oploenju i koji lui sekret iz koga se

obrazuju paketii jaja. Osim polnog, postoji i bespolno razmnoavanje diobom na dva dijela.
Razvie je direktno, bez larvenog stupnja. Maloekinjasti crvi imaju veliki ekoloki znaaj:
vodeni slue kao hrana ribama, a kopneni imaju ogromnog znaaja u poboljavanju kvaliteta
zemljita (uvlae u svoje hodnike biljne dijelove, pa na taj nain ubre zemlju; buei
hodnike, doprinose njenom provjetravanju i prodiranju vlage, to se odraava na poveanje
plodnosti zemljita). Preteno su slatkovodne ili kopnene vrste, a samo manji broj vrsta ivi u
morima. Suvozemne vrste provode ivot rijuu u zemlji, a izlaze nou ili u vlano vreme, jer
im je koa osjetljiva na isuivanje. Veliina tijela varira od 0,5 mm do tri metra. Redovi:
Plesiopora, Prosopora i Opistopora.
Red Plesiopora
Sitne, akvaticne oligohete sa 1 parom gonada. ive u mulju i vodama bogatim organskim
materijama u raspadanju, sa niskom koncentracijom kiseonika. Prednji dio zariven u mulj, a
zadnji tri i stalno se pokree ime se obezbjeuje respiracija. Imaju hemoglobin pa im je
tijelo crvene boje. Predstavnici: Tubifex tubifex, Megascolides australis (ivi u Australiji,
najvea vrsta).
Red Prosopora
Imaju 4 para heta po segmentu, ive u slatkim vodama. Poznati predstavnik je Trichodrilus
montenegrinus, endemit Skadarskog jezera.
Red Opistopora
Uglavnom terestrine oligohete, karakteriu se po tome sto muki genitalni otvor lei daleko
iznad segmenta u kojem su sjemenici. Predstavnici:
Lumbricus terrestris kina glista, bilateralno simetrina, 20-30 cm duga oligochaeta sa 180
homonomnih segmenata (osim peristomijuma i pigidijuma). Ima dorzalne pore. Ima izdueno
i lankovito tijelo prilagoeno za ubuivanje u podlogu.
Eiseniella tetraedra, dugacka 30-90 mm, 69 - 98 segmenata, ivi u vlanoj zemlji.

Klasa Hirudinea pijavice

lankoviti crvi adaptirani na parazitski nain ivota. Preteno ive u slatkim vodama, ali ih
ima i na kopnu i u morima. Veinom su ektoparaziti i hrane se krvlju kimenjaka za ije se
tijelo privruju. Imaju dvije miine pijavke jedna okruuje usni otvor, a druga je na
zadnjem kraju tijela. Tijelo im je izgraeno od stalnog broja segmenata, tj. uvek se sastoji od
33 segmenta (34 ako se rauna i prostomijum). U njihovim pljuvanim lijezdama nalazi
se hirudin, koji sprjeava zgruavanje krvi domaina. Crijevo je prostrano i moe da ima
izrataje divertikulume u kojima se sakuplja krv (tako mogu da se hrane npr. samo dva
puta godinje). Pregrade izmeu segmeneta su iezle i celom je redukovan. Kreu se pomou
pijavki tako to se prednjom fiksiraju, a zatim privuku tijelo i fiksiraju zadnjom pijavkom dok
prednji dio tijela pruaju naprijed. Redovi: Acanthobdellida, Rhynchobdellida,
Archynchobdellida.
Red Acanthobdellida
Najprimitivnije pijavice. Na prvih 5 segmenata su razvijene hete, nemaju prednju pijavku, a
celom relativno dobro razvijen, karakteriu se okruglim tijelom koje se moe izduiti.
Predstavnik Acanthobdella sp, koje parazitiraju na ribama.
Red Rhynchobdellida
Iskljuivo vodene pijavice sa proboscisom koji se izbacuje u obliku rilice, ive kao
ektoparaziti mnogih kimenjaka i beskimenjaka. Predstavnici: Protoclepsis rotoclepsis, koja
parazitira na pticama, Hemiclepsis marginata, koja je parazit riba i vodozemaca.
Red Archynchobdellida
Obuhvata vodene, terestrine i semiterestrine pijavice, koje ne izbacuju drijelo. Celom je
redukovan. Predstavnici:
Hirudo medicinalis medicinska pijavica, ivi u stajaim i sporotekuim vodama irom
Evrope. Dok su mlade hrane se hemolimfom vodenih insekata ili krvlju vodozemaca, a kako
odrastu siu krv sisara. Koristi se u medicini za dreniranje rana pri operacijama. Moe da
preivi i do godinu i po bez hrane.
Poznata je i Macrobdella sp.