Univerzitet u Travniku

Farmaceutsko-Zdravstveni fakultet
Smjer: Stomatologija

Seminarski rad iz Mikrobijologije sa parazitologijom

Rod Lactobacillus

Student:

Mentor:

Sanjin Hamidovi

Prof. dr. Sabaheta Bekta

Travnik, Novembar 2016

Sadraj
1.

UVOD.................................................................................................................................3

2.

ROD LACTOBACILLUS.................................................................................................4
2.1

LACTOBACILLUS ACIDOPHILUS.........................................................................5

2.2

LACTOBACILLUS VAGINAE ILI DDERLEINOV BACIL..................................6

2.3

LACTOBACILLUS RHAMNOSUS...........................................................................7

2.3.1

LACTOBACILLUS RHAMNOSUS GG.............................................................7

3.

PROBIOTICI......................................................................................................................8

4.

PROBIOTIKI PROIZVODI U PREVENCIJI KARIJESA...........................................10

5.

LITERATURA..................................................................................................................11

1. UVOD
Laktobacili, drugaije nazvani i Dederlajnovi bacili, su rod gram-pozitivnih tapiastih
bakterija, koje proizvode mlenu kiselinu. To su nepokretni bacili, fakultativno anaerobni,
veoma otporni na kiselu sredinu.
U naem organizmu ivi preko 180 vrsta laktobacila ima ih u crevima, urinarnom i
genitalnom traktu. Oni proizvode mlenu kiselinu, a u ustima ak pomau u stvaranju
amilaze, enzima zaslunog za razgradnju eera. Meutim, oni se nalaze i u raznovrsnoj hrani
i piu koje svakodnevno jedemo i pijemo. Naveu samo neke od njih: jogurt, kiselo testo,
kiseli kupus, neke vrste sira, kiseli krastavii, vino Vidite, iako smo laktobacile uvek
vezivali za mlenu kiselinu, jer ih i samo ime tako opisuje, oni mogu proizvoditi i neke druge
produkte metabolizma: siretnu kiselinu, alkohol i ugljen-dioksid. Upravo na osnovu ove
osobine, oni uestvuju u fermentaciji brojnih proizvoda, kao to je vino, kiseli kupus ili
kornioni. Sve to im je potrebno za ivot je neka vrsta eera: laktoza, glukoza, kao i mnogi
drugi.

2. ROD LACTOBACILLUS
Morfologija
Ovaj rod obuhvata anaerobne ili mikroaerofilne gram pozitivne tapiaste bakterije, koje
ne stvaraju spore, sa starou i u kiseloj reakciji postaju gram negativne. Veliine su 0,5- 1,2 x
1,0- 10 m, u vidu dugih lanaca, ali i sitnih kokobacila i pojedinanih bacila. Rod
Lactobacillus se nalazi kao dio normalne flore ovjeka u ustima, probavnom sistemu i vagini.
Uglavnom su apatogene, samo poneka vrsta moe biti patogena za ljude. Pripadnici roda su
vrlo rasprostranjeni, nalazimo ih u vodi, mlijnim proizvodima, vinu, pivu i vonim
sokovima. Neke vrste se koriste u proizvodnji mlijenih proizvoda.
Biohemijske osobine
Posjeduju sposobnosti fermentacije brojnih ugljikohidrata, uz produkciju kiseline i gasa.
Laktobacili imaju osbinu homofermentativnog metabolizma, da stvaraju samo jedan krajnji
produkt, mlijecu kiselinu, kao krajnji produkt fermentacije laktoze i ostalih eera. Zbog
prisustva / odsustva enzima fruktoza 1,6 difosfat aldolaza i fosfoketolaza, laktobacili
pokazuju razliita metabolika svojstvai dijele se u tri grupe.
U prvoj grupi nalazi se obligatno homofermentativne bakterije, u kojoj su najznaajnije
vrste: L. acidophilus, L. delbrueckii, L. helveticus, L. salivarius.
U drugoj grupi nalaze se fakultativno heterofermentativne bakterije, u kojoj su vrste:
L. casei, L. curvatus, L. plantarum, L. sakei.
U treoj grupi nalaze se obligatno heterofermentativne bakterije, u kojoj su vrste:
L. brevis, L. buchneri, L. fermentum, L. reuteri.

Lactobacillus u blizini pliastih epitelnih elija

https://en.wikipedia.org/wiki/Lactobacillus
4

2.1 LACTOBACILLUS ACIDOPHILUS

U rodu lactobacillus za ovjeka je najznaajnija vrsta lactobacillus acidophilus.
Morfoloki, to su tapii ija duina i irina znatno variraju. Rasporeeni su pojedinano, u
parovima i u vidu palisada. Bacili mladih kultura boje se po Gramu jednakomjerno, dok se
kod starijih kultura boje neravnomjerno i bipolarno. Ima striktno homofermentativni
metabolizam, bolje iskoritava saharozu nego laktozu.
Odgovaraju mu mikroaerofilni uvjeti, uz nisku koncentraciju kiseonika. Dobro podnosi
kiselu sredinu, ak i vrijednosti oko pH 4. Kultivira se na krvnom agaru i nakon 24 48 sati
daje sitne kolonije, hrapave, spljotene, prozrane i nepravilnog oblika. Lactobacillus
acidophilus se nalazi u fecesu novoroenadi i male djece, u usnoj upljini i vagini, kod djece
i kod odraslih osoba.
Patogeneza
L. acidophilus moe inhibirati rast nekih bakterija i kvasaca. Dokazano je da sprjeava
kolonizaciju i rast Candidae albicans na sluznici usne upljine, jednjaka ili urogenitalnog
sistema. Laktobacili imaju antagonistiki uinak na uropatogene bakterije, te se zbog toga
mogu uspjeno primjeniti u profilaksi uestalnih infekcija mokranog mjehura. Intravaginalna
primjena bakterije pokazala se djelotvornom u prevenciji kandidoze. Takoer je uoen
inhibitorni utjecaj laktobacila na Helicobacter pylori u elucu i zbog toga oralna primjena
jogurta ili pripravaka koji sadre ive laktobacile moe doprinijeti uspjenosti terapije. Jogurt
dobijen aktivnou laktobacila ima izvjestan medicinski znaaj. Svojim antagonistikim
djelovanjem ubija razne patogene i uvjetno patogene crijevne bakterije.

Lactobacillus acidophilus
http://www.mysticalbiotech.com/portfolio/lactobacillus-acidophilus/
5

2.2 LACTOBACILLUS VAGINAE ILI DDERLEINOV BACIL

Ovaj bacil se nalazi u vagini zdravih ena. Svojom fermentativnom aktivnou osigurava
kiselu sredinu, a time i zatitu od raznih proteolitikih bakerija. Utvreno je da ovaj bacil nije
posebna vrsta, nego predstavlja mjeavinu raznih vrsta laktobacila: L. acidophilus, L. casei, L.
fermentum, L. cellobiosus.
Klinike manifestacije
Laktobacili su rijetko uzronici infekcija kod ovjeka, uglavnom su apatogene bakterije.
Smatraju se znaajnim bakterijama u nastanku zubnog karijesa, jer zbog svoje sposobnosti
produkcije kiselina dovode do dekalcifikacije dentina. Neke vrste spominju se kao uronici
endokarditisa, bakterijemije, peritonitisa, apscesa i meningitisa.
Bakterioloka dijagnoza
Postoje specifine selektivne podloge za uzgoj laktobacila, kao sto je MRS agar, prema
autorima: de Man, Rogosa i Sharpe, ali se subkultivacija najee vri na okoladnom ili
krvnom agaru u anaerobnim uvjetima. Biohemijska identifikacija se rijetko rutinski radi, jer
se koristi hibridizacijske i molekularne tehnike.
Terapija
Laktobacili su osjetljivi na eritromicin i klindamicin, a rezistentni na vankomicin. Ako su
laktobacili uzronici infekcija, preporuuje se terapija visokim dozama penicilina u
kombinaciji s garamicinom.

Lactobacillus vaginae
http://dailyhermes.com/bacteria-in-the-vagina-causes-premature-birth/128
6

2.3 LACTOBACILLUS RHAMNOSUS

Lactobacillus rhamnosus je bakterija koja je izvorno smatra podvrsta L. casei , ali je
kasnije genetika istraivanja utvrdili da je to neka vrsta za sebe. To je kratki gram-pozitivnih
fakultativno anaerobnih tap koji se esto pojavljuje u lancima. Neki sojevi L. rhamnosus
bakterija koriste kao probiotika , a posebno su korisni u lijeenju enske povezanih infekcije, i
posebno teko lijeiti sluajeve bakterijske vaginoze (ili "BV"). U Lactobacillus rhamnosus i
L. reuteri vrste su najee nai u zdrave enske urogenitalnog sustava te su najvie pomoi
dopuniti kako bi se povratio kontrolu nad dysbiotic bakterijskog rasta tijekom aktivne
infekcije. L. rhamnosus se ponekad koristi u jogurt i mlijenih proizvoda , kao to su
fermentirani i UN-pasterizirano mlijeko i polu-tvrdog sira. Iako se esto smatra blagotvoran
organizam, L. rhamnosus svibanj ne biti kao koristan za odreene podskupine stanovnitva; u
rijetkim sluajevima, posebno one u prvom redu ukljuuje oslabljeni imunoloki sustav ili
djecu, moda se nee prednost.
2.3.1

LACTOBACILLUS RHAMNOSUS GG

Lactobacillus rhamnosus GG je soj L. rhamnosus koji je izoliran 1983. godine iz

intestinalnog trakta zdravog ovjeka; podnio je zahtjev za patent 17. travnja 1985., od strane
Sherwood Gorbach i Barry Goldin, a 'GG' dolazi od poetnih slova njihovih prezimena.
Patent se odnosi na soj "L. acidophilus GG" sa American Type Culture Collection (ATCC);
kasnije prijei u sojem L. rhamnosus. Patentni tvrdi L. rhamnosus GG soj je vezivo za
kiseline i u-stabilna, ima veliku naklonost ljudskih stanica intestinalne sluznice, te proizvodi
mlijenu kiselinu . Od otkria L. rhamnosus GG soja, to je opseno studirao na svojim raznim
zdravstvene prednosti, a trenutno L. rhamnosus GG soj je u svijetu najvie prouavani
probiotika bakterija s vie od 800 znanstvenih studija, od toga vie od 200 studija na
razliitim klinikim indikacijama koje su pokazale:
1.
2.
3.
4.

Skraenje trajanja i smanjenja simptoma akutnog proljeva

Smanjenje uestalosti proljeva izazvanog antibioticima
Smanjenje plaa kod dojeadi s kolikama
Smanjenje pojave i jaine funkcionalnih bolova u stomaku

Lactobacillus rhamnosus GG je mlijeno kiselinska bakterija i jedini je dlakavi

probijotiki soj koji se svojim flekibilnim bievima (pilama) uspjeno vee za crijevnu
sluznicu i omoguuje dobro kliniko dejstvo.

Lactobacillus rhamnosus GG
http://gayletter.com/event/lactobacillus-rhamnosus-probiotics/

3. PROBIOTICI
Probiotici se mogu definisati kao ivi mikroorganizmi koji imaju blagotvoran efekat na
zdravlje domaina kada se unesu u organizam u adekvatnoj koliini, a poseban znaaj meu
njima imaju sojevi roda Lactobacillus - Lactobacillus acidophilus i Lactobacillus rhamnosus
te roda Bifidobacterium - Bifidobacterium bifidum. Te bakterije prirodno su prisutne u
crijevnoj flori ovjeka, a zajedno s ostalim bakterijama sudjeluju u odravanju bakterijske
ravnotee. U stanju su "prilijepiti se" na sluznicu crijeva i djelovati kao antagonisti prema
patogenim bakterijama, uzronicima mnogih bolesti.
Bifidobacterium bifidum pokazala se vrlo otpornom na djelovanje eluane kiseline i
pojedinih proteolitikih enzima koji se lue u elucu i dvanaesniku. Ta bakterija titi od
proljeva, odrava ravnoteu crijevne mikroflore i ublaava posljedice koje nastaju tijekom
lijeenja antibioticima.
Lactobacillus acidophilus takoer je otporna na djelovanje eluane kiseline, a potie
djelovanje makrofaga, koji su sposobni inaktivirati ili ak potpuno unititi mikroorganizme
opasne i tetne za zdravlje.
Ipak, najistraeniji probiotik je Lactobacillus rhamnosus GG, kojeg su bostonski
mikrobiolozi Goldin i Gorbach izolirali 1985. godine iz ljudskog probavnog trakta, i nazvali
ga prema svojim inicijalima (LGG).

Brojna znanstvena istraivanja dokazala su njegov pozitivni utjecaj na zdravlje:

Jaa odbrambeni sistem organizma

Zaustavlja rast patogenih mikroorganizama
8

Sudjeluje u uklanjanju otrova iz tijela

Utjee na smanjenje loeg kolesterola (LDL)
Sudjeluje u proizvodnji kratkolananih mlijenih kiselina
Poboljava iskoritenje i utjee na metabolizam kalcija
Obnavlja sluznicu crijeva nakon terapije antibioticima
Ubrzava oporavak od alergija
Kontrolira naseljavanje bakterije heliobacter pylori na sluznici eluca
Smanjuje uestalost pojave raka debelog crijeva

Vana osobina probiotika je zatita od patogenih mikroorganizama u digestivnom traktu

domaina, to se postie zahvaljujui produkciji antimikrobnih komponenti. Njihova uloga u
borbi protiv crevnih infekcija je potvrena i dokumentovana u mnogim istraivanjima. Postoji
veliki broj vrsta i sojeva bakterija mlene kiseline, ali ne mogu se sve one nazvati
probioticima. Brojni su kriterijumi prema kojima se vri selekcija probiotskih kultura, ali
postoje tri osnovna bez kojih ne moe da se pristupi nijednom narednom koraku u selekciji.
Da bi mikroorganizam bio kandidat za probiotik, osnovni uslovi su:
1. Da bude normalni stanovnik gastroinestinalnog trakta
2. Da ne bude patogen
3. Da je sposoban da kolonizuje crijeva u visokim koncentracijama
Kod starije populacije udio dobrih bakterija u crijevima postaje sve manji, to je razlog
eih infekcija i osjetljivosti probavnog kanala.
Kako bi zatitili sluznicu eluca i ojaali imunoloki sustav svima se, a posebno starijoj
populaciji, preporua kontinuirana upotreba fermentiranih mlijenih proizvoda koji sadre
probiotike i prebiotike.

Djelovanje probiotika u gastrointestinalnom sustavu

http://www.inpharma.hr/index.php/news/51/19/Probiotici-i-imunitet

4. PROBIOTIKI PROIZVODI U PREVENCIJI KARIJESA

Posljednjih godina svjedoimo intenzivnom istraivanju primjene probiotikih bakterija
kako u medicini, za lijeenje gastrointestinalnih bolesti tako i u stomatologiji, u prevenciji
karijesa.
Sukladno definiranju usne upljine kao poetnog dijela probavnog trakta postavlja se
pitanje mogunosti utjecanja na mikrobioloki sastav i metabolizam dentalnog plaka, njegovu
alteraciju te efikasnu prevenciju karijesa.

10

5. LITERATURA
Medicinska mikrobiologija / Edina Belagi i saradnici
http://odglavedopete.rs/laktobacili-blagotvorne-bakterije/
http://intimna.info/bih-laktobacili-blagotvorne-bakterije/
https://translate.google.ba/translate?
hl=hr&sl=en&u=https://en.wikipedia.org/wiki/Lactobacillus&prev=search
http://www.virsvb.com/vet-zurnali/2013/9.pdf
http://www.coolinarika.com/magazin/clanak/probiotici-8211-dobre-bakterije/
http://hpps.kbsplit.hr/hpps-2010/pdf/dok40.pdf

11