Na jezik ima 14 glagolskih oblika.

Oni se mogu podijeliti na:

Osnovna podjela glagolskih obika:
Glagolska vremena: prezent, perfekat, aorist, imperfekat, pluskvamperfekat, futur I, futur II) (7)
Glagolski naini: potencijal i imperativ (2)
Glagolski pridjevi: glagolski pridjev radni i glagolski pridjev trpni (2)
Glagolski prilozi: glagolski prilog proli i glagolski prilog sadanji (2)
Neodreeni glagolski oblik: infinitiv (1)
Podjela glagolskih oblika moe biti na proste i sloene:
Prosti su: infinitiv, prezent, aorist, imperfekat, imperativ, glagolski pridjev radni, glagolski
pridjev trpni, glagolski prilog proli i glagolski prilog sadanji (9)
Sloeni su: prefekat, pluskvamperfekat, potencijal, futur I i futur II
Podjela glagolskih oblika moe biti na line i bezline:
Brzlini su: infinitiv, glagolski pridjev radni, glagolski pridjev trpni, glagolski prilog proli i
glagolski prilog sadanji (5)
Lini su: svi ostali glagolski oblici, a ima ih (9)
Glagolski oblici, znaenje, tvorba i primjeri:
GLAGOLSKI OBLIK
Infinitiv
Prezent

ZNAENJE
Neodreeni glagolski
oblik
Sadanje vrijeme

Perfekat

Prolo vrijeme

Aorist

Bliska prolost

Imperfekat
Pluskvamperfekat

Prolost koja je
neprekidno trajala
Davno prolo vrijeme

Futur I

Budue vrijeme

Futur II

U vezi sa nekom
drugom buduom
radnjom
Zapovijest, elju,
molbu

Imperativ
Potencijal

Mogunost, uslov

Gl. Pridjev radni

Da je neko vrio
radnju

Gl. Pridjev trpni

Da je na sibjektu
vrena radnaj, trpno
stanje,pasiv
Radnja mu se vri
naporedo sa nekom
drugom radnjom

Gl prilog sadanji

Gl.prilog proli

Oznaava radnju koja

se vrila prije neke
druge rasnje

TVORBA
infinitivna osnova + ti,
i
Prezentska osnova
+ m,em,im,jem
prezent pomonog
glagola biti (jesam) +
glagol.pridjev radni
infinitivna osnova
+ h, oh,
infinitivna osnova
+ ah, jah, ijah
perfekat ili imperfekat
pomonog glagola biti
+ glagol.pridjev radni
prezenz pomonog
glagola htjeti + infinitiv
prezent pomonog
glagola biti (budem)
+ glagol.pridjev radni

PRIMJERI
stajati, hodati, ii, moi,

(nema prvo lice jednine)

pjevaj, donesi, daji, uzimaj, pij, umij se,

obuj se, eljaj se, donesi, itd.

2.l.j.i 1.i2.l.mn.se tvori

od prez.osnove + i, j, ji
od aorista pomonog
glagola biti + g.p.radni
infinitivna osnova+
nastavci za rod:
o,la,lo,li,le,la,
infinitivna osnova +
nastavci za rod:
t, n, en, jen, ven,
tree lice prezenta
mnoine + i
(tvori se samo od
nesvrenih glagola)
infinitivna osnova +
v, vi, avi
(tvori se samo od
svrenih glagola)

itam, piem, pijem, stojim

sam pisao,sam doao,vidio sam, a moe i
pisao sam.... (sam,si,je,smo,ste,su)
bih, tukoh, molih, voljeh,
bijah, tucijah, molijah,
(tvori se samo od nesvrenih glagola)
bio sam radio, bio sam iao,
bijah radio, bijah iao, bijah doao
u doi, u znati, (ili obrnuto)
doi u, znat u, voljet u, molit u...
budem iao, budem mogao, budem znao,
budem imao, bude volio, budemo mogli...

bih znao, bih volio, bih uio, (a moe i

obrnuto) znao bih, volio bih, i sl.
doao, vidio, znao, molio, vozio, gledao,
slomljen,umoran,proitan,zaiven,razbijen,
(tvori se samo od prijelaznih glagola)
znajui, gledajui idui, pomaui,
(gl.prilozi se ne mijenjaju se po licima i ne
mogu biti predikati u reenici)
doavi, ugledavi, upitavi, kupivi,
naavi, pogledavi

ta su pomoni glagoli:

U naem jeziku postoje tri pomona glagola, to su BITI, HTJETI i JESAM

Oni u prezentu glase: pomoni glagol BITI, glasi =
BUDEM
pomoni glagol JESAM, glasi = JESAM (SAM)
pomoni glagol HTJETI, glasi =
HOU (U)
Gglagolske osnove:
U naem jeziku postoje dvije osnove:
Prezentska i infinitivna
Prezentska osnova: dobije se kada se od treeg lica prezenta mnoine odbije nastavak E, U ili JU
(npr. od glagola znati> prezent glasi znam, a 3.lice mn. je oni znaju. Odbijemo ju i ostane zna)
Infinitivna osnova se dobije kada se od infinitiva odbije nastavak TI, ako je nastavak I, onda se
infinitivna osnova dobije tako da se taj glagol pretvori u aorist, pa se odbije nastavak H ili OH,
ono to ostane je infinitivna osnova (npr. ii, u aoristu glasi idoh, odbijemo oh, inf.osnova je id)
Promjena glagola po licima naziva se konjugacija.
............................................................................................................................................................
Akcenat
Moe biti
kratkosilazni ( \\ )
kratkouzlazni ( \ )
dugosilazni ( ) ja sam ga obiljeio kao ( ) jer nema drugi na raunaru
dugouzlazni ( / ).
Za akcenat ti aljem prvu strofu pjesme Alekse antia
.........................................................................................................................
Emina
Sino kad se vratih iz topla hamama,
Prooh pokraj bate staroga imama,
Kad tamo u bati, u hladu jasmina,
S ibrikom u ruci stajae Emina. (U rijei staroga, iznad a je dugosilazni)
...................................................................................................................
Moe i ovako, ako ti se svia:
Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo.
Svake nou u pola dvanaest sluam isti voz.
Moj al je siv.
Voda je tekla niz grad.
Ja sam nogom udarila u snijeg.