Civilni sektor sastoji se od aktera koji, pojednostavljeno reeno, istovremeno promoviraju i

pojedinane interese i dobrobit zajednice. Koliko je civilni sektor jak najbolje se moe
ustanoviti na temelju brojnosti udruga graana i drugih civilnih organizacija i inicijativa,
vidljivosti njihovih aktivnosti te broju graana koji se bave volonterskim radom.
Uloga civilnog sektora i znaaj koji mu se pripisuje mijenjaju se kroz povijest, ovisno o
aktualnom drutvenom poretku. Pojam civilno drutvo javlja se po prvi put u grkom i
rimskom drutvu, i podrazumijeva politiko drutvo u kojem aktivni graani sudjeluju u
oblikovanju politike. Kroz stoljea, s promjenama drutvenog konteksta mijenja se i znaenje
tog pojma, a u suvremenim drutvenim ureenjima u definiranju ovog pojma naglaava se
sloboda udruivanja, samoorganizacija slobodnih graana, socijalni kapital i socijalna
povezanost, a odlikuje se aktivnim i odgovornim graanstvom.
Civilno drutvo je izraz pod kojim se u najirem smislu podrazumijevaju sve
institucije nekog drutva koje obavljaju odreene javne funkcije, a iza kojih ne
stoji sankcija, odnosno autoritet drave, a istovremeno nemaju primarni
ekonomski interes. U uem smislu se pod tim podrazumijevaju sveukupna masa
nevladinih organizacija u nekom drutvu. Kao sinonim se koristi i izraz
graansko drutvo

Organizacije civilnog sektora nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim

ili treim sektorom. esto se govori o nevladinim organizacijama , no u tom kontekstu valja
naglasiti da je to samo jedan aspekt tih organizacija ?
Kada se govori o nevladinom sektoru, vano je istaknuti da nije rije o apsolutnoj
nepovezanosti vlade i ovih organizacija jer vlada ulae sredstva u rad ?nevladinog? sektora,
pri emu je kljuno da to ne utjee na aktivnosti samih organizacija. Organizacije civilnog
drutva zapravo surauju s vladom i u idealnim uvjetima postiu da ona odgovorno ispunjava
svoja obeanja. Ponekad se na civilni sektor gleda kao na opoziciju aktualnoj vlasti, to se u
javnosti negativno doivljava, ali je oigledno da je razvoj civilnog drutva kljuan, posebice
za zemlje mlade demokracije.
Jedno od vanih naela na kojima se temelje suvremena drutva je naelo supsidijarnosti,
usko vezano uz pojam civilnog drutva i njegovih organizacija. Naelo supsidijarnosti ope je
naelo zajednice prema kojem ona ne poduzima radnje (izuzev u podrujima svoje iskljuive
ovlasti), osim ako one nisu djelotvornije od radnji poduzetih na viim razinama, pa se tek ako
nia socijalna jedinica nije u mogunosti sa svojim resursima rijeiti problem, on podie na
viu razinu i obraa vioj instanci. Namjena je naela supsidijarnosti osigurati uinkovito
donoenje odluka na razini to blioj graanima.
Pojedinac predstavlja osnovnu jedinicu drutva. On se u rjeavanju svojih problema referira
na svoju uu socijalnu okolinu, pri emu je najefikasniji nain rjeavanja problema
udruivanje s drugim graanima slinih ili istih interesa. Tako dolazimo do pojma civilnog
drutva ili civilne participacije u javnim aktivnostima koje treba razlikovati od politike
participacije, koja podrazumijeva lanstvo u politikim strankama.

Dva osnovna organizacijska oblika civilnog drutva su zaklade i udruge. Postojanje zaklada
poznato je jo od najranijih vremena. To su organizacije bez vlasnika ija sredstava su
namijenjena ispunjavanju javne svrhe. Zaklade se razlikuju po razliitim kriterijima, jesu li
javne ili privatne, prema namjeni, po nainu financiranja, svojim programima itd. Vezano uz
zaklade, u novije vrijeme razvija se pojam corporate citizenship koji naglaava da su i
korporacije obvezne svojim mjerama djelovati u smjeru poboljanja kvalitete ivota na
podruju na kojem su smjetene. Jo jedan od novih oblika zakladnitva su i zaklade lokalnih
zajednica (community foundation) ije djelovanje je usmjereno na poboljanje kvalitete ivota
u odreenoj lokalnoj zajednici i najbolji je nain da se osigura potovanje naela
supsidijarnosti.
U suvremenom drutvu utemeljena je i institut drutvene odgovornosti gospodarstva kao jo
jedan od oblika potpomaganja civilnog drutva. Ovaj institut poznat je od ranije, ali u
suvremenom drutvu uzima maha pod utjecajem podstreka od strane drave kroz razne
beneficije, a i kao dobar marketinki potez.
Drugi stup civilnog drutva predstavljaju udruge graana. To su pravne osobe, osnovane od
strane pojedinaca ili organizacija u privatnom vlasnitvu, bez sudjelovanja prestavnika vlasti
ili uplitanja struktura vlasti u njihovo poslovanje.
Postoji itav niz naina klasifikacije udruga graana. Prema tipologiji Svjetske banke, udruge
se dijele na operativne i zagovarake. Operativne udruge prvenstveno se bave osmiljavanjem
i provedbom razvojnih projekata. S druge strane, zagovarake udruge preteno se bave
promocijom ili zatitom odreenog cilja, odnosno dobra. Nasuprot operativnom voenju
projekata, zagovarake organizacije obino rade na podizanju svijesti, irenju znanja i
organizaciji aktivistikih dogaanja.
Udruge se osnivaju iz razliitih pobuda, prvenstveno s ciljem unaprjeenja politikih ili
drutvenih ciljeva svojih lanova ili osnivaa, primjerice ouvanje okolia, zatita ljudskih
prava, socijalna skrb. Meutim, broj udruga danas je toliki da pokrivaju izuzetno velik broj
podruja i stajalita.
Vano je naglasiti da institucije civilnog drutva cvjetaju i razvijaju se u demokratskim
zemljama utemeljenim na vladavini prava, s razvijenim trinim gospodarstvom.