Professional Documents
Culture Documents
Poslovne Financije Skripta
Poslovne Financije Skripta
Poslovne Financije Skripta
FINANCIJAMA
(502)
PREDAVANJA I VJEBE
akademska godina 2004/05.,
MARULIC@OLIVER.EFZG.HR
1/101
PREDAVANJA I VJEBE:
2/101
PREDAVANJA I VJEBE:
SREDNJORONO FINANCIRANJE.......................................................................................................................... 87
karakteristike poduzea koje utjeu na odluke o strukturi kapitala ..................................................................................................87
investicijski krediti ...........................................................................................................................................................................87
investicijski kredit vs. emisija obveznica .........................................................................................................................................87
emisija obveznica vs. investicijski kredit .........................................................................................................................................88
razvoj trita korporacijskih obveznica ............................................................................................................................................88
leasing ..............................................................................................................................................................................................88
robni kredit.......................................................................................................................................................................................89
3/101
PREDAVANJA I VJEBE:
4/101
PREDAVANJA I VJEBE:
zaposlenost se poveava u :
- poduzeima u kojima su menaderi ujedno i vlasnici
- bivim dravnim poduzeima koje su kupili privatni investitori
s stajalita ire drutvene zajednice:
- treba razmiljati da kroz poslovanje poduzea ne umanjimo bogatstvo buduih generacija
(ekologija, etika poslovanja)
- ako se povea osobno bogatstvo, raste potronja, raste GDP
trgovac pojedinac
najjednostavniji oblik poduzea
predstavljeno osobom vlasnika
kapital se formira poetnim ulogom vlasnika, a uveava se za periodino ostvarenje dobiti
vlasnik moe uloiti sredstva kupujui kapital ili zatraiti kredit od banke
prednosti:
o sam svoj ef samostalno raspolaganje vlastitim vremenom
o minimalni trokovi osnivanja
o dobit poduzea ne podlijee porezu na dobit ve porezu na dohodak
5/101
PREDAVANJA I VJEBE:
nedostaci :
o ograniene mogunosti rasta i razvoja jer je 1 vlasnik
o neograniena odgovornost za dugove poduzea
o ogranieni izvori financiranja samofinanciranje
o ivotni vijek poduzea uvjetovan ivotnim vijekom vlasnika
ORTAKO PODUZEE
6/101
PREDAVANJA I VJEBE:
PROCES FINANCIRANJA
7/101
PREDAVANJA I VJEBE:
POSLOVANJE PODUZEA
- u poslovanju poduzea treba osigurati:
o likvidnost sposobnost cirkulacije imovine iz jednog oblika u drugi u planiranom obujmu i
planiranom dinamikom
o solventnost platena sposobnost poduzea da raspoloivim novanim sredstvima podmiri
svoje obveze u rokovima njihovog dospijea
- cjelokupna aktivnost poduzea odvija se kroz 3 glavna ciklusa
o investicijski ciklus
investicije u dugotrajnu imovinu poduzea
potreban poduzeu radi realizacije proizvodnje dobara i usluga
o eksploatacijski ciklus
transformacija imbenika proizvodnje u gotove proizvode
o financijski ciklus
financijske operacije isplata, uplata, odabira instrumenata financiranja i raspodjele
postignutih rezultata
FINANCIJSKE STRUKTURE
- uvid u financijske strukture = BILANCA STANJA
- vertikalna financijska struktura struktura aktive i pasive
o aktiva:
kratkorono vezana aktiva ili povremena obrtna sredstva
dugorono vezana aktiva
o pasiva uvid u strukturu kapitala
trajni kapital
dugorone obveze
kratkorone obveze
- horizontalna financijska struktura povezanost izmeu dijelova aktive i pasive
o 1. zlatno pravilo
dugorona ulaganja trebaju se financirati iz dugoronih izvora financiranja
moramo paziti jer moemo postati insolventnim ako se financiramo iz kratkoronih
izvora. vodimo se naelom sigurnosti.
o 2. zlatno pravilo
povremene potrebe za sredstvima financiraju se iz kratkoronih izvora. Naelo
profitabilnosti.
izvori posueni na dui rok, vea je kamatna stopa, vei trokovi
o 3. zlatno pravilo
dio povremenih potreba poduzea trebalo bi financirati iz dugoronih izvora, kako bi
se stvorila odreena rezerva sigurnosti
ako poduzee ne ostvari financijski plan tj. ako nije naplatilo svoja potraivanja
vano je da postoje rezervna sredstva
8/101
PREDAVANJA I VJEBE:
DILEME O FINANCIRANJU
1. eksterni vs. interni izvori financiranja
2. vlastiti vs. posueni kapital
3. dugi rok vs. kratki rok financiranja
- u kontekstu zlatnih pravila financiranja
- bojimo se insolventnosti
DILEME O VLASNIKOJ STRUKTURI KAPITALA
9/101
PREDAVANJA I VJEBE:
prednosti:
o nii trokovi kapitala
o ne daju pravo upravljanja (direktno)
o ne daju pravo sudjelovanja u ekstra profitima dogovorene fiksne naknade
nedostaci:
o fiksno optereenje profita kamatama i fiksna obveza vraanja kamata i duga
o ogranienje poslovne i financijske samostalnosti kreditori nameu odreena ogranienja
o smanjenje kreditnog kapaciteta i financijske fleksibilnosti poduzea
SAMOFINANCIRANJE
eksterno financiranje je skuplje od internog jer iziskuje trokove nove emisije vrijednosnih papira
eksternim financiranjem dolazi do priljeva svjeeg novca u poduzee, a ono poveava odgovornost
uprave za ostvarivanje poslovnog rezultata
10/101
PREDAVANJA I VJEBE:
FINANCIJSKO TRITE
- mjesto susretanja ponude i potranje financijskim sredstvima
- mjesto na kojem se odvija promet v.p.
- mjesto odvijanja procesa financiranja poslovanja i razvoja poduzea
- cijena na financijskom tritu (kapitala) formira se kroz:
o kamatna stopa
o stopa zahtijevanog prinosa
11/101
PREDAVANJA I VJEBE:
KRAJNJI
TRAIOCI
POSREDNICI
o
o
o
-
TRITE NOVCA
o
o
o
o
TRITE KAPITALA
trite dugoronih vrijednosnih papira koji imaju rok dospijea dui od godine dana
mjesto pribavljanja kapitala i mjesto trinog vrednovanja poduzea
u irem smislu obuhvaa i dogovorno trite dugoronih kredita te dogovorno trite vlasnikih
udjela
dijeli se na:
o primarno i sekundarno
o spontano i organizirano
posrednici investicijski bankari
12/101
PREDAVANJA I VJEBE:
TRITE KAPITALA U
NAJIREM SMISLU
dogovorno trite
primarno
sekundarno
spontano
organizirano
kvartarno
burza
tercijarno
1. PRIMARNO TRITE
2. SEKUNDARNO TRITE
BURZA
strogo formalizirana
poduzea moraju zadovoljiti strogim zahtjevima burze ako ele kotirati svoje vrijednosne papire
transparentnost trita (uvid u trite)
o kotacije cijena
o izvjetavanje javnosti o poduzeima
trguju samo ovlateni trgovci (burzovni meetari brokeri)
klirinka kua:
o depozit v.p.
o obraun i namira transakcija
o sredinja depozitarna agencija u RH
tercijarno
13/101
PREDAVANJA I VJEBE:
ARBITRAER
karakteristike:
o nastoji zaraditi na razliitim cijenama iste ili vezane imovine na razliitim tritima
o arbitraa: simultana kupnja iste ili cjenovno vezane imovine na razliitim tritima
znaaj:
o osiguravaju zakon jedne cijene
o neka e se imovina prodavati na razliitim tritima po istoj cijeni
PREUZIMA
osobe koje ulaganjima u vrijednosne papire nastoje preuzeti kontrolu nad poslovanjem dionikih
drutava
razbojnici drutva nastoje zaraditi kroz razgoliavanje preuzetih poduzea komadanje i
prodaja u dijelovima
meta preuzimanja posrnula poduzea ija vrijednost pada na tritu zbog loeg upravljanja
14/101
PREDAVANJA I VJEBE:
FINANCIJSKA INDUSTRIJA
- irok spektar specifinih financijskih poslova koje obavljaju razne financijske institucije
- s stajalita obavljanja posrednike uloge na financijskim tritima dijele se na:
o depozitarne financijske institucije
o investitorske financijske institucije
o
BANKE
o U Europi univerzalno bankarstvo (komercijalno+investicijsko bankarstvo)
dozvoljeno obavljanje poslova s v.p.
o U SAD-u komercijalno bankarstvo odvojeno od investicijskog
ostale depozitne financijske institucije:
o tedionice
o tedno-kreditne zadruge
INVESTICIJSKE INSTITUCIJE
FINANCIJSKI POSREDNICI
1. INVESTICIJSKE BANKE
- posrednici u emisiji v.p.
- funkcije investicijskih bankara
i. savjetodavna funkcija
ii. distributivna funkcija
iii. potpisnika funkcija (underwriting)
- posluju na principu veletrgovca potpisujui cjelokupnu emisiju v.p. otkupljuju je od
emitenta i distribuiraju krajnjim investitorima preko brokera i dilera
- najee su organizirani kao investicijsko-dilersko-bankarska poduzea
2. BROKER burzovni meetar
- radi u svoje ime i za raun komitenta (izvrava volju svog klijenta, nema pravo savjetovanja)
- naplauje posredniku proviziju
3. DILER trgovac vrijednosnim papirima, specijalisti za kupoprodaju v.p.
- radi u svoje ime i za svoj raun
- zarauje kroz razliku prodajnog i kupovnog teaja vrijednosnog papira
- osnovna funkcija: osiguravanje likvidnosti trita
- pravne osobe (naravno, predstavljaju je fizike osobe (pojedinci))
- market makeri
15/101
PREDAVANJA I VJEBE:
FINACIJSKI INSTRUMENTI
16/101
PREDAVANJA I VJEBE:
cijena novca cijena koja se mora platiti za pribavljena novana sredstva s rokom raspolaganja
kraim od godine dana
cijena kapitala cijena koja se mora platiti za pribavljena novana sredstva s rokom raspolaganja
duljim od godine dana = troak kapitala
kS = kF + kR
cijena
rizik
obveznice i dionice istog emitenta nee imati isti prinos, zato to obveznica ima manji rizik
VREMENSKA PREFERENCIJA
17/101
PREDAVANJA I VJEBE:
RIZIK
INFLACIJA
kF = kr + ki
kS = (kr + ki) + kR
kr realna nerizina kamatna stopa
ki premija rizika inflacije oekivana inflacija
kF nominalna nerizina kamatna stopa
kR premija rizika (inflacije)
kS prinos na rizinu imovinu
VREMENSKA STRUKTURA KAMATNIH STOPA
krivulja prinosa krivulja trinih kamatnih stopa prema ronosti financijskih instumenata,
uzlazna (to je due dospijee na dravne vrijednosne papire, to je vei prinos)
najee se sastavlja za dravne v.p.
opisuje vremensku strukturu kamatnih stopa odnosno visine kamatnih stopa prema vremenu do
dospijea financijskih instrumenata
temeljni instrument vrednovanja ostalih vrsta financijske imovine
18/101
PREDAVANJA I VJEBE:
19/101
PREDAVANJA I VJEBE:
NOVANI
PRIMICI)
NOVANI
IZDACI
dizanje kredita novani primitak, ali ne i prihod; emisija obveznica ili dionica
rashod ne mora biti izdatak amortizacija (nije novani troak zato to nemamo novani izdatak)
izdatak ne mora biti rashod porezno nepriznati rashodi; glavnica nije rashod, ali je izdatak
profit vidimo u raunu dobiti i gubitka
=
=
NETO ZARADE
AMORTIZACIJA
POREZNI ZAKLON
svake rashode koji zaklanjaju (umanjuju) oporezivu dobit:
kamate
o izuzimaju se iz oporezive dobiti
o osiguravaju utede u porezima
amortizacija svojevrsni neoporezivi dio poslovnog rezultata
20/101
PREDAVANJA I VJEBE:
oznaava veu sklonost novcu u sadanjosti prema istom iznosu novca u budunosti
ljudi su openito skloniji sadanjoj potronji prema istom opsegu budue potronje odgaat e
sadanju potronju samo ako oekuju vei opseg potronje u budunosti
npr. 100 kuna ne vrijedi u razliitim vremenima isto zbog stope inflacije, rizika, i zbog toga to
novac moemo potroiti danas
ulaganje u investiranje (rizik koji snosimo ulaganjem) odgaat e sadanju potronju (stopa prinosa
mora biti vea od inflacije i adekvatna riziku)
21/101
PREDAVANJA I VJEBE:
1. financijske tablice koristimo kada imamo jedan novani iznos iju buduu vrijednost elimo
izraunati
3. financijske tablice koristimo kada imamo periodine uplate jednakih iznosa i elimo izraunati
buduu vrijednost
2. financijske tablice koristimo kada imamo jedan iznos u budunosti i elimo izraunati sadanju
vrijednost
4. financijske tablice koristimo kada imamo anuitete kroz neko vrijeme u budunosti, periodino,
jednaki iznosi i elimo doznati sadanju vrijednost
5. financijske tablice koristima kada elimo izraunati vrijednost jednakih periodinih novanih
iznosa sadanje novane jedinice anuitetski faktor
ZADACI
1. U banku je danas uloen iznos od 125.000 kn. Kolika je vrijednost tog novca na kraju 10. godine ako je
obraun kamata sloen i godinji, a kamatna stopa 4%?
V10 = 125 000 (1 + 0,04)10
V10 = 125 000 1,4802
V10 = 185 025
2. Netko ulae u banku poetkom svake godine kroz 6 godina po 5.000 kn. Koliko e imati u banci na kraju
6. godine ako je obraun kamata godinji, a kamatna stopa 5%?
A6 = A6 III65
A6 = 5.000 6,802
A6 = 34.010
3. Koliki iznos treba danas uloiti u banku da bi na kraju 15. godine ostvarili 50.000 kn. Obraun kamata je
godinji, a kamatna stopa 3%.
V0 = Vt IItk
V0 = 50000 0,642
V0 = 32.100
4. Vaa godinja plaa iznosi 50.000 kn. Godinje moete utedjeti 20%. Koliko e te novaca akumulirati
ako kroz 10 godina, od danas, krajem svake godine uloite svoju utedu od plae u banku koja vam garantira
kamatnu stopu u iznosu od 11%? 3. tablice
t=9
At = 50.000 0,2 = 10.000
k = 11%
A9 = A9 III911
A9 = 10.000 14,164
A9 = 141 640 kn
Glavnica = 90.000 = 10.000 9
Kamate = 51.640
5. Kojim bi iznosom neko poduzee moglo izmiriti svoje dugovanje danas, ako je trebalo to dugovanje
podmiriti u jednakim iznosima od 800.000 kn krajem svake godine kroz period od 4 godine? Kamatna stopa
je 12%, obraun kamata je godinji.
t=4
At = 800.000
k = 12%
A0 = At IVTk
A0 = 800.000 3,037
A0 = 2 429.600 kn
6. Zajam od 100.000 kn odobren je na 5 godina uz 12% godinju kamatnu stopu. Koliko iznosi godinji
anuitet?
At = A0VkT
At = 100.000 0,277 = 27.700
22/101
PREDAVANJA I VJEBE:
totalna
nesigurnost
rizik
neizvjesnost
stupnjevi sigurnosti
1
E ( k ) = k t yi
vjerojatnost
nastupanja
t =1
povijesna distribucija:
godinji prinosi
n
(k )
t =1
broj godina
23/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Distribucija vjerojatnosti
Stanje
privrede
Recesija
Normalno
Boom
yi
Vjerojatnosti
nastupanja
0,25
0,50
0,25
Prinos dionica
A
B
0
-5
10
10
20
25
Ki E(k)
Odstupanja
A
B
-10
-15
0
0
10
15
Ponderirani prinos
A
B
0
-1,25
5
5
5
6,25
10
10
(Ki E(k))
(Ki E(k)) yi
Kvadrat odstupanja
Ponderirani kvadrat
A
100
0
100
B
225
0
225
A
25
0
25
50
7,07
B
56,25
0
56,25
112,5
10,61
var( k ) = 2 ( k ) = ( ki E( k ) ) 2 yi
t =1
ex ante
ponderi su oekivane vjerojatnosti (suma ponderiranih kvadrata odstupanja
pojedinanih prinosa od oekivane/srednje vrijednosti)
pojedinani prinos
var( k ) =
-
(k )
(k
t =1
E( k ) ) 2
T 1
varijanca je mjera rizika to je ona vea i rizik je vei, ali se ne mogu pomou nje raunati neki
odnosi
distribucija vjerojatnosti (dionica A) - kontinuirana
IZBOR INVESTICIJE
izmeu investicije istih oekivanih prinosa odabire se ona koja ima manju varijancu ili standardnu
devijaciju manji je rizik
pravilo za riziku nesklona investitora
izbor vee korisnosti
vjerojatnost
E( r)
Diskretna ona u kojoj je vjerojatnost dodijeljena svakom od moguih skupova, a broj rezultata n
distribucije je konaan
24/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Kontinuirana ima neogranien broj rezultata u kojoj je vjerojatnost njihova nastupanja povezana s
disperzijom moguih rezultata
standardizirano odstupanje pokazuje kakva je disperzija rezultata oko oekivane vrijednosti
-
ako investicije imaju razliite oekivane vrijednosti usporedba njihove rizinosti nije mogua
upotrebom standardne devijacije
u tom sluaju koristi se koeficijent varijacije kao mjera rizika
odnos standardne devijacije i oekivane vrijednosti
V( k ) =
E(k )
Dionica C
Stanje
privrede
Recesija
Normalno
Boom
Vjerojatnost
nastupanja
0,25
0,5
0,25
ki
Prinos
5
15
25
ki yi
Ponderirani
prinos
1,25
7,5
6,25
E(k) = 15
(ki E(k))
Odstupanje
-10
0
10
(ki E(k))
Kvadrati
odstupanja
100
0
100
(ki E(k)) yi
Ponderirani
kvadrati
25
0
25
50
7,07
V=
7,07
= 0,47
15
IZBOR INVESTICIJE
izmeu investicija istih varijanci ili odabire se ona koja ima vii oekivani prinos
pravilo za riziku nesklona investitora
izbor vee korisnosti
ilustracija:
vjerojatnost
E(kA)
E(kC)
STANDARDIZIRANO OBILJEJE
z=
-
k i E (k )
25/101
PREDAVANJA I VJEBE:
8 15
= 0,3389 0,34 0,1331 + 0,5 = 0,6331 vjerojatnost je 63,31% da e ova dionica ostvariti
7,07
prinos od barem 8%
SUBJEKTIVNA vs. OBJEKTIVNA DISTRIBUCIJA VJEROJATNOSTI
RIZIK PORTFOLIA
26/101
PREDAVANJA I VJEBE:
E ( kj ) = E ( kj ) w j
j =1
kovarijanca izmeu dvije investicije iskazuje kako se zajedno kreu profitabilnosti tih investicija i
koja je veliina tog kretanja
kovarijanca je pozitivna za investicije koje se kreu istosmjerno, a negativna za one koje se kreu
obrnuto (manja povezanost)
koeficijent korelacije je bolja mjera zajednikog kretanja dviju varijabli, a rauna se kao odnos
kovarijance izmeu dvije varijable i umnoka standardnih devijacija tih varijabli:
( A, B ) =
-
cov ( A,B )
(kA ) (kB )
-1
-0,5
nema
redukcije
rizika
neznatna
redukcija
rizika
znaajna
redukcija
rizika
-0,2
0,2
0,5
moe li se poveanjem broja investicija u portfoliu pojedinac ili poduzee potpuno eliminirati rizik
ulaganja? Ne! Postoji rizik koji se ne moe eliminirati kupnjom svih v.p. zbog toga to postoji rizik
trita na kojem se kupuju ti v.p. (trini indeks moe padati trite pada)
poveanjem broja investicija u portfoliu dolazi do eliminiranja specifinog rizika (rizik poduzea;
moe se diversificirati) svake investicije, ali se odreeni rizik (ili rizik financijskog trita) ne moe
izbjei, ali se moe smanjiti meunarodnom diversifikacijom
nema smisla kupovati sve v.p. na tritu
specifini rizik poduzea moe se izbjei diversifikacijom, stoga se naziva i diversificirajui ili
nesistematski rizik
trini rizik proizlazi iz eksternih okolnosti na koje poduzee ne moe djelovati (ciklika kretanja
privrede, inflacija, monetarna politika);
ovaj rizik se ne moe izbjei diversifikacijom, stoga se naziva nediversificirajui ili sistematski rizik
KOEFICIJENT
27/101
PREDAVANJA I VJEBE:
mjera intenziteta kretanja prinosa v.p. prema kretanju prinosa cjelokupnog trita
j dionica
=
-
varijanca trita
cov (k j ,k M )
(k
(k
j)
(k
(k k )
j M
postoje dionice koje su elastinije, osjetljivije na kretanja na tritu i pomou raunamo ovisnost
kretanja prinosa v.p. i kretanja prinosa trita
uvijek se rauna za jednu dionicu, jedan v.p.
prosjena dionica promjene prinosa dionice odgovaraju promjenama prinosa trita; =1 (dionice
stabilnih kompanija)
agresivna dionica promjene prinosa dionice intenzivnije su od promjena prinosa trita; >1
defanzivna dionica promjene prinosa dionice slabijeg su intenziteta od promjena prinosa trita;
<1
npr. =0,5, ako se trite promijeni za 10% ili , ova dionica e se promijeniti za 5%
vane za kreiranje investicijske strategije
ako je bull trite, ulaemo u agresivne dionice, ako je trite down/bear ulaemo u defanzivne
dionice
koeficijent A/ govori koliki je prinos dionice u sluaju da je profitabilnost trita nula; odsjeak na
osi y
koeficijent koeficijent smjera i govori kako se mijenja prinos dionice u odnosu na profitabilnost
trita
matematika formula regresijskog pravca:
.
k jt = A j + jk mt + jt
odsjeak na osi y
koeficijent
rezidual
profitabilnost
dionice
A
profitabilnost trita
EFIKASNI PORTFOLIO
predstavljen je onom kombinacijom dvije ili vie investicija koja osigurava postizanje najvie
profitabilnosti na bilo koji stupanj rizika, odnosno najnieg rizika na bilo koju oekivanu
profitabilnost
28/101
PREDAVANJA I VJEBE:
odabir portfolia s efikasne granice jer obeavaju najpovoljniju kombinaciju rizika i profitabilnosti
odabir portfolia ovisi o investitorovoj krivulji indiferencije meuovisnosti rizika i profitabilnosti
investitor e uvijek birati investicije koje se nalaze na najviim krivuljama indiferencije, jer od takve
investicije imaju najveu korist
odabir portfolia koji je tangenta krivulje indiferencije investitora na efikasnu granicu
investicijska odluka riziku nesklona (konzervativnog) i agresivnog investitora:
29/101
PREDAVANJA I VJEBE:
k j = k F + (k M k F )
cijena vremena odgaanja potronje;
nerizina kamatna stopa = nominalna
kamatna stopa (realna + inflacija)
ZADACI
Zadatak 1. Neko poduzee razmatra mogunost ulaganja u 3 projekta s godinjim vijekom trajanja. Njihovi
prinosi ovise o stanju privrede.
stanje
privrede
ponderirani prinosi
(y ki)
prinosi (ki)
Odstupanje
(ki E(k))
kvadrat odstupanja
(ki E(k))2
(ki E(k))2 yi
yi
0,25
10
14
2,5
2,25
3,5
-3,5
-4,5
12,25
20,25
3,063
5,063
0,5
14
13
12
6,5
0,5
-0,5
0,25
0,25
0,125
0,125
0,25
16
19
10
2,5
5,5
-2
6,25
30,25
E(k)
4,75
2,5
1,563
7,563
13,5
13,5
12
4,75
12,75
E(k)A
E(k)B
E(k)C
2,18
3,57
1,41
VA=0,16
VB=0,26
Vc=0,12
1.a izraunajte oekivane prinose, varijance, standardnu devijaciju i koeficijent varijacije za ova tri
projekta.
A i B biramo A zato to je varijanca manja (ista profitabilnost, manji rizik)
Dionica B je rizinija ( ima najviu varijancu)
2,18
= 0,16 postoji 16% vjerojatnosti da e ostvareni rezultat odstupati od oekivane
13,5
VA =
VB =
=
= 0,26 postoji vjerojatnost od 26% da e ostvareni rezultat odstupiti od oekivane
1,41
=
= 0,1175 postoji vjerojatnost od 11,75% da e ostvareni rezultat odstupiti od
VC =
E( K )
13,5
E(K )
prinosi investicija
yi
Wi
R(p)i
R(p)i yi
R(p)i E(p)
[(p)i E(p)]2
[R(p)i E(p)]2 yi
0,25
10
14
0,33
11
2,75
-2
0,5
14
13
12
0,33
13
6,5
0,25
16
19
10
0,33
15
3,75
E(p)
13
1
2
1,41
1,41
V=
=
= 0,11 postoji 11% vjerojatnost da e ostvareni rezultat odstupati od oekivane
R(p)i
E( p )
13
vrijednosti ( E(p) = 13 )
Uspjeli smo odrati profitabilnost (diversifikacija rizika) i smanjiti rizik
30/101
PREDAVANJA I VJEBE:
2
(kB E(k)B)
12
(1 x 2) yi
yi
(kiA E(k)A)
0,25
-3,5
-4,5
15,75
3,9375
0,5
0,5
-0,5
-0,25
-0,125
0,25
2,5
5,5
13,75
3,4375
cov(A,B)
7,25
2
(kC E(k)C)
12
(1 x 2) yi
yi
(kiA E(k)A)
0,25
-3,5
-7
-1,75
0,5
0,5
0,25
2,5
-2
-5
-1,25
cov(A,C)
-3
yi
(kB E(k)B)
(kC E(k)C)
12
(1 x 2) yi
-2,25
0,25
-4,5
-9
0,5
-0,5
0,25
5,5
-2
-11
-2,75
cov(B,C)
-5
DtA
PtA
dionica
B
DtB
PtB
dionica
A
dionica
B
ki(A)
ki(B)
wi
prosjeni
prinos
portfolia
odstupanja
dionice A
kvadrati
odstupanja
dionice A
odstupanja
dionice B
kvadrati
odstupanja
dionice B
Ri(p)
ki(A)-E(kA)
(ki(A)-E(kA))2
ki(B)-E(kB)
(ki(B)-E(kB))2
-31,41
986,68
-27,54
98.
90
12
175
99.
64
13,6
134
-20,00
-15,66
0,50
-17,83
00.
8,8
68
14,5
155
20,00
26,49
0,50
23,25
8,59
73,76
14,61
213,31
01.
9,6
81
15,5
207
33,24
43,55
0,50
38,39
21,82
476,28
31,66
1002,43
02.
10,4
69
16,2
178
-1,98
-6,18
0,50
-4,08
-13,39
179,20
-18,07
326,55
03.
11,8
75
17
181
25,80
11,24
0,50
18,52
14,39
206,95
-0,65
11,41
11,89
11,65%
E(kA)
E(kB)
E(p)
dividenda
cijena dionice
2A
A
VA
758,69
0,42
480,72
2B
575,35
21,93
23,99
1,92
VB
2,02
31/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Dt = dohoci od dividendi
Pt = cijena razdoblja kojeg raunamo
P0 = cijena prethodnog razdoblja
8 + 64
r1( A) =
1 = 0,2 ostvarili smo gubitak od 20% zbog pada cijene dionica
90
Ad 2.b 5 godina je n razdoblja, poetnu godinu ne uzimamo u obzir
E(kA) = 11,41 (zbrojimo ki i podijelimo s 5)
E(kB) = 11,89
Ad 2.c moramo strukturirati portfolio
wi
Ri prosjena stopa prinosa portfolia
Ad 2.d odstupanje prosjene oekivane profitabilnosti od pojedinane
2A = 1922,99 : 4 = 480.74
A = 21,93
VA = 1,92
2B = 2304,69 : 4 = 576,17
B = 24,00
VB = 2,017
varijanca portfelja 50:50
god
Ri(p) - E(p)
[Ri(p) - E(p)]2
98.
99.
-29,48
868,95
00.
11,60
134,49
01.
26,74
715,16
02.
-15,73
247,39
03.
6,87
VP =
P
E( P )
47,16
2P
503,29
22,43
VP
1,93
22,43
=
= 1,93
11,65
32/101
PREDAVANJA I VJEBE:
ki
ki
kovarijanca dionice A i B
ki(A)-E(kA)
ki(B)-E(kB)
[ki(A)-E(kA)] [ki(B)-E(kB)]
98.
99.
-20,00
-15,66
-31,41
-27,54
865,21
00.
20,00
26,49
8,59
14,61
125,44
01.
33,24
43,55
21,82
31,66
690,97
02.
-1,98
-6,18
-13,39
-18,07
241,91
03.
25,80
11,24
14,39
-0,65
-9,37
11,41
11,89
E(kA)
E(kB)
cov(A,B)
478,54
1915,78
= 478,54 prinosi dionica A i B kreu se istosmjerno
4
cov( A, B )
478,54
=
= 0,909 dvije individualno rizine investicije svojom
( A, B ) =
rA rB 21,93 23,99
kombinacijom ne utjeu znatno na smanjenje rizika portfolia
cov( A, B) =
dionica B
god
DtA
98.
120
99.
25
135
00.
15
110
80
01.
30
150
20
140
02.
35
160
30
170
PtA
DtB
PtB
profitabilnost dranja
kiA
kiB
odstupanje od
oekivanog/prosjeka prinosa
ki(A)-E(kA)
ki(B)-E(kB)
kvadrati odstupanja
(ki(A)-E(k ))
A 2
ki(B)-E(kB)
raunanje kovarijance
[ki(A)-E(kA)] [ki(B)-E(kB)]
160
10
100
33,33
-31,25
3,44
-55,40
11,85
-7,41
-15,00
-37,30
-39,15
1391,14
1532,86
1460,283
63,64
100,00
33,75
75,85
1138,78
5752,95
2559,558
30,00
42,86
0,11
18,71
29,89
24,15
E(kA)
E(kB)
3069,36
0,01
349,89
2541,78
10705,06
-190,735
2,046883
3831,152
3.a Izraunajte pojedinane profitabilnosti za svaku godinu, prosjene stope profitabilnosti Ai B, te njihovu
2 ,, V, kovarijancu i koeficijent korelacije.
3.b Sastavite portfolio koji se sastoji od 60% dionice A i 40% od dionice B, te izraunajte pojedinane,
prosjene profitabilnosti, 2 , i V. Usporedite portfolio s dionicama A i B.
Rezultati:
E(kA) = 29,2%
E(kB) = 24%
E(kC) = 27,5
A = 29,11
B = 59,91
C = 38,66
(A;B) = 0,735
Ad 3.a
Dt + Pt
1
P0
25 + 135
1 = 0,33
120
15 + 110
=
1 = 0,0741
135
k1 A =
k2 A
-
E( kA) =
k
t =1
tA
119,56
= 29,89%
4
33/101
PREDAVANJA I VJEBE:
V( kB ) =
-
tB
96,61
= 24,15%
T
4
varijanca i standardna devijacija
(k i E( kA) ) 2 2542,15
2
( kA) =
=
= 847,38 ( kA) = 29,11
T 1
3
10705,16
(2kB ) =
= 3568,39 ( kB ) = 59,74
3
koeficijent varijacije
( kA) 29,11
=
= 0,97
V( kA) =
E( kA) 29,89
E( kB ) =
t =1
( kB )
59,74
= 2,47
24,15
E( kB )
kovarijanca
cov( A; B) =
(k
iA
E( kA) )(k iB E( kB ) )
T 1
3831,72
= 1277,24
3
korelacija
( A; B) =
cov( A; B )
1277,24
=
= 0,73 dvije individualno rizine investicije koje ne utjeu znatno
( kA) ( kB ) 1739,03
profitabilnost
dranja
god
pojedinane profitabilnosti
odstupanja
od
prosjeka
kvadrati
odstupanja
RiP - E(P)
(RiP - E(P))2
kiA
kiB
wA
wB
wA kiA
wB kiB
99.
33,33
-31,25
0,6
0,4
20,00
-12,50
7,50
-20,10
403,81
00.
-7,41
-15,00
0,6
0,4
-4,44
-6,00
-10,44
-38,04
1447,00
01.
63,64
100,00
0,6
0,4
38,18
40,00
78,18
50,59
2559,02
0,6
0,4
18,00
17,14
35,14
7,55
56,97
98.
02.
30,00
42,86
29,89
24,15
27,59
EkA
EkB
E(P)
pojedinane profitabilnosti
RiP = (wA kiA)+(wB kiB)
prosjena profitabilnost
E( P ) =
iP
110,37
= 27,59
4
koeficijent varijacije
38,59
= 1,4
VP = P =
E( P ) 27,59
34/101
PREDAVANJA I VJEBE:
35/101
PREDAVANJA I VJEBE:
I =iN
I iznos kuponskih (nominalnih) kamata na obveznicu
N nominalna vrijednost obveznice
i kuponska kamatna stopa
k trina kamatna stopa (zahtijevani prinos na obveznice)
B0 trina vrijednost obveznice
-
I
1
I
2
I
3
I
4
I+N
B0 = I t
(1 + kb )T 1
1
+N
T
(1 + kb ) kb
(1 + kb )T
B0 = I t IVkT + N II kT
36/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Primjer : 12%-tna obveznica nominalne vrijednosti 5000 kuna dospijeva za 11 godina. Kolika je njena
fer trina vrijednost ako je za takve obveznice zahtijevani prinos 10%
N = 5000
It = 5000 0,12
B0 = I t IV1011 + N II1011
i = 12%
It = 600
B0 = 600 6,495 + 5000 0,350
kb = 10%
B0 = ?
B0 = 5647
t = 11 god
2. VRIJEDNOST OBVEZNICE BEZ KUPONA
Vrijednost :
B0 = N
1
(1 + kb )T
B0 = N II kT
Primjer : obveznica bez kupona nominalne vrijednosti 5000 kn dospijeva za 10 godina. Kolika je njena
fer trina vrijednost ako je za takve obveznice zahtijevani prinos 11%
N = 5000
B0 = 5000 0,325
kb = 11%
B0 = 1760
B0 = ?
t = 10 god
3. VRIJEDNOST ANUITETSKE OBVEZNICE
At
At
At
At
At
1) prognoza novanih tokova od anuitetske obveznice periodike isplate jednakih anuiteta (dio
nominalne vrijednosti i kamate)
2) prognoza odgovarajue diskontne stope
Novani tokovi
At
T
Vrijednost :
B0 = At IVkT
Primjer : Obveznica nominalne vrijednosti 5000 kn donosit e 885 kn jednakih godinjih anuiteta kroz
11 godina. Kolika je njena fer trina vrijednost ako je za takve obveznice zahtijevani prinos 10%'
At = 885
B0 = At IV1011
kb = 10%
B0 = 885 6,495
T = 11 god
B0 = 5748
B0 = ?
KAMATNA STOPA NA OBVEZNICE
+
INFLACIJSKA PREMIJA
=
STOPA PRINOSA NA NERIZINA ULAGANJA
37/101
PREDAVANJA I VJEBE:
+
PREMIJA RIZIKA
=
ZAHTIJEVANA STOPA PRINOSA
REJTING OBVEZNICA
organizirana trita kapitala zahtijevaju odreenu informacijsku podlogu o kvaliteti v.p. koji se njima
promeu, a za to postoje specijalizirane organizacije koje procjenjuju rejting v.p., tj. obveznica
pomou te procjene sastavljaju se rejting liste koje se baziraju i na buduim oekivanjima, ali i na
povijesnim initeljima (stupanj zaduenosti emitenta, profitabilnost poslovanja, veliina poduzea,
dobit i slino)
yB =
It
B0
B0 y B
B0 y B
Primjer: 12% obveznica nominalne vrijednosti 5000 kn dospijeva za 11 godina i prodaje se po cijeni o
5647 kuna. Koliki je tekui prinos na ovu obveznicu?
600
It = i N = 0,12 5000 = 600
yB =
= 10,63%
5647
PRINOS DO DOSPIJEA
PRINOS DO OPOZIVA
izraunava se na isti nain kao i prinos do dospijea, ali se obveznica ne dri do dospijea, ve do
opoziva
n
B0 =
t =1
It
Bc
+
t
(1 + kb ) (1 + kc ) n
Bc cijena opoziva
38/101
PREDAVANJA I VJEBE:
kc prinos do opoziva
n godine do opoziva
Primjer : Obveznice Alfa imaju tekuu trinu cijenu 850 kn, nominalno vrijede 1000 kn, nose 9%
godinju kuponsku kamatu. Dospijee je 10 godina. Izraunajte prinos do dospijea.
prodaje se uz diskont 850 kn < 1.000 kn
B0 = I t IVktb + N II kt b
850 = 90 IVk10b + 1000 II k10b
1000 + 850
10
yb =
= 11,54%
0,6 850 + 0,4 1000
90 +
y2 y1
(x x1 )
x2 x1
y=?
x = 850
y1 = 11%
x1 = 882,01
y2 = 12
x2 = 830,5
12 11
(850 882 )
830,5 882
y = 11,62%
y = 11 +
B 0 k = y B
cijena
obveznice
prinos do
dospijea
DRUGA MEUOVISNOST
trina cijena obveznice vea je od nominalne ako je zahtijevani prinos ( kB ) manji od kuponske
kamatne stope ( i )
39/101
PREDAVANJA I VJEBE:
B0 > N
kb < i
cijena
obveznice
prinos do
dospijea
TREA MEUOVISNOST
godine do
dospijea
ETVRTA MEUOVISNOST
to je dulje vrijeme do dospijea, obveznice su vie izloene kamatnom riziku riziku promjene
kamatne stope; to je dulje razdoblje dospijea obveznica, manje su razlike u postotnoj promjeni
cijene obveznica
rizik reinvestiranja
cjenovni rizik
osjetljivost obveznice na promjene zahtijevanog prinosa ovisi o modelu novanih tokova (modelu
amortizacije obveznica)
40/101
PREDAVANJA I VJEBE:
41/101
PREDAVANJA I VJEBE:
VRSTE DIONICA
obine dionice nose sva vlasnika prava
povlatene dionice
o quasi vlastiti (hibridni v.p.)
o prioritet naplate dividendi i likvidacijske mase prema obinim dionicama
o mjeavina dionica i obveznica
o vlasniki v.p. (njima se poveava financiranje vlastitim kapitalom) i duniki v.p. (nose
fiksne dividende); prioritet naplate dividendi i likvidacijske mase, ne daju pravo glasa
OBINE DIONICE
POVLATENE DIONICE
42/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Dt
(1 + k
i =1
PT
(1 + k s ) t
pretpostavke modela
o dividende jedini novani dohodak koji dioniari primaju od poduzea
o infinitivni vijek trajanja prava iz modela
prognoza:
o buduih dividendi
o diskontne stope
pretpostavke kretanja dividendi
a) konstantne dividende
b) konstantni rast dividendi (Gordonov model)
c) varijabilne dividende
d) model super-normalnog rasta
43/101
PREDAVANJA I VJEBE:
P0 =
Dt
ks
70
= 636,36
0,11
70
= 875
a) 8% P0 =
0,08
70
= 466, 66
b) 15% P 0 =
0,15
P0 =
P0 =
D0 (1 + g )
D1
=
ks g
ks g
kada imamo ve
isplaene dividende
temelji se na
oekivanim divid.
D0 (1 + g ) t +1
ks g
Pt = P0 (1 + g )
Primjer: D.d. isplatilo je u prethodnoj godini 7 kuna dividendi po dionici. Oekuje se 3% rast
dividendi, stopa trine kapitalizacije ( ks ) za tu kvalitetu dionica je 15%. Kolika je oekivana
vrijednost ove dionice krajem 4. godine?
P4 =
-
D1 = D0(1+g)1
D5 = D4(1+g)5
koristi se za stabilna poduzea koje rastu proporcionalno s stopama rasta BDP-a
Primjer: Oekuje se da e dionica poduzea Alfa odbaciti 90 kuna dividendi. Oekivani rast
dividendi je 5% godinje, a stopa trine kapitalizacije za tu kvalitetu dionica 12%. Kolika je
vrijednost ove dionice primjenom modela konstantnog rasta dividendi?
D1 = 90 kn
90
P0 =
0,12 0,05
ks = 0,12
g = 0,05
P0 = 1285,7 kn
Pt =
-
ks > g
44/101
PREDAVANJA I VJEBE:
b) model je primjenjiv samo za poduzea koja isplauju dividende (samo za stabilna poduzea
koja imaju konstantnu stopu rasta)
Ad c) model varijabilnih dividendi
znaaj sadanje vrijednosti dividendi je manji to su dividende udaljenije od sadanjosti (zbog
utjecaja diskontne tehnike)
stoga je za vrednovanje dionica kljuna procjena dividendi u prvih 3 do 5 godina:
T
Dt
Pt
+
t
(1 + k s )T
t =1 (1 + k s )
P0 =
P0 =
t =1
Dt
DT (1 + g ) Gordonov model ako e dividende poeti rasti po konstantnoj stopi
+
t
(1 + k s ) ( k s g )(1 + k s )T diskontni
faktor
6
P3
Gordonov model
+
3
t
(
1
+
0
,
15
)
(
1
+
0
,
15
)
t =1
P0 =
6 (1 + 0,05) 3
P0 = 6 IV153 +
II 5
0,15 0,05
P0 = 6 2,283 + 63 0,658 = 55,22kn
6,9,12 dividende rastu super normalno, svaku diskontiramo pomou njezinog diskontnog faktora;
cijenu procijenimo pomou Gordonovog modela, isplaenu
Ad d) model super-normalnog rasta (hibrid)
D0 (1 + g s ) t
DT (1 + g s )
P0 =
+
t
(1 + k s )
(k s g n )(1 + k s ) T
t =n
T
modeli kapitalizacije uinaka poslovanja poduzea prikazanih zaradama ili dividendama po dionici
temeljem tipinih trinih pokazatelja odnosno multiplikatora
u njihovoj primjeni esto se koristi metoda komparacije
najei modeli:
a) model kapitalizacije zarada P/E model
b) model kapitalizacije dividendi P/D model
c) model kapitalizacije zarada i dividendi
d) model kapitalizacije stopa rasta
P E=
PPS
EPS
EPS =
En
N
PPS = P E EPS
45/101
PREDAVANJA I VJEBE:
standardne zarade
razmatranje: neuobiajenih prihoda i neuobiajenih rashoda
utemeljenje konstantnih zarada za normalnu razinu poslovanja
odnos cijene i zarada:
standardni odnos
usporedba s slinim poduzeima ili prosjekom industrije
P D=
PPS
DPS
DPS = EPS d
PPS = P Ds DPS
yd =
-
Dt
Pt
yd =
7
= 0,04
150
2. UKUPNI PRINOS
rt =
Dt + Pt
1
P0
3. PRINOS OD ZARADA
yz =
Et
Pt
ks =
-
Dt
+g
P0
46/101
PREDAVANJA I VJEBE:
VREDNOVANJE OBVEZNICE
Zadatak 1. Korporacija Microtech izdala je obveznice koje imaju 10 godina do dospijea. Kamata se
plaaju godinje, a nominalna vrijednost obveznica je 1000 kn, a i je 8%. Obveznice imaju prinos do
dospijea 9% (diskontna stopa, trina kamatna stopa, stopa trine kapitalizacije, stopa oekivanih prinosa).
Koja je trina cijena onih obveznica? kuponska obveznica
o buduim novanim tokovima ovisi sadanja vrijednost v.p.
It = iN iznos kuponskih kamata na obveznici
N = 1000 kn
T = 10 god
It = 0,08 1000
k = 9%
It = 80 kn
B0 = I t IVkT + N II kT
B0 = 80 IV910 + 1000 II 910
B0 = 80 6,418 + 1000 0,422
B0 = 513,44 + 422
B0 = 935,44 kn
Zadatak 2. Obveznice korporacije Zagreb imaju 12 godina do dospijea. Kamate se plaaju godinje,
obveznice imaju nominalnu vrijednost 1000 kn, a kuponska kamatna stopa iznosi 10%. Obveznice se prodaju
po cijeni od 850 kn (trina cijena) koji je njihov prinos do dospijea?
Onaj prinos koji e ostvariti investitor koji u odreenom trenutku kupi obveznice i dri ih do dospijea;
tekui prinos + kapitalni dobici/gubici; razlika izmeu cijene po kojoj investitor kupio obveznicu i nominalne
vrijednosti po dospijeu.
T = 12
N B0
It = i N
It +
N = 1000
It = 0,1 1000
T
y=
i = 10%
It = 100
0,6 B0 + 0,4 N
B0 = 850
1000 850
100 +
y=?
12
y=
0,6 850 + 0,4 1000
Interpoliramo:
y2 y1
(x x1 )
x2 x1
13 12
(850 876,4)
y = 12 +
822,8 876,4
y = 12,49
y = y1 +
y=?
x = 850
y1 = 12
x1 = 876,4
y2 = 13
x2 = 822,8
Zadatak 3. Korporacija Ludvig izdala je obveznice koje imaju 7 godina do dospijea. Obveznice imaju
nominalnu vrijednost 1000 kn i prinos do dospijea 8%. Plaaju kamate godinje i imaju 9% kuponsku
kamatu. Koji je njihov tekui prinos? godinja profitabilnost kamata prema trinoj vrijednosti obveznica
yB =
90
I
=
= 0,0855 100 = 8,56kn
B0 1051,54
47/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Zadatak 4. Obveznice Njemakog telekoma imaju 4 godine do dospijea. Kamata se plaa godinje, a
obveznice imaju nominalnu vrijednost 1.000, a kuponska kamatna stopa je 9%.
Koji je prinos do dospijea ovih obveznica ako je njihova trenutna trina cijena a.1) 1.829; a.2) 2.104 ?;
a) prokomentirajte prinose do dospijea (trine kamatne stope) koje ste dobili;
b) odgovorite na pitanje: biste li platili 829 za jednu obveznicu ako smatrate da je oekivani prinos do
dospijea ovih obveznica 12%
(izraunati trinu vrijednost obveznice uz diskont 12%; moe biti precijenjena ili podcijenjena)
Rj.: a.1) k=15% ; a.2) k=6%, b) B0 = 908,86
Zadatak 5. Pretpostavite da poduzee Mikrorad izdaje obveznice koje dospijevaju za 10 godina, imaju
nominalnu vrijednost $1000, 10% kuponsku kamatnu stopu i kamate isplauje polugodinje.
a) 2 godine nakon to su obveznice izdane oekivani prinos do dospijea na ovu vrstu obveznica pao je
na 6% prinos do dospijea = trinoj kamatnoj stopi
Po kojoj cijeni e se obveznice prodavati (kolika je trina cijena)?
b) Pretpostavite da 2 godine nakon emisije oekivani prinos poraste na 12%. Po kojoj cijeni e se
prodavati ove obveznice? Rj: B0=898,9
c) Pretpostavite da su uvjeti zadani pod a) ostali isti sve do trenutka dospijea. to e se dogaati s
cijenom obveznica kroz vrijeme do dospijea? (trina vrijednost obveznice pribliavat e se
nominalnoj s pribliavanjem dospijea)
Rj a): diskontnu stopu moramo podijeliti s 2 polugodinje
T=0
kB:2 = 6% : 2 = 3%
T = 8 2 = 16
N = 1000
It = 50
i = 10%
It = 100:2 = 50 polugodinja isplata
Rj b):
It = 50
kb = 12% :2 = 6%
T = 8 2 = 16
N = 1000
B0 = I t IVkT + N II kT
B0 = 50 12,561 + 1000 0,623
B0 = 1251,05$
Zadatak 6. Pretpostavite da je u veljai 1972. godine poduzee X izdalo 5% kuponske obveznice koje
imaju 30 godina do dospijea. U veljai 1985., 13 godina kasnije, cijena ovih obveznica je pala s 1000 na
650. Kamata se isplauje godinje.
a) Koliki je bio prinos do dospijea u trenutku emisije? Obveznice su prodane po nominalnoj
vrijednosti.
b) Izraunajte prinos do dospijea u veljai 1985.
c) Pretpostavite da su se kamatne stope stabilizirale na razini iz 1985. godine sve do dospijea
obveznice. Koja bi bila trina cijena obveznica u veljai 2000?
Rj: a) 5%, b) 9,14%
1972. godina
1985. godina
i = 5% = 0,05
T = 30 13 = 17 godina!
T = 30 g
B0 = 650
B0 = 1000
N B0
1000 650
It +
50 +
50 + 20,58
T
17
y=
y=
=
= 0,89352 = 8,93%
0,6 B0 + 0,4 N
0,6 650 + 0,4 1000
790
- interpolirati
1000 1000
50 +
50
30
y=
=
= 0,05 = 5%
0,6 1000 + 0,4 1000 1000
48/101
PREDAVANJA I VJEBE:
VREDNOVANJE DIONICA
Zadatak 1. Poduzee Profit izdalo je dionice ija je trenutna trina cijena 36 kn, a zadnja isplaena
dividenda je iznosila 2 kn i 40 lipa. Oekivani prinos na ove dionice je 12%. Ako se oekuje da e dividende
rasti po konstantnoj stopi, koja je oekivana trina cijena dionica ovog poduzea za 5 godina?
Gordonov model model konstantnog rasta dividendi
D0 (1 + g )
D1
=
ks g
ks g
2,4(1 + g )
36 =
0,12 g
4,32 36 g = 2,4 + 2,4 g
1,92 = 38,4 g
g = 0,05
g = 5%
P0 =
Pt = P0 (1 + g ) t
P5 = 36(1 + 0,05) 5
P5 = 45,95
Zadatak 2. Poduzee Adria oekuje period super-normalnog rasta. Oekuje se da e zarade i dividende
rasti po stopi od 15% u naredne 2 godine, a 13% u 3. godini. Nakon toga dividende i zarade rast e po
konstantnoj stopi od 6%. Posljednje dividende koje su isplaene iznosile su 1 kn i 15 lipa, a oekivana stopa
povrata je 12%. Izraunaj vrijednost ovih dionica danas.
kombinacija 2 modela: imamo super-normalan rast (1. 3 god) i normalni rast (Gordonov model)
1. korak: izraunati sadanju vrijednost dividendi koje e se isplatiti u periodu super-normalnog rasta
(imamo ih 3)
D1 = D0(1+g) = 1,15(1 + 0,15) 0 1,3225 kn
D2 = D0(1+g)2 = D1(1+g) = 1,3225(1+0,15) = 1,521 kn
D3 = D2(1+g) = 1,521(1+0,13) = 1,719 kn
2. korak:
PVDt = SV = sadanja vrijednost dividendi
1,7186(1 + 0,06)
= 30,36kn iznos koji se odnosi na kraj. 3 godine i diskontiramo ga pomou 2.
0,12 + 0,06
financijskih tablica: PVP = 30,36 II 123 = 21,61kn
P=
49/101
PREDAVANJA I VJEBE:
k S = k F + (k M k F )
k F = 7,5
= 1,2
kM kF = 4
kS = oekivani prinos = 7,5 + 12 4 = 12,3 % (zato to nemamo cijeli broj slijedi:)
II Kt =
1
(1 + k )t
Zadatak 5. Kolika e biti oekivana stopa prinosa na povlatene dionice ija nominalna vrijednost iznosi
$100, dividenda iznosi 8% na nominalnu, a trenutna trina cijena ovih dionica iznosi:
a) $60
b) $80
c) $100
d) $140
Dt
D
ks = t
ks
P0
8
c) k s =
= 8%
100
8
d) k s =
= 5,7%
140
8
= 13,3%
60
8
= 10%
b) k s =
80
a) k s =
Prinos koji ostvarujemo na ovu dionicu varira s obzirom na cijenu to je vea cijena po kojoj smo kupili
dionice, manji je prinos; cijena i oekivani prinos dionice su obrnuto proporcionalni.
Zadatak 6. Poduzee alfa se snano razvija i trenutno zbog potreba za kapitalom zadrava sve ostvarene
zarade ( ne isplauje dividende ). Prva isplata dividendi oekuje se za 3 godine od danas u iznosu od 1.
Oekuje se da e dividende imati super-normalni rast i to 50% tijekom 4. i 5. godine od danas. Nakon 5.
godine poduzee e rasti po konstantnoj stopi od 8% godinje. Ako je zahtijevani prinos na ove dionice 15%,
koja je njihova vrijednost danas?
Raste po stopi od 50%
D4 = 1,5
0
D3 = 1
P5 =
2,25(1 + 0,08)
= 34,7 cijena dionice na kraju 5. godine kada se pretpostavlja normalan rast
0,15 + 0,08
Diskontiranje:
D3 II
3
15
II 155
D4 II 154
D5 II 155
Sadanja vrijednost P0 = 19,894
50/101
PREDAVANJA I VJEBE:
PORTFOLIO
Zadatak 1. Dionice X i Y imaju sljedee vrijednosti dividendi i trinih cijena:
dionica X
god
DtX
PtX
00.
pojedinane
profitabilnosti
dionica Y
DtY
PtY
kiX
kiY
odstupanje od
oekivanog prinosa
ki(X)-E(kX)
kvadrati odstupanja
ki(Y)-E(kY)
(ki(X)-E(kX))2
(ki(Y)-E(kY))2
raunanje kovarijance
[ki(X)-E(kX)] [ki(Y)-E(kY)]
62
5,8
67
01.
6,4
84
6,3
77,5
45,81
25,07
27,04
4,85
731,16
23,52
131,14
02.
4,8
60,5
7,8
103,5
-22,26
43,61
-41,03
23,39
1683,46
547,09
-959,69
03.
75
6,5
98
35,54
0,97
16,77
-19,25
281,23
370,56
-322,82
04.
79
102
16
11,22
-2,77
-9
7,67
81
24,93
a) izraunajte pojedinane profitabilnosti u svakoj godini ki, prosjene profitabilnosti za obje dionice, 2,,
V, cov i koeficijent korelacije . Usporedite dionice X i Y s obzirom na profitabilnost i rizik te;
E( X ) = 18,75%
E(Y ) = 20,22%
(2X ) = 900,88
cov( X ; Y ) = 375,48
( X ; Y ) = 0,677
= 347,6
(Y ) = 18,644
( X ) = 30,01
V(Y ) = 92,2%
V( X ) = 159%
2
(Y )
b) odgovorite na pitanje postoji li mogunost diversifikacije rizika kombinacijom ovih dionica i sastavite
portfolio koji se sastoji od 45% dionice X i 55% dionice Y, te izraunajte pojedinane profitabilnosti i
prosjenu profitabilnost portfolia, 2,, V.
R p = E( P ) = 19,56
(2P ) = 99,9
( P ) = 10
V( P ) = 51% njihovom kombinacijom duplo manji rizik
- pojedinane profitabilnosti
D + PiX
k iX = iX
1
P0
k1 X
E( kX ) =
D + P1 X
= 1X
1 = 45,81
P0
E( kY ) =
- varijanca, , V
(k i E ( k ) ) 2
(2k ) =
T 1
2703
,52
= 901,17
(2kX ) =
3
( kX ) = 30,02
V( kX ) =
( kX )
E ( kX )
- kovarijanca
cov( X ; Y ) =
iX
T
kiY
T
75,09
= 18,77%
4
80,87
= 20,22%
4
1022,17
= 340,72
3
= 18,46
(2kY ) =
( kY )
V( kY ) =
( kY )
E ( kY )
18,46
= 91,3%
20,22
30,02
= 159,94%
18,77
(k
iX
E ( kX ) )(k iY E ( kY ) )
- koeficijent varijacije
T 1
1126,44
= 375,48 ove dvije investicije se kreu obrnuto
3
51/101
PREDAVANJA I VJEBE:
( X ;Y ) =
cov( X ; Y )
375,48
=
= 0,68 dvije individualno rizine investicije znatno utjeu na
( kX ) ( kY ) 30,02 18,46
smanjenje rizika portfolia
vrijednosna
uea
god
wX
wY
pojedinane
profitabilnosti
kiX
kiY
ki(X) wX
pojedinane
profitabilnosti
odstupanje od
oekivanih
vrijednosti
RiP
RiP - E(P)
ki(Y) wY
kvadrat odstupanja
od oekivanih
vrijednosti
(RiP - E(P) )2
00.
01.
0,45
0,55
45,81
25,07
20,61
13,79
34,4
14,7
216,09
02.
0,45
0,55
-22,26
43,61
-10,02
23,99
13,97
-5,73
32,83
03.
0,45
0,55
35,54
0,97
15,99
0,53
16,52
-3,18
10,11
04.
0,45
0,55
16
11,22
7,2
6,71
13,91
-5,79
33,52
(R
E( P) )
iP
78,8
= 19,7%
4
292,55
= 97,52
3
T 1
standardna devijacija ( P ) = 9,88 10
koeficijent varijacije V( P ) =
varijanca (2P ) =
iP
( P)
E( P)
10
= 51% postoji 51% vjerojatnost da e ostvarena
19,7
52/101
PREDAVANJA I VJEBE:
STRUKTURA KAPITALA
prinos do dospijea
diskontna stopa koja svodi novane tokove od obveznice na trinu vrijednost duga
nain izraunavanja ovisi o modelu novanih tokova dugova
kuponska obveznica metoda izrauna (Gabrielova formula, iteracije)
B0 = A t
N
1
B0
IVkT =
(1 + k b )
B0
At
kp =
Dp
Pp
fiksna dividenda
trenutna trina cijena
53/101
PREDAVANJA I VJEBE:
CAPM model
Gordonov model
oekivani prinos od dividendi + stopa rasta; kljuni problem prognoza stope rasta
ks =
D0 (1 + g )
D
+g= 1 +g
P0
P0
Dt
Pt
Pristup troka duga: - utvrivanje premije rizika; kad poduzee nije na burzi
k s = kb + kr
Troak kapitala nakon poreza
razlikuje se od troka kapitala prije poreza za one komponente ije se naknade izuzimaju iz
oporezive dobiti (kamate)
troak kapitala nakon poreza manji je nego prije poreza zbog poreznog zaklona porezne utede
k d = k b (1 s p )
k ni =
k pi
1 f
Troak amortizacije
54/101
PREDAVANJA I VJEBE:
k A = wd k d + w p k p + w s k s
n
k A = wi k i
i =1
prihvatljivi samo oni projekti koji obeavaju profitabilnost viu od troka kapitala poduzea
prihvatljivi samo projekti s pozitivnom istom sadanjom vrijednou
troak kapitala je granica investicijskog horizonta
profitabilnost
investicijski troak
Koliina
1500
Trina vrijednost
540 000 (360 kn/kom)
ki
pojedinani troak kapitala
9,33%
wi
vrijednost uea
26,21%
Obine dionice
600 000
3000
15,00%
32,000%
Povlatene dionice
300 000
2000
11,00%
17,500%
4,800%
1,925%
Zadrane zarade
200 000
200 000
15,00%
9,700%
1,455%
11%-tni kredit
300 000
300 000
8,80%
14,600%
1,284%
100%
11,900%
Struktura kapitala
12%-tne obveznice
UKUPNO
* ukupna vrijednost kapitalizacije poduzea
2 060 000*
ki x wi
2,440%
Prosjeni
ponderirani
troak kapitala
k0 =
12%
12%
= 1 =
= 11,67%
360 1,0286
350
ks =
dobit
Dt
+ g = 12% + 3% = 15% dividende se isplauju iz neto dobiti, ap se na njih ne plaa porez na
Pt
55/101
PREDAVANJA I VJEBE:
kp =
Dt
20
=
= 11%
Pt 180
k A = wi k i
i =1
trina _ vrijednost
wi =
ukupno
56/101
PREDAVANJA I VJEBE:
BUDETIRANJE KAPITALA 4
DUGORONE INVESTICIJSKE ODLUKE
- odgovara na pitanje u koje projekte investirati novac, iz kojih izvora se pribavlja novac; treba li
poduzee isplaivati dividende (finan. imov.)
- postupak donoenja odluke/odluka o dugoronim investicijama u realnu imovinu poduzea
- ocjena financijske efikasnosti investicijskih projekata
- karakteristike projekata:
dugoroni karakter ulaganja
vremenski raskorak izmeu ulaganja i uinaka ulaganja
OBLICI INVESTICIJA
1) financijske
ulaganja u financijsku imovinu
dionice, obveznice i drugi v.p.
2) realne
ulaganja u dugorone investicijske projekte
fiksna i trajna tekua imovina
3) neopipljive
ulaganja u neopipljivu imovinu
patenti, licencije i sl.
FINANCIJSKA EFIKASNOST PROJEKTA
TROAK KAPITALA
57/101
PREDAVANJA I VJEBE:
VRSTE PROJEKTA
58/101
PREDAVANJA I VJEBE:
t p < tz
-
izraunavanje:
razliiti novani tokovi:
I investicijski troak
Vt isti novani tokovi
tp razdoblje povrata
tp
I = Vt
t =1
tp =
I
Vt
V1 = V2 = ... = VT Vt
-
Primjer: Projekti A, B i C
Godina
A
0
(trokovi)
1.000
3.000
5.000
2.000
3.000
4.000
3.000
3.000
3.000
4.000
3.000
2.000
5.000
3.000
1.000
15.000
15.000
15.000
-10.000
15.000 : 5 god = 3.000
-10.000
3.000
-10.000
3.000
30%
30%
Ukupno
Trokovi
Prosjeni novani tokovi
Prosjena godinja profitabilnost =
raunovodstvena
1.000
5.000
3.000
9.000
6.000
10.000
5
Razdoblje
povrata
4 god
2,33 god
2 godine i 4 mjeseca
59/101
PREDAVANJA I VJEBE:
jednostavan za upotrebu
favoriziranjem projekta s kraim vremenom vraanja investicijskih trokova smanjuje se rizik
ulaganja
favorizira likvidnost naspram ukupne profitabilnosti projekta
nema izravne veze s poveanjem bogatstva dioniara
povezanost s prosjenom raunovodstvenom profitabilnou
ne razmatra cjelokupan vijek efektuiranja
ne uzima u raun vremensku vrijednost novca
Povezanost s prosjenom raunovodstvenom profitabilnou
tp =
1
Vt
rt =
Vt
1
Kod razliitih novanih
tokova moramo
kumulativno zbrajati
tp =
1
rt
t p < tz
T
1
1
NSV0 = Vt
It
t
(1 + k ) t =0 (1 + k )t
t =0
neto sadanja
vrijednost
koristi (prihod)
projekta
trokovi projekta
60/101
PREDAVANJA I VJEBE:
T trajanje projekta
k diskontna stopa
t godina u ivotnom vijeku projekta
-
S 0 = Vt IVkT I
Primjer:
Godina
Diskontni
faktor
0,909
909
2.727
4.545
0,826
1.653
2.479
3.306
0,751
2.254
2.254
2.254
0,683
2.732
2.049
1.366
0,621
3.105
1.863
10.653
11.372
621
12.092
1,000
-10.000
-10.000
-10.000
653
1.372
2.092
Ukupno
0
Total
909
2.727
4.545
2.562
5.206
4.816
7.460
7.851
10.105
7.548
9.509
10.653
11.372
y = y1 +
y 2 y1
(x x1 )
x2 x1
61/101
PREDAVANJA I VJEBE:
interpolacijom y = y1 +
y 2 y1
(x x1 )
x2 x1
upotreba kriterija:
max R
Rk
prag prihvatljivosti nekog projekta je kada je interna stopa profitabilnosti via od troka kapitala
poduzea (diskontna stopa)
ako je projekt neefikasan, on ima svoju stopu profitabilnosti, ali je nia od troka kapitala
Primjer:
Izraunavanje interne stope profitabilnosti projekta A
Godina
Novani tok
Faktor
Faktor
Iznos
Iznos
1.000
0,901
901
0,893
893
2.000
0,812
1.624
0,797
1.594
3.000
0,731
2.193
0,712
2.136
4.000
0,659
2.636
0,636
2.544
5.000
0,593
2.965
0,567
Ukupno
15.000
10.319
10.002
Investicijski troak
(10.000)
(10.000)
(10.000)
5.000
319
2.835
Faktor
Iznos
Faktor
Iznos
5.000
0,833
4.165
0,826
4.130
4.000
0,694
2.776
0,683
2.732
3.000
0,579
1.737
0,564
1.692
2.000
0,482
964
0,467
934
0,593
402
0,386
1.000
Ukupno
15.000
10.044
9.874
Investicijski troak
(10.000)
(10.000)
(10.000)
5.000
44
-126
386
Novani tok
62/101
PREDAVANJA I VJEBE:
I = Vt IVkT
IVkT =
IVkT =
I
Vt
10.000
= 3,333 pogledamo u IV. fin. tablice za 5 godina,
3.000
y=R
y1 = 15
y2 = 16
y = 15 + 0,2436
y = 15,3
x = 3.333
x1 = 3.352
x2 = 3.274
INDEKS PROFITABILNOSTI
- dopuna istoj sadanjoj vrijednosti; uzima u obzir vremensku vrijednost novca kroz troak kapitala i
vrednuje novane tokove projekta u cijelom vijeku efektuiranja
- sadanja vrijednost istih novanih tokova projekta u cijelom vijeku efektuiranja prema
investicijskim trokovima
- favorizira projekte s niim investicijskim trokovima
- u sluaju slinih SV odabrat e se poveanje vrijednosti dionica uz manje potrebe za kapitalom
- upotreba kriterija
min PI > 1
prag prihvatljivosti nekog projekta je kada je indeks profitabilnosti vei od 1
- izraunavanje:
razliiti novani tokovi
T
PI =
i =1
ili
Vt II kT
PI =
I
PI =
-
Vt
(1 + k )
Vt IVkT
I
Primjer:
Projekt A : indeks = 1,07
Projekt B :1,14
Projekt C : 12.092:10.000 = 1,209
KRITERIJ ANUITETA
- promatra SV na godinjoj razini
- uzima u obzir vremensku vrijednost novca
- uzima u obzir cjelokupni vijek efektuiranja projekta
- usporeuje prosjene godinje iste novane tokove s prosjenim godinjim investicijskim
trokovima
- pogodan za specifine investicijske odluke
- upotreba kriterija
Av > Ai
anuitet istog novanog toka mora biti vei od anuiteta investicijskog troka
- proirenje kriterija:
max ( Av + Ar Ai )
( Av + Ar ) > Ai
Ar anuitet rezidualne vrijednosti imovine koji se pribraja anuitetu istog novanog toka i
usporeuje s anuitetom investicijskog toka
- Primjer :
Projekt A
Investicijski troak = 10.000; razbijamo ga na anuitete pomou V. fin. tablica; razdoblje;
razdoblje je 5 godina ( razdoblje je uvijek vrijeme efektuiranja)
63/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Projekt B
Ai = 2.640
Av = 3.000
Av > Ai
Projekt C
Ai = 2.640
Av = 12.092 V105 = 3.188,7
IV =
1
V
64/101
PREDAVANJA I VJEBE:
individualna efikasnost projekata jednoznanost odluke da ili ne primjenom svih kriterija koji
se osnivaju na tritu kapitala
relevantni novani tokovi projekta
RELEVANTNI
NOVANI TOK
PROJEKTA
NOVANI TOK
PODUZEA S
PROJEKTOM
NOVANI TOK
PODUZEA BEZ
PROJEKTA
INKREMENTALNI
NOVANI TOK
trokovi vezani uz projekt koji su nastali prije njegova razmatranja (prihvaanja ili odbijanja)
ti su trokovi nataloeni na postojee poslovanje poduzea
oni su ve nastali i plaeni pa se ne mogu izbjei odustajanjem od projekta
nisu inkrementalni trokovi projekta
OPORTUNITETNI TROKOVI
EKSTERNALIJE
Vidi: Saeci predavanja PROGNOZA NOVANIH TOKOVA TOKOVA (Orsag dio 3.4)
65/101
PREDAVANJA I VJEBE:
INFLACIJA
- prognoza utjecaja na prihode i trokove
- prognoza utjecaja na fiksnu imovinu i na amortizaciju
- prognoza utjecaja na troak kapitala (premija rizika inflacije)
- prognoza utjecaja na veliinu poveanja neto obrtnog kapitala
66/101
PREDAVANJA I VJEBE:
GODINA 1
Zemljite
11.000
GODINA 2
-
Zgrada
40.000
40.000
Oprema
50.000
25.000
51.000
115.000
zemljite oportunitetni troak ; bez obzira to smo tu imovinu imali i koristili je u druge svrhe
vie te prihode ne ostvarujemo, pa knjiimo kao da smo tu imovinu morali kupiti
trokovi se mogu tretirati kao rashode razdoblja
C) REZIDUALNA VRIJEDNOST
POZICIJA
1.
Utrak od prodaje
2.
Neotpisana vrijednost
3-
Porezna osnovica
4.
5.
Rezidualna vrijednost
ZEMLJITE
OPREMA
ZGRADA
15.000
7.500
32.000
(11.000)
(60.000)
[1-2=] 4.000
7.500
(28.000)
(800)
(1.500)
5.600
[1-4=] 14.200
6.000
37.600
NOK
Procijenjena trina
vrijednost zemljita
25.000
11.000 rashod koji umanjuje poreznu osnovicu (porezni tit), nikud nije otiao novac, samo je
otpisan iz knjiga
Prihode od prodaje moramo sueliti s rashodima vezanim uz prodaju te imovine (otpisana vrijednost
u knjigama)
Zgrada nije otpisana do kraja
zgrada = 80.000 otpisuje se 4.000 godinje kroz 5 godina; otpisali smo 20.000 neotpisana
vrijednost = 60.000
Oprema se amortizirala tijekom vijeka efektuiranja
Alternativa poreznoj osnovici je gubitak od prodaje = rashod razdoblja, 28.000 umanjuje poreznu
osnovicu
* knjigovodstvena, neamortizirana vrijednost
28.000 20% = 5.600
Vidi: Vjebe - PRIMJER PROGNOZE NOVANIH TOKOVA Projekt proizvodnje i prodaje novog proizvoda
67/101
PREDAVANJA I VJEBE:
-1
51.000
Kamatni /
diskontni
faktor *
1,120
115.000
1,000
115.000
51.600
0,983
46.079
51.600
0,797
41.125
51.600
0,712
36.739
51.600
0,636
32.694
5
Rezidualna
vrijednost
51.600
0,567
29.257
82.800
0,567
46.948
Vt nedisk.
nov.tok
GOD.
Period investiranja
Period efektuiranja
Vd
57.120
It = 172.120
Vd = 232.965
Poduzee razmatra zamjenu starog stroja nabavljenog po 55.000 s predvidivim vijekom efektuiranja od 15
godina tijekom kojeg se stroj amortizira linearno. Tekua knjigovodstvena vrijednost (neotpisana vrijednost)
tog stroja u trenutku zamjene iznosi 18.333. Novi stroj moe nabaviti za 100.000, a koristit e se u
preostalom vijeku efektuiranja starog stroja, nakon ega se moe prodati za 40.000. Nova oprema linearno e
se amortizirati kroz vijek efektuiranja, a zbog njezinog uvoenja godinje poveanje zarade prije poreza
iznosit e 35.000. Stari stroj moe se sada prodati za 10.000, porez na dobit je 30%, a prosjeni troak
kapitala poduzea je 11%.
SV zamjene ? Je li zamjena financijski isplativa?
A) NETO INVESTICIJSKI TROAK ZAMJENE
1) nabavna vrijednost novog stroja = troak stjecanja novog stroja = (100.000)
2)
3)
4)
5)
6)
68/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Poduzee razmatra mogunost zamjene stroja novim i uinkovitijim. Stari stroj ima (neotpisanu)
knjigovodstvenu vrijednost 500.000, koja e se razmjerno amortizirati kroz preostali vijek efektuiranja od 5
godina, kada e mu rezidualna vrijednost biti zanemariva. Tekua trina vrijednost stroja u ovom trenutku
iznosi 300.000. Novi stroj kota 1.400.000, a trokovi instaliranja su 100.000. On e se amortizirati
ravnomjerno (linearno) u predvidivom vijeku efektuiranja od 5 godina, kada se moe prodati za 250.000.
Zbog vee uinkovitosti novi e stroj donositi koristi od 450.000 prije amortizacije i poreza (moramo oduzeti
am. novog stroja). Porez na dobit je 35%, a zahtjevana profitabilnost (troak kapitala) je 14%. Izraunajte
SV zamjene; je li isplativa ili ne?
A) NETO INVESTICIJSKI TROAK
1) Troak stjecanja novog stroja = 1.500.000
2)
3)
4)
5)
69/101
PREDAVANJA I VJEBE:
A) INVESTICIJSKI TROAK
IMOVINA
GODINA 1
GODINA 2
GODINA 3
Zemljite
220.000
Instalacijski prikljuci
30.000
Zgrada
500.000
500.000
Oprema
800.000
Montaa
70.000
345.600
250.000
500.000
1.715.600
NOK
It = 2.465.600
4.320.000
(3.060.000)
1.260.000
764.285
(600.000)
(40.000)
(124.285)
495.715
99.143
396.572
164.285
560.857
C) REZIDUALNA VRIJEDNOST
POZICIJA
1. utrak od prodaje
ZEMLJITE
ZGRADA
OPREMA
100.000
2. neotpisana vrijednost
(250.000)
(720.000)
3. porezna osnovica
(250.000)
(620.000)
217.500
4. porez (utede)
50.000
124.000
(43.500)
5. rezidualna vrijednost
50.000
224.000
174.000
NOK
217.500
345.600
70/101
PREDAVANJA I VJEBE:
D)
-2
250.000
Kamatni /
diskonti
faktor
1,120
302.500
250.000
302.500
-1
500.000
1,100
550.000
852.500
1.715.600
1,000
1.715.600
750.000
2.465.600
560.857
560.857
0,909
560.857
0,826
560.857
0,751
560.857
0,683
5
6
7
rezidualna
vrijednost
560.857
560.857
560.857
793.600
0,621
0,564
0,513
0,513
GOD
Vt nediskontirani
novani tokovi
Vd
Vt
Vd
2.568.100
y=?
y1 = 4
y2 = 5
y = y1 +
y 2 y1
(x x1 ) = 5,9
x2 x1
y=?
y1 = 6
y2 = 7
y = 6 god 5 mjeseci
-
x=0
x1 = 63.604
x2 = -22.204
y = 15,7427
-
indeks profitabilnosti
I=
-
3.137.369
= 1,2217
2.568.100
kriterij anuiteta
Ai = 2.568.100 V107 = 527.488
Av = (2.730.251,80 + 407.116,8) V107
= 643.160,4 profitabilnost projekta na godinjoj razini
godinje izbacuje 643.160,4 n.j. kroz 7 godina
kriterij anuiteta govori o godinjoj profitabilnosti projekta
71/101
PREDAVANJA I VJEBE:
struktura kapitala
dug = 7,5 (1 0,2) = 6%
glavnica = 12% (oekivani prinos na glavnicu troak poduzea)
n
k i = k i wi = 6% + 12% = 10%
i =1
72/101
PREDAVANJA I VJEBE:
STRUKTURA KAPITALA 8
TEORIJE STRUKTURE KAPITALA
-
Vrijednost poduzea
ks
ka
ka
kd
Stupanj zaduenosti
100
Stupanj zaduenosti
100
73/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Troak kapitala
ks
ka
kd
Stupanj zaduenosti
ka
100
100
Stupanj zaduenosti
TRADICIONALNI PRISTUP
Troak kapitala
Vrijednost poduzea
ka
kd
ka
0
Stupanj zaduenosti
100
Stupanj zaduenosti
100
W L = Wn + t D
k D = k B (1 t )
troak duga
prije poreza
vrijednost poreznog
zaklona
porezna stopa
74/101
PREDAVANJA I VJEBE:
graf:
Troak kapitala
Vrijednost poduzea
ks
L
ka
kd
Stupanj zaduenosti
100
Stupanj zaduenosti
100
MM S TROKOVIMA BANKROTA
MM i bankrot kd
Vrijednost poduzea
MM i porez
ka MM inicijalno
ka MM i porez
MM inicijalno
MM i bankrot
Stupanj zaduenosti
100
Stupanj zaduenosti
100
75/101
PREDAVANJA I VJEBE:
W=
Eb
kd
ukupni troak
kapitala
76/101
PREDAVANJA I VJEBE:
POSLOVNA POLUGA
mehanizam poslovne poluge temelji se na oslanjanju na fiksne trokove tj, njihove digresije u
ukupnim trokovima kako raste poslovanje poduzea
Broj proizvedenih i prodanih proizvoda
uvoenjem poslovne poluge poveava se i poslovni rizik jer treba pokriti poveanu fiksnu
komponentu trokova.
A poveali smo fiksne trokove (vei reijski trokovi), a smanjili jedinine varijabilne trokove (manje
ljudskog rada)
poduzee e se odluiti za upotrebu poluge
kada poveava proizvodnje kapacitete, ali moramo biti sigurni da emo ih prodati
PRIJELOMNA TOKA
77/101
PREDAVANJA I VJEBE:
78/101
PREDAVANJA I VJEBE:
OSNOVNI POJMOVI
- ukupni obrtni kapital
gotovina, zalihe, potraivanja, utrivi v.p.
ukupna kratkotrajna imovina angairana u poslovnom procesu
- neto obrtni kapital
kratkotrajna imovina koja se financira iz dugoronih izvora
kratkotrajna imovina kratkotrajne obveze
- politika upravljanja obrtnim kapitalom
veliina pojedinih oblika kratkotrajne imovine
izvori financiranja kratkotrajne imovine
-
10
79/101
PREDAVANJA I VJEBE:
1) konzervativni (FAT CAT) podrazumijeva dranje velike koliine novca, utrivih v.p. i
zaliha (naelo sigurnosti)
2) umjerena prema koliinama novca, utrivih v.p. i zaliha nalazi se izmeu konzervativne i
agresivne
3) agresivna koliina novca, utrivih v.p. i zaliha su minimalizirane (naelo profitabilnosti)
velika izloenost poslovnom riziku
u uvjetima sigurnosti (predvidljivost prihoda od prodaje, trokova, naplate potraivanja) sigurno
trite, kontroliramo konkurenciju sva poduzea drala bi minimalne koliine obrtnog kapitala radi
minimiziranja trokova
moemo koristiti agresivnu politiku upravljanja
nesigurnost okruenja poveava potrebe za obrtnim kapitalom (rezerve sigurnosti) to vodi fo
poveanja trokova i veih potreba za eksternim financiranjem; moemo koristiti konzervativnu
politiku upravljanja
VRIJEME
KONVERZIJE
ZALIHA (u danima)
VRIJEME
NAPLATE
POTRAIVANJA
VRIJEME ODGODE
PLAANJA OBVEZA
(pomou toga se kreditiramo)
Ciklus proizvodnje i prodaje vrijeme koje je potrebno da se od sirovina i materijala proizvede gotov
proizvod i proda kupcima.
CKN =
UKUPNE ZALIHE)
PRODAJA / 365
dnevna prodaja
POTRAIVANJA
PRODAJA / 365
OBVEZE
TROKOVI / 365
CK potraivanja
proizvodni, operativni
C plaanja obaveza
80/101
PREDAVANJA I VJEBE:
imamo rok plaanja od 45 dana, ali ako uplatimo u roku od npr. 10 dana, dobije popust od 3%
tedi novac na taj nain
imati dovoljno sredstava kako bi se zadovoljile spomenute potrebe (tekua plaanja, mjere
opreza,) te kako bi poduzee zadralo dobar kreditni rejting
s druge strane, ne drati vie gotovine od stvarnih potreba jer se na gotovinu ne ostvaruje prinos i
visok je oportunitetni troak
zbog nedostatka zaliha ne moemo isporuiti kupcu odreenu koliinu proizvoda, pa e nam pasti
rejting
UPRAVLJANJE GOTOVINOM
poduzea koja se nalaze u fazi intenzivnog rasta i razvoja imaju potrebu za veim koliinama
gotovine, jer trebaju iskoristiti sve trine oportunitete
poduzea koja imaju visoku volatilnost novanih tokova i koja posluju u nesigurnom okruenju
imaju potrebu za velikim izvorima gotovine kako ne bi dovela poslovanje u opasnost
stabilna i zrela poduzea s niskim kreditnim rejtingom koja imaju dobre odnose s bankama
minimalne koliine gotovine i utrivih v.p.
81/101
PREDAVANJA I VJEBE:
Sijeanj
Veljaa
Neto potraivanja
67.651,95
62.755,40
Plaanje dobavljaima
44.603,75
36.472,65
Plae
6.690,56
5.470,90
Najamnina
2.500,00
2.500,00
Ukupne obveze
53.794,31
44.443,55
Neto NT
13.857,64
18.311,85
3.000,00
Veljaa
16.857,64
+13.857,64
18.311,85
16.857,64
35.169,49
-1.500,00
-1.500,00
15.357,64
33.696,49
PROBLEM AMORTIZACIJE
amortizacija je nenovani troak stoga se ne prikazuje u novanom planu jer se predstavlja stvarni
odljev novca (nije dolo do otjecanja novca iz blagajne)
ipak, amortizacija utjee na iznos poreza, koji se prikazuje u planu novanog troka kao izdataka
amortizacija se prikazuje u raunu D&G umanjuje iznos poreza koji emo platiti (umanjuje
poreznu osnovicu)
prihodi i rashodi s naslova trebaju se inkorporirati u novani plan pod kategorijom financijskih
prihoda i rashoda
prihodi od prodaje trebaju se umanjiti za iznos spornih i nenaplativih potraivanja
nii prihodi od prodaje vode do nie dobiti te veih potreba za tuim kapitalom
UPRAVLJANJE ZALIHAMA
- vezano je uz prognozu prodaje (uvijek treba biti dovoljno zaliha kako bi se mogao nesmetano
odvijati proizvodni i prodajni proces)
- vaan, ali esto teak i zahtjevan zadatak
- pogrena procjena vodi ili do gubitka prodaje (premalo) ili do velikih trokova dranja zaliha
(previe)
- efikasno upravljanje zalihama zahtijeva usku suradnju meu odjelima prodaje, nabave, proizvodnje i
financija
-
kategorije trokova vezene uz upravljanje zalihama1) trokovi dranja zaliha: trokovi skladitenja i upravljanja, trokovi osiguranja, amortizacija,
propadanje zaliha
2) trokovi vezani uz nabavu: trokovi narudbe, trokovi prijevoza (dok zalihe nisu kod nas)
3) trokovi nedostatnih zaliha: gubitak prodaje, gubitak povjerenja kupaca, poremeaj
proizvodnog procesa (indirektni trokovi)
82/101
PREDAVANJA I VJEBE:
83/101
PREDAVANJA I VJEBE:
politika naplate potraivanja stroa politika smanjit e period naplate, no moe negativno
utjecati na odnose s kupcima
ako poduzee smanji period naplate potraivanja, bez da ugrozi prodaju, kakav e to utjecaj imati na
raspoloivi novac?
Kratki rok: ako kupci plate ranije, poveava se raspoloiva koliina novca
Dugi rok: poduzee e vjerojatno uloiti novac u profitabilniju imovinu ili isplatiti vee
dividende (oba poteza imat e pozitivan utjecaj na EVA-u)
KRATKORONO FINANCIRANJE
- politike financiranja obrtnog kapitala
- trgovaki krediti
- komercijalni papiri
- kratkoroni bankovni krediti
POLITIKE FINANCIRANJA OBRTNOG KAPITALA
godine
godine
Ad 3)
vrijednost pojedinih
vrsta imovine
godine
84/101
PREDAVANJA I VJEBE:
VREMENSKA OGRANIENJA
ne moemo na njih raunati kao osnovno sredstvo financiranja, ali novac je predvidiv
razliiti oblici spontanog financiranja
obraunate plae
obraunati porezi
neraspodijeljena tekua dobit
ovise o obujmu poslovnih aktivnosti i uobiajenom nainu isplate
ne izazivaju trokove financiranja
ako obraunamo plae rashod u tom mjesecu (to nije odljev novca)
TRGOVAKI KREDIT
85/101
PREDAVANJA I VJEBE:
86/101
PREDAVANJA I VJEBE:
87/101
PREDAVANJA I VJEBE:
SREDNJORONO FINANCIRANJE 11
KARAKTERISTIKE PODUZEA KOJE UTJEU NA ODLUKE O STRUKTURI KAPITALA
- veliina poduzea
- postojea zaduenost
- broj kreditora
- vjerojatnost insolventnosti
- (transparentnost poslovanja poduzea)
- ako je poduzee:
malo ili srednje veliine (ne trebaju im velika sredstva)
ima visoku vjerojatnost insolventnosti
ograniene potrebe za kapitalom
ima strah od javnosti pri objavi svojih poslovnih i financijskih informacija (banke uvaju
podatke o poslovanju)
odabrat e bankovni kredit jer ovaj instrument bolje odgovara njegovim financijskim potrebama
- ako je poduzee
veliko
ima dobru reputaciju i veliki broj kreditora
nisku vjerojatnost insolventnosti
odabrat e javnu emisiju obveznica jer ovaj instrument ima nii troak kapitala, omoguuje veu
slobodu pri donoenju financijskih i poslovnih odluka te daje bolju mogunost optimiziranja
strukture duga u poduzeu
INVESTICIJSKI KREDITI
- oblik izravnog financiranja (nema financijskog posrednika)
- odobravaju ih banke i druge financijske institucije u svrhu ulaganja u osnovna i trajna obrtna
sredstva (u realnu imovinu poduzea)
- u pravilu su osigurani krediti gdje nabavljena realna imovina predstavlja zalono pravo kreditora
kojim se osigurava otplata kredita
- prvenstveno namjenskog karaktera
- npr. sindicirani kredit (sklapa se zbog diversifikacije rizika)
- porezne utede
dio anuiteta koji se odnosi na kamate poduzea odbija se od oporezivog poslovnog rezultata
financijski rashodi koji umanjuju poreznu osnovicu - kamate
glavnica nije porezni priznati rashod, a kamate jesu
- imovina koja se financira iz kredita je najee osiguranje plaanja za taj kredit
- otplauje se u anuitetima
- srednjoroni rok financiranja: 2 7 godina
INVESTICIJSKI KREDIT vs. EMISIJA OBVEZNICA
- tipine obveznice su kuponske (plaamo kamate, a glavnicu po dospijeu)
- novac se moe mnogo bre pribaviti investicijskim kreditom, nego emisijom obveznica (krae je
vrijeme pribavljanja)
- vea je fleksibilnost u pogledu uvjeta ugovaranja investicijskog kredita (postoji jedan kreditor)
- banke su pouzdani kreditori (bankovni kredit je izravan nain financiranja)
pomo poduzeu u krizi (ne moramo traiti odobrenje kao kod emisije obveznica)
tajnost podataka o klijentu (podaci o klijentu su bankovna tajna)
- investicijski kredit se ne mora registrirati kod komisije za v.p.
- naknadne promjene uvjeta mogu se lake izvriti kod investicijskog kredita
- trokovi stavljanja investicijskog kredita u teaj nii su nego kod emisije obveznica
11
88/101
PREDAVANJA I VJEBE:
kamatna stopa kod investicijskog kredita via je nego kod emisije obveznica (nema trokova
monitoringa i premije likvidnosti)
kredit je nelikvidniji oblik financiranja
sredstva prikupljena kreditom su namjenska, ali banka nam namee vea ogranienja (npr. ne
moemo prodati dio imovine ako nam banka ne odobri)
emisija obveznica najee je neosigurana
glavni nedostaci kredita su njegova ograniena namjena, krae dospijee, te osiguranje vlastitog
uea za investiciju putem investicijskog kredita
89/101
PREDAVANJA I VJEBE:
davatelj leasinga kupuje sredstva koja su predmetom leasing aranmana i daje zakup korisniku
leasing aranmana
za vrijeme trajanja leasing aranmana, sredstva se nalaze u evidencijama najmodavatelja, koji
obraunava i pripadajuu amortizaciju iznajmljenog sredstva
nakon isteka leasing aranmana oprema se vraa najmodavcu
prikriveno djelovanje financijske poluge (izvanbilanna evidencija obveze po leasing aranmanu)
prikriveni dug
dobili smo imovinu na koritenje, za to plaamo naknadu, amortizira se u knjigama najmodavatelja i
on stjee sve koristi od nje
zaduivanje leasingom se ne vidi u bilanci
FINANCIJSKI LEASING
kada se transakcijom najma transferira vlasnitvo i svi rizici koje nosi vlasnitvo s najmodavatelja na
najmoprimca tada je rije o financijskom leasingu
kod financijskog leasinga sredstva se evidentiraju kao dugotrajna imovina kod najmoprimatelja te si
on na tu imovinu obraunava amortizaciju
ako leasing ugovor zadovoljava jedan od sljedeih kriterija, radi se o financijskom leasingu:
prijenos vlasnitva na najmoprimatelja (koristi, rizici,...)
postojanje opcije pogodbene kupovne moi po isteku aranmana (odredi se vrijednost
imovine na kraju l.a.)
vrijeme najma 75% ili vie od preostalog procijenjenog eksploatacijskog vijeka iznajmljene
imovine (daje se novija imovina, postrojenja,)
sadanja vrijednost isplata najamnina od poetka najma iznosi min 90% od trine
vrijednosti iznajmljene imovine u trenutku najma
1. moe rijeiti financijske probleme najmoprimatelja tako da se vrijednost gotovo 100% financira
leasingom
2. fiksna kamata
3. izvanbilanno financiranje (kod poslovnog leasinga)
4. trokovi leasinga izuzimaju se u cijelosti od oporezivog poslovnog rezultata ( i otplatna kvota i
kamate ulaze u poslovne rashode mogu se ostvariti porezne utede)
5. fleksibilan plan otplate leasinga (banka ima svoj standard) 12
6. izloenost najmoprimatelja riziku pada kamatnih stope
NEDOSTACI LEASINGA
1.
2.
3.
4.
5.
ROBNI KREDIT
- mogu biti instrument financiranja osnovnih sredstava (kupevi robni krediti hrv. trite nekretnina)
ili instrument financiranja nabave faktora proizvodnje (dobavljaki robni krediti slino trgovakom
kreditu, ali je rok dulji od godine dana)
- smatra se svaki duniko-vjerovniki odnos nastao s temelja kupoprodaje roba i usluga kod kojeg je
rok za njegovu likvidaciju produljen iznad 90 dana
- sa stanovita strukture kapitala poduzea znaajniji su oni robni krediti kod kojih je rok definitivne
likvidacije srednjoroan, tj. dulji od 2 godine
- sredstvo konkurentske utakmice proizvoaa
12
Vidi: www.limun.hr
90/101
PREDAVANJA I VJEBE:
emisija v.p. najprije se usmjerava na odabrane grupe investitora, a v.p. koji se ovim putem ne
prodaju, nude se cjelokupnoj javnosti na tritu kapitala (tada se esto koriste usluge investicijskog
bankarstva)
prvo pozvani kupci esto su privilegirani s obzirom na cijenu v.p.
najee privilegirane grupe investitora su postojei vlasnici, zaposlenici ili drugi emitentovi klijenti
(= privilegirana pretplata)
UVOENJE
kada poduzee eli uvesti svoje v.p. na slubena trita kapitala, tj. prerasti iz privatnog poduzea u
javno dioniko poduzee (going public)
povezano je sa strogim uvjetima pojedinanih trita kapitala te s itavim nizom trokova
trokovi sastavljanja financijskih izvjea i njihove revizije, trokovi listanja v.p. na
sekundarnim tritima i sl.
OTVORENA EMISIJA
- v.p. mogu se prodavati zainteresiranoj javnosti
- pri ovakvim emisijama koriste se usluge investicijskih bankara
- tipina metoda financiranja (indirektna)
- 75% ukupne vrijednosti emisije mora biti upisano da bi kotirali na financijskom tritu, kod
zatvorene emisije 50% (kako bi emisija uspjela)
EMISIJA S PROSPEKTOM
prospectus, tj. prospekt predstavlja legalni dokument koji se mora dati svakom investitoru koji
namjerava kupiti registrirani v.p. u raspisu emisije
saetak svih izvjetaja i podataka koji su bili predstavljeni komisiji za v.p.
njime emitent poziva javnost na upis jo neemitiranih v.p. po cijeni utvrenoj prospektusom
zahtjeva visoke trokove promocije, organiziranja i provoenja upisa i uplate upisanih iznosa, kao i
trokove posredovanja i preuzimanja rizika emisije
91/101
PREDAVANJA I VJEBE:
DOGOVORENA KUPNJA
emitent stupa u kontakt s investicijskim bankarom i sindikatom, te pregovara s njima o cijeni emisije
v.p.
- investicijski bankar, tj. njegov sindikat preuzima rizik uspjeha emisije jer otkupljuje cijelu emisiju
v.p.
- najea i najpopularnija metoda za privatni sektor
- faze dogovorene kupnje
odabir investicijskog bankara
pregovori oko uvjeta emisije rezultat = predugovor
formiranje sindikata (ako e vie investicijskih banaka sudjelovati u upisu) nedovoljno
sredstava, diversifikacija rizika, distribucija
registracija v.p. (vodei investicijski bankar)
konani dogovor oko cijene otkupa emisije
stabilizacija cijene v.p. na sekundarnom tritu
distribucija v.p.
ako postoji, rasputanje sindikata
= kupnja v.p. po fiksnoj cijeni
KUPNJA NADMETANJEM
KOMISIJA
u ovoj metodi emisije v.p. investicijski bankar pojavljuje se samo kao posrednik, a ne i nositelj
emisije
obavlja savjetodavnu i distributivnu funkciju za to dobiva proviziju
ne preuzima rizik za neprodane v.p. ve ih vraa emitentu
koristi se kad emitenti nisu dovoljno veliki i poznati da bi investicijski bankar preuzeo rizik emisije
92/101
PREDAVANJA I VJEBE:
R=
Wn
C
VRIJEME KONVERZIJE:
formiranje dugova uz niu kamatnu stopu od trine kamatne stope na obine obveznice
odgoena kapitalizacija uz relativno visoku cijenu
NEDOSTACI
u sluaju uspjenog poslovanja poduzea izvrit e se konverzija po cijenama obinih dionica niim
od trinih, pa e doi do razvodnjavanja vlasnike glavnice dionikog drutva
VREDNOVANJE KONVERTIBILIJA
13
93/101
PREDAVANJA I VJEBE:
opozivom konvertibilija
poveanjem dividendi na obine dionice
rastuom stepenastom cijenom konverzije protekom vremena cijena konverzije stepenasto se
poveava
VARANTI
- pismene punomoi kojima se njihovim vlasnicima kroz odreeno vrijeme daje pravo na kupnju
obinih dionica emitenta po cijeni fiksiranoj u varantu (zadani uvjeti po kojima se odvija operacija)
- i konvertibilije zaslaivai poveavaju atraktivnost primarnih v.p.
- mogu biti:
odvojivi od v.p. (samostalno cirkuliraju) moe se njima trgovati na sekundarnom
financijskom tritu
neodvojivi (samo jedna od opcija koju nosi v.p.)
- to su prava, nisu pravi vrijednosni papiri
- vrijeme u kojem se mogu iskoristiti prava iz varanta je ogranieno, prava iz varanta imaju dospijee
- IZVRNA CIJENA = cijena po kojoj se mogu kupiti obine dionice temeljem varanta (fiksirana cijena,
cijena konverzije)
- DATUM ISTJECANJA = vrijeme do kojeg se moe iskoristiti opcija varanta (dospijee)
- ODNOS IZVRENJA = broj dionica koje se mogu kupiti na temelju jednog varanta = ODNOS
KONVERZIJE
kupiti(odnos izvrenja)
SLINOST I RAZLIKE S KONVERZIJOM
slinosti: obje opcije omoguavaju njihovim vlasnicima stjecanje (kupnju) obinih dionica poduzea
po zajamenim cijenama
razlike:
tretman postojeeg duga
konverzija: dug se smanjuje, a glavnica poveava konverzija duga u glavnicu;
varanti: dug se ne smanjuje, glavnica se poveava (kad prodaje), dolazi do novanog
priljeva (novac u blagajni se poveava, novani tok u poduzeu)
novani tok
status investitora
konverzija investitor postaje vlasnik
varant: povlatena dionica + varant povlateni i obini dioniar
sami varant: postaje obian dioniar onaj kome se proda
VREDNOVANJE VARANTA
94/101
PREDAVANJA I VJEBE:
odreena je razlikom izmeu trine cijene obinih dionica i njihove izvrne cijene po kojoj se u
varantu garantira njihova kupnja
ako je izvrna vrijednost vea od umnoka tekue cijene dionica i odnosa izvrenja govori se da su
>
varanti IZVAN NOVCA ili OUT OF MONEY
ako su dvije vrijednosti jednake, govori se da su varanti PRI NOVCU ili AT THE MONEY =
ako je izvrna vrijednost manja od umnoka tekue cijene dionice i odnosa izvrenja govori se da su
<
varanti U NOVCU ili IN THE MONEY
VRIJEDNOST VARANTA
varant e se na tritu uvijek prodavati iznad njihove intrizine vrijednosti zbog mogunosti da se
porastom cijena dionica na tritu ostvari odreeni kapitalni dobitak izvrenjem varanta
ta razlika izmeu trine cijene varanta i njegove intrizine vrijednosti predstavlja PREMIJU
iznuivanje izvrenja varanta obino govori:
stepenastom rastuom izvrnom cijenom
poveanjem dividendi na obine dionice (indirektni poticaj dividenda; posebno fizike
osobe)
varant se moe opozvati u sluaju kada varant nije samostalan v.p.
OPCIJE
- predstavljaju ugovore koji njihovim vlasnicima daju pravo na kupnju ili prodaju imovine koja je
predmetom tih ugovora po fiksnoj cijeni na odreeni dan ili za odreeno vrijeme
- opcije sastavljaju investitori na tritu kapitala, a ne emitirajua poduzea zatita od financijskih
rizika (cjenovni, valutni, kamatni)
- opcija je mogunost akcije, ali ne i obligacija njenog poduzimanja
- za kupca sluaj izvrenja opcije predstavlja obvezu za njenog izdavatelja
- opcije se najee sastavljaju za dionice
CALL OPCIJA ILI KUPOVNA OPCIJA
daje njenom vlasniku, u zamjenu za plaenu premiju, pravo kupnje od prodavatelja opcije
ugovorenih v.p. (imovine) po izvrnoj cijeni fiksiranoj u opciji na odreeni dan ili za odreeno
razdoblje
pravo iz call opcije iskoristit e njezin vlasnik u sluaju da je trina cijena v.p. vea od izvrne
cijene u opciji
kupci call opcije pekuliraju na porast trine cijene v.p. 14
radi se o najeem obliku opcija, pri emu sastavlja 15 opcije moe, ali i ne mora posjedovati v.p. za
koje je izdao opciju
osnovni razlog zato prodavatelji sastavljaju call opcije je realizacija prihoda u sluaju da cijene v.p.
padnu ili ostanu nepromijenjene (prihod od premije)
poduzea su najei kupci opcija
temeljna razlika: call opciju sastavlja investitor dok varante izdaju poduzea (ako se kupi opcija, ne
mora se izvriti)
izvrenje call opcije ne utjee na razvodnjavanje vlasnike glavnice poduzea kao to je to sluaj s
varantima, a poduzee nema nikakve novane primitke od izvrenja call opcije
za kupca call opcije nema gotovo nikakve razlike izmeu nje i varanta kao samostalnog v.p.
14
15
95/101
PREDAVANJA I VJEBE:
intrizina vrijednost call opcije izraena je kroz razliku izmeu trine cijene dionice ili druge
imovine i izvrne cijene te imovine garantirane u opciji
kada je opcija in the money vrijednost je > O (PO > E)
kada je opcija at the money vrijednost je = O (PO = E)
kada je opcija out of the money vrijednost je = O jer je cijena v.p. ne moe biti negativna (PO
< E)
Trina vrijednost dionice
Izvrna vrije-
- dnost dionice
Intrizina vrijednost
stvarna cijena call opcije bit e uvijek neto via od njene minimalne cijene
razlog: zbog oportuniteta na kapitalni dobitak putem kupnje dionice po nioj cijeni od trine te
ogranienog gubitka takve investicije visinom plaene premije za opciju
trina cijena opcije uvijek e biti nia od njene max vrijednosti
tr. vrijednost
opcije
max CO = PO
tr. vrijednost
imovine
subjektivni efekt razlog zato se opcija nikad nee prodavati po nultoj cijeni
1)
2)
3)
4)
izvrna cijena (ako je postavljena s obzirom na trinu vrijednost dionice vrijednost opcije je vea
dospijee opcije (due dospijee, vea vrijednost opcije)
cijena v.p. (to je cijena dionica vea, bit e vea trina cijena opcije)
varijabilnost cijena v.p. za koje je opcija izdana
- potencijalne pozicije prodavatelja i kupca
96/101
PREDAVANJA I VJEBE:
predstavlja pravo prodaje v.p. po zajamenoj cijeni prije, tj. na dan njezina dospijea
pravo prodaje stjee kupac put opcije u zamjenu za premiju koju plaa prodavatelju
ne radi se o obligaciji, ve o potencijalnoj mogunosti prodaje v.p. ako njihova cijena padne ispod
izvrne cijene u put opciji
ako se pad cijene ne realizira, nee se izvriti put opcija, pa e imatelj opcije pretrpjeti gubitak u
visini plaene premije na put opciju
koristi se kao sredstvo osiguranja od pada cijene v.p. koje posjeduje neki investitor
ogranieni dobici prodavatelja put opcije i gubici kroz ulaganje u put opciju
INTRIZINA VRIJEDNOST
minimalna cijena put opcije odreena je odnosom izvrne cijene i tekue cijene v.p. za koji je izdana
min cijena put opcije bit e jednaka razlici izmeu (vie) izvrne cijene i (nie) tekue trine cijene
v.p.
kada su izvrna i tekua trina cijena jednake, ili kada je trina cijena via od izvrne, min. cijena
put opcije jednaka je nuli
premija na opciju = 40 uvijek nie od vrijednosti call opcije jer su potencijalni dobici/gubici
ogranieni nultom vrijednou dionice
sve dok trina vrijednost ne padne ispod izvrne, opcija se nee izvriti
o izvrenju e razmiljati ispod 500 premija 40 = 460
to vie trina vrijednost imovine bude padala prema nuli, vei e biti gubici prodavatelja i vea
je inrizina vrijednost put opcije
97/101
PREDAVANJA I VJEBE:
IZVEDENICE, DERIVATI
POJAM IZVEDENICA
- financijski instrumenti iri pojam od v.p., obuhvaaju depozite, police osiguranja,
- najee v.p.
- vrijednost im je izvedena iz neke druge temeljne varijable
vezana imovina imovina iz koje je izvedena izvedenica
- uvjetovane trabine uvjetovane sastavljanjem ugovora i vezanom imovinom
- vezana imovina imovina iz koje su izvedeni derivativi
roba, financijska imovina, druge izvedenice
- cijena vezane imovine je cijena koja uvjetuje vrijednost izvedenica
spot cijena vezana za kratki rok izvravanja transakcije
terminska vezana uz rok u budunosti
TERMINSKI
UGOVORI
OSTALO
OPCIJE
IZVEDENICE
ZAMJENE
DIONIKE
OPCIJE
TERMINSKI UGOVORI
- kupoprodajni ugovori s isporukom u neko budue vrijeme
- dvije vrste:
unaprijedni ugovor (forward contract); unaprijednice (forwards) na OTC tritu (pregovara
se oko uvjeta)
roni ugovori (future contracts); ronice (futures) njima se trguje na burzi (standardizirani
uvjeti) - > standardizirani terminski ugovori
UNAPRIJEDNICE (FORWARDS)
obligacija
ugovori za terminsku kupoprodaju roba, valuta ili druge imovine
duga pozicija zarauje uz porast izvrne cijene
kratka pozicija zarauje uz pad izvrne cijene :
kupimo po jednoj cijeni, a trina cijena izvedenica padne, mi emo kupiti po nioj cijeni, a prodati
po vioj / dogovorenoj
mogunost osiguranja zauzimanjem suprotne strane
98/101
PREDAVANJA I VJEBE:
TRITE UNAPRIJEDNICA
RONICE
ROBNE RONICE
99/101
PREDAVANJA I VJEBE:
predmet isporuke:
o imovina koja izravno reagira na promjene kamatnih stopa (duniki v.p., korporacijske
obveznice)
o trezorski zapisi i dravne obveznice (svi v.p. u koje je ugraena diskontna stopa koja iznose
svodi na sadanju vrijednost
koriste se za zatitu od kamatnog rizika
o financijski menader osigurava budua zaduivanja (osigurava cijenu po kojoj e posuditi
novac)
o upravitelj fonda titi imovinu fonda od iznenadnog porasta kamatnih stopa (fond menaderi)
7 slide !!!! primjer
ZAMJENE (SWAPS)
- ugovor o zamjeni novanih tokova izmeu dviju stranaka
- svrha: osiguranje od rizika promjena fin. cijena
(neka imovina fluktuira, novani tokovi nisu usklaeni)
- vrste: kamatne zamjene i valutne zamjene
KAMATNE ZAMJENE
poduzee A ima obveze po fiksnim stopama, a plasman po fluktuirajuim, dok je kod poduzea B,
situacija obrnuta
esta referentna fluktuirajua stopa je LIBOR = kamatna stopa po kojoj banke na tritu u Londonu
meusobno posuuju sredstva
problem pronalaenja kontra strane i rizika (putem posrednika)
fiksna
stopa
fiksna stopa
LIBOR
LIBOR
fiksna stopa
LIBOR
fiksna stopa
fin.inst.
LIBOR
LIBOR
banka A prikuplja sredstva u obliku ronih depozita po fiksnim kamatnim stopama; plasirala je ta
sredstva u obliku kredita po fluktuirajuoj kamatnoj stopi banka je izloena kamatnom riziku;
100/101
PREDAVANJA I VJEBE:
banka B obrnuto nakon zamjene, banka A e imati i potraivanja i plasmane po fiksnoj stopi,
banka B po fluktuirajuoj stopi
VALUTNE ZAMJENE
valuta
X
valuta X
valuta Y
valuta Y
jedno poduzee ima potraivanja u , a plasmane u $, a drugo obrnuto; zamjenom e jedno poduzee
imati i potraivanja i plasmane u $, a drugo u
TRITE IZVEDENICA
BURZE I TRITA PREKO ALTERA
SUDIONICI TRITA
IVIENJE (HEDGING)
- postupak podizanja ivice
- ivica ograda koja se podie zbog zatite od rizika promjene financijskih cijena
- zauzimanje suprotne pozicije od one koja je izloena riziku
- duga i kratka ivica
- unakrsna ivica
- savrena i nesavrena ivica
101/101
PREDAVANJA I VJEBE:
DUGA IVICA
podie se zauzimanjem duge pozicije (terminska kupnja call opcija uvjetno elimo porast cijena)
kupnja i dranje vezane imovine
kupnja izvedenica
zatita od budueg poveanja financijskih cijena (terminska kupnja deviza)
KRATKA IVICA
SAVRENA IVICA
NESAVRENA IVICA
nepokriveni gubici
otvoreni profiti
kada ne moemo pronai savreno pokrie rizika kojem smo izloeni